Ekologija i zatita okolia Vjeba 18.

Plava zastava
1
18. Plava zastava

"Plava zastava" (The Blue Flag) je meunarodna ekoloka nagrada, projekt zatite
okolia, mora i priobalja iji je nositelj meunarodna zaklada za odgoj i obrazovanje
za okoli (Foundation for Environmental Education - FEE) koji se svake godine
provodi u Europi i ostalim dijelovima svijeta. Cilj joj je da plae budu bolje opremljene i
sigurnije za kupae. Istovremeno, "Plava zastava" je usmjerena prema zatiti prirodnog
okolia priobalja i zatiti mora.

18.1. Povijest Plave zastave
Ideja plave zastave roena je 1985. u Francuskoj kada su osnovani kriteriji zatite okolia
na plaama te kvalitete vode. 1987. godina bila je Europska godina okolia pa su se te
godine provodili projekti zatite okolia. Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli u
Europi FEEE prezentirala je koncept Plave zastave Europskoj Komisiji kao jedan od
projekata
1
.
Francuski koncept se razvio i prilagodio Europskom nivou i ukljuio je ostala polja
upravljanja okoliem kao to su zbrinjavanje otpada i obalno planiranje i zatita.
Osim plaa i marine su takoer dobivale Plave zastave.
Te godine 244 plae i 208 marina iz 10 zemalja bile su nositelji Plavih zastava. Od tada
kampanja se razvijala te je iz godine u godinu rastao broj Plavih zastava. S vremenom su
se kriteriji za dobivanje Plavih zastava pootravali.
U 2001. godini FEEE je odluio postati globalna organizacija te su promijenili ime iz
FEEE u FEE. Nekoliko meunarodnih organizacija van Europe dalo je zahtjev FEE-u sa
eljom kooperacije i irenja kampanje Plave zastave na ne-europske zemlje. Najvaniji
partneri FEE-u su tako postali:
1. UNEP program Ujedinjenih naroda za okoli i
2. WTO Svjetska turistika organizacija.
Oni su odgovorni za informiranje javnosti i irenje kampanje Plave zastave na ne-
europske zemlje. Tako je dolo do implementacije Plave zastave u Junoafrikoj
Republici, a trenutno je u postupku primjena kampanje u pet zemalja Kariba, te Kanadi i
ileu. Pokazuje se interes Australije, SAD-a, Argentine i zemalja jugo-istone Afrike.
Za razliku od davne 1987. danas se Plava zastava vijori na 2161 plai i u 729 marina, a u
kampanji sudjeluje 24 zemalja:

1
www.blueflag.org
Ekologija i zatita okolia Vjeba 18. Plava zastava
2
Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka,
Grka, Island, Irska, Italija, Litva, Latvija, Nizozemska, Norveka, Portugal,
Slovenija, Junoafrika Republika, panjolska, vedska, Turska, Ujedinjeno
kraljevstvo.
Rumunjska, Maroko, Crna Gora i pet zemalja Kariba rade na uspostavi kampanje Plave
zastave (pilot program), a Kanada, ile, Poljska, Malta i Rusija su u poecima
implementacije kampanje Plave zastave.
Za provoenje programa "Plava zastava" u svakoj je dravi zaduena samo jedna udruga,
koja svojim ustrojstvom i programom rada ispunjava kriterije o lanstvu u FEE. FEE je
udrugu Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" 1997. godine imenovala koordinatorom i
nositeljem projekta "Plava zastava" u Hrvatskoj.
Prve godine provoenja tog projekta u Hrvatskoj, Marina Punat je jedina dobila "Plavu
zastavu" koja je od tada sinonim za ouvan, siguran i ugodan okoli namijenjen
odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro razraen sustav gospodarenja obalnim podrujem
i odrivi razvoj u turizmu
2
. Nositi Plavu zastavu za plau i marinu znai vrhunsku
turistiku promidbu, koja se temelji na visokoj kakvoi usluge, istoi mora i obale te
opremljenosti i ureenosti plaa i marina. Danas u Hrvatskoj ima 56 "Plavih zastava".
Prestinu Plavu zastavu imaju pravo izvjesiti samo one plae i marine koje ispunjavaju
brojne zahtjevne kriterije.
Plave zastave postavljaju se poetkom lipnja na svim europskim plaama i marinama uz
sveanosti, veliki publicitet i promidbu na lokalnoj, dravnoj i europskoj razini. U
dravama izvan EU kalendar podizanja Plave zastave je drugaiji.
Plava zastava se dobiva na razdoblje od jedne godine, a za svaku iduu godinu potrebno
je prije turistike sezone potvrditi ispunjavanje kriterija.

18.2. Kriteriji programa Plava zastava
Uvjeti za dodjelu Plave zastave odreeni su zasebnim kriterijima za plae i marine, a
zajedniko im je da se odnose na
3
:
1. kakvou mora,
2. odgoj i obrazovanje za okoli i informiranje (obavjeivanje) javnosti,
3. gospodarenje okoliem,
4. sigurnost i usluge.

2
www.lijepa-nasa.hr/PZ.htm
3
www.labin.hr/root/rub11_2.asp
Ekologija i zatita okolia Vjeba 18. Plava zastava
3
18.2.1. istoa mora i plae
istoa morske vode za kupanje se kontrolira uzimanjem i analizom uzoraka svakih 15
dana tijekom sezone kupanja, nema isputanja neproienih industrijskih i gradskih
otpadnih voda, mora biti postavljen dovoljan broj kanti za otpatke koje se redovno
prazne.

18.2.2. Organizacija plae i sigurnost posjetitelja
Informiranje javnosti o kvaliteti vode za kupanje mora biti redovno, takoer moraju
postojati planovi u sluaju iznenadnog oneienja i obavjetavanje javnosti. Na plai se
zabranjuje promet automobilima i motociklima te se zabranjuje se kampiranje. Na
plaama mora biti dovoljan broj toaleta s kontroliranim otpadnim sistemom. Postoji
osposobljena sluba za spaavanje na dunosti ili nesmetan pristup opremi za spaavanje,
prvu pomo i telefonu u sluaju hitnoe. Posebna briga se posveuje osobama s posebnim
potrebama.

18.2.3. Zatita prirode i svijest o okoliu
U neposrednom okoliu plae postavljaju se tiskane informacije i pravila ponaanja na
plai i u njenom okoliu s naznakom osjetljivog prirodnog okolia, te biljnog ili
ivotinjskog svijeta. Osim same informacije prikazuje se organizacija aktivnosti koje
unapreuju stanje prirodnog okolia plae i potreba njihove zatite.
Ekologija i zatita okolia Vjeba 18. Plava zastava
4
18.3. Plava zastava za plae

Kako bi neka plaa mogla dobiti Plavu zastavu treba udovoljiti svim navedenim
obveznim i velikom broju preporuenih kriterija
4
.

18.3.1. Kvaliteta vode
U prvom redu potrebno je udovoljiti svim zahtjevima i normama koje su vezane
za kakvou vode za kupanje a koje propisuju standardi Europske Unije. To znai
da nema znaajnog oneienja vidljivo izazvanoga kanalizacijom ili vidljivog
oneienja ugljikovodicima (mazut, nafta, benzin i dr.)
Takoer, podruje plae ne smije biti zahvaeno industrijskim i kanalizacijskim
ispustima koji nemaju proiivae i nisu prethodno obraeni.
Pri ekolokim nesreama mora se provoditi lokali i/ili regionalni plan za sluaj
nude.
Nakupine algi i druge vegetacije ne smiju biti ostavljene da trule na plai, osim u
podrujima koja su za to posebno predviena i sve dok to ne predstavlja
oneienje i smetnju.
Lokalna zajednica mora ispunjavati kriterije koji se odnose na obradu
kanalizacijskih tvari i kakvou otpadnih voda kako je to propisala EU.

18.3.2. Odgoj i obrazovanje za okoli i informiranje javnosti
Na plai moraju postojati uvjeti koji e omoguiti korisnicima plae da budu
obavijeteni o istoi mora, prisutnosti tetnih mikroorganizama u moru,
temperaturi mora, mogunosti da doe do oneienja plae ili nekog njenog
dijela ukoliko se to oekuje. Javnost mora biti na vrijeme obavijetena o tome da
postoji mogunost da plaa postane u bilo kom pogledu nesigurna ili opasna za
ivot i zdravlje ljudi odnosno okoli. Procedura za izdavanje javnih upozorenja u
takvim sluajevima mora biti predviena planom za sluaj nude i ovo je
obvezatno mjerilo.
Informacije o prirodnim osjetljivim podrujima u obalnom pojasu, ukljuujui
njihov biljni i ivotinjski svijet, moraju biti sadrane u turistikim informacijama.
Informacije moraju sadravati savjete kako se ponaati u takvim podrujima i da
li ih je potrebno izbjegavati.
Lokalna zajednica i uprava plae trebaju zajedniki demonstrirati ponudu od
barem pet aktivnosti usmjerenih na odgoj i obrazovanje za okoli.

4
www.lijepa-nasa.hr
Ekologija i zatita okolia Vjeba 18. Plava zastava
5
Zakoni koji se odnose na plau moraju biti lako dostupni javnosti na zahtjev, na
primjer u turistikim uredima, gradskoj vijenici ili na plai. Tiskane informacije i
pravila ponaanja na plai i u njenom neposrednom okoliu s naznakom
osjetljivog prirodnog okolia, biljnog ili ivotinjskog svijeta moraju se na njoj
nalaziti.
Upravitelj plae ima odreene obveze a to su:
a)treba izvjesiti javni prikaz najnovijih podataka o kvaliteti vode za kupanje na
plai koji e se nalaziti na vidljivom mjestu i prikaz mora biti lako razumljiv
javnosti.
b) prikaz informacija o plai s Plavom zastavom u njezinoj neposrednoj blizini,
ukljuujui i aspekte koje obuhvaa Plava zastava, te odgovorna tijela na lokalnoj
i nacionalnoj razini
c) sputanje Plave zastave ako neki od imperativnih kriterija vie nije zadovoljen
Na plai treba postojati osoba ili centar koji ima javnu slubu za ekoloku
edukaciju, koja e se baviti obalnim okoliem. Takav centar moe biti oznaen i
kao centar Plave zastave i mjesto koje e poticati aktivnosti odgoja i obrazovanja
za okoli, vezane uz more i obalu. Kao primjer poticanja aktivnosti vezane za
ouvanje okolia koje su vezane za ekoloki odgoj i obrazovanje djece i mladih
moemo navesti organizirano ienje plaa od strane srednjokolaca ili uenika
osnovne kole koje organiziraju razne eko-grupe u kolama.

18.3.3. Upravljanje okoliem
U svakoj regiji odnosno lokalnoj zajednici mora postojati razvojni plan i plan o
koritenju prostora za obalno podruje. Taj plan mora biti u skladu s propisima o
prostornom planiranju i zatiti obalnog podruja.
Na plai mora biti potreban broj kanti za otpatke koje se moraju redovito prazniti i
odravati. Mora postojati odgovarajui smjetaj odnosno predvieni i odobreni
objekti za skladitenje otpada, algi, naplavina i sl.
Tijekom kupaline sezone potrebno je provoditi dnevno ienje plae onoliko
esto koliko je to potrebno. Posebno treba obratiti panju na plae koje imaju
organizirane none zabave tijekom kojih posjetioci oneiuju plau npr.
Razbijenim bocama i sl. I na taj nain dovode u opasnost dnevne posjetitelje
odnosno kupae. Takve je plae potrebno istiti svakodnevno u ranim jutarnjim
satima kako bi se izbjegle eventualne nesree tijekom dnevnog kupanja kupaa.
Na plaama treba biti zabranjena vonja, osim ako nije izriito zakonom drugaije
propisano, vonja i utrka biciklima, automobilima, ... Ne smije biti odlagalite
otpada, neodobreno kampiranje, kupanje pasa ukoliko nije drugaije propisano,
ne smije biti vonje skuterima na moru ili windsurfinga osim ako nisu
obiljeena podruja za te aktivnosti.
Pristup automobilima na plai ne smije biti dozvoljen kao ni pristup do vode osim
ako ima posebno oznaene zone za parkiranje. Iznimka je u ranim jutarnjim
Ekologija i zatita okolia Vjeba 18. Plava zastava
6
satima kada nema kupaa, moe biti doputen pristup automobilima u zoni gdje je
inae zabranjen u svrhu opskrbe ugostiteljskih objekata koji se nalaze na plai.
Mora postojati siguran prilaz plai.
Kako bi se izbjegao konflikt i nesrea na plai, nuno je upravljati plaom
uzimajui u obzir razliite potrebe i korisnike plae. Ako plau okruuje prirodna
zona, nuno je poduzeti korake kojima e se sprijeiti negativni utjecaji prometa
vozila i ljudi, uporabe plae i njezinih voda.
Moraju postojati primjerene i iste sanitarije spojene na kontrolirani kanalizacijski
sustav ije su granine vrijednosti ispusta u skladu s propisima EU o otpadnim
vodama.

18.3.4. Sigurnost i usluge
Plaa mora tijekom kupaline sezone imati Slubu za spaavanje
5
koja se sastoji
od akreditiranih i educiranih ljudi koji su spremni na sve situacije u kojima je na
bilo koji nain ugroen ivot ili zdravlje kupaa. Na plai moraju postojati
osmatranice, oprema prve pomoi, pristup telefonu i ostala oprema za
spaavanje. Ukoliko nije mogue formirati slubu spaavanja trebaju postojati
primjerene sigurnosne mjere, ukljuujui opremu za spaavanje i upute za njezinu
uporabu, te neometan pristup telefonu. Oprema za spaavanje mora biti odobrena
od dravnih tijela koja se bave spasilakim/sigurnosnim aktivnostima ili mora
zadovoljavati neke druge dravne standarde. Mora sadravati upute za uporabu,
mora biti stalno i neometano dostupna na plai, te ju treba redovito provjeravati
da bi se ustanovilo je li ispravna.
Na plai moraju biti jasno oznaena mjesta i oprema za pruanje prve pomoi.
Na plai treba strogo provoditi dravne propise glede pasa, konja i drugih
ivotinja. Njihov pristup plai i aktivnosti na njoj moraju biti strogo kontrolirani
pod svim okolnostima. Mogue je na plai posebno obiljeiti prostor gdje je
doputen boravak psima.
Treba postojati oznaen i zatien izvor pitke vode kao i tuevi.
Dobro je i postavljanje javnih telefonskih govornica na plai to bi omoguilo lak
i neogranien pristup telefonu.
Plaa s Plavom zastavom posebno ako je jedina takva plaa npr. na irem
podruju grada mora imati prilaze i nunike za osobe s posebnim potrebama osim
ukoliko topografija to ne dozvoljava.
Sve graevine i opremu na plai treba propisno odravati i van kupaline sezone.
Preporuuje se da plaa ima objekte za zaprimanje materijala i otpada koji se
mogu reciklirati, kao to su staklo, boce i limenke.
Lokalna zajednica bi trebala promicati koritenje bicikla, javnog prijevoza i hodanja u
podruju plae jer bi na taj nain smanjila guve oko najposjeenijih plaa a ujedno i

5
www.marveruda.net
Ekologija i zatita okolia Vjeba 18. Plava zastava
7
pozitivno utjecala na okoli odnosno smanjila oneienje zraka koje proizvode
automobili, motori i sl. Motorna vozila s unutranjim izgaranjem.


18.4. Plava zastava za marine

Marina je prostor na moru koji ima pristanite sa vezovima za privez brodica za
rekreaciju i ponton, moe se nalaziti odnosno biti dio trgovake luke. Marina koja ima
Plavu zastavu obino je ima izvjeenu od lipnja do jeseni s iznimkom ukoliko tijekom
itave godine zadovoljava sve obvezatne kriterije.

18.4.1. Kakvoa mora
More i obalni pojas te okoli marine mora moraju biti vizualno isti bez ikakvih
znakova pojave nafte, kanalizacijskog ili drugog otpada s iznimkom kada su
vremenski uvjeti jako loi.
U marini nije doputeno isputanje neobraenih otpadnih voda koje mogu
isputati pripadajue infrastrukture, zatim mora se kontrolirati isputanje otpadnih
voda iz brodica, kao i isputanje goriva i mazuta iz te bacanje otpadaka.
6

Kako samo funkcioniranje marine moe izazvati niz tetnih utjecaja na okoli kao
to su bujanje planktona i algi koje se moe proiriti i izvan marine , izlijevanje
goriva, poveanje crijevnih i patogenih mikroorganizama koji mogu ugroziti
koljkae u blizini marine, negativan utjecaj navigacije na morske vrste i sl.,
uprava marine mora kontrolirati veliki broj raznih pojava koje mogu biti
potencijalna opasnost po okoli.

18.4.2. Odgoj i obrazovanje za okoli, informiranje
Marina treba svojim korisnicima pruati obavijest o okoliu, ukljuujui
informacije o osjetljivim podrujima gdje se ne smije jedriti, sidriti itd.
Marina treba istaknuti ili na drugi nain objaviti kodeks ponaanja prema okoliu,
naroito istaknuti ponaanje vlasnika brodica u samoj marini i upozoriti na
opasnost od isputanja otpadnih voda iz brodova, kao i goriva, mazuta, ulja i sl.
U marini treba postojati osoba zaduena za pruanje informacija o Plavoj zastavi i
pitanjima zatite okolia.

6
www.tzrovinj.com
Ekologija i zatita okolia Vjeba 18. Plava zastava
8
Kriterije koje je odreena marina ispunila i tako dobila Plavu zastavu kao i sve
dodatne obavijesti potrebno je postaviti na lako pristupano mjesto, u blizini
Plave zastave.


18.4.3. Gospodarenje okoliem

Kako se marine uglavnom grade u izuzetno lijepim i zatienim valama posebnu
panju pri izgradnji marine treba pokazati uklapanju marine u prirodni i izgraeni
okoli.
U Marini trebaju postojati jasno obiljeeni i lako dostupni spremnici za prihvat
otpadnih ulja na obali, ukljuujui i pokretne ureaje za prihvat ulja.
Marina treba imati mogunosti prihvata kaljunih voda.
Moraju postojati posebni spremnici za odlaganje opasnih kemikalija i drugih
sredstava (npr. boja, otapala, strugotina s broda, premaza protiv obrataja)
U marini mora biti postavljen dostatan broj spremnika za otpad s kojima se mora
postupati na propisan nain.

18.4.4. Sigurnost i usluge
Marina mora biti opremljena opremom za spaavanje.
Marina mora biti opremljena opremom za prvu pomo, pojasevima za spaavanje,
protupoarnom opremom, te moraju biti poduzete primjerene mjere sigurnosti.
U marini treba biti dostatna javna rasvjeta te dostupno napajanje strujom. Sve
elektrine instalacije moraju biti u skladu sa nacionalnim zakonskim propisima.
Treba biti osiguran javni prijevoz izmeu marine i najblieg grada (mjesta), ako je
udaljenost vea od 2 km. Neke marine ukoliko su velike ili se nalaze u nekom
manjem mjestu imaju bicikle koji su na raspolaganje nautiarima za lake i bre
kretanje po marini npr. Marina u Sukoanu.
U marini moraju postojati primjereni i isti sanitarni objekti, ukljuujui
mogunost upotrebe vode za pranje i pristup pitkoj vodi.