KRETANJE I MONTAA U FILMU

KRETANJE
Dva osnovna tehnika svojstva odlikuju film kakav danas poznajemo:
1. Reproducira predmete iz naeg svijeta fotografskim putem - prenosi ih mehanikim
procesom na dvodimenzionalnu povrinu
2. Reproducira kretanja i zbivanja isto onako precizno kao i oblike stvari
Film stvara iluziju kretanja pomodu nepokretnih sliica koje se brzo izmjenjuju - postupak
mogud zahvaljujudi funkcioniranju naih oiju
U vizualnom smislu kretanje najjae privlai panju
Ljudi i ivotinje imaju snanu i automatsku reakciju na pokret.
Pokret promjena stanja okoline koja izaziva odreenu reakciju kod promatraa. Ta
reakcija objanjava se bioloki kao reakcija na pribliavanje opasnosti, pojavu prijatelja ili
eljenog plijena. Poto se osjetilo vida razvilo kao orue za opstanak, ono je i podeeno
tom zadatku.

FILM VRIJEME -PROSTOR
Film se po Arnheimu treba shvatiti kao cjelina kao i npr. kompozicija likovnog djela (objasni
stvaranje) jedino tako se moe stvoriti i shvatiti struktura nekog filma
Film se zato odnosi na niz prostornih, a ne vremenskih situacija (u njima je bitan protok i
iezavanje vremena )
U filmu - Potjera automobila, skok glumice= vidimo u fazama, kao dogaaj u prostoru, a ne u
vremenu - to je dio nekog filma kao cjeline
Ta cjelina se mora shvatiti kao redoslijed, ali ne redoslijed kao vremenski niz u kojem jedna
faza isezava dolaskom druge protokom vremena.
Cjelokupno djelo mora biti prisutno u mozgu ako elimo razumjeti njegov razvoj, njegovu
koherentnost i meudjelovanje njegovih dijelova.
Bitna je istovremenost percepcije svih djelova filma pa tako teko moe imati vremenski
karakter
Zato u filmu ni u jednom trenutku ne znamo to de dodi slijedede, ali svjesno znamo da ne
smijemo ispustiti ono to smo prethodno uli i vidjeli


POD KOJIM UVJETIMA VIDIMO POKRET
Arnheim govori o percepciji kretanja u filmu i kako je za to je bitna kinestetika percepcija

Vizualni doivljaj kretanja mogu izazvati 3 elementa:

Fiziko gusjenica se krede jer vidimo da se zaista giba fiziko kretanje ne mora
odgovarati onome to se dogaa u oima ili percepciji
Optiko projekcije predmeta ili itavog predmeta pomiu se po mrenici oka oi,
znai projekcija nepokretne sobe optiki prelazi preko mrenice kada pokrenem oi
ili glavu ili tijelo
Perceptivno vidimo da insekt gmie iako su nam oi prikovane za njega, a slika
ostaje nepokretna iako prelazimo preko nje pogledom.
Kinestetika percepcija
Kinestezija - osjet gibanja koji nas obavjetava o poloaju i kretnjama pojedinih
dijelova tijela
o Svaki pokret oiju, glave ili tijela registrira se u centru za motoriku/pokret u
mozgu
o impuls za kretanje je takoer dogaaj u mozgu
o povratna reakcija tih procesa u mozgu je vizualna percepcija (kretanje glave
utjee na osjet vida no u mozgu de se registrirati da se deava pokret, ali i da
je okolina i dalje nepokretna iako ju mi ne vidimo tako)
o Film - na platnu vidimo da se okolina krede zbog pokretne kamere, no
mozak de znati da tijelo miruje i registrirat de to kao zaseban okvir s
pokretnim elementima. (postoje sluaji kada se to ne desi krajnji)

VIZUALNA HIJERARHIJA vizualnog polja
Odvojeno od kretanja postoji spontana organizacija vidnog polja
Ta organizacija dodjeljuje odreenim predmetima ulogu okvira koji je nepokretan
tako da postoje predmeti koji su ovisni o njemu - zavisni predmeti koji su pokretni
(u odnosu na okvir)
Kazalite: okvir-pozornica, zavisni predmeti glumci
Film - kamera koja se krede du ulice nije isto ko i kada se mi kredemo du ulice.
Kada sami hodamo ulicom ona nas okruuje kao velika okolina, a miidni osjeti nam
kazuju da smo u pokretu.
Ulica na kinem.platnu je mali, omeen dio vede okoline, u kojoj se gledatelj nalazi u
mirovanju. Zato ulicu vidimo u pokretu. Ona aktivno ide u susret i gledateljima i
likovima u filmu, i tako uzima na sebe ulogu glumca meu glumcima.

Osim to vidimo tu razliku, film jo dodatno moe manipulirati onim vizualnim
pojaavati ili smanjivati osjedaj kretanja
Slika na kino.platnu kao cjelina prua sloeno meudjelovanje raznih prostora,
dekora, predmeta, ljudskih figura, iji se pokreti shvadaju samo kao integrirani
elementi cjeline

PRAVAC I BRZINA
Pravac i brzina - su elementi kretanja koje se takoer percipiraju u skladu s uvjetima koji
prevladavaju u vidnom polju, a u filmu ih odreuje okvir platna
Svaki pokret, izzev najjednostavnijeg, jest kombinacija podsistema oni funkcioniraju nezavisno,
a zajedno ine cjelinu . (crte 2 pravca)

Kretanje se moe percipirati samo u odreenom opsegu brzine
(npr. ne vidimo kako djete raste, ali ako ga ne vidimo par godina vidimo razliku
--- na to utjee sjedanje i percepcija)
Brzina promjene na koju naa osjetila reagiraju podeena je tokom evolucije na brzinu dogaaja
ije je opaanje za nas ivotno vano.
Bioloki je bitno da vidimo kretanje ljudi i ivotinja ali nam nije potrebno da vidimo kako trava
raste
Film nam je tako proirio ne samo poznavanje nego i doivljavanje ivota, omogudivi nam da
vidimo kretanje koje je inae prebrzo ili presporo da bi ga percipirali (rast biljke)
No, na percepciju brzine elemenata na slici utjee i promjena vizualnih svojstava:

Vizualna svojstva sredine utjeu na promjenu izraajnih svojstava predmeta koji
se krede (kuglica kroz sivo i bijelo)
Veliina predmeta takoer mijenja vizualnu brzinu veliko -sporo i malo brzo
Veliina slike ue bre, iroko sporije (total sporo)

STROBOSKOPSKO KRETANJE
Opaanje kretanja = stroboskopsko (u odreenim intrevalima)
Kada ptica leti kroz vidno polje, njeno fiziko premjetanje je neprekidno. Ono to vidimo od leta
potjee od redosljeda onoga to su zabiljeili pojedinani receptori u naoj mrenici. --- doivljaj
pokretnosti proizlazi od redoslijeda nepokretnih pobudnih podataka
Film igraka konj koji skae
Let lopte na filmskoj traci nema vrem dimenzije no svaki dio u pokretu i svaka sliica koja ga
predstavlja uva toj lopti identitet (ak i kod tunelskog efekta)
Predmet u pokretu uva svoj identitet ne mijenjajudi veliinu, oblik, svjetlinu, boju ili brzinu
(identitet de se gubiti ako se npr. promjeni smjer kretanja i lopta se pone kretati prema natrag)

MONTAA
Filmski montaeri, ali i crtai stripova suoavaju se s 2 problema pri nizanju scena koje se odnose
na razne toke u vremenu i prostoru moraju ouvati identitet i prilikom skokova iz kadra u
kadar promatra moe doivjeti samo ono to vidi
Brzo nizanje sugerira jedinstvo (jedan kadar za drugim), te su stoga jaka sredstva nuna da bi se
prekid uinio vidljivim. Stroboskopsko kretanje zanemaruje fiziko porijeklo vizualnog materijala.
(policajac-ena)
Kadrovi koji su obiljeeni razliitim kutevima kamere razliito de prikazati iste predmete
Bitno je da se izmeu kadrova napravi perceptivna veza koja ne mora biti toliko uska da
proizvede stroboskopske skokove, nego mora npr. opisati neto situaciju, prostor
(Zbunjivanje i gubljenje identiteta: slina mjesta isti ljudi veliki i mali pa misli da se uveavaju
i smanjuju.. Ulazak Lijevo izlazak desno, u idudem desno lijevo prekida kretanje, razlike u
osvjetljenju)
FIZIKI ZAKONI U FILMU
Percepcija i fiziki zakoni kretanja u stvarnom ivotu utjeu na percepciju onoga to vidimo u
filmu
Ako vidimo krug koji se mide prema desnoj strani i on promijeni boju - on de i dalje imati u naoj
percepciji identitet istog predmeta, jer mu kretanje diktira identitet --- no ako on naglo promijeni
poloaj to de se percipirati kao kretanje novog kruga tj. drugog identiteta
Ako se jedan krug krede do drugog pa se onda drugi pone kretati, a prvi se zaustavi - na to se
gleda samo kao prenoenje energije ili znaenja na drugu stvar
Na um i percepcija promatranjem takvih kretanja rade vezu izmeu dogaaja, stvara uzrono
posljedine veze
Predmeti imaju samo ona svojstva koja mi percipiramo na temelju njihovog ponaanja
Ako se u filmu eli prikazati neki ovjek kao voa drugi ljudi de ga slijediti ---
Svojstva predmeta ili ljudi moraju biti implicitno odreena onime to se vidi

ORGANSKI I MEHANIKI POKRETI
Kada neki predmet nakon odreenog vremena nepominosti krene bez ikakvog vidljivog vanjskog
uzroka percipiramo da on proizvodi nekakvu mehaniku ili motornu snagu. Ta percepcija se
pojaava ako npr. dio predmeta dobiva pokret i on to kretanje prenese na ostale dijelove na taj
nain to izgleda ko da je obdaren nekakvom unutranjom snagom
Linija dio linije pokrene ostatak gusjenica organsko ponaanje itavo tjelo sudjeluje u
promijeni
Ako vidimo neki pravokutnik koji se mie i dotakne drugi pravokutnik koji se nakon toga
pomakne to je kruti pokret mehaniki
Razlika izmeu organskog i neorganskog dobiva se samo naom percepcijom i poistovjedivanjem
elementa sa strojevima ili ivim bidima
Razlikovanje jednostavnog i sloenog ponaanja sloeno percipiramo prirodnijim
birokrat/plesa --- no njih dalje oblikuje i situacija u koju su stavljeni
Razine pokreta:
o Razlika izmeu pokretnog i nepokretnog
o Gipko kretanje unutranja promijena
o Predmet koji kontrolira putanju kojom se krede
o Kretanje po unutarnjem impulsu i kretanje na koje utjeu vanjski elementi
Te promjene vide se u pokretima filmske kamere
o Naprijed/nazad ujednaena brzina ili horizontalna/vertikalna panorama neutralna
premjetanja
o Nepravilni pokreti, brzina, istraivanje, obradanje panje na dogaaje ili predmete
pretvaraju kameru u nevidljivo ja koje uzima aktivnu ulogu linosti u radnji

TIJELO KAO INSTRUMENT
Glumac koji ima tijelo od krvi i mesa, iju fiziku teinu kontroliraju fizike sile. Osjetilno
doivljava to se deava u njegovom tijelu i van njega, kao to ima osjedaje, elje i ciljeve.
No, kao umjetniki alat glumac se za gledaoce sastoji- samo od onoga to se vidi na platnu.
Osobine i radnje odreene su onim to ini sa 100kg on moe i poletiti od lakode u filmu i
gledatelj de vjerovati. Njegove namjere se ogranavaju na ono to se pojavljuje u njegovom
stavu i ponaanju.
Nema ni manje ni vie due nego naslikana figura.

KINESTETIKA SLIKA TIJELA
Opisuje razliku kinestetike slike tijela i glume u filmu i kazalitu
Kazalite gluma - izraajnija i ira, dok film ima krupne planove i druge naine kojima se
mogu naglasiti osjedaji i sl. tako da njihova gluma zbog toga mora biti suptilnija
Prostor, sila i vrijeme odreuju percepciju neijeg identiteta
o Prostor putanja kretanja pravocrtna, krivudava
o Sila razlika izmeu estoke snage i nijenog besteinskog stanja
o Vrijeme razlika izmeu sporog hodanja inaglog polaska
To je sklop vizualnih elemenata ije se djelovanje najbre osjeti
MONTAA
U stvarnom ivotu nema prostornih i vremenskih skokova, dk se u filmu vremenski period
koji snimamo moe svakog trenutka pomaknuti, a moe se i naruiti kontinuitet prostora
Unato slobodi naruavanja kontinuiteta prostora i vremena, mora se voditi rauna i o
njihovom smislenom/loginom jedinstvu
Ako sekvence idu jedna za drugom njihova veza mora proizlaziti iz sadraja filma
Film slobodnije postupa s prostorom i vremenom nego kazalite (njegova iluzija samo je
parcijalna, ima publiku dok se film deava u drugom vremenu i prostoru no to je snimljen)
Film se spretno udaljava od realnosti i umjetniki opravdava montaom
Unato tomu iluzija je samo parcijalna i film istovremeno stvara i utisak realnog zbivanja i
utisak slike
Film doputa prostorne i vremenske skokove. Montaa predstavlja spajanje kadrova koji
spajaju situacije to su se zbile u razna vremena i na raznim mjestima
Film je u osnovi montaa pojedinanih sliica neprimjetna montaa; jedinstvo radnje
omoguduje neprimjetnost montane intervencije
Prikazuje svijet ne samo u onom obliju u kojem se ovaj objektivno javlja ved i sa
subjektivnog gledita
Stvara nove realnosti, gradi simboline mostove izmeu dogaaja i predmeta koji u
stvarnosti nemaju nikakve veze
Zamjera da se redatelji vie brinu za sadraj nego formu