Hassan emsi Baa

Wm|az|z.
-
-:
h[et.Fahrudin SMAILOVI
Redaktura i recenzija:
Mr. sci med dr Fadil KRIJELJ, neurolog
Emina BRULI-SADIKOVI, psiholog
Lektura:
Refk SADI KOVI
Cl P- KaTanorL133LjL1ja yny6nL1KalLjL
HapOAHa 6L6nL0TeKa Cp6t-je, 5eorpaA
7c7/
5AUA,xaccan6n0acoUevcu
Izdava:
EI-Kelimeh, Novi Pazar
Za izdavaa:
Malik NUROVI
tampa:
Bemust, Sarajevo
Za tampariju:
Mustafa BEIROVI
Tira:
1UUprimjeraka
Islamom i medicinom do zdravog ivota /Hassan )emsi
Baa [prijevod Fahrudin Smailovi]- Novi Pazar: EI-Kelimeh,
7O (Sarajevo: Bemust).- 7Oc str.: il ustr.; 7cm
Nasi. originala na arap. jeziku i pismu.- Autorova slika.-Tira
. Biografija autora: str. 7O'7OO. Napomene i bibliograf
ske reference uz tekst.
ISBN cOc//'cX
a) Xt111jeHa - VcnaM
COBISS.SR-ID J7cc7JJcO
ISLAMOM l MEDICINOM
1/1|1'|1|1
Dr. Hassan emsi Baa
Konsultant koronarnih bolesti i predsjednik
intenzivne njege u Bolnici kralja Fahda za
oruane snage u Diddi, lan Kraljevske
akademije za internu medicinu
u Britaniji i lan Kraljevske akademije
za interu mdicinu u Irskoj
N0v||0z0|,ZUUb
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog
Uzvieni je rekao:

i
!

!
e * , .J,..

w
jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one
koji pretjeruju. (El-E' raf, 31) .
Posveta
- Onima za koje molim Allaha da ih nastani u najviem
steenu Denneta, u blizini poslanika, ehida i iskrenih:
Haj/orad/te/j/oa
- M o joj ljeotici,
Koja me je obasula smirenou, ljubavlju i milou:
Hajajea/
- Ukrasima ovosvjetskog ivota,
za koje se molim Allahu da njima bude zadovoljan
i da se na njih nikada ne srdi:
Rim, Lina, Muhammed 'bdurrahman i Madid
Njima poklanjam sevap ovog djela
Hassaa
U|me4||zbz,rem||esoeg,zm||esoeg
Ufod

EK SE ALLH SMILUJE MOM

BABU. Nije elio da stu
diram medicinu niti da
se njome bavim.

elio je da
budem trgovac poput mno-
gih drugih. Kako i ne bi?
On je bio trgovac, a i njegov
otac je bio trgovac. A Allah
je blagoslovio potenog
trgovca i uvrstio ga u skupinu
poslanika, Allahu odanih robova i ehida.
Odrastao sam u kui u kojoj nije bilo nika
kve knjige osim Allahove Knjige. Moja dua je u
djela za naukom, uivala u knjievnosti i njima sam
se danonono zanimao.
Moj otac nije mrzio medicinu niti ljekare, ali se plaio
da u zaraivati za hranu iz ruku bolesnika koji taj novac
nerado daju.
5

Stalno m je govori: "Sine moj, tako mi Allaha, bolje ti

je da zaradi nekoliko lira trgovinom, nego da ti bolesnici
stotine lia stave u aku ne odvajajui poglede od njih".
Prijatelj mog oca je drugaije mislio. Dugo vremena su
se raspravljali i moj otac je blagoslovio moj izbor. Danono
no se molio za mene u dovi. Velika Allahova milost je bila
u tome da sam dobio blagoslov roditelja. Savjetujem da to
svaki mladi i djevojka nastoje dobiti . . . To je najbolji savjet
za svaku generaciju.

Dao sam tada rije svom babu da u moj dep nee ui
ni gro bolesnika. Prolo je ve dvadeset godina kako se
bavim medicinom, a ja moje obeanje i zavjet nisam prekr
io. Nikada nisam od bolesnika uzeo ni groa. Allahu sam
dao zavjet da neu od ljudi nikada kriti nauku. Dok sam
iv, elim iriti ljudima ono emu me je On poduio. Boiji
Poslanik je rekao: "Ko od ljudi bude krio znanje (nauku),
na Sudnjem danu e mu biti navuena uzda od vatre" .
Uz Allahovu pomo, izdajem knjigu za knjigom, mole
i Allaha da mi to primi i u dobra djela upie.

Cijenjeni izdava i potovani brat je traio da napiem
knjigu "Saveti ljekara". Dugo sam razmiljao i dvoumio
se kako da zaponem taj posao.
Hadis biljei Ibn Hibban i Hakim. Sahih El-Dami'i-s-Sagir, 6517.
6
Jer, kako da piem ljekarske savjete kada u medicini
nisam proveo vie od dvadeset godina. Kako to mogu na
zvati "savjetima" kada sam, to se tie medicine i mudro
sti, tek na poetku puta.
Najzad, donio sam odluku da ponem sa pisanjem ove
knjige. Podijelio sam je u etrdeset zasebnih poglavlja od
kojih svako predstavlja savjet. Nadam se da e to pomoi
bolesniku da se izlijei, uz Allahovu volju, ili e zdravog i
jakog ovjeka odvratiti od neega to bi mu zdravlje mo
glo naruiti. U ovom trenutku mogu samo citirati pjesnika
koji kae:
Ljekaru medicina pomae
Samo kada ovjeku vijeka ima
J er kada isteknu dani
Ljekari ne pomau i dijagnoze ne vae ...
Lijenik je samo posrednik kojeg je Allah poslao da li
jei ljude, a istinski lijenik i iscjelitelj je samo Gospodar
svjetova.
U ovu kn
i
gu sam uvrstio dijelove mojih ranijih knjiga,
Udodavanje nekih novih tema i sadraja. Tako je ova knji
ga obuhvatila u kraim crtama sve te knjige. Kome je potre
bno vie pojedinosti, morat e se obratiti nekoj od njih.

elja m je da irim nauku meu ljudima. Oni ude za

svaim to ima veze sa ishranom i zdravljem, ali, naalost,
postojee knjige nude oskudne inormacije sa medicinskog
i naunog aspekta.
/
Time stremim jedio Allahovom zadovoljstvu i Nje
govom Dennetu. Ako uspijem u tome, Njemu pripada
hvala i zasluga. A ako pogrijeim, kriv sam samo ja. U tom
sluaju, molim Allaha da mi podari nagradu mudtehida.
Lza ta grudi kriju.
Lt. Hassan emsi Baa
15.01.1994.
b
Ishrana u ofom
stoleu - za i
proti f
H
RANA NAEG STOUEA OKA
RAKTERISANA JE KAO NE-
ZDRAVA. Prema onome
to itamo u posljednjem izvjetaju Specijalne slube za
zatitu u SAD, bolesti koje nastupaju usljed preterane i ne
redovne ishrane nalaze se u vrhu uzroka smrti u Americi.
Bolest koronarnih arterija je meu najeim uzroci
ma smrti. Godinje 1,5 miliona Amerikanaca dobija srani
udar a od toga smrtno zavrava pola miliona.
Isto tako, ishrana igra vanu ulogu u nekim oblicima
kancerogenih oboljenja, poput raka debelog crijeva, dojke
i prostate.
Najnoviji izvjetaj Nacionalnog drutva za povieni
pritisak u Americi govori da je i povieni pritisak meu
bolestima koje imaju veze sa ishranom, a time je pogoeno
9
85 miliona ljudi u Americi!
Nauno je potvreno da nain ishrane igra vanu ulo
u pojavi eera u krvi, tvrde stolice, slabljenja kostiju
i bolesti zuba. Tako, dijabetes pogaa vie od 11 miliona
Amerikanaca, a od njega boluje vie od 200 miliona ljudi
irom planete. Sa druge strane, od tvrde stolice boluje vie
od 3,5 miliona ljudi u Americi godinje, dok se ta bolest
rijetko deava u Africi.
Izuavanja su potvrdila da karijes, koji se najee ja
vlja zbog prelerane upotrebe eera, pogaa veinu djece
ispod devet godina u Americi. Sedmogodinje dijete kod
njih ima najmanje osam pokvarenih zuba.

ta se desilo sa ishranom ovog vijeka? Prelerali smo

sa upotrebom jedne vrste hrane, a smanjili upotrebu dru
ge vrste. Pogledajmo ta smo uinili sa koritenjem nekih
vrsta hrane:
eer
Stepen konzumiranja eera je dostigao stopu od 63 kg.
godinje po osobi. Jedina korist eera je to to je on izvor
energije ovjeka. On nema neposredan uticaj na koronare
arterije, ali prelerana upotreba eera dovodi do gojazno
sti i poveanja rizika od eere bolesti. A poznato je da
postoji veza izmeu gojaznosti, eerne bolesti i povienog
pritiska sa jedne, i koronarnih bolesti sa druge strane.
Moramo upozoriti da su razni keksovi, okolade i sla
tkii najei izvori eera u ishrani. Istraivai vjeruju da
10

prosjean Englez pojede u prosjeku 10 kg keksa u godini, a

nauno je poznato da je to najei uzrok karijesa.
So
Savremena nauna ispitivanja pokazuju da mi uzima
mo 10-20 puta vie soli dnevno nego to nae tijelo zahti
jeva. Amerikanac ili Europljanin, na primjer, unosi 10 - 20
gr. soli dnevno, dok je oveku potrebno samo 1-2 grama.
Zbog toga je prijeko potrebno umanjiti dozu soli u ishrani.
Preterana upotreba soli utie i na povieni krvni pri
tisak. Istraivanja su pokazala da narodi koji konzumira
ju manje koliine soli rijetko boluju od povienog krvnog
pritiska.
Ira nekoliko vrsta hrane u kojima se krije so - kao
porrit, konzervirana hrana, sir, sos, riba, suho meso,
turija, itd . . .
Najlaki nain da smanjimo upotrebu soli jeste da je ne
prinosimo sofri, i da je smanjimo pri kuhanju, a treba da
znamo i to da se 80% soli koja nam je potrebna ve nalazi u
hrani koju svakodnevno kupujemo na pijaci.
Napominjemo da se ljudi sa slabim srcem moraju pa
ziti presoljene hrane.
Ima li opasnosti od nedovoljne upotrebe soli?
Nedostatak soli moe da izazove otkazivanje miia,
kao i osjeaj opte prerorenosti. Meutim, to se veoma
rijetko dogaa kod radnika u pekarama ili u toplim pre
djelima pod suncem, kada se gubi so uslijed preteranog
JJ
znojenja. Radi toga, ukoliko konzumirate obilnije koliine
voa i povra, vae tijelo e biti snadbjeveno dovoljnom
koliinom minerala, ukljuujui sodijum i hlor, a poznato
je da kuhinjska so nije nita drugo do sodijum i hl or.
ivotinjske masti
Hrana ovog vijeka se odlikuje time to sadri mno
go ivotinjskih masti, poput maslaca, pavlake, masti, sira
i mesa.
Nema sumnje da preerano konzumiranje masti do
vodi do pojave bolesti koronarnih arterija, zatim uzrokuje
gojaznost i poveava mogunost pojave raka dojke. Takva
ishrana poveava nivo holesterola u krvi, a holesterol se
odnedavno smatra jednim od najeih uzroka sranog
udara i zaepljenja koronarnih arterija - i to prije 40. go
dine ivota. Tada je profesor Kejz dokazao da se sa po
veanjem stepena holesterola u krvi poveava mogunost
suavanja arterija. Od tog trenutka uslijedile su studije iz
raznih zemalja svijeta, koje potvruju da holesterol igra
vanu ulogu u bolesti koronarnih arterija. Studija "MR
FIT" je ubijedila milione Amerikanaca u nunost promjene
naina ishrane, nakon ega se primjetno smanjio procent
ove bolesti u SAD.
Meunarodne medicinske organizacije se slau oko
injenice da koliina masti koju dnevno unesemo u orga
nizam ne smije prei 30% kalorija. To znai da dnevno ne
smijemo unijeti vie od 60-80 grama masti. Stvarnost uka
zuje da vei dio stanovnika planete moe ivjeti na mnogo
manjem od toga (20-30 gr. masti dnevno).
12
t
[
~

Vlaknasta hrana
Meunarodne studije potvruju da mi ne unosimo
dovoljno vlaknastih tvari kroz hranu. Mi koristimo bijeli
hljeb, a raani bacamo u smee, dok je crni ili raani hljeb
lijek za veliki broj bolesti u Americi i Evropi.
Zapostavili smo voe i povre, a preterujemo sa riom
i mesom!
Nedavno se ispostavilo da pripadnici jedne kranske
frakcije u Americi, a koji jedu hranu bogatu vlaknastim
materijama, najmanje boluju od bolesti koronarh arteri
ja. Naunici su doli do zakljuka da unoenje vlaknastih
materija kroz hranu ne pomae samo kod lijeenja bolesti
koronarnih arterija, ve pomae kod zatite od raka de
belog crijeva. Prosjeni Evropljanin ili Amerikanac dne
vno ne unosi u organizam vie od 20-30 grama vlaknastih
materija, dok Afrikanac unosi do 120 grama ovih materija
dnevno.

estu pojavu raka debelog crijeva, zatim zatvor, ka

men u ui u Americi i Evropi istraivai pripisuju slabom
unoenju vlaknastih materija, znajui da se te bolesti vrlo
rijetko deavaju u Africi!
Brza hrana
U posljednje vrijeme se jako poveala upotreba goto
ve a posebno konzervirane hrane. U najvie sluajeva ova
hrana je siromana vlaknima i vitaminima, dok sa druge
strane obiluje mastima i raznim vrstama eera.
13
Uzmimo kao primjer hamburger. On je pun masti, a
oskudan s vitaminima. Strunjaci procjenjuju da bi ovjeku
bilo potrebno 60 hamburgera dnevno da bi tijelu obezbije
dio dovoljnu koliinu vitamina B. Zbog toga istraivai sa
vjetuju to manje konzumirati brzu hranu. To se posebno
odnosi na djecu.
Dodaci jelima (aditivi}
Skoro svaka konzervirana ili gotova hrana sadri do
datke - boju ili konzervanse. Uprkos tome to neki od ovih
dodataka ne nanose nikakvu tetu, mi previamo efekte
mnogih od njih. Za neke se, pak, sumnja da uzrokuju rak.
Pored toga, primijeeno je da neki ljudi dobijaju alergiju
nakon konzumiranja nekih od ovih dodataka (boja ili kon
zervanasa) koje spravljai hrane dodaju u konzerve.
Kahva i aj
Dr. Suart, vodee ime u nauci o ishrani u Britaniji,
kae: "Mi u dananjem dobu troimo ogromne koliine
kahve i aja, to uzrokuje nesanicu kod nekih ljudi, i pove
ava duevni nemir i uzrujanost."
Neki medicinski izvjetaji pokazuju da moe postojati
veza izmeu preerane upotrebe kahve i poveanog hale
sterola u krvi. Ljekari savjetuju ljude sa bolesnim sranim
arterijama da manje konzumiraju kahvu.
Voda za pie
Poznato je da voda u mnogim zemljama svijeta sadr
i nedozvoljene sastojke. U Britaniji je primijeen procent
14

olova i nitrata koji je iznad granice koju je odobrila Meu

narodna zdravstvena asocijacija.
Poveani procent olova u vodi usporava rast djece,
dok nitrat uzrokuje pojavu nekih oblika raka.
Dr. Ahmed Midhat Islam u svojoj knjizi Zagaenost
- problem dananjice kae: "Problem zagaenja vode nije za
brinjavao ljude u prolosti. U veini gradova u srednjem vi
jeku, naroito u Evropi, ljudi su bacali svoje smee i fekalije
u oblinje potoke, iz kojih su u isto vrijeme uzimali vodu za
pie i pranje. Niko od njih u to vrijeme nije ni pomislio da bi
im se dio tih otpadaka mogao vratiti s tom vodom."
Oekuje se da e se vremenom poveati opasnost od
zagaene vode, kako se bude poveavao broj stanovnika
u gradovima, i poveanom potrebom za oslobaanjem od
otpadne vode i fekalija. Uz to ide i otpadna voda iz fabrika
kojih je svakim danom sve vie.
Drutveni otrovi
Ovdje se misli na puenje i alkohol. Dr. Dejvis, jedan
od svjetski poznatih strunjaka za ishranu, u svojoj knjizi
Vitality Diet kae: "Zaista je tuno to mi na Zapadu voli
mo te otrove. Obini Englez dnevno troi 67 penija, l. 2/3
funte na pia i cigarete, dok samo jednu funtu troi na hra
nu." A cigarete i alkohol nisu hrana, ve zarazna bolest za
ovjeka.
Alkoholiari, su - pored ciroze jetre, slabljenja srca,
zapaljenja pankreasa, raka - izloeni nedostatku vitami
na.

eludac alkoholiara ne moe crpiti vitamine iz hrane.

15
Kod njih je, takoer, smanjen potazijum, magnezijum, kal
cijum i fosfor.
Opasnosti alkohola i cigareta su mnogobrojne i ne
mogu se sve ovdje navesti. Dovoljno je da citirimo zaklju
ak Enciklopedije Kaliforijskog univerziteta: "Alkohol se
smatra drugim uzrokom smrti - poslije cigareta - u Ame
rici." Alkoholizam tamo uzrokuje smrt 100.000 ljudi godi
nje, a alkohol je odgovoran za vie od pola smrtnih slua
jeva u saobraajnim nesreama u Americi.
Prema onom to itamo u poznatoj medicinskoj knjizi
Cecil (izdanje 1992.), vidimo da je ukupna teta od proble
ma sa opojnim piima u Americi dostigla visinu od 136
milijardi dolara godinje.
A nije nam strano koliko je puenje opasno po srce,
plua i nain ishrane.
Nakon ovoga, ostaje nam da se upitamo hoemo li
probati da spoznamo i ispravimo greke u naoj ishani
prije istinskog ulaska u XXI vijek?
16
Nekoliko
hurmi izjutra
8 OII POSLANIK . REKO
JE: O SVAKOGA JUTRA PO
JEDE NEKOLIKO SVJEIH HUR
Ml, NEE MU TOGA DANA NAUDIT
OTROV NITI S/HR. (Muttefequn
' alejhi)
L, Aia, kua u kojoj nema hurmi gladna je. " To je
ponovio dva ili tri puta. (Biljei Muslim)
Aia, , rekla je svome sestriu 'Urveu: "Tako mi
Allaha, sestriu, mi smo znali ispratiti jedan mlad mje
sec, pa drugi, pa trei- tri mlaaka u dva mjeseca, a u
sobama Boijeg Poslanika ne bi bila potpaljena vatra.
- Od ega ste ivjeli - upitah.
- Od dvije stvari - ree - hurmi i vode. Uz to, Boiji Po-
slanik eje imao susjede, ensarije, koji su nam davali mlije
ka od ovaca koje su iznajmili na muu. (Buhari i Muslim).
17
Kada je Poslanik sa svojim enama mogao ivjeti po
mjesec ili dva na hurmama i vodi; kada su prvi muslimani
osvojili etu naseljenog svijeta za treinu vijeka; nji
hova vojska esto nije imala mogunosti da im prui nita
vie od zdjele hurmi i malo vode; kada je Allah Me
rem preporuio odreenu hranu u poroajnim bolovima
- Zatresi palmino stablo, posut e po tebi datule svjee Nema
sumnje da u hurmama ima mnogo koristi.

udi me da vidim ljude koj i se ale na tvrdu stolicu, a

hurme im stoje nadohvat ruke. Ako te mui tvrda stolica,
pojedi nekoliko hurmi izjutra.

esto u amerikim medicin

skim asopisima nalazimo reklame koje pozivaju na kon
zumiranje kalifornijskih hurmi kako bi se izlijeio zatvor
od koga pati 18% amerikih graana.
Zapanjujue je da amerike fabrike hurme stavljaju u
male boce kao lijekove i to propisuju kao lijek za zatvor.
Hurme su bogate vlaknastim tvarima. Stotinu grama
hurmi (to odgovara 10-21 hurmi) sadri 8,5 g. vlaknastih
tvari. Meunarodne zdravstvene organizacije sada prepo
ruuju unoenje velikih koliina vlaknastih tvari, ne samo
da bi se zatitilo od tvrde stolice ve i zbog mnogih drugih
koristi.
Hurme su veoma pogodna hrana za ljude koji pate od
visokog krvnog pritiska. One sadre vrlo malo sodijuma a
bogate su potazijumom.
Nova nauna istraivanja pozivaju ljude koje pate od
visokog krvnog pritiska da se hrane jelima sa malo soli (a
to je hlor sodijum) i puno potazijuma.
18

Pored toga, hurme su bogate jo jednim veoma vanim

elementom, a to je magnezijum.
Nedostatak magnezijuma je problem koji pogaa veli
ki broj onih koji koriste tablete digoksina, ili sredstva koja
pospjeuju mokrenje, kao i one koji imaju problema sa sr
cem. Hurma je bogata i gvoem. Stotinu grama hurmi
dopunjava treinu elesne potrebe za gvoem. Najvie
potrebe za gvoem imaju ljudi u periodu puberteta, za
tim trudnice i ljudi koji pate od nedostatka gvoa u krvi
iz drugih razloga.
Istinita je izreka koja kae da je hurma majdan raznih
ruda.
Zato, neka hurma bude uvijek zastupljena hrana u
tvojoj kui. Ujutro moe pojesti nekoliko hurmi, a naroi
to onda kada poe na posao bez doruka - tako e imati
dovoljnu koliinu kalorija. Dijabetiari treba da izbjegava
ju preerano unoenje hurmi. Neka ti hurme zamijene sla
tkie. Uzmi hurmu ili dvije nakon ruka umjesto komada
okolade ili pareta kolaa. Istinu je rekao Boiji Poslanik
?. "Gladna je kua u kojoj nema hurmi." (Muslim)
19
Tabela sastojaka 100 g. hurmi. (iz knjige Te Composi
tion of Food, izdanje iz 1989).
Kalorija: 248

er: 63, 9 g.
Vlaknaste tvari: 8,7 g.
Protein: 2 g.
Masti: vrlo mala koliina
Sodi j um: O mg.
Potasijum: 750 mg.
Kalcijum: 68 mg.
Magnezij um: 59 mg.
Fosfor: 64 mg.
Gvoe: 1, 6 mg.
Bakar: 0,21 mg.
20
Zaponi dan
kaikom meda
W
CVJEK JE JO OD DAVNINA
ORIS0 MED U LIEENJU
AZNIH BOLES. Upo
trebljavali su ga drevni
Egipani, Grci, Rimljani,
Kinezi i Indijci.
Najljepi opis meda nalazimo u uzvienom ajetu:
w w + -
,
~ r_
,
u

c .

1
_
(
e

j<}.
: .1 = " . = - . ::

-- - !*
-

*
,
*C

*

-

_+ '
. . ( -*

J.
|
.,
,

,
Gospodar tvoj je pelu nadahnuo: "Pravi sebi kue u
brdima i u dubovima i u onome to naprave ljudi, zatim,
hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama
Gospodara svoga, posluno!" (En-Nahl, 68, 69) .
U knjizi: Medicina u K ur' anu i Sun netu Muveffiquddina
21
El-Bagdadija se kae:
"Boiji Poslanik je svakog dana imao obiaj da pije
kriglu meda pomijeanog sa vodom. Ovo je fascinantan
primjer uvanja zdravlja" .
Boiji Poslanik nam preporuuje: "Preporuujem
vam dva lijeka: med i Kur'an".3
U narodu je raireno vjerovanje da uzgajivai pela
ive due i zdravije od ostalih.
Historiari biljee da je Pitagora koji je izrekao pozna
U, istoimenu teoremu, ivio vie od devedeset godina.
Njegova ishrana se sastojala od hljeba i meda. Epolonios
je ivio vie od stotinu godina, hranei se takoer hljebom
i medom.
Nije udo to je utemeljitelj medicine, Hipokrat, koji je
ivio vie od 108 godina, svakodnevno jeo med. Prirodni
med je bio veoma draga hrana grkom pjesniku Enakrijo
nu, koji je ivio vie od 115 godina.
Na proslavi stotog roendana Julija Romelija, Julije
Cezar ga upita u emu je tajna njegovog jakog tjelesnog i
mentalnog zdravosti u tom poznom dobu. On ree: "Med
iznutra, a ulje spolja" .
Veoma je teko potvrditi rairenu tezu: "Med produ
ava ivot" . Doktor Kroft u svojoj knjizi Honey C Health
kae: "Ako bismo htjeli da napravimo istraivanje na
Medicina u Kur' anu i Sunnet u, str. 135.
In Made i Hakim u Sahihu. Hejsemi dodaje da je ovaj hadis
'ierodostojan i da su mu prenosioci pouzdani.
Z
/
ljudima kako bismo odgovorili na ovo pitanje, bilo bi nam
potrebno nekoliko generacija da nauno potvrdimo ovo
istraivanje, a to je nemogue".
Meutim, postoji nekoliko naunih studija sa medom
koje su izvedene posljednjih godina. Studija koju je pokre
nuo britanski medicinski asopis B.M.J. pokazala je da se
djeca koja boluju od proljeva veoma brzo oslobaaju tih
tegoba uz pomo meda.
Prema istraivanju koje je sproveo jedan britanski a
sopis o hirurgiji 1988. godine o upotrebi meda na inficira
nim ranama i irevima na koje antibiotici ne djeluju, med
se pokazao kao potpuno djelotvoran lijek.
Australski medicinski asopis Aust Z ] Obstet
Gynecol je u novembru 1992. objavio studiju australskih
istraivaa u kojoj je med koriten kao lijek kod 1 5 bolesnica
kojima su se rane otvorile nakon poroaja carskim rezom.
Ovi istraivai su uoili da je nanoenje meda na otvo
rene rane bilo djelotvorno i prijatno za bolesnice. Nije bilo
potrebe za ponovnim ivenjem tih rana i podvrgavanje no
vim operacijama.4

asopis Surgery je 1993. godine objavio studio koju je

sproveo dr. Efen. On je lijeio dvadeset bolesnika od gan
grene zvane "Fournier' s Gangrene" uz pomo meda i uzi
manje antibiotika oralnim putem.
Druga, istovjetna grupa lijeena je tradicionalnim me
todama. Istraivai su uoili da stavljanje meda na gangre-
4
Aust-N- Z- J- obst et-Gyresl 1992j32: 381-4.
23
nu pokazuje oitu prednost nad tradicionalnim lijeenjem.
Bolesnici su oito mnogo bolje reagovali na med, nego na
stari nain lijeenja.
Poznati britanski asopis Lancet je 1993. g. objavio la
nak u kojem su navedene prednosti meda u lijeenju rana
i ireva, te kod njege transplantirane (presaene) koe kod
bolesnika.
Ameriki asopis Injection 1992. godine objavljuje stu
diju o uticaju meda na bakterije koje uzrokuju zapaljenja
na ranama poslije operacije. Pokazalo se da prirodni med
uspijeva priguiti rast veine bakterija i gljiva uslijed kojih
se javljaju zapaljenja na tim ranama. Izuzetak su bakterije
Pseudomona i Clostridium. Izvrena je usporedba izmeu
prirodnog meda i koncetrovanog eernog rastvara koji
ima iste hemijske sastojke kao i med. Meutim, taj rastvor
nije uspio uecati ni na jednu vrstu bakterija niti gljiva.
Istraitelji su zakljuili da je med idealan lijek u povezi
vanju (dressing) iniciranih rana nakon hirurkih zahvata.6
Postoji jo jedna studija koja je objavljena u skandinav
skom asopisu za bolesti varenja. U njoj su naunici spro
veli studiju na mievima ispitujui uticaj meda na zatitu
eluca od zapaljenja usljed stalne konzumacije alkohola.
Studija je dala veoma pozitivne rezultate. Istraivai
su predloili da se sline studije sprovedu i na ovjeku/
'Lancet 1993, 341: 756-7.
Infection 1992, 20, 227-9.
S

an-J-Gastro enterology 1991, 26 :281-8.

24

Istraitelji su sproveli studiju o uticaju prirodnog meda

na bakteriju "Helicobacter Pylori" koja uzrokuje zapaljenje
eluca. Pokazalo se da davanje rastvara meda od 20 % do
prinosi suzbijanju bakterije u labaratorijskim uslovima.
8
U Novom Zelandu je nedavno izala studija o tome
kakav uticaj na bakterije ima najbolji novozelandski neo
brani med.9 Najbolje rezultate je dao "Manuka" med.
10
Nema sumje da je prirodn med bolji od vjetakog.
Meutim, posebno bismo istakli med akacije (bagrema),
koji ima velike koristi, uz Allahovu pomo.
Mnogo je studija koje se sprovode irom svijeta i koje
potvruju neke pozitivne osobine meda koje su dosad
otkrivene.
Profesor Kroft u knjizi Honey c Health kae: "Konzu
miranje istog meda, u najboljem sluaju, moe da dovede
do izvanrednih rezultata. Ako neko tvrdi da on nema ko
risti, ne moe se rei da trpi ikakvu tetu. Neznatan je broj
jela koja postiu sline rezultate" .
8
Trop-Gastro enterology 1991, 12 : 139-43.
9 Kod nas je poznat med bez ognja koji se koristi kao lijek. Med sa
ognjem nije ljekovit. - Prim. red.
1
0
J.Pharm-Pharmacol 1991, 43: 817-22 .
11
Ko eli vie saznati o koristima meda, neka potrai autorovu
Mu' diza (nadnaravnost) lijeenja medom- injenice i argumenti, u izdanju
mektebe Suvadi iz Didde i Dar El-Qalem iz Damaska.
25

Cinjenice oko
urekota |!
L|- Niiella
Sa tita)

ADNJIH COD/NA NITA NIE

PRIVUKLO PANJU ISTRAITEUA
KAO UREKOT (ERECOTA).
Neki ljudi su uvjereni da urekot predstavlja lijek za svaku
bolest. Neki nijeu bilo kakvu korist od nje, dok su se neki
uvjerili u djelotvorost ove biljke kod lijeenja nekih bolest.
Istina je da je Boiji Poslanik ; rekao u hadisu koji bi
ljei Buharija: "U urekotu je lijek od svake bolesti". Me
utim, to je opti govor kojim se ukazuje na odreenu po
javu, kao to su rekli Ibn Hader i drugi uenjaci. Ovome
slino je pripovijedanje K ur' ana o Adovom vetru: . . . koji,
voljom Gospodara svoga, sve rui. (El-Ahqaf, 25). Taj vjetar
je unitio ljude i stanita, ali nije unitio brda, rijeke niti
Sunce i Mjesec.
27
Na veliku alost, meu ljudima se toliko rairilo lijee
nje urekotovim uljem da nije ostala nijedna bolest koja se
ovim nije lijeila.
Ovo su iskoristili neki trgovci koji su to ulje prodavali
za basnoslovne cijene biljeei ogromnu zaradu, ne vodei
rauna o teti koju bolesnici trpe.
Sa druge strane, postoji mnogo studija koje su u skorije
vrijeme objavljene, a koje se tiu urekota.
Meutim, veina tih studija su, ustvari, opiti, a rezul
tati su bili ohrabrujui, koji su obavljeni na mievima. Ali,
potrebno je vie eksperimenata koji e dovesti do opiplji
vih rezultata i pouka.
Kao to rekosmo, te studije su obavljene na mievima
ukazujui na to da je urekot koristan kod ublaavanja ne
kih vidova alergija kod mieva. Ova studija je objavljena
1993. godine u jednom od najpoznatijih svjetskih asopisa
Annals of Allergy.
Druga studija, koju je objavio Interational Journal of
Pharmacology, je pokazala kako ekstrakt urekota dovodi
do smanjenja eera u krvi kod zeevaY
U priznatim naunim asopisima je objavljeno vie
studija o uinkovitosti ekstrakta urekota na ubijanje vie
vrsta bakterija u laboratorijskim uvjetima ili na eksperi
mentalnim ivotinjama.
12
Int. J. Pharmacol. 1993, 2: 96 - 100.
28
Ima pokazatelja kako urekot ima anti-kancerogenih
elemenata1
3
, kao i da ojaava odbrambeni sistem koji tijelo
titi od bakterija, virusa i dr.
Meu njima su studije dr. Aed El- Kadija i dr. U same
Kindila u Sjedinjenim Dravama. Ove studije su pokazale
da unoenje jednog grama urekota u organizam dvaput na
dan dovodi do aktivizacije odbrambenog sistema. Meu
tim, ova studija je sprovedena na malom broju ljudi.
Jedno od dosada najvanijih istraivanja na ovom po
lju sprovela je istraiteljica Rima Enes Mustafa Ez-Zerka
na univerzitetu King u Londonu. Ovim istraivanjem je
stekla zvanje magistra. Ona je sprovela ispitivanja na ure
kotu pod mentorstvom britanskih profesora, u labaratori
jama Londonskog univerziteta.
Ova studija je otkrila da urekot sadri antibakterijske
elemente koji su uspjeni kod velikog broja bakterija. Isto
tako, radilo se na otkrivanju elemenata protiv zapaljenja
(anti inflammatory) u eterinoj materiji urekota, a koja se
zove thimokinon.
Na Rijadskom univerzitetu je nedavno odbranjena vi
soka univerzitetska teza na temu urekota.
Rezultati te studije su bili pozitivni, i m oekujemo da
se objave.
A to se tie onih koji na stranicama novina zagovaraju
da nema nkakve koristi u urekotu, to je prazna pria koja
nema nikakvog naunog utemeljenja.
13
Cancer Letters 1992, 63: 41-6.
29
Naunici su otkrili da urekot sadri dvije vrste ulja -
prvo je postojano ulje, koje najee nema znaajnog efekta.
Drugo je eterino ulje kome se pripisuje ljekovito djelovanje.
Dr. Dabir Salim Musa - profesor i ef katedre za ljeko
vito bilje pri Farmaceutskom fakultetu Univerziteta "Kralj
Saud" u Rijadu - kae: "Ulje urekota koje se nudi u sa
udijskim prodavaonicama nema nikakvu ljekovitu vrije
dnost." On dodaje: "Trgovci i proizvoai ovog ulja pre
urekot, a zatim gnjee njegove bobice. Na taj nain do
bijaju postojano ulje i neznatnu koliinu eterinog. Uzrok
tome je to eterino ulje isparava kod prenja bobica. "
Dr. D a bir preporuuje da se ne koristi postojano ulje,
ve da se upotrebljava sami urekot, tako to e se samljeti
i konzumirati neposredno nakon toga. On, takoer, prepo
ruuje da se nakon mljevenja ne pravi velika pauza, zato to
eterino ulje, aktivni sastojak urekota, isparava nakon
mljevenja. Prah urekota se moe jesti sa medom odmah
nakon mljevenja, ili se moe pomijeati sa vodom ili mlije
kom. Ovo je najbolji nain konzumiranja urekota.
Najjednostavniji nain unoenja urekota jeste sljede
i: kaiku urekota stavljamo povrh tanjira kiselog mlijeka
i prelijemo ga maslinovim uljem. Ovo je najzdraviji obrok
koji moemo pojesti za doruak ili veeru.
Enes b. Malik prenosi da je Poslanik u sluaju bolesti
uzimao aku urekota i nakon njega vodu ili med.
1
4
1
4 Tabran: El-Evsat.
30

to se tie preporuene doze urekota, jo nema do

voljno naunih dokaza koji bi ukazivali na to. Meutim,
studija koja je obavljena u Americi pokazuje da je doza u
rekota koja je dovela do aktiviranja odbrambenog sistema
bila jedan gram - dvaput dnevno.
Veoma je velika potreba vrenja dodatnih naunih
ispitivanja na urekotu, kako bi se upoznale njegove kori
sti i nain djelovanja. Ali, do tada, urekot je koristan lijek
koji ljudi upotrebljavaju ve hiljadama godinaY
Opirnije o urekotu govori naa knjiga Lijeenje urekotom, u
izdanju mektebe Es-Sevadi iz Didde i Dar El-Qalem iz Damaska.
31
"Unosite ulje
(u orianizam)
i maite se
njime1116
Uzvieni Allah se
u K ur' anu zaklinje ma
slinom:

: ::
*
Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore. (Et-Tin, 1,2)
Boiji Poslanik ; nam preporuuje upotrebu maslino
vog ulja: "Jedite (maslinovo) ulje i maite se njime. Ono
potie od blagoslovljeno g drveta".
Istraivai su u posljednje vrijeme doli do zadivlju
jueg otkria - kod stanovnika ostrva Krit zabiljeena je
1b
Ovaj lanak o maslini je objavljen u magazinu El-'Arebi, februar
1993.
33
najmanja stopa sranih bolesti i raka u svijetu. Jo vie je
zaudila injenica da stanovnici tog ostrva konzumiraju
ulje vie od bilo kojeg drugog naroda, dodue maslinovo.
Oko 33% kalorija koje dnevno unose potiu od maslinovog
ulja. Kakve veze ima maslinovo ulje sa time?

ta misli sa
vremena medicina o toj vezi? Kakav uticaj to ulje ima na
srce i holesterol?
ta kau zapadni ljekari o maslinovom ulju?
Dr. Vilijem Kastli, direktor poznate "Framingham"
studije, kae: "Samo je jedno ulje tokom historije steklo re
putaciju kao korisno - to je maslinovo ulje. To ulje su kon
zumirale mnoge generacije, odlikujui se punim zdravljem
i veoma rijetkim sluajevima sranih udara. Ta reputacija,
koja obilato govori o koristima maslinovog ulja, uli va nam
potpuno povjerenje u to ulje i njegovu djelotvornost" .
1
7
Dr. Ehrins sa njujorkog univerziteta Kolfor kae: "Po
tpuno nam je jasno da je to to stanovnici bazena Sredo
zemnog mora konzumiraju maslinovo ulje kao osnovni
izvor masti u ishrani osnovni uzrok rijetke pojave bolesti
koronarnih arterija kod njih".
Dr. Kastli ukazuje na pozitivne posljedice upotrebe
maslinovog ulja u sredozemnom bazenu govorei: "Iako
ljudi iz sredozemnog bazena konzumiraju neke zasiene
(loe) masti zastupljene u ovijem mesu, kajmaku, masti
i siru, oni ipak kod kuhanja uglavnom koriste maslinovo
Iz knjige How to lower your cholesterol, izdanje 1993.

ulje. Radi toga, bolesti koronarnih arterija su veoma rijetka

pojava kod njih".
On takoer kae: "Najbolji nain kuhanja hrane i spra
vljanja jela jeste uz pomo maslinovog ulja kao osnovnog
sredstva, uz smanjenu upotrebu kukuruznog ili suncokre
tovog ulja. Tijelu je potrebna veoma mala koliina ova dva
ulja. " Maslinovo ulje je bogato nezasienim mastima.
18
Dr. Trivisan sa Njujorkog univerziteta je nabrojao ko
risti maslinovog ulja u studiji koju je objavio u asopisu
]AA 1990. godine: "Savremena istraivanja su potvrdila
korisne aspekte maslinovog ulja u bolestima koronarih
arterija. Iako se istraivanje bazirala prvenstveno na masti
u krvi, mnoge naune studije su ukazale na uinkovitost
maslinovog ulja kod eerne bolesti i kod osoba sa visokim
krvnim pritiskom". 19
Savremena nauna istraivanja
Sve do 1986. godine medicinske knjige su govorile da
maslinovo ulje ne utie na holesterol u krvi - niti ga sma
njuje, niti poveava. Meutim, najnovija istraivanja su
pokazala da ovo ulje smanjuje holesterol u krvi. I ne samo
to, ve da ne utie na smanjivanje korisnog holesterola u
krvi. Nauno je dokazano da je sa smanj ivanjem nivoa ho
lesterola smanjena i opasnost od sranog udara.
Studija koja je 1990. godine obj avljena u poznatom
amerikom asopisu ]AA pokazuje da su sluajevi po-
18
Iz knjige How to lower your cholesterol, izdanje 1993.
JAM 1990,263: 688-92.
35
vienog krvnog pritiska, dijabetesa i holesterola smanjeni
kod onih koji redovito konzumiraju maslinovo ulje. Ova
studija je sprovedena na vie od hiljadu ljudi.
Maslinovo ulje i povieni krvni pritisak
Dr. Vilijams sa Stanford univerziteta je sproveo istrai
vanje na 76 osoba koje ne boluju od nikakvih sranih bole
sti kako bi otkrio uticaj maslinovog ulja na krvni pritisak.
Doao je do otkria da je krvni pritisak primjetno smanjen
kod onih koji upotrebljavaju maslinovo ulje u svojoj sva
kodnevnoj ishrani. Smanjenje krvnog pritiska je bilo evi
dentno kod onih koji su dnevno uzimali 40 grama masli
novog ulja.
Maslinovo ulje i dijabetes
Dijabetes ili eerna bolest se javlja usred smanjenja ili
prestanka luenja insulina iz pankreasa. To dovodi po po
veanja nivoa eera u krvi.
Ameriko drutvo dijabetiara preporuuje ovim bo
lesnicima da primjenjuju dijetu u kojoj e masti initi 03%
kalorija, s time da zasitne masti (poput ivotinjskih) ne
prelaze 10 %, a da ostalo bude maslinovo, kukuruzno i
suncokretovo ulje.
Ustale koristi maslinovog ulja
Poznata farmaceutska enciklopedija Martindl navodi
da maslinovo ulje ima ugodno i blago djelovanje, te da dje
luje protiv zatvora.
36
Maslinovo ulje omekava upaljene povrine na koi, a
koristi se i za razmekavanje koe stvrdnute uslijed ekce
ma ili pljuskavica.
Zar Boiji Poslanik } nije rekao: "Prismaite s masli
novim uljem . . . i maite se njime" (Sahih Dami' Es-Sa
gir, 18). A Uzvieni Allah za maslinovo drvo kae da je
blagoslovljeno:
... koja se uie blagoslovljenim dretom maslinovim, i
istonim i zapadnim . + (En-Nur, 35).
Blagoslovljeno drvo koje daje blagoslovljeno ulje - bla
go onome ko iskoristi te blagodati.Z0
20 Pogledajte autorovu knjigu Maslinovo ulje izmeu medicine i Kur'ana"
u izdanju Dar El-Menara u Diddi.
37

Caa jOIUrta
u zdraflju i
bolesti21
Rije leben se u K ur' anu
spominje u ajetu:
#
w
0

<
^
.

_ _)
>
_
* *

.
~
.

..
. . `
Vi imate pouku i u stoci: "Mi vam dajemo da iz utroba
njenih mlijeko sto pijete, koje nastaje od grizina u buragu
i od krvi - ukusno onima koji ga piju. (En-Nahl, 66).
U opisu Denneta, Uzvieni kae:
< 0
w
*
*
~
d >0

_,l_._,l

;
#
#
_
>
~ 64 0

<
,|_tt,

.~
" #
Z1
Ovaj lanak je objavljen pod naslovom "Jogurt (grualina)-hrana
i lijek" u asopisu Islamska solidarost 1993. godine- dumade-1-ula
1414 H.
39

Zar je Dennet, koji je obean onima koji se Allaha boje

- u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka
neromijenjena ukusa, i rijeke od vina, prijatna onima koji
piju, i rijeke od meda procijenog . . . (MuhU ed, 15).2
Boiji Poslanik ukazuje na prednosti mlijeka (sla
tkog): "Koga Allah nahrani nekim jelom, neka kae: 'Go
spodaru, daj nam berieta u ovoj hrani, i nahrani nas
boljom od nje' . Koga Allah napoji mlijekom, neka kae:
'Gospodaru, daj nam berieta u ovome, i uveaj nam ovu
blagodat
'
. Jer, nita ne moe utoliti glad i ugasiti e kao
mlijeko". (Ahmed i Ebu Davud).
Dva Sahiha biljee kako je Boijem Poslaniku ; u noi
Isra' a bio prinesen sud sa vinom i sud sa mlijekom. On
pogleda u obje posude, pa odlui da uzme mlijeko. Dibril
mu ree: "Hvala Allahu koji ti je usadio prirodu. Da si
odabrao vino, tvoj ummet bi zalutao". (Prenose Buharija i
Muslim).
Za leben o kojem se govori u ovim ajetima i hadisima
ljudi koriste naziv halib (mlijeko). Meutim, u mnogim
arapskim zemljama rije leben se koristi za j ogurt, kako bi
se lake razlikovalo od slatkog mlijeka (halib).
2 Evidentno je da se u ovim ajetom pod rijeju "leben -
podrazumijeva slatko mlijeko, dok se ta rije u savremenom
arapskom koristi za jogurt, a slatko mlijeko se zove "halib- .
* Pr. p rev.
40
%
ta kau nauna istraivanja o jogurtu?
Stanovnici bazena Sredozemnog mora koristili su ki
selo mlijeko vie vijekova kao lijek za proljev i tegobe u
crijevima.
Savremena istraivanja pokazuju da kiselo mlijeko
pomae u suzbijanju bakterija koje izazivaju trovanje hra
nom, meu kojima su najvanije salmonela i pantljiara.
U istraivanjima sprovedenim u Italiji i Americi doka
zano je da kiselo mlijeko moe sprijeiti pojavu dezinterije.
Danas je u Evropi uobiajeno davanje kiselog mlijeka djeci
koja pate od proljeva.
Dr.

ahani sa Univerziteta Nebraska u Sjedinjenim

Dravama, jedan od najveih strunjaka na polju mlijeka i
mlijenih proizvoda, kae: "Kiselo mlijeko ima jai uticaja
u preventivi od proljeva i dezinterije nego u lijeenju tih
bolesti. " Ovo mlijeko nema uticaj samo na bakterije, ve
istraivanj a dokazuju da ono poveava odbrambenu spo
sobnost lelesnih elija.
Postoje nauni dokazi da kiselo mlijeko moe imati
pozitivno djelovanje na prevenciju od raka debelog crijeva
i od raka dojke. 2
U knjizi Food and Nutrition se navode slijedee koristi
jogurta:
1 Ishrana za one koji nastoje smanjiti elesnu teinu.
Stotinu grama j ogurta (100 gr) sadri samo 52 kalorije;
2 Iz knjige Food pharac, 1993.
41
2 - Jogurt je korisna hrana za dojilje u fazi kada poi
nju davati djetetu vrstu hranu uz majino mlijeko;
3 Koristan je u fazi oporavka od bolesti;
4 - Moe se koristiti i kao slatko nakon jela kada se
doda voe poput jagode ili banane.
Kiselo mlijeko je lahko svarljiva. Britanski asopis
Lan st je objavio da se 33% mlijeka svari nakon jednog sata,
dok 91% jogurta biva svareno za isto vrijeme. Pored toga,
veina ljudi koji ne mogu podnijeti laktozu (to su oni koji
pate od snanih gasova i proljeva nakon konzumiranja
mlijeka) mogu bez bojazni unositi kiselo mlijeko.24
Kiselo mlijeko i starost
Naunik Mienkov je objavio da ljudi koji ive preko
stotinu godina jedu kiselo mlijeko. Ono sadri bakterije
koje stiu do crijeva i tamo stvaraju zonu koja spreava
ulazak neeljenih bakterija.
Jogurt se na Balkanu naziva "hranom dugovjenosti"
zato to sadri visokokvalitetne proteinske elemente, vei
nom mineralne materije koje su neophodne tijelu.
Jogurt je jedan od najvanijih elemenata ishrane kod
Turaka. Prisutan je kod svakog obroka. Moda upravo
zbog toga Turci posjeduju snagu i pokretljivost i u poznim
fazama ivota. Broj ljudi koji doive preko stotinu godina
24 U naim krajevima razlikuju i kiselo mlijeko i jogurt, ali i jedno i
drugo imaju slian sastav. - Prim. red.
42
je vie od deset na milion, dok je u Americi taj odnos devet
prema milion.
Kiselo mlijeko pomae starijima koji pate od slabosti ko
stiju i ispadanja zuba. Nema boljeg lijeka u tim situacijama.
Mlijeko je kompleta ishrana za mlade i stare. Jogurt (ki
selo mlijeko) se ubraja u lahko svarljivu hranu koja rekonva
lescentima olakava dug proces varenja obine hrane.

ene koriste jogurt kod odravanja svjeine koe.

Jogurt, dakle, predstavlja jednostavnu, jeftinu hranu.
Ona je kralj svih jela tokom bolesti i u situacijama kada
treba izbjegavati masnoe. To je slamka spasa koju Allah
Uzvieni prua bolesniku.
Tabela sastojaka 100 _jogrta
Voda 86 Magnezijum 17 mg
Protein i 5% Fosfor 140 mg
Masti 1% Hl or 140 mg
Laktoza 6,4 Vitami n A ?mg
Ostali eeri 1,6% Vi tamin 81 0,05 mg
Sodijum 76 mg Vitamin 82 0,26 mg
Potazijum 240 mg Ni kotinska kiselina 0,12 mg
Kalcijum 180 mg Vi tami n L 0,3 mg
43

Ceanj bijelof
luka smanjuje
holesterol u krri

POSUEDNJE VRIEME U SJEDI

NJENIM DRAVAMA l EvRo
PI JE POVEANA ZAINTERE
SOVANOST ZA BIELI LUK l PROIZVODE OD NJEGA, NAKON TO SU NAUNICI
SPOZNALI NJEGOV BLAGOTVORAN UTICAJ NA SMANJENJE NIVOA HOLESTEROLA
U KRVI l ZATITU OD SRANOG UDARA.
Bolesti koronarnih arterija najei su uzrok smrti u
Americi i Evropi. Poznato je da povean nivo holesterola
u krvi uzrokuje ove bolesti.
Ako znamo da holesterol dostie vii nivo nego to je
preporuljivo (200 mg ili 5,2 ml/l) kod skoro polovine sta
novnika Amerike i Britanije, da li je logino svima propisa
ti lijekove koje e svakodnevno uzimati tokom godina?
Ne postoji lijenik na svijetu koji bi elio polovi
nu drutva, pa ni etvrtinu, pretvoriti u bolesnike koji
45

redovno uzimaju lijekove.

L. Talih Uma, glavni urednik asopisa Svijet medici
ne tfannacije, u lanku objavljenom 1991. godine o bijelom
luku kae:
"Poetkom osamdesetih godina bijeli luk poeo je pri
vlaiti panju ljekara i istraivaa. Poelo se govoriti o nje
govom ljekovitom uinku i mogunosti njegovog korite
nja u ljekovite svrhe. Ta decenija se nije ni zavrila, a bijeli
luk je od strane njemake Unije apotekara izabran za me
dikament 1989. godine. Godinu ranije, njemaki kodeks je
usvojio bijeli luk kao zvanini medikament. "

asopis British Journal of Clinical Practice objavio je

aprila 1993. lanak o ulozi koju bi bijeli luk mogao imati
u smanjenju procenta bolesti koronarnih arterija, angine
pektoris i tromboze.25
Okobra 1993. asopis Annals of Internal Medicine obja
vljuje analitiku studiju velikog broja naunih istraivanja
o bijelom luku i masti u krvi. Dokazano je da uzimanje
jednog enja na dan dovodi do smanjenja holesterola u
krvi za 23 mg%. To znai da se nivo holesterola smanjio
za 9% svoje osnovne vrijednosti. I ne samo to, savremena
nauna istraivanja pokazuju da bijeli luk ima antibakte
rijsko i djelovanje protiv gljiva, premda mnogo manje od
savremenih antibiotika.2
6
Br. f. elin Practice 1993. 47: 64.
2
6
Ann. Intem Med 1993, 119: 62 7-8.
46

*
Za uklanjanje neugodnog mirisa bijelog luka neki sa
vjetuju uzimanje salate, peruna, sjemena anisa ili nane uz
bijeli luk ili odmah nakon njega.
Upozoravamo neke bolesnike koji se hrane bijelim lu
kom ili nekim njegovim proizvodom, a ostavljaju lijekove
za snienje pritiska ili nivoa holesterola da se prije takve
odluke moraju savjetovati s ljekarom. Ne smije se mijenjati
doza niti prekidati uzimanje lijekova bez znanja ljekara.
Kod bijelog luka trebaju biti paljivi i oni koji koriste sred
stva za rastvaranje krvi.
47
W
Jedite ribu
umjesto mesa
CVJEK JE ZNAO ZA HRANU/VU VRIEDNOST RIBE OTKKO JE DOAO
A ZEMuu. Profesor Don Bernejt kae: "Riba je uvijek
predstavljali dio ovjekove ishrane tokom historije.
Meutim, mnoge vropske drave, na veliku alost, napu
stile su ovu tradiciju."
Dr. Sinkler je primijetio da su bolesti koronarnih ar
terija veoma rijetko zastupljene kod Eskima kojima riba
predstavlja osnovno jelo. Ova primjedba navela je nauni
ke u posljednje vrijeme da detaljnije proue riblje ulje.
Nedavno se u Sjedinjenim Dravama okupilo trideset
est strunjaka iz oblasti bolesti srca, grudi i krvi kako bi
objavili najnovije naune preporuke vezano za lijekove koji
pojaavaju likvidnost krvi i one koji spreavaju srani udar.
Te preporuke objavljene su 1992. g. u oktobarskom
broju poznatog amerikog asopisa Chest. Najvanije pre
poruke su slijedee:
49
-
<
1. Istaivai preporuuju unoenje 30-40 g. ribe dne
vno (ili dva obroka ribe sedmino) u cilju zatite srca od
trombze.
2. Brojne naune studije su utvrdile da riblje ulje sma
njuje nivo tiglicerida Gedne od vanih krvnih masti) ne
utiui pozitivno na holesterol u krvi.
3. Neki nauni pokazatelji govore o tome da srednja ili
velika doza koncentrisanog ribljeg ulja dovodi do smanje
nja krvnog pritiska kod ljudi s povienim pritiskom. (Me
utim, nijedan lijek se ne smije uzimati bez konsultacije s
lijenikom). Naunici su zakljuili da je neophodno izvr
iti dodatna prouavanja riblje masti kako bi se dolo do
optimalne doze i kako bi se dokazala njena uinkovitost,
nekodljivost i podnoljivost od strane bolesnika.27
Jedna od najvanijih objavljenih studija sprovedena je
nad 2033 bolesnika koji su nedavno preivjeli srani udar.
Polovini bolesnika davana su dva sedmina obroka s ri
bljom masti tokom dvije godine. Drugoj polovini nije da
vana nijedna vrsta ribe.
Pokazalo se da je procent smrtnosti manji za 29% kod
grupe koja je u ishrani imala ribu.2
8
27 Chest 1992, 102, 374 (S)-384 (S).
2 Lancet 1989, 2:757-61.
50
Bolesnici kojima su koronarne arterije
proirene balonom
Proirivanje koronarnih arterija pomou balona po
stala je ustaljena praksa u prevenciji angine pektoris. Ova
metoda je u 90% sluajeva uspjena.29
Meutim, bolesnici se opet susreu s problemom su
avanja arterija. Petnaest godina nakon ove operacije arte
rije se vraaju u poetno stanje, a u 25-35% sluajeva ovo se
deava za est mjeseci.
Naunici pribjegavaju raznim lijekovima kako bi zau
stavili vraanje suenja. Riblje ulje je jedan od lijekova koji
privlai panju naunika.

asopis Circulation 1992. godine objavljuje poznatu stu

diju. Naime, dr. Bairati je polovini od 205 bolesnika davao
riblje ulje tokom tri sedmice pred operaciju irenja balonom.
Lijeenje je nastavljeno est mjeseci nakon irenja, to je re
zultiralo smanjenjem suavanja arterija sa 48% na 30%.3
Trenutno se vre iroka istraivanja o ovoj temi u Ame
rici, Kanadi i drugim zemljama.
Riblje ulje i povieni krvni pritisak
Kada je u pitanju povieni krvni pritisak, mnoge na
une studije potvrdile su uticaj ribljeg ulja na snienje kr
vnog pritiska.

asopis Archives of Interational Medicine

29 V. : Baa, Kako se zatititi od sranih bolesti, Damask, Daru-1-kalem.
3 Circulation, 1992, 85, 950-56.
51
objavio je 1991. godine studiju koja potvruje da nevelike
doze ribljeg ulja sniavaju krvni pritisak.31
Jo uvijek nije poznat mehanizam uticaja ribljeg ulja
na krvni pritisak. Neka savremena istraivanja pokazuju
da ekstrakt ribljeg ulja umanjuje mogunost eklampsije,
koja se ponekad javlja kod trudnica u zadnjem periodu
trudnoe u vidu povienog krvnog pritiska, oecanja nogu
i nalaenje proteina u mokrai.3
2
U drugom istraivanju33 navode se povoljna djelovanja
ribljeg ulja kod bolesnika od Rej-ovog sindroma.3
Sve je vie studija koje svakodnevno otkrivaju neku
novu injenicu vezanu za ovo sono meso koje je Allah
dao ljudima kao hranu. Ljudi treba da poveaju upotrebu
ribe, a smanje upotrebu mesa, o kojem je Omer b. Hattab,
, rekao: 1 1 Klonite se mesa, jer se od njega moe biti ovisan
kao o vinu. " (Biljei Malik) .
Uzvieni Allah nam skree panju na blagodat posto
janja ribe:

9 7J" g
#

,o

_.,

On ini da se morem koristite, da iz njega svjee meso

jedete. (En-Nahl, 14).
Boiji Poslanik kae:
"Prva hrana stanovnika Deneta e biti obilna dige
rica kita. " (Biljei Buhari).
Arch Int Med 1991, 151, 1173-80.
Br. J. Obstet Jynacol 1990,97:1077-79.
` 1J. Med 1989,86:158-64.
3 V. : Poglavlje o vlaknastim tvarima U ovoj knjizi.
52
Ne pretjeruj s
kahfom i ajem
W

S
OU ICA KAHVE IL/ AJA PIE JE U

KOJEM UUDI UIVAJU MA GDJE

iVJELI. Svijet konzumira

pet biliona kilograma kahve
svake godine. A kahva, aj,
koka kola i okolada sadre
kofein. Taj lijek je vjerova
tno najraireniji na svijetu, kao to kae britanski medicin
ski asopis, zato to se koristi u ovim piima. Budui da je
ovako iroko rasprostranjen, mogi smatraju da je kofein
relativno bezopasan. Meutim, drugi ga napadaju zbog
postoj anja veze - prema naunim statistikama - izmeu
njega i jednog broja bolesti.

ta je istina u tome?
Mnoge strane slike kofeina su se rasprile. Postojala
su strahovanja da ta materija ima veze sa rakom pankreasa
i mokranog aparata. Zatim, jo uvijek se raspravlja o vezi
izmeu kofeina i bolesti koronarnih arterija.
53
U Americi i Evropi ljudi su danas postali svjesni opa
snosti od velikih dnevnih doza kahve i aja. Prema navo
dima knjige Food and Health, 70% Engleza pilo je kahvu
1982., dok je 86% pilo aj . Novi statistiki podaci govore
da je ovaj procent opao u Britaniji.35
Finci se smatraju najveim potroaima kahve na svije
U.Iza njih idu

veani, Danci, Norveani, Holanani, Ame

rikanci,

vajcarci, Kanaani, Talijani, Britanci, Japanci . . .

ta je kofein?
Kofein je hemijsko jedinjenje iz grupe stimulanata koji
se nazivaju Metil ksantini. Kofein se u osnovi nalazi, kao
to je spomenuto, u kahvi, aju, koli i kakau. Kahva sadri
1-2%, a listovi aja sadre 1-4% kofeina.
To je materija koja stimulativno djeluje na srce i mo
zak. Ubrzava rad srca i pospjeuje umnu aktivnost. Ne
kada dovodi do poveanja eludanih sokova. Proiava
traheje u pluima i poveava luenje mokrae.
Nekim ljudima kahva i aj donose nesanicu, dok drugi
mirno spavaju nakon popijenih velikih koliina te tenosti.
Koliina kofeina zavisi od vrste zrna. Jako zrno "Robu
stas", od kojeg se obino pravi brza kahva, poput neskafe i
slino, sadri najvii nivo kofeina. Procent kofeina se sma
njuje pri snanom mljevenju kahve.
35 Food and Health, 1992 .
54
Koristi kahve i aja
Savremeni medicinski izvori slau se oko toga da ka
hva pospjeuje ovjekovu uinkovitost, ukoliko se uzima
u manjim ili umjerenim koliinama (30-200 D dnevno).
Kahva, na primjer, pospjeuje razmiljanje, kao to
kae amerika naunica Dudit Vartman, i poveava gi
pkost tijela. Meutim, ona moe biti prepreka u radu koji
zahtijeva spretnost prstiju, poput uvlaenja konca u iglu,
streljatva i sl.
Kahva i aj mogu popraviti raspoloenje nekim ljudi
ma. Ove tenosti mogu kod nekih djelovati antidepresivno.
Koliina kofeina u 180 ml stimulansa
Strana kahva 80-130 mg
Instant kahva (kao neskafe) 60-1 00 mg
Kahva bez kofeina 1-6 mg
Listovi aja 30-80 mg
aj u vreicama 25-75 mg
I nstant aj 30-60 mg
Kakao 10-50 mg
Drugi stimulansi :
Kola (360 ml ) 30-65 mg
Pare okolade (60 g) 20 mg
Lijekovi za smi renje s kofeinom 30 mg po komadu
Rebro Kato okolade 20-30 mg36
36 Iz knjige Current Medical Diagnosis, 1994.
55
Pretjerano unoenje kahve i aja
Prelerano je unositi vie od 300 mg kofeina dnevno.
T o znai piti 5 oljica instant kahve koja sadri od 60 mg
ove tvari.
Previe kofeina unosi i onaj ko pije 10 oljica obinog
aja (koje sadre po 30 mg kofeina) .
Kahva i aj razliito djeluju na ljude.

tovie, ponekad
ista osoba razliito reaguje na ove napitke.
Onaj ko prelerano konzumira ove napitke, osjea na
petost, nemir, razdraenost, nesanicu . . a A ekstremno ve
like koliine kofeina (preko 500 mg dnevno) dovode do:
usplahirenosti i agresivnosti, nervoze, nesanice, osjeaja
umora, a moe doi i do nepravilnog rada srca.
Kahva i holesterol
Neki pokazatelji govore da prelerano konzumiranje
kahve i aja poveava nivo holesterola u krvi. Brojne studije
ukazuju na postojanje veze izmeu kahve i holesterola, dok
druge negiraju njihovo postojanje. Ovo je jo uvijek predmet
rasprave meu naunicima. Oigledno je to da umjereno
troenje kahve nema primjetan uticaj na holesterolY
Kahva i bolesti koronarnih arterija
Naune studije o vezi kofeina sa bolestima koronar
nih arterija nisu dale odreene rezultate.

tavie, stano
vita su esto bila oprena. Neki naunici savjetuju osobe
An J. elin Nutrtion 1991, 53:971-5.
56
sklone infarktu da ne piju vie od etiri olje strane kahve
na dan.3
8
Vano je ukazati da pod stranom kahvom podrazu
mijevamo onu koja se pije na Zapadu, a koja se priprema
tako to se velika kaika kahve naspe u au vode, poput
neskafe i sl.

to se tie kofeina u arapskoj ili turskoj kahvi,

on je razliit, shodno nainu pripremanja i estini mljeve
nJa zrna.
Kahva, aj i palpitacija (lupanje srca)
Palpitacija je jako ili ubrzano kucanje srca. Kod nekih
se ona ispoljava kao rani otkucaji srca koje prati period mi
rovanja, nakon ega se srce vraa normalnom otkucaju.

esto se ovakvi otkucaji javljaju kao rezultat neumje

renog konzumiranja kahve, aja ili drugih stimulansa koji
sadre kofein. Uzrok moe biti i pijenje alkohola ili pre
lerano puenje. U takvim sluajevima savjetuje se presta
nak s pijenjem kahve i aja i prestanak puenja. Alkohol
se mora ostaviti ne samo zbog palpitacije, ve i iz drugih
razloga.
Kahva i trudnoa
Brojna medicinska istraivanja ukazuju na to da kon
zumiranje kahve u veim koliinama tokom trudnoe
moe da dovede do raanja djece s anomalijama ili male
teine. Iz tog razloga Uprava za ishranu i lijekove (FSA)
3
8
B.M.J 1990, 300:566-9.
57
u Sjedinjenim Dravama trudnice savjetuje da tokom tru
dnoe unose manje koliine kahve.
Kada je u pitanju dojenje, ne postoje nauna saznanja
koja ukazuju da pijenje kahve u razumnim granicama kod
dojilja ima ikakav neeljen uticaj na dojene. Ipak, jedan
broj ljekara savjetuje trudnice, dojilje i djecu da izbjega
vaju kahvu ili makar da ne unose vie od 200 mg kofeina
dnevno.
Kahva i aj i gvoe
Novija nauna istraivanja otkrivaju da pijenje jedne
olje strane kahve uz hranu dovodi do smanjenog crplje
nja gvoa iz npr. hamburgera za 39%. Savjetuje se da se
kahva ili aj odgode sat ili dva nakon jela.39
U svakom sluaju, umjereno konzumiranje kahve i
aja ne nosi nikakvu tetu kod obinih ljudi. Naprotiv, to je
u nekim sluajevima korisno i prihvatljivo. Meutim, pre
erano konzumiranje ovih tekuina dovodi do odreenih
problema kod odreenih ljudi.
Doktor Vartman sa amerikog instituta Masausets
kae:
"Piti kahvu nakon jutarnje oljice - - tokom dana
- znai neopravdano unoenje dodatnih hemij skih jedinje
nja u tijelo. To je kao kada ovjek eli da mu auto ide to
bre, pa zastaje kod svake pumpe da napuni rezervoar koji
je ustvari skoro pun beznina. Ipak, pijenje druge oljice ka-
39 Martindali pharmacopoeia, 1989.
58
hve nakon podneva moe da vitalizira mozak za dodatnih
est sati. "
Nije preporueno da aj vri. To dovodi do crpljenj a
gorkih, zatvarajuih materija. To su neeljena materije
koje uzrokuju zatvor i ometaju proces varenja i apsorpcije
(upijanja) .
Da bi se do jedne mjere uklonile zatvarajue materi
je aju treba dodati limun ili mlijeko, kako bi kombinacija
protein iz tih dodataka i gorine iz aja formirala topljivu
materiju koju je teko apsorbovati.4
4
0
Za vie informacija o ovoj temi obratiti se naoj knjizi Koristi i
tete kahve ! aja, u izdanju Daru-1-ka1em iz Damaska i Daru-1-Beir
iz Didde.
59
flaknaste ttari
iz hrane
IA O VLAKNASM TARIMA,
USVARI, NIE NOVA. Hipo

krat je u petom vijeku
`
prije nove ere pisao: "Crni
hljeb (proizveden od inte-
gralnog brana) proiava
crijeva i brzo prolazi kroz njih."
Ljudi su koristili hljeb od integralnog brana sve do
najnovije tehnoloke revolucije. Ona je omoguila da se
guli kora penice uz tvrdnju da je to bolje. Pojavio se bijeli
hljeb, bijelo brano, bijeli eer i dr.
Meutim, ve pedesetih godina ovog vijeka pojedini
naunici su poeli tvrditi da vlaknaste tvari u ha ne tite
ovjeka samo od zatvora, ve i od brojnih drugih bolesti.
Ovo je bio predmet polemike i rasprave sve dok nauno
nije dokazana ispravnost tvrdnje trojice naunika koji su
pola ivota proveli u Africi istraujui i studirajui. To su
61
dr. Burkitt, koji je otkrio bolest koja ja prozvana po njemu
- "Burkittova limfoma", zatim dr. Trol i dr. Volker.
Pretpostavlja se da u Africi i zemljama treeg svijeta
ljudi dnevno konzumiraju izmeu 50 i 120 gr. dijetalnih
vlaknastih tvari. U isto vrijeme, u Americi i Evropi ljudi ne
unose vie od 20 g!
Eksperti nutritologije smatraju da nain ishrane pred
stavlja najvaniji uzrok rairenosti zatvora (zaepljenja) na
Zapadu. I ne samo to, rijetkost bolesti debelog crijeva i ui
u Africi mnogi pripisuju vlaknastim tvarima u ishrani.
Vlaknaste tvari su nesvareni ostaci biljne hrane. One
se nalaze u mekinjama, vou poput jabuke (u kori) i naran
de, lisnatom povru poput spanaa i kupusa, u obinom
povru, graku i dr.
Jasno je da vlaknaste tvari poveavaju koliinu izmeta
i ubrzavaju tok hrane kroz crijeva. Tako kod Afrikanaca
period prolaska hrane kroz organizam iznosi od 36 do 40
sati, a kod Amerikanaca i Europljana izmeu 40 i 100 sati.
Najdjelotvornije vlakno u borbi protiv zatvora su me
kinje. Meutim, vlaknaste tvari uvijek treba mijeati sa
hranom i obilno piti vode. Potrebno je napraviti plan po
stepenog poveanja koliine vlaknastih tvari koje se unose
tokom sedmica ili, ak, mjeseci.
Obilno unoenje vlakana poput povra i voa smanju
je telesnu teinu. Stomak se puni zeleniem poput salate,
to stvara osjeaj sitosti. Ove tvari pomau i dijabetiarima
koji na taj nain mogu bolje kontrolisati nivo eera u krvi.
62

One mogu igrati znaajnu ulogu i u prevenciji od srednj o

vjenog dijabetesa.
Naunici su primijetili da ljudi u drutvima koja kon
zumiraju vlaknaste tvari rijetko obolijevaju od kamena u
ui i od raka na debelom crijevu.
Strunj aci nutritologije insistiraju na to veem kori
tenju vlaknastih tvari u ishrani. Meutim, one kod nekih
osoba mogu prouzrokovati stvaranje gasova u stomaku ili
krenja. Ove pojave, ipak, brzo nestaju.
U knjizi Current (izdanje 1994.) stoji:
"

to se vie prijesnih vlaknastih tvari (poput onh u

mekinjama) unosi, vea je korist po tijelo i poboljava se
funkcionisanje debelog crijeva.
A konzumiranje neprijesnih vlaknastih tvari (poput
onih u vou i zobi), aktivno djeluje na smanjenje eera
u krvi kod dijabetiara, kao i na smanjenje holesterola
u krvi. "
Trenutno na tritu postoje proizvodi od vlaknastih
tvari koje ljekari propisuju kao lijek od zatvora ili gra u
debelom crijevu.
Ipak, ove proizvode ili same mekinje treba unositi uz
dovoljne koliine vode Gednu au najmanje), kako ne bi
dolo do zaepljenja crijeva.
Vidimo da su vlaknaste tvari u vremenu visokih te
hnologija lahko dostupne, jeftine i sigurne.
63
Tabela koliine vlaknastih tvari i kalorija M nekim
prehrambenim proizvodima
Prehrambeni proizvod Mjera
VlaKnaste tva-
Kalorije
m
Pevre|zrn|evl]e
Slanutak (slani grah) Pola kese 15 320
Kuhani pasulj Pola kese 15
Bareni spana etvrt kese 5,7 25
Bareni zeleni graak etvrt kese 4, 2 40
Oguljeni preni krompir Osrednji komad 2, 7 105
Svjea argarepa Osrednji komad 2, 3 20
Masli na
ueset osrednJin
2,1 50
komada
Paradajz Osrednji komad 2 20
ee.
Nezrele suhe datule Pet komada 3, 1 90
Naranda Manji komad 2, 4 40
Jabuka Manji komad 2, 1 50
Banana Mali komad 3,2 120
Kruka Mali komad 2,6 45
Mango Jedan komad 3 120
Hl]eb.
Domai bijeli Vekna 4, 3 265
Domai integralni Vekna 8,2 250
Francuski integralni Jedna krika 2,1 50
Francuski bijeli Jedna krika 0,8 65
O
Nora obzorja
nekih ritamina

POSUEDNJE VRIEME OBJA

VUENE SU BROJNE STUDIE
O POZITVNOM DJELOVANJU
NEKIH VITAMINA, POPUT VITAMINA f,
BETAKAROTNA (PROVITAMIN A) l VI
TAMINA LKOD ZATTE OD ARTERIOSKLEROZE, BOLETI KORONARNIH ARTERIA
l KOD ZATTE OD NEKIH VRSTA RAKA. Profesor Oliver je nedavno
napisao lanak u britanskom magazinu Lanst ukazavi na
ohrabrujue preliminarne izvjetaje i rezultate nekih istra
ivanja, a koji se tiu uticaja ovih vitamina na zatitu od
bolesti koronarnih arterija.
Ove materije djeluju kao antioksidanti, to tijelo liava
tzv. slobodnih radikala (Free radicals) koji su krivi za po
javu arterioskleroze.
65
Vitamin Ei zatita koronarnih arterija
Ameriki medicinski asopis N. E. J.M je 20. maja 1993.
g. objavio rezultate dvije medicinske studije sprovedene
na vie od 120.000 ljudi i ena. Ove studije su pokazale da
vitamn E pomae u zatiti od bolesti koronarnih arterija i
smanjuje mogunost pojave angine pektoris.
Prva studija, koju su sproveli istraivai sa amerikog
univerziteta Harvard, pokazuje da se procent bolesti koro
narnih arterija smanjio za 40% kod ljudi koji uzimaju veli
ke doze vitamina E.
Najbolji rezultati su uoeni kod onih koji uzimaju 100
meunarodnih jedinica na dan u toku dvije godine. To je
etiri puta vie od onoga to obini ovjek unosi putem
hrane koja sadri ovaj vitamin, poput penice, grahorica i
biljnih ulja.
Naunici vjeruju da vitamin E titi od bolesti koronar
nih arterija zato to utie ne tetni holesterol (LDL) tako
to izoluje oksidante holesterola, glavni razlog formiranja
arterioskleroze.
Ne preporuuje se uzimanje veih koliina vitamina E
bez lijenikog nadzora.
Profesor Stinberg u uvodniku asopisa N. E.J.M, u nave
denom broju kae: "U ovom trenutku ne moemo savjetovati
pacijente da uzimaju tako velike doze. Jo nam nije poznato
dugotrajno djelovanje. Vre se brojne stdije o ovoj temi, a re
zultati e biti poznati tek nakon etiri-pet godina."
4
1
4
1
N.E.f.M. 1993, 328:1487-89.
66
Ja mogu rei i prije nego to se pojave rezultati tih
istraivanje da umjereno konzumiranje hrane bogate ovim
vitaminima ne moe prouzrokovati nikakve probleme.
Atikli bogati vitaminom
Prehrambeni artikl Mg/100 gr
Ulje penine klice 1 90
Sojino ulje 87
Kukuruzno ulje 66
Ulje lanog afrana 39
Suncokretovo ulju 27
Ulje kikirikija 22
Ulje od jetre bakalara 20
Mljeveni kikiriki 1 2
Krike krompi ra 1 1
kampi 6,6
Masli novo ulje 3,6
Zeleno povre 2, 3
Grahorice 1 , 7
Paradajz 1,4
Meso 0,6
Voe 0, 5
67
Betakarotin
Panju naunika naroito privlai betakarotin, tvar
koja se nalazi u argarepi, tamnozelenom povru poput
spanaa, slatkom krompiru i nekim vrstama voa. Betaka
rotin je antioksidant. To znai da on iz tijela crpi hiperakti
vne estice kiseonika koje mogu biti tetni po kiselinu elij
ske sri (DNK), ili protein. Oteenjem DNK, hiperaktivne
estice dodatno izlau organizam katarakti i raznim vrsta-
ma raka.
e
Ove estice takoer mogu telaca holesterola pretvo
riti u opasne grudvice koje zaepljuju arterije.
Nedavne analize izvrene na Univerzitetu Dons Ho
pkins u Americi pokazale su da je procent oboljenja od
raka plua obrnuto proporcionalan sa poveanjem nivoa
betakarotina u tijelu zdravih ljudi.
Brojne druge analize pokazuju da ova tvar moe igrati
znaajnu ulogu u zatiti od kancerogenih oboljenja u usti
ma i duniku.
Ameriki naunici procjenjuju da dnevna kvota ove
materije, koju svako treba unositi, iznosi 6 mg, to se nala
zi npr. u 100 grama argarepe ili slatkog krompira.
Iako se sadrina betakarotina u tijelu pretvara u vita
mn A, ipak se ne savjetuje unoenje ovog vitamina umje
sto betakarotina. Vitamin A nije antioksidant. Pored toga,
vee doze ovog vitamina mogu da dovedu do kontraindi
kacija poput glavobolje, povraanja, konuzije jetre ili tro
vaja vitaminom A.
68

Vitamin D
U posljednje vrijeme objavljeno je nekoliko istraivanja o
blagotvorm dejstvima vitamina Lna poveanje nivoa po
zitivnog holesterola (HDL). Na ovaj nain smanjuje se opa
snost od bolesti koronarh arterija. Laboratorijski eksperi
menti pokazali su da vitamin Lima antioksidante osobine
koje spreavaju pojavu arterioskleroze u ranim fazama.
Neki dokazi pokazuju da vitamin L moe sprijeiti
pojavu raka probavnog sistema, grlia materice, rektuma,
dojke i plua.
Ovim studijama jo uvijek treba dodatna potvrda.
Postoje naznake i da vitamin L moe tititi od gripe,
iako to jo nije dokazano.
U svakom sluaju, savjetuje se konzumiranje naran
de, limuna, naroito kod virusnih oboljenja poput gripe
i prehlade.
Rezime: jo uvijek nije j asno poteno zatitno dje
lovanje ovih vitamina kod bolesti koronarh arterija. Iz tog
razloga sada u ovom trenutku naunici ne mogu dati op
ti savjet o koritenju ovih vitamina u vidu medikamenata
(pogotovo vitamina E i betakarotina) u veim koliinama.
Ostaje zlatno pravilo da je unoene voa i povra bo
gatih ovim vitaminima najbolji nain da se doe do tih
vitamina.
69
S jabukom ti ne
treba doktor
L
NGLEKA IZREKA KE: 'fN AP
PLE A
.
AY KEEPS THE DOCTOR
AWAY - JABUK DNEVNO
uvA DOKTORA DALEKO. Jabuka je poznata kao "kraljica voa".
Pored toga to je bogata vitaminima, neke studije pokazuje
da ima pozitivno dejstvo na smanjenje hol estero la i do 8%
od uobiajenog nivoa kod polovine ljudi koji su redovno
jeli jabuke.
Druge studije pokazuju da su oni koji jedu jabuke sva
kog dana manje izloeni prehladi.
Nema sumnje da je jabuka dobra za dijabetiare. Do
kazano je da jabuke vie od ostalog voa utiu na smanje
nje nivoa eera u krvi.
Jabuka ima poseban miris, veoma prijatan. On se sa
stoji od smjese 20 razliitih hemijskih jedinjenja. Ta smjesa
joj daje tako izuzetan miris.
71
Dr. Gazi

varc, predsjednik Odsjeka za duevnu fizio

logiju na Jejl univerzitetu u Americi kae da miris jabuke
smirujue djeluje na veinu ljudi, to dovodi do smanjenja
krvnog pritiska.
Neka je hvaljen Onaj koji je jabuci dao te mnogobrojne
hemijske elemente koji ine tako nevjerovatnu i izuzetno
mirisnu smjesu. Ona je ugodna za mirisanje, smiruje duu
i umiruje nerve.
Vrlo je vano jesti jabuku sa korom. Kora je bogata pe
ktinom. Sam sok jabuke sadri mali dio vlakana pektina i
stoga se ne moe oekivati da moe smanjiti holesterol.
Ukoliko djeca boluju od hroninog proljeva, savjetuje
se da izbjegavaju sok od jabuke. To moe dovesti do po
goranja stanja.
72
v
Sartarepa-
drije na dan
W
S
'RGAREPA JE POVRE SA NAJ
VIE POZITIVNIH SASTOJAKA.
Korisna je kao hrana i
kao lijek. Sok argarepe se
koristi u ishrani odojadi na
kon treeg mjeseca. On bla
gotvoro djeluje na proljev
djece kojima se daje isitnjena
argarepa kuhana u vodi.

argarepa je bogata potazijumom; stotinu grama ar

garepe sadri 220 mg potazijuma.
Ona je takoer veoma bogata karotinom, provitami
nom A; 100 gr ovog povra sadri 12000 mg karotina, kao
i brojne druge vitamine i minerale.
Spomenuli smo da modema nauna istraivanja uka
zuju da betakarotin moe imati koristi u zatiti od bolesti
73
korona arterija, a argarepa se smatra najbogatijom
karotinom. Takoer, moderna istraivanja pokazuju da
unoenje umjerenih koliina argarepe moe zaustaviti ra
zvoj raka plua i pankreasa.
Tako u studiji objavljenoj u asopisu American Joural
of Epidemiology stoji: "Naunici iz

vedske potvrdili su da
argarepa i citrus imaju elemente koji blagotvorno djeluju
na rak pankreasa. Deset svjetskih statistikih istraivanja
ukazuju na to da su oni koji ne unose argarepe i drugo
povre bogato potazijumom najvie izloeni raku dojke."
Drugo istraivanje ukazuje da su oni koji u krvi imaju
veoma nizak nivo karotina etiri puta izloeniji raku plu
a. Iz tog razloga se onima koji su ostavili puenje prepo
ruuje da jedu argarepu. Njima to moe najvie pomoi
da izbjegnu oboljenja plua.
Dr. Muniks tvrdi da unoenje jedne argarepe dnevno
moe sprijeiti smrt 15.000 do 20.000 ljudi od raka plua u
Sjedinjenim Dravama.
Dr. Zigler kae da dnevno unoenje pola oljice arga
repe, tikve ili slatkog krompira moe dvostruko umanjiti
mogunost obolijevanja od plunih bolesti.
Povre bogato karotinom, poput argarepe, ne pomae
samo u zatiti od plunih bolesti. Neke studije ukazuju na
njihovo blagotvorno dejstvo na rak grla, drijela, prostate,
mokranog mjehura i grlia materice. Vano je napome
nuti da dio argarepa treba jesti kuhano, jer se na taj nain
olakava oslobaanje karotina.
74

W
Studije sprovedene u Sjedinjenim Dravama pokazuju
da unoenje vie od 200 _argarepa (dva i po komada) na
dan dovodi do smanjenja nivoa holesterola u krvi za 11%.
Unoenje iste koliine smanjuje koliinu izmeta za 25%, to
spreava zatvor i blagotvorno djeluje na debelo crijevo.
Treba se paziti od preterivanja sa argarepom. To
moe dovesti do utila koe (ne utice), naroito aka. Ovo
utilo nestaje prestankom konzumiranja argarepe.
Dovoljno je unositi jednu-dvije argarepe dnevno.
75
Ne jedi dok ne
01iadni1 a
kada jede1

nemoJ se
4 4 4
prezasttttt

EMA VEIANSTVENIE NITI UEPE PORUKE OD AJETA: /oI/)I}

LN /xI)xu)I} )x cNN o: oN xo//xI)xu)u/
(El-E'raf, 31)
Islam zabranjuje prelerivanje i prezasiivanje pri uno
enju jela. Brojni Poslanikovi [hadisi zabranjuju prejeda
nje i prelerivanje u hrani ili jelu.
Jedan od njih prenosi Ibn 'Abbas, . "Boiji Poslanik
)je rekao: 'Oni koji se na ovom svijetu prejedaju, na budu
em e gladovati. '"
4
2
42 Prenosi Taberani sa dobrim senedom.
77
Od Enesa b. Malika, (, se prenosi da je Boiji Poslanik
) rekao: "Prelerivanje je kada jede sve ono to poeli."43
U ljudskom tijelu se nalazi potreba za hranom koja ga
podstie da proguta bilo koji prehrambeni proizvod, ne
vodei rauna ni o emu, uz veliku elju. U tijelu, tako
er, postoji mehanizam koji upravlja ovom potrebom za
hranom i kontrolie je, kako to ne bi izgubilo smisao. Taj
mehanizam pomae ovjeku da odredi i ogranii kolii
nu hrane koja mu je potrebna, koliinu vode koju pije, ili
koliinu soli koju upotrebljava. Nita preciznije o ovome
nema od hadisa Boijeg Poslanika, ), koji ovjeka, dok
jede, savjetuje da treinu ostavi za hranu, treinu za pie, a
treinu za vazduh.
Pretrpavanje eluca hranom dovodi do proljeva i sple
ta crijeva. Tu ne pomau ni sredstva za pospjeenje pro
bave. Isto tako, ovo moe dovesti do vraanja hrane u grlo,
do jakog bola u elucu ili do podrigivanja kod onih koji
pate od nadutosti eluca.
Jedan mudrac je rekao: "Ako si sladokusac, raunaj da
si zavisan. Znaj da zasienost dovodi do slabe probave.
Slaba probava dovodi do bolesti. Bolest dovodi do smrti.
Ko na ovaj nain umre, taj je bijedno umro. Onaj ko ubije
sebe, bjedniji je od onoga ko ubije drugog." 44
Hadis prenosi Ibn Made, Ibn Ebi-d- Dunja i El-Bejheqi. Hakim
smatra vjerodostojnom ovu predaju u drugoj verziji, a drugi je
smatraju dobrom.
El-'Iqdu-1-Ferid, 8/18.
78

W
Savjeti ishrani:
1 - Nemoj jesti napetih nerava;
2 - Uzimaj svoj obrok oputeno i smireno;
3 - Nemoj jesti do stepena sitosti;
4 - Nemoj piti aj ili kahvu uz jelo;
5 - Pokuaj da pije izmeu obroka;
6 - Zaponi obrok salatom;
7 - Vodi rauna o doruku ujutro i smanji veeru;
8 - Pazi na koliinu eera u hrani (Pepsi, Koka-kola,
Seven ap i slini napici sadre pet kaika eera po ai!);
9 -

uvaj se hrane izmeu obroka (Rebro okolade

"Mars", "Snikers" ili slino sadri oko 300 kalorija);
10 - Nemoj jesti na pun stomak. To je teka bolest.
79
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
' ,
' ,
',
|
Oslobodi se
fOjaznosti
b
OKA INJENICA KOJE SU
UCENJAC/ SVJENI JESTE TO
DA SVAKI TREI OVJEK NA
OVOM SVIJETU PATI OO POVEANE
TJELESNE TEINE. U najvie slu
ajeva gojaznost potie od
neravnotee izmeu kolii
ne hrane koju ovjek unosi i
one koja mu je zaista potre
bna. Drugim rijeima, ona
potie od unoenja velike koliine hrane, uz male telesne
napore koji nisu dovoljni da se energija iz unijete hrane po
troi. Uz to, postoje neke bolesti koje uzrokuju gojaznost,
poput otkazivanja titaste lijezde i drugih.
Isto tako, gojaznost moe da nastupi uslijed fzioloke
sklonosti ljudskog tijela.
81
Dvije su vrste gojaznosti:
Prva: gojaznost koja potie od uveavanja elija koje
skupljaju masti, ali ne i uveavanja njihovog broja. Ova vr
sta gojaznosti javlja se kod starijih ljudi i relativno lahko
m lijei.
Druga vrsta potie od poveanja broja elija koje sku
pljaju masti. Ova vrsta se javlja kod djece. Broj masnih e
lija se poveava s rastom, naroito uz naviku na preeriva
nje u jelu u prvim godinama ivota. Ova vrsta gojaznosti
se tee lijei. Otkriveno je da 80% ljudi koji su debeli u mla
dosti, ostaju debeli i kasnije.
Za nekoga kaemo da je poveane elesne teine
ukoliko mu je teina vea za 10% od optimalne. Ako je
teina vea vie od 20%, onda takvog ovjeka nazivamo
gojaznim.
Podjela gojaznosti prema raspodjeli masti po tijelu:
Prva: gojaznost koja pogaa stomak i prsa (gornji dio
tijela). Ovo je opasna vrsta gojaznosti.
Druga: gojaznost koja pogaa bedra, to je zastupljeno
kod ena. Ova vrsta je manje opasna od prethodne.
Profesor Kablan i mnogi drugi smatraju da je najbolje
uporediti obim pojasa sa obimom bokova (Waist to Hip
ratio) . Prema onome to stoji u poznatoj medicinskoj knjizi
"Current", u izdanju od 1994., najnovija miljenja pokazu
ju da je mnogo opasnije taloenje masti oko pojasa nego na
bokovima i cjevanicama. Gojazni ljudi iji je obim pojasa
82
~

vei za 1,0% kod mukaraca i 0,8% kod ena, vie su izlo

eni dijabetesu, bolestima koronarnih arterija i modanom
udaru. Ovaj procent se moe dobiti tako to se obim pojasa
u centimetrima podijeli sa obimom bedara.
Za izraunavanje optimalne teine potrebno je primi
jeniti formulu t+v2 (teina podijeljeno sa visinom na kva
drat).
Prirodni opseg za mukarce je izmeu 20 i 25, a za
ene izmeu 19 i 24.
Ako je ovjek teak 84 kg, a visok 1,83 m, onda e nje
gova teina biti u okviru prirodnog opsega, zato to e
prema formuli t+v2 rezultat biti slijedei:
84+(1,83)2 84 + 3,3489 24,5
A ako bi ovjekova teina bila 96 kg, onda bi rezultat
bio iznad prirodnog opsega, l. preko 28.
Svetska osiguravajua drutva znaju da gojaznost
vodi ka kraem ivotu i zato izbjegavaju da osiguravaju
preterano gojazne ljude.
Problemi gojaznosti:
.Gojaznost i bolest koronarnih arterija:
Gojaznost je postala jedna od bolesti savremenog doba,
iako sama po sebi nije direktan uzronik bolesti koronar
nih arterija. Meutim, ona prati mnoge druge bolesti koje
ovjeka vode ka sranom udaru, t. infarktu. Gojaznost e
sto prati povien krvni pritisak, eera bolest, poveana
masnoa krvi i nedostatak korisne vrste holesterola.
83
Svi ovi inioci predstavljaju glavne uzronike bolesti
korona arterija.
Svako poveanje teine od vie od 10% od optimalne
teine dovodi do poveanja do 6,2 ivina mm u krvnom
pritisku, 12% mg vie holesterola u krvi i 2% mg eera u
krvi.
Svjetska statistika pokazuje da gojaznost koja potie od
ranog doba (20-40 godina) ima snaniji uticaj na koronarne
arterije od gojaznosti koja je nastala nakon tog perioda.
Pretjerano gojazni ljudi dobijaju poveanje srca i ote
anje njegovog rada, kao i poveanje krvnog pritiska.
Hronini nedostatak provjetravanj a plua dovodi do
podizanja pritiska u plunim arterijama, to poveava te
ret na desnoj upljini i na kraju dovodi do proirenja desne
upljine srca.
U tom stadijumu bolesnik pati od nedostatka vazdu
ha, brzog zamaranja i otjecanj a nogu.
.Gojaznost i povieni krvni pritisak
Pokazalo se da su gojazni ljudi tri puta vie izloeni
povienom krvnom pritisku. Isto tako, pokazalo se da su
ljudi koji su se oslobodili 15% debljine umanjili svoj krvni
pritisak za 10%. Oni koji se liavaju debljine esto ne mo
raju da lijee malo povieni krvni pritisak, jer se taj pritisak
vraa na svoj prirodni nivo.
b

J.Gojaznost i eerna bolest

Ne mora svaki gojazan ovjek bolovati od dijabete
sa. Od 10 do 15% gojaznih boluje od te bolesti. Gojaznost,
znai, ne uzrokuje eeru bolest ukoliko tijelo nije sklono
tome.
Meutim, neki drugi inioci dovode do dijabetesa kod
debelih ljudi. Oni koji su u gornjem dijelu tijela debeli, vie
su izloeni eernoj bolesti od onih koji su debeli u donjem
dijelu tijela. Kod gojaznih dijabetiara ne postoji nedosta
tak insulina, ve elije tijela pruaju otpor djejstvu insulina
(insulin resistance), ime dolazi do njegovog poveanog
luenja (hyper insulinemia).
A da bi insulin djelovao, elesne elije treba da budu
osjetljive na njega. U ovoj vrsti eerne bolesti elije posta
ju manje osjetljive, tako da pankreas normalno lui insulin,
ponekada i vie nego normalno, ali je djelovanje na tijelo
veoma malo. Ovo djelovanje nije dovoljno u odnosu na e
ere i njihovu upotrebu, uslijed ega dolazi do poveanja
nivoa eera u krvi i njegovog pojavljivanja u mokrai.
Broj masnih elija i njihova veliina uzrok su otpora
insulinu. Zbog toga umanjenje teine dovodi do smanje
nja otpora elija insulinu, a kada nestane otpora, dijabetes
postaje blai i obino takvi bolesnici mogu da se lijee bez
upotrebe insulina.
4.Gojaznost i aparat za disanje
Nema sumnje da gojaznost predstavlja veliki teret za
srce, plua, kimeni stub, zglobove . . .
85
U tijelu se taloe masti na grudnom i stomanom zidu,
to oteava ulazak i izlazak vazduha iz plua. Tijelo ne
moe da dobije potrebni kiseonik, tavie, ne moe da se
oslobodi gasova ugljen-dioksida pa se bolesnici ale na
"oteano disanje" pri napornim poslovima.
Oteano disanje ograniava kretanje bolesnika, to do
datno utie na poveavanje teine.
Debeli ljudi su vie izloeni plunom zaepljenju (pul
monary embolism), pri emu se ugruak penje iz vene u
nozi i zatvara jednu od plunih arterija ugroavajui na taj
nain ivot pacijenta.
Kada gojaznost dostigne visok stupanj, ovjek oholije
va od bolesti zvane "bikokjan", iji su simptomi opta ne
mo, poveana potrebu za spavanjem, na licu mu se javlja
crvenilo i plavilo, uz znojenje stopala.
0. Gojaznost i kamenje u ui
Kamen u ui se esto j avlja kod gospoa iznad etr
deset godina, i to naroito kod gojaznih.
9. Bolesnik se ali na bol u desnoj strani stomaka, ispod
rebara, a naroito poslije masnog obroka.
b.Gojaznost i osteoartritis
Gojaznost esto dovodi do propadanja hrskavice, naro
ito u zglobovima koljena, a ree napada i zglob kadice.
Osteortritis u koljenima najei je uzrok nepokretnosti
gospoa i gojaznih ena u srednjim i poznijim godinama.
86
'

To izaziva bol u koljenima koji se moe rairiti i na cjeva

nice.
U poetku, ova bolest izaziva bolove u zglobovima to
kom hodanja, zatim se poveava sve dok ne pone boljeti i
za vrijeme odmora.
.Gojaznost i bolovi ledima
Pomijeranje prljenova (diskus) j avlja se najee kod
gojaznih ena. Bolesnik se ali na bol u dnu lea, koja se
moe proiriti i na jednu nogu.
d.Gojaznost i kostobolja
Poveana teina uzrokuje kostobolju, kao to povea
va kiselost u mokrai i krvi.
b. Gojaznost i kone bolesti
Gojaznost utie na kou sa nekoliko aspekata: povea
va trenje izmeu butina, to dovodi do neprekidne upale
u porama, kao to poveava mogunost pojave gljivinih
upala ispod dojki i na drugim mjestima, a dovodi i do pro
irenih vena na nogama.
Savjeti gojaznima
1. Mnogi sluajevi gojaznosti nastaju zbog toga to
neke majke preeruju kada hrane svoju djecu prvih godi
na. To dovodi do umnoavanja masnih elija u tijelu.
Te elije su kasnije sklone uveavanju i prikupljanju
dodatnih masti.
b
Lijeenje gojaznosti, znai, poinje u djetinjstvu. Djeci
treba davati zdravu, ispravnu hranu, bez prelerivanja;
2. najbolji nain smanjenja teine je postepeno mra
vljenje, kako nae tijelo ne bismo izloili bolesti;
3. da bi se tijelo liilo vika masnih tkiva, ovjek mora
da umanji koliinu hrane i da povea troenje energije kroz
sport;
4. nipoto se ne savjetuje upotreba lijekova za oslobaa
nje od gojaznosti. Oni donose malo koristi, a mnogo tete;
5. jedi manje nego to si ranije jeo:
- treba se smanjiti koliina hrane koja se unosi, a naro
ito slatkia, masnoa i lestenina,
- veini ljudi koji ive lagodnim i udobnim ivotom
potrebno je dnevno manje od 1200 kalorija,
- oni koji rade teke poslove treba da unose od 2 do 3
hiljade kalorija;
6. ne treba da kontroliemo ono to jedemo, ve ono
to pijemo. Pokuaj da izbjegava gazirane sokove, poput
kole, seven apa i slinih;
7. izbjegavaj masnu hranu:
- masti daju duplo vie kalorija od slatkia ili proteina.
Izbjegavaj masno meso i mlijene proizvode - kajmak, ma
slac, sir i kremu, a naroito ivotinjsku, domau mast,
- pokuaj da troi mlijeko s malo ili nimalo masnoa i
nekalorine masnoe, poput suncokretovog, kukuruznog
88
ili maslinovog ulja. A gospoama kaemo: kuhajte jela na
kukuruznom ili suncokretovom ulju umjesto na ivotinj
skim mastima (margarinu);
8. izbjegavaj slatkie, kekse, okoladu i sl. To zamijeni
salatama, voem i povrem. Nemoj jesti mnogo hljeba;
9. budi redovan u kretanju i fizikim aktivnostima.
Najbolje je brzo hodanje. Nastoj da se ne oslanja na auto
mobil kada se kree gradom.
89
Kloni sc
#
m as n oca
'UEDNJIH GODINA NE 'U
LMN/I APEL/ PROTIVIKA
OLHTEROLA l MMNOCA U
AMERICI 1 EvROPI. To je mobilizirala novine i asopise a o toj
temi se govori na predavanjima I seminarima.

injenica je da se vie od etvrtine stanovnika Ameri

ke i Britanije bori sa povienim nivoom holesterola u krvi.
Povien nivo holesterola u krvi najei je uzronik sra
nog udara.
Holesterol je masna tvar koja se nalazi u telesnim e
lijama. On uestvuje u izgradnji elija i zahvaljujui njemu
nastaju brojni hormoni i osnovne tjelesne materije poput
kortizona, mukih i enskih hormona ili une kiseline
koja pomae u apsorpciji masti iz crijeva.
Nije sav holesterol koji se nalazi u naoj krvi potekao
iz hrane. Vie od dvije treine te materije izgrauje nae
91
tijelo, htjeli mi to ili ne.
raznosi holesterol u razne dijelove tijela. Kada nje
gova koliina pree prirodne razmjere, to onda prelazi u
bolest.
Postoji vie vrsta masti u krvi. Neke su tetne, a neke
korisne i blagotvorne.
Nauna istraivanja su pokazala postojanje korisne
vrste masti. To je masni protein visoke gustine (HDL), tzv.
korisni holesterol.

to je vii nivo ove vrste holesterola,

manje su anse pojave bolesti koronarnih arterija.
Istraivai su potvrdili da smanjenje telesne teine,
bavljenje sportom i prestanak puenja dovode do povea
nja ove korisne vrste holesterola.
Druga vrsta masti je tetna. To su masni proteini male
gustine (LDL) . Ova vrsta masti prenosi holesterol iz jetre u
razne elije tijela. Ona pomae taloenju masti po zidovi
ma arterija, to dovodi do njihovog suavanja. Ovo sua
vanje dovodi do angine pektoris ili sranog udara.
Uvijek trebamo nastojati da smanjimo ovu vrstu ma
sti, naroito ako postoji drugi uzronik bolesti koronarnih
arterija poput puenja, poveanog krvnog pritiska, dijabe
tesa ili naslijedne srane slabosti.
Zna li nivo kolesterola svojoj krvi'
Svaki ovjek treba znati nivo holesterola u svojoj krvi.
Ovo preporuuju najvie zdravstvene organizacije i ko
misije u Sjedinjenim Dravama. U Izvjetaju nacionalnog
92
edukativnog programa Amerike za holesterol iz 1993. go
dine stoji preporuka da se moraju izvriti mjerenja nivoa
holesterola u krvi, bez obzira da li se radi o zdravoj ili bo
lesnoj osobi.
Ako je on nii od 200 mg% (manje od 5,2 ml/L) treba
nastaviti svoj nain ishrane. Izbjegavaj puenje i smanji te
inu ako si gojazan. Treba redovno upranj avati etnju.
Ako je nivo holesterola vii od 200 mg%, mora se
obratiti lijeniku i pridravati se dijete smanjenih masti i
holesterola.
Ukoliko je nivo holesterola vii od 240 mg%, opasnost
od bolesti koronarh arterija je dvostruko vea nego u lju
di koji imaju manje od 200 mg% holesterola u krvi.

to je vii nivo holesterola u krvi, vea je mogunost

pojave angine pektoris.
Na drugoj strani, smanjenje holesterola za jedan pro
cent smanjuje mogunost pojave bolesti koronarih arteri
ja za dva procenta. Znai, ako smanjimo nivo holesterola
sa 250 mg% na 200 (za 20% ), mogunost pojave bolesti ko
ronarnih arterija smanjit e se za 40%.
Meutim, ako j e holesterol ekstremno visok, tada je
potrebno upotrijebiti lijek za smanjenje holesterola uz fo
kusiranje na vanost dijetalne ishrane, u kojoj e se izbje
gavati tetne masti i smanjiti teina.

elim napomenuti da modera nauna istraivanja

potvruju da smanjenje nivoa holesterola u krvi dovodi
do primjetnog poboljanja stanja suenih arterija. Ovo
93
budi nadu kod onih ljudi s oboljelim arterijama i podstie
ih da stave pod kontrolu svoj kolesterol. Izvjetaj ameri
kog Nacionalnog edukativnog programa (National Edu
cation Program) za 1993. godinu insistira na obavezi sma
njenja nivoa tetnog holesterola (LDL) kod tih bolesnika
na manje od 100 mg%. Na taj nain smanjuje se mogunost
pojave sranog udara.
Savjeti o zdravoj, ispravnoj ishrani
1) Izbjegavaj zasiene masti u ishrani, poput ivotinj
skih masti, mlijenih proizvoda, kajmaka, pavlake, masla
ca, ivotinjske i biljne masti. Zamijeni ih dijetalnim ma
stima, poput kukuruznog, suncokretovog ili maslinovog
ulja.
Svjetske zdravstvene organizacije preporuuju da ma
slinovo ulje treba sainjavati treinu masti koje svakodne
vno koristimo u ishrani.
2) Nastoj da jede to vie hrane bogate vlaknastim
tvarima (povra, voa, itarica - pasulja, soiva i dr. ).
3) Izbjegavaj unoenje mesa. Nadomjesti to ribom i ko
kojim mesom. (Nastoj da ima dva obroka ribe sedmino).
4) Jedi to manje jaja, slatkia i sl.
5) Pokuaj da Uishrana bude raznovrsna i ukusna. Neka
Uivot bude sretan, umjesto da bude bolan i tegoban.45
Za vie inormacija obratite se naoj knjizi Masti, holesterol i srce.
94
Ba"ite se
nekom
"rstom fizike
akti"nosti
S
AVREMENI MEDICINSKI
AUTORITETI SLOILI SSE
DA OBAVUANJE FIZ/CK/H
VJEBI, POPUT BRZOG HODANJA,
TRANJA, VONJE BICIKLA /Ll PLI
VANJA, OD 2 DO J MINUTA
- DVA IL/ TRI PUTA SEDMINO,
POMAE U ZATT OD ANGINE PEKTORIS l SRANOG UDARA. Medicinski
asopis B.M.J. nedavno je kao glavnu temu objavio lanak
u kojem je autorica navela da upranjavanj e fzikih akti
vnosti koristi srcu sa pet aspekata:
- Prvi: smanjenje tetnog holesterola (LDL) koji je kriv
za zadebljavanje i suavanje arterija. Fizika aktivnost
dovodi i do podizanja korisnog holesterola (HDL) koji i-
95
sti nataloene masti iz arterija. Istraitelji su doli do rezul
tata da je najbolji lijek za podizanje ove korisne vrste ho
lesterola upravo sportska aktivnost.

to je vii nivo ovog

holesterola u krvi manja je mogunost suavanja arterija, i
sranog udara;
- Drugi: smanjenje teine i ouvanj e vitalnosti tijela;
- Trei: sportska aktivnost pomae u smanjenju kr-
vnog pritiska kod ljudi koji imaju povien krvni pritisak.
Redovno upranjavanje fizikih aktivnosti smanjuje krvni
pritisak za nekoliko milimetara. Kada se redovna fzika
aktivnost pridrui smanjenju telesne teine, onda bole
snik nema nikakve potrebe za dodatnim lijekovima (ovo
treba da se odvija uz nadzor ljekara);
-

etvrto: telesna aktivnost smanjuje potrebu za pue

njem. Ona obogauje tijelo snagom i ilou i slabi naviku
puenja. Kada poeli da zapali cigaretu, izai van kue,
udahni istog vazduha, makar na nekoliko minuta, i
- Peto: umanjuje koagulaciju krvi (trombozu), to sma
njuje mogunost tromboze u arterijama.
Boiji Poslanik, , nas podstie na fiziku aktivnost.
On se takmiio sa svojim ashabima i sa Aiom . Podua
vao je ashabe gaanju i podsticao ih na jahanje konja.
Omer b. Hattab je rekao: "Poduavajte svoju djecu
plivanju, gaanju i jahanju konja. "
Dabir b. Abdullah prenosi da je Boiji Poslanik
rekao: "Sve to nije spominjanje Allaha, to je besposlica
i igra. U to ne spada etvoro: igranje ovjeka sa svojom
suprugom, treniranje svoga konja, kretanje izmeu dva
96

odredita i poduavanje plivanju. " 46

Jedan vid aktivnosti je noni namaz. To je ibadet Alla
hu i trening za tijelo.
Selman, , prenosi da je Boiji Poslanik, , rekao:
"Klanjajte noni namaz. To je obiaj dobrih ljudi prije vas.
Na taj nain se otklanja bolest od tijela. "47
Postoji vie vidova fizike aktivnosti. Od davnina se
znalo za koristi fzikih aktivnosti i na to su podsticati oni
koji su pisali o Poslanikovoj medicini. Ibn Kajjim kae: "Ja
hanje konja, gaanje strijelom, hrvanje i takmienje spada
ju u fizike aktivnosti. To otklanja hronine bolesti."48
Nije obavezno da se ta aktivnost izvodi svakog dana.
Istraivai su zakljuili da upranjavanje fizike aktivnosti
poput brzog hodanja, tranja, plivanja i sl., dva ili tri puta
nedjeljno, moe biti dovoljno za ispunjenje cilja, ukoliko se
redovno izvrava.
Ovdje postoji jedno zlatno pravilo, a to je da ovjek ne
treba da prelazi svoju prirodnu snagu. Poveanje tereta tre
ba da bude postepeno i da ne dovede do upale miia i
tegoba pri aktivnostima. Jo gore je kada se preteruje u tre
niranju i sportu dotle da se nakodi zdravlju. Preterivanje
u telesnim aktivnostima je pokueno kao i preterivanje u
svim drugim stvarima.
46 Hadis biljei Nesai, Albani kae da je sah. V. : Sahih el-Dami'
is-sagir, 4534.
47 Biljee Ahmed i Hakim. Hadis odgovara Muslimovim
kriterijima.
Ibn Kajjim, Poslanikova medicina.
V/
Iz tog razloga, umjerenost je garancija uspjeha, naro
ito kod starijih od etrdeset godina i kod onh koji nisu
pripremljeni i istrenirani.
Ovo ne znai da stariji ljudi treba da se odreknu fizi
kih aktivnosti. Ovo je potpuno pogreno. Ove aktivnosti
su korisne za sve uzraste i sve su korisnije to je ovjek sta
riji. Hodanje odgaa gubitak minerala iz kostiju i umanju
je mogunost lomova koj i se esto deavaju kod starijih.
Aktivnost Kalorija na sat
Spavanje 65
Leanje 77
Sjedenje 100
Oputeno stajanje 105

ivenje 135
Brzo kucanje na kompjuteru 140
Blagi napor 1 70
Sporo hodanje (5 km/h) 200
Bavljenje zanatom 240
Aktivni sport 290
Teki sport 450
Cijepanje drva 480
Plivanje 500
Tranje (10 km/h) 570
Sport velikog intenziteta 600
Hodanje (10 km/h} 650
Penjanje uz stepenice 1100
Energija koja se troi za sat vremena aktivnosti Izvor:
Gayton textbook of physiology, 1992).
98
Nikada uc

pust
K
"ITE Ml, TAKO
VAM BocA, KADA
Bl PRED NEKOG
OD VAS STAVILI JELO KOJE
NAJ VIE VOLITE l REKLI VAM DA JE
U NJEMU OTROV ZA MIEVE, DA Ll BISTE
TO POJELI? Da li biste se sami otrovali? Ne, tako mi Allaha.
Pa kako puai mogu puiti znajui da je u svakoj cigareti
otrov za mieve, pa ak i jai otrov od toga?
Kada bi puai zaista znali opasnost puenja ne bi po
puili nijednu cigaretu niti bi joj pribliili vatru. U izvje
taju Ejfrit Kopa - amerikog ministra zdravlja, kae se da
broj rtava puenja u Sjedinjenim Dravama iznosi tristo
pedeset hiljada ljudi godinje (kao neposrednih rtava pu
enja) i pedeset hiljada kao rtve pasivnog puenja (ljudi
koji sjede sa puaima) .
U Britaniji broj umrlih puaa prelazi stotinu hiljada
godinje
99
Izvjetaj Svjetske zdravstvene organizacije navodi da
broj onih koji umiru ili ive tegobnim, nezdravim ivotom
punim hroninih bolesti nastalih uslijed puenja bez su
mje, prelazi broj onih koji umiru od kuge, kolere, boginja,
suice, elefantijase, trbunog tifusa i tifusa - i to kada se
sve ove bolesti saberu.
Izvjetaj Kraljevskog medicinskog fakulteta u Engle
skoj govori da od deset ljudi troje umire od bolesti nastalih
uslijed puenja, a veina ostalih e patiti od bolesti koje su
vezane za puenje.
Ovo je shvatilo vie od trideset pet miliona Amerika
naca koji su ostavili puenje. Sa druge strane, mi, naalost,
primjeujemo da sve vei broj muslimana i muslimanki u
islamskom svijetu uiva u cigaretama kao da je to simbol
napretka i uzdizanja.
Tako mi Allaha, rastuuje me kada mi doe mladi o
vjek u tridesetim godinama sa slabim srcem, a jedini kri
vac za to je puenje.
Ako si pua, najbolji i najdjelotvorniji nain da svoje
srce sauva od udara jeste da prestane puiti.
Puenje ne dovodi samo do slabosti srca, ve uzrokuje
i rak plua, materice, pankreasa i grlia materice. Isto tako,
ono dovodi do modanog udara, hroninog bronhitisa koji
ovjeka stavlja na teret porodice. Tada se osjea tjeskoba i
nezaustavljivi kaalj .
Puenje ima veze sa impotencijom kod ljudi i sterilno
u kod ena.
100
Budi siguran, brate, da koristi prestanka puenja po
inju sa prvim danom kada ostavi duhan. A otprilike na
kon pet godina od prestanka puenja - zavisno od osobe
do osobe - mogunost pojave bolesti koronarnih arterija
jednaka je s onima koji nikada nisu puili.
Veliki broj uleme izdao je fetvu o zabrani puenja.
Meu njima je rahmetli ejh Abulaziz b. Baz, nekadanji
muftija Kraljevine Saudijske Arabije. On je rekao: "Puenje
duhana je haram, kao i gajenje i trgovina njime, zbog veli
ke tetnosti koja se krije u duhanu."
Ovakvu fetvu izdao je i ejhul-Azher Dadulhakk 'Ali
Dadulhakk i druga ulema Al-Azhara, zatim ejh dr. Mu
hammed Se
'
id El- Buti i mnogi drugi alimi sa svih strana
islamskog svijeta.
Neke tetnosti puenja:
1. Ukoliko pui 20 cigareta dnevno, opasnost od sra
nih bolesti je udvostruena;
2. Puenje udvostruuje broj smrtnosti od sranih bo
lesti;
3. Procent modanog udara kod puaa vei je za tri
puta nego kod nepuaa;
4. Procent smrtnosti od raka plua vei je za 11 puta
nego kod nepuaa;
5. Opasnost od pobaaja vea je kod ena koje pue,
kao i opasnost od raanja mrtvog ili nedovoljno razvije
nog ploda;
101
6. ene koje pue u plodnim godinama ranije ulaze u
klimakterijum od ostalih.
Ko se eli osloboditi duhana, treba da djeluje snano,
odluno i vrsto.

esto nailazimo na reklame o raznim

sredstvima i lijekovima koji pomau kod odvikavanja od
puenja. Meutim, jo nema nikakvih naunih dokaza da
su te tvrdnje tane. Od tih ponuenih sredstava su: ciga
reta koja nije napravljena od duhana, hipnoza, nikotinska
vaka i dr. Sve ovo ima samo relativni uspjeh i funkcionie
samo kod nekih ljudi.
Neke od neposrednih koristi
od odvikavanja od puenja:
Poznata medicinska knjiga Current, izdata 1994. g. go
vori: "Postoji vie neposrednih koristi od odvikavanja od
puenja:
1. Poboljava ti se mo disanja,
2. Vraa ti se osjeaj za miris i ukus,
3. Treba ti manje vremena da zaspi,
4. Poboljava ti se lelesna snaga tako da moe vie etati,
5. Umanjuje opasnost od pasivnog puenja po ostale
lanove tvoje porodice i tvoje saradnike,
102
6. Poboljava ti se vitalnost arterija i vena,
7. Smanjuje se broj otkucaja srca,
8. Smanjuje se nivo ugljen-monoksida u krvi,
9. Smanjuje se opasnost od poara za 5 procenata i
10. Utedjet e sebi izgubljeni novac.

Cutaj sc alkohola!

LKOHOL/ZAM JE VEIKI PRO

BLEM NA ZAPADU, A DO
NEKLE JE ZASTUPUEN l KOD
NAS U ISLAMSKIM DRUVIMA. Na
veliku alost, primjeto je
da se ovaj parok iri u naim
drutvima, dok se na Zapadu
vodi sve j aa borba protiv toga.
Medicinska enciklopedija Uni
verziteta Kalifornija (izdanje za 1991. ) kae: "Alkohol da
nas predstavlja drugog ubicu, nakon puenja, u Sjedinje
nim Dravama. Pijenje alkohola uzrok je smrti vie od 10-
0.000 ljudi godinje u toj zemlji. Alkohol je uzrok polovine
saobraajnih nesrea u Americi (50.000 rtava godinje).
I ne samo to, alkohol je odgovoran za stradanje vie
od pola miliona ljudi u Americi za jednu godinu. Opoj
na sredstva odgovorna su za veliki broj poara, padova ili
utapanja alkoholiziranih ljudi".
103
Ova enciklopedija nastavlja: "Opojna sredstva ne do
nose tetu samo u domainstvu ili po putevima. Zbog sma
njene produktivnosti i gubitka posla uslijed pijenja alkoho
la, Amerika trpi tetu viu od 71 milijardu dolara godinje.
Neemo govoriti o neprocjenjivoj teti od psihikih, poro
U i drutvenih problema. Autori u amerikim asopi
sia i novinama apeliraju da se ne prinosi alkohol prije ve
ere - prilikom njihovih proslava - i da se trebaju oduzeti
kljuevi pijanim osobama kako se ne bi odvezli u smrt!"
Enciklopedija, na drugom mjestu, podsjea da: "Trei
na adolescenata u Americi konzumira alkohol u mjeri koja
smeta njihovom angaovanju u koli. Alkohol ih dovodi u
sukob sa zakonom. Veina te omladine poela je koristiti
alkohol prije trinaeste godine ivota".
Prof.

okejt, predava psihikih bolesti na Univerzite

tu Kalifornija i direktor Centra za istraivanja o alkoholi
zru, kae: "Devedeset posto ljudi u Sjedinjenim Drava
ma pije alkohol, a 40-50% mukaraca trpi tegobe od opoj
nih sredstava, dok su 10 % mukaraca i 3-5% ena notorni
alkoholiari" .49
Strunjaci sa Univerziteta Kaliforija smatraju da 15
miliona Amerikanaca pije vie od dvije ae piva dnevno,
ili nekog drugog pia iste jaine. Prema amerikom Naci
onalnom institutu za alkoholizam, osoba koja unosi toliku
koliinu smatra se "preeranim konzumentom alkohola"
(heavy drinker). Vie od 17% ovih ljudi pije vie od 4 ae
49 Iz Harisonove medicinske knjige, 1991.
10
piva ili slinog pia dnevno. Ovoj kategoriji prijeti opa
snost od zavisnosti.
Ovo se deava u Americi. A ta se deava na drugoj
strani Atlantika - u Britaniji? Poznati britanski asopis
Lanst navodi da "Dvije stotine hiljada ljudi godinje umi
re u Britaniji od opojnih sredstava". Britanski asopis za
zavisnost (British Journal of Addiction) navodi da tete
nastale od zdravstvenih posljedica koje ostavlja alkohol
iznose 60 funti za jednu godinu, a ukupne tete nastale
od konumiranja ovog pia iznose 2 milijarde funti u je
dnoj godini" .
Ovaj asopis navodi, takoer, da "12% bolesnika koji
se javljaju u britanske bolnice dolaze zbog problema s
alkoholom".
Vratimo se Americi! Prema navodima poznate medi
cinske knjige Cecil, izdanje za 1992. g., ukupna teta od
opojnih pia u Americi dostie iznos od 163 milijarde do
lara u jednoj godini. Strunj aci smatraju da etvrtina slu
ajeva bolesti u amerikim bolnicama potie od problema
s alkoholom."
Pazite, pazite muslimani! Ne dozvolimo da se meu
nama proiri ono to bi Zapad elio. Filmovi i nemoralni
asopisi danonono pozivaju nae muslimanske zemlje na
konzumiranje opojnih pia, prikazujui poznate glumce i
pjevae kako piju, ili putem reklama i lanaka.
Neki ljudi misle da nije tetno uositi male koliine
opojnih pia. To nije istina! Na H opasnost ukazuje britan
ski asopis Lanst. U broju iz 1987. godine navodi se: "Neda-
J3
vno se pokazalo da se veina smrtnih sluajeva i nezgoda
nastalih uslijed alkohola desila kod ljudi koji misle da ne
konzumiraju mnogo alkohola, kao i kod onih iji su ljekari
smatrali da koliina alkohola koju unose nije velika, ve da
je prihvatljiva u tradiciji amerikih i evropskih drutava" .
Meutim, Boiji Poslanik je bio svjestan toga. U po
znatom hadisu stoji: "Ono to u velikoj koliini opija, za
branjeno je koristiti i u maloj koliini".
Neki ljekari smatraju da mala koliina vina moe sma
njiti procent smrtnosti od sranog udara. U temi broja bri
tanskog asopisa Lanst (iz 1987. godine) ove pretpostavke
su ponitene. Autor lanka kae: "Tvrdnja nekih ljekara
da alkohol moe biti koristan u malim koliinama predsta
vlj a sutu la i potvoru. " Zatim kae: "Studija na koju se
oslanjaju ovi ljudi nepotvrena je i zanemariva. Ukratko,
ljekari su duni prenijeti ljudima kratku poruku: alkohol je
tetan za zdravlje".
Zar nam je, poslije svega ovoga, udno to islam za
branjuje opojna pia!?

ak i u maloj koliini! ? Zar Poslanik

ovjeanstva, neka je Allahov blagoslov i mir s njime, re
kao: "Sve to opija je haram. Ako ferk (koliina za mjeru)
nekog pia opija, onda je i pregrt tog pia zabranjen."50
I zar Boiji Poslanik nije zabranio sjedenje za trpe
zom na kojoj se slui alkohol, zato to to moe dovesti do
povoenja za drutvom. Moe doi do kuanja tog pia, i
nakon toga do alkoholizma. "Boiji Poslanik je zabranio
Bijee Ebu Davud i Tirrizi (Sahih Damiis-sagir, 4552) .
106
sjedenje za trpezom za kojoj se pije alkohol. 1 15
1
.,;|' .' .,;=
.
.

L tome je, zaista, pouka za onoga ko razum ima ili ko slua,

a priseban je. (Qaf, 38).52
5
1
Biljee Ebu Davud i Tirmizi (Sahih Damiis-sagir, 6874).
52 Za vie detalja obratite se naoj knjizi Ljekari sa Zapada upozoravaju
na pijenje alkohola, u izdanju Daru-1-kalema u Damasku i Daru-1-
beir u Diddi.
107
Oslobodi se
nedostatka
Ifoia u krri

EDOSTATAK GVOA
PREOSTAVUA NAJRAIRE-
NIJI PROBLEM S /SHRA
NOM UAMERICI ! EvROPI. Strunjaci smatraju - prema navodima
Enciklopedije Univerziteta Kalifornija, izdanje 1991. da
15% Amerikanki pati od nedostatka gvoa a da polovina
stanovnika nekih zemalja treeg svijeta pati od toga.53
Kakav je znaaj gvoa?
Gvoe je osnovni element u strukturi hemoglobina
koji prenosi kiseonik do svih elija tijela. Gvoe ulazi u sa
stav velikog broja enzima tijela. Prirodni nivo hemoglobina
je od 14 do 18 g/ dl kod mukaraca i 12-16 g/ dl kod ena.
53 Iz knjige Current, izdanje 1994.
109

=
ta su posljedice nedostatka gvoa?
Nedostatak gvoa u tijelu dovodi do anemije i uslijed
toga dolazi do poznatih znakova slabe krvi: onemoalost,
umor i padavica. Moe doi do pucanja jezika, glavobolje,
nesanice, duevne eskobe i bljedila.
Ko je najvie izloen nedostatku gvoa?
Najizloeniji slabokrvnosti su:
- Djeca i adolescenti. Nauna istraivanja pokazuju
da nedostatak gvoa utie na mentalne sposobnosti dje
ce. Iz tog razloga ljekari savjetuju da se djeci daju sirupi s
gvoem u kolskom uzrastu.
2 -

ene u menstrualnom dobu, zato to gube krv to

kom menstruacije.

ena (tokom menstrualnog ciklusa)

mjeseno gubi oko 50 ml krvi u prosjeku. Kod nekih ena
ova koliina je petostruka.
3 - Trudnice, zato to dijete i placenta crpe krvi. Tru
dnicama i dojiljama je potrebno 2-5 mg gvoa dnevno,
to nije mogue unijeti samo putem ishrane, ve je potre
bno uzimati tablete s gvoem.
4 - Ljudi koji su na dijeti.

to se manje kalorija unosi,

manje je gvoa u ishrani.
5 - Oni koji ne jedu mesne proizvode.5
Meutim, najvaniji uzrok slabe krve jeste nedostatak
same krvi, naroito putem organa za varenje. To se dea-
5 Iz knjige Current, izdanje 1994.
110
%
va kod ljudi koji imaju ireve u elucu ili kod onih koji
redovno uzimaju aspirin. Slabokrvnost treba da potakne
ljekara da istrauje mjesto izlijevanja krvi u organima za
varenje, ili u materici kod ena.55
Kako e znati da ima nizak nivo gvoa u krvi?
Ako osjeti neki od spomenutih simptoma, tvoj doktor
moe uraditi jednostavni test krvi, kako bi ispitao da li si
slabokrvan. Rezultati toga testa se mogu potvrditi ukoliko
tijelo pozitivno reaguje na tablete s gvoem. Naime, ve
ina simptoma e nestati nekoliko dana nakon uzimanja
tih tableta.
Unoenje jedinjenja gvoa dovodi do promjene boje
izmeta u crnu. Neki pacijenti se ale na tvrdu stolicu na
kon uzimanja tableta s gvoem.
Trudnicama i dojiljama potrebna je vea koliina gvo
a, tako da ljekari propisuju tablete s gvoem i folinu
kiselinu, naroito nakon prve treine trudnoe.
Koji su izvori gvoa u ishrani?
Najvaniji izvori gvoa su: digerica, bubrezi, srce,
umance i mahunarke. Osrednju koliinu gvoa nalazi
mo u slijedeim namirnicama: mesu, ribi, piletini, povru
i crnom hljebu. Preerano kuhanje povra dovodi do sma
njenja koliine gvoa do 20%. Crijeva obino crpe do 10%
gvoa koje se nalazi u hrani.56 Uprkos tome to dnevna
Iz knjige Current, izdanje 1994.
56 Ibid.
111
ishrana U PUOLI sadri 10-15 mg gvoa dnevno, tijelo
ne moe apsorbirati vie od 1-2 mg tog gvoa.
l abela najvanijih izvora gvoa ishrani
N80|0|G Koliina gvoa u 1 g (u mil igramima)
Mekinje 1 5
Kuhana digerica 12,5
Kuhani bubrezi 11,5
Kakao 10,5
Sojino brano 8
Perin 8
Suho voe 5, 8
Sardine 4,6
Crni hljeb 2, 5
Govee meso 1,9
Hu rm e 1, 6
Savremena nauna istraivanja pokazuju da konzumi
ranje aja (koji sadri tanin) uz jelo dovodi do smanjenj a
gvoa u tijelu, zato to tanin spreava apsorpciju gvoa
iz crijeva. Isto vai i za kahvu.
Ljekari savjetuju one koji piju kahvu ili aj da to uine
tek sat ili dva nakon jela.
Lijeenje slabokrvnosti:
Najbolji lijek je jo uvijek sulfat gvoa (325 mg tri puta
na dan). To je najbolje unositi na prazan eludac. Ako to nije
112
mogue, onda se moe unositi uz hranu. Obino se nivo
hemoglobina vraa u normalu nakon dva mjeseca lijeenja.
Meutim, lijeenje treba trajati 3-6 mjeseci nakon toga.
113
Voda zemzem
- hrana za
9ladne i lijek
za bolesne
8 ou1 PosLANIK, ;, IZREKAO
JE BROJNE HAD/SE KOJI GO
VORE O VRIEDNOSTI VODE
ZEMZEM. Tako Ibn Abbas, , prenosi da je Boiji Poslanik,
),rekao:
"Najbolja voda na licu Zemlje je zemzem. U njoj se kri
je hrana za gladne i lijek za bolesne."57
Od Aie, , se prenosi da je koristila vodu zemem i
da ju je Boiji Poslanik, ' koristio kao lijek i pie. Polijevao
je bolesnike njome i napajao ih.58
57 Biljee Taberani i Ibn Hibban
Biljei Tirrizi, uz na
p
omenu da je hasen (V. Albani, Silsiletu-1-
ehadisis-sahiha, 883).
115
.
--
.
7
Dabir, radijallahu anhu, prenosi da je Boiji Posla
nik, , rekao: "Voda zemzem slui za ono emu se nami-
.
J
Jer.
Hemijske analize zemzema
Posljednjih decenija obavljeno je nekoliko hemijskih
analiza sastava vode zemzem. Godine 1973. kompanija
Vatson obavila je analizu vode iz bunara Zemzem, Davu
dije i Ajn Zubejde.
1392. h. g. Ministarstvo hadda i vakufa u Kraljevini
Saudijskoj Arabiji zaduilo je konsalting kompaniju V. B. B.
da izradi studiju o sterilizaciji i pakovanju ove vode u boce.
Tada je ova kompanija izvrila bakterioloku i hemijsku
analizu vode zemzem.
Godine 1400 po Hidri uzeti su uzorci sa glavnih izvo
ra Zemzema - pod nadzorom inenjera Jahje Hamze Ku
ka - koji su analizirani u laboratoriji vodovoda Zapadne
oblasti. Rezultate emo vidjeti u tabeli koja slijedi.
Profesor Kuk u svojoj knjizi Vod 7m7mkae: "Uop
te uzevi, zemzem se odlikuje velikim procentom kalciju
ma, magnezijuma i drugih minerala. " To znai da je zem
zem-voda bogata mineralima.
Hemi j ska analiza vode Zemzem
Hidrogenska masa 7,8
Bazinost 300
Ukupna teina 680
Tei na kalcijuma 470
59 Biljee Ahmed i Ibn Made (Sahih el-Dami'i-s-sagir, 5502) .
116
Teina magnezijuma 210
Kalcijum T dd
Magnezijum 51
Sodijum 253
Potacijum 121
Amonijak
6
Azot
0,01
Nitrati
273
Hl or 240
Sumpor
372
Fosfati 0,25
Bi karbonati 366
Hranljive materije
ta S mineralne vode?
U knjizi Vitamini i minerali, izdatoj 1989. g. stoji:
"Mineralne vode se meusobno veoma razlikuju po
mineralnim sastojcima. Ove vode se dijele na tri skupine:
1 . Vode siromane mineralima. Ove vode sadre 50
mg mineralnih soli po litru.
2. Srednje mineralne vode. One sadre koliinu veu
od 500 mg mineralnih soli po litru.
3. Bogate mineralne vode. U njima ima vie od 1500
mg mineralnih soli po litru. "
Zemzem je bogata mineralna voda
Ako bismo pogledali u sastav fairanih voda u Sau
dijskoj Arabiji, pa ak i samih mekkanskih voda koje se
nalaze u blizini Zemzema, vidjeli bismo da one sadre
117
izmeu 130 i 260 mg/l minerala. Ukupan broj minerala u
vodi zemzem iznosi 2000 mg/l i stoga se moe rei da je ta
voda bogata mineralima.
Da bi se neka voda ocijenila kao mineralna, potrebno je
da ima vie od 150 mg/ l kalcij uma. Mi znamo da Zemzem
po litru sadri 200 mg kalcij uma, kao i 50 mg magnezijuma
(ova voda je bogata i magnezijumom, takoer) .
Zemzem se ubraja u teke vode (hard water) zato to
je bogata kalcijumom i magnezijumom. Savremena nauna
istraivanja ukazuju na to da se bolest koronar arterija
(s
r
ani udar) ree deava u mjestima gdje ljudi piju teku
vodu.
Zemzem je prirodno gazirana voda
Gazirane vode su one koje su bogate bikarbonatima.
Gaziranom se smatra ona voda koja sadri vie od 250 mg
bikarbonata. Kada pogledamo u sastav zemzem-vode vi
dimo da ona ima 366 mg/l bikarbonata. U zemzemu ima
vie bikarbonata nego u poznatoj vodi E vian, u koja sadri
357 mg/l.
Jesu li mineralne vode korisne?
Doktor Leonard Mervin u svojoj knjizi Vitamini i mi
nerali kae: "Ve vijekovima mineralna voda se kod i
rih masa koristi kao lijek za mnoge bolesti, naroito za
reumatizam.
Budui da savremena istraivanja ukazuju na postoja
nje veze izmeu tih bolesti i mjeavine minerala (upotreba
11b
mineralne vode kako bi se pospjeilo, olakalo i poboljalo
mokrenje uslijed nedostatka minerala u tijelu) to izgleda
logino. "
Prof. dr. Muhammed Mumtaz El-Dundi u knjizi "Hra
na i ishrana" kae: "Pitka mineralna voda pomae u lije
enju mnogih bolesti, kao to je kiselina u elucu, tekoe
pri varenju. A prilikom vanjske upotrebe (tuiranje), voda
koja sadri bikarbonate poboljava cirkulaciju, a ona koja
sadri sumpor pomae u lijeenju reume i upale miia."
Meutim, potrebno je duboko, nauno istraivanje
kako bi se provjerile ove tvrdnje.
Zemzem je za ono zata se namijeni
U knjizi Fejdu-1-Kadir, kod komentara ovog hadisa, se
kae: "Ovo je zato to je ova voda bila spas djeteta Njego
vog prijatelja, i ostala je spas narednim generacijama. Ko
popije ovu vodu sa ihlasom, iskrenom posveenou Alla
hu d. ., nai e spas. Ulema je tokom vijekova pila ovu
vodu i zamisli su im se ostvarivale."
Ibn Qajjim, Allah mu se smilovao, u knjizi Zadu-l
Me' ad, kae:
"Nevjerovatne stvari sam doivio ja i drugi u lijeenju
zemzemom. Ovom vodom sam se izlijeio od nekoliko bo
lesti. Ozdravio sam Boijom voljom. Vidio sam ljude koji
su skoro pola mjeseca ivjeli samo od zemzema, ne osje
tivi glad."
119
Rano ustaj i
rano lijei
RED TOGA TO PROVODIMO
REINU SVOGA VIEKA U SPA
'NJU, NAUNICI, FIZJOLOZI
ZNAJU O TOM FENOMENU VEOMA
MALO. Period spavanja sa ra
zlikuje od osobe do osobe.
N ekima je dovoljno etiri
sata spavanja, a nekima jedanaest. U biti, veini ljudi je do
voljno od 6,5 do 7 sati spavanja dnevno.
Istraivai su otkrili da je san aktivno stanje, ne samo
izlazak iz stanja budnosti. Tokom spavanja mozak je akti
van, ali ne obrauje podatke koji mu dolaze iz osjetila na
zapaen nain.
Dr. Hobson u svojoj knjizi Slee kae:
"Nema sumje da mozak ima najvie koristi U spava
nju. Mentalne sposobnosti silaze na najnii nivo dok ovjek
spava. Tako se mozak odmara, a da ne gubi aktivnost."
121
Ali, mozak nije jedini koji ima koristi od spavanja.

i
tavo tijelo se odmara i smiruje tokom spavanja. Kae Uzvi
eni Allah:
Zar nisu vidjeli da smo uinili no da u njoj otpoinu,
a dan vidnim? (En-Neml, 86)
. 9 _ ? _ P
| |

'

.
-
.

.
-
san va (smo) poinkom uinili, i no pokrivaem dali.
(En-Nebe
'
, 9, 10)
Neki ljudi, naalost, dan pretvaraju u no, a no u dan.
Oni bdiju nou, a spavaju po danu. A Uzvieni Allah je
noni san, a ne dnevni, uinio Svojim blagodatima koje je
podario stvorenjima:
jedan od dokaza Njegovih je san va nou. (Er-Rum, 23)
, > 9 > _ 7 ~ ? .
>

?

(
@

_
(
'

( 'II

u -

' -

~
>
>
~ - , ] *

Reci: "Kaite vi meni - ako bi Allah dao da vam dan

potraje vjeno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim
Allaha, no dao. " (Qasas, 72)
Dr. Sizler, jedan od najpoznatijih istraivaa na polju
sna, kae: "Posljednji dio noi je najtee vrijeme za odupi
ranj e elji za snom."
122

A zar ovo nije vrijeme u kojem Uzvieni Allah silazi na

najnia nebesa i govori: "Ima li molitelja, pa da im usliim?
Ima li pokajnika, pa da im grijehe oprostim?"
Zar ovo nije vrijeme kada Uzvieni Allah iskuava
Svoje iskrene robove?
> 3
~
~
6 e ~ } *
:
u ` L

Y|
-( - - O " -
Nou su malo spavali i u praskozorje oprost od grijeha
molili (Ez-Zarijat, 17, 18)
Da pogledamo kako je Davud provodio no:
Boiji Poslanik je rekao:
"Allahu najdrai namaz je Davudov, i najdrai Mu je
njegov post. On je spavao pola noi, treinu je provodio
u namazu, zatim je spavao estinu. Postio je jedan dan, a
mrsio se drugi. " (Muttefekun 'alejhi)
Nema sumnje da je noni namaz duhovna i telesna
rekreacija. Selman kae da je Boiji Poslanik rekao:
. . ' .
` ^ . _ : -
_ . . . _ . . . c, _ ,
.
.'
"Klanjajte noni namaz. To je obiaj dobrih prije vas i
nain da oterate bolest od sebe. " (Hadis biljee Ahmed i
Hakim, koji kae da podlijee kriterijima Muslima)
123
Naunici su dokazali da je najbolje spavati u prvom
dijelu noi. Jedan sat prospavan prije ponoi je kao tri sata
kasnog spavanja.
L.

apiro u knjizi Body clock kae:

"Odlazak na spavanje u odreeno vrijeme svake noi,
ustajanje u odreeno vrijeme svakog jutra ne dovodi do
poboljane produktivnosti ovjeka samo tokom dana, ve
ga priprema za lijep san u slijedeoj noi."
Profesor Osvald, koji je proveo vie od etrdeset godi
na u istraivanju fenomena sna na Univerzitetu Edinburg
u

kotskoj, kae:
"Ako eli da zaspi brzo kada legne, treba da ustaje
rano ujutro.

ini to redovno. Tako e imati najbolju vr

stu sna, bit e sretniji i aktivniji tokom dana. " (Get U better
night slee, 1990).
Zar ovo nije praksa Boijeg Poslanika ]i ashaba?
. _. LuQ J .:!J l| Lu|
- ~
J
Nemojte sijeliti nakon to ljudi prestanu hodati ulicama.
Jer, otkud znate ta Allah moe dati Svojim stvorenjima?
Ashabi nisu bdjeli nou, priajui i sijelei, nego su
spavali nedugo nakon jacije-namaza.
Buhari i Muslim biljee hadis Ebu Berze:
,, , . _,c ,, _
124

W
Boiji Poslanik }je smatrao pokuenim da se spava
prije j acije i da se sijeli poslije nje.
Knjiga San je umjetnost kae:
"Postoji stara izreka koja kae: ' Rano lijei i rano ustaj !
'
Ovo je mudra misao, ali je sada skoro niko ne primjenjuje.
Grad . . . buka . . . svjetla . . . televizija . . . radio . . . samo otea
vaju odmor. Kako moe oekivati da spava kada svjetla
gore", a televizija ovjeka vara da provede vrijeme pred
njom sve do kasnih nonih sati?
Naa tijela treba da slijede prirodne zakone. Ako m
prekrimo te zakone - ne treba nikog drugog da krivimo.
Nemoj m rei da ti svjetla i gradska buka ne daju da spa
va! Svoje zidove moe obloiti zvunom izolacijom, i da
koristi druge metode koje ti ovo vrijeme nudi."
Autor te knjige kae: "Moramo biti svjesni da sati prije
ponoi deset puta vie odmaraju nego naredni sati."
Istraiva Niris Di tvrdi da j e rano lijeganje veoma ko
risno. Ona kae:
"Jedan sat spavanj a prije ponoi je kao tri sata
poslije ponoi. "
Zar Poslanik ovjeanstva }nije rekao:
"Beriet ovog ummeta je u ranom ustajanju. "6
b
Hadis biljei Taberani u Ewsatu, a Albani ga je okarakterisao kao
verodostojan.
1Z3
Lijeenje

nesantce
izmeu
medicine i
reli9ije

EANICA JE: NEMOGUNOST

ULASKA U SAN; NEMOGUNOST
SPAVANJA ONOLIKO DUGO KOLI-
KO JE POTREBNO IL/ NEPRETANO KIDANJE SNA
TKOM NOI.
Rairenost nesanice Americi i Evropi
Nesanica je veoma rairena pojava u Evropi i Americi.
O ovoj temi su pisane knjige i lanci. Dr. Everet u lanku koji
je Ameriki medicinski ural objavio 1990. godine kae:
"Problem nesanice je najei razlog albi u lijenikim
ordinacijama u Americi. Treina ljudi ima problema u vezi
127
sa spavanjem. Iz tog razloga se narkotici i sedativi najee
koriste meu stanovnicima te zemlje."
O estoj upotrebi narkotika u Americi prof. Daly je
1989.g. u medicinskom asopisu Primary care rekao:
"Od nesanice pati vie od 9% omladine i vie od 35 %
starijih ljudi."

ovjeka obuzima nevjerica kada proita ono to profe

sor Daly u istom lanku navodi:
"Ne smije se podcjenjivati vanost problema sa spava
njem u Sjedinjenim Dravama. Jer, 40% punoljetnih ljudi u
Americi svakodnevno upotrebljava narkotike. Stariji ljudi
troe 40% tableta s narkoticima! "
ta je uzrok nesanice?
1. Brige i stresovi:
To je najraireniji uzrok nesanice. Prema navodima
knjige Manual of Fitness, izdanje iz 1990. godine: "Stres i
njegove posljedice jesu najvaniji i najei uzrok nesani
ce uopte. Stresovi ne dovode samo do nesanice, ve ona
poveava sam stres uslijed briga i strahova oko toga da
li je osoba koja ne moe spavati dovoljno odmorna da se
suoi sa ivotnim problemima narednog dana. I tako se
krug zatvara . . .
Briga ima svoj e uzroke:
- brige zbog loih vijesti koje je osoba ula tokom
dana.
128
- brige zbog siromatva . . . kada ovjek razmilja o za
logaju hljeba.
- ili zbog bogatstva . . . kada ovjek razmilja o projekti-
ma i poslovima.
- ili zbog braka . . . ili nemogunosti da se stupi u brak.
- tuge i radosti koje nosi ivot.
Meutim, vjernik je svjestan rijei Boijeg Poslanika :
"

uvaj Allaha, pa e On tebe uvati!

uvaj Allaha i
On e biti na tvojoj strani! ( . . . ) Kada trai pomo, trai je
od Allaha. Kada bi se svi ljudi udruili da ti pomognu u
neemu to ti Allah nije propisao, nee uspjeti u tome. A
kada bi se udruili da ti natete u neemu to ti Allah nije
propisao, nee uspjeti u tome." (Biljei Tirmizi)
Ove rijei u vjerniku bude sreu i smirenost i on se pre
puta Stvoritelju neba i Zemlje.

ovjek se prije spavanja treba sjetiti blagodati koju mu

je Allah pruio tim snom. Neka mu bude zahvalan, kao to
je Boiji Poslanik to inio:
"Hvala Allahu koji nas je nahranio, napojio, zatitio i
zbrinuo. A mnogo je onih koji skrbnika i utoita nemaju. "
(Biljei Muslim)
Kako su lijepe rijei koje je Boiji Poslanik izgovarao
kada bi lijegao u postelju: "Moj Gospodaru, predajem svo
je lice pred Tobom, svoje stanje preputam Tebi, svoja lea
uteem Tebi iz straha i nade. Ti si utoite i spas." (Biljee
Buhari i Muslim)
129
Ibn Kajjim kae:
"Preputenost Uzvienom Allahu zahtijeva smirenost
srca, zadovoljstvo onim to On odabere i odredi . . . Prepu
tenost je najvii stepen robovanja. Oslonjenost na Uzvie
nog implicira snanim pouzdanjem u Njega i smirenou
u tom stanju. Jer, onaj ko se pouzda u vrst oslonac ne boji
se pada."
6
1
Z. Tjelesna bolest: poput bolova u leima, zglobovi
ma, stomaku, glavobolja ili temperatura. Oslobaanje od
nesanice u ovim sluajevima moe se postii oslobaanjem
od date bolesti. Alejhisselam kae: "Lijeite se, Allahovi
robovi! Allah je za svaku bolest dao lijek, osim za jednu
- starost."6
2
.Teak objed prije spavanja:
To dovodi do teke probave koja uzrokuje nesanicu.
Uslijed toga, ovjek poinje uzimati jo tenosti ili hrane
kako bi se zanimao, i to mu poveava nesanicu.
Pjer Floir kae: "Treina ovjeanstva umire prerano
zato to nema dovoljno hrane. Druga treina ljudi (misli
na Zapadnjake, ali ovo vai za sve one koji ne primjenjuju
islamske propise o jelu) umire rano zato to previe jede. "
Boiji Poslanik ) upozorava na prelerano konzumi
ranje hrane i podrigivanje. Ibn Omer, , kae: "Neko je
podrignuo u drutvu Boijeg Poslanika
'
pa on ree: '

u-
61
In Kajjim el-Devzijje, Poslania medicina.
6
2
Biljee Ahmed i etvorica.
130
je ti, potedi nas svog podrigivanja, jer e oni koji su bili
najsitiji na ovom svijetu biti najgladniji na onom."'63
4. Puenje: Poznato je da nikotin koji se nalazi u du
hanu djeluje stimulativno na mozak. To moe uzrokovati
nesanicu. Veliki broj uleme puenje smatra haramom zbog
velike tete koju to donosi tijelu - sranih problema, raka
plua, kroninog bronhitisa, itd . . .
5. Opojna sredstva i droge:
Ne postoji ni najmanja sumnja da konzumiranje alko
hola dovodi do estokog poremeaja sna. Alkoholizirane
ljude mue more i teki snovi. Oni se esto bude. Zavisnici
od droge imaju jo vee probleme.
b. Konzumiranje kahve ili aja uoi spavanja:
Poznato je da pijenje kahve ili aja nakon sedam sati
naveer moe uzrokovati nesanicu kod mnogih ljudi.
Dr. Ridstejn u lanku objavljenom u Amerikom medi
cinskom uralu 1989. g. kae: "Djelovanje kofeina u kahvi
ili aju traje od 12 do 20 sati. Pijenje dva fildana neskafe,
na primjer (koji sadri 150-200 mg kofeina) prije spavanja
dovodi do velikog poremeaja sna."
6
4
. Graja:
Neki ljudi ne mogu da spavaju u bunoj okolini.
6
3 Biljee Tirmizi, Ibn Made. Tirmizi ovaj hadis ocjenjuje kao
hasen.
6
4 Iz autorove knjige Kahva i aj - koristi i tete.
131
8. Daleki letovi i noni poslovi: Ovo se dogaa pi
lotima i medicinskim sestrama koje rade u razliitim peri
odia dana.
V. Lijekovi za uspavljivanje: Upotreba lijekova za
uspavljivanje dovodi do poremeaja kvaliteta sna, a moe
dovesti i do pospanosti tokom dana.
10. Nepostojanje tjelesnog napora:
Nesanica je esta pojava kod ljudi koji rade u kancela
rijama, kao i kod fziki neaktivnih ljudi. Poslanik ovje
anstva, alejhisselam, nas savjetuje da idemo u damije:
"Ko se oisti kod svoje kue, zatim ode u neku od Al
tahovih kua, da obavi jednu od Allahovih dunosti, za
jedan korak e mu biti oproten grijeh, a za drugi podignut
stepen. ""5
Islam podstie na upranjavanje neke vrste fizike
aktivnosti. Omer ibn Hattab kae: "Uite svoju djecu pli
vanju, gaanju i j ahanju konja. "
Deset savjeta za ljude koji boluju od nesanice
Knjiga Family Medical Reference Book, izdana 1994. g.
ljudima koji boluju od nesanice upuuje slijedee savjete:
. obavljaj neke napore (poput hodanja) tokom dana,
tako da osjea umor u vrijeme spavanja. Pjeaenje nepo
sredno pred spavanje moe da pomogne oveku da zaspi;
Biljei Muslim.
132
W
2. izbjegavaj pijenje kahve i aja naveer. Pij toplo mli
jeko, jer ono sadri materiju koja pomae da se zaspi;
3. nemoj veerati kasno i pokuaj da jede najmanje tri
sata prije vremena za spavanje. Izbjegavaj masnu hranu
koja zahtijeva due varenje;
4. potrudi se da tu zamijeni kupkom, jer leanje u
toploj vodi oputa miie i uklanja napetost;
5. proitaj neko lagano, kratko tivo prije spavanja;
6. potuj odreeni red kod spavanja i ustaj rano izjutra;
7. nemoj preerano hladiti ili zagrijavati prostoriju u
kojoj spava. Neka temperatura bude umjerena;
8. kada se probudi nou, pokuaj da neto proita;
9. nemoj puiti prije spavanja.
10. nemoj da te obuzme strah ili briga ako ne zaspi
brzo. Pokuaj se to vie opustiti.
Med i nesanica
Dr. Oldfild u knjizi Honey for Health kae: "Ja nesanicu
kod starijih ljudi lijeim na slijedei nain: aa mlake vode
u koju se razmuti velika kaika meda."
Dr. Cander kae: "Ne postoji materija koja priprema
ovjeka za prirodan san bolje od meda rastvorenog u to
ploj vodi."
66
66
Vie detalja potraiti u knjizi: Mu'diza lijeenja medom i kraljevskom
hranom, objavljene u Didi i Damasku.
133
ta musliman treba rei kada ga obuzme nesanica?
Neki savjetuju brojanje (ovaca), ali mi moemo rei da
to nije potrebno ako spominjemo Allaha (zikr) . Musliman
je svjestan rijei Boijeg Poslanika :
1 1 Kada proe polovina noi ili njene dvije treine, Allah,
d.., silazi na najnie nebo i kae: 'Ima li neko da trai ne
to, pa da mu se da? Moli li neko, pa da mu se udovolji? Tra
i li neko oprosta, pa da mu se oprosti?
'
- sve do zore."
6
7
Ibn Sunni od Muhammeda ibn Jahjaa prenosi da je
Halid ibn Velid, radijallahu anhu, patio od nesanice. Po
alio se Boijem Poslaniku na to, a on mu naredi da pri
je spavanje zatrai zatitu Allahovim savrenim rijeima
od Njegove srdbe, od zla Njegovih robova, od ejtanskih
spletki i njihova prisustva.68
Tirmizi biljei predanje Burejde, radijallahu anhu:
"Halid ibn Velid se alio Boijem Poslaniku : 1 Boiji Po
slanie, ne mogu spavati.
'
Boiji Poslanik mu ree: 'Kada
legne spavati, reci:
Allahu moj, Gospodaru sedam nebesa i onog to pre
krivaju, Gospodaru sedam nebesa i onog to one nose,
Gospodaru ejtana i njihovih obmana."
'
6
7 Biljee Muslim i Tirmizi.
Biljei Ibn Suni. Hafiz ibn Hader kae da je ovo mursel predanje
vjerodostojnog seneda.
13
'

Narkotici i sedativi:
Treba to vie izbjegavati narkotike i sedative. U knjizi
British National Formulary se kae: "Ne smiju se nasumice
propisivati sedativi, sredstva za uspavljivanje i narkotici.
To se moe propisati za kratko vrijeme kako bi se smirili
bolovi, i nakon upoznavanja s uzrocima."
135
Df ad eset
safjeta o
due fnom

mtru

NKIOZNOST (BRICA) JE PSIHIKO STANJE U KOJEM OVJEK OSJEA

STRAH, NELAGODNOST l NEZVJENOST. Ona proizilazi iz stra
ha od budunosti ili iekivanja neega. Uzrok moe
biti i unutranj a borba izmeu poriva i ogranienja koja
sputavaju te porive.
Anksioznost se javlja iz vie razloga: osjeanja pavu
enosti, nemira, nelagode, permanentnog razmiljanja i
nesanice.
Posljedica ovakvog stanja moe biti i neravnomjerno
kucanje srca, tegobe u elucu ili hladnoa u udovima.
Anksioznost je najrairenija psihka neuravnotee
nost. Zastupljena je kod 10-15% ljudi. Najee se javlja
u prelaznim periodima ivota, poput prijelaza iz kue u
137

kolu, prijelaza iz djetinjstva u adolescenciju ili prijelaza u

starost i penziju.
Briga moe biti i prolazna, shodno uzrocima, a nekada
moe hronino pratiti ovjeka satima ili danima.
Briga ima vie oblika: briga majke ako joj dijete zaka
sni, briga uenika zbog ocjena, briga ovjeka zbog posla,
briga trgovca zbog trgovine i dr.
Preuzeo sam, uz odreene izmjene, neke savjete Dejli
Karnegija iz knjige Ostavi brigu i zaponi ivot i ukrasio ih
citatima K ur
'
ana i hadisa.
Ako se eli otarasiti briga, uradi sljedee:
.

ivi u granicama dananjeg dana i ne brini za budu

nost. Ne boj se za nafaku, jer to je u Allahovim rukama.
A na nebu je opskrba vaa i ono to vam se obeava.
(Ez-Zarijat, 22)
2. Uvijek imaj na umu visok danak koji briga uzima od
tvog zdravlja.
3. Ne razmiljaj o prolosti. Ona se ne moe vratiti ko
liko god se trudio. Boiji Poslanik )kae: "Ako ti se neto
desi, nemoj govoriti: Da sam uradio to i to . . . Reci: Allah je
tako odredio i On ini ta hoe. Rijei "da sam" otvaraju
vrata ejtanu. "
69
69 Muslim, Ahed i Ibn Made.
138
4. Dobro razmotri okolnosti prije nego to donese
odluku. A kada odlui, pristupi realizaciji odluke i pou
zdaj se u Allaha. Nemoj se bojati posljedica. Boiji Poslanik
kae: "Kada moli, moli od Allaha. Kada trai pomo,
trai je od Allaha. Kada bi se svi ljudi udruili da ti po
mognu u neemu to ti Allah nije propisao, ne bi uspjeli u
tome. A kada bi se udruili da ti nakode u neemu to ti
Allah nije propisao, ne bi uspjeli u tome. Mastilo se osuilo
i stranice su zatvorene. "70
5
.
Budi zadovoljan Allahovom odredbom i sudbinom.
Moe li se vjernik bojati ivotnih nedaa? Musliman po
kuava da preduzme sve to je u njegovoj moi, a ostalo
preputa Uzvienom Allahu. Uzvieni kae:
, ^ - ~
~
-
?
?
-
a

.
L:
?
'l .

.U
<|
~ = ~~ J
p * ~ ~ ~_ ~ ~
.
'
'

_ ,@

_3
.
-
~ ~~ ~ ~
^~
~* .
Ako ti Allah da kakvu nevolju, niko je osim Njega ne
moe otkloniti, a ako ti zaeli dobro, pa - niko ne moe
blagodat Njegovu sprijeiti; On njome nagrauje onoga
koga hoe od robova svojih; On prata i Milostiv je.
(Junus, 107)
!- 1 .
?
>
j
_ ~
j

_,|

_,|)
~
~ . ^ . ?

.|,

.,
Ne volite neto, a ono moe biti dobro za vas; neto
volite, a ono ispadne zlo po vas. - A Allah zna, a vi ne
znate. (El-Bekare, 216)
70 Tirmizi, 2516, Ahed U Musnedu, 1/293.
1V
6. Zbrajaj blagodati koje ti je Allah pruio. Nemoj zbra
jati nedae .
. . . i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih
nabrojali. (En-Nahl, 74)
Uvijek se pitaj : Da li bi zamijenio to to ima za milion
dolara? Da li bi prodao svoje oi za milijardu dolara? Za
koliko bi novaca zamijenio svoje ruke, noge, sluh, djecu,
familiju? Saberi svoje bogatstvo stvar po stvar, zatim izra
unaj ukupan iznos pa e vidjeti da se to ne moe zami
jeniti zlatom koje bogatai sakupljaju.

openhauer kae:
"Kako malo razmiljamo o onome to imamo, a kako mno
go razmiljamo o onome to nam nedostaje! "
7. Ne zamaraj se sitnicama i ne daj da mali problemi
porue tvoju sreu. Ne dozvoli sebi da prokljua zbog
sitnica. Sjeti se da je ivot suvie kratak da bismo ga mi
skraivaH.
8. Cijeni pravu vrijednost stvari i ne posveuj im vie
panje nego to zasluuju.
9. Uivi se u posao. Ako te briga spopadne, zaboravi je kroz
rad. U suprotom, uitit e sebe bezem i kajanjem.
10. Zaboravi sebe! Svoju panju posveti drugima! Sva
kog dana uini neto to e stvoriti osmjeh na neijem licu.
Boiji Poslanik #kae: "Najbolje djelo je kada svome bra
U priini zadovoljstvo, kada ga lii duga ili nahrani. "7
Ibn Ebi-d-Dunja, Bejheki.
140

W
Albani tvrdi da je ovo hasen-hadis.7
2
. Ne oekuj zahvalnost ni od koga. Neka tvoja dje
la budu posveena samo Allahu. Boiji Poslanik ) kae:
"Djela se cijene samo prema namjerama i ovjek e biti na
graen samo prema onome to j e naumio. "73
12. Uloi svoje napore u poslu koji smatra ispravnim
i ne osvri se na tue kritike.
13. Pripremi jednu svesku u koju e upisivati greke
koje pravi i zbog kojih zasluuje kritiku. Pogledaj U sve
sku s vremena na vrijeme kako bi primio pouku i okoristio
se za budunost. Znaj da je teko da svo vrijeme postupa
ispravno. Ne izbjegavaj da od ljudi trai neutralnu i vjer
nu ocjenu tvog rada. Primi savjet vjernih i razboritih ljudi.
Boiji Poslanik )kae: "Vjera je savjet."74
14. Ne razmiljaj o osveti neprijateljima. Ako to poku
a, vie e nauditi sebi nego njima. Uzvieni kae:
~ _ ~

>

,
__,ot|_ | .l_.

~
> >
Zlo dobrim uzvrati, pa e ti dumanin tvoj odjednom
prisni prijatelj postati. (Fussilet, 43)
koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a Allah voli
one koji dobra djela ine (Ali Iran, 134)
Sahih el-Dami'i-s-Sagir, 1096.
73 Buhari i Muslim.
74 Buhari.
141

15. Nastoj da negativne stvari pretvori u pozitivne.

Kada D u ruke padne kiseo limun, pokuaj da od njega
napravi pitak, sladak sok. Stalno misli o srei i njenom
stvaranju. Ona e biti tvoja.
16. Spoznaj sebe i budi onakav kakvog te Allah stvo
rio. Ne pokuavaj da se poistovjeti ni sa kime. Uzvieni
Allah je ljudima dao razliite sposobnosti. On kae:
^ `
.
*

*
e

P ^
* * *
-- -~
On ini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i On vas
po poloaju jedne iznad drugih uzdie da bi vas iskuao u
onome to vam daje (El-En' am, 165)
17. Pridravaj se sljedeih principa O svom poslu:
a) predahni prije nego to osjeti zamor,
b) kada ti iskrsne problem, rijei ga im se pojavi,
L,svom poslu dodaj ono zbog ega e uivati u radu,
d) naui se na sistem i red,
e) poredaj poslove po vanosti,
f) ne ostavljaj dananji posao za sutra,
g) ne optereuj se iznad mogunosti.
Uzvieni kae:
@ * j > ~ >
-
Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih.
(El-Bekare, 286)
142

18. Mudro troi novac i ne krtari na svojoj porodici.

Boiji Poslanik kae: "Najbolji dinar je onaj kojeg ovjek
potroi na porodicu, onaj kojim kupi konja na Boijem
putu i onaj kojeg s drugovima potroi na Boijem putu. "75
Uzvieni kae:
..

__
(
_

. : = :
~ ~
- 9

.
Ne dri ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu - da
ne bi prijekor zasluio i bez iega ostao. (El-Isra
'
, 29)
19. Ne predaj se osjeaju grenosti, jer je Allah milo
stiv i mnogo prata. On kae:
- -

~ " >
-~

-~
]u siguro oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje
i dobra djela ini, i koji zatim na pravom putu istraje
(Taha, 82)
Reci: " O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne
gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, siguro, sve grijehe
oprostiti; On, doista, mnogo prata. " (Ez-Zumer, 53)
20. Kada te spopadnu trenuci brige i straha, ne gubi nadu
i ne oajavaj ! To moe biti Allahovo iskuenje. Budi strpljiv i
trai spas u spominjanju Allaha i dovi. Uzvieni kae:
75 Muslim, Ahmed, Tirmizi, Nesai i Ibn Made
143
| _|,| _,, ,|

> .
6 ` 7 ^
* >
- ~
|| m || Ll || l| L| |
P . .. Q QJ .:
:
" "
J
V
>
w
* ?
''
:
|, ==
:
| ,,
^ w
Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i
gladovanjem, i time to ete gubiti imanja i ivote, i ljetine;
a ti obraduj izdrljive, one koji, kada ih kakva nevolja
zadesi, samo kau: Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu
vratiti! Njih eka oprost od Gospodara njihova i milost;
oni su na pravom putu! (El-Bekare, 155-157)

,
:-

,\

_
i
/

:
. . . i ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici
gube nadu u Allahovu milost. (usuf, 87)
14
Bori se protif
stresora na
Poslanikof

n act n
W

VOT JE ISPUNJEN STREOVIMA l

SVAKO OD NAS JE IZLOEN NEKOJ
VRSTI TIH PRITISAKA. Psihiki
pritisak nije sam po sebi lo, ve je
nain na koji se mi suoavamo sa
tim pritiscima ponekad pogrean.
Ljudi nisu jednako otpori na tekoe i psihike pri
tiske. Neki se prilagoavaju i kontroliu situaciju u kojoj
se nalaze, i spremno se suoavaju s problemima. Drugi
se, pak, mrzovoljno postavljaju prema situaciju i osjeaju
averziju prema njoj .
Neki se predaju i pokoravaju novim okolnostima (sub
mission).
145
Oni koji se susreu sa tekim krizama obino imaju bol
u gorjem dijelu glave i u miiima vrata i lea. Ne mogu
spavati ugodno. Neki se ale na vrtoglavicu, proljev ili
zatvor . . .
Ibn Abbasa, , su pitali da li tijelu vie teti srdba
ili tuga. On ree: "Oboje idu istim putovima, ali je smisao
drugaiji. Kada se bori s onim to je jae od tebe, to te
plai i stvara tugu. A kada se bori s onim to je slabije od
tebe, to ti stvara srdbu. "7
6
Neka se Allah smiluje Ibn Abbasu, koliko je bio mu
dar! Tano je da se i jedno i drugo kreu istim putevima.
Oba stanja podiu nivo adrenalina u krvi . Podiu krvni
pritisak i tetni su za srce.
Veina ljudi je izloena nekoj vrsti stresova ili svako
dnevnih briga. Nedavno je izvreno ispitivanje na ameri
kim porodicama. Pokazalo se da svega 18% ljudi vjeruje
da nije potrebno da smanje stresove koji ih prate u ivotu.
Postoje ljudi koji se ljute u tekim i kriznim situaci
jama. Boiji Poslanik srdbu opisuje kao eravicu koja
gori u srcu:
"Srdba je eravica koja gori u srcu. "77
Boiji Poslanik [nas podstie na suzbijanje srdbe:
"Ko svlada srdbu u situaciji kada moe da se odui,
Allah e mu srce ispuniti sigurnou i vjerom."7
8
76 Harrati, Lo morl, str. 31.
77 Biljei Tirmizi.
Biljei Ibn Ehi-d-Dunja.
146

Uzvieni kae:
. . . koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a Allah
voli one koji dobra djela ine. (Ali-Imran, 134.)
Boiji Poslanik opisuje lijek za srdbu: "Ako se neko
od vas rasrdi, neka sjedne; ako ga srdba i tada ne napusti,
neka legne! "79
Ovo psiholozi dvadesetog stoljea nazivaju promje
nom "elesnog stanja" i vjeruju da ta promjena dovodi do
slabljenja reakcije i gaenja srdbe.
Isto tako, moderna nauka je utvrdila da se hormon
adrenalina viestruko poveava u toku srdbe. Taj nivo je
vii kada ovjek stoji, a smanjuje se ako sjednemo ili le
gnemo, tano onako kako Boiji Poslanik preporuuje
onome koga zadesi tuga ili briga.
Boiji Poslanik kae: "Srdba je od ejtana.

ejtan je
stvoren od vatre. Ona se gasi vodom. Zato, kada se rasrdi
te, uzmite abdest."8
0
Kada bi Poslanika zabrinula neka stvar, sigurnost bi
traio u namazu.
On je rekao: "Radost mi je u namazu. "
Druga vrsta ljudi se predaje psihikom pritisku i utapa
se u tugu, potitenost i brige.
Biljee Ebu Davud, Amed i Ibn Hibban (Sahih el-Dami'i-s-sagir,
694).
8
0
Biljei Ebu Davud.
147
Najei simptomi tog stanja su: osjeaj depresije i
tuge, osjeaj nemoi i beznaa i elja za plaem. Ti ljudi
mogu osjeati mjeavinu depresije i brige. Takvo raspolo
enje moe ostaviti tra
s
na tijelo i izazvati prolazne ili du
gotrajne poremeaje. Covjek se u tom stanju ali na razne
tegobe; nekada traimo uzroke mjesecima i ne moemo ih
nai - glavobolja, munina, povraanje, razni bolovi, vrto
glavica i dr.

ovjek se u takvom stanju moe povui i udaljiti

od ljudi.
U toj situaciji ovjek se treba upitati: mogu li se nositi
sa svim dnevnim obavezama? Hou li gutati svoja osjea
nja i emocije ili u ih podijeliti s nekim ko mi moe pomoi
u reenju problema? Ostavljam li svakog dana malo vre
mena za odmor?
Kako se ovjek moe spasiti ovih briga i smanjiti psihi
ki pritisak? Moe li se snagom volje nositi sa stresovima?
Moraju se koristiti ranija iskustva u savladavanju kri
za kako bi se savladale budue.
Mudar ovjek ima mehanizam koji odbija stresove i
razbija ih u komadie.
Nema sumnje da vjerovanje u Allaha i traenje pomoi
od Njega predstavlja najbolji odbrambeni mehanizam.
Vjerovanje u Njega nas podstie na trpljenje tekoa
i nepredavanje. Strpljenje je nositi se sa problemom i ne
padati pred njim.
148

Nakon to stres doeka spremno, ovjek ga pokuava

suzbiti i izlijeiti. Nekada je potrebna pomo druge osobe
i upravo to je smisao pomaganja, bratstva i ljubavi. Sve to
pomae da se ojaa mehanizam upijanja stresova.
Dr. Adil Sadik kae: "Ljudima koji obolijevaju uslijed
psihikih kriza nedostaje ljubav u ivotu. Nedostaje im
podrka i razumijevanje druge osobe. Niko ne eli da se
rtvuje za njih u tekim trenucima.
Vjerovanje u Allaha, strpljenje, zn
a
nje, prola iskustva
i ljubav drugih ljudi stvaraju najjai mehanizam za upija
nje stresova i smanjenje psihike napetosti. "81
Poslanikov primjer lijeenja kriza, briga i potitenosti:
Boiji Poslanik ) upozorava na opasnost gomilanj a
briga: 1 1 Ko ima puno briga, oboljet e mu tijelo."82
On preporuuje dovu i traenje oprosta kao lijek za ta
kva stanja.
Ibn Abbas prenosi da je Boiji Poslanik )rekao:
1 1 Ko stalno ini istigfar, Allah e mu otkloniti svaku
brigu, dati mu izlaz iz svake situacije i opskrbiti ga odakle
se i ne nada. "83
Buharijev i Muslimov Sahih biljee da je Boiji Posla
nik u tekoama govorio:
81 El-Arebi, br. 5, septembar 1991.
82 Ahmed, S/388.
83 Biljee Ibn Sunni i Ebu Nu'ajm.
149
"Nema boga osim Allaha, Blagog i Velianstvenog.
Nema boga osim Allaha, Gospodara Ara velianstvenog.
Nema boga osim Allaha, Gospodara nebesa i Zemlje i Go
spodara asnog Ara."
U Ebu Davudovim Sunenima navodi predanje Ebu Be
kra da je Boiji Poslanik govorio:
1 1 Dova u nevolji je:
L. , -e


Gospodaru na, molim Te za Tvoju milost, ne ostavi
me da se prepustim samom sebi n jednog trena i uini bo
ljim moje stanje, nema drugog boanstva osim Tebe. "84
Esma bint Umejs kae: "Boiji Poslanik me je upi
tao: 'Hoe li da te poduim rijeima koje e izgovarati
u nevolji - Allah je moj Gospodar i nita Mu ravnim ne
smatram! "85
Imam Ahmed u M us nedu biljei predanje Ibn M es
'
uda
da je Boiji Poslanik rekao:
11 Kada ovjek u nevolji izgovori rijei:
Biljee Ebu Davud, Ibn Made i Ahmed.
85 Biljee Ebu Davud (5090), Ahmed, 5/42, Buhari u El-Edebu-1-
mufed. Lanac prenosilaca ovog hadisa je hasen, a sahihom ga
smatra Ibn Hibban.
150

%
Gospodaru na, ja sam Tvoj rob, sin Tvoga roba, sin
Tvoga ummeta, moja sudbina je u Tvojim rukama, pro
lost moja u Tvojoj vlasti, pravda u meni je Tvoje odre
enje. Molim Te svim imenima kojima Si Sebe prozvao,
ili Si ih u Tvojoj knjizi objavio, ili Si njima nekog od Tvo
jih stvorenja poduio, ili Si ih za Sebe prisvojio, da uini
K ur
'
an pro l j eem moga srca, svjetlom mojih grudi, nestan
kom moje tuge i briga - Allah e mu ukloniti tugu i brigu i
nadomjestiti ih radou. "
86
Jednog dana je Boiji Poslanik ; uao u damiju. Ugle
dao je ensariju po imenu Ebu Umama i ree mu: "Ebu Uma
ma, zato te ne vidim u damiji van namaskog vremena?"
"Brige i dugovi su me obuzeli, Boiji Poslanie", ree.
Poslanik, a.s, mu ree: "Hoe li da te pouim rijeima
kojima e ti, kad ih izgovori, Allah otkloniti brige i odu
iti dug tvoj?"
"Hou, Boiji Poslanie! ", ree on.
Poslanik,
'
mu ree: "Kad osvane i kad omrkne
kai: Boe, zatiti me od brige i alosti, zatiti me od ne
moi i lijenosti, zatiti me od kukaviluka i krtosti i zatiti
me od tekoa, duga i zlostavljanja ljudi."
86
Biljee Ebu Davud (1525) i Ibn Made (3882).
1J1
Ehu Umama kasnije je rekao: "To sam uradio, i Allah
Hje otklonio brigu i pomogao da vratim dug moj ."
8
7
87 Biljei Ahmed u Musnedu 1/254 i 394. Lanac prenosilaca hadisa
je vjerodostojan i Ibn Hibban ga ocjenjuje kao sahih.
152
Polotina
aspirina za ljude
iznad 0godina

SPIRIN JE NEBIAN LEK.

Upotrebljava se vie
od stotinu godina, ali
i dalje zauzima veoma va
no mjesto meu savreme
nim lijekovima. Istraivai procj enjuju da stanovnici Ame
rike po glavi stanovnika troe oko stotinu tableta aspirina
godinje i da 40% njih uzima aspirin najmanje etiri puta
sedmino. Amerikanci troe vie od 16 miliona ovih table
ta godinje.
Ko je prvi upotrijebio aspirin?
Hipokrat, otac medicine, prvi je upotrijebio materiju
slinu aspirinu iz listova vrbe. Ta materija se naziva sali
cin. Hipokrat je savjetovao trudnice da vau ovu biljku
kako bi ublaile poroajne bolove. Zatim je, prije vie od
153
petnaest vijekova, poela da se koristi krema od vrbine
kore za uklanjanje kurjeg oka, da bi to trajalo sve do danas.
Zatim je engleski sveenik Stoun, tragajui za lijekom za
sniavanje temperature, obavio eksperiment nad pedeset
zatvorenika koji su bolovali od vruice. Vidio je da oni po
zitivno reaguju na prah vrbine kore.
Glavna stvar je bila u pripremanju kiseline acitel sa
licilik, a to je aktivna supstanca u aspirinu. To je polo za
rukom njemakom hemiaru Hofmanu koji je utvrdio da
aspirin smiruje i uklanja upale. Njegov otac je bio nepo
kretan uslijed velike upale zglobova. To je navelo sina da
neumorno radi, ak i u slobodno vrijeme, kako bi naao
lijek koji e ublaiti bolove njegovog oca, prema rijeima
dr. Rijada Ilmija.
Djelovanje protiv zgruavanja krvi je otkriveno tek
krajem ezdesetih. Kasnije se pokazalo da na to utie sup
stanca zvana prostaglandin.
Pokazalo se, takoer, da aspirin djeluje protiv zgrua
vanja krvi kada se uzima u manjim dozama.
Zadnjih godina se izuava djelovanje aspirina na srce.
Aspirin i angina pektoris
Savremena nauna istraivanja otkrila su pozitivno
djelovanje aspirina na akutne bolesnike od angine pekto
ris. To su oni koji se ale na bol u grudima pri odmaranju
ili se ta bol j avlja u periodima koji malo due traju od uo
biajenih probadanja u grudima.
154

Upotreba po jednog aspirina dnevno doprinijela je

smanjenju probadanja u grudima za vie od 50%.
Aspirin i infarkt
Naunicima se u novije vrijeme pokazalo da uzimanje
polovine tablete aspirina (160 mg) kod ljudi koji boluju od
infarkta umanjuje smrtnost za vie od 25%.
A kada se aspirin daje uz novi lijek protiv infarkta
- "streptokinaz", smrtnost je manja za 50%.
Aspirin i zatita od infarkta
Nedavno je u Americi vie od 22000 ljekara starosti od
40 do 84 godine sprovelo istraivanje. Niko od njih nije
bolovao od sranih bolesti. Svaka dva dana su uzimali po
aspirin (325 mg), a drugima su davane tablete po sluaj
nom izboru.
Istraivai su ustanovili da je upotreba aspirina sma
njila deavanje infarkta do 50%.
U drugoj studiji koja je sprovedena nad 5000 britan
skih ljekara, pokazalo se da je aspirin doveo do smanjenja
sluajeva infarkta, a da je bilo vie onih koji su dobili mo
dani udar.
Te studije su pokazale da aspirin ima najvee djejstvo
kod ljudi koji imaju preko pedeset godina ivota. Ovaj
lijek je naroito djelotvoran kod onih koji imaju znakove
bolesti sranih arterija, poput poveane masnoe u krvi,
poveanog pritiska, eera i puenja. Ameriki 5VCZ Z
koronarne bolesti preporuuje, nakon savjetovanja sa lje-
155
karom, uzimanje polovine ili cijelog aspirina na dan (150-
325 mg). Preporuke bi bile slijedee:
1. Pola tablete, ili cijela, za bolesnike od angine pekto
ris, ukoliko za to ne postoje medicinske zapreke;
2. Uzimanje aspirina svaka dva dana (325 mg) za ljude
preko pedeset godina, naroito za one koji imaju neke pre
duvjete za bolesti sranih arterija, kao to smo spomenuli.
U posljednje vrijeme neki savjetuju da se unosi 100 mg
aspirina na dan kao zatita od bolesti koronarnih arterija.
Mogue je da se uskoro potvrdi da je 40 do 57 mg dovoljno
da bi se ovaj efekt postigao.
LUupotrebe aspirina treba da paze slijedee grupe:
1. oni koji imaju ir na elucu ili upalu eluca;
2. oni koji imaju neku krvnu bolest;
3. oni kojima je oboljela ona mrenjaa uslijed eera;
4. oboljeli od akutnog povienja krvnog pritiska;
5. za trudnice je bolje da izbjegavaju aspirin;
6. aspirin trebaju s oprezom uzimati oni koji uzimaju
razblaivae krvi;
7. zabranjeno je davati aspirin djeci mlaoj od dvana
est godina, zato to mogu dobiti Rejovu bolest.
156
Satjeti za
lude koji pate
od tisokof
krtno g
pritiska
VIENI KRVNI PRITISAK (HIPERTENZIA) JE VEMA RAIRENA BOLET.
Zastupljena je kod 10-20% punoljetnih ljudi na svi
Jetu.
Vanost ove bolesti ogleda se u opasnosti od pojave
sranog ili modanog udara, ukoliko se krvni pritisak za
nemari ili na pravi nain ne lijei.
Oboljeli od hipertenzije izloeni su vie od ostalih sla
bljenju srca, sranom ugruku, otkazivanju bubrega i mo
danom udaru.
Ali ako se povieni pritisak djelotvoro lijei i stavi
pod kontrolu, slika je onda mnogo svjetlija i optimistinija.
1O

Delotvoro lijeenje povienog krvnog pritiska spreava

kompliacije ove bolesti. Meutim, ovu bolest treba otkriti u
ranoj fazi, a to zahtijeva redovno mjerenje krvnog pritiska.
Mnogi ljudi s povienim krvnim pritiskom nisu svjesni
te bolesti, zato to veina njih ne osjea nikakve simptome,
nt se ali na slabost ili bol.
Ponekad su simptomi vidljivi tek kada bolest popri
mi iroke razmjere. Bolesnici se najee ale na jutarnju
glavobolju, umor, iscrpljenost, vrtoglavicu i curenje krvi
iz nosa.
Na veliku alost, mnogo ljudi nije svjesno koliko je ova
bolest ozbiljna. U jednoj studiji koja je obavljena u Americi
pokazalo se da 18% ljudi s visokim krvnim pritiskom ne
zna da je ta bolest jedan od glavnih uzroka bolesti koro
narnih arterija. Jedan posto ne zna da je regulisanje krvnog
pritiska preventiva protiv bolesti koronarnih arterija.
Postoje pogrena vjerovanja kod nekih ljudi o hiper
tenziji. Naime, neki misle da je povieni krvni pritisak pro
lazan problem koji se moe izlijeiti uzimanjem lijekova u
odreenom periodu i da se nakon toga moe prestati kada
se stanje pobolja. Drugi, pak, misle, da se pritisak ne mora
mjeriti ukoliko se ne osjeaju nikakve tegobe.
Postoje ljudi koji misle da je hipertenzija prolazno sta
nje nervne napetosti. Profesor Kaplan, jedan od najpozna
tijih istraivaa u svijetu na polju hipertenzije, vjeruje da
najvie sluajeva neuspjenog lijeenja medikamentima
proistie iz nesaradnje pacijenta sa ljekarom i neredovnog
uzimanja lijekova.
158
Oboljelog od hipertenzije trebamo uvjeriti da mora re
dovno odlaziti ljekaru kako bi se izvrilo mjerenj e pritiska
i odredio plan lijeenja.
Problem neuzimanja lijekova protiv hipertenzije je ve
oma rairen. Dogaa se ak i kod samih ljekara. Profesor
Keri kae: "Moj prethodnik na poslu bio je poznati kardi
olog. Bolovao je od jake hipertenije. Ipak je esto zabora
vljao uzimati lijek i jednog dana je umro od posljedica te
bolesti."
Kako bi oboljeli od hipertenzije esto i cijeli ivot uzi
mao lijek, potrebno je da bude potpuno uvjeren da je dija
gnoza pravilno uspostavljena, i svjestan da zapostavljanje
bolesti moe u mnogim sluajevima da dovede do kobnh
posljedica.
Stoga bolesnik treba da zna kako da ivi s tom boleu
cijelog ivota. Uspostavljanje pravilnog sistema ishrane,
smanjenje elesne teine, umanjenje soli u hrani, upranja
vanje fizikih aktivnosti poput hodanja, na primjer, stvara
nadu da bolesnik moe ivjeti normalno, bez problema i
komplikacija. Situacija ponekad zahtijeva da se jedan ili
vie lijekova uzima cijelog ivota.
Ako si ti jedan od miliona ljudi koji boluju od hiperten
zije, nemoj na to gledati kao na lou stvar. Budi zahvalan
Allahu to je ta bolest otkrivena u ranom stadijumu i to ju
je mogue savladati. Jer, milioni ljudi nisu svjesni da bolu
ju od te bolesti.
U pr kos svim naunim dostignuima, nama nije poznat
uzrok hipertenzije u 90 do 95% sluajeva. Ostali sluajevi
159
dolaze od bubrega, lijezda, uzimanja kontracepcijskih pi
lula, kortizona i dr.
Neki faktori, ini se, imaju veze s hipertenzijom. Ako
jedan od roditelja ima hipertenziju, mogue je da je dobije
i neko od djece. Povieni krvni pritisak rairen je kod goja
znih ljudi. Isto tako, kuhinjska so poveava krvni pritisak.
Savjeti za oboljele od hipertenzije:
, Nije potrebno praviti korjeniti preokret u ivotu
oboljelih od povienog krvnog pritiska. Mogue je ivje
ti potpuno normalnim ivotom. Oboljeli moe nesmetano
obavljati svoj posao i umj ereno upranjavati sport. Ta bo
lest ne zahtijeva ograniavanje aktivnosti, ve trai malo
opreznosti.
2) Veliki broj sluajeva slabe hipertenzije ne zahtijeva
lijeenje medikamentima. Takav pritisak se moe smanjiti
smanjenjem telesne teine, smanjenjem soli u hani, redo
vnim obavljanjem fizikih aktivnosti, prestankom puenja,
ali sve to pod nadzorom lijenika.
3) Oboljeli od hipertenzije treba da zna da se lijeenje
od te bolesti odvija na duge staze, i da umnogome zavisi
od razumijevanja i pridravanja lijenikovih uputa.
Ako bolesnik precizno slijedi upute ljekara, opasnost
ove bolesti se znatno smanjuje. Ali ukoliko zanemari te
upute, izlae samog sebe mogunosti da oboli od neizljei
vog vida ove bolesti.
4) Ako si pua, odmah prestani s puenjem.
160
W
5) Smanjenje telesne teine pozitivno djeluje na sra
njenje hipertenzije. Pokuaj se osloboditi vika kilograma
ukoliko si gojazan.
6) Nemoj stavljati so na sofru. Smanji koliinu soli u
kuhanoj hrani. Izbjegavaj slana jela i unosi hranu bogatu
kalijuror.
7) Redovno upranjavaj fizike vjebe (triput nedjelj
no, na primjer) u trajanju od pola sata. Najbolje je brzo ho
danje ili plivanje.
Izbjegavaj dizanje, guranje ili vuenje tekih stvari. To
poveava pritisak.
88
Jela bogata solju:
- preni krompir i riba
- povre u konzervama,
- kobasice,
- konzervirano meso,
- peciva,
- suho meso,
- suha riba,
- keap i paradajz-sos.
88
Vie detalja potraiti u autorovoj nedavno izdatoj kjizi
Hipertenzija - uzroci, znaci i lijeenje, u izdanju Daru-1-kalem u
Damasku i Daru-1-Beir u Diddi.
161
Safjeti za
dijabetiare

/ABETE (EERNA
BOLEST)
_
JE HRONINI
POREMECAJ KOJI SE
DEAVA U PORODICAMA, NA
SUEDNIM PUTEM. Odlikuje
se poveanjem eera u
krvi i mokrai, a nastaje uslijed nedostatka insulina.
Moe doi do dugoronih oteenja vanih organa u
tijelu: oiju, bubrega, nerava i arterija.
Postoje dvije vrste dijabetesa.
Prva vrsta: zavisna od insulina (Insulin dependent).
U ovom sluaju pankreas uope ne lui insulin nakon obje
da. Bolesnik mora svakodnevno uzimati dozu insulina.
Ova bolest se javlja u djetinjstvu ili mladosti.
Druga vrsta: nezavisna od insulina (noninsu
lin dependent) . Pankreas lui koliinu insulina koja ne
163
zadovoljava telesnu potrebu za time. Ova vrsta dijabede
sa se obino javlja u srednjim godinama.
Ova bolest se obino tretira upranjavanjem specijalne
dijete uz telesnu aktivnost. Ponekad je potrebno uzimati
tablete za smanjenje eera u krvi ili insulin.
Dijabetes je veoma rairena bolest. Od nje boluje vie
od 200 miliona ljudi u svijetu. Prenosi se obino nasljednim
putem, u porodicama. Nasljedni faktor je izraeniji u vrsti
koja nije zavisna od insulina, nego u vrsti koja je zavisna.
Faktori koji mogu dovesti do pojave druge vrste dija
betesa (nezavisne od insulina):
,gojaznost, zbog obilnog unoenja hrane;
2) nain ivota - ukoliko ovjek ne upranjava neku
vrstu telesne aktivnosti.

to se tie vrste koja ja zavisna od insulina, ona se ja

vlja uslijed virusnih upala i dosad potpuno nepoznatih
hemijskih jedinjenja, a koja uspijevaju izmijeniti imunite
tnu reakciju tijela i pospjeiti nastanak eerne bolesti kod
osoba koje su nasljedno skloni tome.
Simptomi dijabetesa:
.povean broj mokrenja;
2. suenje usta;
3. jaka e;
4. gubljenje teine;
5. slabljenje i grenje potkoljenica;
6. onemoalost u prstima ruku i nogu, i
7. slabljenje vida.
16
Simptomi smanjenog nivoa eera krvi
Simptomi smanj enog eera u krvi j avljaju se kada
nivo eera u krvi dostigne 3Umg% (t. manje od 2,9 ml po
litru) . Simptomi (ili neki od njih) se poinju j avljati poste
pena: drhtavica, slabost, umor, glad, znojenje, vrtoglavica,
bljedilo, omamljenost, nervoza i glavobolja.
U rijetkim sluajevima dolazi do gubljenja svijesti i
groznice.
Do toga dolazi obino zbog odgaanja ili preskakanja
nekih obroka, ili pretjeranih napora, ili ubrizgavanja insu
lina u miie umjesto pod kou.
Kada se osjete ovakvi simptomi, potrebno je pojesti
kocku eera, pare okolade, popiti olju mlijeka ili soka.
Uticaj nekih vrsta karbohidrata na nivo eera M krvi:
Veoma veliki uticaj Srednji uticaj Mal i uticaj
eer
BiJeli hljeb Pol ubijeli hljeb
unos koncetrisanog
dugi (francuski) hljeb tost
eera
makarone itarice
slatkii
voe pirina
marmelada
krompir pasulj
konzervirano voe
lee
eerni proizvodi
povre
sladoled
eerna pia
med
mlijeko
sok
165
Koliina kalorija nekim lakim obrocima:
Jabuka ili pomoranda (lOOg)
Banana (lOOg)
Nemasno (obrano) mlijeko (200 cm3)

okolada
Savjeti za dijabetiare
40 kalorija
90 kalorija
70 kalorija
70 kalorija
1. Kako bi se sauvao prirodan nivo eera i izbje
glo uveavanje tog nivoa, potrebno je drati se slije
deeg:
a) precizno se drati dijete propisane od strane stru-
njaka za ishranu;
b) redovno upranjavaj sportsku aktivnost;
cJredovno uzimaj svoje lijekove, bilo tablete ili insulin;
d) obrati se svome ljekaru ili sestri zbog eera kada je
god to potrebno;
e) dijabetiarima se savjetuje da to manje uzimaju
hranu koja sadri velike koliine masti i eera kako bi se
zatitili od gojaznosti i time od arterioskleroze.
f) uzimaj crni hljeb, itarice, krompir i riu (shodno si
stemu ishrane koji ti je odreen);
g) mora redovno odlaziti ljekaru.
Z. Da bi se zatitio od smanjenja nivoa eera mo
ra initi slijedee:
a) pokuaj da jede istu koliinu hrane svakog dana
(tako to e unositi priblino istu koliinu kalorija);
1OO

b) pokuaj da upranjava istu koliinu telesne akti

vnost svakog dana.
Ako je potrebno uloiti dodatan trud, smanji dozu in
sulina, ili unesi vie hrane u danima kada vie radi;
e) izmjeri nivo eera u krvi kada osjeti simptome
smanjenog nivoa eera;
d) nosi zdravstvenu knjiicu stalno sa sobom;
e) nemoj nikada piti alkohol.
167
Satjeti za
oboljele od
zae pijenja
_

IEPUENJE (ZATVO) JE
PROBLEM KOJI MUCI MI
LIONE UUDI U SVIETU.
U samoj Americi, prema
statistici, 18% ljudi ima
problema sa obavljanjem
nude, 4% pati od tekog zaepljenja.
Rije zatvor znai medicinski problem nastao uslijed
zadebljanja crijeva, zbog ega ona ne mogu izbaciti to to
se u njima nalazi.
Neki ljudi smatraju da se crijeva moraju pramusva
kog dana i vjeruju da imaju zaepljenje ukoliko im to je
dnog dana ne poe za rukom.
Nije obavezno da svakog dana vri nudu. Neki od
nas to ine jednom u tri dana, a neki triput na dan. Svi oni
169
su potpuno zdravi i nije im potrebna lijenika pomo.
Zatvorom se smatra ona situacija kada se crijeva po
mjeraju samo dvaput sedmino, uz veoma tvrd ili mali
izmet i bolove tokom obavljanja nude.
Dvije su vrste zatvora:
Prva je ona vrsta koja ovjeka prati godinama, a druga
se javlja iznenada i predstavlja veliku tegobu.
Zatvor koji traje godinama se pogreno lijei, pogreno
je shvaen i na razne naine lijeen.
Vrsta koja dolazi iznenada i bez upozorenja je u vei
ni sluajeva znak da organizam preivljava fazu oporavka
od napora doivljenih na putu, nakon preseljenja ili tokom
nekih otrih kriza.
Uzroci zatvora
Zatvor ima vie uzroka. Najei je suzbijanje potrebe
tijela za pranjenjem rektuma. Naime, uslijed toga rektum
gubi mo osjeaja naduvenosti. U njemu se izmet sui i te
ko ga je izbaciti.
Do zaepljenja moe dovesti i slabo unoenje vlakna
stih tvari kroz hranu. To je glavni problem u Americi i
Evropi. I naalost, narodi zemalja u razvoju slijede primjer
Zapada u tome. Mi sada koristimo bijelo brano, i esto
jedemo brza jela (hamburger i dr.) i zaboravili smo jela bo
gata vlaknastim tvarima.
170
W
Opasnost od pojave zatvora poveava slabo kretanje i
slaba fizika aktivnost.
Isto tako, zatvor moe dovesti do mnogih bolesti debe
log crijeva i rektuma, poput greva debelog crijeva, zapalje
nja i bolesti crijeva i problema sa irevima i hemoroidima.
Zatvor moe proizai od bolesti nervnog sistema, ili
poremeaja u nekoj lijezdi, poput smanjenja luenja titne
lijezde, poveanja kalcijuma, nedostatka kalijuma (pota
zijuma) i sl.
Neki lijekovi mogu dovesti do zatvora: jedinjenja gvo
a, antioksidanti koji sadre kalcijum i aluminijum, kon
traceptivne pilule, neki lijekovi za hipertenziju i dr.
Savjeti za oboljele od zatvora:
. Mora uzimati hranu bogatu vlaknima, poput crnog
hljeba. To ne mora biti otar hljeb. Na tritu se moe nai
blag crni hljeb.
Mnogim ljudima je dovoljno da preu sa bijelog na
crni hljeb da se izlijee od mnogih bolesti. Meu njima je i
zatvor. Mekinje su, svakako, najbolji lijek za zatvor. Treba
ih uzimati s dovoljnom koliinom vode kako ne bi dolo
do zaepljenja crijeva.
Dodavanje svjeeg voa Ipovra pomae svladavanju
zaepljenja. Moe se poeti s uzimanjem malo voa ujutro.
Savjetuje se spremanje salate uz ruak, uz dosta maslino
vog ulja koje, samo, blago djeluje na zatvor.
171
Uzimanje nekoliko hurmi ujutro pomae kod zatvora.
Dobro je unijeti kaiku ili dvije maslinovog ulja.
2. Nekim ljudima fali kretanja i aktivnosti. Upranjavaj
neku vrstu lelesnih aktivnosti poput hodanja, na primjer,
naroito nakon veere. Stara arapska mudrost: "Ruaj, pa
se oprui; veeraj, pa hodaj" bez sumnje je tana.
Ne mora se imati poseban sistem treniranja.
3. Unosi dovoljno tenosti tokom dana. Mnogo ljudi
ne pije vodu.
4. Pokuaj da svakog dana u odreeno vrijeme vri
nudu. To je naroito poeljno nakon doruka. Ako crijeva
trae da obavi nudu, uini to bez odlaganja i posveti do
voljno vremena tom inu.
5. Nemoj koristiti laksative (sredstva za ienje), osim
u nudi.
O-

ovjek koga mui zatvor mora se obratiti ljekaru. Za

epljenje ima vie uzroka i stoga se na vie naina lijei.
8
9
Pogledaj nau knjigu Kako e se osloboditi zatvora, koja je nedavno
izdata u Daru-1-kalemu u Damasku i Daru-1-Beiru u Diddi.
172
Gre v i
dehelof
crijeca
b
REVI DEBELOG CRIEVA NAJEI SU PRO
BLEM VARENJA. T O je potpuno be
zopasna pojava koja se rijetko
pogorava. Najei simptomi su bol u stomaku, problemi
s izbacivanjem izmeta i naduvenost eluca.
Grevi debelog crijeva su najei uzrok posjeta kli
nikama u Americi i Engleskoj . To je vjerovatno sluaj i u
arapskim zemljama.
Niko ne zna tano uzrok ove bolesti, premda postoji
veza sa duevnom brigom, potitenou, kao i sa nainom
ishrane.
Za lijeenje ove bolesti potrebno je umijee i strpljenje.
Ljekar je duan pacijentu objasniti uzroke njegove bole
sti, kakvi su simptomi i kako ihje mogue ukloniti. Mnogi
173
oboljeli od greva debelog crijeva umiljaju da su oboljeli
od tekih bolesti, poput tumora i raka.
Glavi zadatak doktora je da uvjeri sebe i pacijen
ta - putem pregleda, analiza, snimanja i labaratorijskih
pregleda - da su crijeva zdrava od bilo kakvih organskih
obljenja.
Nekim ljudima smetaju odreena jela, kao to je luk,
enjak, paprika, sos, indijski zaini, mlijeko . . . Pacijent
treba da izbjegava sve to ne podnosi.
Savjeti za oboljele od greva debelog crijeva
Ukoliko doktor iskljui mogunost organske bolesti u
sistemu za varenje i otkrije grenje u debelom crijevu, pa
cijent se treba drati slijedeeg:
1. Mora unositi mnogo vlaknastih tvari. Postepeno
poveavanje tih tvari u ishani smanjuje broj napada gre
va u debelom crijevu.
Meutim, neki pacijenti osjeaju olakanje kada uzi
maju hranu koja sadri malo vlaknastih tvari.
2. Ako si pua, ostavi puenje. Poznato je da puenje
moe da dovede do pojave greva.
3. Uzmi biljenicu i zapisuj sve to jede, kako bi sa
znao koja jela ti stvaraju greve.
4. Smanji nervnu napetost to vie moe.
5. Savjetuj se s ljekarom. On ti moe propisati lijek koji
e ti umiriti bol ili laki laksativ, poput Metamucila, Fybo
gela, ili sl.
174
Kako sc boriti
protif Iripa?
b
RIPA NASTAJE USLED
VIRUSNOG ZAPAUENJA.
Napada unutra-
nju sluzokou nosa i
grla. Postoje vie od
200 vrsta virusa ko
ji mogu prouzrokovati
gripu. Veina vrsta gripe se
prenosi putem sitnih kapljica
(nosioca virusa), koje nastaju kaljanjem ili kihanjem, ili
putem dodira rukom uprljanom virusom nakon eanja
nosa ili oiju, ili nakon upotrebe zaprljanih predmeta, po
put pekira.
Statistika pokazuje da je vie od polovina stanovnika
Britanije najmanje jedanput bolovalo od gripe.
Zapaljenje nastalo od gripe moe prei na susjedna
mjesta i dovesti do zapaljenja grla (laringitisa), dunika
175
(traheitisa) bronhitisa, zapalj enja nosnica ili srednjeg uha.
Moe doi i do sekundarne upale u tim sluajevima.
Gripa se lijei leanjem u postelji najmanje 24 sata, uzi
manjem analgetika poput paracetamola ili antihistamina.
Treba piti limunov i narandin sok ili vitamin C. Neki pre
poruuju uzimanje jednog grama urekota dvaput na dan.
Na taj nain se aktivira imuni sistem i pomae u suzbijanju
VIrUSa.
Preporuuje se mala kaika meda ujutro i naveer, a
naroito ako se osjea bol u grlu.
U Evropi se proizvode lijekovi protiv gripe i oni se ve
inom sastoje od meda.
N aj vie sluajeva gripe lijei se za jednu nedjelju. Potre
bno je konsultovati ljekara ukoliko se lijeenje odulji, ako
se zapaljenje proiri van nosa i grla, ako pree na plua ili
dovede do problema s uima. Ljekar e propisati antibiotik
ako posumnja u sekundaro virusno zapaljenje.
176
Majino mlijeko ili
flaica?
W
C
OVJEKOVO ROE
NJE NOSI ZAO/VU U
JUE TAJNE. Ka-
da doe as roe
nja, vojske sekreta
kreu u napad. Materica se
skuplja i iri. Novoroene
se izvlai iz materice, a majka ga
prihvata s ljubavlju i toplinom. Dijete je
i pored toga uzbueno. Prelo je iz toplog i sigurnog svije
ta u buni ivot.
Meutim, ono ima izvor koji je Allah za njega stvorio
u grudima majke. Svakim stiskom usana dojeneta mnogi
hormoni kreu i poinju raditi. Hiljade nervnih impulsa
tee izmeu mozga i dojke . . . sve to kako bi se od dojenja
napravila divna ivotna simonija.
177
Ovo mlijeko sadri svu hranu i zatitu koja je djetetu
potrebna, a u majci stvara osjeaj koji jaa ljubav prema
tom novom djetetu.
To je Allahovo stvaranje i to su Njegovi zakoni. Ljudi
po njima postupaju hiljadama godina - sve do druge polo
vine prolog vijeka. Otpoela je velika bitka protiv zakona
ivota i prirode. Tu bitku vode kompanije za proizvodnju
vjetakog mlijeka. Kada se okrenemo oko sebe, vidimo
poplavu udnih reklama, bujicu ukraenih rijei koje pro
pagiraju vjetako dojenj e i majino mlijeko nazivaju zao
stalou i retrogradnou.
Mlijeko iz boce se smatra graantinom i aristokraci
jom. Oni tvom djetetu garantuju zdravlje i inteligenciju. A
eni garantuju vitkost i ljepotu. Mlijeko iz boce - po njima -
spreava starenje stomaka i oputanje grudi. I prije i poslije
toga mlijeko iz boce oslobaa enu od okova dojenja djece!
Savremena ena slua i gleda, zatim se miri s onim to joj
diktiraju kompanije za proizvodnju vjetakog mlijeka.
Majke prihvataju ovog novog gosta. Svijet alosnim
oima gleda na majke koje odbijaju da dijete napajaju sa
blagoslovljenog izvora iz grudi, ve trae zamjenu u hla
dnoj, bezosjeajnoj boci. Bolju stvar zamjenjuju loijom. 9
Pedesetih godina procent prirodnog dojenja u Americi
i Evropi dostigao je dno.
Veliki broj naih ena u arapskim i islamskim ze
mljama slijedi primjer ena sa Zapada. Praksa vjetakog
9 Prof. Fevzi Fejavi, Menar el-Islam, avgust 1991.
178

dojenja postala je rairena, tako da je prirodno dojenje u

jednom trenutku predstavljalo samo jednu od tradicional
nih manifestacija.
Meutim, svijet se suoio s gorkom injenicom koji
se medicinskim jezikom naziva "staklenim zloinom". U
zemljama u razvoju zabiljeeno je hiljade sluajeva rtava
mlijeka iz boica.
Od tog trenutka poela su se javljati nauna istraiva
nja i studije u Evropi i Americi koja istiu jednu nepobitnu
injenicu: "Majino mlijeko je bolje."
Kompanije za proizvodnju vjetakog mlijeka opkolje
ne su apelima ljekara o neophodnosti povratka prirodnom
dojenju. Meutim, na veliku alost, marketing-menaderi
ovih kompanija jo uvijek nalaze rtve u zemljama Treeg
svijeta u kojima su zakonske odredbe neprecizne i u koji
ra nema medicinske kontrole ili je vrlo slaba. U takvim
zemljama jo uvijek mogu prodati nagomilane zalihe ovog
vjetakog mlijeka. Ti ljudi nastoje utiati iskrene glasove
onih koji govore o povratku na prirodan nain dojenja.
Mnoge zemlje dopale su aka ovim paklenim plano
vira reklamiranja mlijeka iz flaice. Najsiromaniji ljudi
na svijetu troe milione dolara na uvoz vjetakog mlijeka.
Ovdje je dijete prva rtva, majka druga, a zemlje u razvoju
trea. Jedini profiter su kompanije za proizvodnju vjeta
kog mlijeka.
Dok je u naim zemljama upotreba vjetakog mlijeka
vrlo rairena, britanska Vlada je ve odavno zabranila re
klame vjetakog mlijeka na televiziji i drugim medijima.
179
Zato nije udo to vidimo da svjetski medicinski stru
njaci objavljuju svoja istraivanja i piu mnoge lanke o
koristima majinog mlijeka.
Prof. dr. Lorens, profesor pedijatrije na Njujorkom
univerzitetu kae: "

ene trebaju znati da je majino mli

jeko najbolja hrana za dijete. Ono djetetu daje posebnu
otporost Izatitu protiv virusnih upala, koju ono ne moe
dobiti iz bilo koje druge hrane. Uprkos svom napretku me
dicinskih nauka, nije se uspjelo proizvesti mlijeko koje sli
no majinom. Ne postoji na ovoj zemlji bioloki rastvor
koji u potpunosti moe zamijeniti majino mlijeko."
Profesor Pursden kae: "Ako je sisarima godinama
potrebno mlijeko i elesna veza sa majkom, onda je i ljud
skom djetetu potrebno da uiva u majinom mlijeku i svim
njegovim blagodatima u toku etiri godine. "
Publikacija koju je nedavno objavio Odsjek za drutve
nu i zdravstvenu zatitu u Britanji ukazuje na slijedee:
"Majino mlijeko je najbolje mlijeko sve do druge go
dine ivota. Majka moe poeti unositi u djetetovu ishranu
druge vrste hrane ve od etvrtog mjeseca."
Istinu je rekao Uzvieni Allah:

;w
,, .

,|.,|:

,,

Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima

koji ele da dojenje potpuno bude. (El-Bekare, 233)
Reklame vjetakog mlijeka su potpuno nestale na te
leviziji i drugim medijima u Britaniji.
180
Britanski asopis Lancet je nedavno objavio glavni la
nak u kome se navodi:
- da je 95% majki sposobno, ako bi hele, da svoju dje
cu prirodnim putem doje u razdoblju od etiri do est mje
seci. One u tom periodu mogu osigurati djetetu koliinu
mlijeka koja je dovoljna da se dijete normalno razvija".
- da majke mogu dijete dojiti samo svojim mlijekom
tokom dvanaest i vie mjeseci.
Izvjetaj Svjetske zdravstvene organizacije nepovolj
nim ocjenjuje stanje zemalja Treeg svijeta, gdje je upotre
ba vjetakog mlijeka esto zastupljena, dok se u Evropi i
Americi ta praksa suzbija.
Autor tog lanka navodi da j e "upotreba vjetakog
mlijeka u neprestanom rastu u Treem svijetu, nosei sa
sobom sve opasnosti za zdravlje djeteta" .
Zatim nastavlja da se "proizvoai vjetakog mlijeka
na razne naine takmie meu sobom u reklamiranju ovih
proizvoda".
Autor upozorava ove kompanije "da e se svijet prije
ili kasnije osvijestiti i vratiti majinom mlijeku i da ne tre
baju oekivati poveanje prodaje vjetakog mlijeka" .
Dr. Stanvi kae: "Rak dojke i materice je veoma rai
rena bolest. Jedna od petsto ena primorana je da odstrani
matericu u jednom trenutku.

ena treba zatrudnjeti u pr

vih nekoliko godina punoljetstva. Pokazalo se je raanje
u mladosti, prije dvadesete godine, predstavlja najbolju
zatitu od raka dojke".
1b1

to se tie perioda dojenja, dr. Stanvi kae:

"U nekim sluajevima djetetu je sa aspekta ishrane do
voljno da doji osam mjeseci u zapadnom drutvu. Ali sa
aspekta koristi po majku, postoje brojni razlozi da majka
doji dijete ak i kada ono postane sposobno da jede sve
vrste hrane. Neprestano iritiranje bradavice kod majke
podstie hormone koji nekoliko mjeseci spreavaju silazak
j ajaca u matericu".
Prema tome, dojenje ne samo da na prirodan nain
spreava zaee, ve spreava mjesene promjene koje se
dogaaju kod plodnih ena. Reproduktivni organi time
bivaju lieni napora.
Zar mudrost Uzvienog Allaha nije propisala da peri
od dojenja bude dvije godine! ? U tom periodu dojene do
bija svoju hranu, prirodnu zatitu i ljubav . . . dok se enini
reproduktivni organi odmaraju!
uda Allahovog stvaranja
Najvee udo je to to mlijeko izlazi iz grudi svake
majke. Ono se na nevjerovatan nain poklapa sa ivotom
i vrstom svakog ivotinjskog ili ljudskog potomka. Tako
mlijeko morskih lavova sadri dvanaest puta vie masti
nego ljudsko, kako bi se stvorio debeli sloj masti koji e
mladune tititi od hladnoe vode u kojoj ivi. Kravlje mli
jeko je takoer razliito od ljudskog. Tele dostie dvostru
ku teinu dva mjeseca nakon roenja, dok dijete tu teinu
dostie nakon 120 dana.
182
Drugo udo je nain nastanka ovog mlijeka u dojci maj
ke. Mi znamo da je jedina sirovina za stvaranje ovog m
jeka majina krv. Znamo i da je potrebno 400 minuta da bi
se stvorila jedna unca (oka) mlijeka. Sastav krvi je veoma
razliit od sastava mlijeka. Istinu je rekao U2vieni Allah:
P ~
<
0

Luu :
.

'
_
'
U

. . . ..

-
.
Mi vam dajemo da iz utroba njenih mlijeko isto pijete,
koje nastaje od grizina u buragu i od krvi - ukusno onima
koji ga piju. (En-Nahl, 66)
Tree udo je to to proizvodnja mlijeka prati razvoj
djeteta. Tek roenom djetetu dovoljno je nekoliko unci
mlijeka. Tano toliki je kapacitet majine dojke nakon ro
enja. Energija i produkcija se poveava zajedno sa rastom
djeteta.
Tree udo je da mlijeko nema nepromjenljiv sastav.
Na primjer, u poetku je to tenost koja ima malo masti i
proteina. Omjer proteina, soli i vitamina se mijenja ak i
toku jednog dojenja. Prvo mlijeko sadri malo masti, da bi
se njihova koncentracija postepeno i neprestano poveava
la, da bi na kraju dostigla dvostruko veu koliinu.9
1
u..9..,a-u
, . . .
.
. .
Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti
budi i sauvaj nas patnje u vatri! (Ali Imran, 191)
91 Iz lanka prof. Fevzija Feavija.
183
Salje ti
onima koji se
dfoume oko
obrezifanja

O PRIE NEKOLIKO GODINA U AMERI

C SU NA OBREZIVANJE GLEDALI KAO
NA VJERSKI OBIAJ KOJI UPRANJAVA
JU JEVREJI lMUSLIMANI. Ljekari su se listom protivili obrezivanju
djece. Meutim, Allah je htio da im se ukau naune kori
sti ovog obiljeja prirode o kojoj Boiji Poslanik )kae:
._
,
, ..,. ,.: . ,. , .,

>
> *

*
, ,

"Pet djela spada u prirodu ovjeka (a koje su i sunnet

Boijeg Poslanika) : sunneenje (obrezivanje), brijanje dla
ka oko stidnih mjesta (genitalija), skraivanje brkova, reza
nje noktiju i upanje (uklanjanje) dlaica ispod pazuha. "92
92 Biljee Buhari i Muslim.
185

lanak objavljen 1992. godine u asopisu Postgraduate

medicine potvruje da se svake godine u Americi obrezu
je milion djece. Druga istraivanja pokazuju da se 60-70%
novoroenadi u Americi rutinski obrezuje.
Zato su neprijatelji obrezivanja promijenili svoj stav?
Kako su spoznali mudrost koja se krije iza toga?
Prije nekoliko godina objavljeno je vie istraivanja i
naunih lanaka koja potvruju da obrezivanje blagotvor
no djeluje na zatitu od zapaljenja mokranih kanala kod
djece, kao i od problema sa falusom.
Bilo je doktora koji su se protivili obrezivanju novo
roenadi. Najpoznatiji je bio profesor Vizvil, predsjednik
odjeljenja za bolesti novoroenadi u Vojnoj bolnici u Va
ingtonu. On je 1990. g. u jednom lanku napisao:
"Godine 1975. bio sam najvei protivnik obrezivanja.
Tada sam bio na strani onih koji su nastojali smanjiti pro
cent o brezi vanja kod djece. Meutim, istraivanja iz osam
desetih godina j asno pokazuju da povean broj mokranih
zapaljenja kod neobrezane djece.
Kod takve djece poveana je opasnost hroninog zapa
ljenja bubrega i otkazivanja bubrega u budunosti.
Nakon objavljivanja dodatnih istraivanja i testiranja
naunih studija koja su obavljena na ovom polju, doao
sam do potpuno drugaijeg rezultata i postao sam od naj
eih pobornika obrezivanja. Uvjeren sam da obrezivanje
treba da postane rutinski zahvat kod novoroenadi. "93
American Family Physician 1990, 41:589.
186
Profesor Vizvil nije jedini koji smatra da je obrezivanje
neophodno. Amerika pedijatrijska akademija je u potpu
nosti povukla svoju preporuku objavljenu 1975. g. i 1989.
g. objavila novu u kojoj nedvosmisleno preporuuje da se
obrezivanje izvri svakom novoroenom djetetu.94
Obrezivanje dravi uteduje milione dolara

ak i sa ekonomskog aspekta kojem ministri i plane

ri poklanjaju panju, obrezivanje je operacija koja dravi
uteuje ogromne sume. To objanjava prof. Vizvil: "Za
mislimo da obrezivanje kota oko 100 dolara. U tom slua
ju, to e godinje kotati Ameriku oko 180 miliona dolara.
Koliko bismo potroili ako bismo ovu djecu ostavili neo
brezanu?

injenice govore da 10 do 15 posto muke neobrezane

djece mora biti podvrgnuto obrezivanju u ranom uzrastu
uslijed suavanja fimoze (kone kapice koja pokriva penis)
ili povratnog zapaljenja glavia. Obrezivanje odrasle djece
kota od dvije do pet hiljada dolara po operaciji.
Ako bismo 1,8 miliona djece u Americi ostavili neo
brezano i pretpostavili da e 10% njih to morati obaviti u
budunosti, trokovi e iznositi od 360-900 miliona dolara
godinje (a to je nekoliko puta vie nego da je obrezivanje
obavljeno nakon poroaja). "95
Ovako oni raunaju, . . . i sabiraju, . . . a tani rezultati se
slau sa prirodnom vjerom.
94 Pediatrics, 1989, 84:388.
American Family Physician 1990, 41:859.
187
Meutim, Boija briga je odredila da generacije musli
mana ne ekaju hiljadu i etiristo godina kako bi te naune
injenice bile otkrivene na Zapadu i kako bismo slijedili
njihove postupke!
Da li tjelesna higijena spolnih organa
moe zamijeniti obrezivanje?
Prof. Vizvil kae: "Neki smatraju da higijena genital
nih organa dovodi do istih rezultata kao i obrezivanje. Me
utim, to je samo hipoteza koju nijedna nauna studija jo
nije potvrdila. Ne postoji nijedan nauni dokaz koji ukazu
je da higijena genitalnih organa moe sprijeiti poremeaje
koji se javljaju kod neobrezanih osoba. "9
6
Dr.

ven u svom lanku objavljenom u najpoznatijem

medicinskom asopisu na svijetu (N. E.J.M.) potvruje ovo
miljenje:
"Veoma je teko odravati higijenu genitalnih organa
i to ne samo u zaostalim predjelima svijeta, ve i u velikim
zemljama poput Sjedinjenih Drava. Isti sluaj je i sa En
gleskom. Jedno ispitivanje u engleskim kolama pokazalo
je da je higijena genitalnih organa loa kod 70% djece u tim
kolama."97
Tako kau strunjaci sa Zapada . . . Uzvieni Allah je
ve odavno dao reenje za taj problem. Ibrahim je prvi
obrezani ovjek. Na taj nain on je primijenio prirodu iste
vere. Uzvieni kae:
9
6
Isto.
97 New England Juorna/ 1990. 322; 1308.
1bb
Ibrahim nije bio ni Jevrej ni kranin, ve pravi vjernik,
vjerovao je H Boga jednoga, i nije bio idolopoklonik. (Ali
Iran, 67)
Dva Sahiha biljee predanje Ebu Hurejre da je Boiji
Poslanik rekao: "Ibrahim se sjekirom obrezao u osamde
setoj godini. "
Obrezivanje titi od raka spolnog uda
Dr. Robertson u lanku objavljenom 1992. g. kae:
"Vie od 60 hiljada osoba oboljelo je od raka spolnog uda u
Americi od 1930. godine. Veoma udi to to je samo deset
od njih bilo obrezano. Jevreji obino ne obolijevaju od raka
spolnog uda zato to svoju djecu obrezuju osmog dana na
kon roenja. "98
Dr.

ven naglaava da obrezivanje pomae u zatiti od

raka spolnog uda: "Rutinsko obrezivanje novoroenadi
skoro u potpunosti otklanja mogunost pojave raka spol
nog uda."9
Dr. Koin navodi da je mogunost pojave ove vrste
raka kod obrezane djece u Americi ravna nuli. Kada bi
svi Amerikanci bili neobrezani, tri hiljade ljudi godinje bi
obolijevalo od ove strane vrste raka."
1
0
98 Postgraduate Medicine, 1992. 91:237.
99 N.E.J.M. 1990. 322, 130.
100 Tajne obrezivanja otkriva modema medicina, H.. Baa, objavljena
nedavno U Diddi.
189
titi li obrezivanje od spolnih bolesti?
Ne postoji ni najmanja sumnja da su spolne bolesti naj
ee zastupljene kod neobrezanih ljudi. Dr. Fink, koji je
1988. g. u Americi objavio knjigu o obrezivanju, navodi da
vie od 60 naunih studija potvruju da se telesne bolesti
ee j avljaju kod neobrezanih.
Dr. Parker je obavio istraivanje na 1350 oboljelih od
raznih spolnih bolesti, i ustanovio je j asnu razliku kod tri
spolne bolesti koje su naroito rairene kod neobrezanih.
Te bolesti su:
,Genitalni herpes;
2) gonoreja, i
3) sifilis.
Moderna nauna istraivanja pokazuju da je sida ma
nje zastupljena kod obrezanih ljudi.10
1
Meutim, neka nikome ne pada na pamet da se ne
moe zaraziti od ovih opakih bolesti onaj ko je obrezan. Te
bolesti su zastupljene i kod obrezanih i kod neobrezanih
ljudi koji se odaju bludu ili homoseksualizmu. Meutim,
na obrezane ljude te bolesti tee prelaze.
Obrezivanje titi od upale mokranih kanala kod djece
Ispitivanje koje je obavljeno na oko pola miliona djece
u Americi pokazuje da je mogunost pojave upala mokra
nih kanala kod neobrezane djece deset puta vea nego
kod obrezane.102
Science, 1989., 245:470.
Pediatrics, 1987, 69:409.
190
W

Upala mokranih kanala kod novoroenadi nije ni

malo bezopasna. Naunici su otkrili da je 36% novoro
enadi oboljelih od upale mokranih kanala istovremeno
oboljelo od trovanja krvi, a zabiljeeni su i sluajevi otka
zivanja bubrega i pojave meningitisa kod nekih. Kod 10 do
15% novoroenadi javljaju se brazgotine na bubrezima.
Druga studija pokazuje da je mogunost zapaljenja
mokranih kanala kod neobrezane djece 93 puta vea nego
kod obrezanih.
Dr. Gensberg naglaava da je rutinizacija obrezivanja
sprijeila 20.000 sluajeva zapaljenja bubrene karlice i bu
brega kod djece u Americi.103
Rezultati ovih istraivanja predstavljaju faktor koji je
snano uticao da oponenti obrezivanja izmijene svoj stav
i ponu propagirati rutinizaciju te operacije kod djece. O
tome prof. Vizvil kae:
"8. marta 1988. g. svi lanovi Medicinske asocijacije u
Kaliforniji izjasnili su se da je obrezivanje novoroenadi
zdravo i djelotvorno. Povukao sam se sa svog dugogodi
njeg neprijateljskog stanovita o obrezivanju i aplaudirao
sam odluci Asocijacije ljekara u Kaliforniji."104
Eto kako oni aplaudiraju jednom obiljeju prirode, na
kon to su otkrili velike koristi od toga. 105
103 Lancet, 1989., 1:298.
104 American Family Physician 1990, 41:862.
105 Za vie inormacija obratiti se kjizi Tajne obrezivanja otkriva
moderna medicina.
191
Neka se Allah smiluje Ibn Kajjimu koji kae:
"Dvije su vrste prirode: jedna je vezana za srce; to je
spoznaja Allaha, ljubav prema Njemu koja nadvladava
svaku drugu ljubav.
Druga je praktina priroda, a ona se sastoji od:
- kristalisanja duha i ienja srca;
- ienja tijela.
One jedna drugu potpomau i jaaju. A glava prirode
tijela je obrezivanje. "
106
1
0
Ibn Kajjim el-Devzijje, Tuhfetu-1-mevdud biahkami-1-mev1ud, st.
100.
192
Kako satladati
starost i ostati
mlad

EDAVNO JE FRANCUSKI
MEDICINSKI ASOPIS IZDAO
DEVET SAVJETA KAKO SAVLA
DAT STAROST l OUVATI MLADALAKI
IZGLED UPRKOS GODINAMA. Taj a
sopis tvrdi da potovanje ovih savjeta garantira ouvanje
mladalake snage.
.Nemoj preterano koristiti so, eer i masti u ha.
Tijelu ne treba vie od dva grama soli dnevno i 30 gra
ma eera.

to se tie masti, ono to se nalazi u mlijeku,

siru i maslacu vie je nego dovoljno.
2. Riba je u globalu bolja od mesa zato to sadri pro
teine u koliini koja je neophodna tijelu.
1V
3. Nemoj previe kuhati povre kako ne bi izgubilo
svoju hranljivu vrijednost.
4. Pij to vie vode. Tijelu je potrebno najmanje litar i
po vode dnevno.
5. Upranjavaj neku vrstu sportskih aktivnosti kako bi
odrao kondiciju i snagu tijela. Najbolje treniranje je hoda
nje i plivanje.
6. Pokuaj da se redovito drui s mlaima, kako bi
odrao io i radostan duh.

esto posjeuj roake i prijate

lje. To poboljava snagu razmiljanja i rezonovanja.
7. Nemoj svoje tijelo izlagati sunevim zracima na dui
period.
8. Neka ti osmjeh bude lijep tako to e uvati zdra
vlje svojih zuba.
V. Kreni ponekad na put. Nai sebi neki hobi, jer su
hobiji i promjene korisne i tijelu i duhu.
uvaj zdravlje svojih roditelja u starosti
Islam nam nareuje da sluamo svoje roditelje i da im
dobro inimo. Mi smo im prijeko potrebni kada zau u
doba starosti. U zbilji, mi moemo mnogo uiniti kako bi
sprijeili pogoranje, ili ak pojavu bolesti kod naih starih
oeva i majki.
Moramo im odravati uravnoteenu ishranu. Prepo
rueno je da im dajemo tabletu multivitamina. Trebaju
prestati s puenjem. Koristi toga se vide i kod onih koji su
stariji od ezdeset pet godina.
194

W
Ljekar je duan paziti na njihove lijekove. Treba ih
obilaziti s vremena na vrijeme i pokuati iskljuiti veinu
nepotrebnih lijekova. Mi se moramo uvjeriti da ne uzimaju
vee doze nego to je potrebno, da ne mijeaju lijekove i da
li ih uopte uzimaju.
Ako jedno od njih ima povieni krvni pritisak, treba
se paljivo lijeiti. Ljekar treba izbjegavati lijekove koji
mogu dovesti do snienja pritiska nakon to bude dove
den u normalu, kako se ne bi onesvijestiH. Moramo paziti
na ula vida i sluha kod njih i ispraviti nedostatke u tome.
Isto tako, trebamo se uvjeriti da li su primili vakcinu protiv
gripe, pneumonije i tetanusa.
Trebamo ih podstaknuti na hodanje i kretanje. To je
najbolji nain da se sauva zdravlje starijih ljudi.1
0
7
1
0
7 Uskoro e izai knjiga

uvaj zdravlje svojih roditelja.

195
Trideset satjeta
za uspjeh u
itotu
NAS E DA USPI
E u 1voru. Meutim,
nekima to ne polazi
za rukom zato to misle da je
uspjeh nemogu i nedostian
pojam. Problem je u tome to
smo mi moda zapostavili uzro
ke uspjeha, postali smo neaktivni
i sve vie slabimo . . .
Uspjeh znai neprestano nastojanje ka boljem. Savr
enstvo pripada samo Allahu. Kada uje da neko kae:
"Stigao sam do svo

cilja u ivotu", znaj da je taj ovjek
poeo da propada. Covjek treba da stremi ka uspjehu, a
Uzvieni Allah nee pregalnke ostaviti bez nagrade. Bedi
'u-z-zeman el-Hemezani kae:
1V
J a se moram truditi. N ije moje
da postignem uspjeh.
Proitaj ove savjete, ako eli da obere plodove uspje
ha iz bae ivota. Ovo je poziv na spas na oba svijeta. Ka
kva je korist od uspjeha na ovom svijetu, ako ovjek pro
padne na ahiretu! ?
1. Budi bogobojazan, muttekija. To je najbolja opskrba
i najbolji savjet. Uzvieni kae:
a onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai. i opskrbit
e ga odakle se i ne nada (Et-Talak, 2, 3).

.,| :

,
*
>
>
>
A onome ko se Allah boji, On e sve to mu treba uiniti
dostupnim. (Et-Talak, 4) .
2. Ispuni svoje srce ljubavlju prema Allahu i Njegovom
Poslaniku . Voli, zatim, svoje roditelje i ukuane. Ljubav
podmlauje ovjeka, produuje ivot i stvara smirenost, a
ozlojeenost ispunjava srce nesreom i kajanjem. Neka u
tvojoj kui bude dovoljno ljubavi za suprugu i porodicu.
Ljubav lijei rane i u srcu budi toplinu bliskosti i dragosti.
3. Neka ti ljubav prema samom sebi bude nitavna
prema ljubavi prema drugima. Uzvieni Allah kae:
,
>
-
>
? *
>
==3;j

_)_:

> >
*
. . . i vie vole njima nego sebi, mada im je i samima
potrebno. (El-Har, 9).
198
Sretnici ire dobro ostalima, tako da se njihova srea
poveava, a nesretnici zadravaju dobro sebi, tako da ono
umire u njima. Neka tvoje srce bude ispunjeno ljubavlju,
tolerancijom i toplinom. Nesretni su oni ije je srce ispu
njeno mrnjom, ozlojeenou i zlopamenjem.
4. Ne prolijevaj suze zbog onoga to je prolo. Oni koji
plau zbog neuspjeha u prolosti nemaju naklonost dunja
luka. Oni koji se smiju tekoama drugih ljudi, nee imati
samilost vremena. Nemoj plakati zbog pokvarenog mlije
ka, ve se potrudi da zaradi i nadoknadi mlijeko koje si
izgubio!
Sjeti se rijei Boijeg Poslanika . "Ako ti se neto desi,
ne reci: da sam inio to i to . . . Kai: ovo je Allah odredio.
On ini ono ta hoe. Rijei ' da sam' otvaraju vrata ejta
nu" . Hadis biljei Muslim.
5. Budi optimista. Optimist nou gleda u nebo i vidi
toplinu Mjeseca. A pesimist gleda u nebo i vidi surovost
tame. Budi vei optimista nego to si sada. Optimisti pri
vlae ljubav drugih, a pesimisti je eraju. Halimi kae:
"Boiji Poslanik je volio optimizam. Jer, pesimizam je
loe miljenje o Allahu, a optimizam lijepo miljenje o Nje
mu. Vjernik treba da lijepo misli o Uzvienom Allahu u
svakoj situaciji. " Mu' avija b. Hakem kae: "Rekoh: 'Bo
iji Poslanie, meu nama ima ljudi koji u svemu vide lo
znak. ' L odgovori: L to u sebi osjeaju i neka im to
ne bude prepreka."' (Muslim) Nevevi ovako tumai ovaj
hadis: "To vi osjeate i niste krivi za to. Meutim, nemojte
zbog toga prestati da djelujete za svoje dobro."
199
6. Budi korektniji prema ljudima. Nepravda skrau
je ivot i donosi nesanicu. Njome gubimo voljene osobe,
zato to smo nekorektni prema njima. O njima sudimo na
osnovu greaka, a zaboravljamo njihove vrline. Traimo
da budu lieni svakog nedostatka, a svoje pogreke opra
vdavamo time da smo ljudi koji nisu bezgreni. Imam
Muhammed b. Sirin kae: "Nepravedan si prema svome
bratu ako bude priao o loem koje si vidio kod njega,
a krio ono to je dobro." Ibn Kajjim veli: "Kako moe biti
korektan prema stvorenima onaj ko nije korektan prema
Stvoritelju."
7. Kada te ljudi gaaju ciglom, sagni se i uzmi je pa je
iskoristi za prav ljenje kue. Kada te gaaju cvijeem, podije
li ga svojim uiteljima koji su te vodili u tekim trenucima.
8. Prije svega, budi siguran u Allaha, a zatim i u sebe.
Spoznaj svoje nedostatke i znaj dobro da e, kada se oslo
bodi svojih nedostataka, biti blii svojim snovima. Sjeti
se svojih greaka kako bi se oslobodio mahana. Zaboravi
greke svojih prijatelja i drugova kako bi ih sauvao. Znaj
da ovjekova srea lei u bavljenju svojim nedostacima, a
ne nedostacima drugih.
9. Kada uspije u neemu, ne dozvoli da zanos prodre
u tvoje srce. Boiji Poslanik kae: "Uzvieni Allah mi
je objavio da budemo skrom, da se niko ne ponosi i ne
uzdie nad nikim." (Muslim) Uzvieni kae:

;=;,

. . . zato se ne hvaliite bezgrenou svojom - On dobro

zna onoga koji se grijeha kloni. (En-Nedm, 32) .
200
Kada padne, ne dozvoli da te neznanje uvjeri da su
ti ljudi iskopali rupu. Pokuaj da se uspravi i otvori oi i
um kako ne bi pao u jame i zamke vremena. Ako posrne,
ui kako e se uspraviti, a ne kako e oajavati. Kada se
uspravi, pomisli na one koji su pali, kako bi im pomogao
da se usprave.
10. Kada pobijedi u raspravi sa nekim, nemoj likova ti.
Kada pretrpe neku nesreu, pomogni im makar dovom.
Uzvieni Allah kae:
Strpljivo podnositi i pratati - tako treba svaki pametan
postupiti (E-

ura, 43) .
Jedna od dova Boijeg Poslanika je bila: "Gospodaru
moj, ne dozvoli da zbog mene likuju zlobni neprijatelji." On
je preporuio: "Nemoj likovati nad svojim bratom, pa da se
Allah njemu smiluje, a tebe stavi na iskuenje." (Tirmizi)
. Neka te zadovoljstvo malim ne odvede u letargi
ju. Neka te mo ne odvede u samoobmanu. Neka te skro
mnost ne odvede u nemo. Boiji Poslanik je rekao: "Ko
bude skroman radi Allaha, Allah e ga uzdii sve dok ga
ne postavi u najvie stepene. " (Ibn Made)
12. Izaberi sebi dobrog prijatelja i uvaj ga. Boiji Po
slanik kae: "

ovjek je u vjeri svog prijatelja i zato vo

dite rauna s kime se druite. " (Tirmizi) Nemoj ga kritika
vati zbog svake sitnice i prei preko njegovih pogreaka.
Savrenstvo pripada jedino Allahu. Neka ti najvanije kod
njega bude njegova vjernost Allahu i ispravan ahlak.

u
vaj takvog prijatelja. Ako ga izgubi, nee imati s kime da
201
podijeli probleme i nee imati ko da te uputi na dobro.
Abdullah b. Da'fer kae: "Drui se s onim ije te drutvo
krasi, koji te u odsustvu brani, koji ti u nevolji pomae, koji
ti ispravlja greke i cijeni vrline. "
13. Oprataj onima koji su pogrijeili prema tebi i nai
opravdanje za njihove postupke. Budi ekstreman u svom
opratanju. To produuje ivot. Imat e povjerenja u lju
de i oni e te potovati. Izbaci iz svog srca i glave gorinu
mrnje. Naui da drugima uzvraa zaboravljanjem, a ne
na padanjem noevima. Boi ji Poslanik ; veli: "Zar ne mo
ete biti kao to je bio moj predak Damdam. On bi, kada
bi izlazio iz kue, govorio: 'Ja svoju ast poklanjam ljudi
ma."' (Ehu Davud) Imam Nevevi ovako tumai ovaj hadis:
"Ne traim odtetu od onih koji su mi nanijeli zlo na ovom
ni na buduem svijetu. "
14. Podijeli s drugima svoja osjeanja, znanje, imetak i
vrijeme. Nemoj im za sve ispostavljati raun. Kada pomo
gne ljudima, ne trai da i oni tebi pomognu. Neka tvoja
djela budu posveena Uzvienom Allahu. Kada uini ne
kome dobro, nipoto ga ne podsjeaj na to. A kada tebi neko
uini dobro, nipoto ga ne zaboravljaj. Uzvieni kae:

, z. .

J : + J

O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i
uvredama (El-Bekare, 264).
202
Sjeti se pjesnikovih rijei:
ini dobro iudima, zarobit e njihova srca
Dosta je ljudi dobrim djelima zarobljeno.
15. Smatraj da je svaki neuspjeh kojeg doivi jedno
od ivotnih iskustava koje prethodi svakom uspjehu i po
bjedi. Koliko god da traje no, mora se javiti zora. Jedan
mudrac je rekao: "Uspjeh su stepenice koje ne moe prei
s rukama u depovima."
16. Zahvali Allahu na tanjiru pasulja. Nemoj kleti vri
jeme zato to nema da jede kavijar svakog dana. Budi
zadovoljan onim to ima.

uvaj se zavidnosti. Uzvieni

Allah je odreenim ljudima podario blagodati i zato ne
moj eljeti nestanak blagodati kod drugih. Trai od Allaha
opskrbu. Odabrani Pejgamber kae: "Ebu Hurejre, budi
poten, bit e najpoboniji ovjek. Budi zadovoljan onm
to ima, bit e najzahvalniji ovjek.

eli drugima ono to

eli sebi, bit e vjerik. Budi dobar prema svojim kom
ijama, bit e pravi musliman. Nemoj se puno smijati, jer
puno smijanja umtvljuje srce." (Ibn Made)
17. Nemoj zaboraviti da svakog dana trai od Allaha
oprost i zdravlje. U hadisu kojeg biljei Tirmizi navodi se
da je Poslanik rekao: "Molite Allaha za oprost i zdravlje.
Nita, nakon vjerovanja, nije bolje od zdravlja."
18. Trai od Allaha korisno znanje i iroku nafaku. Zna
nje je riznca koju ne mogu pokrasti lopovi. Hiljadu dina
ra kod neznalice vrijedi koliko posuda praine. A posudu
praine uenjak moe pretvoriti u hiljadu dinara. Ali b. Ebu
Talih, Allah ga poastio, rekao je jednom svom savreme
niku: "O nastojnie, znanje je bolje od imetka. Znanje tebe
uva, a ti uva imetak. Znanje vlada, a imanjem se vlada.
Imetak se umanjuje troenjem, a znanje se uveava dijelje-
ZU
njem." Znanje rui samoobmanu. Samoobmana je kao kora
banane na koju se ovjek moe poklizati. Boiji Poslanik )
je rekao: "Molite Allaha za korisno znanje i ueite se Nje
mu od beskorisnog znanja. " (Ibn Made) Zato je on uio
dovu: "Gospodaru moj, ueem Ti se od znanja koje ne ko
risti, srca koje nije skrueno, due koja se ne moe zasititi,
dove koja nee biti primljena. " (Ibn Made)
19. Pokuaj da obraduje svoje blinje, kako bi bio sre
tan i ti i svi oko tebe. Ti se ne moe smijati usred suza. Ne
moe uivati u jutarjem suncu ukoliko su oni oko tebe u
tami.

ovjekova srea je vea to je vie onih koje je uspio

usreiti. Ako ima novaca, potrudi se da i druge obraduje
novanim poklonima. Ako ivi u oskudici, pokuaj da ih
obraduje lijepom rijeju. Boiji Poslanik )veli: "Ko bude
imao vika opskrbe, neka da onome kome je nestalo (putne)
opskrbe." (Muslim) Pejgamber je takoer kazao: "Kloni
te se Vatre makar i polovinom hurme. Ko nema toga, neka
uputi lijepu rije. " (Buhari i Muslim)Alejhisselam kae:
"Nemojte potcjenjivati nikakvo dobro djelo, pa makar i to
da sretnete svoga brata ozarenog lica." (Muslim)
20. Trudi se da zapamti one koji su ti pomogli u te
kim trenucima; koji su ti pruili ruke dok si posrtao; koji
su stali od tebe kada ti je dunjaluk okrenuo lea, koji su te
izveli iz samoe onda kada su te ostavili svi. nemoj rei da
si im se oduio i dobrim im uzvratio. Ponovo im uzvrati i
lijepim im se odui kada god mogne. Alejhisselam kae:
"Ko ne bude zahvalan ljudima, nee biti zahvalan ni Al
lahu" (Tirmizi); "Ko vam uini dobro, nagradite ga. Ako
204

nemate ime, onda inite dovu za njega sve dok ne vidite

da ste mu se oduili." (Ebu Davud)
21. Potrudi se da se sjeti imena onih kojima si nehotice
uinio naao. Moli Allaha da ti oprosti i zamoli Ga za njih
kako bi se zauzeli da ti bude oproteno. Nemoj se obrau
navati sa ljudima, jer je obraun gubljenje vremena.
22. Pomogni slabome dok ne povrati snagu. Budi uz
nesretnog dok ne ugleda traak nade. Budi uz propalog
dok ne dospije na put uspjeha. Nastoj da zacijeli rane ne
kih ljudi, da popravi kue koje treba da padnu. Razmisli
o rijeima Boijeg Poslanika o jaanju veza izmeu tebe
i drugih: "Vjernik je ogledalo verniku. Vjernik je brat vjer
niku. On uva njegovu opskrbu i titi mu lea."
108
23. Kada navali tmina, budi od onih koji nose svjetilj
ke, a ne od onih koji kamenjem lome fenjere. A kada nastu
pi zora, budi od onih koji saekuju dnevne zrake, a ne od
ljenivaca koji ne osjeaju dolazak dana.
24. Potrudi se da vrati neke dugove ljudima. Neki su
ti dali rezime svojih viegodinjih iskustava. Neki su U dali
svoje povjerenje. Nisi sam preivio oluje ivota. Neki su
ti posvijetlili usred tame, tako da si ugledao put. Neki su
ti ispunili um ili pamet. Vanije od svega ovoga je da bu
de zahvalan Uzvienom Gospodaru, koji ti je podario sve
blagodati. Kako emo se ponaati kada nam Uzvieni na
Sudnjem danu kae, kao to stoji u hadis-i kudsijju kojeg
biljei Muslim: "O Adem ov sine! Zar Unisam pruio konje
i kamile, dao ti ene, uinio te voom koji uzima etvrtinu
1
0
8
Hadis biljei Ehu Davud, a Albani ga smata hasenor.
ZUb
plijena? Gdje je zahvalnost za to?" Imamo li odgovor na
ovo pitanje?
25. Kada se priblii vrhu brda, ne dozvoli da te uspjeh
ponese. Nemoj misliti da su oni koji su u podnoju patulj
ci. Uzvieni kae:
I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom
nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.
(Lukman, 18) .
Kada su Hasana el-Basrija pitali o skromnosti, on je re
kao: "Skromnost je da izae iz kue i da za svakog musli
mana kojeg vidi pomisli da je bolji od tebe. "
Savladaj svoj ego, prui ruku da pomogne drugima
da se popnu na brdo. Ako posrne nakon to se popne na
vrh ne okrivljuj druge za te greke i nedostatke. Kada se
ponovo vrati na vrh brda, znat e kako da se odri na
vrhu uz pomo to veeg broja ljudi koji e s tobom biti.
26. Nemoj tragati za mahanama drugih. Boiji Poslanik
O kae: "Kada ovjek kae: 'Ljudi su propali', tada je on
najpropaliji od njih." (Muslim) Hattabi kae da je smisao
ovog hadisa slijedei: "Kada ovjek mahanie drugim lju
dima i kae da su ljudi pokvareni i propali, to znai da je on
u gorem stanju od njih, zbog grijeha koji e zaraditi time."
Malik veli: "Ako to kae iz alosti nad njihovim stanjem
u vjeri, to nije pogreno. Meutim, ako se tako eli oholiti
nad njima i umanjiti njihovu vrijednost, to je zabranjeno."
206

27. Ne dozvoli da beznae dopre do tvojeg srca. Be

znae zatvara oi, tako da ne moe vidjeti otvorena vrata
niti pruene ruke. Uzvieni kae:

w 0
, ^ * *
?
.l

l ,

l . J l_fi _

|:l

.
' '
* * o

' | <| U. i '

J - . J

>
Reci: "O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili,
ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno,
sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prata i On je
milostiv. " (Ez-Zumer, 53) .
28. Budi siguran da e, ukoliko bude dosljedan u
svom poslu i bude ga volio i predan mu bio, moi da
ostvari ono to drugi nisu mogli. Ne zaboravi hadis Boi
jeg Poslanika [."Allah voli da, kada neto radite, radite to
dosljedno. " (Ebu Ja'la)
29. Imaj na umu da vjernik moe da pretrpi glad, da
pretrpi bojkot, da ivi na goleti . . . Meutim, vjernik ne
moe ivjeti ponien. Uzvieni Allah kae:

,
,

,,,l

J

A snaga je u Allaha i Poslanika Njegova i u vjerika,
ali licemjeri nee da znaju. (El-Munafikun, 8).
30. Obraunaj se sa sobom prije nego to doe vrijeme
Obrauna. Saberi svoja djela, prije nego to se bude sabira
lo. Uzvieni kae:
.. ,
,
,. , ,_,
>

207
O vjerici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta
je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna ta
radite. (El-Har, 18) .
Omer b. Hattab kae: "Obraunajte se sami sa so
bom prije Obrauna. Izmjerite se prije nego to vas budu
mjerili. Spremajte se za dan kada ete biti izloeni i kada
nita sakriti neete moi."
208
Zdrafstfeni
problemi na
hadu
H
AD JE JEDINSTENI ISLAMSKI
PRAZNIK. Na jednom
mjestu se okuplja
vie miliona muslimana iz
cijelog svijeta. Hadija, sva
kako, treba da podnese mnoge napore. Tu su tegobe puta,
hodanje tokom vjerskih obreda, klimatske promjene u Me
ki i Medini, itd . . .
Zato I nije udno to veliki broj hadija osjea umor i
iscrpljenost usljed izloenosti ovim promjenama. Ovo za
tim dovodi do dodatnog tereta za srce, prsa ili bubrege za
hadije koje imaju problema s ovim organima.
Poto se obredi hada odvijaju u odreeno vrijeme,
Vlada Saudijske Arabije obezbjeuje dovoljan broj bespla
tnih medicinskih usluga za hadije, ali veliki broj njih eli
209
da to prije izae iz bolnice kako ne bi propustio neki od
hadskih obreda
Ono to smiruje duu jeste injenica da se o ovoj temi
objavljuje veliki broj medicinskih istraivanja u posljednje
vrijeme. Neka od ovih istraivanja se tiu sunanice kojoj
su hadije posebno izloeni, druga se tiu zdravstveno-hi
rurkih problema koji se kod njih deavaju, a postoje stu
dije i o upali bubrega i meningitisu kod hadija.
Najea bolest na hadu je upala crijeva. Dr. Hasan el
Gaznevi sa Univerziteta Kralj Abdulaziz iz Didde 1988.
godine je u asopisu Saudi Medical Joural objavio studi
ju koja je sprovedena nad jednim brojem hadija. Studija
je pokazala da je upala eluca i crijeva najrairenija bolest
kod hadija, naroito kod Egipana i Sirijaca. Ovoj bolesti
su najvie izloeni stariji ljudi. Osim toga, zapaljenje plua
je est uzrok smrti kod ljudi iznad pedeset godina.
Meutim, najei uzrok smrti kod hadija jeste sun
anica (toplotni udar), koja je odgovorna za vie od 28%
smrtnih sluajeva kod hadija. Ljudi i ene u godinama
najvie su izloeni guenju uslijed obreda bacanja kamen
ia na demretima.
Srane bolesti kod hadija
Poznato je da veliki broj sranih bolesnika svake godi
ne odlazi na had. Dr. Muhammed Jusuf iz bolnice Kralj
Abdulaziz u Medini takoer je sproveo jednu studiju to
kom hada 1413. h.g. Tom prilikom je 754 hadije bilo u
njegovoj bolnici zbog zdravstvenih problema sa unutra-
210

njim organima. Od bolesti grudnog koa patilo je njih
73%. Sranih bolesnika je bilo 61 %, a etvrtina njih je patilo
od bolesti koronarnih arterija. Druga etvrtina je patila od
povienog krvnog pritiska, a 16% njih doivjelo je srani
infarkt. Naalost, veina bolesnika je patilo od vie bolesti.
U tom periodu umrlo je 57 hadija. Pola njih je umrlo od
sranog udara.
U istraivanju koje je predoio na zasijedanju Drutva
za bolesti srca 1995. godine, ovaj istraiva je dokazao da
je glavni razlog dolaska u bolnicu ovih ljudi bio prestanak
uzimanja lijekova. Jo jedan problem na koji doktori naila
ze jeste teko sporazumijevanje sa bolesnicima zbog nepo
znavanja jezika, kao i nepostoj anje zdravstvenih kartona
koji bi ljekare upoznali sa zdravljem hadija prije dolaska
na had.
Sunanica kod hadija
Sunanica je ozbiljno zdravstveno stanje u kojem se
temperatura tijela penje iznad 40C uz nestanak znojenja.
Dolazi i do nestabilnosti nervnog sistema to dovodi do
neuraunljivosti i nesvijesti (kome). U Saudijskoj Arabiji,
gdje temperatura ljeti dostie 48C, rijetko dolazi do sun
anice kod lokalnog stanovnitva zato to su naviknuti na
podnoenje vruine. Mnogo vie je oboljelih od ove bolesti
u vrijeme kada se had obavlja ljeti. Prve dvije sedmice
mjeseca zu-1-hidde su najopasnije, a najvie udara se
deava na putu Mekka-Arefat-Mina-Mekka. To je vrijeme
velikih guvi, toplote i dr. Vlada Kralja Fahda preduzima
posebne mjere zatite od sunanice, a za lijeenje od ovog
Z11
stanja podiguti su centri u Mekki, na Mini i Arefatu. Ovi
centri su opremljeni specijalnim jedinicama za hlaenje ti
jela, tzv. Mekkanska jedinica za hlaenje tijela
Saudijski medicinski asopis je 1986. g. objavio studiju
u kojoj su uporeena dva naina hlaenja - brzo hlaenje
pomou Mekkanske jedinice za hlaenje tijela i tradicio
nali primitivni naini hlaenja. Ova metoda hlaenja vri
se tako to se bolesnik oblae gazom natopljenom vodom
sobne temperature. Zatim se sa svih strana ukljuuj u ven
tilatori. Ni nakon pojave klima ureaja nije dolo do zna
ajnijih promjena u ovoj tradicionalnoj metodi, to znai
da je ovo i dalje najuspjeniji nain lijeenja sunanice.
Uzroci sunanice:
1. Poveana temperatura vazduha i vlanosti tokom
noi u ljetnom hadu;
2. Velika guva i slaba cirkulacija vazduha;
3. Nenaviknutost na topao vazduh;
4. Teki napori tokom hada, poput hodanja koje je
naroito opasno u podnevnim satima. Neki hadije pod
svaku cijenu ele da posjete Brdo milosti na Arefatu i zbog
toga vie kilometara pjeae;
5. Guva u autima i autobusima i nepostojanje ventila
cije u mnogim od njih;
6. Mnogi od tih bolesnika ve boluju od drugih bolesti,
poput eerne, sranih bolesti i dr . . .
7. Gojaznost;
212
8. Dehidriranje;
9. Starost.
Srane promjene uslijed sunanice

asopis Journal of Saudi Heart Association 1994. godi

ne objavio je nekoliko studija u kojima su ispitane promje
ne kod 28 hadija oboljelih od toplotne slabosti i 34 obo
ljelih od sunanice. Kardiografija je bila neprirodna kod
29 od 34 bolesnika. Uoene su i promjene u kardiografiji
koje ukazuju na smanjenu snabdjevenost sranog miia.
Drugo ispitivanje kardiografije pomou ultrazvunh va
lova pokazalo je da 17% ovih bolesnika imaju mjestimne
poremeaje pokretljivosti sranog miia. Kod etvrtine
sluajeva dolo je do podliva u sranoj maramici.
Parazitne bolesti na hadu
Dr. Saravat iz Meke izuavao je 1993. g. procent doga
anja parazitnih bolesti kod hadija. Najea takva bolest
bila je proljev uslijed parazita gijardija, to je esta bolest u
zemljama u razvoju. Ona se moe otkriti pregledom izme
ta, a lijei se jednostavno, pomou Metronidazola (Flagyl).
T okom hada su zabiljeeni I neki sluajevi malarije i bil
harzije. Dokazano je da je ispitivanje mokrae i izmeta naj
bolji nain da se otkriju ove bolesti.
Hadije prije polaska treba da se pregledaju i uzmu
ljekarska uvjerenje. Oni moraju ponijeti i dovoljnu kolii
nu lijekova koje uzimaju kako ne bi prekinuli lijeenje prije
vremena.
Z1

Opti savjeti hadijama:
1. Voditi rauna o istoi hane i vode. Dobro prati
voe i povre.
Z. Izbjegavati duu izloenost sunevim zracima. Uda-
ljavati se od guvi koliko je mogue.
3. Dovoljno se odmarati i spavati.
4. Oblaiti pamunu, tanku odjeu otvorene boje.
5. Unositi dosta tenosti u toplim danima, naroito na
Dan Arefata.
6. Smanjiti miinu aktivnost poput etnje trnicama
kada je toplo.
7. Savjetovati se s lijenikom im se osjeti neka tegoba
ili bolest.
Z1+
Trideset
safjeta kako
e obradofati
sfoju supru9u
8 RANA SREA NALIK JE KONICI MEDA KOJU GRADE DVIJE PELE.

to
se vie truda uloi, med je slai i ukusniji. Mnogi se
pitaju kako da unesu sreu u svoju kuu i zato ne
uspijevaju da ostvare parodini mir i harmoniju.
Odgovornost za branu sreu svakako pada na oba
suprunika. Prvi uvjet za to je ljubav meu suprunicima.
Ovdje se ne misli na zaljubljenost i ta uskovitlana osjeanja
koja se iz asa u as pale i gase. Brana ljubav je duhovna
podudarnost i saosjeajnost izmeu suprunika.
Sretna kua ne zavisi samo od ljubavi. Potrebno je da
uz to ide duh tolerancije meu suprunicima, a tolerancija
se moe ostvariti samo obostranim razumijevanjem, li
jepim miljenjem o partneru i povjerenjem. Saradnja je
Z1
glavni faktor uspostavljanja sretne kue. Bez saradnje sla
be vrijednosti ljubavi i tolerancije. Saradnja ili potpomaga
nje suprunika ima svoj etiki i materijalni aspekt. Etiki
aspekt se ogleda u pripremljenosti suprunika da zajedno
rijee probleme koji iskrsavaju u porodici. Najvie razdora
se javlja uslijed neuvaavanja truda drugog suprunika ili
nepotovanja njegovih prava.
Ne moemo poeti s nabrajanjem glavnih faktora sre
tne porodice a da ne spomenemo ednost, potovanje i po
niznost. To su okosnice plemenitog ivota i osnova dobra
u meuljudskim odnosima.
Jedan sociolog kae: "Iskustvo me nauilo da je naj
bolje pravilo da suprunici mogu prihvatiti to da se svaki
poar moe ugasiti fildanom vode prije nego to se ra
zbukti, jer veina branih nesuglasica koje vode do razvo
da poinju od besmislenih stvari koje se zatim razvijaju i
dolaze u situaciju kada ih je nemogue rijeiti."
Odgovornost za stvaranje kune sree pada na roditelje.

esto kua biva sruena otrovnim jezikom ili svaalakom

naravi. Temelji sree esto bivaju srueni zbog sklonosti ka
dominaciji i neposveenosti jednog od roditelja kada su u
pitanju stvari malog formata, ali velikog znaaja.
Navest emo neke od savjeta koji e ti biti od pomoi
da usrei svoju suprugu:
.Ne poniavaj svoju suprugu. Poniavanje koje upu
uje njoj ostaje urezano u njeno pamenje i duu. Najgo
ri vid ponienja koji ti ena nikada nee moi oprostiti u
svom srcu, ak i ako ga oprosti jezikom, jeste da plane i
216

povrijedi je, opsuje je, prokune joj oca ili majku, ili po
sumnje u njenu ednost.
2. Lijepo se ophodi sa svojom enom, pa e se ona li
jepo ophoditi s tobom. Daj joj do znanja da t je vanija
od tebe samog, da ti je stalo da je usrei i da uva njeno
zdravlje.

rtvuj se za nju, npr. kada je bolesna, onoliko ko

liko moe.
3. Imaj na umu to da tvoja supruga voli da sjedi i ra
zgovara sa njom i da joj pria o svemu to ti padne na
pamet. Ne vraaj se kui mrklog lica i namrtenog izraza,
utljiv i nijem. To u njoj stvara zabrinutost i sumnje.
4. Ne namei svojoj eni svoja lina zanimanja koja se
tiu tvog obrazovanja i struke. Ako si, recimo, profesor
astronomije, nemoj oekivati da ona ima jednako zanima
nje za zvijezde i orbite kao i ti!
5. Budi ispravan u svom ivotu, pa e i ona biti takva.
Jedna izreka kae: "Budite edni, pa e i vae ene biti
edne."
1
09 Nipoto ne pruaj svoj pogled ka onome to ti
je zabranjeno, bilo to na ulici ili na TV ekranu. Kako su
samo runi parodini problemi koje su donijele satelitske
televizije!
6. Nipoto ne dozvoli da izazove ljubomoru kod ene
tako to e je s vremena na vrijeme podsjeati da se eli
oeniti drugom ili tako to e pokazati svoje interesovanje
za neku drugu enu. To nju bode u samo srce i njenu ljubav
pretvara u valove zabrinutosti, sumnji i pomisli.

esto se
1V
Biljei Taberani.
217
ti osjeaji refektuju na razne fizike tegobe, glavobolju ili
druge bolove i tada mu vodi enu od ljekara do ljekara!
7. Ne podsjeaj svoju enu na mahane koje su od nje
potekle u odreenim situacijama. Nemoj je sramotiti zbog
Dgreaka, a naroito ne pred drugima.
8. Preispitaj svoje navike s vremena na vrijeme i mije
njaj ih. Nije potrebno da samo supruga mijenja svoje navi
ke, a da ti istrajava u svom ponaanju. Izbjegavaj ono to
ljuti tvoju suprugu makar to bilo i ala.
9. Okoristiti se pozitivnim osobinama svoje supruge.
Koliko je mueva postalo privrenije veri vidjevi svoje
ene kako klanjaju i ponaaju se ispravno.
10. Budi staloen i ne srdi se. Srdba je osnova mrnje
i neslaganja. Ako pogrijei prema svojoj eni, izvini joj se.
Nemoj lei da spava ljut na nju, a da ona plae i tuguje.
Budi svjestan da je ono zbog ega se ljuti na nju ustvari ni
tavna stvar koja ne zasluuje da pomuti va brani ivot.
To ne zasluuje takvu reakciju. Trai utoite kod Allaha
od prokletog ejtana. Smiri se i shvati da izmeu tebe i tvo
je ene ima toliko ljubavi i da je to isuvie vrijedno da bi se
ukaljalo trenutkom srdbe ili plahovitom reakcijom.
. Ulij svojoj supruzi samopouzdanje. Nemoj da ona
bude samo satelit koji krui oko tebe i sluga koji izvrava
tvoje zapovijesti. Ne! Ohrabri je da ona bude nezavisna li
nost, da ima svoje stavove i odluke. Savjetuj se s njom o
svemu i obraaj joj se lijepim rijeima. Prihvati njeno mi
ljenje kada uvidi da je u pravu i kai joj to. Ako misli
218

da si ti u pravu, pokuaj da je odobrovolji na lijep i blag

nain.
12. Zahvali svojoj supruzi kada uini neko pohvalno
djelo. Boiji Poslanik je rekao: "Ko ne zahvaljuje ljudi
ma, ne zahvaljuje ni Allahu."
1
1
0
13. Uzdri se da ne uputi uvrede i pokude. Ne poredi
je sa svojim roakama ije ti se ponaanje svia kako bi ih
uinio nedostinim primjerom svojoj eni. Ne govori da je
ona nedorasla njima.
14. Nastoj da joj osigura mogunosti koje e je ohra
briti na obrazovanje i napredovanje. Ako ona eli da ste
kne neko nauno zvanje, olakaj joj to kada se ve ne kosi
sa principima vjere i ako je ne ometa u obavljanju roditelj
skih i kunih poslova. Obrati panju na svaki uspjeh koji
ona postie.
15. Budi dobar sagovornik svojoj supruzi. Sluaj to
ona govori, jer to pomae njenom oslobaanju od briga i
tereta. Nipoto je ne izazivaj i ne ugoni je u la. Naalost,
neke ene ne prestaju s priom. Neke ene govore runo
o muevoj porodici i roacima. U tom sluaju postupi s
mudrou i lijepim savjetovanjem.
16. Daj joj do znanja da je s tobom siga od svake
opasnosti, da je ti ne moe zapostaviti nti ostaviti.
17. Daj joj do znanja da e se materijalno brinuti o njoj
koliko god ona bila skromnog stanja. Ne posei za ime
tkom koji je ona naslijedila od svog oca. Vjera Une dozvo-
11
0
Tirmizi.
Z1V
ljava da uzurira njen imetak. Nemoj krtariti prema njoj
uz izgovor da je bogata. Jer, koliko god ona bila imuna,
ona ima psiholoku potrebu da osjea kako si ti prava za
mjena za njenog oca.
18.

uvaj se nedozvoljenih drutvenih veza. Mnoge

kue su sruene uslijed takvih veza.
19. Uskladi svoju ljubav prema supruzi i prema svojim
roditeljima i familiji. Nemoj da jedna nadvlada drugu i da
jedna trpi zbog druge. Daj svakom svoje pravo.
20. Ponaaj se prema svojoj eni onako kako bi volio
da se ona ponaa prema tebi u svim poljima ivota. Ona
kod tebe voli ono to ti kod nje voli. Ibn Abbas, (, kae:
''Ja se ukraavam za svoju suprugu kao to volim da se
ona ukraava za mene."
21. Prui joj dovoljno razonode izvan kue kao vid
promjene. Ovo je naroito izvodljivo prije raanja djece.
22. Pravi joj drutvo u stvarima u kojima e i ona tebi
praviti drutvo. Posjeuj njenu porodicu i odravaj lijep
odnos potovanja i ljubavi prema njenoj familiji.
23. Ne dozvoli da ona bude ljubomorna na tvoju pre
eranu posveenost poslu. Ne dozvoli da ti to oduzima
svo vrijeme, a naroito vikendom. Ne uskrauj joj sebe za
vrijeme vikenda, bilo to u kui ili izvan nje. Tako e od
supruge otkloniti dosadu.
24. Kada izlazi iz kue, oprosti se od nje uz osmijeh i
trai da se moli za tebe. Kada ulazi, ne iznenauj je. Ona
220

tako nee biti spremna za susret s tobom, a moda e biti u

stanju u kojem ne bi eljela da je zatekne.
25. Gledajte na ivot s istog aspekta. Boiji Poslanik
je kazao: "Budi blag sa staklenim bocama"m; "

ene su
polovine ljudi"
1
1
2 i "Savjetujem vam da prema enama bu
dete dobri."
113
26. Potrudi se da pomogne svojoj supruzi u nekim
kunim poslovima. Boiji Poslanik )se tako ophodio pre
ma svojim suprugama da im je pomagao u kunim obave
zama. Aia kae: "On bi pomagao svojoj eni, a kada bi
dolo vrijeme za namaz, izaao bi u damiju."
1
1
4
27. Pokuaj da previdi neke nedostatke svoje supru
ge. Znaj da ona ima vrline i dobrote koje prekrivaju te ne
dostatke. Boiji Poslanik ) prema Muslimovom predanju
kae: "Nemoj da se vjernik ljuti na vjericu. Ako se zbog
nekih njenih postupaka ljuti, zbog drugih je zadovoljan."
28. Mu je duan da se igra sa svojom suprugom. Neka
ti Boi ji Poslanik bude primjer u tome: "Zato se nisi
udala za Bekra, da se on s tobom igra i da se igra s njime?"
(Buhari)

ak je i Omer b. Hattab, snani, strogi i otri vla

dar, govorio: "

ovjek sa svojom enom treba da bude kao

dijete, a sa drugim ljudima kao odrastao (ovjek). "
1
11
Ahmed: Musned.
11
2
Ahmed: Musned.
11
3
Buhari.
11
4 Buhari.
221
ZV. 3as|uajkritiku svoje supruge otvorenog srca. Su
pruge Boijeg Poslanika su preispitivale njegove odluke,
pase on nije ljutio.
U.

i dobro svojoj supruzi i djeci. Boiji Poslanik )

kae: "Najbolji od vas je onaj koji je najbolji prema svojoj
porodici. " (Tirmizi) Ako ti bude prema njima dobar, bit e
i oni dobri prema tebi i u ivot e ti unijeti sreu i blagosta
nje. Ne budi krt prema svojoj supruzi, prema sebi ili djeci.
Troi na ono to je dobro. Sve to potroi na tvoju porodi
cu ubraja se u sadaku. Alejhisselam veli: "Najbolji dinar je
onaj koji uloi u svoju porodicu. " (Ahmed i Muslim)
Z
Trideset safjeta
kako e
usreiti sfo9a

muza

IJEDNO MJESTO NA SVIETU SE

PO UEPOT/ 1 RAHATLVKU NE
MOE POREDIT SA SRETNOM
KuoM. Gdje god putujemo i
naemo se, ne moemo biti
smireni kao u kui nad kojom se razgranala srea.
Sretna kua je ona u kojoj nema svae niti prepirke,
ona u kojoj se ne uje otar i okrutan govor, u kojoj nema
estokih kritika, u kojoj ukuani nalaze svoj mir, tiinu i
smirenost.
Odgovornost za stvaranje sretnog ambijenta pada na
roditelje. U ovom lanku elim da izloim kako supruga
svojom pameu, mudrou i lijepim ophoenjem moe da
usrei svog mua i time usrei svoju kuu.
223
1 Ne zaboravi da si ti odgovorna za sreu svog mua
i svoje djece. Znaj da e te zadovoljstvo tvoga mua uvesti
u Denet. Boiji Poslanik )kae: "Ona ena koja preseli
s ovoga svijeta, a njen mu je njome zadovoljan, ui e u
Dennet. " (Ibn Made, Tirmizi)
2. Ne optereuj svoga supruga iznad njegovih mo
gunosti. Ne sakupljaj svoje elje i ne gomilaj zaheve na
jednom mjestu. Tako e opteretiti mua i oerati ga od
sebe. Ako bude insistirala na svojim mnogobrojnim za
hevima, lahko se moe desiti da svi budu odbijeni i da ti
istovremeno bude odbijena bez ikakvog kajanja i razmi
ljanja. Sjeti se ta je Omer b. Abdulaziz rekao svome sinu:
"Bojim se da ljudima izloim sve obaveze odjednom, pa
da ih oni odbiju odjednom. "
Alija prenosi da je Poslanik kazao: "Doista, Allah
voli prijatnu i komunikativnu enu prema muu, koja se
kloni drugih." (Dejlemi)
3. Ne trai od njega da odjednom usvoji sve vrline i
pozitivnosti koje bi hela da on ima. Veoma je rijetko da
neki ovjek ima sve pozitivne osobine!
4. Kada se ovjek oeni enom u sebi ima dragu sliku
svoje ene onako kako ju je prvi put vidio. Ta slika u nje
mu ostaje cijelog ivota i nemoj je kvariti.

uvaj svoju ljepotu i svjeinu, eleganciju i zdravlje,

putenost pokreta i sladunjavost govora. Ne razgovaraj s
njime grubim glasom! Ne ponavljaj uline izraze! Ako ne
bude vodila rauna o ovim idealnim enskim osobinama,
tvoja slika u muevljevim oima bit e srozana i bit e
24

daleko od predstave o divnoj eni koju svaki ovjek eli za

svoju suprugu
.
Opisujui dobru suprugu, Boiji Poslanik ) kae:
"Kada pogleda u nju, to te raduje. " (Ibn Made)
5.

uvaj svoju vjeru. Oblai islamski hidab i ne do

zvoli da neko vidi dio tvoga tijela, makar na kratko. Tvo
me muu je stalo do tebe i eli da te vide samo oni kojima
je to vjerom dozvoljeno.
Jedan ovjek se oenio djevojkom iji hidab i pobo
nost su ga zadivili kada je svojoj drugarici u razgovoru
odvratila: "Desit e nam se samo ono to nam je Allah pro
pisao." Rekao joj je da e je se uvijek sjeati u toj uzvienoj
slici - vjernice u Allaha, zadovoljne Njegovim odreenjem,
privrene visokim principima i istim idejama. Neka tvoj
mu u tebi vidi ovakvu enu. Nemoj ruiti sliku u njego
vom srcu i dui. Uljepaj se za njega prije nego to doe
kui naveer. Neka te vidi u najljepem stanju. Obuci istu,
prigodnu odjeu. Upotrijebi miris koji on voli. Stavi oko
vrata neku od ogrlica koju ti je poklonio. On voli da vidi na
tebi svoje poklone. Ponaaj se kao da ide u posjetu nekoj
drugarici ili roaki.
6. Ne zapostavljaj svog mua zbog kunh poslova.
Nemoj da svi poslovi kuhanja, ienja i raspremanja na
stupe kada on doe kui umoran i iscrpljen. Vidi te samo
u kuhinji, u odjei za kuhanje i rad! Obavljaj te poslove u
njegovom odsustvu.
ZZ
7. Svoju kuu raspremi kako treba. Izmijeni raspored
dnevne sobe s vremena na vrijeme. Upotrijebi svoj umje
tniki da dok bira mjesto za levhe, ukrase i drugo.
8. Nemoj da te obuzima panika zbog rasplamsalih
osjeanja, uzavrele ljubavi i snova na javi koje si osjeala
prije braka. To se smiruje u braku i pretvara u tihu, stabil
nu ljubav.
9.

ovjek im2 glavnu rije u branoj vezi, a ti si odgo

vorna za uspjeh, podesnost i slaganje u braku. Bez obzira
koliko si uspjena u nauci, kulturi, poloaju ili vlasti - trai
utoite u svome muu i ne protivi mu se u miljenju. Vodi
rauna, dok raspravlja s njime, da aktivno razmjenjuje
misli. Plodonosna razmjena miljenja bolja je od njihove
destruktivne polarizacije.
10. Daj do znanja muu da uestvuje u njegovim osje
anjima, radostima i brigama. Neka se osjea kao da ivi
u mirnom okruenju kako bi se posvetio poslu i stvarala
tvu. Tako e njegov ivot biti plodonosan.
. Isprobaj koristan, sladak govor, svijetao osmijeh,
osvjeavajuu alu i ozarenost. Nemoj biti tuna i potite
na. Izbjegavaj ruan i beskoristan govor. Nemoj biti namr
tena i utuena.
12. Pokai muu svoje umijee, izuzetnost i prednost
nad drugim enama. Tako e ti on biti privreniji. Ponosit
e se na tvoje line osobine ako bude precizna u svemu
to radi.
ZO

13. Nemoj gubiti vrijeme na telefonske razgovore sa

svojim drugaricama, ni na itanje asopisa koji piu o
glumcima i glumicama, pjevaima i pjevaicama. Ne trai
vrijeme na itanje ljubavnih romana i matarija. Takvih a
sopisa je mnogo u dananje vrijeme, a mnogo je i ena koje
veinu svog vremena troe na te bezvrijedne, nemoralne
asopise.
14. Izaberi one asopise koji e koristiti tvom razumu
i dui, koji e unaprijediti tvoje obrazovanje i koji e ti po
moi da rijei neke probleme oko kue ili djece.
15. Na televiziji gledaj ono to e ti koristiti i to e ti
donijeti nova saznanja i iskustva. Ne gubi vrijeme na bez
vrijedne serije i isprazne filmove.
16. Podstakni svog mua na sportsku i fiziku akti
vnost van kue. Hodaj s njime kada je to mogue i uivajte
u istom vazduhu za vrijeme vikenda i kad god vam se
ukae prilika za to.
17. Odaberi odgovarajui trenutak za izlaganje i rea
vanje problema porodice. Jer, teko je rijeiti problem prije
nego to mu krene na posao ujutru. Tada nedostaje vre
mena. Nemoj govoriti o problemima kada se vrati s posla
umoran I iscrpljen. Najbolje vrijeme za analizu i reava
nje problema je vee. Ne razgovaraj o problemima s dje
com u njihovom prisustvu kako ne bi pomislila da pred
stavljaju teak teret za tebe i mua ili da su uzrok vaim
nesporazumima.
18. Nemoj mua na vratima doekivah s albama oko
nevanih stvari poput djeijeg plaa. Ne trai od njega da
ZZ/
igra ulogu policajca meu djecom - policajca koji treba
uhvatiti optuenog, suditi mu i kazniti ga.
19. Ne kritikuj muevljevo ponaanje pred djecom. Ni
poto ne koristi neprikladne izraze koje e djeca kasnije po
navljati, kao npr. dola je babaroga", dola je nevolja" . . .
20. Posebno se pazi preerivanja u ljubomori i kritici.
Izbjegavaj postupke koji e pobuditi njegovu ljubomoru i
pomutiti mu misli. Abdullah b. Dafer b. Ebu Talib je svo
ju ki savjetovao:

uvaj se ljubomore jer je ona klju ra

zvoda.

uvaj se preerane kritike jer to stvara mrnju. "

21. Ne dozvoli da bude ljubomorna na suprugovu lju
bav prema njegovoj majci ili ocu. Kako moemo prihvatiti
da supruga-muslimanka zapone svoj ivot ljubomorom
na muevljevu ljubav prema njegovoj porodici? To je pri
rodna ljubav koja se ne dotie ljubavi prema eni. Kako
moemo prihvatiti da ena-muslimanka od svoga mua
zahtijeva da zapone ivot nepokornou Allahu i Njego
vom Poslaniku ;? Da bude nepokoran svojim roditeljima,
da pokida rodbinske veze kako bi eni udovoljio!?
Poslanik ; nam govori da e se na ovaj nain izmijeniti
stanje i ponaanje muslimana u budunosti i da e ovjek
biti pokoran eni, a nepokoran majci; vjeran drugu, a oso
ran prema ocu!"
22. Ne prenosi svojima kune probleme. Tako e njih
okrenuti protiv mua. Rijei svoje probleme u saradnji s
muem.
28

23. Ne uzdii se nad muem ukoliko si bogatija od

njega, ukoliko si na vioj drutvenoj ljestvici ili ako ima
vee znanje i obrazovanje. Nije dozvoljeno umanjivati mu
evljev znaaj, uniavati njegovu vrijednost i uzdizati se
nad njime. Boiji Poslanik ) kae: "Uzvieni Allah nee
pogledati enu koja ne zahvaljuje svom muu iako bez nje
ga ne moe. "
11
5
24. Ne odbijaj brane dunosti. Boiji Poslanik ]kae:
"Kada ovjek pozove svoju enu u postelju, a ona to odbije
i izazove njegovu srdbu, meleki e je proklinjati sve do
zore." (Muttefekun alejhi)
Nemoj postiti nafilu-post osim s njegovom dozvolom.
Boi ji Poslanik ] kae: "

eni nije dozvoljeno da posti u

muevljevom prisustvu bez njegove dozvole, niti da ne
kog puta u kuu bez njegove dozvole. " (Buhari)
25. Ne zaboravi ta je mu uinio za tebe. Boiji Posla
nik ]spominje da je nezahvalnost ene prema muu jedan
od razloga njenog ulaska u Dehennem. On to naziva ku
from. Abbasov sin, neka je Allah njima zadovoljan, pre
nosi da je Boiji Poslanik ]rekao: "Predoena mi je Vatra
i u njoj bjee najvie nezahvalnih ena (kafirki). " Zar one
ne priznaju Allaha? - upitae. "One ne priznaju mua i ne
priznaju dobroinstvo. Kada bi cijeli ivot nekoj od njih
inio dobro i samo joj se jedanput zamjerio, ona bi rekla:
'Nikada od tebe nikakvo dobro nisam vidjela."' (Buhari)
11

N
esa'i, Bezzar i Hakim koji kae da je lanac ovog hadisa
vjerodostojan.
ZZV
26.

uvaj imetak svoga mua. Troi samo na ono to ti

on dozvoli i s ime se sloi. Boiji Poslanik kae: "Neka
ena ne troi iz kue svoga mua osim s njegovom dozvo
lom." Upitae: "Boiji Poslane, pa zar i hranu?
"
"To je
najbolji dio naeg imetka", odgovori.l
16
27. Ako spada u majke koje rade, nemoj da misli da
je muu i djeci potreban samo novac. Majka ne moe nov
cem nadoknaditi ono to je propustila na humanom planu.
Vjetako mlijeko nikada ne moe nadomjestiti majino,
prirodno mlijeko! Toplina slukinje ne moe zamijeniti
toplinu majke! Hrana slukinje-nevjernice ne moe zami
jeniti hranu iste ene! Odgoj nepismene odgajateljice ne
moe nadomjestiti odgoj svjesne majke.
28. Ne strepi od posla svoga mua. Veoma je runo
to to neke ene kukaju zbog posla njihovih mueva. A to
kukanje biva kroz stvaranje nevolja, neprestano aljenje,
optuivanje mua za zapostavljanje . . . ili kroz demonstra
tivan odlazak u kuu majke . . .
29. Sjeti se da je mu navikao da vidi kako se njegova
majka prva budi. Ona zatim budi sve ostale, sprema im
doruak i pomae malima da se obuku. Njemu nee biti
drago da vidi kako mu supruga spava sve dok sunce viso
ko ne izae!
30. Imaj na umu da je kua puna ljubavi i mira, obo
stranog potovanj a i povjerenja, u kojoj je hrana pare hlje
ba i aa vode, bolja od kue pune mesa i najboljih jela u
kojoj vladaju svae i nevolje.
1J
Hadis biljei Tirmizi s dobrim senedom.
230
Minuta za
pokudu . . .
ili pohralu
m
ETODA JEDNOG
MINUTA JE NO-
VA METODA
ODGOJA DJEC. Ako su ti djeca neposluna, ili ako osjea neki
problem u odgoju djece, potrudi se da primijeni metodu
jednog minuta u odgoju, a zatim provjeri da li je to dalo
eljene rezultate.
Prof. dr. Spenser Donson smatra se utemeljiteljem ove
metode u savremenoj pedagogiji. Ukratko, ova metoda se
oituje u davanju djeci do znanja da nismo zadovoljni nji
hovim pogrenim postupkom, ali uz njihovu saglasnost.
Kako se to moe postii za jednu minutu?
Kada se tvoj sin vrati kasno kui, i to ponovi nekoliko
puta tokom sedmice, pogledaj ga u oi i reci: "Vratio si se
kasno! Ovo ti je drugi put da kasni ove sedmice! " Zatim
1
treba da iskae svoju ljutinu: "Veoma sam ljut na tebe,
sHC! Veoma sam tuan to si to ponovio dva puta."
Najvanije u svemu ovome je da u prvoj polovini mi
nute postigne da tvoj sin osjea ono to i ti osjea. Nije
dovoljno samo ruiti djecu. Vano je da oni to osjeaju.
Tvoj sin e, nakon tvog kratkog razgovora s njime, u ko
jem e ispoljiti svoja
.
rava osjeanja, i sam osjetiti da ne
voli ono to je uinio. Stavie, moda e osjeati i mrnju
prema tom postupku. Niko od nas ne voli da ga kritikuju,
a to je upravo cilj prve polovine minuta - da se tvoj sin
osjeti uznemirenim.
Ali, ta initi ako se on osjeti ugroenim i pone se
braniti? Dolazi vrijeme za drugu polovinu minute. Ona je
klju uspjeha kuenja koje ini.
U prvoj polovini minute si, dakle, rekao svom djetetu
da si ljut i razoaran u njega i da si tuan zbog njegovog
pogrenog ponaanja. U drugoj polovini pogledaj u njega
i daj mu do znanja da si na njegovoj strani i da nisi protiv
njega. Reci mu ono to on eli uti od tebe. Reci mu da je
dobra osoba, da ga voli, ali da nisi zadovoljan onime to
je uinio te noi i da te to veoma pogaa. Zatim ga jako
zagrli kako bi mu dao do znanja da je ruenje prestalo, ali
mu to ne govori.
Tako si u prvoj polovini minute pokudio dijete za ve
oma kratko vrijeme, ukazao si mu na ono to je uradio i
iskazao svoje osjeanje ljutnje zbog tog postupka.
U drugoj polovini minute nastupaju trenuci mira, lju
bavi i povjerenja. Tada govori kako ne prihvata takvo
232
ponaanje svoga sina, ali da je on dobro dijete. Daje mu
do znanja da ga voli i titi.
Ovaj nain je mnogo djelotvorniji od sile i batina. Djeca
e osjetiti da njihovi postupci ne mogu proi nekanjeno i
da su dobre i voljene osobe.
Minut pohvale
Kada tvoje dijete uradi neto to zavreuje pohvalu,
uini da se osjea sretnim kada uini neto dobro, kao to
si ga kudio kada je uinio loe. Obrati panju na svoju dje
cu kada se lijepo ponaaju i tano im naznai pozitivnu
stvar koju su uinili. Pokai im svoju radost zbog onoga
to su uradili. Prestani govoriti nekoliko sekundi. Tvoja
utnja e im uliti zadovoljstvo samima sobom.
Svoju pohvalu zavri zagrljajem ili ih potapi po ra
menima tako da osjete da ti je stalo do njih. Uprkos tome
to tvoja pohvala ne traje vie od minute, njihovo osjeanje
zadovoljstva e ih pratiti cijelog ivota.
Minut za vikend
Potrudi se da se sastane sa svojom djecom prije viken
da. Pitaj ih kako ele da ga provedu. Pusti ih da naprave
plan, odrede svoje ciljeve i kau ta ele raditi tog vikenda.
Sakupi te ciljeve I pusti ih da ih promatraju jedan mi
nut. Svako od njih e vidjeti da li se to slae s njihovim
ponaanjem. Jedno dijete e napraviti plan u kojem e po
praviti svoju komunikaciju s drugima i kako da ne uzne
mirava druge svojim povienim tonom. Drugo dijete e za
ZJJ
ciljuzeti uenje lijepog hodanja ukoliko nije njime zadovo
lja1y itako dalje.
Svako dijete e pogledati svoje ciljeve Irazmotriti da li
se njegovo ponaanje slae s njima. To nee trajati vie od
jedne minute.
Na ovaj nain djeca e stei samopouzdanje i mo
upravljanja stvarima u ivotu. Njihova svakodnevica e
biti svjetlija i ivlja.
Ovu metodu isprobao je veliki broj oeva i u njoj je na
ao reenje za probleme u odgoju djece. Doli su do boljih
rezultata za kratko vrijeme. Njihova djeca su nauila kako
da vole sebe, kako da razviju svoj odnos prema okolini i
okusila su ugodan ivot u kui u kojoj nema mrnje.
234
Moj sin je
neposluan . . .
ta da radim?

EVI l MAJKE ETO

E ALE NA NEPOSLU
SNOST SVOJE DJECE.
Neposlunost postaje vidlji-
va u petoj godini djetetovog
ivota, a ponekad u etrnaestoj . U petoj godini dijete osje
a prisustvo drugih I strahuje da e se izgubiti meu nji
ma. Stoga ono nastoji da ispolji svoj u linost i tako se javlja
nepos! u nost.
U etrnaestoj godini djeak je ve proao rano djetinj
stvo i nalazi se na ulazu u svijet odraslih. U oba bluaja ne
treba se bojati od neposlunosti, jer je to kratkotrajna pOj
va. Njoj se treba blago suprotstaviti. Ne treba pribjegavati
sili i tada e neposlunost nestati i sama od sebe se istopiti.
Neposlunost moe biti rezultat djetetovog prolaska
2
kroz probleme vezane za nastavu, odnos sa drugovima,
neuspjeh u neemu ili tenja ka neemu. Ponekad smo i
mi sami uzrok pojave neposlunosti, tako to od djece tra
imo da nas posluaju bez objanjenja, to od njih traimo
vie stvari istovremeno, ili od njih traimo da urade neto
to im nije jasno ili to nije neophodno, ne dozvoljavajui
Hda iznesu svoje razloge.
Kako postupiti u sluaju neposlunosti:
- pazite da se neposlunost ne pretvori u odmetnu
tost;
- nikada ne traite vie stvari odjednom;
- pokuaj da otkrije uzroke odmetnutosti (loe dru
tvo, zdravstvena tegoba, moralna utuenost kod djeteta ili
dr.);
- nemoj pribjegavati maenju ili potkupljivanju;
- nemoj se predavati zahlevima odmetnutog djeteta.
Zato odbijaju nareenja roditelja?
- Ono to roditelji nareuju ili zabranjuju u mnogo
sluajeva ne slae se s eljama i nahoenjem djece, poput
zabrane igranja i skakanja, plivanja i dr.
- Ponekad dijete odbija nareenja roditelja iz razma
enosti i neposlunosti. Uzrok tome je prelerana razmae
nost kojoj je to dijete bilo izloeno.
236

-

esto su roditeljski zahtevi nejasni, poput "ne prljaj

se", "sluaj roditelje" . . . Bolje je da mu kaemo: "Stavi au
na sto i nemoj je pribliavati odj ei. "
Nema slijepe poslunosti
Ako djetetu eli da da neki zadatak, ponavljaj mu
izreku "ko trai, taj i nae, ko posije, taj e i ponjeti" ili
"hajde, sine, da traimo i trudimo se".
Prisiljavanje na slijepu poslunost tokom dueg perio
da gasi djetetovu duu, ubija mu linost i samopouzdanje.
Ako eli da kod svoje djece izgradi naviku da slua-
ju, pokuaj da naui slijedee stvari:
- ne izdaj mnogo nareenja odjedanput;
- ne slui se osornou, grubou Dprijetnjama;
- ne dozvoljavaj neto to e drugi put zabranjivati;
- nemoj preterano pourivati dijete da uini neto.
Izbjegavaj da mu govori "pouri . . . ;
- imaj na umu da lijepo traenje ima jai uticaj nego
kuenje i kritikovanje.
11
7
111
Za vie detalja pogledaj knjigu dr. emsi Bae x/oooa
y
o,|||
djecu u ovom vremenu.
237
. . .
Od1oi
djece -
.
.
umtJece t
.
znanJe
K
AD SA DJEO
JE UM/ECE
KOJE MANJKA
MNOGIM OEVIMA l MAJKAMA U ODREENIM FAZAMA IVOTA. Roditelji Se
esto pitaju koji je najbolji nain odgoja djece?

injenica je da samosvijest djece proizlazi iz tvog

odnosa prema njemu_ Ako mu da do znanja da je "dobro
dijete" onda si mu dao do znanja da ga voli. To e mu
uliti predstavu o sebi kao o dobrom, potovanom ovjeku,
vanom na ovom svijetu. A ako si nestrpljiv s njime i da
mu do znanja da "nije dobro dijete", ako ga stalno grdi i
kudi, on e na tome i odrastati. Imat e negativno milje
nje o sebi, to e na kraju prei u depresiju, melanholiju ili
neposlunost i revolt.
ZV
Podui ga ta je pogreno
Kada vidi da dijete radi neto to ne voli ili neto to
je neprihvatljivo, daj mu do znanja da nije nedostatak u
njemu kao ovjeku, ve je pogreka u tom postupku.
Reci mu: "Uradio si neto to ne valja" umjesto da mu
kae: "Ti nisi dobro dijete. " I reci mu: "Nisi lijepo pustu
pio sa svojim bratom", umjesto da kae: "Loe si dijete."
Izbjegavaj otra sukobljavanja
Vrlo je vano da roditelji znaju kako da u isto vrijeme
reaguju blago i odluno sa osjeajima djeteta. Ne smije biti
estokog sukoba rijeima ili udarcima, niti svae izmeu
majke i djeteta. Njemu treba s odlunou saoptiti da je to
to je uradio loe i neprihvatljivo i da ono samo nije zado
voljno time.
To ne znai da roditelji treba da budu previe blagi i
da ostave dijete da radi ta hoe. Naprotiv, moraju posto
jati jasne odrednice oko toga ta je prihvatljivo, a ta nije.
Dijete ima pravo da iskae svoju ljutnju kroz pla ili govor.
Meutim, nikada mu ne treba dozvoliti da lomi stvari po
kui ili da udara svoje drugove i brau.
Privoli svoju djecu, ali mudro
Odgoj se ne moe odvijati bez ljubavi. Djeca kojima
odgajatelj prua ljubav i panju osjeaju veu privrenost
i sluaju ga uhom i srcem. Stoga je potrebno da se roditelji
trude da privole svoju djecu i ne ine ono zbog ega e
ih zamrziti. Ne smiju ih poniavati, neprestano kanjava-
240

l
ti, zapostavljati, ograniavati im slobode i ne ispunjavati
njihove opravdane zahteve. Ako nekada budu primorani
na kanjavanje, neka to urade mudro, kako ne bi nesta
lo ljubavi bez koje nema ni odgajanja. Ta ljubav ne znai
da djeca treba da ovladaju svime u kui ili koli, da rade
ono to poele bez zapreka i reda. To nije ljubav. To je sla
bost i nered. Ljubav Poslanika s. a. v. s. prema ashabima nije
ga sprijeila da im da odreene zadatke, da ih povede u
dihad i da ih ak kazni kada pogrijee i prekre vjerske
propise. To, meutim, nije unitilo ljubav ashaba prema
njihovom Poslaniku. Oni su ga sve vie voljeli i posluni
mu bivali.
Potuj svoga mua
Da bi ovjek dobio povjerenje svojih sinova, mora ui
vati ljubav i potovanje svoje ene. Dobra ena je ona koja
svakog trenutka djeci daje do znanja koliko je znaajan
njihov otac, koja ih podstie na potovanje i ljubav prema
njemu i koja im stalno ponavlja njegove vrijednosti i lijepe
osobine. Ona djetetu kae: "Ponaaj se tako, jer to je drago
tvome ocu! " "Ne radi to, to e razljutiti tvoga oca i tvoga
Gospodara! "
Poklon ... makar i dinar
Ako eli biti drug svom djetetu, mora znati da su
mu usta budnija od uma. Kutija slatkia vrednija mu je od
nove knjige. Ukraeno odijelo drae mu je od okienog go
vora. Pametan otac je onaj koji ulazi u kuu nosei poklon,
uspomenu ili igraku. Neka ne zaboravi otac da na ovom
241
` w

svijetu postoje stvari koje su nestvarne, a koje su kod dje
teta stvae. Mi neemo pridobiti njihovo drugarstvo sve
dok ne budemo vidjeli svijet njihovim oima.
Sasluaj svoje dijete
Kada ti doe sin da razgovara s tobom o onome to
mu se desilo u koli, nemoj to bacati u stranu. Njegov ra
zgovor s tobom je u tom trenutku, iz njegove perspektive,
vaniji od svega to tebe zaokuplja. On eli da t kae ta
osjea ili da ti izrazi svoju radost zbog pohvale koju je do
bio u koli toga dana.
Posveti mu panju kada ti kae da je dobio najveu
ocjenu tog dana na ispitu iz nekog predmeta. Ohrabri ga
da napreduje, umjesto da mu da do znanj a da te to ne
interesuje i da te se ne tie.
Ako ti mali sin doe jednog dana da ti kae kako ga je
neko udario u koli, a ti ga upita: "Jesi li siguran da ti nisi
zapoeo tuu?", tada si zatvorio vrata razgovora sa svojim
sinom. U oima svog sina pretvorio si se iz prijatelja od
koga on trai pomo u istraitelja ili sudiju koji nagrauje
i kanjava.

ak, sin te moe smatrati za nepravednog sudi

ju koji eli da optui rtvu i dokae nevinost napadaa.
Kada se dijete obrati roditeljima, oni moraju pokazati
interesovanje i elju za nastavkom razgovora. Trebaju na
stojati izbjei svaki pokuaj kritike ili nezainteresovanosti
prema onome to dijete govori.
242

Igraj se s djecom
Boiji Poslanik s. a. v. s. se igrao sa djecom i blago se
odnosio prema njima. Poznato je kako je postupao sa svo
jim unucima i djecom ashaba, neka je Allah zadovoljan
njima.
Ebu Hurejre r. a. prenosi da je Boiji Poslanik s. a. v. s.
poljubio Hasana u prisustvu Akre' b. Habisa Et-Temimija.
Akre' ree: "Ja imam desetoro djece i nijedno nisam polju
bio." Boiji Poslanik s. a. v. s. se okrenu ka njemu i ree: "Ko
nema milosti, nee mu se ni ukazati milost." (Muttefekun
alejhi).
Muavija r.a. je govorio: "Ko ima dijete, neka bude dje
tinjast sa njim."
Boiji Poslanik s.a.v.s. se igrao sa djecom. Milovao ih je
po glavi, zbog ega su ona osjeala ljubav i toplinu. Abdul
lah b. Dafer, neka mu se Allah smiluje, kae: "Boiji Po
slanik s. a. v. s. me je pomilovao po glavi i rekao: - Gospoda
ru moj, daj Daferu nasljednika. " (Hakim).
On je milovao djecu po licu, kao to se navodi u Mu
slimovom Sahihu. Dabir b. Semure kae: "Klanjao bd
sa Boijim Poslanikom s.a. v.s .. Nakon namaza on je izaao
svojoj porodici. Doekala su ga dva djeteta i on Hmilovao
po obrazima jedno po jedno. "
Nesai biljei da je "Boij i Poslak s. a.v.s. posjeivao
ensarije. Nazivao je selam njihovoj djeci i milovao ih po
glavi. "
Z4d
Ustavi djeci neto slobode
Najgora stvar u naim institucijama i kolama, kao to
kae jedan odgajatelj, jeste neprestana kontrola koja u djeci
stvara teskobu i teret. Ostavimo djetetu malo slobode i po
tudimo se da ga uvjerimo da e mu ta sloboda biti oduzeta
ukoliko je bude zloupotrijebio. Nemoj ga kontrolisati i ogra
HVU. Ako prekri red, podsjeti ga da postoji kontrola.
Dijete ima jake motive da se bori za svoju slobodu. Ono
se bori da ga otac ostavi da koristi igrake kako samo eli i
bori se da ne obuje arape onako kako treba. Dijete, ustva
ri, ima potrebu da ga voli i zagrli, a ne da ga ograniava.
Njemu je potrebna briga pomijeana s povjerenjem. Ono
eli da ga podui svemu novom, ali ne da ga tera na to.
Ukratko: nemoj da ti dijete bude predmet preterane brige.
Izriite naredbe, ali mudre
Naredbe treba da budu izriite. Babov ili majin ton
treba da govori o njihovoj spremnosti da pomognu djete
tu. Kada dijete prospe igrake po podu sobe, majka treba
rei: "Hajde da zajedno pokupimo igrake. " Ona poinje
da sakuplja igrake, a dijete odmah dolazi da joj pomogne.
Dijete se esto ne odaziva ili ak plae i vriti kada majka
prijeteim tonom trai od njega da opere ruke ili da ode
u kupatilo. Meutim, ako bi djetetu bilo mirnim tonom
nareeno, ono e se krajnje mirno odazvati.

to se vie
insistira, dijete osjea veu neposlunost i averziju prema
onome to traimo od njega.
Neki roditelji se hvale time to ih djeca dobro sluaju i
24
~ . . . . . -
%
to ne ine ono to im zabranjuju!
Drugi se, pak, odnose prema djeci kao prema stvarima
koje nemaju duu. Neki optereuju djecu iznad moguno
sti i daju im zadatke koje ne mogu izvriti. Sve su to pre
lerivanja. U takvom odgoju nema mudrosti iji je slogan
najbolji je srednji put".
Rijetko kritikujte
Vodite rauna, oevi i majke, da upuujete to ma
nje automatskih kritika koje nisu neophodne. Trudite
se da djeci ne nameete otru kontrolu. Dijete nije stvar
kojom moemo upravljati kako elimo. On ima svoj na
in voenja ivota i ureivanja stvari. Zato bismo guili
njegovu matu?
Dijete esto susree veliki broj pitanja i naredbi: "Zato
se tako smije? Zato tako hoda? Lijepo izgovaraj rijei!
Ne igraj se kosom! Idi i operi zube . . .
Sve ovo utie na dijete i u njemu stvara nemir ili gubi
tak samopouzdanja.

esto se deava da prvo dijete podne

se najvei teret otrog odgoja i stroge kontrole od strane
roditelja. A oni, zatim, osjete da su mnogo toga nauili od
svog prvog djeteta i da drugom trebaju dati vie slobode.
Tako se prema njemu ophode sa vie povjerenja, za razliku
od prvog.
Majka treba da razvija umijee mirnog razgovora sa
djetetom tako to e mu postavljati neka pitanja da vidi
kakve e odgovore dobiti. Ona e mu usaditi naviku da ne
vie dok govori, da ne prekida tu razgovor i sl.
Z4
Pitat e ga, na primjer: "

ta bi uradio kada bi vidio da

tvoj brat bije drugove?

ta bi uradio kada bi vidio ozlijee

no dijete na putu?"
Deca b kojom roditelji rijetko razgovaraju odrastaju s
manje samopouzdanja od onih koji su naviknuti da razgo
varaju s roditeljima na miran nain.
Ponaanje tvoje djece odraz je tvog ponaanja
Kada otac povie kako se mnogo umara, kako ne do
bija nita u zamjenu za taj zamor i kako trpi nepravdu na
ovom svijetu, to e u djetetovom mozgu znaiti da je o
vjek rtva ene i da je bolje ostati neoenjen. A kada majka
povie kako je ovjek jedino bie koje uiva u ivotu i da
iskoritava sav trud ene, to e kerkici znaiti da ovje
ka treba mrziti i ne potovati ga. Zbog toga ona izbjegava
brak kada odraste.
Kada sin vidi oca kako poniava majku, smatra to pra
vim nainom ophoenja prema njoj. A kada kerka vidi
majku kako nipodatava oca i loe se odnosi prema njemu,
osnova njenog ophoenja prema ljudima biva nipodata
vanje i grubost.
Rezime: Ophoenje roditelja prema djeci treba da ima
odreene principe. Ne smije hvaliti sina za neto zato si
ga juer kudio. Ne smije ga kuditi za neto zato si ga juer
hvalio. Nipoto ne ini ono to zabranjuje djetetu da ini.
Za vie detalja pogledati knjigu dr. Bae Kako odgajati
djecu u ovom vremenu, izdava: Dar el-Kalem, Damask.
Z4O
~~ ~ . ~ . . . ~
Iman iztor
#
srece

IE SREA U OBILNOM IME

TKU, U SJAJNOM UGLEDU, U
MNOGOBROJNOM PORODU,
U IVOTU U /ZOB/UU NIT U MATERI
JALNOM ZNANJU. Srea je neto
to ovjek osjea u sebi: istoa due, smrenost srca, rai
renost grudi, mirnoa osjeanja.
Srea, kao to kae dr. Jusuf el-Karadavi, "jeste neto
to izvire iz ovjeka I ne dolazi izvana. Ako zamislimo
sreu kao drvo koje raste iz ljudske due i ovjejeg srca,
onda vjerovanje u Allaha i Budui svijet predstavlja njego
vu vodu, hranu i zrak. "
Jedan ovjek se bio rasrdio na svoju enu. Ljutito j oj j e
kazao: "Unesreit u te! " Ona mu smireno odgovori: "Ne
moe me unesreiti, kao to nije u tvojoj moi n da me
usrei. " "Kako ne mogu?", upita mu. "Kada bi srea bila
u plati, ti bi mi je ukinuo; kada bi bila u nakitu, Ubi mi ga
Z+
oteo. Ali ne, to je neto to ne posjeduje ni ti D svi drugi
ljudi! "

ovjek zaueno upita: " A od ega zavisi tvoja sre

a?"

ena s uvjerenjem odgovori: "Ja svoju sreu nalazim

u mom vjerovanju; moje vjerovanje je u srcu; a nad mojim
srcem vlast ima jedino moj Gospodar!"

ivotno iskustvo, kao to kae dr. Ahmed Emin, govo

Onam da je vjerovanje u Allaha najslaa oaza i izvor sree.
Najei uzrok nesree u porodicama jeste postojanje djece
koja ne slijede Allaha u svojim postupcima, ve slijede svo
je strasti i prohteve. Kada je vjera rairena u porodici, tom
porodicom vlada srea. Dr. Kamil Ja'kub kae: "

injenica
u koju sam se uvjerio u svom ivotu kao ljekar jeste da su
najmirniji i najstabilniji ljudi oni koji imaju najvie imana u
sebi i koji se najvre dre vjere."
Jedan mladi ljekar je sa svojim profesorom obilazio
neke bolesnike u univerzitetskoj bolnici. Profesor je bio Irac
irokog obrazovanja, u poznim godinama. Mladi ljekar bi,
kada bi vidio da je kod bolesnika nestalo znakova bolesti,
na kartici kreveta napisao sintagmu: "Izlijeen je i moe na
pustiti bolnicu." Profesor primijeti znakove gordosti na licu
svoga uenika i ree mu fksirajui ga pogledom: "Precrtaj
rije 'izlijeen
'
, dijete moje, i umjesto toga napii 'popravilo
mu se stanje
'
. Nije u naoj moi da izlijeimo bolesnika i
dovoljan nam je ponos to to se njihovo stanje popravilo
kod nas, a izljeenje je samo kod Boga jedinoga."
Kamil Ja'kub ovo komentarie rijeima: "Nema sumnje
da ovako duboko vjerovanje, uz obilno znanje, predstavlja
jedan od uzroka duevne radosti i istinske sree."
248
Srea i smirenost due
Smirenost due, bez sumnje, predstavlja prvi izvor
sree. Ta smirenost, kao to kae dr. Jusuf el-Karadavi u
svojoj vrijednoj knjizi "Iman i ivot", udahnuta je od Alla
ha. To je svjetlo koje smiruje strahove, otklanja brige i lei
u tuzi.

ovjeka koji ne vjeruje trzaju razne brige i vuku razne

elje. On se dvoumi izmeu svojih poriva i zadovoljavanja
drutva u kojem ivi. Vjernik je od svega toga miran. Svi
ciljevi su objedinjeni u jednom cilju prema kome on stremi,
a to je zadovoljstvo Uzvienog Allaha. Kae Uzvieni:
.,,
|
.

~
P "
P

~
. . . i onaj ko bude slijedio uputu Moju nee zalutati i
nee nesrean biti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje,
taj e tes7im ivotom ivjeti + + (Ta ha, 122, 123)
Kakvom je samo smirenou bio ispunjen na Pejgam
ber Muhammed kada se vratio iz Taifa raskrvavljenih
stopala i srca ranjenog runim postupcima tamonjih lju
di. On je samo podigao ruke k nebu i zakucao na ta vrata
ovim ivim rijeima, koje su njegovo srce ispunile svje
inom i mirom: "Gospodaru moj, Tebi se alim za moje
nemoi, nesnalaljivosti i neprihvaenosti od ljudi. O Naj
milostiviji! Ti si Gospodar nejakih i slabih, Ti si i moj Go
spodar. Kome me preputa? Neprijatelju koga je obuzela
stvar kojoj pozivam, ili koji me jo izdaleka smrknuta lica
eka. Ako to nije Tvoja ljutnja na mene onda ne marim,
Z+V
aliTvoja zatitaimilost su mi prostraniji (drai) . Ueem
Ti se nurom lica Tvoga kojim su obasjane tmine i kojim je
Dunjaluk i Ahiret ureen, da me ne zadesi Tvoja ljutnja i
ne spusti se na mene Tvoja srdba. Samo Tvoju milost i
zadovoljstvo trebam, nema snage ni moi osim Tvoje. "
Jedan od najvanijih povoda za anksioznost i brigu je
ste aljenje za prolim, nezadovoljstvo sadanjim i strah
od budueg. Iz tog razloga psiholozi i pedagozi savjetuju
da treba zaboraviti jueranje bolove, da treba ivjeti u sa
danjosti. Prolost se nikako ne moe vratiti. Predava na
jednom amerikom univerzitetu je ovo lijepo predstavio
tako to je prisutne upitao: "Ko je od vas pilio drva?" Mno
go uenika je podiglo ruke. Zatim je pitao: "A ko je od vas
pilio piljevinu?" Na to niko nije podigao ruku. Predava
tada ree: "Naravno, niko od vas nije pilio piljevinu, zato
to je ona ve izrezana. Ista takva je i prolost. Kada vas
obuzme briga o prolosti, znajte da u tom trenutku pilite
piljevinu!"
Srea ; zadovoljstvo
Zadovoljstvo je vii stupanj od strpljivosti. Njega moe
dostii samo onaj kome Allah da potpun iman i lijepu str
pljivost. Zadovoljan ovjek je sretan i zadovoljan onim to
mu se dogaa, bilo to bolest, siromatvo ili odreeni pro
blem. On je svjestan da se sve to desilo voljom Uzvienog
Allaha.

tavie, on u tome vidi blagodat upuenu od Alla

ha. Zato je meu Poslanikovim dovama bila ona: "Mo
lim Te da mi podari zadovoljstvo sudbinom." Govorei o
zadovoljnim ljudima, Poslanik )kae: "Oni se vie raduju
ZOU

%
nesreama nego to se vi radujete poklonima. " Biljei Ebu
Ja' la.
Historija nam govori da je Sa' d ibn Ebi Vekkas izgu
bio vid. Spadao je u ljude ija se dova primala. Mnogi su
mu dolazili da ini dovu za njih, pa bi im to bilo usliano.
Jedan ovjek mu kaza: "Amida, ti ini dovu za druge.
Zato ne zamoli Allaha da ti vrati vid?! " On, neka je Allah
zadovoljan njime, ree: "Sine moj, Allahovo odreenje mi
je drae od vida."
Oni koji su nezadovoljni i koji se ale nikada ne osjea
ju slast sree. Sav njihov ivot je tama i crnilo. Pravi vjernik
je zadovoljan svojim stanjem, zadovoljan svojim Gospoda
rom i uvjeren je da je to to mu je On odredio bolje nego
ono to bi sam sebi odredio. On se obraa Gospodaru svo
me rijeima:
. . . u Tvojoj ruci je svako dobro, Ti, uistinu, sve moe!
(Ali Imran, 26)
Srea, zadovoljstvo i poniznost
U ovjekovoj prirodi je ljubav prema ovom svijetu i
njegovim blagodatima. Nije sretan onaj ko dobije sve to
poeli. Sretniji je onaj ko je zadovoljan onime to ima. Sa' d
ibn Ebi Vekkas je rekao svome sinu: "Sine moj, kada trai
bogatstvo, trai i da bude zadovoljan time. Ako ne bude
zadovoljan, nikakav te imetak nee uiniti bogatim."
1
Ima H ta ljepe od hadisa u kojem Boiji Poslanik |
kae: Ako si siguran u svojoj porodici, zdrav u tijelu i
ima hane za taj dan, ti si stekao dunjaluk." (Tirmizi)
Hatim el-Esamm je rekao svojoj djeci: "

elim obaviti
hadd." Oni zaplakae: 11Kome nas ostavlja?" Njegova
kerka im ree: "Pustite ga. Ne alje on opskrbu." Kada je
otputovao, djeca su ostala gladna i krivili su sestru. Ona
ree: "Boe, nemoj me sramotiti pred njima." Nakon toga
pored njihove kue proe vladar i zatrai im vode. Hati
mova djeca uzee nov ibrik i dadoe mu hladne vode. On
ree: "

ija je ovo kua?" "Hatima el-Esamma", odgovorie.

On u kuu baci zlatnu ogrlicu i ree svojim pratiocima: "Ko
me voli, neka uradi isto." Njegovi pratioci bacie po ogrli
cu. Djevojica izae plaui. Majka je upita zato plae, ona
ree: "Allah nam je poslao obilnu opskrbu." "To je stvore
nje koje je u nas pogledalo, pa smo postali bogati, a ta bi se
desilo tek kada bi nas Stvoritelj pogledao?", ree majka.
Taberani u svom Tarihu navodi da je Omer ibn Abdu
laziz za vrijeme svojeg hilafeta naredio jednom ovjeku da
mu kupi odijelo za est dirhema. Kada ga je kupio, Omer
stavi ruku na njega i ree: "Kako je prijatno i lijepo! "

o
vjek koji ga je donio se nasmija. "Zato se smije?", upita
ga Omer. "Zato to si mi, vladaru pravovjernih, prije nego
to si postao halifa naredio da ti kupim odijelo od svile za
hiljadu dirhema. Kada si stavio ruku na njega, rekao si:
'Kako je grubo! ' A sada ti je odijelo od est dirhema nje
no?" Omer ree: "O ti, moja dua tei visokim vrijedno
stima. Kada god dostignem neki stepen, teim ka onom
visoijem. Bio sam namjesnik i teio sam ka hilafetu. Kada
252

.
_
sam postao halifa, poeo sam teiti ka onome to je vie, a
to je Dennet."
Srea je u izbjegavanju harama
Ima li vee sree za vjernika nego kada izbjegava ono
to je Allah zabranio? Ima li vee slasti za njegovo srce nego
dok bjei od puta greaka i bestidnosti? Boiji Poslanik
kae: "Kada musliman ugleda ljepotu neke ene i zatim
skloni pogled, Allah e mu otvoriti put nekog ibadeta u
kojem e uivati. " (Ahmed)
Dr. Mustafa es-Sibai, Allah mu se smilovao, kae:
"Kada ti dua pone stremiti ka nekom grijehu, podsjeti
je na Allaha. Ako se ne okane, podsjeti je na vrline ljudi.
Ako je i to ne odvrati, podsjeti je na sramotu ako ljudi za
taj grijeh saznaju. Ako i to ne uspije, ti si se u tom trenutku
pretvorio u ivotinju. "
O ovome Nabiga ibn

ejban kae:
N eki misle da grijeiti mogu
U tjnosti, dok su sami.
Kako mogu biti sami pored pisara
J Uzvienog Gospodara?
Grijesi rasteruju dobra i briu blagodati. Ali ibn Ehi
Talih kae: "Nesrea dolazi samo zbog grijeha, a nestaje
samo s pokajanjem."
Ko zauzda svoje strasti i ne dozvoli prohtevima da ga
ovladaju, taj je pametan ovjek koji vlada svojim nahoenji
ma. Sretan je na ovom i buduem svijetu. Pria mda je jedan

vladar
p
osjeto uenjaka is
p
osnika. Pozdravio ga je, a ovaj
mu je hladno i nezainteresovana odvratio. Vladar se naljuti
i rei: Zato ne obraa panju na mene, vladara?" Isposnik
senasmjeiiree: 1Kako U moe biti moj vladar kada su
svi moji robovi tvoji vladari?" "Ko su oni?" "To su prohle
vi", ree isposnik, "oni vladaju tobom, a moji su robovi."
Srea i zahvaljivanje na blagodatima
Mnogi ljudi smatraju da je najvea blagodat koju nam
je Allah pruio blagodat imetka. Pri tome zaboravljaju bla
godat zdravlja, vida, razuma, porodice, sinova i mnoge
druge blagodati.
Srea je biti uvjeren da e Uzvieni Allah voditi brigu
o tvojim dobrim sinovima, tako e se truditi da ih lije
po usmjeri. Omer ibn Abdulaziz je ostavio osmoro djece.
Ljudi su ga na samrtnoj postelji pitali: "

ta si ostavio djeci,
Omere. " "Ostavio sam im bogobojaznost", odgovori. "Ako
budu dobri, Allah se brine o dobrima. Ako ne budu takvi,
neu im ostaviti nita to e im biti od pomoi na krivom
putu." Omer je svakom djetetu ostavio samo po dvanaest
dirhema. Hiam ibn Abdulmelik je svakom svom djetetu
ostavio po stotinu hiljada dinara. Nakon dvadeset godina
sinovi Omera ibn Abdulaziza su sedlali konje za borbu na
Allahovom putu, udjeljujui i ulaui svoj obilni imetak. A
Hiamovi sinovi su stajali u damiji Darusselama u vrije
me Ebu Da'fera el-Mensura ekajui ko e im od Allaha
vih robova udijeliti neto novaca.
Na kraju, sjeti se Allahovih blagodati pa e biti sre
tan onim to ima.

ivi okruen Allahovim blagodatima.

254

ovjek mora biti svjestan tih blagodati. Koliko je ljudi svje

sno Allahove blagodati prema njima tek kada neku od njih
izgube?
Dr. Mustafa es-Sibai kae: "Posjeti sud jednom godi
nje kako bi spoznao Allahovu milost prema tebi to ima
lijep karakter. . . Posjeti bolnicu jednom mjeseno kako bi
upoznao blagodati koje Allah daje u bolesti i zdravlju . . . Po
sjeti park jednom sedmino kako bi vidio ljepote prirode . . .
Posjeti biblioteku jednom dnevno kako bi postao svjestan
blagodati razuma. Posjeti svoga Gospodara s vremena na
vrijeme kako bi spoznao blagodat ivota."
Mudrac je rekao: "Odredi, sine, po jedan trenutak u
danu i noi u kojem e se obraati svome Gospodaru i
Stvoritelju razmiljajui o svom poetku i kraju, obrauna
vajui sam sa sobom ta si inio u minulim danima ivota . . .
Ako to bude dobro, budi zahvalan, a ako bude nepotpuno,
trudi se i budi ustrajan."
ZJJ
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
Kratki sa"ieti
Osmjehni se svome bratu ili
supruniku
S
fDAKA JE KADA SE OSMJEHNE
SVOME BRATU, KAO TO SE NA
VODI u HADJsu PosLANIKA .
Unesi to vie radosti u svoj
ivot. Kada ulazi u kuu,
s osmjehom pogledaj svoju
suprugu, umjesto da izdaje nareenja i zabrane.
Nemoj se mrtiti! Nemoj mrgoditi svoje lice na poslu
ili kod kue, jer to poveava nivo adrenalina u krvi, ubrza
va rad srca i poveava pritisak.
ini dobro svojoj eni i djeci
Boiji Poslanik kae:
"Najbolji od vas je onaj koji je najbolji prema svojoj
supruzi."
11
8
118
Biljee Tirmizi, Ibn Made i Taberani.
ZJ/
"Najbolji od vas su oni koji su najbolji prema svojim
enama
. "11
9
Ako bude dobar prema njima, i one e biti dobri pre
ma tebi i ivot e ti uiniti sretnim i ugodnim.
Nemoj tedjeti na svojoj supruzi, sebi i djeci. Budi iro
ke ruke, jer se troenje na porodicu ubraja u sadaku. Alej
hisselam kae:
"Najbolji dinar je onaj kojeg potroi na svoju
porodicu."
1
2
0
ini dobro ljudima i ne oekuj za to nagradu niti zahvalu
Nemoj se zgraavati ako nekom uini dobro pa ti
on uzvrati na lo nain. Najbolji su oni koji ine dobro
ljudima.
Boiji Poslanik kae: "Najbolji ljudi su oni koji najvi
e koriste ljudima."
1
2
1
"Najbolji drug kod Allaha je onaj koji je najbolji prema
svome drugu. Najbolji komija je onaj koji je najbolji pre
ma svom komiji. "
1
22
Razgovaraj sa svojom suprugom i djecom
Kada se vrati kui, nemoj sjedati pred televizor. Neki
ljudi ruaju i odmah sjedaju pred televizor od kojeg se ne
11V
Biljee Ahmed, Tirmizi i Ibn Hibban u svome Sahihu.
12
Biljee Ahmed i Muslim.
1J
Biljee Taberani, Darekutni, Bejheki i Ibn Asakir.
Biljee Ahmed, Tirmizi i Hakim u Mustedreku.
258
W
odvajaju do ponoi, ili itaju novinu za novinom ne nala
zei vremena za razgovor sa suprugom i djecom.
posluaj ta se zbivalo meu njima tokom dana. Podi
jeli njihove radosti i bolove.
Sasluaj svoju suprugu. Ona se moda osjea usamlje
no, ili je neto brine i okupira. Upitaj je ta je raduje i veseli.
Ona eli sve podijeliti s muem.
Meutim, pazi da ena ne preera s izlaganjem svojih
albi i nevolja muu ili prianjem beskorisnih stvari.

ena treba znati koja je najbolja ena:

"Najbolja supruga je ona koj a te obraduje kada je po
gleda, koja te poslua kada j oj neto naredi i koja uva
tebe (tvoj ugled), svoj moral i tvoju imovinu. "1
Udjeljuj sadaku u bolesti i zdravlju
Sadaka odbija nesreu.
Sadaka gasi srdbu Gospodarevu . . .
Sadaka je lijek svih nesrea . . .
Boiji Poslanik kae: "Lijeite svoje bolesne
sadakom. "
1Z@
Ako susretne zavidnika, idi od njega i proui dvije
Kul euze (Felek i Nas).
` Biljee Ahmed, Nesai i Hakim.
1Z4
Biljei Ebu

ejh u Sevabu. Albani kae: "Oo je hasen hadis"

(Sahih Dam'is-sagir, 3358)
ZJV
Neki ljudi U zavide na imetku, na zdravlju, na ljepoti,
na blagodatma koje ti je Allah dao. Ako zna da je neko
zavidnik, proui dvije Kul euze i nemoj se plaiti.
Nemoj se druiti s zavidnicima i bit e siguran njiho
vog zla. Nemoj im govoriti kada te neto obraduje, jer to
njima lUKUpada.
Boiji Poslanik kae:
"Najbolji od vas je onaj od koga se moe oekivati do
bro, a ne zlo. NaJgori od vas je onaj od koga se ne moe
oekivati dobro, ve samo zlo. "125
Biljee Ahmed i Tirmizi.
260
Biotrafija
autora
H
ASSAN IBN VASFI EMSI BAA
ROEN JE 1951. godi
ne u Himsu, Sirija.
Osnovno i srednje obrazo
vanje zavrio je u rodnom
gradu. Medicinu je studirao
na Univerzitetu u Halebu.
Diplomirao je 1975. godine kao jedan od najboljih pet stu
denata generacije.
Magistarsko zvanje iz interne medicine stekao je na
Univerzitetu u Damasku 1978. godine. Tema Bolesti -r-
nog m//0 dobila je najviu ocjenu.
Struno usavravanje na polju koronarnih bolesti na
stavio je u Britaniji. Boravio je u Londonu, Manesteru
i Pristonu vie od deset godina. Tri godine je radio kao
asistent-istraiva na koronarnim bolestima D ^DC-
sterskom univerzitetu. Stekao je lanstvo u Kraljevskoj
2b1
akademiji dolaeih ljekara u Britaniji 1981. godine1 kao
i lanstvo u Kraljevskoj akademiji dolazeih ljekara u Ir
skoj/ 1b/.godine.
U Kraljevinu Saudijsku Arabiju doao je 1988. godi
ne da bi radio kao savjetnik za bolesti srca u Bolnici Kra
lja Fahda za oruane snage u Diddi1 zatim kao naelnik
Koronarog odjeljenja/ a potom i kao naelnik Intenzivne
njege vie od sedam godina.
Godine 1995. izabran je za lana Kraljevske akademije
ljekara u Londonu/ lana Kraljevske akademije ljekara u
Glasgovu i lana Kraljevske akademije ljekara u Irskoj.
Iste godine je izabran za lana Amerike akademije ko
ronarih ljekara.
Organizovan je sveani prijem u Diddi (4. 11.1418.
H. g.) u ast njegovom doprinosu na polju medicinske edu
kacije putem knjiga i lanaka koje je objavio u arapskim
novinama.
Uvrten je 2000. g. u enciklopediju Wo is Wo o najpo
znatijim ljekarima svijeta.
Vijea i organizacije:
-

lan je Upravnog odbora Organizacije za koronarne

bolesti Saudijske Arabije od 1995. godine.
-

lan je Britanske asocijacije za koronarne bolesti.

-

lan Svjetske organizacije bolesti krvnih sudova.

-

lan Amerike asocijacije ljekara intenzivne njege.

262
-

lan Britanske asocijacije za ishranu.

-

lan Britanske asocijacije za plune bolesti.

-

lan Britanske asocijacije za bolesti ishrane.

- Savjetnik u vie medicinskih asopisa: Joural of Sa-
udi Heart Association, Saudi Medical Journal, Annals of
Saudi Medicine i dr.
- Jedan je od eksperata Meunarodne akademije is
lamskog prava u Diddi.
Kongresi i savjetovanja:
Uestvovao je na brojnim kongresima, meu kojima
su:
. Kongresi Saudijske asocijacije za srce, od 1b.
godine;
2. kongresi Britanske asocijacije za bolesti srca;
3. kongresi Evropske asocijacije za arteriosklerozu;
4. kongresi Egipatske asocijacije za koronarne bolesti u
Kairu i Aleksandriji;
5. Kongres anesteziologa i ljekara intenzivne njege u
Arapskom svijetu - Damask;
6. Svjetski kongres dijabetesa - Didda;
/.Kongres Saudijske asocij acije anesteziologa i inten
zivne njege u Diddi;
b. Kongres ljekara za srane bolesti zemalja Sredoze
mlja - Bejrut;
ZOJ
9. Prvi samit lje
k
ars
k
e eti
k
e; Vojna bolnica, Rijad;
1. pravno-medicinski samiti Organizacije medicin
skih nauka u Kuvajtu;
11. kongesi Meunarodne akademije islamskog pra-
va.
Pored toga, uestvovao je u brojnim meunarodnim
samitima za koronarne bolesti u Sjedinjenim Dravama
i Americi. Odrao je brojna predavanja na medicinskim
simpozijima u Saudijskoj Arabiji. Predsjedavao je mnogim
naunim skupovima i simpozijima za bolesti srca.
Njegova djela:
Napisao je trideset est knjiga. Tri su na engleskom
(Hope Heartcare Handbook; Handbook of Coronary Care / Pa
tient s Guidelines to Heart Disease, u saradnji s dr. Fevaz el
Ahres), a ostale na arapskom jeziku. Neke od njih spome
nute su u ovoj knjizi:
.Ljekarski savjeti
Z. Bolest i lijek. . . izmeu ljekara i odgajatelja
3. Kako se zatititi od bolesti srca
4. Masti i holesterol i srce
5. Hipertenzija
6. Prirunik za hirurke operacije na srcu (u saradnji sa
dr. Abdullah Umejkom)
7. Prirunik o sranom kateteru (u saradnji sa dr. Ha
lidom

ejbijem)
8. Kako se osloboditi glavobolje
264
9. Vjersko-medicinski prirunik za bolesnike u postu
10. Kako se osloboditi zaepljenosti
. Melatonin - da li je to arobni lijek
12. Maslinovo ulje . . . izmeu medicine i Kur
'
ana
13. Savremene medicinske tajne u ribama i kitovima
14. Kahva i aj . . . koristi i tete
15. Perut, elavost, sijedost i kna - izmeu zdravlja i
bolesti
16. Iskrice Poslanike medicine i savremenih medicin
skih naznaka
17. Spavanje, nesanica i snovi: izmeu medicine i
Kur
'
ana
18. Hurme i voda
19. Tajne bijelog i crnog luka u savremenoj medicini
20.

udotvorno lijeenje medom i kraljevskom

hanom
21. Lijeenje urekotom izmeu Poslanike mu' dize
i medicine
22. Zapadni ljekari upozoravaju na konzumiranje -
kohola
23. Dojenje majinim mlijekom
24.

uvaj se, uvaj ovih knjiga

25. Tajne obrezivanja obistinjuju se u moderoj mCC
26. Tvoje srce izmeu zdravlja i bolesti
27. Post izmeu medicine i vere (u saradji s dr. Mu
hammed Ali el-Barom)
Zb
Zb. keumatskagroznica (usaradnj|s dr. Vensuren-
Nuzhe,
ZV. Zatita od bolesti koronarnih arterija usaradnji s
dr.VensurenNuZhe,
30. Tako se nekad ivelo
31. Zatita od bolesti srca
32. Obraduj sebe i obraduj druge
33. Kako odgojiti djecu u ovom vremenu
34. Kako sauvati mladost
Pored knjiga, objavio je vie od pedeset radova o koronar
nim bolestima u evropskim i amerikim asopisima. Objavio
je stotine lanaka u arapskim asopisima i novinama.
266
Sadraj
Uvod o o o o o o o o a a o a o o o a a o a a a a a a a o o o o o o o o o o o o o o o o o o o + a a a a a a a a a a a a o o o o o o o o o a a a a a a a a a a a a a a
I shrana u ovom stoljeu - za i protiv o o o o o o o o o o a o + o o a o a a a a a o a a o a o a o = a 9
Nekoliko hu rm i izjutra a a a a a a o a o o o o o o o o o o o o o o o o o o = o o a = a = o o o o o o o o o o o o o = o o o o o o o o o 1 7
Zaponi dan kaikom meda a a a a a a o o o o o o o o o o o o = a a a a a a a a a a o o o a = o a = o o o o o o a a a 21
injenice oko urekota [' -' - Nigella Sativa) o o o = o = o o o = = = o o o = o o a a 27
"Unosite ulje (u organizam) i maite se njime" o o o o o o o o o o o o o a o a = a o = o = o o o o o o 33
aa jogura u zdravlju i bolesti o o o o o o o o = o o . = . = = . . . = o = o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o = o o o = 39
eanj bijelog l uka smanjuje hol esterol u krvi . a e . e e e s s e s e s e . a s a e a e4
Jedite ri bu umjesto mesa o o o o o o o o o a a a a a a a a a a a a a a a o o a o a a a a a .49
Ne pretjeruj s ka h vom i ajem a a a o o o o o o o o o o = o a a a a a a a a a o a
VIa kn aste tvari iz hrane o o a a a a a a a a o o o a o o a o v o o o o o o o o o o o o o o o o a a a a a a a = o o o o o o = o o 1
Nova obzorja nekih vitamina o o o o o o = o o o o = o o o = o o = = = . = . . . = . . . = . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . o
S jabukom ti ne treba doktor o o o o o o o o = o o o o o o a = a o a a a o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 71
argarepa-dvije na dan a a a a a a a o a o o o o o o a o a a a a a a a a a e e e e e e e e s e e e e 7
Ne jedi dok ne ogl adni , a kada jede, nemoj se prezasititi o o o a a 77
Oslobodi se gojaznosti e s e s e e s e s e e e e e s e s e s e + e e e e e e e s e e e e s e s e e e e s e s e s e e e e v e e e 4 e s e s e s e e 1
Kloni se masnoa o o o o = o o o o o o o o o = o o o o o o = o o o o o o o o o a a o o a a o o o a o o o a a a a a e e s e 91
Bavite se nekom vrstom fzike aktivnosti o o o = o = o o = = = . = = . = = = = . = + + + + . = . = = = . = = =
Zb/
N| kadaDO u|a e a a a a s = = = o = o = = o = o o = o = o = o o - o = o = = = = o = o = o o = o = o = = = = o o = o = = o = o = o = = 99
uvaj$O a|kooo|a|= o n o a o o n n = = o = = o = o = o o = o = o = o o = o = o . o = o = o = = = = o = o = o = o = = o = = o = o = o 103
Oslobodi se nedostatka gvoa u .krvi = o = o = o = = o = o o = o = = o = o = o = = o = o = o = o = o = o = o o = o 109
Voda zemzem - hrana za gl adne | lijek za bolesne s o 1 1 5
Rano ustaj i rano l ijei = = o = o = o o = o = o o = = = o = o = = = o = o = o = = o = o = o o o o o = o = o = = o = o 1 21
Lijeenje nesanice izmeu medicine i religije o = = = = 1 27
Dvadeset savjeta o duevnom miru = o = = o = o = o = = o = o = = o = = o = o = o o = = = o = o o o = o = o o = o = a 1 37
Bori se protiv stresova na Poslani kov nain o = = o = o = o o o o = o = o = = = o = o = = o = o 1 45
Polovina aspirina za ljude iznad 50godina o o o = o o = o = o = = o = o o o o = o o = o = = o = o = o 1 53
Savjeti za ljude koji pate od vi sokog krvnog pritiska = o = o = o = o = o = o = o o = o 1 57
Savjeti za dijabetiare o = + = o o o = = o o = o = o = o = = o = o o = = = o o = o = o o = o o o o a a o a = o o < = = 1 3
Savjeti za oboljele od zaepljenja o = o o = o = o = = o = o = o = = + o = o = o = o o = o = o = = = = o = = = o = = n o 1 9
Grevi debelog crijeva o = o = o = o = = o = o = o = o o = = o = = o o o = o = = = o = o o = o = o = o o = o = o = = o = 1 73
Kako se boriti protiv gripa? = o o = o = o = = o n o = o = = o o o = o o = = o = o = o o = o = o = = o o = o = o o = o = 1 75
Majino ml ijeko i l i flaica? = = = o = o = = o = o o = o = o o = = = o = o = = = n o o o = = o = n = = = o 1 77
Savjeti onima koji se dvo u me oko obrezivanja = o = o = = o = o = o o o o = o o = = = = o = = n 1 85
Kako savladati starost i ostati mlad = = = = = = o = o = = o = o = o o = = o = o = o o = o = o = o = = o = o = = = o 1 93
Trideset savjeta za uspjeh u ivotu o a = o = o = o o = = o = o = o o = o = o = o o = o = o = = o = o = 1 97
Zdravstveni probl emi na hadu o = o o = o = o o = o = o n o o < = o o = o = o = = = o o = o = = o = o = 209
Trideset savjeta kako e obradovati svoju suprugu = = o = o o o = o = o < a = 21 5
Trideset savjeta kako e usreiti svoga mua = o = o = o o = o = o = = o = o = o = = o = o = 223
Mi nuta za pokudu . . . i l i pohvalu o = o o = = o = o = o o = a = n n = = = o = = = = o = o = o = o = o = o = o o 231
Moj si n je neposluan . . . ta da radi m? = = = o = o = n s o n o o n = = = o = = o = o = o o 235
Odgoj djece - umijee i znanje = = o = = o = o = o = = o = o = o o = o = o o = o = = = = o = o = = o = o = o = = o = 239
I man - izvor sree = = = = = = = o = o = o o = o < = = = o = = = o o = = = o = o o o o = o = = + o = o = o = = o = o = o = = o = o o = = = = o < < 247
Kratki savjeti o = = = = o = o = o o = = o = o = o = = o = o = o o = o = o = = n o = a o o o o n o o = o o = o = = = = o = = o = o = o o o = o = o = o = = 257
Biografija autora o = o = = o = = o = o = o o = o = o o = o = o = o o = o o = o = o = o = = o = o o a = o o = o a o < = o o = o = = = = o = o o = 21
268