UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

Operacijski Sustavi
SEMINARSKI RAD

PREDMET: INFORMATIKA
SMJER:
PROFESOR:
ASISTENT:
STUDENT:

Travnik, mart 2011. godine

SADRAJ

1. UVOD................................................................................................................................ 1
2. POVIJEST I RAZVOJ....................................................................................................... 2
3. WINDOWS....................................................................................................................... 5
4. LINUX.............................................................................................................................. 7
5. MAC OS............................................................................................................................ 9
6. ZAKLJUAK................................................................................................................... 11
7. LITERATURA.................................................................................................................. 12

1. UVOD
Operacijski sustav je jedan od najznaajnijih dijelova softvera koji koristi _raunar. Bez
operacijskog sustava raunar je beskorisno pare_metala i provodnika_koji moe da poslui
jedino kao_ukras. Ako za hardver kaemo da je srce_raunara, tada bi operacijski sustav bio
njegova_dua.
Operacijski sustavu povjeravamo opsluivanje aplikacija, pravilno iskoritavanje_resursa kao i
sigurnost naih podataka. Upravo zato operacijski sustavi zasluuju da im se posveti_posebna
panja.
Izbor_operacijskog sustava nije nita laki od izbora_raunara. Postoje mnogi_vie ili manje
poznati/koriteni operacijski sustavi od Unix-a, Linux-a do MacOS-a, od Windows-a do OS/2, od
RISC OS-a do_BeOS-a
U ovom Seminarskom radu detaljnije e biti objanjeno ta je to ustvari_operacijski sustav, tj. bit
e objanjen_pojam operacijskog sustava, njegova povijest, funkcije te u konanici i obraeni
neki od najpoznatijih.

2. POVIJEST I RAZVOJ
Pod pojmom operacijski sustava u klasinom smislu podrazumijeva se "softver _potreban za
izvravanje (aplikativnih) programa i za koordinaciju_aktivnosti raunarskog sistema. Taj softver
moe obuhvatati_procedure raspodjele resursa_raunarskog sistema, kontrole ulazno-izlaznih
operacija, upravljanja memorijom, upravljanja podacima, prevoenja_programskih jezika itd.
Operacijski se sustav esto naziva kontrolno-upravljaki softver i on omoguava rad hardverskih
dijelova (rad procesora sa ostalim dijelovima sistema). Pod njegovom kontrolom se nalazi rad
raunarskog sistema, a programi operacijskog sustava veliki su programi koji se bitno ne
razlikuju od drugih programa, razlika je samo u veliini programa i sloenosti primjene optih
programskih tehnika. Raunar nemoe raditi bez programa operativnog sistema, a naravno, isti
raunar moe raditi sa vie operativnih sistema.1
Prve verzije IBM kompatibilnih personalnih raunara bile su u stanju da na monitoru ispisuju
samo znakove (slova, brojeve i nekoliko specijalnih znakova). Problemi koji su pratili sve ovo
bili su u tome to je ovjek morao nauiti komande i tekstualno okruenje tj. to i raunar moe
odgovarati samo tekstom, pa su manje mogunosti rada sa slikama, grafikama, raznim emama i
sl. Razvoj raunarske industrije dovodi do toga da na monitoru u jednom trenutku imate jednu
aktivnost, potom podijelite ekran na jasno ograniene povrine, a u svakoj od tih povrina imate
neku aktivnost. Najpoznatiji grafiki nain rada je zasnovan na Windowsima (prozorima) i ovdje
imamo pojavu da svaki prozor funkcionie nezavisno.
Razvoj operativnih sistema pratio je i razvoj raznih zlonamjernih programa (virusa, trojanaca,
spywarea itd)2 kojima je jedan od glavnih ciljeva kraa podataka od korisnika npr. brojeva
kreditnih kartica, te sa druge strane i razvoj On-line zajednica (Security Foruma) 3 koji pomau
korisnicima da zatite svoje raunare od pomenutih zlonamjernih programa i hackera4 upotrebom
1

Branko Latinovi, Informacione Tehnologije, Panevropski Univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2007. godine

http://hr.wikipedia.org/wiki/Malware
http://www.scforum.info
4
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hacker
3

raznovrsnih programa za zatitu npr. Anti-Virusa5, Firewalla6... kao i strunim savjetima za

uspjenu zatitu.
Takoe, razvoj operacijskih sustava je pratio i razvoj hardvera, tako da razlikujemo etiri
generacije operacijskih sustava. Prvu koja se javlja pedesetih godina prolog vijeka i obuhvata
monoprogramski rad, drugu generaciju za koju se vee nastanak i primjena multiprogramskih i
multiprocesorskih operacijskih sustava i rada u realnom vremenu.
Trea generacija pripada periodu od sredine ezdesetih do sredine sedamdesetih i kod nje su
vani optenamjenski operacijski sustavi sa razliitim reimima rada i etvrta generacija
operacijskih sustava koja je najsavremenija i podrava koncept baze podataka i model
distribuirane obrade podataka. Uporedo sa razvojem operacijskih sustava poveava se i broj
funkcija kao skupova zadataka koje programi operacijskih sustava efikasno izvravaju.
Kako bi se omoguila efikasnost svih raunarskih resursa, u svakom operativnom sistemu moraju
biti na odreen nain rijeene opte funkcije7, a to su:

upravljanje zadacima obrade (Job Managment)

upravljanje podacima (Data Managment)
upravljanje ulazom i izlazom (Device Menagment)
upravljanje memorijom (Memory Menagment)
obrada prekida (Interrupt Handling)
dodjeljivanje procesora (Processor Scheduling)
zatita (Protection)
podravanje daljinske obrade (TP Monitoring)
interpretiranje i izvoenje kontrolno-upravljakih naredbi (J/CL)...

Postoji jako veliki broj operacijskih sustava, a u ovom Seminarskom radu emo se dotai onih
najpoznatijih:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Antivirusni_program
http://bs.wikipedia.org/wiki/Lini_firewall
7
Branko Latinovi, Informacione Tehnologije, Panevropski Univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2007. godine
6

WINDOWS

LINUX

MAC OS

3. WINDOWS
Slika 1. Windows logo

Izvor: http://www2.furman.edu/sites/CIS/selfhelp/PublishingImages/windows_logo.jpg (15.03.'11.)

Microsoft Windows je operativni sistem stvoren od strane kompanije Microsoft. Trenutno je

najpopularniji desktop operativni sistem u upotrebi. Instaliran je na najveem broju novih
raunara.8
Microsoft je poetkom devedesetih godina 20. vijeka uveo operacijski sustav sa grafikim
okruenjem pod nazivom Windows. U poetku je novi operacijski sustav bio samo nadogradnja,
do tada veoma popularnog, DOS-a i nosio oznaku Windows3x. Samostalni operacijski sustav
pojavio se 1995. godine i dobio je naziv Windows 95. Od samog poetka Windows podrava rad
sa miem, ikonama, menijima, mogunost pokretanja programa u isto vrijeme i jednostavan
prelaz sa jedne aplikacije na drugu.9
Windows predstavlja samostalni operacijski sustav. Naime Windows sve do verzije 95 nije bio
operacijski sustav, jer nije mogao samostalno da se izvrava. On je do tada bio samo novo
okruenje koje je predstavljalo nadogradnju ve zastarjelog DOS-a. To je podrazumijevalo uslov

instalacije DOS-a da bi funkcionisao Windows. Takoe je podran rad sa internetom i

jednostavna mrena komunikacija.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Windows
Nijaz Bajgori, Operativni Sistemi, Univerzitetska knjiga, Mostar, 2000. godine

Promijenjeno je i grafiko okruenje, pa je umjesto orijentacije prema programu uvedena

orijentacija prema dokumentu. Dovoljno je dva puta kliknuti miem na ikonu dokumenta i
automatski e biti pokrenut odgovarajui program u kome je dokument kreiran, a uitae se i sam
dokument. Ovakav postupak olakava rad korisniku jer ne zahtijeva poznavanje procedure
pokretanja programa i procedure uitavanja fajla.
Windows je prvi pravi operacijski sustav modernog dizajna i izvanrednih performansi.
Posjeduje tzv. vertikalnu kompatibilnost, to znai da se na njemu mogu izvravati svi programi
pisani za DOS i starije verzije Windows-a. Mogunosti Windows-a su ogromne, jer njegovi
programi prekidaju vezu sa starim pravilima i koriste nove mogunosti operacijskog sustava.
Operativni sistem Windows se razvijao kroz generacije koje se jo nazivaju verzije, poev od
prve ire prihvaene verzije 3.0, preko verzije 3.11 nakon ega se razvoj dijeli u dvije potpuno
odvojene i paralelne linije: Windows 95, Windows 98, Windows ME i Windows NT, Windows
2000, Windows XP, Windows Vista i Windows 7.10

4. LINUX
Slika 2. Linux logo

10

Branko Latinovi, Informacione Tehnologije, Panevropski Univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2007. godine

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d8/Tux-linux_logo.svg (15.03.'11.)

Linux je noviji operativni sistem i nastao je na osnovama Unix-a, ali se od njega po mnogo
emu razlikuje. Jeftino se instalira, i odrava, stabilan je, moe da se primjenjuje na vie
platformi i to je najvanije otvoren je sistem i dozvoljava ispravke i dogradnju.11
Stvorio ga je mladi Finac, tada student, Linus Torvalds 1991. godine na Univerzitetu u
Helsinkiju. Torvalds je svoj operacijski sustav objavio na Internetu i podsticao druge programere
irom svijeta da se prikljue njegovom daljem razvoju. Ubrzo, Linux je postao veoma popularan
meu raunarskim entuzijastima koji su traili alternativno rjeenje za postojee operacijske
sustave za PC raunare (DOS, Windows). Svojom koncepcijom stabilnog, a jeftinog operacijskog
sustava doivio je veliku ekspanziju i popularnost.
Iako su prve verzije sistema baziranih na Linux kernelu bile vrlo odbojne obinim korisnicima
zbog vrlo komplikovanog interfejsa, situacija se znatno izmjenila posljednjih godina zbog
monog X Window grafikog sistema (vrlo efektnog i intuitivnog GUI interfejsa).
Inae, termin Linux oznaava samo kernel (jezgro, tj. sr operativnog sistema). Svi ostali
programi koji se nalaze u Linux operacijskim sustavima su nezavisni proizvodi drugih
organizacija ili pojedinaca (uglavnom izdati pod GNU General Public Licencom). Takav skup
11

Branko Latinovi, Informacione Tehnologije, Panevropski Univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2007. godine

osnovnih sistemskih programa, kernela i ostalog aplikativnog softvera se zove GNU/Linux

distribucija. Sve Linux distribucije su manje-vie sline jedna drugoj i uglavnom se razlikuju
samo u programima za konfiguraciju i u aplikacijama i verzijama aplikacija koje nude.
Takoe, moe se konstatovati da dananji Linux u odnosu na bilo koji operacijski sustav
podrava najiri spektar procesora i raunarskih arhitektura. Tako sad za Linux postoji ogroman
broj aplikacija i taj broj raste svakim danom. Gotovo sve to Vam je potrebno postoji i za Linux,
a veina tih aplikacija je besplatna. Ne postoji polje upotrebe u kojem se Linux ne moe uspjeno
koristiti i zamijeniti ostale sisteme, pogotovo uz mogunost da u rijetkim sluajevima kada ne
postoji neka aplikacija za Linux, istu moemo uspjeno pokrenuti pod velikim brojem OS
emulatora koji emuliraju rad ostalih operacijskih sustava (DOS, Windows, MacOS, AmigaOS).
Za kraj moemo navesti da postoje i komercijalne Linux distribucije kao to su Red Hat,
Mandrake i S.u.S.E. itd. koji pruaju veliki broj intuitivnih grafikih konfiguracionih alata, tako
da se podeavanje i administriranje sistema svodi na par klikova miem i tako ini prelaz sa,
recimo, MS Windows-a na Linux izuzetno lakim i skoro neprimjetnim. Tu su i distribucije kao
Slackware Linux ili Debian GNU/Linux koje se dre tradicije i sigurnosti i zahtjevaju neto vee
znanje od prethodno navedenih, ali vie ne morate biti vrsni poznavaoci Linux-a da bi ih uspjeno
koristili.
Kako god bilo, koju god Linux distribuciju da odaberete, neete se pokajati jer e vam se u
dananje vrijeme kada se "pazi da je OS legalan" sigurno viestruko isplatiti.

5. MAC OS
Slika 3. Mac logo

Izvor: http://blogs.sun.com/draks/resource/MacLogo.jpg (15.03.'11.)

Apple Macintosh je porodica raunala koje je razvila amerika tvrtka Apple Computer. Ovo
raunalo je bilo stavljeno na prodaju u SAD 24. sijenja, 1984., i bilo je prvo raunalo iroke
potronje koje je imalo grafiko suelje i raunalni mi, umjesto tada standardnog tekstnog
suelja.12
Za nastanak Macintosh hardvera i softvera zasluni su Bill Atkinson, Chris Espinosa, Joanna
Hoffman, George Crow, Burrell Smith, Jerry Manock, Jef Raskin i Andy Hertzfeld. Njihov cilj je
bio da rad na raunaru uine lakim za upotrebu upravo preko grafikog interfejsa (do tada je
MS-DOS bio najzastupljeniji).
Zanimljivo je rei da na tritu Apple vodi najveu bitku sa Microsoft-om, koji je navodno ukrao
prvi grafiki dizajn Macintosh-a (u svijetu se jo uvijek vode polemike oko ovog detalja iz
prolosti).

Za razliku od PC raunara za koje dijelove moete da nadjete kod irokog kruga proizvoaa iz
cijelog svijeta, Macintosh se opredjelio za zatvorenu arhitekturu i specifine standarde pa je zato i

12

http://hr.wikipedia.org/wiki/Macintosh

mnogo skuplji i ne tako iroko zastupljen. Bez obzira na taj nedostak, on i dalje dri veliki dio
trita iz razloga pouzdanosti i sa odlinim operacijskim sustavom.
Vano je napomenuti da se u martu 2006. desila svojevrsna revolucija kada su Mac-ovi u pitanju.
Do tada Apple raunari, bazirani na Motorolinim procesorima, prelaze na Intel-ove procesore,
ime su praktino otvorena vrata za upotrebu Mac OS i na "obinim" PC raunarima. Do tada
jedine verzije Mac OS-a za PC bile su one nelegalne "crack-ovane" verzije. Od tog momenta,
neprevazieni Windows OS je napokon dobio jakog konkurenta.
Jo zanimljiviji je podatak da je od 2006. sam Apple ponudio software "Boot Camp" kojim se
omoguava koritenje Windows OS na Mac raunarima.

6. ZAKLJUAK

10

Kao to smo ve rekli_operacijski sustav je jedan od kljunih_dijelova raunara. Bez

operacijskog sustava i aplikativnih_programa, raunar je samo gomila beskorisne_elektronike.
Bez operacijskog sustava, aplikativni_softver ne bi mogao da koristi resurse_raunara.
Pri samoj odluci o kupovini_raunara, moramo se i odluiti za operacijski sustav koji emo
koristiti. U zavisnosti od platforme_koju smo odabrali, u ponudi imamo veliki broj_operacijskih
sustava.
Na naem tritu PC raunara dugo su vladali (i jo uvijek vladaju) komercijalniXoperacijski
sustavi kompanije Microsoft - Windows /XP/Vista/7. U dananje vrijeme, vrijeme kada se naa
zemlja okreexEvropi, koritenje nelegalnih kopija ovih sistemaxkanjivo je zakonom.
Kao alternativuxovim skupim komercijalnim sistemima moemo navesti GNU/Linux operacijski
sustav koji je stabilan, pouzdan, veoma moan, koji dolazi sa kompletnim razvojnim softverom
(C, C++, Fortran, Perl), koji posjeduje odline mrenexmogunosti, koji je lakxza nadogradnju
i odravanje, koji podrava vieprocesorski rad, iji je kod otvoren i svima je dostupan, koji se
stalno razvija i usavrava i koji je povrh svega toga sasvimxbesplatan.

7. LITERATURA

11

1. Branko Latinovi, Informacione Tehnologije, Panevropski Univerzitet Apeiron,

Banja Luka, 2007. godine
2. Nijaz Bajgori, Operativni Sistemi, Univerzitetska knjiga, Mostar, 2000. godine

INTERNET
1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Malware (14.03.'11.)
2. http://www.scforum.info (14.03.'11.)
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Hacker (15.03.'11.)
4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Antivirusni_program (16.03.'11.)
5. http://bs.wikipedia.org/wiki/Lini_firewall (15.03.'11.)
6. http://bs.wikipedia.org/wiki/Windows (16.03.'11.)
7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Macintosh (16.03.'11.)

12