Porezni Vodič Za Građane - 2010

Porezni vodi za graane
Marina Kesner-kreb
Danijela Kuli
Marina Kesner-kreb
Danijela Kuli
Porezni vodi
za graane
Zagreb, sijeanj 2010.
drugo, promijenjeno izdanje
5
Izdavai
Institut za javne nancije, 10000 Zagreb, Smiiklasova 21
www.ijf.hr
Zaklada Friedrich Ebert, 10000 Zagreb, Praka 8
www.fes.hr
Za izdavae
Katarina Ott
Mirko Hempel
Urednice
Marina Kesner-kreb
Danijela Kuli
Lektorica
Zlata Babi
Grako oblikovanje i priprema
Zlatko Guzmi
Naklada
1000 primjeraka
Tisak
Bauer Grupa, Celine Samoborske b.b., 10430 Samobor
ISBN 978-953-7613-28-0 (Institut)
ISBN 978-953-7043-29-2 (Zaklada)
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline
knjinice u Zagrebu pod brojem 732426
5
PREDGOVOR
POREZI
Openito o porezima
Porezi u Hrvatskoj
OPI POREZNI ZAKON
POREZ NA DOHODAK
DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE
POREZ NA DOBIT
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
POSEBNI POREZI TROARINE
Troarine na alkohol i alkoholna pia, duhanske proizvode,
energente i elektrinu energiju
Ostale troarine
Kava
Bezalkoholna pia
Osobni automobili, ostala motorna vozila,
plovila i zrakoplovi
Luksuzni proizvodi
Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske
odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila
7
9
9
14
19
27
41
45
53
63

64
69
69
70
71
73

74
SADRAJ
6
7
LOKALNI POREZI
upanijski porezi
Porez na nasljedstva i darove
Porez na cestovna motorna vozila
Porez na plovila
Porez na automate za zabavne igre
Opinski ili gradski porezi
Porez na potronju
Porez na kue za odmor
Porez na tvrtku ili naziv
Porez na koritenje javnih povrina
OSTALI POREZI
Porez na promet nekretnina
Oporezivanje igara na sreu i nagradnih igara
Naknada za pruanje usluga u pokretnim
elektronikim komunikacijskim mreama
CARINE
POREZNA UPRAVA
POREZNO SAVJETNITVO
POPIS PODRUNIH UREDA POREZNE UPRAVE
S ISPOSTAVAMA
POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ
POJMOVNIK
IZVORI INFORMACIJA O POREZIMA
77
77
77
79
81
82
83
83
83
84
84
87
87
92

97
99
103
107
111
125
133
137
6
7
PREDGOVOR
Cilj Poreznog vodia za graane jest da na jednostavan, kratak i prihvatljiv
nain prikae sloenu i opsenu materiju kao to je hrvatski porezni sustav.
Vodi je ponajprije namijenjen graanima koji se svakodnevno susreu s po-
rezima kad kupuju robu u trgovini, primaju plau, piju kavu u restoranu,
nasljeuju stan i sl. On bi im trebao dati osnovne informacije o porezu koji
plaaju: kolika je stopa tog poreza, na koliku se osnovicu plaa, do kada trebaju
platiti porez i sl. Vodi sadrava i osnovne informacije to ih o porezima tre-
baju znati poduzetnici, obrtnici, honorarni autori, primatelji dividendi i mnogi
drugi. Nadamo se da e ovaj Vodi koristiti i studentima koji spremaju ispite
na fakultetima, te svima onima koji se prvi put susreu s hrvatskim poreznim
sustavom.
Vodi je tiskan na hrvatskom i engleskom jeziku, a njegovo elektroniko izda-
nje nalazi se na internetskim stranicama Instituta za javne nancije.
Zahvaljujemo na korisnim i vrijednim primjedbama Zdravki Barac, koja je s veli-
kom pozornou itala i provjeravala nae tekstove.
Najljepe zahvaljujemo na nancijskoj potpori za izdavanje Vodia i organizaci-
ji njegove prezentacije koju je pruila Zaklada Friedrich Ebert ured u Zagrebu.
Na kraju valja upozoriti da Vodi daje samo opi, saeti opis hrvatskoga porez-
nog sustava, pa izdavai ne snose odgovornost za mogue tete koje mogu na-
stati tumaenjem ovog teksta.

Autorice
9
Tko eli loviti pti-
ce, mora im lijepo
pjevati, a ne biem
pucati.
eka poslovica
9
POREZI
Openito o porezima
to su porezi?
Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutane protuusluge drava uz-
ima od osoba i poduzea da bi prikupljenim novcem nancirala javne rashode.
Drugim rijeima, svi moramo plaati dio svojih prihoda dravi da bi nam ona
zauzvrat osigurala javne usluge kao to su obrazovanje, zdravstvena zatita, ja-
vna sigurnost, briga za starije i siromane lanove drutva i sl. U toj deniciji
vane su dvije stvari: porezi su obvezna davanja, a za plaene poreze nema
trenutane izravne protuusluge.
u Odrednica da su porezi obvezna davanja znai da jednom kad dospiju
na naplatu trebaju biti i uplaeni dravi. U suprotnome drava moe
prisilom (sudovima, policijom) ostvariti svoje pravo. Zato neki poreze
nazivaju prisilnim iznuivanjem.
u Vano je i to da pojedinac za plaeni porez ne dobiva izravnu protu-
uslugu, tj. ako u svibnju platite 1.000 kuna poreza, ne znai da ete
se u tome mjesecu smjeti koristiti uslugama bolnice, kole ili policije
do iznosa od 1.000 kuna i nakon toga e vam te usluge biti uskraene.
Jednako tako, ako u tome mjesecu iskoristite 700 kuna usluga, drava
vam nee vratiti 300 kuna poreza. Porezima nije unaprijed odreena
njihova namjena ni koliina usluge koju ete zauzvrat dobiti.
Zato moramo plaati poreze?
Oporezivanje je zasada jedini poznati praktini nain ubiranja sredstava za -
nanciranje javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. ini se da
su poreznici svugdje oko nas: porez na dohodak i doprinosi usteu nam se iz-
ravno iz plae, porez na dodanu vrijednost poveava cijenu robe koju kupujemo,
porez na promet nekretnina plaamo kada kupujemo stan, troarinu kada auto-
mobil punimo benzinom ili kada popijemo pivo u kau. Gotovo svaku nau
aktivnost vezanu za robu i usluge prati neka vrsta poreza. Kao to Benjamin
Franklin kae, na ovom svijetu nita nije izvjesno osim poreza i smrti. No ini se
da, usprkos naem negodovanju, mora biti tako. Porezi su cijena javnih doba-
ra kojima se koristimo gotovo svakodnevno i vrlo se esto i ne pitamo kolika je
njihova cijena. Javna su dobra npr. javna zdravstvena zatita, javno obrazovanje
nae djece, javna sigurnost na naim ulicama, red u prometu, muzeji, parkovi,
isti zrak i sl. Da bi smo u svemu tome uivali, moramo plaati poreze.
Udio ukupnih poreza u BDP-u u zemljama OECD-a (u %)
Na antikim gline-
nim ploicama su-
merske civilizacije
pie:
Moete imati Boga,
moete imati kralja,
ali ovjek kojega se
treba bojati jest sku-
plja poreza.
Charles Adams
Izvor: Ken Messere, 20
th
Century Taxes and Teir Future, Bulletin, IBFD, Vol. 54, No. 1, January 2000; OECD
Revenue Statistics 1965-2008, Paris, 2009
40
35
30
25
20
15
10
5
0
1
9
0
0
.
1
9
2
0
.
1
9
4
0
.
1
9
6
0
.
1
9
6
5
.
1
9
7
0
.
1
9
7
5
.
1
9
8
0
.
1
9
8
5
.
1
9
9
0
.
1
9
9
8
.
1
9
9
9
.
2
0
0
0
.
2
0
0
1
.
2
0
0
2
.
2
0
0
3
.
2
0
0
4
.
2
0
0
5
.
2
0
0
6
.
2
0
0
7
.
1
9
9
5
.
10
11
Kad su porezi nastali?
Porezi su stari koliko i civilizacija. Nema ni jedne civilizacije koja nije ubi-
rala poreze. Prva civilizacija o kojoj neto znamo poela je prije est tisua
godina u Sumeru, na plodnoj ravnici izmeu rijeka Eufrata i Tigrisa, na pro-
storima dananjeg Iraka. Buenje civilizacije, ali i buenje poreza, zabiljeeno
je na glinenim ploicama iskopanim u Sumeru. Tamonji su stanovnici prih-
vatili poreze za vrijeme velikog rata, ali kad je rat zavrio, poreznici se nisu
htjeli odrei svoje povlastice oporezivanja. Od tih vremena porezi nikad nisu
ukinuti, dapae, tijekom povijesti samo su dobivali na vanosti. Za velikih ra-
tova obino su se vrtoglavo poveavali, a nakon zavretka rata najee se nisu
vraali na predratnu razinu ve su nastavljali rasti. No i u mirnodopskim se go-
dinama razina poreza poveava. U razvijenim zemljama starenje stanovnitva
zahtijeva vee trokove mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja, a samim time
i vee poreze.
Rast poreza kroz vrijeme
U zemljama OECD-a udio ukupnih poreza porastao je s 10% BDP-a
1
1900. go-
dine na 36% BDP-a 2007. godine, tj. u razdoblju od jednog stoljea udio pore-
za poveao se gotovo etiri puta. Ideja socijalne drave koja je prevladavala
tijekom 1960-ih godina, drutvena potranja relativno velike koliine javnih
dobara te starenje stanovnitva u tom su razdoblju u razvijenim zemljama svi-
jeta doveli do znatnijeg porasta poreznog optereenja.
1
BDP je oznaka za bruto domai proizvod, tj. za trinu vrijednost svih nalnih proizvoda i usluga koji se
proizvedu u nekoj zemlji tijekom jedne kalendarske godine.
Borite se i izmiljaj-
te to hoete, raz-
rezujte poreze kako
vam se svia, trgovci
svoje dohotke nee
smanjivati, a vee e
poreze prevaljivati
na kupce.
John Locke
10
11
Kako se dijele porezi?
Porezi se mogu podijeliti na vie naina:
u prema vrsti porezne osnovice (npr. porez na dohodak, porez na pot-
ronju),
u prema razini dravne vlasti kojoj porezni prihod pripada (npr. dravni
porezi, upanijski porezi),
u prema tome koje kategorije stanovnika vie optereuju (npr. progresiv-
ni ili regresivni porezi).
Ipak se najee spominje njihova podjela na izravne i neizravne.
Izravni porezi su oni koje u dravnu blagajnu uplaujemo osobno ili ih za nas
uplauje poslodavac. Ti se porezi zaraunavaju u odreenom postotku na na
dohodak ili imovinu i po pravilu se ne mogu prevaliti na drugoga. To znai da
onaj tko porez plaa, porez i snosi. Izravni su porezi, na primjer, porez na do-
hodak koji plaamo iz plae, autorskog honorara ili obrta te porez na dobit koji
plaaju poduzea.
Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplauje u proraun, ve ih najee pre-
valjuje na druge. Obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga
prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potroaa, tj. na graane. Najpoznatiji
neizravni porez jest porez na dodanu vrijednost (PDV).
Prevaljivanje poreza
To se pitanje na prvi pogled ini suvinim jer svatko misli da plaajui porez, taj
porez u konanici i snosi. No ne mora uvijek biti tako. Obiljeje nekih poreza jest
da se oni mogu prevaliti na drugu osobu. Evo primjera: uvoenje poreza na pro-
daju krznenih kaputa plaaju uglavnom bogati jer su oni preteni kupci takvih
kaputa. No kada se povea porez na krznene kapute, oni se moda nee odluiti
za kupnju jer im kaput zbog poreza ipak postaje preskup. Tada e pasti prodaja
krznenih kaputa, a vlasnik krznarske radionice morat e smanjiti svoje trokove,
u sklopu ega e vjerojatno smanjiti i plae svojih radnika. Time poveani porez
na krznene kapute u konanici nisu platili bogati, ve radnici. Naime, krznar je
porez u obliku niih plaa prevalio na svoje radnike.
Iznos
poreza
(kn)
12.500
25.000
50.000
Proporcionalni porez Regresivni porez Progresivni porez
Dohodak
(kn)
50.000
100.000
200.000
Porezna
stopa
(%)
25
25
25
Iznos
poreza
(kn)
15.000
25.000
40.000
Porezna
stopa
(%)
30
25
20
Iznos
poreza
(kn)
10.000
25.000
60.000
Porezna
stopa
(%)
20
25
30
Izvor: Mankiw, H. G., Principles of Economics, Philadelphia (etc.), Te Dryden Press, 1998
12
13
Koja obiljeja trebaju imati porezi?
Dobar porezni sustav obiljeavaju sljedea porezna naela.
u Ekasnost. Porezi moraju to je mogue manje utjecati na odnose ci-
jena kako bi se ekasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi.
u Pravednost. Porezi trebaju biti pravedno rasporeeni meu lanovima
neke zajednice.
u Izdanost. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za po-
krivanje razumne visine javnih rashoda.
u Jednostavnost. Porezi moraju biti to jednostavniji, jasniji i razumljiviji
kako bi trokovi njihova ubiranja za poreznu administraciju i porezne
obveznike bili to nii.
u Stabilnost. Porezni se sustavi ne smiju esto mijenjati jer je poduzeima
i kuanstvima za donoenje ispravnih ekonomskih odluka potrebna sta-
bilnost poreznog sustava.
Ve samo nabrajanje poreznih naela pokazuje koliko je sloeno napraviti do-
bar porezni sustav. U praksi su ta naela obino meusobno suprotstavljena,
pa nijedan porezni sustav ne potuje podjednako sva naela. to je neki porez
pravedniji, to je manje ekasan ili je kompliciran za primjenu. Neki su porezi
pravedniji od drugih, neki su ekasniji, neki pak jednostavniji za primjenu, i
tako dalje.
Pravednost u oporezivanju
Prema tom kriteriju, bogati bi trebali platiti vie poreza jer imaju vee mogu-
nosti plaanja. No koliko bi vie oni trebali platiti? Voeno je mnogo rasprava
upravo o tom pitanju. Pokuat emo taj problem ilustrirati uz pomo tablice.
12
13
U svim primjerima iz tablice porezni obveznici koji imaju vii dohodak plaaju
i vee iznose poreza. No postoci dohotka koji izdvajaju za poreze uvelike se
razlikuju. Tako je u prvom primjeru porez proporcionalan jer svi porezni
obveznici plaaju jednak postotak svojeg dohotka. U drugom primjeru sustav
je regresivan jer bogatiji plaaju manji postotak svojeg dohotka. U treem je
primjeru porez progresivan jer bogati plaaju vei postotak dohotka u obliku
poreza. No koji je od ta tri primjera najpravedniji? Struka nema jasnog odgovo-
ra na to. Pravednost je, kao i ljepota, relativan pojam.
Koji je porez ekasan?
Cilj dobroga poreznog sustava jest da to manje iskrivi (promijeni) ekonomske od-
luke ljudi i poduzea u odnosu prema odlukama koje bi donosili da se porezi uope
ne ubiru (hipotetiko stanje). to porez manje utjee na odluke poduzetnika o proiz-
vodnji odnosno na odluke potroaa o potronji, kaemo da je ekasniji. No kako u
praksi osigurati to veu poreznu ekasnost? U praksi se to postie tako da se:
u proiri porezna osnovica ukidanjem izuzea i povlastica pojedinim pore-
znim obveznicima,
u smanji broj poreznih stopa,
u snizi visina poreznih stopa.
Temeljni neizravni porezi
porez na dodanu vrijednost
troarine
porez na promet nekretnina
Temeljni izravni porezi
porez na dobit
porez na dohodak
prirez porezu na dohodak
upanijski porezi
porez na nasljedstva
i darove
porez na cestovna
motorna vozila
porez na plovila
porez na automate
za zabavne igre
Dravni porezi
porez na dobit
porez na dodanu
vrijednost
troarine
Opinski i gradski porezi
prirez porezu na dohodak
porez na potronju
porez na kue za odmor
porez na tvrtku i naziv
porez na koritenje
javnih povrina
14
15
Porezi u Hrvatskoj
Od kojih se poreza sastoji hrvatski porezni sustav?
Hrvatski porezni sustav utemeljen je na skupu izravnih i neizravnih poreza
predoenih u sljedeoj tablici.
Ostalim poreznim prihodima moe se smatrati cijela skupina lokalnih poreza
(upanijski, opinski i gradski), te carine i doprinosi za socijalno osiguranje.
Porezni prihodi razliitih razina vlasti
Porezi koji se dijele izmeu drave i lokalnih jedinica vlasti jesu:
u porez na dohodak; dijeli se izmeu drave, opine, grada i upanije,
u porez na promet nekretnina; dijeli se izmeu drave, opine i grada.
Opine, odnosno gradovi mogu propisati plaanje prireza porezu na dohodak.
Ukupan iznos poreza
i socijalnih doprinosa
100,0
9,0
8,7
1,0
34,3
1,4
9,9
1,6
0,2
33,8
120,3
10,8
10,5
1,2
41,3
1,7
11,9
1,9
0,3
40,7
Ukupni porezi i doprinosi na svim razinama vlasti (opa drava) 2008.
Izvor: www.mn.hr
mlrd. kuna %
porez na dohodak
porez na dobit
porez na imovinu
porez na dodanu vrijednost
ostali porezi na potronju
troarine
carine
ostali porezi
socijalni doprinosi
Oporezivanje moe
dovesti do propadanja
nacije na dva naina.
Prvo, ako iznos poreza
nadmauje mo nacije
te nije proporcionalan
opem bogatstvu.
Drugo, ako iznos po-
reza, i ako proporcio-
nalan cjelokupnoj mo-
i nacije, nije dobro
raspodijeljen.
Pietro Verri
14
15
Koliko prihoda u dravnu blagajnu donose porezi?
Porezi su najizdaniji proraunski prihod. Od 134 mlrd. kuna, koliko su 2008.
godine iznosili ukupni prihodi prorauna konsolidirane ope drave, porezima
i doprinosima ubrano je oko 120 mlrd. kuna. Tako su oni u proraun donijeli
90% ukupnih proraunskih sredstava. Ostali prihodi napunili su samo
10% prorauna.
U proraun najvie donose PDV (34,3% ukupnih poreza) i socijalni doprinosi
(33,8%). Slijede troarine (9,9%), porez na dohodak (9,0%), porez na dobit (8,7%)
i carine (1,6%). Prihod od poreza na imovinu i ostalih poreza vrlo je malen.
2
Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Portugal, panjolska, vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Izvor: www.mn.hr
Udio ukupnih poreza u BDP-u u Hrvatskoj 1995-2008. godine (u %)
41
40
39
38
37
36
35
34
33
32
1
9
9
5
.
1
9
9
6
.
1
9
9
7
.
1
9
9
8
.
1
9
9
9
.
2
0
0
0
.
2
0
0
1
.
2
0
0
2
.
2
0
0
3
.
2
0
0
4
.
2
0
0
5
.
2
0
0
6
.
2
0
0
7
.
2
0
0
8
.
16
17
Kako se razina oporezivanja mijenjala tijekom
vremena?
Fiskalne 2008. godine u Hrvatskoj je ubrano ukupno 120 mlrd. kuna svih vrsta
poreza i doprinosa na svim razinama vlasti. No kako se razina oporezivanja
mijenjala tijekom vremena? Od 1995. do 1997. godine razina oporezivanja u
Hrvatskoj kretala se od 37 do 38% BDP-a. Nagli skok nastaje 1998. godine,
kada se poinje primjenjivati porez na dodanu vrijednost, a ubrani porezi na-
glo rastu na gotovo 40% BDP-a. No nakon 1998. godine ukupni porezni teret
poinje padati i 2008. godine iznosi 35,2% BDP-a.
Nai i njihovi porezi
Kakva je razlika izmeu tereta kojim pojedini porezi pritiu hrvatske porezne
obveznike i tereta poreza koji pritiu ljude u inozemstvu? Ukupan porezni
teret u Hrvatskoj pribliava se onome u zemljama OECD-a i Europske Unije.
U nas je 2008. godine 35,2% svega to se proizvelo za godinu dana odlazilo
u obliku poreza i doprinosa u dravnu blagajnu iz koje se nanciraju javne
usluge. Godine 2007. u zemljama OECD-a na poreze prosjeno otpada 36%, a
u Europskoj Uniji petnaestorice
2
ak 39% BDP-a.
Austrija
Njemaka
Italija
eka
Maarska
Poljska
Slovenija
Hrvatska
Zemlja
Raspon
stopa
(%)
Porez na
dobit
Osnovna
stopa
(%)
Broj
stopa
4
5
5
1
2
3
3
4
Porez na
dodanu
vrijednost
Osnovna
stopa
(%)
20
19
20
19
25
22
20
23
Porez na dohodak
Izvor: IBFD, Amsterdam, European Tax Surveys, dostupno na: http://online2.ibfd.org/eth/
25
15
27,5
20
16
19
21
20
0-50
0-45
23-43
15
18 i 36
0-32
16-41
15-45
16
17
Zakonske porezne stope u nekim zemljama 2009. godine
U usporedbi sa zemljama okruenja, u Hrvatskoj je stopa poreza na dobit na
razini prosjeka promatranih zemalja, visoko se oporezuju najvii dohoci (jedna-
kom stopom kao u Njemakoj), a u primjeni je jedna od najviih stopa PDV-a
(via je samo u Maarskoj).
19
OPI POREZNI ZAKON
Dana 1. sijenja 2009. godine stupio je na snagu novi Opi porezni zakon
(OPZ). Razlozi donoenja novog zakona bili su preciznije odreivanje po-
jedinih pravnih instituta, ime je osigurana uinkovitija provedba poreznih
postupaka, a time i bolja zatita prava poreznih obveznika. Usto, novim se
zakonom hrvatsko porezno zakonodavstvo usklauje s europskim, posebice
u djelu o administrativnoj suradnji te o razmjeni informacija meu dravama
lanicama EU.
Opim poreznim zakonom sustavno se i cjelovito na jedinstveni nain od-
reuju porezno-pravna pitanja zajednika za sve poreze. Sudionici u porez-
no-pravnom odnosu s jedne su strane porezni obveznici, a s druge porezna
tijela. Meutim, nije rije o ravnopravnim pozicijama. Drava donosi propise,
a porezna tijela vode porezni postupak i kontroliraju njegovu provedbu. Porez-
ni su obveznici u podreenom poloaju iako prema dravi imaju formalna i
materijalna prava i obveze. Stoga je vrlo vano detaljno odrediti njihove meu-
sobne odnose.
Ako OPZ-om nije drugaije ureeno, na postupanje poreznih tijela primje-
njuje se i Zakon o opem upravnom postupku.
U ovom dijelu pokuat emo ukratko prikazati to sve sadrava OPZ, a istaknu-
ti su samo pojedini dijelovi za koje se smatra da su poreznim obveznicima bitni
u postupku oporezivanja.
Naela na kojima se temelji Zakon
u Primjena poreznih propisa: u postupku oporezivanja primjenjuju se
porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka injenica na ko-
jima se temelji oporezivanje.
u Zakonitost: jedan je od temelja pravne drave; svi su sudionici u porez-
no-pravnom odnosu obvezni potovati sva pravna pravila neovisno o na-
zivu i vrsti pravnog akta.
u Objektivnost: prilikom oporezivanja porezna tijela objektivno i savjesno
utvruju injenice bez obzira na to idu li one u prilog ili na tetu porez-
nog obveznika.
u Pravo na oitovanje: omoguivanje poreznom obvezniku da se prije do-
noenja poreznog rjeenja oituje.
u Dvostupanjski postupak: omoguuje poreznom obvezniku pravo albe
na porezne akte.
19
u Obveza uvanja porezne tajne: poreznom tajnom smatraju se svi poda-
ci koje iznosi porezni obveznik i kojima raspolae porezno tijelo u po-
reznom postupku.
Poreznom tajnom ne smatraju se podaci o tome je li neka osoba u sustavu PDV-a
te podaci o osobama koje su sudjelovale u tzv. krunim prijevarama vezanim
za PDV. Odreeni su i sluajevi kada je doputeno iznoenje podataka koji se
smatraju poreznom tajnom, npr. u sluaju poreznoga, prekrajnoga ili suds-
kog postupka, razmjene podataka izmeu jedinica Ministarstva nancija, da-
vanje podataka nekom drugom tijelu javne vlasti, davanje podataka odreenim
poreznim tijelima drava lanica EU. Porezni jamac takoer ima pravo uvida u
podatke o poreznom obvezniku.
u Postupanje u dobroj vjeri (bona de): obvezuje sve sudionike u pore-
znom postupku na savjesno i poteno postupanje.
u Voenje knjigovodstva i evidencije: obvezuje poreznog obveznika na ev-
idenciju sukladno vaeim knjigovodstvenim propisima.
u Dokazivanje: porezni obveznik i porezno tijelo trebaju dokazati inje-
nice iz poreznog postupka.
u Inspekcijski nadzor: provodi se za velike i male porezne obveznike.
u Upotreba slubenog jezika i pisma: ako porezni obveznik podnosi is-
prave na stranom jeziku, duan je u odreenom roku dostaviti ovjereni
prijevod na hrvatski jezik, pisan latininim pismom.
u Gospodarstveni pristup: porezne injenice utvruju se prema gospo-
darstvenom znaenju, to znai da se oporezuje svako stjecanje priho-
da bez obzira na to je li rije o pravnome ili bespravnom poslu.
Zakonom je takoer predviena zatita ovjekovih prava kao to su:
u pravo na oitovanje porezni obveznici imaju mogunost i pravo da
se prije donoenja odluke (rjeenja ili presude) izjasne o svim bitnim
injenicama vanima za donoenje te odluke;
u zatita tajnosti podataka i osobnosti porezni je obveznik duan
poreznim tijelima podastrijeti istinite podatke koji su bitni u postupku
oporezivanja, a porezno je tijelo u interesu poreznog obveznika ob-
vezno uvati poreznu tajnu. Na taj se nain titi osobnost poreznog
obveznika. Ako se porezni obveznik pismeno odrekne prava zatite
privatnosti, podaci se mogu javno obznaniti;
u zatita ljudskog dostojanstva porezna tijela ne smiju u poreznom
postupku ugroziti ugled, dostojanstvo ni ast poreznog obveznika;
20
21
u pravo na informiranje porezno tijelo ne moe prisilnom naplatom,
npr. pljenidbom, oduzeti televizor ili radioprijamnik koji su izvor in-
formiranja za poreznog obveznika.
Takoer se propisuje obveza poreznog tijela o informiranju poreznih obveznika
o promjenama u poreznim propisima.
Javna davanja
Opi porezni zakon detaljno odreuje to su javna davanja.
Porezi: novana davanja koja su prihod prorauna, a koriste se za podmirivanje
proraunom utvrenih javnih izdataka.
Druga javna davanja: carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije,
novane kazne za porezne prekraje i sva davanja ije je utvrivanje i/ili naplata
i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadlenosti poreznog tijela.
u Carina novano davanje koje se plaa pri uvozu i izvozu robe i usluga.
u Pristojbe novana davanja koja se plaaju za odreenu inidbu ili za ko-
ritenje odreenoga javnog dobra.
u Doprinosi novana davanja koja se plaaju za koritenje odreenih
usluga ili ostvarivanja prava.
u Naknada za koncesiju novano davanje za pravo gospodarskoga isko-
ritavanja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom od-
reeno da su od dravnog interesa, za pravo obavljanja djelatnosti od
dravnog interesa te za izgradnju i koritenje objekata i postrojenja
potrebnih za obavljanje tih djelatnosti.
20
21
Porezno-pravni i porezno-duniki odnos
Zakonom se utvruje odnos, odnosno povezanost poreznih obveznika i porez-
nih tijela.
Porezno-pravni odnos je odnos izmeu poreznih tijela i poreznih obveznika
(poreznog dunika i poreznog jamca) koji obuhvaa njihova prava i obveze u po-
reznom postupku.
Porezno-duniki odnos je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu sudionici os-
tvaruju svoja prava i obveze.
Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu ima pravo na naplatu:
u poreza,
u kamata i novanih kazni,
u novanih inidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva.
Porezni obveznik ima pravo na:
u povrat poreza koji je plaen bez pravne osnove,
u kamate na porez koji je plaen bez pravne osnove.
Solidarni dunik
Porez se moe naplatiti i od tree osobe ili od solidarnog dunika. To znai da
Porezna uprava (PU), ako u porezno-dunikom odnosu ima vie solidarnih
sudunika, moe naplatiti cijeli porez od jednoga ili dug rasporediti na sve
dunike. Ako barem jedan sudunik podmiri dug, prestaje porezna obveza, a
odnos poreznog dunika i sudunika prestaju bit predmetom poreznog odnosa.
Pravni sljednik
Nasljednici su kao pravni sljednici duni podmiriti porezne obveze osobe ije su
nasljedstvo stekli.
Prava i obveza iz porezno-dunikog prestaju:
u plaanjem ili ispunjenjem porezne obveze bez obzira na to tko je podmi-
rio dug. Dug je podmiren kada banka u kojoj se vode uplatni rauni
primi uplatu,
u povratom poreza s kamatama ako je porezni obveznik platio porez koji
nije trebao ili je platio iznos vei od obveze, porezno e tijelo obaviti
povrat zajedno s kamatama do dana isplate,
22
23
u prijebojem, ime se prebija dug iz porezno-dunikog odnosa. To znai
da se u dogovoru s poreznim tijelom poreznom obvezniku umjesto pov-
rata novca mogu podmiriti odreeni dugovi (samo javna davanja),
u otpisom ako se ni prisilnom naplatom (ovrhom) nije naplatio porezni
dug,
u zastarom s razliitim rokovima za sudionike u porezno-pravnom odnosu.
Osobni identikacijski broj
Opi porezni zakon odreuje pojam poreznog broja, te se poreznim brojem
smatra osobni identikacijski broj (OIB) propisan Zakonom o osobnom iden-
tikacijskom broju. Porezni se broj odreuje kao poveznica izmeu razliitih
slubenih evidencija putem kojih e se razmjenjivati podaci potrebni za proved-
bu poreznih postupaka.
Zastara
Zastara je protek vremena nakon kojega dunik porezni obveznik moe neis-
puniti svoju obvezu zbog okolnosti koje je uzrokovao vjerovnik, u ovom sluaju
porezno tijelo.
Relativni rok zastare iznosi tri godine, nakon ega zastarijeva samo pravo
zahtijevanja ispunjenja obveze, ali ne i sama obveza. Apsolutna zastara prava na
utvrivanje porezne obveze i kamata, na pokretanje prekrajnog postupka, na-
platu poreza, kamata, trokova ovrhe i novanih kazni te prava poreznog obve-
znika na povrat poreza, kamata, trokova ovrhe i novanih kazni jest est go-
dina raunajui od dana kada je zastara prvi put poela tei. Zastara uglavnom
poinje nakon isteka godine u kojoj je nastao porezni dogaaj.
Kamate
Na iznos manje ili vie plaenog poreza obraunavaju se i plaaju kamate, u skla-
du s posebnim propisom. Dospijee pojedine vrste poreza utvruje se poseb-
nim zakonom, kojim se utvruje i ta porezna obveza. Kamate se obraunavaju
od dana dospijea porezne obveze.
Tko kasno plaa, dva
puta plaa.
Portugalska poslovica
22
23
Utvrivanje porezne osnovice
Od pojave prvih poreza pa do danas, kada su porezni odnosi detaljno ureeni
brojnim zakonima, najee dvojbe nastaju pri utvrivanju porezne osnovice
na temelju koje se primjenom utvrene porezne stope odreuje porezna ob-
veza. Porezna osnovica nije uvijek realno iskazana, to moe biti posljedica ne-
znanja ili nemara poreznog obveznika, ali i posljedica namjernoga netonog
iskazivanja poslovnih dogaaja kako bi se umanjila ili izbjegla porezna obveza.
Kad porezno tijelo ne moe utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih
knjiga i evidencija, mora je procijeniti, i to ako porezni obveznik:
u ne moe predoiti knjige ili evidencije koje je duan voditi prema
poreznim zakonima,
u ne izdaje propisane raune ili ne vodi poslovne knjige tono, uredno i
pravodobno,
u ne moe potvrditi podatke za oporezivanje vjerodostojnom dokument-
acijom,
u odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemoguuje provedbu
poreznog postupka.
Osnovica poreza na dohodak, odnosno dobit zikih osoba moe se utvrditi
i procjenom, i to kao razlika izmeu privatnih izdataka poreznog obveznika
i/ili steene privatne imovine i prijavljenog dohotka, odnosno dobiti ako se ne
moe dokazati da je ta razlika oporezivana.
Porezni nadzor
injenice bitne za oporezivanje porezno tijelo utvruje poreznim nadzorom,
koji se moe obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje imaju
dokaze bitne za oporezivanje. Porezni je obveznik u postupku nadzora duan
suraivati (predoiti svu potrebnu dokumentaciju, dati sve traene obavijesti i
objanjenja o poslovanju i sl.). Porezni nadzor obavljaju porezni revizori i ins-
pektori, ali mogu ga provoditi i drugi ovlateni dravni slubenici. Porezni nad-
zor moe trajati od nekoliko dana do vie mjeseci, ovisno o veliini poreznog
obveznika, vrsti i broju poreza koji se nadziru, suradnji poreznog obveznika i
sl. O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik.
24
25
Ovrha
Ako se porez ne naplati redovitim postupkom, moe se naplatiti prisilno, iz
imovine poreznog dunika, ili iz imovine poreznog jamca na temelju ovrnih
dokumenata (rjeenje o ovrsi) i vjerodostojnih papira (knjigovodstveno izlist-
avanje stanja poreznog duga).
Ovrha se provodi pljenidbom pokretnina (gotovine, vrijednosnih papira, polu-
proizvoda, sirovina, patenata, tehnikih unapreenja i drugih prava), trabina
ovrenika (iz novanih iznosa koji su dug ovreniku iz nekoga prijanjeg odno-
sa), imovinskih prava i nekretnina.
Za osiguranje naplate ovrhom moe se upisati zalog ili hipoteka na pokretnine
ili nekretnine.
U postupku ovrhe ne mogu se plijeniti plae ni primanja do iznosa minimalne
plae i primanja koja su izuzeta od oporezivanja (stipendije, nagrade, socijalne
pomoi i sl.).
Pojmovi vezani za ovrhu
ovrha prisilna naplata duga,
ovrenik porezni dunik ili njegov jamac od kojega se naplauje porezni dug,
ovrhovoditelj porezno tijelo koje provodi ovrhu.
alba
Protiv poreznih akata donesenih u prvom stupnju moe se u roku 30 dana od
dana njihova primitka uloiti alba. alba odgaa izvrenje pobijanoga poreznog
akta do donoenja rjeenja o albi.
Posebna glava Zakona obuhvaa administrativnu suradnju meu poreznim
upravama drava lanica EU u obliku razmjene informacija, to je bitno pri
otkrivanju, a time i smanjenju poreznih utaja. Zakonodavni okvir Unije kon-
tinuirano se mijenja i dopunjuje kako bi se uspostavila to uinkovitija suradnja.
Uspostavljaju se zajednika pravila postupanja, ujednaavaju se obrasci te naini
i formati za prijenos i razmjenu informacija.
24
25
Porezni prekraj
Povreda poreznih propisa naziva se poreznim prekrajem i moe biti ureena
Opim poreznim zakonom, ali i posebnim poreznim zakonima.
Opim poreznim zakonom detaljno su propisane novane kazne za odreene
porezne prekraje, a kreu se od 5.000 do 500.000 kuna.
Propis
u Opi porezni zakon, NN 147/08
u Zakon o opem upravnom postupku, NN 47/09
u Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa,
gospodarskoj cjelini te obrascima prijave injenica za koje postoji obveza
prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine, NN 59/09
u Pravilnik o utvrivanju visine nagrada i naknada trokova zastupniku po
slubenoj dunosti, NN 59/09
u Pravilnik o obliku, sadraju, roku i nainu dostave poslovnih knjiga, evi-
dencija i izvjea koji se uvaju u elektronikom obliku, NN 59/09
u Zakon o osobnom identikacijskom broju, NN 60/08
u Pravilnik o osobnom identikacijskom broju, NN 1/09
Zakon bez kazne na-
likuje na zvono bez
klatna.
Njemaka poslovica
26
27
POREZ NA DOHODAK
Uvod
Porez na dohodak pripada skupini izravnih poreza kojima se oporezuje dohodak
to ga graani zarauju tijekom godine. Porez se ne razrezuje na ukupno ostva-
reni dohodak ve se umanjuje za propisane trokove, olakice i osloboenja.
Na tako utvren dohodak primjenjuju se progresivne porezne stope. Graani u
veljai ispunjavaju poreznu prijavu na temelju koje plaaju razliku poreza ili ostva-
ruju povrat poreza. No i tijekom godine plaa se porez na dohodak iz plae, naj-
ma, obrta i sl. O svemu tome bit e rijei u nastavku teksta.
U hrvatskome poreznom sustavu Zakonom o porezu na dohodak, donesenim
potkraj 1993. godine, uvedeno je oporezivanje dohotka zikih osoba kakvo
danas poznajemo. Zakon je vrijedio sedam godina, a nakon toga donesena su
dva Zakona o porezu na dohodak (2000. i 2004), kojima se uvelike promijenilo
poetno oporezivanje dohotka. Ovdje se opisuje stanje prema vaeoj regula-
tivi.
Tko plaa porez na dohodak?
Obveznik poreza na dohodak jest zika osoba koja ostvaruje dohodak. Da-
kle, porezni je obveznik pojedinac, a ne poduzee. To je pojedinac koji prima
plau, mirovinu ili autorski honorar, ostvaruje dohodak prodajom kue ili naj-
mom imovine, posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i sl. Poreznim se ob-
veznicima smatraju hrvatski dravljani i stranci. Hrvatskim dravljaninom, od-
nosno rezidentom smatra se zika osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalite ili
uobiajeno boravite. Strancem ili nerezidentom smatra se zika osoba koja
u Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno boravite, ali u Hrvatskoj ost-
varuje dohodak.
26
27
to se smatra dohotkom?
Porezni obveznik plaa porez na dohodak koji dobiva iz est izvora. To su:
u nesamostalni rad,
u samostalne djelatnosti,
u imovina i imovinska prava,
u kapital,
u osiguranje,
u drugi dohodak.
Dohodak od nesamostalnog rada
Dohodak od nesamostalnog rada razlika je izmeu primitaka i izdataka.
Primitke ine plae, mirovine te primanja u naravi koje je radnik dobio tijekom
kalendarske godine. Primanja u naravi koje radnik dobiva od poslodavca mogu
biti davanje zgrada ili automobila na koritenje, nadoknada najamnine za stano-
vanje, odobravanje povoljnih kamata na kredite i sl.
No tako steeni primici ne oporezuju se u cijelosti ve se umanjuju za propisane
izdatke da bi se dobio iznos oporezivog dohotka. Odbitke uglavnom ine:
u doprinosi uplaeni za obvezna osiguranja iz plae,
3
u premije po osnovi ivotnog osiguranja, dopunskoga zdravstvenog i dob-
rovoljnoga mirovinskog osiguranja, koje se takoer smiju odbiti od
primitaka.
4
Tako dobiveni dohodak umanjuje se za osobne odbitke, te se na tako dobivenu os-
novicu primjenjuju etiri porezne stope: od 15, 25, 35 i 45%, te prirez porezu na
dohodak da bi se dobio iznos mjesenog poreza na dohodak od nesamostalnog
rada. Tako utvreni porez na raun Porezne uprave (PU) uplauje poslodavac
za zaposlenika, odnosno isplatitelj mirovine za umirovljenika. Ako je porezni
obveznik tijekom godine primao samo plau ili mirovinu, ne treba podnositi
3
Doprinosi na plau terete poslodavca (v. poglavlje o doprinosima).
4
Te se premije smatraju izdatkom pri utvrivanju svih oblika dohotka, a ne samo dohotka od nesamostalnog
rada (v. Dohodak od osiguranja, str. 33).
Egipani su nametali
poreze na sve: proda-
ju, robove, strance,
uvoz, izvoz, poslova-
nje. Poljoprivredna
je proizvodnja bila
oporezivana s visok-
ih 20%. To nije bio
samo porez na etvu
nego je obuhvaao
dohodak od okuni-
ca, obrta i svakoga
drugog izvora, pot-
puno jednako naem
porezu na dohodak.
Charles Adams
28
29
PU godinju poreznu prijavu jer se porez koji je isplatitelj za njega uplatio sma-
tra konano uplaenim porezom.
Primjer izrauna poreza na dohodak od plae
Primjer se odnosi na bruto plau od 8.743,50 kuna, ostvarenu u Zagrebu (prirez 18%).
Obvezni doprinosi: za obveznika koji je u II. stupu mirovinskog osiguranja obvezni do-
prinosi iznose 1.748,71 kune, tj. 15% bruto plae za I. stup (1.311,53 kuna) i 5% za II. stup
(437,18 kuna).
Osobni odbici: za poreznog obveznika koji uzdrava dvoje djece te ostvaruje ukupne
osobne odbitke po faktoru 2,2 od osnovnoga osobnog odbitka (tj. faktor 1 za poreznog
obveznika + 0,5 za prvo dijete + 0,7 za drugo dijete = 2,2). Tim se faktorom mnoi iznos
osnovnoga osobnog odbitka od 1.800 kuna da bi se dobio iznos ukupnoga osobnog od-
bitka od 3.960,00 kuna.
to je prirez porezu na dohodak?
Prirez je porez koji se plaa povrh poreza na dohodak, a slui za nanciranje jedinica lo-
kalne samouprave. Njegova je osnovica porez na dohodak, a na temelju Zakona o nan-
ciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, visinu prireza odreuje
lokalna vlast.
1. Bruto plaa 8.743,50
2. Obvezni doprinosi 1.748,71
3. Dohodak (1 2) 6.994,79
4. Osobni odbici 3.960,00
5. Osnovica za porez (3 4) 3.034,79
Porez 15% 3.034,79 x 15% 455,22
Porez 25% 0,00 x 25% 0,00
Porez 35% 0,00 x 35% 0,00
Porez 45% 0,00 x 45% 0,00
Ukupno porez 455,22
Prirez 455,22 x 18% 81,94
6. Ukupno porez i prirez 537,16
7. Neto plaa (3 6) 6.457,63
8. Krizni porez* 6.457,63 x 4% 258,30
9. Neto plaa 1 (7 8) 6.199,33
* Osnovica je neto plaa, a stopa je 4% jer je rije o neto plai veoj od 6.000 kuna.
28
29
Opine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak, i to:
u opina po stopi do 10%,
u grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12%,
u grad s vie od 30.000 stanovnika po stopi do 15%,
u grad Zagreb po stopi do 30%.
Prirez porezu na dohodak prihod je jedinice lokalne samouprave u kojoj porezni ob-
veznik ima svoje prebivalite ili uobiajeno boravite.
Vaee stope prireza kreu se od 1 do najvie 18% u gradu Zagrebu.
Porez po odbitku
Porez po odbitku ili, kako se jo naziva, porez u izvoru odnosno konani porez jest
porez koji isplatitelj dohotka (plae, mirovine i sl.) uplauje PU za poreznog obveznika.
Na primjer, poslodavac uplauje porez na dohodak i prirez PU izravno iz plae svojih za-
poslenika. Zaposlenik dobiva neto plau jer je porez na dohodak i prirez za njega ve pla-
tio njegov poslodavac. Zato zaposlenik, ako je tijekom godine primao samo plau, ne treba
podnositi PU godinju poreznu prijavu jer se porez i prirez koji je za njega tijekom godine
uplaivao poslodavac smatra konano obraunanim i plaenim porezom i prirezom.
Dohodak od samostalne djelatnosti
to se smatra samostalnom djelatnou
Samostalnom se djelatnou smatraju sve djelatnosti koje imaju obiljeja samostal-
nosti (djelatnost se obavlja za svoj raun i na vlastitu odgovornost), a cilj joj je trajno
stjecanje dohotka.
Dohodak od samostalne djelatnosti ine:
u dohodak od obrta,
u dohodak od slobodnih zanimanja,
u dohodak od poljoprivrede i umarstva.
Obrt podrazumijeva razliite proizvoake, trgovake, uslune i sline djelatnosti odre-
ene Zakonom o obrtu. Obrtnikom se djelatnou smatra i prodaja vie od tri nekre-
tnine ili imovinskih prava iste vrste u razdoblju od pet godina.
30
31
Slobodna zanimanja obavljaju, primjerice, lijenici, veterinari, novinari, knjievnici,
umjetnici, arhitekti, prevoditelji, znanstvenici, sportai i sl. kada im je to osnovna
djelatnost na temelju koje plaaju obvezno osiguranje te su upisani u registar poreznih
obveznika poreza na dohodak.
Porez na dohodak od poljoprivrede i umarstva plaa se ako je osoba koja se bavi tim
djelatnostima obveznik PDV-a te ostvaruje poticaje.
Utvrivanje dohotka
Openito, dohodak od samostalne djelatnosti jednak je razlici izmeu poslovnih pri-
mitaka i izdataka vezanih za obavljanje posla u poreznom razdoblju.
Poslovni primici jesu novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo, utvreni prema
trinoj vrijednosti.
Poslovni izdaci su svi odljevi koji nastaju obavljanjem djelatnosti: izdaci za materijal,
robu, energiju, plae osoblja (s porezima i doprinosima), amortizacija dugotrajne imov-
ine i sl.
Dakle, kada utvrde poreznu osnovicu kao razliku svih primitaka i svih izdataka, porez-
ni obveznici na tako utvrenu osnovicu mjeseno plaaju predujam poreza na dohodak
po stopama od 15, 25, 35 i 45% (plus prirez). No to ne znai da je time njihova porezna
obveza prema PU zavrena. Tek se godinjom poreznom prijavom utvruje njihova
konana porezna obveza.
Tko mora voditi poslovne knjige?
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtniku djelatnost, bave se slobodnim
zanimanjima ili poljoprivredom i umarstvom moraju se upisati u registar poreznih ob-
veznika i utvruju svoj dohodak na temelju poslovnih knjiga.
Oni vode ove poslovne knjige:
u knjigu primitaka i izdataka, u kojoj se vodi evidencija o izdacima i primicima
u poreznom razdoblju,
u evidenciju o trabinama i obvezama, tj. evidenciju svih ispostavljenih ili
primljenih rauna,
u knjigu prometa, u koju se upisuju podaci o primicima naplaeni u gotovu nov-
cu i ekovima,
u popis dugotrajne imovine za stvari i prava ija nabavna cijena iznosi vie od
2.000 kuna ili je njihov vijek trajanja dulji od godine dana. Popis slui za ut-
vrivanje amortizacije dugotrajne imovine koja se priznaje kao izdatak.
30
31
Promjena naina oporezivanja
Ako osobe koje se bave obrtom, slobodnim zanimanjima te poljoprivredom i u-
marstvom ispunjavaju zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na vlastiti zahtjev mogu
plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Na temelju njihova pisanog zahtjeva
PU izdaje rjeenje prema kojemu obveznik mora postupati sljedeih pet godina.
Dohodak od imovine i imovinskih prava
Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se prihodima od iznajmljivanja ne-
kretnina (stanova, soba ili postelja) i pokretnina, od autorskih prava i drugih imovin-
skih prava te od prodaje nekretnina. Oporezivim se dohotkom smatra razlika izmeu
primitaka po toj osnovi i izdataka u svezi s tim primicima.
Pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak plaa se na iznos najam-
nine umanjen za 30% na ime trokova nastalih radi iznajmljivanja. Porez na dohodak
plaa se u obliku predujma po stopi od 15% (plus prirez), bez prava na osobni odbitak.
Tako utvreni porez smatra se konanim porezom i za taj dohodak porezni obveznik
nije obvezan podnositi poreznu prijavu.
Porez na dohodak od imovinskih prava plaa se kao predujam poreza po odbitku po
stopi od 25% (plus prirez), bez osobnog odbitka. Imovinska prava ine autorska prava
na pisana, glazbena, znanstvena i slina djela, prava na koritenje prirodnih bogatstava,
tehnoloke postupke, poslovne adresare i sl.
Dohodak od prodaje nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina prodana nakon tri
godine od dana nabave, odnosno ako je sluila za stanovanje poreznog obveznika. Ako
se pak nekretnina prodaje prije isteka tri godine od dana nabave, plaa se porez na
dohodak od prodaje nekretnina. Predujam poreza plaa se jednokratno na ostvareni
dohodak po stopi od 25% (plus prirez) i za nj porezni obveznici ne moraju podnositi
poreznu prijavu te se taj porez smatra konano plaenim porezom. Ostvareni doho-
dak ini razliku izmeu trine i nabavne vrijednosti nekretnine uveane za inaciju.
Trokovi prodaje mogu se odbiti kao izdaci.
Dohodak od kapitala
Dohotkom od kapitala smatraju se:
u izuzimanja imovine i koritenje usluga od vlasnika i suvlasnika poduzea za
njihove osobne potrebe, na to isplatitelj plaa predujam poreza na dohodak
po odbitku po stopi od 35% (plus prirez) istodobno s isplatom primitka,
32
33
u primici po osnovi udjela u dobiti lanova uprave ili zaposlenika koje ostva-
ruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje isplatitelj
plaa predujam poreza na dohodak po odbitku od 15% (plus prirez) istodobno
s isplatom primitka,
u kamate na koje se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od
35% (plus prirez). Oporezivanju podlijeu kamate koje zike osobe ostvaruju
od drugih zikih i pravnih osoba za dane kredite i zajmove, dok su kamate na
tednju izuzete od oporezivanja.
Nakon 1. sijenja 2005. dohotkom od kapitala ne smatraju se primici po osnovi divi-
dendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.
Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest cjelokupni dohodak ostvaren po svim
navedenim osnovama, bez priznavanja osobnog odbitka. Porez na dohodak od kapitala
plaa se u obliku predujma poreza po odbitku, tj. isplatitelj pri svakoj isplati dohotka
od kapitala mora uplatiti PU predujam poreza na tako ostvaren dohodak. Uplaeni se
predujam poreza smatra konano uplaenim porezom, pa porezni obveznici ne moraju
za taj dohodak podnositi godinju poreznu prijavu.
Dohodak od osiguranja
Premije ivotnoga osiguranja koje imaju obiljeja tednje, dopunskoga i privatnog
zdravstvenoga te dobrovoljnoga mirovinskoga osiguranja uplaene tuzemnim osi-
guravateljima do visine od 1.000 kuna mjeseno priznaju se kao izdatak pri utvrivanju
dohotka. Bez obzira na to koju vrstu dohotka primate (plau, honorar, dohodak od
obrta ili iznajmljivanja stana), taj izdatak umanjuje vau godinju poreznu osnovicu.
No taj izdatak moe ukupno iznositi najvie 12.000 kuna godinje, ukljuivi i svote
odbitka za zdravstvene i stambene potrebe.
No to je dohodak od osiguranja i kako se on oporezuje? Dohotkom od osiguranja sma-
traju se primici u visini prethodno uplaenih i porezno priznatih premija osiguranja.
Na taj iznos osiguravatelj obraunava i uplauje porez na dohodak po odbitku po stopi
od 15% (plus prirez), bez priznavanja osobnog odbitka. To se smatra konanim pore-
zom za koji obveznici nisu duni podnijeti godinju poreznu prijavu.
Drugi dohodak
Drugi dohodak stjee se po osnovi lanstva u skuptinama, upravnim i nadzornim od-
borima, ili ga ine i primici trgovakih putnika, znanstvenika, strunjaka, sportaa, um-
jetnika, novinara i sl. Sve isplate oporezuju se po odbitku, tako da isplatitelj obraunava,
obustavlja i uplauje porez na dohodak po stopi od 25% (plus prirez), bez prava na iz-
datke. Iznimno, priznaju se izdaci u visini od 30% za primitke steene za autorske na-
32
33
knade, primitke novinara, umjetnika i sportaa osiguranih po toj osnovi te za primitke
nerezidenata za umjetnike i sl. djelatnosti.
Paualno oporezivanje
Mogunost paualnog oporezivanja postoji za one obrtnike, slobodna zanimanja, osobe
koje se bave poljoprivredom i umarstvom, koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima ili od organiziranja kampova, a koji nisu
obveznici PDV-a. Njihov se porez moe odrediti rjeenjem PU u paualnom iznosu, a ne
na temelju poslovnih rezultata iz njihovih poslovnih knjiga.
to se ne smatra dohotkom?
Primici koji se ne smatraju dohotkom i ne moraju se unijeti u poreznu prijavu jesu:
u kamate na kunsku i deviznu tednju te na iro-raune i tekue raune,
u primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
5
u kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zakonom,
u primici od otuenja nancijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,
u izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine,
u mirovine iz inozemstva,
u obiteljske mirovine,
u dravne nagrade.
Dohotkom se takoer ne smatraju ni odreena primanja za koja zike osobe ne pru-
aju trine protuusluge (razne socijalne potpore, nasljedstva i darovi, odtete i sl.), kao
ni primici po osnovi osiguranja stvari, ivota i imovine. Meutim, primici po osnovi
ivotnoga osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu se smatrati dohot-
kom od osiguranja, i to ako su premije tih osiguranja prilikom uplate bile osloboene
oporezivanja.
No neki se primici ipak smatraju dohotkom, ali se na njih unato tome ne plaa porez.
To su stipendije i nagrade uenicima i studentima, odreene naknade za socijalne nam-
jene i sl.
5
Od 1. kolovoza 2009. do 31. prosinca 2010. oporezuje se kriznim porezom.
34
35
Porezne stope
Porez na dohodak plaa se po etiri stope, i to od 15, 25, 35 i 45%. Visina stopa vezana
je za visinu osnovnoga osobnog odbitka. Kako mjeseni osnovni osobni odbitak iznosi
1.800 kuna, stope poreza na dohodak izgledaju ovako:
u 15% do 3.600 kuna mjeseno (tj. do dvostrukoga mjesenog osobnog odbit-
ka),
u 25% izmeu 3.600 i 9.000 kuna mjeseno (tj. od dvostrukoga do peterost-
rukoga mjesenog osobnog odbitka),
u 35% izmeu 9.000 i 25.200 kuna mjeseno (tj. od peterostrukoga do etrnaest-
erostrukoga mjesenog osobnog odbitka),
u 45% iznad 25.200 kuna mjeseno (tj. iznad etrnaesterostrukoga mjesenog
osobnog odbitka).
Na porez na dohodak obraunan uz pomo navedenih stopa primjenjuje se jo i prirez
porezu na dohodak u onim gradovima i opinama koji su propisali obvezu plaanja
prireza.
Osim navedenih poreznih stopa po kojima se obraunava porez na dohodak po godi-
njoj poreznoj prijavi, postoji jo niz stopa po kojima se plaaju porezi po odbitku za
razne vrste dohodaka i za koje nije potrebno podnositi godinju poreznu prijavu.
Osobni odbici
Osobni su odbici iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanjuju poreznu osno-
vicu jer se sa stajalita pravednosti smatra da ne treba oporezivati dohodak koji slui
za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba poreznog obveznika, tzv. egzistencijalni mini-
mum. Osobni odbitak koji se odobrava za poreznog obveznika naziva se osnovnim os-
obnim odbitkom, a odbici za suprunika, djecu i druge uzdravane osobe nazivaju se
osobnim odbicima za uzdravane lanove obitelji.
Osnovni osobni odbitak
u Za sve porezne obveznike iznosi 1.800 kuna mjeseno.
u Za umirovljenike iznosi do visine mirovine, a najvie do 3.200 kuna mje-
seno.
Osobni odbici za uzdravane lanove obitelji
Porezni obveznik koji uzdrava suprunika, djecu i druge lanove obitelji osim osnov-
noga osobnog odbitka od dohotka moe odbiti i osobne odbitke za uzdravane lanove
obitelji. Osobni odbici za uzdravane lanove obitelji izraavaju se faktorima u odnosu
prema osnovnom osobnom odbitku, a prikazani su u tablici:
34
35
Osobni odbici za zdravstvene usluge,
stanovanje i darovanja
Poreznim se obveznicima kao osobni odbici priznaju i trokovi zdravstvenih usluga za
vlastite potrebe, ali uz uvjet da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnoga, dopunskoga ili
privatnoga zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanja.
Porezni obveznik kao osobni odbitak moe iskoristiti i izdatke za stambene potrebe,
i to za kupnju i gradnju prvoga stambenog prostora, za investicijsko odravanje posto-
jeega stambenog prostora te po osnovi plaene najamnine za potrebe stanovanja. Od-
bitak se priznaje u sluaju nanciranja iz vlastitih izvora (kada se mora priloiti vjero-
dostojan raun) ili iz kredita (kada se priznaje plaena kamata).
Osobni odbici za zdravstvene usluge i stanovanje, ukljuivi i porezno priznati izdatak
za uplaene premije osiguranja, mogu iznositi najvie 12.000 kuna godinje.
Porezni obveznici kao osobni odbitak mogu prikazati i dana darovanja u naravi i nov-
cu za kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i
vjerske namjene, i to do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena
godinja porezna prijava.
Pravo na te odbitke mogue je iskoristi samo u godinjoj poreznoj prijavi.
Faktor u odnosu
prema osnovnom
osobnom odbitku
od 1.800 kn
Uzdravani lan Mjeseni iznos
osobnog
odbitka (kn)
Godinji iznos
osobnog
odbitka (kn)
0,5 za uzdravanog lana 900 10.800
0,5 za prvo dijete 900 10.800
0,7 za drugo dijete 1.260 15.120
1,0 za tree dijete 1.800 21.600
1,4 za etvrto dijete 2.520 30.240
... ... ... ...
0,3
uzdravani invalidni
lan i invalidnost
poreznog obveznika
540 6.480
36
37
Neke vane napomene uz odbitke za zdravstvene usluge i stanovanje
Odbici za zdravstvene usluge i stanovanje priznaju se samo rezidentima, a ne strancima.
Zdravstvene usluge
u Priznaju se izdaci za lijenike preglede, rehabilitaciju, lijekove propisane na re-
cept, ortopedska pomagala, participaciju i sl.
u Usluge mogu biti obavljene u javnoj ustanovi ili u privatnoj praksi.
u Rauni za zdravstvene usluge mogu glasiti samo na poreznog obveznika, a ne i
na njegovu djecu ili uzdravane osobe.
u Priznaju se trokovi medicinske rehabilitacije u toplicama, kao i trokovi preh-
rane i smjetaja. No ako se smjetaj i prehrana koriste izvan ljeilita, ti se iz-
daci ne priznaju.
u Ne priznaju se izdaci za estetsku kirurgiju ni za lijekove i sredstva koja se mogu
kupiti bez recepta.
Stanovanje
u Odbici za nabavu materijala priznaju se samo na temelju izvornih rauna, a za
gradnju samo na temelju rauna registriranih izvoaa.
u Priznaju se izdaci za odravanje krovita, podova, instalacija, fasada i sl.
u Ne priznaju se izdaci za opremanje kuanstva, tj. rauni za namjetaj, bijelu
tehniku, klimatizacijske ureaje (ali se priznaju izdaci za ugradnju klimatizaci-
jskih ureaja) i sl.
u Najamnina se priznaje kao odbitak samo uz predoenje ugovora o najmu te do-
kaza o plaenoj najamnini.
Kada netko prestaje biti uzdravanim
lanom?
Ako dohodak uzdravane osobe ili drugi primici prijeu iznos od 10.800 kuna godinje,
tada zika osoba prestaje biti uzdravanim lanom ue obitelji ili uzdravanim djetetom.
Porezna prijava
Porezna prijava podnosi se ispostavi PU prema mjestu prebivalita ili uobiajenog
boravita do kraja veljae za prethodnu kalendarsku godinu. Za dohotke koji se opore-
zuju po odbitku porezni obveznici ne podnose poreznu prijavu, a porez na dohodak
36
37
koji je ve prije plaen smatra se konano plaenim porezom. Porezna se prijava moe
poslati potom ili osobno donijeti u ispostavu PU. Na web stranici Porezne uprave
http://www.porezna-uprava.hr/ svake se godine objavljuje formular za prijavu poreza
na dohodak, kao i uputa za njegovo popunjavanje.
Tko ne mora podnijeti poreznu prijavu?
Ako su porezi i prirezi uredno plaeni, poreznu prijavu ne moraju podnijeti ovi porez-
ni obveznici:
u zaposlenici kod samo jednog poslodavca,
u umirovljenici,
u graani koji dobivaju najamninu, zakupninu, dohodak od osiguranja ili kapi-
tala,
u lanovi skuptina i nadzornih odbora tvrtki, steajni upravitelji, suci porot-
nici, autori, umjetnici znanstvenici, novinari i svi koji primaju drugi dohodak
na koji je ve prilikom isplate uplaen porez na dohodak i prirez.
No ti graani mogu podnijeti poreznu prijavu ako su, primjerice, imali trokove za
zdravstvene usluge ili za stanovanje, te po toj osnovi oekuju povrat poreza. No oni tada
moraju prijaviti sve dohotke steene tijekom poreznog razdoblja. Zato se preporuuje
probno ispunjavanje porezne prijave kako bi se napravila simulacija isplativosti njezina
podnoenja.
Tko mora podnijeti poreznu prijavu?
Poreznu prijavu obvezno podnose graani koji ostvare dohodak:
u kod dva ili vie poslodavca,
u od samostalne djelatnosti,
u iz inozemstva.
Obvezno je podnose i ako je to naknadno zatraila PU te ako poslodavac (ili obveznik)
nije platio predujam poreza i prireza. Prijavu obvezno podnose i rezidenti lanovi po-
sade broda u meunarodnoj plovidbi koji po toj osnovi ostvaruju plau.
38
39
Porezne olakice
u Ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od nesa-
mostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene invalidnosti. lanovi
obitelji smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja Domovin-
skog rata ne plaaju porez na dohodak od obiteljske mirovine.
u Utvrene su i porezne olakice za obveznike i uzdravane lanove njihove ue
obitelji na podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podru-
jima. Tako je osnovni osobni odbitak od 1.800 kuna, koji je inae odobren
svim poreznim obveznicima, povean na 3.840, 3.200 i 2.400 kuna, ovisno o
podruju na kojemu porezni obveznici prebivaju i borave.
Ako porezni obveznici na tim podrujima i na brdsko-planinskim podrujima obavljaju
samostalnu djelatnost, utvreni im se porez na dohodak umanjuje za 25, 75 odnosno
100%, ovisno o podruju posebne dravne skrbi. Na taj im se nain smanjuje osnovica
za obraun poreza. Dodatne olakice propisane su za obavljanje samostalne djelatnosti
u gradu Vukovaru.
u Porezni obveznici imaju poreznu olakicu radi poticanja zapoljavanja.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu za iznos plaa
i doprinosa na plau novih radnika smanjiti poreznu osnovicu za razdoblje
od godine dana od dana njihova zaposlenja, a za invalidne osobe u roku tri
godine.
u Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu umanjiti osno-
vicu poreza na dohodak za izdatke za kolovanje i struno usavravanje te
za nagrade uenicima za vrijeme prakse. Porezna se osnovica dodatno moe
umanjiti za izdatke za istraivanje i razvoj, i to u visini 100% nastalih tro-
kova iskazanih u poslovnim knjigama.
Krizni porez
Kako bi se osigurali dodatni prihodi dravnog prorauna u razdoblju od 1. kolovoza
2009. do 31. prosinca 2010. godine, na snazi je Zakon o posebnom porezu na plae,
mirovine i druge primitke, tzv. krizni porez. Zakonom o posebnom porezu na primitke
od samostalne djelatnosti i ostale primitke krizni porez se od 1. listopada 2009. do 28.
veljae 2011. proiruje i na ostale primitke.
Kriznim porezom dodatno se oporezuju svi primici koji se inae oporezuju porezom na
dohodak, a posebice:
u plae i mirovine,
u autorski honorari,
u dividende i udjeli u dobiti isplaeni zikim i pravnim osobama,
38
39
u obrt, slobodna zanimanja te poljoprivreda i umarstvo,
u prodaja nekretnina,
u najamnine,
u kamate na dane zajmove,
u primici od osiguranja, i sl.
Porez se ne plaa na iznos do 3.000 kuna. Na ukupan iznos od 3.000 do 6.000 kuna
plaa se po stopi od 2%, a iznad toga po stopi od 4%.
Propisi
u Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04 i 73/08
u Pravilnik o porezu na dohodak, NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09
i 146/09
u Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turisti-
ma te organiziranja kampova koje e se paualno oporezivati, o visini paualnog po-
reza i nainu plaanja paualnog poreza, NN 48/05 i 148/09
u Pravilnik o paualnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, NN 143/06
u Zakon o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, NN
117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06 i
73/08 i Odluka USRH, NN 26/07
u Zakon o posebnom porezu na plae, mirovine i druge primitke, NN 94/09 i Pravil-
nik, NN 96/09
u Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke,
NN 119/09 i Pravilnik, NN 131/09
40
41
DOPRINOSI ZA SOCIJALNO
OSIGURANJE
to su obvezni doprinosi?
Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su izravnih poreza na rad te prema
tome ulaze u irem smislu u porezni sustav. To su temeljni prihodi kojima se nan-
ciraju izdaci za mirovinsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapoljavanje.
Hrvatski sustav obveznoga socijalnog osiguranja sastoji se od:
u obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (tzv. I.
stup), koje se uplauje u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
u obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
tednje (tzv. II. stup), koje se uplauje u obvezne mirovinske fondove prema
odabiru osiguranika,
u obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje se uplauje u Hrvatski zavod za zd-
ravstveno osiguranje,
u osiguranja u sluaju nezaposlenosti, koje se uplauje u Hrvatski zavod za za-
poljavanje.
Doprinosi se ubiru iz plae (tj. na teret zaposlenika) i na plau (tj. na teret poslodavca).
Tako se doprinosi za mirovinsko osiguranje plaaju na teret zaposlenika, a doprinosi za
zdravstveno osiguranje i zapoljavanje na teret poslodavca.
Razlika izmeu poreza
i doprinosa
Doprinosi su, kao i porezi, javna davanja dravi. No temeljna je razlika izmeu dopri-
nosa i poreza u tome to za poreze nema unaprijed odreene namjene troenja, a za
doprinose ona postoji. Primjerice, kada platimo porez na dohodak, onda ne znamo
hoe li se od tog novca nancirati izgradnja cesta, obrana zemlje ili plae nastavnika.
Za doprinose je, naprotiv, unaprijed utvrena namjena njihova troenja. Dakle, onaj
tko plaa doprinos za zdravstveno osiguranje zna da se tim sredstvima plaa pruanje
zdravstvenih usluga.
40
41
Doprinosi za mirovinsko osiguranje
Reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj je uvedena 1. sijenja 2002. Sustav se od
tada zasniva na tri stupa. Osiguranje u prvom i drugom stupu obvezno je, a trei je
stup dobrovoljan. Doprinosi za prvi mirovinski stup uplauju se u Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje, dok se doprinosi za drugi stup uplauju u obvezne mirovinske
fondove. Doprinosi za ta dva stupa idu na teret bruto plae zaposlenika po ukupnoj
stopi od 20%, a za zaposlenika ih uplauje poslodavac. Graani sami odluuju hoe li se
jo dodatno osigurati u treem stupu, a premije tog osiguranja uplauju u dobrovoljne
mirovinske fondove prema vlastitom odabiru. Te im se premije osiguranja priznaju kao
olakica u porezu na dohodak.
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
Osnovno je zdravstvo osiguranje obvezno. Poslodavci moraju plaati obvezno zdravstve-
no osiguranje za svoje zaposlenike po stopi od 15% na bruto plau zaposlenika, te ga
uplauju u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kako bi osigurali dodatno pok-
rivanje zdravstvenih trokova, graani mogu uplaivati i premije dopunskoga zdravst-
venog osiguranja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ili osiguravateljskim
drutvima. Te im se premije osiguranja priznaju kao olakica u porezu na dohodak.
Stope doprinosa
Doprinosi iz plae i na plau u 2010. godini plaaju se prema ukupnoj stopi od 37,2%,
to pokazuje sljedea tablica.
Doprinosi Doprinosi iz plae
(na teret zaposlenika)
%
Doprinosi na plau
(na teret poslodavca)
%
za mirovinsko osiguranje za osobe
osigurane samo u I. stupu
20 I. stup
za mirovinsko osiguranje za osobe
osigurane u I. i II. stupu
15 I. stup
5 II. stup
za zdravstveno osiguranje 15,0
za zatitu zdravlja na radu 0,5
za zapoljavanje 1,7
ukupni doprinosi 20 17,2
Prije nego to posta-
ne dareljiv, budi
pravedan.
Engleska poslovica
42
43
Osnovice za obraun doprinosa
Osnovica za obraun doprinosa jest bruto plaa. Prema hrvatskim propisima, u 2010.
mjesena bruto plaa za rad s punim radnim vremenom za obraun obveznih doprino-
sa na plae i iz plaa ne moe biti nia od 2.700,60 kuna.
Za doprinose iz plae (tj. za mirovinsko osiguranje na teret zaposlenika) najvia je
mjesena osnovica 46.296 kuna. To znai da je sve do tog iznosa osnovica jednaka bru-
to plai, ali za bruto plae vee od tog iznosa osnovica ostaje ksirana na 46.296 kuna.
Za doprinose na plau (tj. za zdravstveno osiguranje i druga osiguranja na teret poslo-
davca) ne postoji ogranienje za najviu osnovicu.
Propisi
u Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08 i 94/09
u Naredba o iznosima osnovica za obraun doprinosa za obvezna osiguranja za 2010.
godinu, NN 141/09
42
43
45
POREZ NA DOBIT
Promjene u oporezivanju dobiti
Osnovni Zakon o porezu na dobit, koji je donesen krajem 2004, mijenjan je vie puta.
u Najprije su 2005. olakice za podruja posebne dravne skrbi, brdsko-planin-
ska podruja, Grad Vukovar i slobodne zone prenesene u matine zakone.
u Nakon toga, od 1. sijenja 2007, briu se ostale olakice: poticaji za zapolja-
vanje, istraivanje i razvoj, kolovanje i struno usavravanje te za profesional-
nu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom, a poticaji za ulaganja
reguliraju se novim Zakonom o poticanju ulaganja. Zasebnim zakonskim pro-
pisima donesenim tijekom 2007. nastavlja se primjena olakica za istraivanje
i razvoj te za obrazovanje i izobrazbu.
u Radi usklaivanja hrvatskog poreza na dobit s odredbama EU, Hrvatska 2008.
donosi izmjene zakona u dijelu u kojemu se regulira spajanje, podjele i sl. tr-
govakih drutava, te oporezivanje isplata kamata i autorskih naknada.
Obveznik poreza na dobit
Obveznik poreza na dobit jest:
u trgovako drutvo i druga pravna i zika osoba koja je hrvatski rezidenti, tj. koja
u Hrvatskoj ima sjedite ili upravu te obavlja gospodarsku djelatnost,
u tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema
sjedite ili upravu (nerezident),
u zika osoba koja ostvaruje dohodak ako izjavi da e plaati porez na dobit um-
jesto poreza na dohodak,
u zika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti:
ako je u prethodnome poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak vei
od 2.000.000 kuna,
ako je u prethodnome poreznom razdoblju ostvarila dohodak vei od
400.000 kuna,
ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000 kuna,
ako u prethodnome poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15
radnika.
45
Koje pravne osobe nisu obveznici poreza
na dobit?
Obveznici poreza na dobit nisu:
u tijela dravne, regionalne i lokalne samouprave (osim ako PU ne odredi dru-
gaije),
u Hrvatska narodna banka,
u dravne ustanove, ustanove lokalne vlasti, dravni zavodi, vjerske zajednice,
politike stranke, sindikati, komore, udruge graana, zaklade i fundacije,
umjetnike udruge, sportska drutva i sl. (osim ako PU ne odredi drugaije),
u otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom
po kojemu su osnovani.
Porezna osnovica
Porezna osnovica je dobit utvrena prema raunovodstvenim propisima kao razlika
izmeu prihoda i rashoda navedenih u nancijskim izvjeima ostvarenih tijekom
porezne godine koja je kalendarska godina. Takva se dobit poveava i smanjuje za priho-
de i rashode to se priznaju u porezne svrhe.
Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a
za nerezidenta je to dobit ostvarena samo u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit
ostvarena u postupku likvidacije prema trinoj vrijednosti.
to smanjuje odnosno poveava dobit?
Zakon posebno denira stavke koje poveavaju odnosno smanjuju dobit. Drugim ri-
jeima, za potrebe oporezivanja propisuju se prihodi, odnosno rashodi koji utjeu na
veliinu osnovice poreza na dobit.
Najvanija poveanja porezne osnovice jesu:
u svota amortizacije vea od svota propisanih Zakonom,
u 70% trokova reprezentacije,
u trokovi koji se odnose na privatni ivot dioniara i lanova drutva te zapo-
slenika,
u skrivene isplate dobiti,
u darovanja iznad propisane svote, i dr.
46
47
Najvanija smanjenja porezne osnovice jesu:
u prihodi od dividendi i udjela u dobiti,
u svota amortizacije do propisane vrijednosti,
u svota poticaja u obliku poreznog osloboenja ili olakica propisanih posebnim
propisima.
Poticaji moraju biti odobreni u skladu s propisima o dravnim potporama.
Amortizacija ili otpis
Amortizacija ili otpis oznaava smanjenje vrijednosti realne imovine koja s vremenom
ili koritenjem postaje ziki ili ekonomski potroena. Svaki poduzetnik mora svake
godine izdvajati amortizacijska sredstva za zgrade, opremu i nematerijalnu imovinu ko-
jima se koristi u svojem poslovanju. Smisao tog izdvajanja jest osiguravanje dostatnih
sredstava za zamjenu imovine kada se ona jednom istroi. Obino se u svim poreznim
zakonodavstvima odreuje visina amortizacije koja se priznaje kao porezni rashod.
Obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit u Hrvatskoj amortiziraju dugotrajnu
materijalnu i nematerijalnu imovinu, tj. stvari i prava iji je pojedinani troak vei
od 2.000 kuna i vijek uporabe dulji od godine dana. Dakle, amortiziraju se zgrade, op-
rema, vozila, osnovno stado i dugotrajna nematerijalna imovina (primjerice, patenti i
licencije). Ne amortiziraju se zemljita, ume, nancijska imovina, spomenici kulture
te umjetnika djela. Iznos amortizacija odreuje se tako da se na troak nabave imovine
primijene propisane amortizacijske stope.
Amortizacijski vijek
(godine)
Godinje
amortizacijske stope
(%)
Graevinski objekti i brodovi vei
od 1000 BRT
20
5
Osnovno stado, osobni automobili 5 20
Nematerijalna imovina, oprema,
vozila, mehanizacija
4 25
Raunala, programi, mobilni telefoni 2 50
Ostala nespomenuta imovina 10 10
Amortizacijske se stope za porezne potrebe mogu i udvostruiti tako da se velik dio
dugotrajne imovine moe ubrzano otpisati u jednoj do dvije godine.
Amortizacijske stope i amortizacijski vijek
46
47
to je porezni gubitak?
Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi vei od porezno priznatih
prihoda, tj. kad je osnovica za obraun poreza negativna. Tako nastali porezni gubitak
moe se prenijeti na razdoblje od pet godina na nain da se svake godine smanjuje
osnovica poreza na dobit, tj. u poreznoj se prijavi smanjuje iznos dobiti prije primjene
porezne stope i izrauna porezne obveze.
Stopa poreza na dobit
Kada je 1994. u Hrvatskoj uvedeno oporezivanje dobiti prema novim naelima, porezna
je stopa iznosila 25%. No izmjenama krajem 1996. godine porezna je stopa poveana na
35% kako bi bila usklaena s gornjom stopom poreza na dohodak. Nakon 2000. godine
stopa poreza na dobit iznosi 20%.
Utvrivanje poreza na dobit
Obveznici poreza na dobit tijekom godine plaaju predujmove poreza na dobit za pret-
hodnu kalendarsku godinu. Konani obraun poreza na dobit obavlja se na temelju
porezne prijave koju poduzea dostavljaju PU do 30. travnja za prethodnu poslovnu
godinu. Uz poreznu prijavu podnosi se bilanca i raun dobiti i gubitka.
Porezne olakice, osloboenja i poticaji
Kao i u oporezivanju dohotka, i unutar poreza na dobit postoje mnoge porezne olakice.
One nisu navedene u Zakonu o porezu na dobit ve u zakonima koji reguliraju odreena
podruja. Postoje olakice, osloboenja i poticaji koji umanjuju osnovicu poreza na
dobit ili pak poreznu obvezu.
1. Dravne potpore i olakice koje umanjuju osnovicu poreza na dobit
u Dravnu potporu za istraivanje i razvoj mogu ostvariti svi obveznici poreza
na dobit tako da poreznu osnovicu umanje za opravdane trokove projekta
znanstvenih i razvojnih istraivanja u ovim iznosima:
150% za temeljna istraivanja,
125% za primijenjena istraivanja,
100% za razvojna istraivanja.
Potpora se moe uveati za 20% za male poduzetnike i za 10% za srednje.
48
49
u Dravnom potporom za obrazovanje i izobrazbu mogu se koristiti veliki,
srednji i mali poduzetnici tako da osnovicu za obraun poreza na dobit umanje
za opravdane trokove obrazovanja i izobrazbe radnika na ovaj nain:
veliki poduzetnici do 50% u sluaju opeg obrazovanja i izobrazbe, te do
25% u sluaju posebnog obrazovanja i izobrazbe,
mali i srednji poduzetnici do 70% za ope obrazovanje i izobrazbu, te do
35% za posebno obrazovanje i izobrazbu,
obveznici koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza do 100% opravda-
nih trokova za obrazovanje i izobrazbu.
Potpore moe dodatno poveati korisnik regionalnih potpora, kao i poduzetnik koji za-
poljava radnike u nepovoljnom poloaju (mlade; invalidne osobe; starije osobe; manje
obrazovane osobe; dugotrajno nezaposlene i sl.).
2. Olakice, osloboenja i poticaji koji umanjuju poreznu obvezu
u Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na pod-
rujima posebne dravne skrbi i zapoljavaju vie od pet zaposlenika na ne-
odreeno vrijeme, pri emu vie od 50% njih ima prebivalite i boravite na
tom podruju najmanje devet mjeseci, do ulaska Hrvatske u EU plaaju porez
na dobit po stopi koja moe biti 0, 25 i 75% propisane stope poreza na dobit,
ovisno o podruju posebne dravne skrbi. Za ostale djelatnosti porezni ob-
veznici u jednakim uvjetima plaaju porez po stopama od 0 do 85% propisane
stope poreza na dobit, ovisno o podruju posebne dravne skrbi. Stope se raz-
likuju i po vremenskim razdobljima od 2008. do 2017. godine.
u Porezni obveznici na podruju grada Vukovara koji obavljaju djelatnost poljo-
privrede i ribarstva i zapoljavaju vie od pet osoba na neodreeno vrijeme,
od kojih vie od 50% najmanje devet mjeseci ima prebivalite i boravite na
podruju grada Vukovara, na brdsko-planinskom podruju ili na podruju
posebne dravne skrbi posve su osloboeni plaanja poreza na dobit do ulaska
Hrvatske u EU. Za ostale djelatnosti porezni obveznici u jednakim uvjetima
plaaju porez na dobit po stopama 0, 25 i 75% propisane stope poreza na dobit,
rasporeene u vremenskim razdobljima od 2008. do 2016. godine.
u Porezni obveznici koji obavljaju poljoprivrednu ili ribarsku djelatnost na brd-
sko-planinskom podruju i zapoljavaju vie od pet osoba na neodreeno
vrijeme, pri emu vie od 50% zaposlenika ima najmanje devet mjeseci
prebivalite i boravite na brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne
dravne skrbi, plaaju porez na dobit u visini 75% propisane porezne stope
do dana ulaska Hrvatske u EU. Za ostale djelatnosti uz jednake uvjete porez-
ni obveznici plaaju porez na dobit u visini 75% propisane porezne stope u
razdoblju od 2008. do 2010. godine.
48
49
u Korisnici slobodne zone plaaju porez na dobit u visini 0, 50, 75 i 100% propisane
stope, ovisno o podrujima gdje se zone nalaze i razdobljima od 2008. do 2017.
godine.
u Predvieni su i posebni poticaji za ulaganja koji se iskoritavaju u razdob-
lju od deset godina od poetka ulaganja. Povlatene stope poreza na dobit
ovise o visini ulaganja i broju novozaposlenih osoba. Mogunosti koritenja
povlatenim stopama dane su u sljedeoj tablici.
Iznos ulaganja
(mil. EUR)
Stopa poreza
na dobit (%)
Obveza otvaranja
najmanjeg broja
novih radnih mjesta
do 1,5 10 10
od 1,5 do 4 7 30
od 4 do 8 3 50
vie od 8 0 75
Porezni obveznik ima pravo na koritenje veim brojem olakica istodobno, tj. ima pra-
vo kumulirati olakice.
Porez na dobit po odbitku za inozemne osobe
Porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit to je ostvari inozemna osoba u
Republici Hrvatskoj. Taj porez plaa isplatitelj, tuzemni poduzetnik, po stopi od 15% na
kamate, autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva, za usluge istraivanja
trita, porezne i revizorske usluge te na usluge poslovnog savjetovanja koje su plaene
inozemnim osobama (ali ne zikim osobama). No ne plaa se na kamate na kredite
koje daju inozemne banke.
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u meunarodnim poslovnim odnosima. Kad -
zika ili pravna osoba stekne prihod (udio u dobiti, kamatu, autorsku naknadu ili divi-
dendu) u dravi u kojoj nije rezident, taj je prihod oporeziv u dravi ostvarenja i u dravi
primatelja. Kako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog prihoda u obje drave,
primjenjuje se ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji se potpisuje izmeu
dvije zemlje. Hrvatska je sklopila ili od bive Jugoslavije preuzela ugovore o izbjega-
vanju dvostrukog oporezivanja s 47 zemalja.
50
51
Propisi
u Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06 i 146/08
u Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05, 133/07, 156/08 i 146/09
u Zakon o podrujima posebne dravne skrbi, NN 86/08
u Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, NN 44/01, 90/05, 80/08 i 38/09
u Zakon o brdsko-planinskim podrujima, NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05
i 80/08
u Zakon o slobodnim zonama, NN 44/96, 92/05 i 85/08
u Zakon o poticanju ulaganja, NN 138/06
u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 123/03, 198/03,
105/04, 174/04 i 46/07
u Pravilnik o dravnoj potpori za istraivako-razvojne projekte, NN 116/07
u Zakon o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, NN 109/07, 134/07 i 152/08
50
51
53
POREZ NA DODANU
VRIJEDNOST
Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od 1. sijenja 1998. go-
dine. U suglasju je sa Smjernicom EU 2006/112/EZ o zajednikom sustavu poreza na
dodanu vrijednost, odnosno potronog je tipa, prema naelu odredita isporuke, a pri
obraunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda koja omoguuje odbitak
pretporeza.
to je dodana vrijednost?
Dodana vrijednost je vrijednost to je proizvoa dodaje inputima prije nego to ih
proda kao nove proizvode i usluge.
Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne obuhvaa
porez obraunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez pretporez) nego se obraunava
na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez).
Primjenom metode oporezivanja prema izdanim raunima (fakturama) porezni ob-
veznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija porez obraunan po raunima onih
poreznih obveznika koji su njemu isporuili dobra ili usluge (dobavljai). Raun slui
kao dokument za odbitak obraunanog poreza. U nekim sluajevima zaraunani porez
u raunu dobavljaa moe biti vei od obraunanog PDV-a poreznog obveznika po
izlaznim raunima. Tada e se taj iznos poreznom obvezniku priznati kao akontacija
porezne obveze u iduem razdoblju ili e imati pravo na povrat poreza. Time je PDV
za poreznog obveznika neutralan, ali nije za krajnjeg potroaa graanina, koji snosi
porez bez mogunosti odbijanja pretporeza.
Primjena metode prema naplaenim raunima primjenjuje se za zike osobe obrt-
nike.
Pri obraunu PDV-a poduzetnik uz pomo rauna za kupljena i prodana dobra i usluge
izravno izraunava svoju poreznu obvezu. On, naime, iznos poreza iskazanoga na
ulaznim raunima oduzima od poreza koji je morao iskazati na raunima za prodaju
svojih proizvoda ili usluga. Tako raun postaje osnovni dokaz za obraun poreza na
dodanu vrijednost i osnova za uinkovitu kontrolu porezne obveze. Naime, svakom je
poreznom obvezniku u interesu da porez u prethodnoj fazi bude ispravno obraunan
jer o visini toga iznosa ovisi njegova porezna obveza. U sustav oporezivanja PDV-om
tako je unesena samokontrola pa se smanjuje i mogunost porezne evazije.
Kada se nametnu
porezi na st vari
koje ovjek troi,
svatko plaa ono-
l i ko kol i ko troi:
zajedniko se bla-
gostanje ne zakida
neumjerenim tro-
enjem pojedinaca.
Tomas Hobbes
53
Obveznici poreza na dodanu vrijednost
Iako kupnjom nekog dobra ili plaanjem neke usluge svaki graanin snosi PDV koji je
uraunan u cijenu, to ne znai da je obveznik PDV-a. Obveznici PDV-a samo su osobe
(poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetnike djelatnosti, odnosno:
u poduzetnici, kada isporuuju dobra ili usluge,
u uvoznici, kada uvoze dobra,
u izvoznici koji nisu izvezli proizvode po odreenim propisima,
u poduzetnici (zike osobe) ija je godinja vrijednost isporuka vea od 85.000
kuna.
to je poduzetnik u smislu zakona o PDV-u?
Poduzetnik je svaka pravna i zika osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost
s namjerom ostvarivanja prihoda. Poduzetnik je i udruenje osoba, poslovne jedinice
inozemnih trgovakih drutava i inozemnih poduzetnika. Tijela dravne i lokalne
uprave, politike stranke, sindikati i komore nisu poduzetnici ako obavljaju poslove u
sklopu svojih ovlasti. Ali ako uz to obavljaju i neku gospodarsku djelatnost na temelju
koje ostvaruju prihode na tritu, PU moe rjeenjem odrediti njihov status poduzetni-
ka za tu djelatnost.
Fizike osobe obveznici PDV-a
Ako zika osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja i druge poslove, npr. um-
jetnik, znanstvenik i sl. te u prethodnoj kalendarskoj godini tim radom ostvari prihod
(promet) vei od 85.000 kuna (bruto), obvezan je prijaviti se PU do 15. sijenja tekue
godine radi upisa u registar obveznika PDV-a. Prijava i podaci podnose se na obrascu
PDV-a. Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih rauna te sami obraunavati
i uplaivati porez ili traiti od PU povrat preplaenog poreza.
54
55
to se oporezuje?
Oporezivanju podlijeu:
u isporuke svih dobara i sve usluge obavljene uz naknadu na podruju Hrvatske,
u uvoz dobara u Hrvatsku,
u koritenje dobara koja su dio poduzetnike imovine a kojima se slui porezni
obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne ili druge nepoduzetnike svrhe ako se
porez na dodanu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomino odbiti,
u novoizgraene nekretnine.
Bitno je da pri isporuci postoji meusobna uzrona veza, odnosno obostrani gospodar-
ski interes izmeu sudionika, bez obzira na to kako se meusobni posao naziva (pro-
daja, razmjena, posredovanje, zastupanje, najam, zakup).
Ako porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja
ine poduzetniku imovinu, a za ta se dobra u cijelosti ili djelomino mogao iskoris-
titi odbitak pretporeza, to e se smatrati isporukom dobara uz naknadu. Na primjer,
ako poduzetnik proizvodi svjetiljke, za uzimanje jedne svjetiljke u privatne svrhe mora
obraunati PDV.
Upotreba osobnih automobila ili drugih osobnih prijevoznih sredstava
vlastita potronja
Privatna upotreba slubenog vozila ili drugoga prijevoznog sredstva isporuka je koja
podlijee oporezivanju PDV-om.
Kada se poduzetnici ili drugi zaposleni u poduzeu koriste automobilima u vlasnitvu
poduzea, unajmljenim osobnim automobilima ili nekim drugim prijevoznim sredst-
vima za privatne potrebe (osobni prijevoz), to se smatra vlastitom potronjom na koju
se obraunava PDV u visini 30% nastalih trokova (za gorivo, odravanje, registraciju,
amortizaciju i sl.).
Od 1. sijenja 2010. porezni obveznici nee imati pravo na odbitak pretporeza koji su
im zaraunali drugi poduzetnici za oporezive izdatke u visini 30% za koritenje vlastitih
i unajmljenih osobnih automobila i drugih prijevoznih sredstava.
To se ne odnosi na upotrebu osobnih automobila za obuku vozaa, testiranje vozila, ser-
visnu slubu, taksislubu, prijevoz umrlih, iznajmljivanje te daljnju prodaju, pri emu
odbitak pretporeza nije ogranien.
54
55
Trokovi reprezentacije jesu:
u ugoivanja,
u darovi i prigodni pokloni, pa i vlastiti proizvodi,
u trokovi odmora, sporta, rekreacije i razonode,
u zakup automobila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i sl.
Trokovi reprezentacije podlijeu PDV-u kao vlastita potronja samo ako je pri nabavi
dobara i usluga za te namjene iskoriten odbitak pretporeza. Na kraju obraunskog
razdoblja na 70% svih izdatka za reprezentaciju obraunava se PDV.
Od 1. sijenja 2010. porezni obveznici nee moi odbiti 70% pretporeza obraunanoga
za isporuena dobra ili obavljene usluge odnosno pri uvozu dobara koja slue za
reprezentaciju u vezi s ugoivanjem i darivanjem poslovnih partnera, s tim da naknad-
no obraunavaju PDV. To znai da se PDV obraunava i plaa na sva izuzimanja dobara
i usluga osim davanja besplatnih uzoraka razumnih koliina kupcima ili buduim kup-
cima te davanje darova u vrijednosti do 80 kuna u sklopu obavljanja gospodarske djelat-
nosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama.
to su isporuke dobara?
u Isporuka se ostvaruje kada poduzetnik isporuitelj nekog dobra (proizvoda,
robe, novoizgraenih graevina, opreme, elektrine energije, plina) omogu-
uje (daje, prodaje) kupcu raspolaganje tim dobrima uz odreenu naknadu
(novac), protunaknadu nekim drugim dobrom (razmjena) ili bez naknade.
u Isporukama dobara uz naknadu smatraju se one isporuke pri kojima porezni
obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja ine dio
poduzetnike imovine, ako raspolau njima bez naknade ili ih izuzimaju u
druge, nepoduzetnike svrhe, a za ta se dobra u cijelosti ili djelomino mogao
iskoristiti odbitak pretporeza.
Odbitak pretporeza mogue je ostvariti samo za nabavu osobnih vozila i drugih sred-
stava za osobni prijevoz ija je nabavna cijena do 400.000,00 kuna.
56
57
to su isporuke usluga?
Isporuka usluga ostvaruje se:
u kada poduzetnik isporuitelj prenosi na nekoga imovinska i autorska prava,
u kada se daje neto na uporabu i koritenje (najam, zakup), kada se nekome da-
ju ili prenose prava na patente, izume ili prava na industrijsko vlasnitvo,
u obavljanjem usluga koje su protunaknada za neku primljenu uslugu (razm-
jena) umjesto novane naknade,
u koritenjem dobara koja su dio poduzetnike imovine a njima se slue porezni
obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne ili druge nepoduzetnike svrhe ako se
porez na dodanu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomino odbiti.
Mjesto oporezivanja
Za dobra:
u mjesto na kojemu se nalaze u trenutku isporuke odnosno na koje ih isporuitelj
postavi, montira, ugradi ili izgradi,
u novoizgraene nekretnine prema mjestu gdje se nalaze.
Za usluge:
u sjedite, boravite ili prebivalite poduzetnika (ili poslovne jedinice) koji obav-
lja usluge,
u mjesto gdje se usluga stvarno obavlja,
u prijevoz dobara i putnika oporezuje se prema dionici puta na kojoj se obavlja
(prijevoz dobara koja se izvoze osloboen je plaanja PDV-a),
u u svezi s nekretninama to je mjesto gdje se nekretnina nalazi,
u prema sjeditu primatelja usluge za bankarske i nancijske usluge te usluge osig-
uranja, ukljuujui reosiguranje i zastupnike u osiguranju, uz iznimku iznajm-
ljivanja sefova, omoguivanje pristupa sustavu za distribuciju prirodnog plina
ili elektrine energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava te obavljanje
drugih usluga koje su izravno povezane s tim, telekomunikacijske usluge, usluge
radijskoga i televizijskog emitiranja, elektroniki obavljene usluge.
56
57
Usluga najma stambenog prostora
Najam stambenog prostora, tj. prostora u kojemu e se stanovati i ivjeti bez obzira na
to je li najmodavac pravna ili zika osoba, odnosno je li obveznik PDV-a ili nije, ne
oporezuje se PDV-om.
Meutim, ako je najmodavac obveznik PDV-a (poduzetnik) ili zika osoba u sustavu
PDV-a i iznajmljuje stambeni prostor u poslovne svrhe, PDV e se obraunati prema
mjestu gdje se nekretnina nalazi.
Plaanje inozemnih usluga
Kad drutvo iz Hrvatske plaa naknadu npr. stranom odvjetniku, obraunava porez na
dobit po odbitku od 15%. Istodobno mora obraunati i uplatiti PDV kojemu je osnovica
naknada plaena stranom odvjetniku jer je primatelj (korisnik) te usluge u RH.
Stope poreza na dodanu vrijednost
Pri uvoenju PDV-a, tj. od 1. sijenja 1998. primjenjivala se samo jedna stopa od 22%.
Nakon gotovo dvogodinje primjene jednostopnog PDV-a uvodi se nulta stopa:
u od 1. rujna 1999. godine na sve vrste kruha i mlijeka, knjige strunoga, znanst-
venoga, umjetnikoga, kulturnoga i obrazovnog sadraja, udbenike te na od-
reene lijekove i ortopedska pomagala,
u od 1. lipnja 2000. godine na knjige objavljene na CD-ROM-u, videokasetama
i audiokasetama te na znanstvene asopise,
u od polovice studenog 2000. godine na javno prikazivanje lmova.
Od 1. sijenja 2006. godine primjenjuje se jo jedna stopa u visini 10%, i to na usluge
smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama
komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge.
Od 1. kolovoza 2007. uvodi se porezna stopa od 10% na novine i asopise koji izlaze
dnevno i periodino, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadravaju oglase ili slue
za oglaavanje.
Od 1. kolovoza 2009. opa stopa PDV-a je 23%.
58
59
Razlika izmeu nulte stope i poreznog osloboenja
Nulta stopa znai da poduzetnici pri isporuci dobara i usluga ne obraunavaju PDV, ali
imaju pravo odbitka pretporeza sadranoga u ulaznim raunima dobavljaa odnosno
imaju pravo na odbitak plaenog PDV-a pri uvozu povezanom s njihovom gospodar-
skom djelatnosti.
Uz porezno osloboenje pri isporuci se ne obraunava porez, ali se ne moe odbiti pret-
porez sadran u ulaznim raunima. To znai da je za poreznog obveznika povoljnija
primjena nulte stope negoli porezno osloboenje.
Preraun porezne stope
Kada se iz naknade u kojoj je sadran porez obraunan po stopi od 23% mora izraunati
iznos poreza, primjenjuje se preraunana porezna stopa koja iznosi 18,6992%. Za usluge
koje se oporezuju stopom od 10% preraunana stopa iznosi 9,0909%.
Primjer
Cijena perilice za rublje iznosi 4.250 kuna. Porez u visini 23% sadran u cijeni jest:
(4.250 x 18,6992/100) = 794,92 kune.
Porezna osloboenja
U tuzemstvu su odreene usluge i isporuke dobara od javnog interesa (potanske,
zdravstvene, socijalne skrbi, obrazovanja, vjerske, kulturne...) osloboene plaanja
PDV-a.
6
Ustanove koje se bave navedenim djelatnostima, pravne osobe s javnim ovlas-
tima ili druge organizacije ostvaruju ta osloboenja uz uvjet da djelatnost obavljaju u
skladu s posebnim propisima.
Zakon propisuje niz osloboenja pri uvozu od privremenog uvoza, unosa osobne
prtljage putnika (do ukupne vrijednosti 300 kuna), uvoza reklamnog materijala, robnih
marki i formulara do razliitih donacija odreenim institucijama (kulturnim, obra-
zovnim, vjerskim, humanitarnim i sl.), uz posebne uvjete.
6
Osloboenja su detaljno propisana lancima 11, 11a i 12 Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a lankom
12 detaljno su propisana osloboenja pri uvozu.
58
59
Osloboenje za primljene inozemne novane donacije
Do kraja 2009. godine postojala je mogunost da se za primljenu inozemnu novanu
donaciju u Hrvatskoj mogu kupovati dobra na koja se nee obraunavati PDV. Meutim
od 1. sijenja 2010. godine to se osloboenje ukida.
Plaanja PDV-a pri izvozu osloboeni su:
u izvoz dobara i oplemenjenih dobara, ukljuujui prijevozne i otpremne usluge,
u isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladita te unutar njih,
u isporuke dobara i usluga meunarodnim organizacijama uz odreene uvjete,
u odreene isporuke u meunarodnom prijevozu.
lancima 13.a i 13.b detaljno su propisana osloboenja za isporuke dobara i usluga koje
su izjednaene s izvozom.
Povrat poreza stranim dravljanima
Putnici iz inozemstva mogu ostvariti povrat poreza za iznesena dobra koja su kupljena
u Hrvatskoj ako je ukupna vrijednost kupljenih dobara vea od 740 kuna.
Ispostavljanje rauna
Ispostavljanje rauna temeljna je pretpostavka oporezivanja PDV-om. Poduzetnicima
koji su u sustavu PDV-a raun s posebno iskazanim iznosom poreza slui za odbitak
pretporeza. Stoga je svaki sudionik u proizvodno-prodajnom procesu zainteresiran za
primanje i izdavanje rauna, to omoguuje meusobni nadzor poslovanja, ali i spre-
avanje izbjegavanja porezne obveze. Sadraj rauna propisan je zakonom. Raun se
ispostavlja u dva primjerka: jedan za kupca, a drugi za knjigovodstvo. Priznaju se goto-
vinski i negotovinski rauni. U raunu je potrebno navesti identikacijski broj.
Od 1. sijenja 2010. kao obvezni element rauna umjesto matinog broja poduzetnika
upisivat e se osobni identikacijski broj (OIB) kao porezni broj poduzetnika.
60
61
Razdoblje oporezivanja
Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Obraunska se razdoblja tijekom godine
proteu od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Konani obraun poreza za one koji
plaaju porez prema izdanim raunima (obveznici poreza na dobit) obavlja se do kraja
travnja za prethodnu godinu. Oni koji PDV plaaju prema naplaenim raunima (ob-
veznici poreza na dohodak) konani obraun podnose do kraja veljae tekue godine za
proteklu godinu.
Postupak oporezivanja
Obveznik sam izraunava poreznu obvezu kao razliku pretporeza iz ulaznih raun i
poreza koji je zaraunao kupcima svojih dobara ili usluga. Poduzetnici ije su isporuke
u prethodnoj kalendarskoj godini bile manje od 300.000 kuna obraunavaju i plaaju
porez kvartalno, do zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi nakon kvartalnog razdoblja
(to se odnosi i na zike osobe obveznike PDV-a). Ostale pravne osobe plaaju porez
mjeseno, i to do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Porez se prijavlju-
je na obrascu PDV-a za mjeseni i kvartalni obraun, odnosno na PDV-K za konani
godinji obraun poreza.
Ako porezni obveznik ima pravo na povrat vie plaenog poreza, PU je obvezan vratiti
razliku u roku 15 dana od dana podnoenja porezne prijave.
uvanje dokumentacije
Rauni, ispravci rauna, dokazi o uvozu, izvozu i iskoritenim osloboenjima te ostali
dokumenti obvezatni prema zakonu o PDV-u moraju se uvati u rokovima propisanim
posebnim propisima. Dokumentacija vezana za nekretnine mora se uvati najmanje
deset godina.
albeni postupak, obnova, zastara postupka, naplata i povrat odreeni su Opim po-
reznim zakonom i Carinskim zakonom, ako je oporezivanje vezano za carinski postu-
pak (pri uvozu).
Kazne
Novane kazne za prekraje snose sami porezni obveznici, ali i osobe koje obavljaju
porezne ili knjigovodstvene poslove za poreznog obveznika. Visine kazne kreu se od
1.000 do 500.000 kuna, ovisno o teini prekraja.
Za neke je prekraje osim novane kazne predviena i zatitna mjera zabrane obavlja-
nja djelatnosti u vremenu od jedne do tri godine.
60
61
Kupac odnosno korisnik neke usluge platit e kaznu od 50 kuna odmah ako osobi ovla-
tenoj za nadzor odbije pokazati raun, traku ili potvrdu iz naplatnog ureaja koju mu
je izdao prodavatelj.
Propisi
u Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106,96, 164,98, 105/99, 54/00,
73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09
u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 149/09
u Naputak o ostvarivanju carinskih i poreznih osloboenja, NN 41/08
u Naputak o povratu plaenog poreza na dodanu vrijednost na uvezenu i u tuzem-
stvu nabavljenu opremu za tehnologijsko-istraivake i znanstveno-istraivake
projekte u 2009. godini, NN 25/09
u Naputak o povratu plaenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu
za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2009. godini, NN 25/09
u Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji, NN 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09 i 137/09
u Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, NN 107/07 i 65/09
62
63
POSEBNI POREZI TROARINE
Posebnim porezima (ili troarinama odnosno akcizama) oporezuje se promet odreenih
proizvoda, a plaaju ih proizvoai ili uvoznici, i to u apsolutnom iznosu po jedinici
mjere tog proizvoda (kilogramu, litri, komadu, u postotku od cijene i sl.). Razlozi nji-
hova uvoenja su brojni (socijalni, zdravstveni, ekoloki, skalni). Prednost tih poreza
u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost ubiranja, mali broj poreznih ob-
veznika i izdanost.
U Hrvatskoj je prva troarina na kavu uvedena u srpnju 1993. godine. Godinu dana
nakon toga uvode se troarine na naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo,
bezalkoholna pia, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove.
Troarina na luksuzne proizvode uvedena je u listopadu 1999. godine, a potom 2002.
troarina na premije osiguranja i kasko osiguranja cestovnih motornih vozila.
Od 1. sijenja 2010. novim Zakonom o troarinama uvode se i nove troarine u skupini
oporezivanja energenata.
Porez plaaju proizvoai ili uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz
inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima osloboeni takvog plaanja.
Iznimka je posebni porez na promet rabljenih automobila (koji nije troarina), a plaaju
ga kupci tih automobila.
Od 1. sijenja 2002. nadlenost obrauna, naplate i nadzora posebnih poreza na temelju
odredaba Zakona o carinskoj slubi prelazi s Porezne uprave na Carinsku upravu RH.
U srpnju 2009. godine Hrvatski je sabor donio novi Zakon o troarinama kojim se
troarinski sustav usklauje s pravnom steevinom EU. Usklaivanje se provodi s Di-
rektivom 92/12/EEZ, koja sadrava opa naela za proizvode koji podlijeu troarinama
te opa pravila za proizvodnju, skladitenje, kretanje i nadzor tih proizvoda u sustavu
odgode plaanja troarine. Ustrojit e se registar troarinskih obveznika i poseban reg-
istar ovlatenih dratelja troarinskih skladita, to e omoguiti razmjenu podataka
s nadlenim tijelima drugih drava lanica EU. Mijenjaju se porezne osnovice, uvode
se troarine na energente te se poveava broj predmeta oporezivanja i broj obveznika
troarina.
Novi Zakon o troarinama primjenjuje se od 1. sijenja 2010. godine, osim nekih odre-
daba koje stupaju na snagu na dan ulaska Hrvatske u EU.
Zakon o troarinama obuhvaa tzv. harmonizirane troarine EU, a to su troarine na
alkohol i alkoholna pia (ukljuujui pivo), duhanske proizvode, energente i elektrinu
energiju pa emo ih prikazati u prvom djelu ovog poglavlja. Drugi dio obuhvaa os-
tale troarine koje nisu predmetom harmonizacije s europskim sustavom oporezivanja
troarina. I u ostalim zemljama EU postoje i druge troarine koje svaka zemlja slobod-
no uvodi ako nisu u suprotnosti s naelima funkcioniranja zajednikog trita.
62
63
Troarine na alkohol i alkoholna pia,
duhanske proizvode, energente
i elektrinu energiju
Stupanjem na snagu Zakona o troarinama prestaju vrijediti zakoni o posebnom porezu
na alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne derivate.
Alkohol i alkoholna pia
Alkoholom i alkoholnim piima smatraju se pivo, vino, ostala pia dobivena vrenjem,
meuproizvodi te etilni alkohol.
Osnovica i visina poreza
Pivo: 40 kuna za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadranoga u jednom hekto-
litru gotovog proizvoda.
Mirna i pjenuava vina te ostala pia koja su dobivena vrenjem, osim piva i vina: 0
kuna.
Meuproizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% i veim: 800 kuna;
meuproizvodi s udjelom manjim od 15%: 500 kuna po hektolitru gotovog proizvoda.
Etilni alkohol: 5.300 kuna po hektolitru istog alkohola.
Alkoholna pia koja se oporezuju moraju biti oznaena posebnom markicom.
Mali proizvoai
Mali proizvoa vina osoba je denirana posebnim propisima koja ne proizvodi vie od
1.000 hl vina u godini. Malim proizvoaem jakoga alkoholnog pia smatra se zika os-
oba koja je vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljita te vlasnik tvari za proizvodnju
jakoga alkoholnog pia i koja proizvodi za vlastite potrebe, i to u koliini koja ne prelazi
20 litara istog alkohola u godini po kuanstvu. Na njih se ne primjenjuju odredbe o
kretanju troarinskih proizvoda (sustav odgode plaanja) ni opi uvjeti rada troarinskih
skladita. Mali proizvoai moraju se upisati u registar troarinskih obveznika.
Etilni alkohol mje-
avina je kukuruza
i vaeg novca.
Paul A. Gigot
64
65
Proizvodnja jakih alkoholnih pia za vlastite potrebe
Direktivama se ne omoguuje nikakvo osloboenje proizvodnje etilnog alkohola (jak-
oga alkoholnog pia rakije) za vlastite potrebe. U hrvatskom zakonodavstvu koje je
bilo na snazi do kraja 2009. godine postojalo je osloboenje za 20 litara apsolutnog alko-
hola za etilni alkohol koji proizvedu zike osobe od svojih sirovina i za potrebe svojega
kuanstva. Od 2010. godine oni postaju troarinski obveznici, a troarinu plaaju ovis-
no o volumenu kotla za peenje rakije. Na kotao volumena 40 do 100 litara plaa se 100
kuna, a za kotao vei od 100 litara plaa se 200 kuna. Mali proizvoa jakoga alkohol-
nog pia mora carinarnici nadlenoj prema svome prebivalitu podnijeti prijavu za upis
u registar troarinskih obveznika, i to najkasnije osam dana prije poetka proizvodnje,
te istodobno dostaviti podatak o volumenu pojedinog ureaja za proizvodnju alkohola
(kotla) koji ima u vlasnitvu odnosno uporabi.
Porezna osloboenja
Posebni se porez ne plaa ako se alkohol i alkoholna pia upotrebljavaju za zakonom
odreene namjene (npr. u prehrambenoj proizvodnji, kozmetici, u uslunoj preradi ili
izvozu, u znanstvenim ustanovama za obavljanje nastave ili za istraivanja).
Troarina na alkohol i alkoholna pia ne plaa se na:
u pivo koje je proizvela zika osoba vlasnik poljoprivrednog zemljita od
vlastitoga uzgojenog jema za osobnu potronju i potronju lanova njegova
kuanstva ili njegovih gostiju, uz uvjet da nije rije o prodaji,
u vino i ostala pia dobivena vrenjem, osim piva i vina koje je proizvela zika osoba
u vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljita te vlasnik tvari za proizvodnju
ako se proizvode za vlastitu potronju i potronju lanova njegova kuanstva ili
njegovih gostiju, uz uvjet da ta pia ne prodaju.
Duhanski proizvodi
Zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode
koji su doneseni u 2009. zapoelo je postupno usklaivanje hrvatskoga troarinskog
zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Promijenjena je porezna osnovica i uvedena
dvokomponentna visina posebnog poreza na cigarete. Od 1. sijenja 2010. oporezivanje
duhanskih proizvoda provodi se prema Zakonu o troarinama.
64
65
Visina poreza
1. Cigarete
Posebni porez na cigarete plaa se kao dvokomponentni posebni porez, i to kao speci-
ni posebni porez propisan u odreenom iznosu za koliinu od 1.000 komada cigareta
i kao proporcionalni posebni porez propisan u odreenom postotku maloprodajne ci-
jene cigareta, i to:
u specini posebni porez 180 kuna za 1.000 komada cigareta,
u proporcionalni posebni porez od 30% maloprodajne cijene.
Maloprodajna cijena duhanskih proizvoda cijena je koju utvrdi ovlateni dratelj troa-
rinskog skladita i uvoznik prema markama duhanskih proizvoda. Maloprodajna cijena
ukljuuje i troarinu, carinu te porez na dodanu vrijednost.
2. Ostali duhanski proizvodi
Troarinska osnovica na cigare i cigarilose jest 1.000 komada. Troarina se utvruje kao
specina troarina propisana u odreenom iznosu za koliinu od 1.000 komada, i to:
u na cigare 1.100 kuna za 1.000 komada,
u na cigarilose 220 kuna za 1.000 komada.
Troarinska osnovica na sitno rezani duhan i ostali duhan za puenje jest jedan kilo-
gram, a troarina se utvruje kao specina troarina, i to:
u na sitno rezani duhan 136 kuna za kilogram,
u na ostali duhan za puenje 92 kune za kilogram.
Od 1. sijenja 2011. troarina e se poveati za sitno rezani duhan na 234 kune za kilo-
gram, a na ostali duhan za puenje na 146 kuna za kilogram.
Duhanski proizvodi na koje je plaen porez oznaeni su nadzornim markicama. Mini-
starstvo nancija tiskanje markica povjerava tiskari koja osigurava zatitu kakva se
primjenjuje pri tiskanju drugih vrijednosnica. Tiskane se markice pohranjuju u glavni
trezor Ministarstva nancija u Sredinjem uredu Porezne uprave, odakle se isporuuju
u pomone trezore proizvoaa ili ih izravno preuzimaju porezni obveznici.
Porezna osloboenja
Porez se ne plaa na duhanske proizvode koji su namijenjeni iskljuivo znanstvenim
istraivanjima i analizi kvalitete proizvoda, ali uz odobrenje Carinske uprave.
66
67
Energenti i elektrina energija
Oporezivanje obuhvaa energente koji se iskoritavaju kao pogonsko gorivo ili kao go-
rivo za grijanje te elektrine energije, a odreeni su tarifnim oznakama kombinirane
nomenklature sukladno Direktivi 2003/96 EZ. Pod pojmom energenata ukljueni su
i do sada svi oporezivi naftni derivati, ali i neki novi: biogoriva, kruta goriva (ugljen,
koks), prirodni plin te svi ostali proizvodi ako slue za pogon motornih vozila ili za gri-
janje. Elektrina energija takoer je postala predmetom oporezivanja.
Visina poreza
Motorni benzin koji se rabi kao pogonsko gorivo
olovni benzin 3.600 kuna/1.000 l
bezolovni benzin 2.850 kuna/1.000 l
Plinsko ulje
za pogon 2.200 kuna/1.000 l
za grijanje 300 kuna/1.000 l
Kerozin petrolej iz tarifnih oznaka
za pogon 2.200 kuna/1.000 l
za grijanje 1.752 kuna/1.000 l
UNP ukapljeni naftni plin
za pogon 912,50 kuna/1.000 kg
za grijanje 0 kuna/1.000 kg
Teko loivo ulje 110 kuna/1.000 kg
Prirodni plin
za pogon 0 kuna/m
3
za grijanje 0 kuna/m
3
Ugljen i koks iz tarifnih oznaka 2,20 kuna/GJ bruto toplinske vrijednosti
Elektrina energija 0 kuna/MWh
Biogoriva 0 kuna
Oporezivanje plina, ugljena i koksa te elektrine energije zapoet e danom pristupanja
Hrvatske EU.
66
67
Porezna osloboenja
Troarina se ne plaa na:
u energente koji se otpremaju i rabe kao pogonsko gorivo u zranom prometu,
osim za privatne izletnike letove,
u energente koji se otpremaju i upotrebljavaju kao pogonsko gorivo za plovidbu u
meunarodnom prometu, osim za privatne izletnike plovne objekte i plovila,
u energente koji se otpremaju i iskoritavaju kao pogonsko gorivo za plovidbu u
prometu s treim zemljama, odnosno s drugim dravama lanicama, osim za
privatne izletnike plovne objekte i plovila te elektrinu energiju proizvedenu
na plovilu,
u energente koje proizvoa energenata i elektrine energije iskoritava u svojim
proizvodnim prostorijama za daljnju preradu odnosno proizvodnju drugih
energenata i elektrine energije, osim ako slue kao pogonsko gorivo za prije-
vozna sredstva,
u energente koji se upotrebljavaju za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo
ili gorivo za grijanje.
Zakonom su detaljno propisana dodatna osloboenja.
68
69
Ostale troarine
U ovom dijelu prikazuju se troarine koje nisu obuhvaene novim Zakonom o troa-
rinama.
Kava
Visina poreza
Porezna osnovica (kg neto teine) Iznos poreza
neprena kava s kofeinom i bez kofeina 5 kuna
prena kava s kofeinom i bez kofeina 12 kuna
kavine ljuske i opne 15 kuna
zamjene za kavu koje sadravaju kavu, ekstrakti, esencije,
koncentrati kave i preparati na bazi tih ekstrakata, esencija ili
koncentrata na bazi kave
20 kuna
Porezna obveza nastaje pri uvozu, s danom nastanka carinskog duga.
Kava se ne smije prodavati na trnicama ni na otvorenome, osim u sklopu pruanja
ugostiteljskih usluga i prodaje na automatima.
Obveznici moraju voditi evidenciju o uvezenim/izvezenim i prodanim koliinama kave
te o obraunanom i plaenom porezu.
to ako se kavu izvozi?
Ako se kavu izvozi, porezni obveznik ima pravo na povrat posebnog poreza u visini
posebnog poreza za neprenu kavu koji je plaen pri uvozu, uveanoga za 20%. Zahtjev
za povrat podnosi se nadlenoj carinarnici prema sjeditu poreznog obveznika.
68
69
Bezalkoholna pia
Visina poreza
Porez se plaa od 40 kuna po hektolitru osvjeavajuega bezalkoholnog pia. Opore-
zuju se i prakovi i pastile od kojih se dobivaju osvjeavajua bezalkoholna pia.
Obveza obrauna poreza nastaje u trenutku otpreme (izlaska) pia iz pogona ili postro-
jenja za proizvodnju, a plaa se u roku 30 dana.
Pri uvozu porez obraunava i naplauje carinarnica, zajedno s obraunom i naplatom ca-
rinskog duga.
Oporezuju li se voni sokovi i sokovi od povra?
Prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvjeavajua bezalkoholna pia i soda-
vodu, voni sokovi, voni sirupi i sirupi od povra nisu svrstani u osvjeavajua bez-
alkoholna pia pa se, prema tome, ne oporezuju.
Porezna osloboenja
Od plaanja poreza oslobaa se pie koje se izvozi (uz dokaz o izvozu i plaanju), pie
koje se isporuuje iz proizvodnje u distribucijske centre ili punionice proizvoaa, pie
koje slui za tehnike probe ili za kontrolu kvalitete, pie koje se smjeta u slobodne
zone radi izvoza, proizvodnje ili potronje te domae i uvezeno pie koje se isporuuje
u prodavaonice u meunarodnim zranim lukama.
Oprez!
Proizvodi koji se oporezuju posebnim porezom na bezalkoholna pia ne smiju se proda-
vati na trnicama odnosno na otvorenome, osim u sklopu pruanja ugostiteljskih usluga
i prodaje iz automata.
70
71
Osobni automobili, ostala motorna vozila,
plovila i zrakoplovi
Vano je napomenuti da za tu kategoriju prijevoznih sredstava postoje dvije vrste pore-
za: posebni porez ili troarina i klasini porez na promet.
u Posebnim porezom oporezuju se novi i rabljeni automobili, ostala motorna
vozila, plovila i zrakoplovi koji se uvoze ili proizvode i prodaju u Hrvatskoj.
u Posebnim porezom na promet oporezuje se samo promet rabljenih osobnih
automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova koje kupuju ili stjeu
pravne i zike osobe.
to su novi automobili
Novim automobilom i motociklom smatraju se osobni automobil i motocikl koji nisu
bili registrirani ni rabljeni, pri emu se pod registracijom razumijeva godinja regis-
tracija.
Uvezeni automobili i motocikli smatraju se takoer novima ako nisu bili registrirani.
Izmjenama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila,
plovila i zrakoplove (NN 94/09) od kolovoza 2009. mijenja se nain utvrivanja porezne
osnovice na nain da se sada za sve proizvode koji su predmet oporezivanja poseb-
nim porezom (osobne automobile, motocikle, plovila i zrakoplove), porezna osnovica
utvruje na jednak nain prema njihovoj:
u prodajnoj cijeni (cijeni bez PDV-a),
u carinskoj vrijednosti uveanoj za iznos carine pri uvozu.
70
71
Visina poreza
Osnovica - prodajna cijena (kn) Poseban porez
iznad do
0 50.000 13%
50.000 100.000 6.500 + 18% za iznos preko 50.000
100.000 150.000 15.500 + 23% za iznos preko 100.000
150.000 200.000 27.000 + 28% za iznos preko 150.000
200.000 250.000 41.000 + 33% za iznos preko 200.000
250.000 300.000 57.000 + 38% za iznos preko 250.000
300.000 300.000 76.000 + 43% za iznos preko 300.000
350.000 400.000 98.000 + 48% za iznos preko 350.000
400.000 450.000 122.000 + 53% za iznos preko 400.000
450.000 500.000 148.500 + 58% za iznos preko 450.000
500.000 177.500 + 63% za iznos preko 500.000
Posebni porez na rabljene osobne automobile i motocikle poveava se za 50%, a za
osobne automobile obujma cilindra veega od 1.600 cm
3
i motocikle obujma cilindra
veega od 250 cm
3
za 100%.
Posebni porez se ne plaa na osobne automobile i motocikle koji se pokreu na elekt-
rini pogon.
Plovila
Na plovilo na koje je naknadno postavljen motor (ugraeni, izvanbrodski ili neugraeni)
ili motor snage vee od prvotno prijavljenoga i registriranoga mora se obraunati poseb-
ni porez na razliku uveane vrijednosti toga plovila. Posebni porez na plovilo potrebno
je obraunati prije registracije plovila u nadlenoj carinarnici. Bez plaenoga posebnog
poreza nije mogua registracija.
Porezna osnovica posebnog poreza na promet rabljenih vozila jest trina vrijednost
u trenutku stjecanja vozila ili procijenjena trina vrijednost. Porezni su obveznici kup-
ci rabljenih vozila. Porez se plaa po stopi od 5%.
72
73
Obveza posebnog poreza na promet nastaje u trenutku kupnje ili stjecanja motornog
vozila, zrakoplova ili plovila, to kupac prijavljuje svom PU u roku 15 dana.
Porezna obveza posebnog poreza pri uvozu nastaje s danom nastanka carinskog duga,
a kod proizvoaa u trenutku isporuke.
Porezna osloboenja
Posebni porez ne plaaju diplomatska ni konzularna predstavnitva ako postoji takav
uzajamni dogovor, ali ni porezni obveznik (proizvoa) koji izveze plovilo uz dokaz o
izvozu i dokaz da je naplata obavljena u skladu s propisima kojima je ureeno vanjsko-
trgovinsko i devizno poslovanje.
Porez se takoer ne plaa na plovila brod ili brodicu (jahtu) i amac unutarnje plo-
vidbe koji se uvoze ili isporuuju za obavljanje registrirane djelatnosti. U odobrenju koje
daje CU obvezno se navodi rok u kojemu se plovilo ne smije otuiti, dati drugome na
uporabu ili iskoritavati u druge svrhe, osim za obavljanje registrirane djelatnosti.
Luksuzni proizvodi
Visina poreza
Porez plaaju uvoznici i proizvoai na prodajnu vrijednost (bez PDV-a) po stopi od 30%.
Oporezuju se nakit i srodni proizvodi, satovi, odjea i obua od krzna i koe reptila,
pirotehniki proizvodi za vatromet, oruje i ostali luksuzni proizvodi (obraena bjelo-
kost, kornjaevina, koralji i sedef te proizvodi od tih materijala, upaljai za cigarete).
Porez se plaa u roku 10 dana nakon isteka kalendarskog mjeseca u kojemu je nastala
porezna obveza.
Porezna osloboenja
Porez ne plaa:
u proizvoa koji izvozi proizvode to se oporezuju porezom na luksuzne proiz-
vode, uz dokaz o izvozu i dokaz o naplati,
u osoba koja prodaje oruje tijelima dravne ili lokalne uprave i samouprave,
u osoba koja privremeno uvozi te proizvode,
u osoba koja prodaje te proizvode diplomatskim i konzularnim predstavnitvima
i stranim meunarodnim organizacijama na osnovi uzajamnosti.
72
73
Zakon o porezu na premije osiguranja od
automobilske odgovornosti i premije kasko
osiguranja cestovnih vozila
Visina poreza
Porez se plaa po stopi od 15% na premije obveznog osiguranja cestovnih motornih
vozila utvrene ugovorom s drutvom za osiguranje. Porez na premije kasko osiguranja
iznosi 10%.
Porezni obveznici su drutva za osiguranje, koja s pravnim i zikim osobama sklapaju
ugovore i naplauju premije osiguranja od automobilske odgovornosti izravno ili neiz-
ravno, preko posrednika ili zastupnika.
Porez se plaa u roku 30 dana od nastanka porezne obveze, a obraun i plaanje nadzi-
re Porezna uprava.
Porezno osloboenje
Porez ne plaaju diplomatska ni konzularna predstavnitva.
Propisi
u Zakon o troarinama, NN 83/09
u Pravilnik o troarinama, NN1/10
u Pravilnik o primjeni Zakona o troarinama to se odnosi na plinsko ulje obojano
plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi, NN 1/10
u Zakon o posebnom porezu na naftne derivate, NN 136/02, 123/03 i 57/06; l. 3.
st. 1. t. 3. i l. 5. st. 1. t. 4. u dijelu predmet oporezivanja, a to je eurodizel-dizelsko
gorivo obojano plavom bojom s visinom troarine u iznosu 0,00 kuna za namjene
u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi, a ostaje vaee do uspostave kartinog po-
slovanja.
u Zakon o posebnom porezu na kavu, NN 87/05 i Pravilnik, NN 92/05 i 155/05
u Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pia, NN 136/02 i Pravilnik, NN 59/94,
109/96 i 119/01
74
75
u Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila
i zrakoplove, NN 136/02, 44/03, 95/04 i 94/09
u Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obi-
telji, NN 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09 i 137/09
u Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode, NN 136/02 (proieni tekst)
i Pravilnik, NN 112/99, 119/01, 25/09, 26/09, 27/09 i 73/09
u Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kas-
ko osiguranja cestovnih vozila, NN 150/02 i Pravilnik 16/03
74
75
77
LOKALNI POREZI
Prema Zakonu o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u-
panije, opine i gradovi mogu uvesti svoje poreze koji su njihovi vlastiti prihodi.
upanijski porezi Opinski ili gradski porezi
porez na nasljedstva i darove prirez porezu na dohodak
porez na cestovna motorna vozila porez na potronju
porez na plovila porez na kue za odmor
porez na automate za zabavne igre porez na tvrtku ili naziv
porez na koritenje javnih povrina
upanijski porezi
Porez na nasljedstva i darove
Zakonom o nanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ureeno
je oporezivanje naslijeene ili darovane pokretne imovine, dok je oporezivanje nasli-
jeenih ili darovanih nekretnina ureeno Zakonom o porezu na promet nekretnina.
U ovom dijelu opisano je oporezivanje nasljedstva i darova bez obzira na to je li rije o
nekretnini ili o pokretnoj imovini.
Ako ste dobili na dar ili naslijedili:
1. nekretninu
u zemljite (poljoprivredno, graevinsko),
u graevinu (cijelu ili dijelove stambene odnosno poslovne zgrade ili kue za
odmor, garau, grobnicu i sl.),
platit ete 5% poreza na trinu vrijednost nekretnine;
Rodi se plati; kr-
sti se plati; eni
se plati; umri i
to plati.
Ruska poslovica
Gdje je oporuka, tu
je porez na nasljed-
stvo.
Nepoznati autor
77
2. pokretnu imovinu
u automobil, kamion, motorkota, brod, umjetnine (slike, skulpture), stilski
namjetaj, aparate, strojeve i sl.,
u novac (gotovinu, tedne knjiice, vrijednosne papire, tj. vrijednosnice, bilo u
kunama bilo u stranoj valuti),
platit ete 5% poreza na sav gotov novac i novane trabine te 5% na po-
kretnine ako im je pojedinana trina vrijednost vea od 50.000 kuna na
dan utvrivanja porezne obveze nakon odbitka dugova i trokova kojima je
naslijeena ili darovana imovina optereena (npr. ako je pokojnik imao nepod-
mirenih rauna u vezi s ostavtinom neplaene reije, porez, kredit, kamate,
hipoteku, pogrebne trokove i sl.).
Tko plaa porez?
Porez plaa pravna ili zika osoba koja naslijedi ili dobije na dar imovinu u Hrvatskoj.
Ako se odrekne nasljedstva ili dara ili ga ustupi nekome drugome, ta osoba plaa porez.
Nasljeivanje iz izvanbrane zajednice
V.B. je ivjela u izvanbranoj zajednici s M.L. U imovinskoj razdiobi nakon njegove
smrt utvreno je njezino vlasnitvo nad dijelom nekretnine steene u izvanbranoj
zajednici. Meutim, ona nije osloboena plaanja poreza. Ni Zakonom o porezu na
promet nekretnina ni drugim poreznim propisima brana i izvanbrana zajednica nisu
izjednaene, kao to je propisano Obiteljskim zakonom.
Tko ne mora platiti porez?
Porez na nasljedstva i darove ne plaaju:
u suprunik, djeca, posvojenici, unuci, praunuci, roditelji, djedovi i pradjedovi
ostavitelja/darovatelja,
u braa i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ako su ivjeli u gospodarskoj
zajednici s ostaviteljem/darovateljem u vrijeme izgradnje nekretnine, stjeca-
nja imovine, odnosno u trenutku njegove smrti ili u asu primitka dara (gos-
podarska zajednica znai zajedniko stjecanje i raspolaganje prihodima i imo-
vinom koja se nasljeuje ili daruje),
u pravne i zike osobe kojima RH ili jedinica lokalne uprave ili samouprave
daruje odnosno daje imovinu bez naknade radi odtete ili zbog drugih razloga
u svezi s Domovinskim ratom.
78
79
Pri nasljeivanju/darovanju nekretnina porez takoer ne plaaju:
u braa i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe kada dobivaju poljoprivredno
zemljite a poljoprivreda im je osnovni izvor prihoda,
u bivi suprunici pri razdiobi nekretnina nakon rastave braka.
Pri nasljeivanju/darovanju pokretnina poreza su osloboeni:
u drava, jedinice lokalne samouprave, tijela dravne vlasti, javne ustanove, vjer-
ske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni kri i sline humanitarne udruge,
u zike i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrene poseb-
nim propisima.
Podruja posebne dravne skrbi
Zakonom o podrujima posebne dravne skrbi odreenim je zikim osobama s tih po-
druja omogueno nasljeivanje nekretnina na tom podruju bez plaanja poreza.
Plaanje poreza
U roku 30 dana od dana pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ili sklapanja ugovora o
darovanju, PU izdaje rjeenje i porez se mora platiti u roku 15 dana od dostave rjeenja.
Ako se ne plati, poinju tei zatezne kamate po stopi od 18% godinje.
Porez na cestovna motorna vozila
Tko ne plaa porez?
Ako posjedujete registriran osobni automobil ili motocikl, obvezni ste jednokratno
platiti porez za cijelu godinu.
to je automobil, a to motocikl?
Automobil je motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje osim sjedala za vozaa
ima najvie osam sjedala i ija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma. Motocikl je
motorno vozilo na dva kotaa, s bonom prikolicom ili bez nje, i motorno vozilo na tri
kotaa ako njegova masa nije vea od 400 kilograma.
78
79
Visina poreza
Za osobne automobile
Snaga motora Iznos poreza (kn)
vea od (kW) do (kW) do 2 god.
starosti
od 2 do 5 god.
starosti
od 5 do 10 god.
starosti
55 300 250 200

55 70 400 350 250
70 100 600 500 400
100 130 900 700 600
130
1.500 1.200 1.000

Za motocikle
Porez se plaa u roku 15 dana od dana dostave rjeenja. upanija svojom odlukom moe
propisati da se porez plaa pri registraciji vozila.
Snaga motora Iznos poreza (kn)
vea od (kW) do (kW) do 2 god.
starosti
od 2 do 5
god. starosti
od 5 do 10
god. starosti
vie od 10
god. starosti
20 100 80 50
20 50 200 150 100 50

50 80 500 400 300 200
80
1.200 1.000 800 600

Porez na kupljeni automobil
Za kupljeno rabljeno vozilo neete platiti porez ako ga je za tu godinu ve podmirio bivi
vlasnik. Ako ste pak kupili novo vozilo u srpnju, platit ete porez samo za razdoblje do
kraja kalendarske godine.
80
81
Tko ne mora platiti porez?
Porez se ne plaa na vozila dravne i lokalne samouprave, zdravstvenih ustanova, vatro-
gasnih jedinica, diplomatskih i konzularnih predstavnitava i njihova osoblja, te na vozi-
la kojima se obavlja registriranu djelatnost prijevoza umrlih i taksisluba.
Porez ne plaaju osobe koje su u cijelosti bile osloboene plaanja carine i PDV-a pri naba-
vi vozila (HRVI sa 100-postotnim oteenjem organizma te suprunik, djeca i roditelji
poginuloga, umrloga i nestaloga hrvatskog branitelja s pravom jednokratnog uvoza au-
tomobila bez plaanja carine i poreza).
Porez na plovila
Ako ste vlasnik plovila kao to su brod (jahta ili brodica) te amca za unutarnju plovid-
bu koji slue za razonodu, sport ili rekreaciju, platit ete godinji porez.
Visina poreza
Porez na plovila plaa se godinje, i to prema duljini plovila iskazanoj metrima, ovisno
o tome ima li plovilo kabinu ili nema te o snazi motora iskazanoj u kW.
Za plovila bez kabine od 100 do 600 kuna
Za plovila s kabinom na motorni pogon od 200 do 5.000 kuna
Za plovila s kabinom i pogonom na jedra od 200 do 4.000 kuna
Otoci
Porez se ne plaa na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost ni na brodice u
vlasnitvu domicilnog stanovnitva na otocima koje slue za nunu organizaciju ivota
i odravanje posjeda na otocima.
Porez se plaa prema rjeenju PU u roku 15 dana od dana dostave rjeenja.
80
81
Porez na automate za zabavne igre
Tko plaa porez?
Porez plaa pravna ili zika osoba koja stavlja automate za zabavne igre u uporabu u
zabavnim klubovima, ugostiteljskim i javnim objektima te u drugim javnim prostorima.
to se oporezuje?
Oporezuju se automati koji slue za prireivanje zabavnih igara, a stavljaju se u pogon
s pomou kovanica, etona ili uz naplatu, pri emu igra ne ostvaruje dobitak u novcu,
stvarima ili pravima.
Automati za zabavne igre razvrstani su u dvije skupine:
u skupine A (videoigre, simulatori i drugi elektroniki automati za zabavu na ko-
jima igra ne ostvaruje dobitak),
u skupine B (iperi, biljar, hokej, stolni nogomet, pikado i drugi mehaniki auto-
mati).
Visina poreza
u 100 kuna po automatu mjeseno
Porez se ne plaa na biljarske automate, ako na vidnome mjestu imaju istaknutu mar-
kicu Hrvatskoga biljarskog saveza.
Prije stavljanja automata u uporabu porezni obveznik podnosi PU na ijem podruju
postavlja automat zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za oznaivanje au-
tomata.
Za svaku markicu podnositelj zahtjeva plaa naknadu od 5 kuna.
Nakon uplate poreza dobiva markicu koja vrijedi samo za mjesec u kojemu je podnese-
na prijava i plaen porez. Markica mora biti zalijepljena na automat, a svaki automat bez
propisane markice bit e privremeno oduzet.
Prireivai igara obveznici PDV-a moraju obraunavati PDV na naknade za sudjelo-
vanje u zabavnoj igri po stopi od 23%.
82
83
Zahtjev za izdavanje markice sadrava dokaze o:
u odobrenju za obavljanje djelatnosti prireivanja zabavne igre,
u broju i vrsti automata koji se stavljanju u uporabu,
u mjestu postavljanja svakoga pojedinanog automata,
u vlasnitvu ili pravu upotrebe automata,
u tehnikoj ispravnosti prema Zakonu o normizaciji,
u vlasnitvu ili ugovor o zakupu sklopljen s vlasnikom ili korisnikom prostora,
u tehnikoj ispravnosti koje daje ovlatena atestna kua,
u izvrenoj uplati poreza na automate za zabavne igre.
Opinski ili gradski porezi
Porez na potronju
Porez se plaa na potronju alkoholnih pia (estokih pia, prirodnih vina, specijalnih
vina, piva) i bezalkoholnih pia u ugostiteljskim objektima. Plaaju ga pravne i zike
osobe koje pruaju ugostiteljske usluge. Osnovicu poreza ini prodajna cijena pia.
Stopu poreza propisuje grad, odnosno opina, a ne moe biti vea od 3% osnovice koju
ini prodajna cijena pia, bez PDV-a.
Porez na kue za odmor
Tko plaa porez?
Porez plaaju pravne i zike osobe vlasnici kua za odmor odnosno zgrade ili dijela
zgrade/stana koji se koriste povremeno ili sezonski. Kuom za odmor ne smatraju se gos-
podarske zgrade koje slue za smjetaj poljoprivrednih strojeva, orua i drugog pribora.
Visina poreza
Porez se plaa od 5 do 15 kuna po etvornome metru korisne povrine, ovisno o mjestu,
starosti graevine, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnima za koritenje
kue za odmor.
82
83
Porezni obveznici moraju do 31. oujka za godinu za koju se utvruje porez dostaviti
PU podatke o kuama. Porez se plaa u roku 15 dana od dana dostave rjeenja.
Osloboenje od poreza
Porez se ne plaa:
u na kue koje se ne mogu koristiti zbog posljedica ratnih razaranja i prirodnih
nepogoda (poplava, poara, potresa) te zbog starosti i tronosti graevine,
u na kue u kojima su smjeteni prognanici i izbjeglice,
u na odmaralita u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samou-
prave koja slue za smjetaj djece do 15 godina.
Zbog gospodarstvenih i socijalnih razloga opine ili gradovi mogu propisati i druga
osloboenja.
Porez na tvrtku ili naziv
Tko plaa porez?
Porez plaaju obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak koji obavljaju registri-
ranu djelatnost.
Ako u sastavu svog poduzea imaju i druge poslovne jedinice (prodavaonice, pogone,
radionice, prodajna mjesta), plaaju porez za svaku poslovnu jedinicu.
Visina poreza
Godinji porez ne moe iznositi vie od 2.000 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.
Porez na koritenje javnih povrina
Tko plaa porez?
Porez plaaju pravne i zike osobe koje se koriste javnim povrinama u visini, na nain
i u uvjetima koje propiu opina ili grad.
Koliko ima, toliko
vrijedi, koliko vri-
jedi, toliko ima.
panjolska poslovica
84
85
Propisi
u Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
NN 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06 i 73/08
u Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, NN 26/07
u Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, 26/00 i 153/02
u Pravilnik o prireivanju zabavnih igara, NN 86/01 i 3/02
u Pravilnik o uvjetima tehnike ispravnosti automata za zabavne igre, NN 107/03
84
85
87
OSTALI POREZI
Porez na promet nekretnina
Nekretnine se mogu stjecati kupoprodajom, zamjenom, nasljeivanjem, darovanjem,
unoenjem ili izuzimanjem iz trgovakog drutva, likvidacijskim ili steajnim postupkom,
na temelju sudskih odluka ili bilo kojim drugim prijenosom vlasnitva nad nekretninom.
to se smatra nekretninom?
U nekretnine se ubrajaju:
u zemljita (poljoprivredna, graevinska, ureena, neureena, izgraena, neiz-
graena),
u graevine (cijele ili dijelovi stambene/poslovne zgrade, kue za odmor, garae,
grobnice, ceste, mostovi i sl.).
Porez plaa onaj tko stjee nekretninu
Kupoprodajom: kupac
Zamjenom: svaki sudionik u zamjeni
Stjecanjem idealnoga, suvlasnikog dijela: svaki stjecatelj idealnog djela posebno
Nasljeivanjem, darovanjem: nasljednik, daroprimatelj
Promet nekretnina moe se oporezovati porezom
na promet nekretnina ili PDV-om
Koji e se porez primijeniti i kolika stopa, ovisi o vrsti prometa nekretnine.
Stjecanje starih nekretnina od zikih osoba ili od poduzetnika koji nisu u sustavu
PDV-a, uz naknadu ili bez nje, oporezuje se porezom na promet nekretnina prema
Zakonu o porezu na promet nekretnina po stopi od 5% na trinu vrijednost nekret-
nine u trenutku stjecanja. Trina se vrijednost utvruje na temelju dokumenta o
stjecanju (kupoprodajnog ugovora, darovnog ugovora, ugovora o doivotnom uz-
87
Oporezivanje prometa nekretnina
Prodavatelj Kupac Vrsta nekretnine Stopa (%) Porez
poduzee poduzee/graanin stara 5 PP nekretnina
poduzee poduzee/graanin nova 23 PDV
graanin graanin/poduzee nova ili stara 5 PP nekretnina
dravanju, ugovora o zamjeni, pravomone sudske odluke i sl.). Ako PU utvrdi da je
trina vrijednost nekretnine nerealno iskazana, sama procjenjuje njezinu vrijednost.
Zamjena nekretnina
Zamjena nekretnina smatra se kupoprodajom. Oba sudionika u zamjeni platit e porez
kao da je svaki od njih kupio nekretninu.
Na primjer, A.. zamijenio je stan od 60 m
2
, procijenjene trine vrijednosti 400.000
kuna, s M.N. za stan veliine 80 m
2
, procijenjene trine vrijednosti 600.000 kuna. A..
platit e porez 30.000 kuna (600.000 x 5%), a M.N. 20.000 kuna (400.000 x 5%).

Stjecanje novoizgraenih graevina koje isporuuju obveznici PDV-a oporezuje se
po stopi od 23%.
Osnovica poreza je cijena za isporuenu nekretninu koju ini ista graevinska vri-
jednost nekretnine, bez vrijednosti zemljita i iznosa komunalne naknade za ureenje
zemljita. Zemljite koje pripada novoizgraenoj nekretnini oporezivat e se porezom na
promet nekretnina po stopi od 5% prema trinoj vrijednosti u trenutku stjecanja nekret-
nine. Zbog toga prodavatelji u raunu moraju posebno iskazati vrijednost graevine i
vrijednost zemljita, u emu je sadrana i naknada za njegovo komunalno ureenje.
Adaptacija ili rekonstrukcija nekretnina koju provodi graevinski poduzetnik
Graevinski poduzetnici esto kupuju stare i zaputene nekretnine koje adaptiraju i po-
tom prodaju. Pri kupnji stare nekretnine plaaju porez na promet nekretnina po stopi
od 5%. Ako poduzmu manje adaptacijske zahvate za koje nije trebalo dobiti graevnu
dozvolu, kupac nekretnine e pri prodaji platiti porez na promet nekretnina. Ako je
za adaptaciju bila potrebna graevna dozvola jer se bitno mijenjala veliina graevine,
vanjski izgled i kvaliteta nekretnine, rije je o novoizgraenoj nekretnini ija e cijena
pri prodaji biti optereena PDV-om od 23%.
88
89
Ugovor o ortatvu
Nekretnina se moe stei i zajednikom gradnjom na temelju ugovora o ortatvu.
Oporezivanje ovisi o poreznom statusu sudionika. Ugovorom je odreeno koji je or-
tak investitor, odnosno nositelj prava i obveza. On mora na svoje ime dobiti graevnu
dozvolu i poslovati s izvoaem radova. Ako je izvoa obveznik PDV-a, investitoru is-
postavlja raune u kojima je obraunan PDV.
Porezni je postupak sljedei.
Ortak vlasnik zemljita prenosi zemljite na investitora, koji plaa porez na promet
nekretnina po stopi od 5%.
Investitor (poduzetnik, obveznik PDV-a) isporuuje ortaku vlasniku zemljita
graevinu ili jedan njezin dio (stan) i zaraunava PDV. I pri prodaji drugim kupcima
s kojima nije bio u ortakom ugovoru takoer zaraunava PDV. Ako investitor (zika
osoba) nije obveznik PDV-a, na isporuku novoizgraene nekretnine ili njezina dijela ne
zaraunava PDV nego porez na promet nekretnina po stopi od 5%.
Osloboenja od poreza na promet nekretnina
Porez na promet nekretnina ne plaaju:
u tijela dravne i lokalne samouprave, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crve-
ni kri i sline humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,
u diplomatska ili konzularna predstavnitva stranih drava, uz uvjet uzajam-
nosti, i meunarodne organizacije,
u osobe koje stjeu nekretnine u postupku vraanja oduzete imovine i koma-
sacije nekretnina,
u prognanici i izbjeglice koji stjeu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u
inozemstvu,
u graani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (ukljuujui i zemljite) na koje-
mu su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema
propisima kojima se ureuje prodaja stanova sa stanarskim pravom. Isto vri-
jedi i za zatiene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojemu
stanuju na temelju ugovora o najmu,
u osobe koje stjeu nekretnine u skladu s propisima kojima se ureuje pretvorba
drutvenog vlasnitva u druge oblike vlasnitva,
u osobe koje stjeu nekretnine na temelju ugovora o doivotnom uzdravanju, a na-
sljednici su prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine,
88
89
u osobe koje stjeu odreene posebne dijelove nekretnine razvrgnuem suvla-
snitva ili diobom zajednikog vlasnitva nekretnina, do iznosa vrijednosti nji-
hova suvlasnitva odnosno zajednikog vlasnitva prije razvrgnua.
Posebno porezno osloboenje primjenjuje se od 1. sijenja 2003. Graani koji kupuju
prvu nekretninu i time rjeavaju svoj stambeni problem u odreenim uvjetima mogu
biti osloboeni plaanja poreza na promet nekretnina.
Ako se nekretninu unosi u trgovako drutvo kao osnivaki ulog ili radi poveanja
temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima, ne plaa se porez na
promet nekretnina. Porez se ne plaa ni ako se nekretnine stjeu u postupku pripajanja
i spajanja trgovakih drutava ili razdvajanjem u vie trgovakih drutava.
Podruja posebne dravne skrbi
Na promet i stjecanje nekretnina koje se nalaze na podrujima posebne dravne skrbi
zika osoba koja ima prebivalite na tom podruju ne plaa porez na promet nekretni-
na. Kupac nekretnine (pravna ili zika osoba) takoer ne plaa porez ako je rije o ne-
kretnini koja e mu sluiti za obavljanje djelatnosti.
Porezno se osloboenje ne primjenjuje pri otuenju nekretnina nakon prestanka obavlja-
nja djelatnosti ili promjene prebivalita izvan podruja posebne dravne skrbi u roku
deset godina od dana nabave nekretnina.
Doivotno uzdravanje
Nekretnina se moe stei i ugovorom o doivotnom uzdravanju, pri emu se uzdr-
avatelj obvezuje doivotno skrbiti za uzdravanoga, a za uzvrat e dobiti nekretninu.
Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren kod suca.
Porez se plaa ovisno o rodbinskom odnosu izmeu osoba koje su sklopile ugovor i o
broju godina uzdravanja. Ako sin, kerka ili unuk sklope ugovor s uzdravanom oso-
bom, ne plaaju porez. Oni koji nisu ni u kakvu rodbinskom odnosu s osobom s kojom su
sklopili ugovor, platit e porez po stopi od 5%, ovisno o trajanju ugovora.
Vlasnitvo nekretnine uzdravanoga ugovorom se prije smrti moe prenijeti na uzdra-
vatelja, pri emu porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora.
Nakon smrti uzdravanoga porez se umanjuje za 5% za svaku godinu proteklu od dana
sklapanja ugovora do smrti, kada nastaje obveza plaanja poreza.
90
91
Ugovor o doivotnom uzdravanju
M.K je u sijenju 2000. godine sklopio ugovor o doivotnom uzdravanju s B.L., s kojim
nije u rodbinskoj vezi i od kojega e nakon smrti dobit stan od 80 m
2
u Petrinjskoj ulici u
Zagrebu. B.L. je umro u srpnju 2006. godine. S trenutkom smrti B.L.-a nastaje porezna
obveza i M.K u roku 30 dana mora prijaviti stjecanje stana PU na ijem se podruju na-
lazi stan. M.K. prijavljuje vrijednost nekretnine od 300.000 kuna. PU smatra da je cijena
nerealna i na temelju uvida procjenjuje vrijednost stana na 450.000 kuna te obraunava
porez ovako:
vrijednost nekretnine 450.000 kuna
porez od 5% 22.500 kuna
smanjenje poreza (22.500 x 30%)
(6 godina uzdravanja x 5% = 30%) 6.750 kuna
porezna obveza 15.750 kuna
to je obveza poreznog obveznika?
u U roku 30 dana od trenutka sklapanja pravnog posla (ugovora, pravomonoga
sudskog rjeenja i sl.) porezni obveznik na posebnom formularu prijavljuje
prijenos nekretnine PU u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi.
u Od 10. travnja 2001. godine u formular se unosi i podatak o izvoru sredstava
kojima se stjee nekretnina (od zaraenoga i uteenog novca, od prodaje dru-
ge nekretnine, kreditom, nasljedstvom, dobitkom u nekoj nagradnoj igri i sl.).
Unose se i podaci o namjeni nabavljene nekretnine (stambena ili poslovna).
u Formularu prijave prilae se dokument o stjecanju nekretnine (kupoprodajni
ugovor, sudska odluka i sl.) i potpis prodavatelja ovjeren kod javnog biljenika
(potrebno je posjedovati est primjeraka ovjerenih ugovora).
u Dokaz o vlasnitvu nekretnine (izvadak iz zemljinih knjiga, rjeenje o naslje-
ivanju) prije njezina stjecanja.
Kako bi se izbjegla mogunost neprijavljivanja prometa nekretnina, javni biljenici, su-
dovi i druga tijela koja donose odluke o promjeni vlasnitva nad nekretninama duni su
izvijestiti PU u roku 15 dana od isteka mjeseca u kojemu je potpis ovjeren ili je odluka
postala pravomona.
Plaanje poreza
Obveznik plaa porez u roku 15 dana od primitka rjeenja. Iako je odreeno da je obvez-
nik plaanja poreza stjecatelj nekretnine, prodavatelj (ili darovatelj) ipak solidarno jami
za naplatu poreza ako je preuzeo obvezu plaanja poreza. To znai da PU, ako kupac ne
plati porez, naplatu moe potraivati od prodavatelja, kupca ili od obojice istodobno.
90
91
Propisi
u Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, 26/00 (Odluka Ustavnog suda) i
153/02
u Pravilnik o obliku i sadraju prijave poreza na promet nekretnina, NN 28/01
u Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106/95, 164/98, 105/99, 54/00,
73/00, 48/04, 82/04, 90/05 76/07, 87/09 i 94/09
u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99,
44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04, 153/05, 79/07,
34/08 i 97/09
Oporezivanje igara na sreu
i nagradnih igara
Zakonom o igrama na sreu ureeni su sustav, uvjeti te vrste igara na sreu, pravila i
postupci stjecanja i oduzimanja prava na prireivanje igara na sreu, prava i obveze
prireivaa tih igara, nain raspodjele prihoda i nadzor te djelatnosti.
Igre na sreu
Igrom na sreu ostvaruje se mogunost dobitka u novcu, stvarima (automobil, vredniji
aparati i sl.) ili pravima (putovanja). Igre na sreu razvrstavaju se u etiri skupine:
u lutrijske igre,
u igre u kasinima,
u kladionike igre,
u igre na sreu na automatima.
Pravo prireivanja igara na sreu u Hrvatskoj ima Hrvatska lutrija, d.o.o. To pravo, na
temelju odluke Vlade RH i odobrenja Ministarstva nancija, mogu stei i druga trgo-
vaka drutva sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
Kockari i trkai ko-
nji ne traju dugo.
Engleska poslovica
92
93
Prigodno jednokratno prireivanje igara na sreu neprotnih pravnih osoba
Neprotne pravne osobe mogu prigodno (jedanput u godini) prirediti tombolu ili jed-
nostavnu lutriju s namjerom prikupljanja sredstava za svoju djelatnost. Od prihoda os-
tvarenoga prodajom sreaka (zbroj ukupnih uplata), koji ne smije prijei 300.000 kuna,
prireiva uplauje 5% u dravni proraun. Jednako tako, ako neprotne pravne osobe
organiziraju sportska natjecanja, u prostorima gdje se odravaju natjecanja mogu jed-
nokratno prirediti klaenje u svezi s tim natjecanjem.
Porezne i ostale obveze prireivaa igara na sreu
Hrvatska lutrija ne plaa porez na dobit nego dobit uplauje u dravni proraun. Pri-
reivanje posebnih igara na sreu u igranicama i automat-klubovima i klaenje oslo-
boeni su PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza.
Prireivai plaaju naknadu za prireivanje, koja je utvrena u ksnome i varijabilnom
iznosu i koja se prema Opemu poreznom zakonu smatra javnim davanjem.
Plaa se mjeseno u iznosu od 10% osnovice koju u svih oblika lutrija ini ukupna vrijed-
nost prodanih sreaka, odnosno ukupna vrijednost uplata primljenih za pojedinu igru.
Porez na dobitke od lutrijskih igara plaaju zike osobe koje stjeu dobitke od igara
na sreu.
Osnovica za obraun poreza na novane dobitke jest novani iznos pojedinanog dobit-
ka, a osnovica poreza na dobitak onih dobitaka koji se sastoje od stvari, usluga ili prava
jest trina vrijednost stvari, usluga ili prava koje ine pojedinani dobitak. Porez na
dobitke plaa se po stopi od 15% na dobitke od 30.000 do 500.000 kuna, a po stopi od
20% na dobitke vee od 500.000 kuna. Porez se obraunava i naplauje pri isplati dobit-
ka, a obraun i uplatu obavlja prireiva igara na sreu.
Prireivai igara na sreu duni su u svom poslovanju postupati sukladno propisima
kojima se spreava pranje novca i nanciranje terorizma, uvati u tajnosti podatke o
igraima i njihovu sudjelovanju u igri, ukljuujui i podatke o njihovim dobicima i gu-
bicima. Oglasi i reklame vezani za igre na sreu ne smiju se objavljivati u radijskim i
televizijskim emisijama za djecu i mlade, niti u tiskanome materijalu namijenjenom
djeci i mladei.
92
93
Igre u kasinima
Prireiva koji prireuje igre u kasinima za vrijeme trajanja prava prireivanja u reg-
istru Trgovakog suda mora imati upisan temeljni kapital od najmanje 4.000.000,00
kuna za cijelo vrijeme trajanja prava. Radi osiguranja isplate dobitaka igraima i pod-
mirenja javnih davanja, prireiva mora neprekidno, u razdoblju u kojemu prireuje
igre na sreu u pojedinom kasinu, u banci sa sjeditem u Republici Hrvatskoj za svaki
kasino imati jamstvo banke u iznosu od 1.500.000 kuna. Ako prireiva prireuje ka-
sino-igre putem interaktivnih kanala on-line igranja, mora neprekidno, u razdoblju u
kojemu te igre prireuje, imati i jamstvo banke u iznosu od 3.000.000 kuna radi isplate
dobitka igraima i podmirenja javnih davanja.
Obveze prireivaa igara na sreu u kasinima jesu:
u godinja naknada u iznosu od 500.000 kuna za svaki kasino,
u godinja naknada u iznosu od 3.000.000 kuna za prireivanja kasino-igara
putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja,
u mjesena naknada od prihoda igara na sreu koje prireuje u kasinu u iznosu
od 15% osnovice za obraun naknade.
Igre klaenja
Prireiva koji je stekao pravo prireivanja igara klaenja pri preuzimanju uplata za
klaenje na uplatnim mjestima i putem samoposlunih terminala duan je osigurati
prostorne i tehnike uvjete.
Zabrana prireivanja klaenja
Zabranjeno je prireivanje klaenja:
u koja su u suprotnosti sa zakonskim propisima i opim moralnim naelima,
u koja se odnose na rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske, za zastu-
pnike u Hrvatski sabor i za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i pod-
rune (regionalne) samouprave,
u prireivau klaenja iji je vlasnik ili dioniar ujedno i lan, vlasnik ili dioniar
nekoga sportskog kluba za dogaaje u vrsti sporta i rangu natjecanja kojemu
pripada klub u kojemu je prireiva klaenja istodobno vlasnik ili dioniar.
Zabranjuje se primanje uplata za klaenje od osoba mlaih od 18 godina. Djelatnik kla-
dionice ima pravo zatraiti od igraa dokaz o punoljetnosti.
94
95
Igre na sreu na automatima
Ministarstvo nancija provodi cjeloviti nadzor nad postupkom igara na sreu na auto-
matima.
Za prireivanje igara na sreu na automatima plaa se godinju naknada u iznosu od
10.000 kuna po automatu, ali za odreene igre i vie.
Automati za igre na sreu moraju biti konstruirani odnosno podeeni tako da na uku-
pan broj programiranih kombinacija isplauju igraima najmanje 80% vrijednosti up-
lata za sudjelovanje u igrama na sreu, uz biljeenje ulaza i izlaza.
Automati i stolovi na kojima se prireuju igre na sreu moraju biti tehniki ispravni,
a kontrolni ureaji uplate, isplate, programske ploe i igre te dijelovi koji utjeu na re-
zultat igre moraju biti plombirani. Potvrdu o tehnikoj ispravnosti izdaje pravna osoba
ovlatena za obavljanje tehnikog pregleda.
Plombiranje automata za igre na sreu obavljaju ovlateni slubenici Ministarstva -
nancija, a prireiva uz zahtjev za plombiranje prilae dokaz o uplati naknade u korist
dravnog prorauna u iznosu od 300 kuna po automatu. Uz zahtjev za plombiranje
jack-pot i on-line sustava prilae se dokaz o uplati naknade u korist dravnog prorauna
u iznosu od 500 kuna po sustavu.
Inozemne igre na sreu
Zabranjeno je sudjelovanje u inozemnim igrama na sreu ako se ulozi plaaju u Hrvats-
koj. Takoer je zabranjeno i prikupljanje uloga, prodaja, dranje, poslovno ustupanje,
prireivanje i oglaavanje inozemnih igara u Hrvatskoj. Osobama koje nemaju hrvatsko
dravljanstvo a privremeno borave u Republici Hrvatskoj doputa se posjedovanje up-
lata ili sreaka inozemnih igara na sreu radi osobnog sudjelovanja u igri.
Nagradne igre
Nagradne igre su one igre to ih radi promidbe svojih proizvoda i usluga prireuju
trgovaka drutva te druge pravne i zike osobe poduzetnici, pri emu se prireiva
obvezuje izvuenim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama, a da se od sudi-
onika ne zahtijeva posebna uplata za sudjelovanje u igri. Fond nagrada moe se sastojati
iskljuivo od dobara i usluga koje dobitnik ne moe zamijeniti za novac, a ija ukupna
vrijednost po trinim cijenama ne moe biti vea od 1.000.000 kuna po nagradnoj igri.
94
95
Od utvrene vrijednosti fonda nagradnih igara prireivai plaaju naknadu u iznosu
od 5% u korist Hrvatskoga crvenog kria.
Nagradnom se igrom ne smatraju drutvene igre znanja (kvizovi).
Propisi
u Zakon o igrama na sreu, NN 87/09
u Odluka Ustavnog suda, NN 22/04
u Pravilnik o prireivanju kladionikih igara, NN 167/03, 24/04 i 2/06
u Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106/95, 164/98, 105/99, 54/00,
73/00, 48/04, 82/04, 90/05 76/07, 87/09 i 94/09
u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99,
44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04, 153/05, 79/07,
34/08 i 97/09
u Pravilnik o prostornim i tehnikim uvjetima za prireivanje igara na sreu u casini-
ma, NN 162/03
u Pravilnik o uvjetima tehnike ispravnosti automata i stolova za igre na sreu,
NN 77/03, 110/03 i 47/06
u Pravilnik o obveznim evidencijama za obraun koncesijske naknade u casinima
i automat klubovima, NN 43/03, 47/06, 30/08 i 34/09
u Uredba o kriterijima za utvrivanje korisnika i nainu raspodjele dijela prihoda
od igara na sreu za 2009, NN 150/08
u Pravilnik o prireivanju nagradnih igara, NN 158/02 i 47/08
96
97
Naknada za pruanje usluga u pokretnim
elektronikim komunikacijskim mreama
Zakon o naknadi za pruanje usluga u pokretnim elektronikim komunikacijskim mre-
ama stupio je na snagu 1. kolovoza 2009. godine. Razlozi uvoenja bili su ponajprije
skalne naravi. Naime, uvoenjem te naknade planirano je godinje poveanje prihoda
dravnog prorauna za otprilike 430 mil. kuna.
Tim se zakonom ureuje plaanje naknade za pruanje usluga u pokretnim elektro-
nikim komunikacijskim mreama.
Predmet plaanja naknade jest usluga tekstualne poruke, usluga prijenosa slike, govora
i zvuka porukom te govorna usluga.
Obveznik plaanja naknade je infrastrukturni operator koji prua usluge u pokretnim
elektronikim komunikacijskim mreama, a visina naknade iznosi 6% osnovice pri-
hoda ostvarenoga od pruenih usluga.
Obraunsko razdoblje za utvrivanje naknade jest kalendarski mjesec, a obveza plaanja
u dravni proraun mora se ispuniti do 15. dana tekuega mjeseca za prethodni mjesec.
Propisi
u Zakon o naknadi za pruanje usluga u pokretnim elektronikim komunikacijskim
mreama, NN 94/09 i Pravilnik, NN 97/09
96
97
99
CARINE
to je carina i kakva je njezina uloga?
Carina je jedan od najstarijih oblika poreza, a plaa se na robu koja se uvozi. Ubraja
se u skupinu tzv. neizravnih poreza. Namjena je carina da prije svega tite domau
proizvodnju, i to tako da uvezenu robu ine skupljom i time potiu domau proizvod-
nju. Druga je zadaa carina skalna, tj. one su jedan od proraunskih prihoda. Pristu-
panjem WTO-u, Hrvatska je pristala na postupno smanjivanje carinske zatite, ime
e carine gubiti obiljeje vanjskotrgovinskog instrumenta, a sve vie postajati samo
jedan od izvora javnih prihoda.
to je WTO?
WTO (World Trade Organization), tj. Svjetska trgovinska organizacija, jest meu-
narodna organizacija koja ini institucionalni i pravni okvir multilateralnoga trgova-
kog sustava u podrujima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnim
vlasnitvom. Osnovana je i slubeno je poela raditi 1. sijenja 1995. Sjedite WTO-a
je u enevi (vicarska), a ukupno ima 153 drave lanice. Hrvatska je postala lanicom
30. studenog 2000.
Carine u Europskoj uniji
Carinska unija jedan je od osnovnih temelja Europske Unije. Unija je ukinula carine
meu dravama lanicama te uspostavila jedinstveni sustav carinjenja na svojim van-
jskim granicama. Carinska kontrola unutar granica EU posve je nestala, pa carinska
unija obuhvaa jedinstveno trite slobodne razmjene dobara, bez obzira na to je li
mjesto njihove proizvodnje EU ili ne. Tako se mobitel proizveden u Finskoj moe pro-
davati u Maarskoj a da se na nj ne plati carina. Na televizor proizveden u Junoj Koreji
carina se plaa samo kad prvi put ulazi u EU, nakon ega se vie ne plaa carina niti se
provodi carinska kontrola.
Carine u Hrvatskoj
Sukladno carinskim propisima, carina se plaa na uvoz robe u Hrvatsku prema Carins-
koj tari, koju moete pronai na internetskoj stranici Carinske uprave.
Carina je porez na
uvoz namijejen za-
titi domaeg proi-
zvoaa od pohlepe
domaeg potroaa.
Ambrose Bierce
99
Hrvatska se kao lanica WTO-a obvezala na postupno smanjivanje carinske zatite
te primjenjuje ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama EU-27, EFTA-e (vicarskom,
Lihtentajnom, Norvekom i Islandom), CEFTA-e (Albanijom, Bosnom i Hercegovi-
nom, Makedonijom, Moldovom, Crnom Gorom, Srbijom i Kosovom) te s Turskom, to
govori u prilog njezinoj atraktivnosti kao lokacije za izvozno orijentiranu proizvodnju.
Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i EU, pot-
pisanome 2001, EU je u dijelu koji se odnosi na slobodno kretanje roba gotovo u cijelosti
i bez prijelaznog razdoblja ukinula carine i druga ogranienja na uvoz hrvatskih proiz-
voda. Takoer, od poetka 2002. za veinu industrijskih proizvoda koji su podrijetlom
iz EU ukinute su sve carine i koliinska ogranienja.
Kako je organizirana Carinska uprava?
Poslove carinske slube obavlja Carinska uprava, organizirana u sastavu Ministarstva
nancija u obliku Sredinjeg ureda i carinarnica koje imaju svoje ispostave. Ravnatelj
Carinske uprave ima poloaj dravnog tajnika. Informacije vezane uz sustav carina
moete dobiti na internetskoj stranici Carinske uprave www.carina.hr.
Povratnici i strane osobe koje useljavaju u Hrvatsku
Hrvatski dravljani koji su boravili ili radili u inozemstvu i strani dravljani koji su od
MUP-a dobili odobrenje za privremeni ili stalni boravak u Hrvatskoj osloboeni su
plaanja carine i PDV-a na predmete kuanstva pri preseljenju u Hrvatsku. Pritom tre-
baju biti ispunjena dva uvjeta: da su u inozemstvu neprekidno boravili najmanje godinu
dana te da su predmete kuanstva posjedovali i koristili najmanje est mjeseci. Pred-
meti se mogu unositi u Hrvatsku godinu dana nakon useljenja.
Osloboenje od carine za putnike
Pri povratku iz inozemstva putnici ne moraju plaati carinu i PDV na osobnu prtlja-
gu (ukljuivi radio, CD player, TV, raunalo) i na ostalu robu ukupne vrijednosti do
1.000 kuna. Ta se povlastica odnosi na svakog putnika pojedinano. U zemlju se slo-
bodno moe unijeti i 200 cigareta, ili 100 cigarilosa, ili 50 cigara, ili 250 g duhana, 1 litra
estokog pia, 2 litre vina ili likera, 50 grama parfema i 250 ml toaletne vode, lijekovi za
potrebe putnika te jedno pakovanje homeopatskog proizvoda.
100
101
Koliko se gotovine moe prenositi preko granice?
Stranu gotovinu i ekove te gotovinu i ekove u kunama strani putnici mogu unositi ili
iznositi bez ogranienja, ali su obvezni cariniku prijaviti unoenje ili iznoenje svote u
protuvrijednosti 10.000 eura ili vie. Strani su putnici osobe s prebivalitem u inozem-
stvu ili osobe koje na osnovi vaee radne dozvole borave u inozemstvu najmanje 183
dana u godini.
Iznoenje strane valute ogranieno je iskljuivo za hrvatske dravljane rezidente, i to
na 3.000 eura u gotovini, dok je za iznoenje vee svote potrebno odobrenje Hrvatske
narodne banke. Unos strane valute i ekova nije ogranien. Unoenje i iznoenje domae
valute, tj. kuna, za rezidente je ogranieno na iznos od 15.000 kuna, dok je za unoenje
ili iznoenje vee svote potrebno posebno odobrenje Hrvatske narodne banke. Za re-
zidente, kao i za strane putnike, vrijedi i obveza prijavljivanja carinskom slubeniku
svakog unoenja ili iznoenja svote u protuvrijednosti 10.000 eura ili vie.
Propisi
u Carinski zakon, NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06,
60/08 i 45/09
u Uredba za provedbu Carinskog zakona, NN 161/03, 69/06, 5/07, 70/08 i 76/09
u Zakon o carinskoj tari, NN 61/00, 117/00 i 119/00
u Zakon o carinskoj slubi, NN 83/09
100
101
103
POREZNA UPRAVA
Kako je organizirana Porezna uprava?
Porezna je uprava organizirana u sastavu Ministarstva nancija pod nazivom Mini-
starstvo nancija, Porezna uprava. Ravnatelj Porezne uprave ima poloaj dravnog tajnika.
Porezna se uprava sastoji od Sredinjeg ureda, podrunih ureda i ispostava podru-
nih ureda. Svaka od te tri razine ima, prema zakonu, tono odreene ovlasti i zadatke.
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA
Ravnatelj
SREDINJI URED
Sluba za
porezni
sustav
Sluba za
meunarodnu
suradnju i
europske
integracije
Sluba za
porezni
postupak
i porezne
evidencije
Sluba za
informacijski
sustav
Sluba za
nadzor
Sluba za ovrni
postupak
Sluba za igre na
sreu, zabavne i
nagradne igre
Sluba za
kadrovske
poslove, razvoj
i upravljanje
ljudskim
potencijalima
Sluba za
ope, pravne i
raunovodstve-
ne poslove
Sluba za
otkrivanje
porezno
kaznenih djela
Sluba za
nancijsko
upravljanje
i kontrolu
Sluba za osobni
identikacijski
broj
PODRUNI UREDI
Bjelovar akovec Dubrovnik Gospi Karlovac Koprivnica Krapina Osijek Pazin Poega
Rijeka Sisak
Slavonski
Brod
Split ibenik Varadin Virovitica Vukovar Zadar Zagreb
ISPOSTAVE
Ukupno 122 ispostave podrunih ureda u gradovima i opinama
103
Podruni uredi i ispostave Porezne uprave
Porezna uprava podijeljena je na 20 podrunih ureda ustrojenih prema upanijama, te
na ispostave podrunih ureda.
Podruni uredi Porezne uprave s ispostavama
Bjelovar Bjelovar, azma, Daruvar, Garenica, Grubino Polje
akovec akovec, Mursko Sredie, Prelog
Dubrovnik Dubrovnik, Korula, Lastovo, Metkovi, Ploe, izdvojeni ured Blato
Gospi Donji Lapac, Gospi, Korenica, izdvojeni ured Novalja, Otoac, Senj
Karlovac Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj, Slunj, Vojni
Koprivnica urevac, Koprivnica, Krievci
Krapina Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Pregrada, Zabok, Zlatar
Osijek Beli Manastir, Donji Miholjac, akovo, Naice, Osijek, Valpovo
Pazin Buzet, Labin, Pazin, Pore, Pula, Rovinj, Umag
Poega Pakrac, Poega
Rijeka Crikvenica, abar, Delnice, Krk, Mali Loinj, Opatija, Rab, Rijeka, Vrbovsko
Sisak Dvor, Glina, Gvozd, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja, Sisak
Slavonski
Brod
Nova Gradika, Okuani, Slavonski Brod
Split
Hvar, Imotski, Katela, Makarska, Omi, Sinj, Solin, Split, Supetar,
Trogir, Vis, Vrgorac
ibenik Drni, Knin, ibenik
Varadin Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Varadin
Virovitica Orahovica, Slatina, Virovitica, izdvojeni ured Pitomaa
Vukovar Vinkovci, Vukovar, upanja, Ilok
Zadar Benkovac, Biograd na Moru, Graac, Obrovac, Zadar, Pag
Zagreb
Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sesvete, Sveti Ivan Zelina,
Velika Gorica, Vrbovec, Zaprei, Zagreb (13 ispostava)
104
105
Zadae Porezne uprave
Temeljna zadaa PU jest primjena poreznih propisa i propisa o plaanju obveznih do-
prinosa. Promjenama koje su stupile na snagu tijekom 2001. godine, osim prikupljanja
poreza, PU nadzire i uplatu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te dopri-
nosa za zapoljavanje. U njezinu je djelokrugu rada:
u zaprimanje poreznih prijava i provjera njihova sadraja,
u utvrivanje porezne osnovice i porezne obveze,
u nadzor i pokretanje postupka u sluaju povrede propisa,
u inspekcijski nadzor,
u davanje miljenja o primjeni propisa,
u prouavanje poreznog sustava, suradnja s drugim dravama
te praenje meunarodnih ugovora s podruja poreza,
u izgradnja i koritenje informacijskog sustava,
u izdavanje markica za odreene proizvode,
u davanje odobrenja i nadzor igara na sreu i drugih igara,
u ovrha radi neplaanja javnih davanja,
u nadzor obrauna i naplate obveznih doprinosa,
u prikupljanje i obrada podatka o porezima i obveznim doprinosima te
predlaganje promjena porezne politike.
Gdje ete prijaviti poreze i dobiti potrebne informacije?
Graani ili poduzea kontaktiraju s PU preko njezinih ispostava. No porezni se ob-
veznici mogu izravno obratiti i podrunim uredima ili Sredinjem uredu PU, iako e
njihov predmet biti proslijeen nadlenoj poreznoj ispostavi. Dakle, ispostava je mjesto
gdje e porezni obveznik dobiti potrebne informacije vezane za svoj porezni status, gdje
e predati svoju poreznu prijavu, odakle e primiti porezna rjeenja i sl.
Graani alju porezne prijave ispostavama PU prema svojemu prebivalitu ili uobia-
jenom boravitu.
Pravne osobe, tj. poduzea, ustanove i sl. poreznu prijavu dostavljaju ispostavi PU prema
sjeditu poreznog obveznika.
Porezna uprava (u
SAD-u) propi suje
480 razliitih formu-
lara te 280 formulara
kojima se objanjava
kako ispuniti tih 480
formulara. Porezni
je zakon u poetku
imao 11.400 rijei,
danas ih ima 7 mili-
juna.
Sam Johnson
104
105
Na internetskoj stranici Porezne uprave http://www.pu.mn.hr/ mogu se dobiti mnoge
porezne informacije. Tako odlazak u ured ispostave PU postupno postaje suvian.
PU takoer razvija projekt ePorezna, koji e svim poreznim obveznicima omoguiti
izvravanje poreznih obveza putem interneta.
Telefonski kontakt-centar Porezne uprave
Telefonski pozivi primaju se radnim danom od 9 do 15 sati.
Nazovite 0800 1001 za:
u prijavu utaje poreza,
u neizdavanje rauna,
u rad na crno,
u druge porezne prekraje,
u pritube na rad slubenika Porezne uprave.
Nazovite 0800 66 99 33 za:
u informacije o poreznim osloboenjima, olakicama i porezno priznatim izdaci-
ma.
Propisi
u Zakon o poreznoj upravi, NN 67/01, 94/01 i 177/04
106
107
POREZNO SAVJETNITVO
Ako ne moete sami rijeiti svoje porezne obveze i ne poznajete dovoljno porezne prop-
ise ni svoja prava, moete potraiti strunu pomo poreznog savjetnika.
Tko moe biti porezni savjetnik?
Fizike osobe koje ispunjavaju:
u ope uvjete (poslovna sposobnost i zadovoljeni zdravstveni uvjeti potrebni za
dravnog slubenika, prebivalite u Hrvatskoj, znanje hrvatskog jezika i pisanja
latininim pismom ili drugim jezikom i pismom koje je u slubenoj uporabi na
podruju gdje se obavlja djelatnost, nekanjavanost za odreene prekraje),
u posebne uvjete (diplomirani pravnik ili ekonomist s pet godina radnog iskustva
na poreznim ili raunovodstvenim poslovima, poloen ispit za poreznog savjet-
nika i odobrenje za rad dobiveno od Hrvatske komore poreznih savjetnika).
Javna trgovaka drutva za porezno savjetnitvo.
Ovlateni revizori i revizorske tvrtke, trgovaka drutva i obrti za raunovodstvene
usluge, poslodavci u predmetima vezanim za poreze na plae za svoje zaposlenike: bez
prava zastupanja stranke u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i u poreznim
sporovima.
Iako se Zakonom o poreznom savjetnitvu iz 2000. godine ureuju uvjeti osnivanja,
poloaj i djelatnost Hrvatske komore poreznih savjetnika, ona do kraja 2009. godine
jo nije osnovana. Zakon takoer propisuje da se poreznim savjetnitvom mogu baviti
samo zike osobe kojima je Komora dala odobrenje za rad. S obzirom na to da Komora
jo nije osnovana, izdavanje odobrenja za rad u nadlenosti je Ministarstva nancija.
Razl i ka i zmeu
utaje poreza (tax
evasion) i izbjega-
vanja poreza (tax
avoidance) jest u
debljini zatvorskih
zidova.
Denis Healey
106
107
Koje poslove obavlja porezni savjetnik?
U djelokrugu poreznog savjetnika su ovi poslovi:
u pomo u poreznim pitanjima,
u savjetovanje stranaka o svim poreznim pitanjima, pomo pri izradi poreznih
prijava, zastupanje u poreznim postupcima pred poreznim tijelima,
sudjelovanje u poreznim sporovima pred sudovima, nadzor voenja poreznih
i raunovodstvenih evidencija,
u ispunjavanje porezne prijave i drugih isprava koje je porezni obveznik obve-
zan ispunjavati i dostavljati u poreznom postupku.
Ispit za poreznog savjetnika
u Organizira ga i provodi Komora.
u Polae se pred povjerenstvom od najmanje pet lanova, a imenuje ga Mini-
starstvo nancija na prijedlog Komore.
u Trokove ispita snosi osoba koja polae ispit.
Prijavu za ispit moe podnijeti osoba koja ispunjava ope i posebne uvjete.
Uz prijavu se prilau ove isprave:
u ovjereni preslik diplome o zavrenom fakultetu,
u dokaz o prebivalitu na podruju Republike Hrvatske,
u dokazi o radnom iskustvu,
u potvrda o ispunjavanju zdravstvenih uvjeta za dravnog slubenika,
u isprava o nekanjavanju.
Cijena ispita
Uz prijavu koja se dostavlja tajniku Ispitnog povjerenstva u Ministarstvu nancija, Za-
greb, Katanieva 5, kandidat plaa pristupninu od 300 kuna.
Nakon obavijesti o danu i vremenu polaganja ispita kandidat mora uplatiti 6.700 kuna
naknade za polaganje ispita. Pristupnina i naknada uplauju se na raun Porezne uprave
broj 30102-637-5491.
108
109
to obuhvaa ispit?
U sklopu ispita provjerava se znanje o:
u osnovama poreznog sustava, porezne politike i nancijskog izravnanja,
u poreznom pravu u Republici Hrvatskoj,
u izravnim porezima,
u neizravnim porezima,
u raunovodstvu, nancijskim izvjetajima i reviziji,
u osnovama nancijskog sustava Republike Hrvatske,
u pravu trgovakih drutava,
u subjektima poreznopravnoga odnosa (ostalima).
Nakon poloenog ispita dobiva se odobrenje za rad. Porezni savjetnici obavljaju svoj
posao uz naknadu prema tari koju propisuje Komora.
Propisi
u Zakon o poreznom savjetnitvu, NN 127/00
u Pravilnik o programu i polaganju ispita za poreznog savjetnika, NN 54/01, 79/01
i 38/03
108
109
111
PODRUNI URED ZAGREB s ispostavama
Avenija Dubrovnik 32
P.P. 344
10020 ZAGREB
telefon
faks
01 6501 111
01 6501 448
ISPOSTAVA ZAGREB CENTAR
Ilica 25
P.P. 346
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 4802 900
01 4802 999
ISPOSTAVA ZAGREB MEDVEAK
Drakovieva 15
P.P. 347
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 4596 300
01 4596 301
ISPOSTAVA ZAGREB TRENJEVKA
Park Stara Trenjevka 2
P.P. 348
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 3035 800
01 3035 888
ISPOSTAVA ZAGREB TRNJE
Ul. grada Vukovara 56
P.P. 349
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 6321 222
01 6170 736
ISPOSTAVA ZAGREB DUBRAVA
Av. Dubrava 49
P.P. 201
10040 ZAGREB - DUBRAVA
telefon
faks
01 2960 900
01 2960 950
ISPOSTAVA ZAGREB MAKSIMIR
Petrova 116
P.P. 350
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 6100 670
01 6100 660
ISPOSTAVA ZAGREB SUSEDGRAD
Sigetje 2
P.P. 74
10090 ZAGREB SUSEDGRAD
telefon
faks
01 3793 400
01 3793 444
POPIS PODRUNIH UREDA POREZNE
UPRAVE S ISPOSTAVAMA
POREZNA UPRAVA
Podruni uredi s ispostavama
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA SREDINJI URED
Bokovieva 5
P.P. 359
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 4809 000
01 4809 008
111
ISPOSTAVA ZAGREB RNOMEREC
Trg Francuske Republike 15
P.P. 351
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 3793 600
01 3793 666
ISPOSTAVA ZAGREB NOVI ZAGREB
P.P. 325
10020 ZAGREB
telefon
faks
01 6501 000
01 6501 050
ISPOSTAVA ZAGREB PEENICA
Zapoljska 1
P.P. 322
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 2362 090
01 2362 099
ISPOSTAVA ZAGREB za porez graana
P.P. 323
10020 ZAGREB
telefon
faks
01 6501 111
01 6501 192
ISPOSTAVA ZAGREB za nekretnine
P.P. 323
10020 ZAGREB
telefon
faks
01 6501 111
01 6501 277
ISPOSTAVA ZAGREB za velike porezne obveznike
10020 ZAGREB
telefon
faks
01 6501 111
01 6501 523
ISPOSTAVA DUGO SELO
Josipa Zoria 1
P.P. 81
10370 DUGO SELO
telefon
faks
01 2753 122
01 2753 413
ISPOSTAVA IVANI GRAD
Trg Vladimira Nazora 1
P.P. 2
10310 IVANI GRAD
telefon
faks
01 2831 242
01 2831 260
ISPOSTAVA JASTREBARSKO
Vlatka Maeka 2
P.P. 76
10450 JASTREBARSKO
telefon
faks
01 6274 030
01 6281 118
ISPOSTAVA SAMOBOR
Trg kralja Tomislava 5
P.P. 121
10430 SAMOBOR
telefon
faks
01 3335 320
01 3363 385
ISPOSTAVA SESVETE
Trg Dragutina Domjania 4
P.P. 18
10360 Sesvete
telefon
faks
01 2030 600
01 2030 650
ISPOSTAVA SVETI IVAN ZELINA
Trg Ante Starevia 4
P.P. 3
10380 SVETI IVAN ZELINA
telefon
faks
01 2030 850
01 2060 240
POREZNA UPRAVA
112
113
ISPOSTAVA VELIKA GORICA
P.P. 3
10410 VELIKA GORICA
telefon
faks
01 6269 900
01 6221 313
ISPOSTAVA VRBOVEC
Trg Petra Zrinskog 10
P.P. 29
10340 VRBOVEC
telefon
faks
01 2700 060
01 2700 077
ISPOSTAVA ZAPREI
Drage vajcera 1
P.P. 76
10290 ZAPREI
telefon
faks
01 3340 200
01 3340 230
ODJEL ZA NADZOR MALIH I SREDNJIH
POREZNIH OBVEZNIKA
Albrechtova 42
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 2392 960
01 2389 985
ODJEL ZA OVRHU
Albrechtova 42
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 2390 900
01 2390 958
ODJEL ZA OTKRIVANJE POREZNO
KAZNENIH DJELA
Albrechtova 42
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 2390 836
01 2390 867
ODJEL ZA PREKRAJNI POSTUPAK
Drakovieva 15/4
P.P. 330
10000 ZAGREB
telefon
faks
01 4596 352
01 4596 365
PODRUNI URED SISAK s ispostavama
A. i S. Radia 30
P.P. 26
44000 SISAK
telefon
faks
044 551 103
044 551 177
ISPOSTAVA DVOR
Trg bana J. Jelaia b.b.
P.P. 9
44440 DVOR
telefon
faks
044 525 161
044 871 151
ISPOSTAVA GLINA
Trg bana J. Jelaia b.b.
P.P. 7
44400 GLINA
telefon
faks
044 880 902
044 880 917
ISPOSTAVA GVOZD
Trg dr. Franje Tumana 6
P.P. 8
44410 GVOZD
telefon
faks
044 881 002
044 881 034
POREZNA UPRAVA
112
113
ISPOSTAVA HRVATSKA KOSTAJNICA
Vladimira Nazora 9
P.P. 77
44430 HRVATSKA KOSTAJNICA
telefon
faks
044 525 330
044 525 333
ISPOSTAVA KUTINA
P.P. 97
44320 KUTINA
telefon
faks
044 691 321
044 683 470
ISPOSTAVA NOVSKA
Trg L. I. Oriovanina 2
P.P. 33
44330 NOVSKA
telefon
faks
044 691 581
044 691 599
ISPOSTAVA PETRINJA
Gundulieva 2
P.P. 38
44250 PETRINJA
telefon
faks
044 811 525
044 815 898
ISPOSTAVA SISAK
A. i S. Radia 30
P.P. 26
44000 SISAK
telefon
faks
044 551 100
044 551 176
PODRUNI URED KARLOVAC s ispostavama
Pavla Vitezovia 1
P.P. 79
47000 KARLOVAC
telefon
faks
047 542 000
047 611 315
ISPOSTAVA DUGA RESA
Trg sv. Jurja 1
P.P. 74
47250 DUGA RESA
telefon
faks
047 819 288
047 841 829
ISPOSTAVA KARLOVAC
Pavla Vitezovia 1
P.P. 79
47000 KARLOVAC
telefon
faks
047 542 000
047 542 123
ISPOSTAVA OGULIN
Bernardina Frankopana 11
P.P. 85
47300 OGULIN
telefon
faks
047 819 255
047 522 841
ISPOSTAVA OZALJ
Kurilovac b.b.
P.P. 1
47280 OZALJ
telefon
faks
047 693 343
047 731 133
ISPOSTAVA SLUNJ
P.P. 2
47240 SLUNJ
telefon
faks
047 819 340
047 777 656
POREZNA UPRAVA
114
115
ISPOSTAVA VOJNI
Trg S. Radia 1
P.P. 7
47220 VOJNI
telefon
faks
047 883 033
047 883 033

PODRUNI URED VARADIN s ispostavama
Graberje 1
P.P. 231
42000 VARADIN
telefon
faks
042 390 100
042 390 178
ISPOSTAVA IVANEC
ure Arnolda 11
P.P. 34
42240 IVANEC
telefon
faks
042 332 940
042 781 522
ISPOSTAVA LUDBREG
Trg Sv. Trojstva 14
P.P. 5
42230 LUDBREG
telefon
faks
042 306 555
042 810 535
ISPOSTAVA NOVI MAROF
Trg hrvatske dravnosti 1
P.P. 1
42220 NOVI MAROF
telefon
faks
042 613 060
042 612 714
ISPOSTAVA VARADIN
Graberje 1
P.P. 231
42000 VARADIN
telefon
faks
042 390 100
042 390 176

PODRUNI URED KOPRIVNICA s ispostavama
Hrvatske dravnosti 7
P.P. 6
48000 KOPRIVNICA
telefon
faks
048 289 555
048 622 937
ISPOSTAVA UREVAC
Stjepana Radia 1
P.P. 27
48350 UREVAC
telefon
faks
048 289 050
048 289 065
ISPOSTAVA KOPRIVNICA
Hrvatske dravnosti 7
P.P. 6
48000 KOPRIVNICA
telefon
faks
048 289 555
048 622 868
ISPOSTAVA KRIEVCI
I. Z. Dijankovekog 8
P.P. 58
48260 KRIEVCI
telefon
faks
048 279 000
048 279 003
POREZNA UPRAVA
114
115
PODRUNI URED BJELOVAR s ispostavama
Dr. Ante Starevia 8/II
P.P. 2
43000 BJELOVAR
telefon
faks
043 225 700
043 244 693
ISPOSTAVA BJELOVAR
Dr. Ante Starevia 8
P.P. 47
43000 BJELOVAR
telefon
faks
043 225 717
43 241 864
ISPOSTAVA AZMA
Milana Novaia 13
P.P. 1
43240 AZMA
telefon
faks
043 444 380
043 771 410
ISPOSTAVA DARUVAR
Matije Gupca 4
P.P. 78
43500 DARUVAR
telefon
faks
043 440 800
043 331 275
ISPOSTAVA GARENICA
Vladimira Nazora 22
P.P. 116
43280 GARENICA
telefon
faks
043 675 640
043 675 650
ISPOSTAVA GRUBINO POLJE
Trg bana J. Jelaia 1
P.P. 54
43290 GRUBINO POLJE
telefon
faks
043 675 660
043 675 666
PODRUNI URED RIJEKA s ispostavama
Riva 16
P.P. 182
51000 RIJEKA
telefon
faks
051 310 000
051 330 246
ISPOSTAVA CRIKVENICA
Kralja Tomislava 85
P.P. 7
51260 CRIKVENICA
telefon
faks
051 455 100
051 784 603
ISPOSTAVA ABAR
Narodnog osloboenja 2
P.P. 14
51306 ABAR
telefon
faks
051 612 060
051 821 292
ISPOSTAVA DELNICE
Supilova 20
P.P. 67
51300 DELNICE
telefon
faks
051 508 230
051 508 255
ISPOSTAVA KRK
P.P. 29
51500 KRK
telefon
faks
051 867 670
051 222 289
POREZNA UPRAVA
116
117
ISPOSTAVA MALI LOINJ
Riva loinjskih kapetana 7
P.P. 56
51550 MALI LOINJ
telefon
faks
051 867 760
051 233 427
ISPOSTAVA OPATIJA
M. Tita 8
P.P. 112
51410 OPATIJA
telefon
faks
051 701 770
051 701 259
ISPOSTAVA RAB
Mali Palit b.b.
P.P. 121
51280 RAB
telefon
faks
051 867 700
051 725 350
ISPOSTAVA RIJEKA
Riva 10
P.P. 182
51000 RIJEKA
telefon
faks
051 310 200
051 335 792
ISPOSTAVA VRBOVSKO
Dobra 4
P.P. 22
51326 VRBOVSKO
telefon
faks
051 829 320
051 875 240
PODRUNI URED GOSPI s ispostavama
Kanika 4
P.P. 43
53000 GOSPI
telefon
faks
053 665 370
053 575 248
ISPOSTAVA DONJI LAPAC
Trg Nikole Tesle 2
P.P. 1
53250 DONJI LAPAC
telefon
faks
053 765 021
053 765 020
ISPOSTAVA GOSPI
Budaka 55
53000 GOSPI

IZDVOJENI URED NOVALJA
P.P. 1
53291 NOVALJA
telefon
faks

telefon
faks
053 746 440
053 575 590

053 746 490
053 662 353
ISPOSTAVA KORENICA
Trg svetog Jurja 6
P.P. 17
53230 KORENICA
telefon
faks
053 746 470
053 776 498
ISPOSTAVA OTOAC
Trg dr. Franje Tumana b.b.
P.P. 28
53220 OTOAC
telefon
faks
053 746 510
053 771 436
POREZNA UPRAVA
116
117
ISPOSTAVA SENJ
S. S. Kranjevia 3a
P.P. 44
53270 SENJ
telefon
faks
053 885 100
053 881 026
PODRUNI URED VIROVITICA s ispostavama
Vladimira Nazora 3
P.P. 26
33000 VIROVITICA
telefon
faks
033 841 500
033 726 729
ISPOSTAVA ORAHOVICA
Kralja Zvonimira 26a
P.P. 23
33515 ORAHOVICA
telefon
faks
033 401 000
033 673 239
ISPOSTAVA SLATINA
Brae Radia 7
P.P. 25
33520 SLATINA
telefon
faks
033 401 950
033 551 434
ISPOSTAVA VIROVITICA
Ljudevita Pataia 1
P.P. 51
33000 VIROVITICA
telefon
faks
033 841 550
033 721 248
PODRUNI URED POEGA s ispostavama
upanijska 14
P.P. 412
34000 POEGA
telefon
faks
034 312 340
034 272 582
ISPOSTAVA PAKRAC
P.P. 37
34550 PAKRAC
telefon
faks
034 311 500
034 411 001
ISPOSTAVA POEGA
upanijska 14
P.P. 412
34000 POEGA
telefon
faks
034 312 340
034 272 624
PODRUNI URED ZADAR s ispostavama
Ante Starevia 9
P.P. 278
23000 ZADAR
telefon
faks
023 204 111
023 204 144
ISPOSTAVA BIOGRAD na MORU
P.P. 37
23210 BIOGRAD na MORU
telefon
faks
023 382 860
023 383 093
POREZNA UPRAVA
118
119
ISPOSTAVA BENKOVAC
Ivana Metrovia 9
P.P. 23
23420 BENKOVAC
telefon
faks
023 684 860
023 681 457
ISPOSTAVA GRAAC
kolska ulica 1
P.P. 18
23440 GRAAC
telefon
faks
023 775 800
023 775 804
ISPOSTAVA OBROVAC
Ante Starevia 11
P.P. 5
23450 OBROVAC
telefon
faks
023 689 940
023 689 187
ISPOSTAVA PAG
Branimirova obala 1
P.P. 18
23250 PAG
telefon
faks
023 600 500
023 600 510
ISPOSTAVA ZADAR
Ante Starevia 9
P.P. 278
23000 ZADAR
telefon
faks
023 204 222
023 204 244

PODRUNI URED OSIJEK s ispostavama
upanijska 4
31000 OSIJEK
telefon
faks
031 223 723
031 223 778

ISPOSTAVA BELI MANASTIR
Kralja Tomislava 53
P.P. 33
31300 BELI MANASTIR
telefon
faks
031 710 020
031 703 814
ISPOSTAVA DONJI MIHOLJAC
Vukovarska 1
P.P. 33
31540 DONJI MIHOLJAC
telefon
faks
031 620 000
031 631 548
ISPOSTAVA AKOVO
Vijenac K. A. Stepinca 10
P.P. 13
31400 AKOVO
telefon
faks
031 840 260
031 813 022
ISPOSTAVA NAICE
Pejaeviev trg 7
P.P. 2
31500 NAICE
telefon
faks
031 615 720
031 613 517
ISPOSTAVA OSIJEK
upanijska 4
31000 OSIJEK
telefon
faks
031 223 700
031 223 772
POREZNA UPRAVA
118
119
ISPOSTAVA VALPOVO
Kralja Petra Kreimira IV.
P.P. 38
31550 VALPOVO
telefon
faks
031 656 010
031 656 020
PODRUNI URED IBENIK s ispostavama
Obala Hrvatske mornarice 3
P.P. 37
22000 IBENIK
telefon
faks
022 209 500
022 218 936
ISPOSTAVA DRNI
Kardinala Alojzija Stepinca 4
P.P. 43
22320 DRNI
telefon
faks
022 888 850
022 886 991
ISPOSTAVA KNIN
Dr. Franje Tumana 2
P.P. 5
22300 KNIN
telefon
faks
022 664 461
022 664 468
ISPOSTAVA IBENIK
Obala Hrvatske mornarice 3
P.P. 37
22000 IBENIK
telefon
faks
022 209 503
022 213 550
PODRUNI URED VUKOVAR s ispostavama
Trg Republike Hrvatske 5
P.P. 96
32000 VUKOVAR
telefon
faks
032 451 111
032 451 151
ISPOSTAVA VINKOVCI
Kralja Zvonimira 12
P.P. 115
32100 VINKOVCI
telefon
faks
032 343 307
032 343 346
ISPOSTAVA VUKOVAR
Trg Republike Hrvatske 5
P.P. 84
32000 VUKOVAR
telefon
faks
032 451 111
032 451 122
ISPOSTAVA UPANJA
Strossmayerova 18
P.P. 48
32270 UPANJA
telefon
faks
032 827 511
032 827 555
ISPOSTAVA ILOK
Trg Nikole Ilokog 16
P.P. 48
32236 ILOK
telefon
faks
032 590 068
032 590 137

POREZNA UPRAVA
120
121
PODRUNI URED SPLIT s ispostavama
Trg Franje Tumana 4
P.P. 157
21000 SPLIT
telefon
faks
021 352 055
021 347 002
ISPOSTAVA HVAR
Fabrika bb
P.P. 45
21450 HVAR
telefon
faks
021 778 130
021 742 294
ISPOSTAVA IMOTSKI
Ante Starevia b.b.
P.P. 80
21260 IMOTSKI
telefon
faks
021 671 180
021 842 145
ISPOSTAVA KATELA
Brae Radia b.b.
P.P. 50
21212 KATEL SUURAC
telefon
faks
021 246 550
021 246 563
ISPOSTAVA MAKARSKA
Obala kralja Tomislava 1
P.P. 81
21300 MAKARSKA
telefon
faks
021 695 030
021 695 055
ISPOSTAVA OMI
Put ribnjaka 1
P.P. 20
21310 OMI
telefon
faks
021 755 550
021 755 570
ISPOSTAVA SINJ
Vrcanov obor 2
P.P. 78
21230 SINJ
telefon
faks
021 668 080
021 824 470
ISPOSTAVA SOLIN
Stjepana Radia 42
P.P. 16
21210 SOLIN
telefon
faks
021 246 460
021 213 399
ISPOSTAVA SPLIT
Domovinskog rata 2
P.P. 383
21000 SPLIT
telefon
faks
021 352 055
021 343 433
ISPOSTAVA SUPETAR
Put Vele Luke 3
P.P. 27
21400 SUPETAR
telefon
faks
021 630 526
021 630 191
ISPOSTAVA TROGIR
Blaa Jurja Trogiranina 1
P.P. 32
21220 TROGIR
telefon
faks
021 798 360
021 881 955
POREZNA UPRAVA
120
121
ISPOSTAVA VIS
Biskupa Mihe Puia 10
P.P. 51
21480 VIS
telefon
faks
021 778 070
021 711 438
ISPOSTAVA VRGORAC
Tina Ujevia 8
P.P. 87
21276 VRGORAC
telefon
faks
021 695 830
021 674 442
PODRUNI URED PAZIN s ispostavama
M. B. Raana 2/4
P.P. 60
52000 PAZIN
telefon
faks
052 600 200
052 624 164
ISPOSTAVA BUZET
II. Istarske brigade 11
P.P. 30
52420 BUZET
telefon
faks
052 725 530
052 663 299
ISPOSTAVA LABIN
Rudarska 1
P.P. 74
52220 LABIN
centrala
faks
052 866 721
052 866 729
ISPOSTAVA PAZIN
irilometodske drube 10
P.P. 2
52000 PAZIN
vtelefon
faks
052 429 430
052 624 507
ISPOSTAVA PORE
Vlaia 20
P.P. 67
52440 PORE
telefon
faks
052 408 700
052 432 122
ISPOSTAVA PULA
Cararrina 5
P.P. 551
52100 PULA
telefon
faks
052 372 700
052 218 966
ISPOSTAVA ROVINJ
Peine 6
P.P. 122
52210 ROVINJ
telefon
faks
052 827 201
052 814 078
ISPOSTAVA UMAG
Vrh b.b.
P.P. 102
52470 UMAG
telefon
faks
052 702 100
052 741 798
POREZNA UPRAVA
122
123
POREZNA UPRAVA
PODRUNI URED DUBROVNIK s ispostavama
Vukovarska 6
P.P. 11
20000 DUBROVNIK
telefon
faks
020 431 222
020 417 244
ISPOSTAVA DUBROVNIK
Vukovarska 6
P.P. 11
20000 DUBROVNIK
telefon
faks
020 431 222
020 416 908
ISPOSTAVA KORULA
Trg A. i S. Radia 1
P.P. 110
20260 KORULA
telefon
faks
020 716 410
020 715 940
ISPOSTAVA LASTOVO
Pjevor bb
P.P. 13
20290 LASTOVO
telefon
faks
020 801 033
020 801 033
ISPOSTAVA METKOVI
Stjepana Radia 3
P.P. 79
20350 METKOVI
telefon
faks
020 684 920
020 684 935
ISPOSTAVA PLOE
20340 PLOE
telefon
faks
020 716 450
020 678 788
PODRUNI URED AKOVEC s ispostavama
Otokara Kerovanija 11
P.P. 71
40000 AKOVEC
telefon
faks
040 371 222
040 371 200
ISPOSTAVA AKOVEC
Otokara Kerovanija 11
P.P. 71
40000 AKOVEC
telefon
faks
040 371 250
040 371 272
ISPOSTAVA MURSKO SREDIE
Martinska 3
P.P. 2
40315 MURSKO SREDIE
telefon
faks
040 370 791
040 543 171
ISPOSTAVA PRELOG
Glavna 51
P.P. 22
40323 PRELOG
telefon
faks
040 379 731
040 379 741

122
123
125
POREZ POREZNI
OBVEZNIK
POREZNA
OSNOVICA/PREDMET
OPOREZIVANJA
POREZNA STOPA PROPISI PRIPADNOST
PRIHODA
POREZ NA
DODANU
VRIJEDNOST
zika i pravna
osoba
(poduzetnik) koja
isporuuje dobra
ili obavlja usluge
naknada za isporuena
dobra ili obavljene
usluge
23, 10 i 0% Zakon o porezu na
dodanu vrijednost,
NN 47/95, 106/96,
164/98, 105/99,
54/00, 73/00,
48/04, 82/04,
90/05, 76/07, 87/09
i 94/09;
Pravilnik,
NN 149/09
100%
republiki
TROARINE posebni porezi
NA ENERGENTE
I ELEKTRINU
ENERGIJU
proizvoa,
uvoznik,
ovlateni dratelj
troarinskog
skladita,
registrirani
primatelj,
troarinski
zastupnik i dr.
energenti koji se
rabe kao pogonsko
gorivo, gorivo za
grijanje i elektrina
energija, odreeni
tarifnim oznakama
kombinirane
nomenklature (KN)
motorni benzin
(pogonsko gorivo)
olovni
3.600 kn/1.000 l
bezolovni
2.850 kn/1.000 l
plinsko ulje
za pogon
2.200 kn/1.000 l
za grijanje
300 kn/1.000 l
kerozin petrolej
za pogon
2.200 kn/1.000 l
za grijanje
1.752 kn/1.000 l
UNP
za pogon
912,50 kn/1.000 kg
za grijanje
0, 00 kn/1.000 kg
teko loivo ulje
110 kn/1.000 kg
prirodni plin
za pogon,
za grijanje
0,00 kn/m
3
ugljen, koks
2,20 kn/GJ
elektrina energija
0,00 kn/MWh
biogoriva
0,00 kn
Zakon o
troarinama,
NN 83/09
Pravilnik
NN 1/10
Pravilnik o
primjeni Zakona
o troarinama
to se odnosi
na plinsko
ulje obojano
plavom bojom
za namjene u
poljoprivredi,
ribolovu i
akvakulturi
NN 1/10
100%
republiki
POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ
*
* Sijeanj 2010.
125
NA DUHANSKE
PROIZVODE
proizvoa,
uvoznik,
ovlateni dratelj
troarinskog
skladita,
registrirani
primatelj,
troarinski
zastupnik i dr.
cigarete i ostali
duhanski proizvodi
cigarete
specini
180 kn/1.000 kom.
proporcionalni
30% MPC-a
cigare 1.100 kn/1.000
kom.
cigarilosi 4,40 kn/
paketiu
duhan
92-136 kn/kg
Zakon o
troarinama,
NN 83/09
Pravilnik
NN 1/10
100%
republiki
NA ALKOHOL
I ALKOHOLNA
PIA
proizvoa,
uvoznik,
ovlateni dratelj
troarinskog
skladita,
registrirani
primatelj,
troarinski
zastupnik i dr.
pivo, mirna i pjenuava
vina, meuproizvodi,
etilni alkohol
pivo 40 kn/hl
mirna i pjenuava vina
0 kn
meuproizvodi 500-
800 kn/hl
etilni alkohol 5.300
kn/hl istog alkohola
Zakon o
troarinama,
NN 83/09
Pravilnik
NN 1/10
100%
republiki
NA KAVU pravna ili zika
osoba koja u
RH uvozi, unosi
ili prima kavu,
osim osoba i
koliina koje su
prema carinskim
propisima
osloboene
plaanja carine
kilogram neto teine
kave, odnosno
preraevina kave
neprena 5 kn
prena 12 kn
kavine ljuske i opne
15 kn
zamjene kave i
koncentrati na bazi
kave 20 kn
Zakon o
posebnom
porezu na kavu,
NN 87/05;
Pravilnik,
NN 92/05
i 155/05
100%
republiki
NA BEZALKO-
HOLNA PIA
pravne i zike
osobe koje
proizvode
ili naruuju
proizvodnju pia;
osobe koje uvoze,
unose ili primaju
bezalkoholna pia
u carinsko podruje
RH i osobe koje
nisu proizvoai,
a uvoze i
nabavljaju sirupe,
prake i pastile
za proizvodnju
bezalkoholnih pia
hektolitar
proizvedenoga
ili uvezenoga
bezalkoholnog pia
i bezalkoholnog
pia koje se dobiva
otapanjem sirupa,
prakova i pastila
40,00 kn po hektolitru Zakon o
posebnom
porezu na
bezalkoholna
pia,
NN 136/02;
Pravilnik,
NN 59/94,
109/96, i 119/01
100%
republiki
126
127
NA OSOBNE
AUTOMOBILE,
OSTALA
MOTORNA
VOZILA,
PLOVILA I
ZRAKOPLOVE
uvoznici ili
proizvoai
(posebni porez
troarina)
kupac ili stjecatelj
upotrebljavanoga
osobnog
automobila, ostalih
motornih vozila,
plovila i zrakoplova
(posebni porez na
promet)
novi:
automobili, ostala
motorna vozila, plovila
i zrakoplovi: prodajna
cijena (bez PDV-a) ili
carinska osnovica
rabljeni automobili
i motocikli
rabljeni:
prodajna cijena
novi:
0 - vie od 500.000 kn:
porez 13 - 63%,
+ 6.500 - 177.500 kn
porez se poveava od
50 - 100%
5%
Zakon o
posebnim
porezima
na osobne
automobile, ostala
motorna vozila,
plovila
i zrakoplove,
NN 136/02
proieni tekst,
44/03, 95/04 i 94/0
100%
republiki
NA LUKSUZNE
PROIZVODE
pravna i zika
osoba proizvoa
i uvoznik
prodajna vrijednost
proizvoda (bez PDV-a)
ili carinska osnovica
(satovi, nakit i srodni
proizvodi, odjea
i obua od krzna i
koe reptila, oruje,
pirotehniki proizvodi)
30% Zakon o
posebnom
porezu na
luksuzne
proizvode,
NN 136/02;
Pravilnik, NN
112/99, 119/01,
25/09, 26/09,
27/09 i 73/09
100%
republiki
POREZ NA PREMIJE
OSIGURANJA OD
AUTOMOBILSKE
ODGOVORNOSTI
I PREMIJE KASKO
OSIGURANJA
CESTOVNIH
VOZILA
drutva za
osiguranje
premija osiguranja
od automobilske
odgovornosti
premija kasko
osiguranja
15%
10%
Zakon o porezu
na premije
osiguranja od
automobilske
odgovornosti,
NN 150/02;
Pravilnik,
NN 16/03
100%
republiki
NAKNADA ZA
PRUANJE
USLUGA U
POKRETNIM
ELEKTRONIKIM
KOMUNIKA-
CIJSKIM
MREAMA
infrastrukturni
operater
SMS, MMS i govorna
usluga
6% Zakon o
naknadi za
pruanje usluga
u pokretnim
elektronikim
komunikacijskim
mreama,
NN 94/09;
Pravilnik,
NN 97/09
100%
republiki
126
127
POREZ NA IGRE
NA SREU I
NAGRADNE
IGRE
prireivai
posebnih igara na
sreu
zike osobe
razliite naknade
PDV (obveznici)
dobici u igrama
na sreu
23%
30.000,00 - 500.000
kn: 15%
vie od 500.000 kn:
20%
Zakon o igrama
na sreu,
NN 87/09;
razni pravilnici;
Zakon o PDV-u;
Uredba 150/08;
Odluka USRH,
NN 22/04
100%
republiki
POREZ NA
DOHODAK
zika osoba koja
ostvaruje oporezivi
dohodak
ukupni dohodak koji
tuzemni porezni
obveznik ostvari u
zemlji i u inozemstvu,
a inozemni u RH
15, 25, 35 i 45% Zakon o porezu
na dohodak,
NN 177/04
i 73/08;
Pravilnici,
NN 95/05, 96/06,
68/07, 146/08,
2/09, 9/09
i 146/09;
Pravilnici,
48/05, 143/06,
148/09
Zakonom o
nanciranju
jedinica
lokalne i
podrune
(regionalne)
samouprave,
l. 45.
odreena je
raspodjela
prihoda od
poreza na
dohodak
POSEBAN POREZ
NA PLAE,
MIROVINE
I DRUGE
PRIMITKE
isplatitelj plae,
mirovine i drugih
primitka
plae, mirovine,
dividende, udjeli u
dobiti i drugi dohodak
prema Zakonu o
porezu na dohodak
2 i 4% Zakon o
posebnom
porezu na plae,
mirovine i druge
primitke,
NN 94/09;
Pravilnik,
NN 96/09
100%
republiki
POSEBAN
POREZ NA
PRIMITKE OD
SAMOSTALNE
DJELATNOSTI
I OSTALE
PRIMITKE
primatelj dohotka
od obrta, najma,
osiguranja,
autorskih
prava, otuenja
nekretnina, kamata
i udjela u dobiti
primici od obrta,
najma, osiguranja,
autorskih prava,
otuenja nekretnina,
kamata i udjela u dobiti
2 i 4% Zakon o
posebnom
porezu na
primitke od
samostalne
djelatnosti
i ostale primitke,
NN 119/09;
Pravilnik
NN 131/09
100%
republiki
POREZ NA
DOBIT
trgovako drutvo
i druga pravna i
zika osoba koja
obavlja djelatnost
radi stjecanja dobiti
dobit (razlika izmeu
prihoda i rashoda)
20 % Zakon o porezu
na dobit,
NN 177/04,
90/05, 57/06
i 146/08;
Pravilnik,
NN 95/05,
133/07, 156/08
i 146/09
100%
republiki
128
129
POREZ NA
PROMET
NEKRETNINA
stjecatelj
nekretnine
trina vrijednost
nekretnine u trenutku
nastanka porezne
obveze
5 %
23%
Zakon o porezu
na promet
nekretnina,
NN 69/97, 26/00,
86/01 i 153/02;
Pravilnik,
NN 28/01;
Zakon o porezu
na dodanu
vrijednost
40%
republiki
60%
opinski /
gradski
POREZ NA
NASLJEDSTVA
I DAROVE
pravne i zike
osobe koje u RH
naslijede ili dobiju
na dar oporezivu
imovinu
trina vrijednost
naslijeene ili na dar
dobivene nancijske
i druge imovine u
trenutku nastanka
porezne obveze po
odbitku dugova i
trokova
gotov novac, novana
potraivanja,
vrijednosnice i
pokretnine ako im je
pojedinana vrijednost
vea od 50.000 kn: 5%
nekretnine: 5 %
Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave,
NN 117/93,
69/97, 33/00,
73/00, 59/01,
107/01, 117/01,
150/02, 147/03,
132/06 i 73/08;
Zakon o porezu
na promet
nekretnina,
NN 69/97, 86/01
153/02;
razni pravilnici;
Odluka USRH,
NN 26/07
100%
upanijski
40%
republiki
60%
opinski /
gradski
POREZ NA
CESTOVNA
MOTORNA
VOZILA
pravne i zike
osobe vlasnici
registriranih
osobnih automobila
i motocikala
ovisno o starosti (do 10
godina za automobile)
i snazi motora
automobili
motocikli
automobili:
200 - 1.500 kn
godinje
motocikli:
0 - 1.200 kn godinje
Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave
100%
upanijski
POREZ NA
PLOVILA
pravne i zike
osobe vlasnici
plovila
plovila ovisno o duini,
kabini, snazi motora
i pogonu (motorni ili
jedrenjak)
0 - 5.000 kn godinje Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave
100%
upanijski
POREZ NA
AUTOMATE ZA
ZABAVNE IGRE
pravna ili zika
osoba koja stavlja
automate u
upotrebu
automati za zabavne
igre
100 kn mjeseno po
automatu
Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave;
razni pravilnici
100%
upanijski
128
129
POREZ NA
POTRONJU
pravna i zika
osoba koja prua
ugostiteljske usluge
prodajna cijena
pia koje se proda
u ugostiteljskim
objektima
do 3% Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave
100%
opinski /
gradski
POREZ NA KUE
ZA ODMOR
pravne i zike
osobe vlasnici
kua za odmor,
vlasnici zgrade,
dijela zgrade ili
stana koji se koristi
povremeno ili
sezonski
etvorni metar korisne
povrine, ovisno o
mjestu, starosti, stanju
infrastrukture i sl.
od 5 do 15 kn godinje
po m
2
Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave
100%
opinski /
gradski
POREZ NA
TVRTKU ILI
NAZIV
pravne i zike
osobe obveznici
poreza na dohodak
ili dobit
tvrtka ili naziv
(prodavaonice, pogoni,
radionice, prodajna
mjesta)
do 2.000 kn godinje Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave
100%
opinski /
gradski
POREZ NA
KORITENJE
JAVNIH
POVRINA
korisnik javnih
povrina, pravne
i zike osobe
veliina koritene javne
povrine
po m
2
(koliko propie
pojedina opina ili
grad)
Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave
100%
opinski /
gradski
PRIREZ obveznici poreza
na dohodak
porez na dohodak opina do 10%
grad s manje od
30.000 stanovnika
do 12%
grad s vie od 30.000
stanovnika do 15%
Grad Zagreb do 30%
Zakon o
nanciranju
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave
opinski,
gradski,
Grad Zagreb
130
131
Ostali porezni propisi
u Zakon o poreznom savjetnitvu, NN 127/00
u Zakon o brdsko-planinskim podrujima, NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05,
90/05, 80/08 i 38/09
u Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njiho-
vih obitelji, NN 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09 i 137/09
u Zakon o poticanju ulaganja, NN 138/06
u Zakon o slobodnim zonama, NN 44/96, 92/05 i 85/08
u Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara, 44/01, 90/05 i 80/08
u Zakon o otocima, NN 34/99, 32/02 i 33/06
u Zakon o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, NN 109/07, 134/07
i 152/08
u Pravilnik o dravnoj potpori za istraivako razvojne projekte, NN 116/07
130
131
133
akcize
posebni porezi
amortizacija ili otpis umanjenje vrijed-
nosti realne imovine koja s vremenom ili
koritenjem postaje fiziki ili ekonomski
potroena.
bruto domai proizvod (BDP) trina vr-
ijednost svih nalnih proizvoda i usluga koji
se proizvedu u nekoj zemlji tijekom jedne
kalendarske godine.
carina vrsta javnog prihoda koji se plaa
na uvezenu robu.
dividenda raspodijeljena dobit poduzea
dioniarima zasnovana na broju i vrsti dio-
nica u njihovu vlasnitvu.
dobavlja osoba koja prodaje robu ili oba-
vlja usluge za poduzetnika.
dobit razlika izmeu prihoda i rashoda
poduzea.
dodana vrijednost razlika izmeu pro-
dajne vrijednosti neke robe i troka nabav-
ljenih materijalnih inputa.
dohodak razlika primitaka i izdataka nas-
talih tijekom poreznog razdoblja.
doprinos vrsta javnog prihoda za koji je
usluga razmjerna plaenom doprinosu. U
Hrvatskoj se naplauju iz plae i na plau,
a prihod su izvanproraunskih fondova za
mirovinsko osiguranje, zdravstveno osigu-
ranje te za zapoljavanje.
druge samostalne djelatnosti primjerice,
poslovi zastupnika u Saboru, lanova up-
ravnih i nadzornih odbora, steajnih upravi-
telja te povremeni autorski poslovi znanst-
venika, umjetnika, strunjaka i sl.
ispostava Porezne uprave mjesto na ko-
jemu porezni obveznici izravno kontaktiraju
s poreznim slubama. Osim ispostava, PU
se sastoji od Sredinjeg ureda i podrunih
ureda.
izlazni raun raun to ga ispostavlja pro-
davatelj robe ili izvrilac usluge, obveznik
PDV-a.
izravni porez porez koji konano snosi
poduzee ili pojedinac te se ne moe prevali-
ti na drugoga. Izravni su porezi npr. porez na
dohodak i imovinu.
izuzee od PDV-a proizvod ili usluga na
koje porezni obveznik ne mora obraunati
PDV, ali nema pravo na povrat pretporeza
od PU. Pretporez tako optereuje njegove
trokove.
izvanproraunski korisnik izvanpro-
raunski fondovi, poduzea i druge pravne
osobe u kojima drava ili lokalne jedinice
imaju odluujui utjecaj na upravljanje, a oni
sami imaju znatan stupanj autonomije koja
podrazumijeva i samostalno odluivanje o
dijelu prihoda i rashoda.
jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave grad, opina, upanija.
kapitalna dobit porast vrijednosti imov-
ine: zemlje, zgrada, strojeva, automobila,
vrijednosnica (dionica i obveznica). Mjeri se
razlikom izmeu prodajne cijene i cijene po
kojoj je imovina prethodno kupljena.
neizravni porez porez koji ne snosi onaj tko
ga plaa ve ga najee prevaljuje na druge.
Neizravni su porezi npr. PDV i troarine.
nulta stopa stopa PDV-a od 0% koju
obraunava obveznik PDV-a na svoj proiz-
vod ili uslugu, ali od PU moe traiti povrat
pretporeza.
obrt razliite proizvoake, trgovake,
uslune i sline djelatnosti.
POJMOVNIK
133
osnovni osobni odbitak osobni odbitak
koji se odobrava za samoga poreznog obvez-
nika.
osobni odbitak iznos dohotka koji nije
oporeziv jer se sa stajalita pravednosti sma-
tra da ne treba oporezivati dohodak koji slui
za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba.
Moe se odobravati za poreznog obveznika i
osobe koje on uzdrava.
ovrha prisilna naplata duga.
ovrhovoditelj porezno tijelo koje provodi
ovrhu.
ovrenik porezni dunik ili njegov jamac
od kojega se naplauje porezni dug.
poduzetnik pravna ili zika osoba koja
samostalno i trajno obavlja neku djelatnost s
ciljem ostvarivanja prihoda.
popis dugotrajne imovine popis koji
moraju voditi obveznici poreza na dohodak
za stvari i prava ija je nabavna cijena via
od 2.000 kuna ili im je vijek trajanja dulji od
godine dana. Popis slui za utvrivanje amor-
tizacije dugotrajne imovine koja se priznaje
kao izdatak.
porez vrsta javnog prihoda koji drava
moe naplatiti prisilom i za koji nema izravne
protunaknade.
porez na dobit izravni porez koji se namee
na dobit to je ostvaruje poduzee.
porez na dohodak izravni porez koji se na-
mee na dohodak pojedinca.
porez po odbitku ili porez u izvoru porez
koji isplatitelj dohotka pri odreenoj isplati
uplauje izravno dravi, a ne poreznom ob-
vezniku.
porezna osnovica iznos nakon umanjenja
za pojedine porezne olakice na koji se prim-
jenjuje zakonska porezna stopa.
porezna prijava izjava o dohotku/dobiti,
prodaji i drugim imbenicima to je podnosi
porezni obveznik ili druga osoba u njegovo
ime i za njegov raun. PU obino propisuje ob-
lik porezne prijave.
porezna stopa postotak porezne osnovice koja
se plaa u obliku poreza.
porezna uprava tijelo odgovorno za provedbu
poreznih propisa odreene drave, regionalne ili
lokalne vlasti.
porezni nadzor postupak to ga provodi
porezno tijelo radi provjere i utvrivanja injenica
bitnih za oporezivanje.
porezno izuzee izuzimanje od plaanja
poreza za osobe, poduzea, transakcije itd. koje
bi inae bile oporezivane, a mogu biti odobrena
zbog socijalnih, gospodarskih ili drugih razloga.
posebni porezi (troarine, akcize) porezi ko-
jima se oporezuje promet odreenih proizvoda,
a plaaju ih proizvoai i uvoznici u apsolutnom
iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilo-
gramu, litri, komadu i sl.).
pretporez PDV to ga prodavatelj (dobavlja)
obraunava kupcu poreznom obvezniku
PDV-a.
prirez porezu na dohodak dodatni porez koji
se plaa povrh poreza na dohodak, a slui za -
nanciranje jedinica lokalne samouprave.
progresivni porez porez kojemu prosjena
porezna stopa raste s porastom dohotka poje-
dinca.
proporcionalni porez porez kojemu je
prosjena porezna stopa za sve razine dohotka
pojedinca jednaka.
registar obveznika poreza na dodanu vrijed-
nost popis to ga vodi PU za pravne i zike
osobe poduzetnike koje su prema Zakonu o
PDV-u obvezne podnijeti prijavu u registar ili
prijavu podnose na vlastiti zahtjev. Poduzetnik
koji je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario
promet vei od 85.000 kuna mora se prijaviti u
registar.
regresivni porez porez kojemu prosjena
porezna stopa pada s porastom dohotka poje-
dinca.
134
135
samostalna djelatnost djelatnost koju poje-
dinci obavljaju u svoje ime i za svoj raun, a cilj
joj je trajno stjecanje dohotka.
slobodna zanimanja zanimanja kojima se,
primjerice, bave lijenici, veterinari, novinari,
knjievnici, umjetnici, izumitelji i sl.
troarine
posebni porezi
ulazni raun raun to ga dobavlja-proda-
vatelj izdaje obvezniku PDV-a (poduzetniku).
uzdravane osobe odreeni srodnici o
ijem se uzdravanju skrbi porezni obvez-
nik (obino su to lanovi obitelji ili kua-
nstva).
vlastita potronja uzimanje dobara ili
koritenje usluga iz vlastitog poduzea za
privatne potrebe.
zakonska porezna stopa porezna stopa
utvrena zakonom.
134
135
137
IZVORI INFORMACIJA
O POREZIMA
Institucije
Porezna uprava [http://www.pu.mn.hr]
Carinska uprava [http://www.carina.hr]
Ministarstvo nancija Republike Hrvatske [http://www.mn.hr]
Narodne novine [http://www.nn.hr]
Institut za javne nancije [http://www.ijf.hr]
asopisi
Porezni vjesnik [http://www.ijf.hr/index.php?ime=45]
Carinski vjesnik [http://www.ijf.hr/index.php?ime=8]
Financijska teorija i praksa [http://www.ijf.hr/index.php?ime=58]
Godinjaci Ministarstva nancija [http://www.mn.hr/hr/godisnjaci-ministarstva]
Mjeseni statistiki prikazi Ministarstva nancija [http://www.mn.hr/hr/mjesecni-statis-
ticki-prikazi]
Prirunici Porezne uprave [http://www.porezna-uprava.hr/publikacije/p_prirucnici_bro-
sure.asp?id=b05d2]
137

Porezni Vodič Za Građane - 2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Porezni Vodič Za Građane - 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Porezni vodi za graane

55 300 250 200

1.500 1.200 1.000

20 50 200 150 100 50

1.200 1.000 800 600

You might also like