RII ~ IZREKE ~ POSLOVICE ~ RICETE

Nakladnici:
Hit radio d.o.o.
Grad Sinj
Viteko alkarsko drutvo
upanija splitsko-dalmatinska

Priredio i uredio:
Joko Konti

Raunalni slog i tisak:

Dalmacija papir, Split

Naslovnica:
Saa Alujevi

Zavrni crte:
Vesna Bader

Naklada:
1000 primjeraka
RII ~ IZREKE ~ POSLOVICE ~ RICETE

Sinj, 2015.
 Rije urednika

Jo u travnju 2009. godine na Hit radiju smo pokrenuli emisiju Sinjanje na-
mjeravajui osvjeiti sjeanje na pomalo zaboravljene rijei kojima se u svom
govoru stoljeima sluio puk Sinja i Cetinske krajine.
Sinjanje je nakon vie od 5 godina emitiranja dobilo prestino strukovno pri-
znanje - Zlatni mikrofon, a 4 500 prikupljenih rijei, koncem prole godine
objavljeno je u knjizi Sinjanje rii Sinja i Cetinske krajine.
U ovogodinjem radijskom Sinjanju naglasak smo stavili na izreke i poslovice,
ali nai sluatelji neumorno su nastavili prikupljati i rijei. Tako smo zajedno
prikupili jo 2 500 rijei, spojili ih s prethodno objavljenima i ukupnu grau od
7 000 rijei objavili u prvom poglavlju ove knjige Rii Sinja i Cetinske krajine.
U drugom poglavlju Izreke i poslovice, objavljujemo prigodnih 300 pukih
mudrosti koje su u pravilu vezane upravo za sinjski i cetinski kraj.
Konano, kako je Sinjska krajina poznata i po dobroj hrani, ovo Sinjanje zaklju-
ujemo s poglavljem Sinjske ricete u kojemu objavljujemo 30 recepata jela i 10
recepata slastica koje se pripremaju u ovom kraju. Recepti su preuzeti iz knjige
Sinjska kuharica koju je napisao poznati Sinjanin jor Ante Hrste i prilagoene
su Sinjanju uz doputenje njegove supruge Sonje i sina Hrvoja, kojima od srca
zahvaljujem.
Zahvaljujem i ekipi Hit radija - Anti, Ivani, Ivanu, Jakovu, Mariji, Mii, Petru i
Tatjani, bez njihove pomoi ove knjige ne bi bilo.
Drago mi je da su vrijednost Sinjanja prepoznali i sunakladnici knjige - Grad
Sinj, Viteko alkarsko drutvo i upanija splitsko-dalmatinska, kojima zahva-
ljujem na potpori.
Zanimljivo je kako je naslovnicu za ovu fetivu sinjsku knjigu ilustrirao fetivi
Splianin Saa Alujevi. Hvala mu.
Posebno hvala naoj sinjskoj umjetnici Vesni Bader, na stalnoj potpori i zavr-
nom crteu koji nosi poruku kako ova knjiga nije samo plod ljubavi prema za-
viaju nego i velikog truda brojnih dobrih ljudi.
Upravo njima dugujem najveu zahvalu, bez obzira jesu li u ovu knjigu ugradili
jednu jedinu ili stotine rijei. Najmanje to mogu je objaviti njihova imena:

5
Mile Buli, Dujo Bara Cigo, Vjeko Bara, Marija Bilandi, Marija Bili, Nikola
Biloni, Vesna Boban, Boka Boko, Vanja Bokovi, Slobodna Bulj, Sran Cvrlje
Braco, Dijana Breko, Tonka ovi, Ivo atipovi, Josip Dela Kudre, Andrijana
Delija, Frano Delija, Vjerica Delija, Pjerinko Dinarina, Mate Doljanin, Ivanka
Domazet, Senka Filipovi Gri, Petar Glaurdi, Josip Gri, Ana Ivandi, Mate
Ivandi, Duan Ivandi, Boris Ivkovi Bore Lee, Darko Jadrijevi, Ana Ja-
gnji, Nada Jagnji, Vojna Jagnji, Neda Juki Braulj, Frano Jot, Slaven Kardo,
Mirjana Karajko, Mirjana Kocjani, eljko Kekez, Marija Librenjak, Dora Ma-
le, Jadranka Male, Milan Mandac, Ante Mandi, Joko Mandi, Jozo Marunica,
Ivana Maurin, Anita Mihaljevi, Nives Milun, Anelka Moro, Ivan Mravak,
Ivka Nikoli, Nediljko Nikoli, Tana Omren, eljko Pavi, Ivica Perkovi, An-
kica Podrug, Nediljko Porobija Cibor, Mirjana Radovi, Marinka Romac, are
Romac, Ante Ivanovi Samac, eljko Sesardi, Tonka Smoljo, Slavko Soldi,
Vjeko andri, Mate Vuemilo Maun, Marina Vui, Tonka Vujanovi, Janko
Vukman, Marija Zorica, Leon ivalj, Boko upi, Toni upi
Na kraju, svima onima koji su sudjelovali u Sinjanju, a koje sam ovom prilikom
zaboravio navesti, velika isprika i jo vee hvala.
Joko Konti

6
 RII NAE
RII STARE TA NESTAJU
BUDUEN SU NARATAJU
ZAFALJUJU NAOJ BRIZI
SLOENE U OVOJ KNJIZI
RII STARE RII NAE
IZ GOVORA TA NESTAE
IL TA RITKO KAD SE UJU
U OVOJ SE KNJIZI TUJU
ZATO MLADI NEKA ZNAJU
NA PAMETI NEK IMAJU
STARE RII NAEG KRAJA
BOGASTVO SU ZAVIAJA
PO NJIMA SE POZNAJEMO
KAD U SVITU SE SRITNEMO
I ZATO JI TRIBA ZNATI
EE S NJIMA BARATATI
DA I DICA NAA ZNADU
RII SVOJI PRADIDOVA
MI UVAMO VRSTU NADU
POMOE IN KNJIGA OVA
PRIMITE SE KNJIGE OVE
BAR PO URE SVAKOG DANA
I ZNAETE PUNO VIE
KADA BUDE PROITANA
Josip Mandi Joko

7
 Rii Sinja
i Cetinske krajine
A AKO
A
a molim; to je
abadija kroja
abaja sukneni pokriva za konja
abako posebno; odvojeno; samo za
sebe
abazogo povik kojim balotar uzima
pravo vraanja baene balote ukoliko
ona ne dodirne ni jednu drugu
abaur sjenilo na svjetiljci
aber vijest; glas
abinde 1. batine, 2. kazna u austrij-
skoj vojsci - vjeanje sa osloncem tei-
ne tijela na vrhove nonih prstiju
abit habit; dugaka muka haljina do
glenja sa irokim rukavima; redovniko
odijelo
ablendat signalizirati naizmjeninim
paljenjem i gaenjem dugih svjetala na
vozilu
abonat odobriti
aborat 1. mjesto gdje se obavlja nu-
da; nunik; zahod, 2. neugodan vonj;
smrad
abriktovat utjerivati red; dovoditi u
red
acalin naprava za otrenje noeva
acid ono to je kiselog okusa; kisela
tekuina
adet obiaj; nain ivota ili ponaa-
nja koji se ustalio u nekoj zajednici,
koji se potuje i prenosi s narataja na
narataj
adio zbogom
adijo v. adio
adobo ukras; nakit
adut 1. najjaa boja u kartakim
igrama, 2. jaka karta, 3. okolnost koja
nekome osigurava prednost
adutirat forsirati igranje aduta
autant vojvodin pomonik u Alki;
pobonik
aerkonjak konjak s jajima
afan nesvijest
afanat onesvijestiti se
afato potpuno; totalno
aferim tako je; bravo; svaka ast
afetat zarazit
afitat iznajmiti; unajmiti
afta bolni bijeli mjehuri s crvenim
rubom u ustima ili na usni
agica sigurnosna igla; ogureca
aj 1. jao; uzvik bola, 2. hajde
ajat posebna tala za janjce
ajde 1. idi; odlazi; poi; doi, 2. mani;
ostavi; pusti, 3. u uenju ili iznenaenju:
ma nemoj; to veli; zar; nije mogue,
4. dobro; neka bude, 5. (udvojeno: ajde,
ajde) ii e to nekako; nije ni tako loe;
moe se podnijeti
ajduica ena nasilnog ponaanja
ajduija hajduija; odmetnitvo
ajduk hajduk; odmetnik od turske
vlasti i borac protiv nje za narodnu
slobodu
ajka skitnja
ajme jao; kuku; teko
ajmek jauk; krik koji je posljedica
fizike ili duevne boli
ajmekat zapomagati; kukati; jaukati
ajte idite; odlazite
akacija bagrem
akanje produeno uzvikivanje sa-
moglasnika a
akonto to se tie koga ili ega
ako ako hoe
11
AKS ANTREELJ
aks osovina na kotau
akam sumrak; predveerje
akua 1. prijavak u igri treeta (tri ili
etiri asa; tri ili etiri dvice; tri ili etiri
trice; as, dvica i trica iste boje), 2. prija-
vak u igri trijumfa (kralj i konj iste boje)
ala kanalizacija; smrad,
ala na nain; kao
ala-ala uzvik tjeranja
alaga se - uzvik kojim se tjeraju djeca
alajau alkar koji zapovijeda alkar-
skom etom
alaj-balaj radi to te volja
alapaa enska osoba koja se nepri-
stojno ponaa, vie i ogovara
alapljiv halapljiv
alapljivo halapljivo
alaa 1. mnotvo konja, 2. mnotvo
loih ljudi, 3. naziv za utrku domaih
konja
alat konj rie boje
alatura pokretna i nepokretna imo-
vina koju ena od roditeljske kue do-
nosi u brak; miraz; dota
alavija sve je otilo; sve je propalo;
sve je izgubljeno
alboret 1. stabalce koje se koristi u
lovu na ptice pjevice, 2. boina jelka
ili bor
alek vragolan; nevaljalac; prefri-
ganac; mangup; vilasta osoba; osoba
koju je teko nadmudriti i prevariti;
simpatian lukavac
Alka sinjska viteka igra u kojoj
konjanik u galopu drvenim kopljem
gaa eljezni obru koji se sastoji od
dva koncentrina eljezna kruga po-
vezana s tri eljezna kraka, tako da je
razmak izmeu krugova podijeljen na
tri jednaka dijela
12
alka eljezni obru kojeg se gaa u
Alki
alkar vitez kopljanik koji sudjeluje u
alkarskom nadmetanju
alpari jednako ili priblino jednako;
ravnopravno
altroke - kamoli
alva roba koja se trai i brzo prodaje
aljetak crni muki sukneni ogrta
aljkav nemaran; neuredan; povran
aljtav v. aljkav
amanet povjerenje; zavjet; zalog; ostav-
tina
ambar drveno spremite u kojemu
se uva ito
amenovat odobriti; pristati; potvr-
diti
ametice hametice; sasvim; potpuno;
odreda
amo hajmo; hajdemo; idemo
amo ovamo
amon v. amo
amoka v. amo
ampre nain pripremanja jela, uz za-
prku
anarhit anarhist; ovjek koji zago-
vara potpuno bezvlae
anda sveanj drva ili slame koji se
obuhvaa dvjema rukama
andar handar; orijentalni dvosje-
kli bojni no koji se nosi za pojasom
angir 1. jak i neobuzdan konj, 2. si-
lovit ovjek
angriz ria
ani sjemenke koromaa koje slue
kao zain
antik 1. starinski, 2. zaostao
antreelj 1. mjesto na hrptu sedla ili
samara, 2. teret koji se nalazi na hrptu
sedla ili samara
ANTREENJ ATOR
antreenj v. antreelj
anulati ponititi
anjc kartaka igra
anjcoli pogotovo
anjkoli v. anjcoli
aparavat tjerati ptice prema alboretu
apanaa renta; stalna novana na-
knada
apcigat odbiti (od plae ili nadnice);
oduzeti; zakinuti
apertanje vraanje konja u suprot-
nom smjeru prilikom vridbe ita na
gumnu
apobako v. abako
aport zapovijed psu da donese ustri-
jeljenu divlja
aportiranje radnja kojom pas lovcu
donosi ustrijeljenu divlja
apropo to se tie neega; u pogledu
neega
apoito osobito; naroito
aps zatvor; bajbuk; buvara; uza;
katabuj; prdekana; prun
apsana v. aps
apsit hapsiti
aptak spremno; pozorno
aptovina 1. divlja bazga iji se plod
upotrebljava za bojenje vina, 2. loe
vino
arait haraiti; initi zlo i tetu; pu-
stoiti; pljakati; otimati
arambaa zapovjednik alkarskih
momaka
arambai sinjsko tradicionalno jelo
od sjeckanog mesa i kiselog kupusa
arambaijada natjecanje u pripre-
manju sinjskih arambaa
aran oran; spreman; ivahan
arancin ueerena naranina kora
arap konj crne boje; vranac
arar vrea od kozje dlake
arbajt rad; posao
arbija ipka kojom se nabija puka
kremenjaa
arboret v. alboret
arcigava gori od avla
ar troak
arit neumjereno troiti
arenda zakup zemljita
arga dugi no s oblikovanom dr-
kom koji se nosi u pripanjai
arija 1. zrak, 2. izraz u igri japanee
kojim se oznaavaju prazne ake
arivat stii; doi; doputovati
arlauk nesuvisla vika; pijano pjeva-
nje
arlaukanje v. arlauk
arlekanje v. arlauk
arlekin neozbiljna ili nepouzdana
osoba; lakrdija
armadura graevinarska skela; pri-
vremena graevinarska drveno-elje-
zna konstrukcija
armerun veliki ormar s dvoja vrata
armonika harmonika
arin mjera za duinu sukna od oko
70 centimetara; lakat
arumast sklon svai; divlji
arumest v. arumast
astal stol
asti izraz uenja
a as u kartama
aetat precizno ugraditi
akovat aikovati; ljubovati
alat kopati
apro ljuto; kiselo
at konj
atento spremno; pozorno
atljav v. aljkav
ator prijateljsko potovanje
13
ATROKE AUR

atroke v. altroke aver izraz u igri tercila

avan posuda s tukom za usitnjava- avijon avion; zrakoplov; reoplan
nje zaina aur runo raeni vezeni uzorak na
aventur stalni kupac tkanini

14
BABA BAKANJE

B
baba 1. oeva ili majina majka, 2. badanac mu enine sestre
enina majka, 3. stara ena, 4. brbljava bado v. badanac
osoba sklona ogovaranju bafa zalistak kose kod uha
babac veliki orah tanke ljuske bagaje prtljaga
babica ena koja pomae pri porodu bagande teka i gruba obua; co-
babine dolazak u posjet rodilji s da- kule
rovima bageljat nezgrapno hodati
babit pomagati pri porodu bagatela jeftinoa; povoljna kupnja;
babit se prenemagati se veliki popust
bacat 1. bacati to, 2. podsjeati na bagaa 1. prtljaga, 2. olo; bagra; rulja
koga; nalikovati na koga bago ovjek koji ima iskrivljenu
bacigat obraati pozornost; mariti nogu i nezgrapno hoda
bacikapa - igra u kojoj se hvata baena bagulina drveni tap koji slui za
kapa oslanjanje pri hodanju
bacikla - bicikl bagu domai duhan
bacilat v. bacigat baja kukac
bao naziv kojim se oslovljavaju mu- bajam badem
karci iz Hrvaca bajan 1. tuan, 2. sjajan; divan
bait se nasilno se ponaati; junaiti se bajat teko hodati
badalo tap za nabadanje; tap kojim bajbuk zatvor; aps; buvara; uza;
se na pokret potie krava ili magare katabuj; prdekana; prun
badanj drvena ili plastina posuda bajbukana v. bajbuk
za gnjeenje groa ili kiseljenje ku- bajen v. bajan
pusa bajer rudnik gline
badanje 1. bockanje s neim, 2. ver- bajlag podmetak u krpanju guma
balno dobacivanje ili provociranje od bicikla
badat 1. bosti s neim, 2. verbalno bajta drvena kuica; koliba
dobacivati ili provocirati bak 1. rasplodni bik, 2. nasilan mu-
badava besplatno; bez naknade; karac
mukte; dabe baka dio pluga
badave v. badava bakande v. bagande
badilj lopata ravnog zavretka bakaraus kazneno batinanje
badnit 1. bocnuti s neim; 2. verbal- bakateva ostatak od neega to je
no dobaciti neto provokativno odrezano ili otkinuto (moe se odno-
badrlj iskrivljeno drvo siti na komad drveta ali i na ostatak
badrljica ispupenje na koi ptica i ruke ili noge)
peradi bakanje mijeanje u tue stvari
15
BAKETAT BANZAT
baketat namjetati igrae karte; bake-
tavat
baketina granica premazana ljepi-
lom koja se koristi u lovu ptica pjevica
bakeva okrugla kvrga na vrhu tapa
bakra bakrena ili zemljana posuda u
kojoj se kuha na otvorenoj vatri
bakra kotao
bakralija sjajni alkarski stremen
bakrar izraiva glinenog posua
baki napojnica
bakula mali kukac koji se skuplja na
vlanim dijelovima starih kua
bakulja obijesna i tvrdoglava ena
bala 1. sveanj sijena ili duhana, 2.
sveanj uvijene i mekane tkanine, 3.
slina koja se cijedi iz usta
balalajka vesela zabava
balanca kuna vaga
balancana patlidan
balancun okovana drvena preka na
drvenim zaprenim kolima
balanje plesanje
balareto ist pogodak u balotama
kada baena balota ostane na mjestu
pogoene
balat - plesati
balatura terasa na vrhu vanjskog ka-
menog stubita
balavurdija posprdan izraz za djecu
ili mlade ljude
balak dra sablje s rukohvatom i
titnikom
baleta drvena, plastina ili metalna
kugla za igru balota
balin olovna kuglica u sami
balinjera kuglini leaj
balit 1. isputati slinu iz usta, 2.
puno i runo govoriti
balonac kini mantil
16
balota v. baleta
balota v. balotar
balotanje igranje na balote
balotar igra balota
balota v. balotar
balote 1. igra s balotama, 2. vie ba-
lota
baluka divlji nejestivi luk
baluket otrovni praak za omamlji-
vanje riba
balun lopta
balunat igrati nogomet
balunjer nogometa
baljezgat govoriti gluposti; govoriti
puno i bez veze
baljuzgat v. baljezgat
ba-ma izraz koji znai previe slo-
bode
bambauk hrut; vrsta kukca koji se
predveer pojavljuje u vrtovima i na li-
vadama
banak 1. drveni stol na trnici ili u
trgovini, 2. duga klupa
banit lumpati; neumjereno i ra-
strono piti
banda strana; bok
bandat bulazniti; nesuvislo govoriti
banderija 1. nekoliko povezanih
sela; 2. upravna jedinica za vrijeme
mletake vlasti
bandjera zastava; stijeg; barjak
bandoglav lakomislen; nepromi-
ljen
banica stari austrijski kovani novac
banit banuti; doi iznenadno i neo-
ekivano
bankina kolniki rub
bankuc kartaka igra; poklapa
bankuca v. bankuc
bankus v. bankuc
banzat v. bandat
BANZAVAT BATIT
banzavat - prodavati po niim cijenama
banj kupatilo
banjanje kupanje
banje toplice
bapka mali nakovanj na kojemu se
ekiem klepcem izvlai kosa
bar barem; makar
Bara alkarsko natjecanje dva dana
uoi Alke
baratavat mijenjati; zamjenjivati
baraba 1. grub, prost i nasilan ovjek;
olo; propalica, 2. veseo i sran ovjek
sklon drutvu, kartama i enama
baraban 1. obiaj lupanja tapom o
crkvene klupe na Veliki petak, 2. drve-
ni tap s kojim se na Veliki petak lupalo
o crkvene klupe, 3. velika buka, 4. igra
u kojoj se protivnika udara torbom ili
neim drugim
barakokula marelica
baratat rukovati ime; upotrebljava-
ti to
barba 1. naziv i rije za oslovljavanje
strica ili ujaka, 2. naziv i rije za oslov-
ljavanje starije osobe
barbaroa kuno cvijee koje se uz-
gaja u zemljanim posudama
barbaanje pretraivanje i diranje
svega i svaega
barbun vrsta morske ribe; trlja
barenko v. bar
bariet obilje; bogat prinos; dobar
urod
bariket grlo; guak
bariketa v. bariket
barilo 1. manja vinska bava, 2.
mjera za tekuinu (oko 65 litara)
barit zavoditi
barjaktar stjegonoa u alkarskoj po-
vorci
barkat gurkati ili dirkati s nekim
predmetom
barufa svaa; tunjava
basarmak drveno gazite na stubitu
basast nabijen i niska rasta
basat lutati; hodati ne gledajui kamo
se ide
basatan v. basast
basta dosta
bastija drvo na krovu kue od evara
ba izraz isticanja
bakotat pei dvopek
bakotin dvopek
bakotini vrsta slastice od brana,
jaja i badema
bata lijepo ureen cvjetni vrt ili vo-
njak
batard kriana ptica pjevica
batardele pomine daice na grilji
batone boja u talijanskim kartama
batun 1. mjera zamijeanog vapna,
2. kockica okolade
batune v. batone
bat 1. drveni mlat, 2. dno alkarskog
koplja 3. pomagalo u ribolovu
batadur osoba koja bati u kartanju
batakeva v. bakateva
batakljun djetli
batast malen i okruglast
batat kloparati nogama o pod
bate v. batone
bati dio ekala koji udara po mlinu
batikore naglo ili nepravilno lupanje
srca
batimenat sudska rasprava
batipan pleteni udara za otresanje
praine iz tepiha
batit 1. pljeskati rukama, 2. lupati
nogama po podu, 3. davati znak u igra-
nju treeta i trijumfa
17
BATITAK BEZECIRAT
batitak obrub na hlaama od tofa
batuda 1. boja karata u treetu ili tri-
jumfu na koju se bati, 2. nain cvrkuta
grdelina
baturica drvena batina
baul drveni koveg; krinja
bauljanje lutanje; posrtanje (naje-
e kod pijanaca)
bautel gradilite
bautela v. bautel
bava lagani vjetar; povjetarac
baverin djeji okovratnik pri jelu
bavul v. baul
baza 1. jedno noenje u igri karata,
2. dosjetka, vic
bazana koa na konjikim hlaama
bazat besposleno lutati i tumarati
beit se gledati irom otvorenih oiju
bear veseljak sklon jelu, piu, vese-
lju i enama
bedevija 1. kobila arapske pasmine,
2. krupna i nezgrapna ena
befel zapovijed
beg bogat i moan ovjek
begenat odobravati; potvrivati
beija pristojba za prodaju na sto-
nom pazaru ili trnici
beka mlada ovca; janje
bekafiga vrsta ptice
bekanot mala poljska ljuka
bekina oderana ovja ili kozja koa
beknit pisnuti
beko dizna na lampi karabitui
bela karta koja u treetu ima vrijed-
nost treine poena
belaj 1. avao, sotona 2. nevolja; zlo
belegija tvrdi brus od prirodnog ka-
mena
belenduk eljezni obru za privezi-
vanje stoke
18
belenuk v. belenduk
belenguza 1. ptica koja savija gni-
jezdo ispod kamena i blizu vode, 2.
posprdan naziv za traljavu enu
belmeketa budaletina
beljit se plaziti jezik
bena 1. ptica duga tanka kljuna; um-
ska ljuka, 2. podrugljiv naziv za glupu
osobu
benda crno platneno dugme ili crna
traka na rukavu kojima se istie alost
zbog neije smrti
bendat pridavati vanost; obazirati
se na; uzimati ozbiljno
bene dobro; u redu
bentat sumnjati
berekin nestaan djeak; vragolan
berekinada vragolija
beriet v. bariet
beriket v. bariket
beriketa v. bariket
berlav budalast; glupav
berle ovjek kratke pameti
berlea v. berle
besida govor; pria
beslema raznovrsna i bogata hrana
besvist stanje bez svijesti pred smrt
beka kolijevka
betek pribor za jelo
betija 1. ivotinja, 2. loa i okrutna
osoba
betima psovka
betimadur osoba koja puno psuje
beteg bolest; bol
bete v. beteg
betean bolestan
betlem boine jaslice
bevanda vino pomijeano s vodom
bezdanka prirodna, duboka jama
bezecirat rezervirati
BEZGORICA BJONDA
bezgorica golet; podruje bez vege-
tacije
bezime prezime
bezmudac slabi; kukavica
beznike bez razloga; bez povoda
biber papar
bicikla v. bacikla
bive arape
bierin aica za rakiju; pierin
bidan jadan
bidun vinogradarska poljevaa
biflat govoriti napamet naueno
biglisanje pjevanje slavuja
bigula vrsta tjestenine
bigulica loptica; okruglica
bigunac mali badanj za maenje
groa
bigunjac v. bigunac
bika ena svijetle kose i tena
bikaa snana ena
bikan ovjek svijetle kose i tena
bikar mesar
bikarija mesnica
bikarit sjei meso
biko v. bikan
biks batine
biksat batinati; tui
bikulja v. bikaa
bila grdelin koji na vrhu glave ima
bijelo perje
bilance bjelanjak iz jajeta
bilanjce v. bilance
bilena masni dio pancete; slanina
bilig mjesto na alkarskom trkalitu s
kojega alkar na konju kree u trku
bilika biljeka; krai ili usputan zapis
bilit bojati u bijelu boju
bilmez glomazan ovjek velike sna-
ge i male pameti
bilo dio brane za poravnavanje ze-
mlje nakon oranja
bilo bijelo; bijele boje
bilouka bjelouka; vrsta neotrovne
zmije
biluka v. bilika
biluit biljeiti, zapisivati
biljac posteljni pokriva od ovje vune
biljeg v. bilig
biljet 1. ulaznica, 2. putna karta
biljetarnica - mjesto gdje se kupuju
putne karte
biljetin listi; papiri
biljug v. bilig
biljugav bjelkast; bjeloput
biljuka v. bilika
bimbin djeji muki spolni organ
bimbo v. bimbin
binjadija 1. dobar i uvjeban jaha,
2. jahai konj
binjekta kameni znak na poetku
alkarskog trkalita
binji ogrta
bira piva
bircuz gostionica; krma
birtija v. bircuz
bis bijes; gnjev; srdba
bisage torba s dva otvora objeena
preko ramena koja se koristi pri sija-
nju ita
biza stranica novia na kojoj se na-
lazi broj
bianija bjeanje glavom bez obzira
biat 1. bjeati od koga ili ega, 2.
u treetu i trijumfu odbacivati igrae
karte od vee prema manjoj ukazujui
na nepoeljnu boju
bii zeleni graak
bjankarija bijelo odjevno i posteljno
rublje
bjanko bijelo
bjonda plavua
19
BLAGO BRABONJAK
blago 1. stoka; ivina, 2. bogatstvo
blanja stolarski alat za postizanje
ravne povrine drva
blanjanje obraivanje drva blanjom
blanjotina otpadak od blanjanja
blaujka daska
blebetat govoriti bez veze
blejanje glasanje ovce
blejat 1. glasati se kao ovca, 2. runo
govoriti
blekast priglup; blesav
blenit stati i tupo gledati
blentav v. blekast
blid blijed; onaj koji u licu nema ru-
menila
blidunjav pomalo blijed
blinker leptir; umjetna varalica za ri-
bolov
blisak 1. bljesak; kratkotrajno zaslje-
pljujue svjetlo, 2. bljesak; sjaj; odsjaj
blitat blijetati; sjajiti
blitvar primorac
bliznac blizanac
bloket betonska opeka
bloketara pogon za proizvodnju be-
tonskih opeka
bljut zeljasta jestiva biljka
bljuvat povraati
boca staklena valjkasta posuda; sta-
klenka; flaa
boca manja boca
bocun boca koja sadri najmanje
jednu litru
boina udolina ispod brda na kojoj
pase blago
boda ilo za izradu opanaka
bodul ovjek s otoka
bogatun bogata
bogetat psovati boga
bokal stakleni vr
20
bokerica - vrsta lovake puke
boketa mali prozor
bokulice starinske naunice
bokun 1. komadi, 2. bolji komad
ega (najee mesa)
bola bolest
bolan izraz kojim se pojaava va-
nost onoga to se uz njega izgovara
bolon v. bolan
boljer bojler; aparat za pripremu to-
ple vode
bombiz v. bumbiz
bombizavanje v. bumbiz
bome izraz kojim se neto istie
bona izraz koji se upotrebljava pri
obraanju osobama enskog spola
bonkulovi onaj koji voli dobre ko-
made mesa ili ribe
bonegracija dra zavjesa
bonogracija v. bonegracija
borami bogami
borati bogati
bordura vrpca kojom je opiven ili
izvezen rub tkanine
borer svrdlo za elektrinu builicu
borerica builica
bora torba
borin enska torbica
bot trinaest sati; jedan sat poslije-
podne
bota 1. jedan put, 2. grumen tvrdog
jela (primjerice, pure)
botilja opletena boca koja sadri 2
do 3 litre
botun dugme; puce
botunada zadirkivanje; nadmetanje
rijeima
bovan povei kamen koji se moe
uzeti u ruku i baciti
brabonjak ovji ili kozji izmet
BRAOLET BRONTULAT
braolet ukrasna narukvica
bradva tesarska sjekira iroke otri-
ce; tesla
bradviljat raditi s bradvom
braga naprava od konopa ili lanca za
prekrcavanje tereta
brajo brat
brana orue za poravnavanje uzora-
ne zemlje; drljaa
branat ravnati zemlju nakon oranja
branik drveni dio mlina
branka vratnice nogometnog ili ru-
kometnog gola
brankar vratar u nogometu ili ruko-
metu
brav 1. jednogodinji ovan, 2. glup
mukarac
bravarica zimska ptica pepeljastog
perja koja leti u velikim jatima
bravetina ovje meso
brazda zaorak na njivi
brcnit dotaknuti
brecanje tuno, polagano glasanje
zvona
brecnit se 1. osorno povikati na
koga, 2. trznuti se od straha ili od
iznenaenja
brulet v. braolet
breculja velika muha koja glasno
zuji
breda talijanski pukomitraljez
brea tuna ena
brekalica - stroj za usitnjavanje ala
brekulja v. breculja
brenza konica
brenzat zakoiti; zaustaviti
brez bez
brte brate
bretela naramenica
brezobrazno bezobrazno
bricav bez dlaka
bricast v. bricav
brig brijeg; uzvisina
brikta novanik; lisnica; takujin;
portafoj; gelta
brilat 1. sjati od sree (odnosi se na
ljude), 2. sjati od glancanja (odnosi se na
predmeta)
brile naoale
briljat v. brilat
brime teret
brina nasip
brist vrsta drveta; brijest
bristovina brijestovo drvo
brikula kartaka igra koja se igra
talijanskim kartama
britvela okov na vratima; oeta
britvica mali no napravljen od roga
ili kosti
britulin depni noi na sklapanje
britvulin v. britulin
brizovaa metla od brezovine
brizovina brezovo drvo
brka ena sa vidljivim naznakama br-
kova
brkljaa drvo s puno zaperaka koje
slui za mijeanje smjese za utipke
brlja loa rakija
brljat 1. prljati, 2. loe raditi, 3. be-
smisleno priati
brljezgat govoriti bezobrazno i glu-
po
brljica no za guljenje krumpira
brocak ruksak; rusak
brojit neprestano i uporno govoriti
brokva 1. avao; ava, 2. vr za vodu
bronhita bronhitis; upala sluznice
bronha
brontulat zanovijetati; prigovarati;
angrizat; ugat
21
BRONZA BUMBIZAVANJE
bronza zvono koje se objesi oko vra-
ta krave ili ovce
bronzat 1. zvoniti bronzon, 2. upor-
no govoriti
bronzin posuda za kuhanje od lije-
vanog eljeza
brotulanje prenje kruha
brstit 1. jesti lie s grane (odnosi se
na stoku), 2. nesuvislo govoriti
bran brljan; zimzelena biljka penja-
ica
brte brate
brtulin v. britulin
brtvulin v. britulin
brujet jelo od kuhane morske ribe
sa zainima
brus kamen za otrenje noeva, kosa
i drugih alata
brukandula jestiva biljka slina pa-
rogi
bruket postupak sluajnog odabira
vaenjem slamki razliitih duljina
brukin etka
brutulin metalna posuda za pre-
nje sirove kave
brua igra s kovanicama
brzon brzo; naglo; hitro
brola komad mesa uz ivotinjsku
kraljenicu; peenica
bubac udarac
bubat 1. uiti napamet, 2. lupati
bubiko enska kratka frizura
bublica malo okruglo kruno pecivo
bubnit udariti
bubrig bubreg
bubrinjak ivotinjski bubreg s lo-
jem ili salom
bucat 1. snano razgrtati, 2. mijeati
pojmove, 3. mrsiti kosu
buarda eki za obradu kamena
22
bukuri loe pie bez okusa
budalekat budaliti; izvoditi gluposti
budzato nizato; najjeftinije; po
najnioj cijeni; u bescjenje
bufet ugostiteljski objekt; gostiona;
krma
bugaica upija tinte
buganac ozeblina koja nastaje od za-
grijavanja na vatri nakon smrzavanja
bujel gumena zranica na kotau
bukalin nona posuda; vrina
bukara drvena posuda iz koje se pije
vino
bukat dizati buku
bukin mali nerazvijeni hrast
buklija pie (najee vino) koje u
burai nosi stari svat
buko mali nabijeni ovjek
bukvica vojna knjiica
bukvi jestivi plod bukve koji moe
izazvati vrtoglavicu
bul potanska marka
bula muslimanska ena u dimijama
bula v. bule
bule posebna manja balota kojoj
igrai nastoje pribliiti svoje balote
buleta 1. kazna, 2. potanska marka
buletin ceduljica s porukom; potvr-
da
bulin v. bule
buljit uporno i napadno gledati
bumba bomba
bumba pie, u pravilu alkoholno
bumbak pamuk; vata
bumbardirat bombardirati
bumbat jako se iriti
bumbit piti alkohol
bumbiz izbijanje balote balotom
udarcem iz zraka
bumbizavanje v. bumbiz
BUNJA BUAT

bunja 1. upljina u zidu, kamenu ili but dugme presvueno tkaninom

drvetu, 2. obraeni kamen za oblaganje
zidova, 3. rupa u zemlji u igri franja
bunjada 1. grubo isklesani kamen,
2. postupak grube obrade kamena
bunjika zeljasti korov otrovna ploda
buraa kona kesa koja dri oko tri pjevica i u koji se zabija baketina
litre i u kojoj stari svat nosi vino
burea v. buraa
buretalo sprava za ienje ita buva buha
burgija svrdlo
burgijat 1. buiti svrdlom, 2. raditi
nepodoptine
burin sjeveroistoni vjetar slabije
snage
burljanje 1. mijeanje svega i svae-
ga, 2. kruljenje (primjerice, crijeva)
burmala bavica u kojoj stoji rakija
bus bun; grm
busen komad zemlje iskopan zajed-
no s travom
busija 1. zasjeda, 2. zemljani zaklon
buta koverta za novac
butina 1. starinska enska potko-
ulja, 2. starinski grudnjak
buula komadi drveta s mekanom
jezgrom koji se koristi u lovu ptica
butiga trgovina; duan
butlast velikih debelih obraza
buva crna baja, tetoina na kupusu
buvara zatvor; aps; bajbuk; uza;
katabuj; prdekana; prun
buzdovandija jedan od dvojice al-
karskih momaka koji nose buzdovane
buzoran mukarac koji voli mukarce
bua rupa na zidu kroz koju se vidi
buara termofor
buat buiti

23
CABLO CIK

C
cablo stablo centropetica dio govee tripe koji
caka staklo izgledom podsjea na malu knjigu
caka dosjetka; vic centura platneni opasa za odjevne
caklar staklar predmete (najee za kapute, balonce
caklarija stakleno posue i ogrtae)
caklenina stakleno posue cer ten; put
caklit se sjajiti se poput stakla cerepanja tamnocrveni vosak za
caklo v. caka peaenje pisama
cako paran broj ceret uteg koji se stavlja na bolno
cakum-pakum savreno; potpuno, mjesto
detaljno cerit se smijati se podrugljivo; smi-
cajkan policajac jati se uz grimasu
cajko v. cajkan cerlik smijeh
cancarele domaa tjestenina za juhu ciblanje pjev mlade ptice
od umuenih jaja i brana cibok vrsta bijelog groa velikog
catara saonica zrna
catare drveni umetak za proirenje cic vrsta platna slinog viskozi
drvenih zaprenih kola ciciban vrsta ptice pjevice
cavata cipela; postola cicija krtac
ceca rub cici-mici lizalica
cecat cimati; ljuljati cicindra vrsta kotunjavog voa; i-
ceker pletena torba s rukom za no- ula
enje namirnica cicka dio starog rudarskog vagona
cekin 1. novac, 2. simbol zdravlja cicvara usoljeni skorup i mast rasto-
cenat centimetar pljeni u tavi uz dodatak kukuruznog
cenca v. ceca brana
cencat v. cecat cidit proputati kroz cjediljku ili
cendalj pojas u narodnoj nonji krpu zbog odvajanja tekuine od kru-
cendrat bezrazlono plakati; bezra- te tvari
zlono cmizdriti cigalin produetak za puenje ciga-
cendrav plaljiv; cmizdrav reta (najee od smokvina drveta)
cendrava plaljiva; cmizdrava ciganit cjenkati se oko sitne svote
cendravo plaljivo; cmizdravo cigapic v. cigalin
cenit se grcati u smijehu ili plau cigla crijep; tanka ili utorena krovna
centilena svijea opeka
centrafor centarfor; sredinji napa- cijuknit umrijeti
da u nogometu cik tik; uz; pokraj; blizu
24
CIK-CAK COPANJ
cik-cak 1. vrsta boda u ivanju, 2. kre-
tanje sa stalnim promjenama smjera
cikat pribliiti do dodira (primjeri-
ce, balotu bulinu)
cikilj draica; klitoris; sikilj
ciknit napui
ciknit v. cijuknit
cikorija biljka iji samljeveni pre-
ni korijen slui kao nadomjestak crne
kave; uenica; vodopija
cikvantin stari domai kukuruz ma-
log klipa od ijeg se sitnog zrna pre
kokice; ikvantin
cil cio; potpun
cilac 1. tvrdi, cjeloviti, netaknuti ka-
men, 2. neugaeni snijeg
cilcat v. cil
cilica neobraena zemlja
cima stabljika s liem krumpira ili
nekog drugog povra
cimat 1. povlaiti pokreui lijevo-
desno, 2. varati; zezati
cimenat cement
cimer upljikavi eljezni dio pluga
cimentat betonirati
cimentin metalna bukara
cimigrina lijepa, plaljiva, sitna cu-
rica
cina cijena
cingul privjesak
cinija ukrasna biljka raznobojnih
cvjetova
cinije jeftinije
cinkat izdavati
cinkat se cjenkati se; pogaati se
oko cijene
cinkve pet u igri mure
cinku malo crkveno zvono
cinkvina manji dobitak u tomboli
(pet izvuenih brojeva iz istog reda)
cintarat opirno, nesuvislo i dosad-
no govoriti
cintare usna harmonika
cipac tap za mlaenje ita
cipadur grub nogometa
cipak potkoljenina ljudska kost; ci-
vanica
cipanica komad drva za ogrjev
cipat 1. cijepati; udarcima sjekire uz-
duno rastavljati drvo, 2. u nogometu
udarati protivnika kopakom u potko-
ljenicu
cipidlait gledati na sitnice
cipidlaka sitniava osoba
ciplja komad drva za loenje
cirkular kruna pila
citka cjediljka
citron limun
civanica potkoljenina ljudska kost;
cipak
civare drvena naprava sa dva drvena
kolca uvrena s nekoliko poprjenih
dasaka za prenoenje tereta u dvoje
civikat stoni certifikat
cmizdrit plakati
cok 1. odeblji okruglasti komad dr-
veta, 2. donji istaknuti dio kunog zida
cokule teke cipele (esto potkovane
avlima)
col palac; mjera za duljinu (oko 2,5
cm)
colat epati
colo ovjek koji epa; hrom ovjek
colj minimalni novani iznos
cona figura koja se rui u kuglanju;
unj
conera kuglana
conkulasto nepravilno okruglo
copanj drveni kolac koji se stavlja
na bok kara prilikom prijevoza slame
ili kukuruzovine
25
COPRNJICA CVRKNUT
coprnjica svadljiva ena; vjetica
cotat v. colat
coto v. colo
crip crijep; tanka ili utorena opeka;
cigla
cripnja glinena posuda ispod koje se
pee kruh; peka
cripulja v. cripnja
crivo crijevo
crkavica 1. neznatna novana plaa
ili naknada, 2. naziv za smrtonosnu
stonu bolest
crkovica v. crkavica
crkovna crkvena (primjerice, zemlja
ili pjesma)
crknit 1. pogrdno, umrijeti, 2. izne-
moi, 3. prestati s radom; pokvariti se
crkvina trava malog lista koja raste
izmeu stijena koja je nekada sluila
za pranje posua
crljen crven; rumen
crljenak vrsta vinove loze maloga
grozda s velikim zrnima
crljenica crvena zemlja
crnina crna odjea kojom se iskazu-
je alost
crnostrig zmija otrovnica (vrsta po-
skoka)
crtalo eljezna vodilica na plugu
crtidela igra skakutanja na jednoj
nozi po kredom ocrtanom betonu;
zoga
crvenguza vrsta ptice
crvenkapa starinska sinjska crvena
kapa s resicama
cuca djeja duda
cucat 1. sisati, 2. piti alkoholna pia
cucavo kratko
cucuga ena koja se skriva kad pui ci-
garetu
cuf uperak kose iznad ela
26
cug jedan ili vie uzastopnih gutljaja
iz boce
cukar eer
cukarijera posuda za eer
cukarin 1. bombon, 2. vrsta cvijea
cukarzorz slatko od prenog eera
i badema
cuko pas; uko
cukrija loe vino napravljeno s
puno vode i eera
cukun blesan
culja ljuljaka
cunca iscjedak iz nosa
cunjat 1. lutati, 2. spavati
curak tanak mlaz vode
curcin domaa patuljasta koko
curik unatrag
curit lagano tei
curovat ivjeti kao cura
cursko koje pripada curi; djevojako
cvanjcik 1. sitni; dvadesetica, 2.
simbol dobrog zdravlja
cveka metalni klin na potplati cipela
ili izama
cvikat 1. presijecati, 2. odavati; izda-
vati, 3. bojati se
cvike naoale
cvikeri v. cvike
cvicange klijeta za rezanje ice
cviar cvjear; ovjek koji se bavi
cvjearstvom
cviara cvjearnica; mjesto na koje-
mu se prodaje cvijee
cvikcange v. cvicange
cvit 1. cvijet, 2. rakija
cvitat 1. cvjetati; cvasti; biti u stanju
izrastanja cvijeta 2. sjati od zadovolj-
stva
cvitnica zadnja nedjelja pred uskrs
cvrcin domaa patuljasta koko
cvrknut lagano napit
ABAR ENGER
abar veliki drveni kotao za peenje
rakije
abrun nosiva drvena krovna greda;
mertek
aak ruka na kositu kose
ador ator
aara mala kua; potleuica
agalj smrznuta gruda zemlje
akarast napadno raznobojan; aren
akija depni preklopni no
akmak kresivo za vatru
akire uske vunene muke hlae od
koljena do glenja koje se uvlae u izme
alabrcnit pojesti na brzinu
alabrak sitan zalogaj
alanje nadmetanje (najee oko
hrane)
ale naoale
amit 1. samovati u tjeskobi, 2. pro-
siti
ampa-lampa kraa
ampara dio konjske orme
ampare 1. ivotinjske kande, 2.
veliki nokti u ovjeka
ampre v. ampare
anorit uporno i dosadno govo-
rom iskazivati nezadovoljstvo
andrat arati; krabati; pisati ili cr-
tati bez smisla
andrljat v. andrat
arljat v. andrat
angrizalo onaj koji stalno zanovije-
ta i prigovara; ugeljivac
angrizat zanovijetati; prigovarati;
brontulat; ugat
anjak drvena zdjela iz koje ukuani
zajedno jedu
apat uhvatiti; ugrabiti
apit v. apat
apkun 1. vragolan, 2. konj brza hoda
apljast izduene figure i tankih
nogu
aranje 1. aranje; pisanje ili crtanje
bez smisla, 2. vraanje; proricanje bu-
dunosti; itanje sudbine; gatanje
arica dobra volja; zadovoljstvo
askon naas; zaas; za tren
atit glasno govoriti
atrnja bunar za kinicu
au zabavlja u svatovima
ava avao; brokva
avakua ljekovita biljka koja raste
na krovovima
avaldua velika igla za debeli vu-
neni konac
avka brbljava enska osoba
ekrk 1. dio runog mlinca za kavu,
2. eljezni kolut za crpljenje vode iz
bunara, 3. vitlo openito
ela pela
elenka bijela perjanica na alkar-
skom kalpaku; penaa
elinjak pelinjak
elo ovjek bez kose; ovjek izrazito
visoka i iroka ela
elonja v. elo
eljad ljudi
eljade osoba
emer siromatvo; bijeda
emerika otrovna biljka gorkog
okusa
emuat trgati potezanjem; peruat
enger metalni dra na koji se za
zadnje noge vjea zaklana svinja
27
EP UNA
ep zatvara otvora na bavi ili ne-
koj drugoj posudi za tekuinu; tapun
epanje parenje peradi
epina platneni ep za vuiju
eprkanje prekapanje; prebiranje;
kopkanje
eprljanje grebanje noktima
eprljin zanovijetalo; brbljavac
epuanje 1. tua pijevaca, 2. nagu-
ravanje ljudi
erak etvrtina zaklane ivotinje
ereenje komadanje zaklane ivo-
tinje
eranj tavan na kojem se sui meso;
ufit
eren v. eranj
erin v. eranj
esla krunica
esma izvor; fontana
ea bolest eanja; uga
eagija metalna etka za timarenje
konja
ealj pobjede u etiri uzastopna di-
jeljenja brikule
eanj dio glavice bijelog luka
etverica igraa karta s brojem 4 u
talijanskim kartama
etvorica v. etverica
etvorka v. etverica
evrtaljka drvena naprava koja
okretanjem proizvodi zvuk
evuljica grozdi otkinut s pravog
grozda
ibuk cijev lule; kami
ibuenje puenje
iav kovrave kose; kudrav; ricast
iat ciati; glasati se piskavim gla-
som
iipola 1. osoba koja ii, 2. noni
zrikavac
28
iit v. iat
ifut krtac; lihvar; zelena
ikara alica; ikara
ika opuak; ika
ikolada okolada
ikolata v. ikolada
ila areni, pjegavi konj
imavica 1. stjenica, 2. dosadna
osoba
imovica v. imavica
ipo kratko; nedovoljno
iviluk brokva zabijena u zid koja
slui kao vjealica
mrit glasno disati kroz zaepljen
nos
oja alkarsko natjecanje dan uoi
Alke
ojan izraen od oje
oka smrdljivi duhan
okalj krukolika boica za rakiju
okanj v. okalj
oketa vrsta malih cvjetova ugodna
mirisa
okle mlado govedo (izmeu teleta
i juneta)
olamina velika duga kost
orape starinske kratke izvezene a-
rape
oviak ovjeuljak; ovjek niska
rasta
ovik ovjek
uavac tip nunika u kojem se nu-
da obavlja uei
udo mnogo; puno
uj posluaj
uka brdo; uzvisina
ukovac zvidaljka od jasenova dr-
veta
ula hrpa neega; ula
una muki spolni organ; obienjak
UNARA VRLJAK
unara pogrdan izraz za enu ne-
prilina izgleda i ponaanja
unjak dio seljakog tkalakog stana
unjka 1. dio glave ovjeka ili ivo-
tinje koji obuhvaa nos i usta; unjka,
2. poznata osoba; unjka
upanica neobraena vuna
upat 1. povlaiti za kosu ili za ui,
2. vaditi biljke iz zemlje
upavac starinska pletena marama
upica bro
urak okrugli bijeli kruh ukraen
pletenicama koji na sredini ima ispup-
enje
ut se smrdjeti; davat
uvaj bjei; odmakni se
vaak v. aak
vilja prit
voka kvrga na glavi
vokat udarati prstom po glavi
vrak cvrak
vranje zvuk prenja
vrknit ispei izvana; ispei po po-
vrini; malo ispei
vrljak 1. varak; mara, 2. vorak;
ptica pjevica i selica
29
AA ORAV

aa otac er ki
aknut luckast erce izraz obraanja keri
akan v. ako erdat rasipno troiti
ako otac od milja eretua ena sklona akulama; aku-
aknut sulud; bez zdrave pameti lona
akula 1. brbljanje; govorkanje, 2. gla- esma gornji dio arape
sina eser mali maklin
ale naoale; oale iba krletka
alin naoale s jednim staklom; ibun velika iba u kojoj obitava vie
oalin ptica
apadur vrsta dlijeta (najee za iav kovrave kose; ricast
obradu kamena) iiti 1. sporo rasti, 2. sporo gorjeti
apadurka v. apadur ika opuak; ika
apat 1. zgrabiti; uhvatiti, 2. ukrasti ikara porculanska alica; ikara
apit v. apat iket svitak dinamita
aporak pletenica ikopelnica pepeljara
ar zarada od trgovine; korist; do- ikvantin stari domai kukuruz ma-
bitak log klipa od ijeg se sitnog zrna pre
aran dobra raspoloenja; vedra kokice; cikvantin
duha; veseo imulica mali kupus
arica dobro raspoloenje; vedrina ipa Stipe; Stipan; Stjepan
duha; veselost ipat tipati
arlijat lagano puhati ipo kratko; nedostatno
arno vedro (odnosi se na nebo) irak rupica kroz koju se tajno gleda
asa zemljana ili bakrena zdjela iz iribake stare ene koje ire kroz
koje se moe jesti i piti prozore
atit glasno govoriti irit tajno gledati kroz neku rupicu
ato pisar irka svijea sa slabim osvjetljenjem
eif volja; elja ino sitno; maleno
ela gornji dio glave bez kose itaba pisana isprava
elenka v. ela iverica glava
elinka v. ela oka prsti skupljeni na nain da im
emer zidni luk; svod; volat se jagodice dodiruju
emernica glavna, nosiva stijena u okat kljucati
svodu oketat razgovarati
elar kamena poljska kuica olda velika igra za ivanje
epenak potkrovlje s prozoriem orav slabovidan
30
ORDA UIT
orda zakrivljena sablja
orica 1. votana svijea slabog sja-
ja, 2. svijea petrolejka slabog sjaja
orka 1. zatvor, 2. slabovidna enska
osoba
oro slabovidan ovjek
oso mukarac bez dlaka
oa oak; kut
okar pogrdan naziv za ljude iz va-
roa
uevito sitno; maleno
uit uati
uurin vrsta ptice
uka orue za odlamanje kamena
uknut 1. pijan, 2. aav
uko pas; cuko
ula gomila neega; ula
ulit 1. dugo stajati na jednom mje-
stu, 2. namjetati to na gomilu
umez mala neuredna prostorija
urak svatovski bijeli kruh s izboi-
nama (sisama)
urlijat v. arlijat
urlik glasanje uka
urnit se oporaviti se; ojaati; udeblja-
ti se
uskija metalna poluga
u uzvik kojim se tjera magarac
uka amar
utit osjeati
utuk blesav ovjek; tudum
uv daak (u pravilu, vjetra)
uza zatvor; aps; bajbuk; buvara;
katabuj; prdekana; prun
ua magarac
ue na leima
uit nositi na leima
31
DABI DEVERAT
dabi barem
dabogda dao bog
dadijat uvati i zabavljati dijete
dagara posuda za eravicu; lugara
dajder 1. daj mi; dodaj, 2. hajde;
kreni
dakue nego to; naravno da hoe
dalagan kratak sukneni kaput bez po-
stave
dalamit dinamit
damakinja alkarska sablja iskovana
od elika
danguba 1. beskorisno troenje vre-
mena, 2. besposliar
danimice svakodnevno
daragat temeljito istiti
dar-mar mete; pomutnja; nered;
zbrka
dasa zgodan ovjek; ljudina
data nego to; dakako
dat dati; predati
davat smrdjeti; ut se
debelina debljina; ugojenost; goja-
znost
deboto skoro; gotovo da; gotovo pa;
umalo; zamalo
debul slab; gladan
debuleca opa slabost; izgladnjelost
dec decilitar
deder hajde; uzmi
defakto u stvari; stvarno; zapravo
degenek veliki debeli tap
degenit tui; batinati
dek dekagram
deka 1. vuneni pokriva, 2. beton-
ska ploa koja pokriva kat kue
dekapoto posve; skroz; potpuno
32
D
dekat tui; mlatiti
dekot biljni sirup protiv prehlade
delamit v. dalamit
demekinja v. damakinja
domijana opletena staklena boca s
rukom
demiana v. demijana
demode izvan mode; staromodno
dentjera zubna proteza
depea poruka
depoat 1. spremite za vodu, 2.
crna jama
derat 1. noem skidati kou s ubi-
jene ivotinje, 2. upotrebom troiti
odjeu ili obuu, 3. trgati; parati, 4.
tui neim u neto
derat se vikati prodornim glasom;
govoriti glasnije nego to je potrebno
derina jako, tvrdo i oporo vino
derle nedorasla osoba; nezrela oso-
ba; premlada osoba
dernek puko veselje
dernit jako udariti
dernjava vika
despotua stroga gazdarica
deenj uzorak kojim se slui kroja
pri krojenju odjee
deenjat 1. preurediti, 2. odobriti
deperan razoaran; potiten; oa-
jan
deperancija razoaranje; potite-
nost; oaj
depet inat; prkos
detrigat pospremiti; urediti; raspre-
miti
deverat 1. razgovarati, 2. izdravati;
trpjeti; trajati
DEVETAK DOBANZAT
devetak patrona sa 9 zrna krupne
same
devetica devet snopova ita postav-
ljenih na njivi
devetnica devetodnevna molitva
devorija stranci; doljaci; ljudi iz
udaljenih sela
devorijat postojano podnositi te-
koe; trpjeti; durat
debjego ukrivo; ukoso; nakrivo
degracija nezgoda; nesrea
di gdje
dibidus potpuno; skroz
die gdje ide; kamo ide
diinje djeje
did 1. oev ili majin otac, 2. enin
otac, 3. starac, 4. makara s ovjom
mjeinom na glavi
didak perunika; iris
didovina 1. batina, 2. obiteljsko ima-
nje koje se prenosi s koljena na koljeno
digdi ponegdje
digod ponekad
digot v. digod
dihtung mali gumeni, plastini ili
metalni obru koji se postavlja na spo-
ju cijevi za sprjeavanje sluajnog istje-
canje tekuine ili plina; brtva, brtvilo
dika ponos; osjeaj asti i dostojan-
stva
dikoji poneki
dilbenik suvlasnik; dionik
dilber dragan; ljepotan; ljubavnik;
osvaja
diljat noem rezati drvo; rezbariti
diljenik v. dilbenik
diljka starinska duga puka koju
nose alkarski momci
dim domainstvo; kua
dimikinja v. damakinja
dimit bjeati
dinare boja u talijanskim kartama
dinja lubenica
diple narodni drveni puhaki glaz-
beni instrument
diplit 1. svirati diple, 2. uporno go-
voriti bez predaha
dirinit teko raditi
di kuda ide; gdje ide
dikorca nesklad u pjevanju
dipar neparan broj
diperancija v. deperancija
dipet v. depet
dite dijete
ditelina djetelina
ditinjast djetinjast
ditinjstvo djetinjstvo
ditrimenski ljutito; bijesno
divac djevac; mukarac bez seksual-
noga iskustva
divanit razgovarati; govoriti
divenica kobasica od svinjske krvi i
kukuruznog brana; kulenica
diver djever; muev brat
divertimenat provod
diverua djeverua; djevojka koja
prati mladu na vjenanje
divica djevica; nevina djevojka; dje-
vojka bez seksualnog iskustva
divka zamjena za kavu; itna kavo-
vina
divljaka samonikla necijepljena
voka
dizgini konjske uzde
diva drvena posuda za mlijeko
dlito dlijeto; rezbarsko orue; lito
dlitace posebno dlijeto za izradu opa-
naka
do dva u igri mure
dobanzat sluajno doi; dolutati; do-
skitati
33
DOBASAT DOVIDOVA
dobasat lutajui doi nekamo; dolu-
tati
dobasrljat doi spotiui se
dobavit 1. dohvatiti, 2. nabaviti
doboga vrlo; jako; silno
doboica vrsta torte
doi mala kraka udolina
do doi; stii
doukat potajno doznati
dodijat dosaditi
dodit dotaknuti
dodvorit se dopasti se; ulizati se
doguz kratki sukneni kaput (do is-
pod pasa)
doguzat se lijeno se dovui
dojedan svi do jednoga
dojni donji
dojuenji dojueranji
doklen dokle; do kada
dokon zadovoljno besposlen
doktur lijenik; likar
dola dolac; mala krka udolina
dolagan v. dalagan
dolama duga kaput (do koljena) ko-
jega nose sinjski alkari
dolamica kratka dolama (do pasa)
koju nosi alkarski alajau
dole-garbo vrsta jela slatkasto ki-
selkastog okusa koje se najee pri-
prema od janjee jetrice
doletit brzo doi
doli dolje; ispod; nie
dolibit se douljati se
dolika v. doli
dolikare v. doli
dolivat dolijevati; dodavati tekuinu;
jo lijevati ondje gdje je ve uliveno; li-
jevanjem dodavati koliko se jo eli ili
koliko je potrebno
domarac domaa tradicionalna osoba
34
domeat dodavati; nadopunjavati
domijana v. demijana
domiana v. demijana
domirit dodati do mjere; dodati ko-
liko je potrebno
donde do nekog mjesta
donit donijeti
donle v. donde
donlen v. donde
donjak donji mlinski kamen
dopjet dvostruki pucanj
dopjun debeli dio govee tripe
doramak uski enski prsluk
dorat konj mrke boje
dormit dugo spavati
dositit se dosjetiti se
dospit 1. doi na neko mjesto, 2. na-
praviti neto u odreenom roku
dostegnjae enske arape do stega-
na
dostrit se domoi se; uhvatiti se
doa doao
dota imovina koju ena u brak dono-
si muu; miraz; prija
dotarica cura (u pravilu bez brae) s
velikom dotom
dote biti dovoljno
doti do
dotle dotud; do tog mjesta
dotlen v. dotle
dotrat dopremiti
dotrina vjeronauk
dotupit razuman; pametan
dotur v. doktur
dovabiti domamiti; dozvati; privui
dovatit - 1. dohvatiti, 2. dodati, 3.
udariti
dovezat dosaivati; gnjaviti
dovi duhovi
dovidova - dovienja
DOVLE DUBIT
dovle do ovog mjesta
dovlen v. dovle
doa odreena koliina neke tvari u
kuhanju
draa bodljikavo raslinje; trnje
draga udolina
dragost 1. milina; razdraganost, 2.
osobina onoga koji je drag; svojstvo
onoga to je drago
draguica bodljikava jestiva zeljasta
biljka mesnatih cvjetnih glavica; arti-
oka
draknut koji odudara od pravila po-
naanja; sulud; luckast
drap vrsta boje; boja pijeska
drajina nestana djeca; djeurlija
drina v. drajina
drat drhtati; tresti se od hladnoe
ili uzbuenja
dravica drhtavica
drebang tokarski stol
dreca vrsta peciva u obliku pleteni-
ce; pletenica
dreljit glasati se jakim glasom; gala-
miti; vikati
dresa v. dreca
dricat uiniti ravnim; izravnati;
ispraviti
drim stanje izmeu budnosti i spa-
vanja
drimat drijemati; spavati mekim
snom
drime v. drim
drinjina drenov plod; mala crvena
bobica kiselkasto oporog okusa (od nje
se pripravljaju sok, aj i marmelada)
drin drijen; dren; rod listopadnog sit-
nijeg drvea ili krupnijeg grmlja crve-
noga ploda od kojeg se prave sok, mar-
melada i rakija
drinovaa 1. rakija od drena, 2. iba
od drena
drinovina drenovo drvo
driit odvezivati vor
drito ravno; pravo; izravno
drle v. derle
drljaa orue za poravnavanje uzo-
rane zemlje; brana
drljanje obraivanje zemlje drljaom
drljat 1. ravnati ili sitniti zemlju drlja-
om, 2. neto raditi nespretno i nekorisno
drlje osoba kojoj oi gledaju u smje-
rovima koji se razilaze; razroka osoba
drmnit 1. jako udariti, 2. ukrasti, 3.
brzo popiti
drndakanje treskanje u vonji
drob trbuh; krcija
drobi mali trbuh
drobina veliki trbuh
drop ostatak nakon gnjeenja i cije-
enja groa
dropi v. drobi
dropulja rakija od dropa
drpanje pipanje mukarca i ene
drpit ukrasti
drsati tresti
drtesina dosadno dijete; dijete koje
u tom trenutku smeta
drug suigra u brikuli, treetu, tri-
jumfu i koncini
druga prijateljica
drugdi na nekom drugom mjestu
drugizi drugi; ostali
drugovaije drugaije
drvenica drvena konstrukcija koja
spaja prednji i stranji dio samara
dralica dio alata koji se dri u ruci
duba alat za dubljenje drvenih lica
dubit 1. stajati uspravno, 2. udublji-
vati upotrebom prikladnog otrog alata
35
DUAN DVORNJAA
duan 1. prodavaonica; trgovina;
butiga, 2. prorez na hlaama
dudlit dudlati; sisati
duduit obilno piti alkoholna pia
duduk glupan; budala
duga jedna od dasaka od kojih je sa-
stavljena bava
dugovit duga vijeka
duja karta s brojem dva u talijan-
skim kartama
dulagan v. dalagan
dumat razmiljati
dunda namjeta alke
dunkel ukopana prostorija s prosko-
kom koja je sluila kao ratno sklonite
duperat 1. koristiti; upotrebljavati,
2. brinuti se za nekoga; pomagati; slu-
iti
dupkon potpuno; do vrha
duplac krupan, razvijen, irok o-
vjek
36
duplo dvostruko
durakanje ritanje krave ili kobile
durat 1. postojano podnositi teko-
e; trpjeti, devorijat, 2. izdravati tro-
enje od uporabe; trajati
durean trajan
durmit v. dormit
duit guiti; daviti
dutica zakrpa
duv duh
duvan duhan
duzina cjelina od dvanaest komada
neega (najee jaja ili aba)
dvajspeta trica i duja iste boje u tre-
etu
dvi dvije
dvizica dvogodinja ovca ili koza
dvocivka lovaka puka
dvorit posluivati
dvornjaa vrsta korova
DABALEBARO DUMBUS

D
dabalebaro lijenina; gotovan deparica kratka puka koja se nosi
dabaluk jeftinoa za pasom
dabana streljivo deverdan v. deferdar
dabe besplatno; badava; mukte dimice hitro; ivo
dada 1. bjeanje, 2. cesta; put digarica digerica; jetra
debe metalne ploe na jeermama dukac pas
deferdar starinska duga puka kre- dumbus nered
menjaa bogato ukraenog kundaka

37
AK UVEGIJA
ak uenik
akonija poslastica
ardin park; gradski vrt
ava sotona
avlica vragolasta ena
avlekat stalno spominjati avla
elat sladoled
elo ljubomoran
eloija ljubomora
em metalna pregaa na uzdi koja
se stavlja konju u usta
enatika gimnastika
endar andar
enepar balkonsko cvijee crvene,
roze ili bijele boje koje se uzgaja u pi-
tarima
entil njean; slab; entil
eram naprava za vaenje vode iz bu-
nara
erdan ogrlica koja je dio narodne
nonje
e gips
evrek vrsti krug od tkanine koji
su ene stavljale na glavu i na njemu
nosile teret; para
ezva metalna posuda za kuhanje
kave; kavara; koguma
ija uzvik tjeranja konja
ikan mukarac primitivnog pona-
anja
ilet prsluk; dio odjee bez rukava
koji se nosi iznad koulje i ispod sakoa
38
iletin v. ilet
ine 1. naunice, 2. svaki pretjeran
i manje vrijedan nakit; biuterija
inuve v. ine
ipat skakati
ir 1. dio zaprenih kola, 2. kratka
etnja ili vonja u krug
irat hodati ili se voziti u krug
irandule eljezni predmet kojim se
zatvaraju kure
isnit naglo se trgnuti
ita etnja
ogara krupna ena
ometar geometar; mira
on donji dio cipele
otluk gornji stranji dio hlaa od
pasa do stranjice; oguzina
ubar 1. stajski gnoj, 2. ono to nita
ne vrijedi; smee 3. loa, karakterno
bezvrijedna osoba; olo
uan agalj
ul rua
ulbek ukrasna kugla na prsima al-
karskog konja
umbus nered
ugum bakreni vr za vodu
urvidalo ovjek koji stalno negdje
hoda
usat nespretno hodati
uskat plesati
uture sve zajedno; sve skupa
uvegija mladoenja
EBETE EVALA

ebete priglup
edek trofejni konj u alkarskoj povorci
eks ispiti odjednom sadraj ae do
kraja; naiskap
ekspreks bre-bolje
ekser veliki runo kovani avao
enga krna cura ili ena koja ide po
dotu; diverua
engija v. enga
engir dio ureaja za podizanje mlin-
skog kamena
engiraa daska na podu mlinice
entre jelo i pie uoi velike gozbe
ered 1. potomstvo; loza, 2. onaj koji
batini imovinu; nasljednik
E
erenda 1. nepristupano zemljite,
2. tavan; ufit
erlav kojemu oi gledaju u suprot-
nim smjerovima; razrok
erlea ovjek kojemu oi gledaju u
suprotnim smjerovima; razrok ovjek
erodrom aerodrom
ee v. eelebe
eelebe krivo; koso
eto na vidi
eto ti uzmi
evala 1. uzvik pohvale; tako je; bravo;
svaka ast, 2. pozdrav meu vrnjaci-
ma i prijateljima koji se esto viaju

39
FACA FERATA

F
faca 1. lice, 2. vana osoba farbat 1. bojati, 2. govoriti neistinu;
fakanje udvaranje; armiranje; na- lagati
bacivanje fasovat 1. dobiti zaslueno; sljedovati
faganel ptica pjevica smeih lea i ono to koga pripada, 2. biti kanjen
bjelkastog trbuha fasung sljedovanje; odreena kolii-
fagoti prtljaga na hrane ili neeg drugog to se stalno
fah specijalnost; ua struka dobiva
fajer vatra fatala hvatala; djeja igra hvatanja;
fajercak upalja; vajercak vatala
fajrunt kraj radnog vremena u go- fataliber vrsta djeje igra hvatanja
stioni fatat 1. uzimati rukama, 2. loviti, 3.
fajtun konjska dvokolica obuzimati
fakin onaj koji radi sitne nepodop- fatureta dodatni posao uz redovito
tine; mangup; berekin zaposlenje
fala hvala; vala faul prekraj pravila u sportu
falda nabor na haljini ili zavjesi; pje- fave bobii; mali okruglasti slatkii
ta od prenih badema
falinga 1. pogreka, 2. mana faanavanje nain pripreme jela od
falit 1. nedostajati, 2. pogrijeiti; pro- divljai
maiti
faol grah; gra
falit hvaliti
faolet v. faol
fal prijetvoran; neiskren
falo 1. krivotvoreno, 2. prijetvorno; feca vinski talog koji se skuplja na
neiskreno dnu bave; veca
falona prijetvorna i neiskrena ena feder opruga
falon mesarska sjekira feder-ajba elastina metalna pod-
faljen hvaljen loka
fanat igraa karta s brojem 11 u tali- fela vrsta; vela
janskim kartama felcada pokriva za krevet
fanga manja zidarska posuda s dr- feler greka; mana
venom rukom felga metalni dio automobilskog kola
fangla v. fanga felian s grekom
fanta v. fanat fel efe; udarac kojim lopta dobiva ro-
fanto v. fanat taciju
farabut onaj koji je na simpatian fen elektrini aparat za suenje kose
nain spreman na razne nevaljaltine ferata 1. vlak koji je nekada vozio od
faraonka - vrsta kokoi Sinja do Splita i natrag, 2. vlak; elje-
farba 1. boja, 2. neistina; la znica, 3. lokomotiva
40
FERATJER FRAJBAT
feratjer eljezniar
feratutma zbrka; guva; mete; strka
ferijada eljezna zatita na prozorima
ferije kolski praznici
ferit sinuti; doi; pasti na pamet
ferma 1. stav u kojem pas opaa div-
lja prije nego to je podigne, 2. po-
zornost openito
fermat zaustaviti
fermativ graninik
fere djeje kozice; variele
fertik dosta; gotovo
feta proslava; sveanost; veselje
feta krika (primjerice, kruha)
fetivi koji je od starine; pravi; izvorni
fibra visoka tjelesna temperatura
fidelini vrsta tjestenine; guvara
figa palac provuen izmeu kaipr-
sta i srednjaka u znak poruge ili odbi-
janja; smokva; ipak
figurat lijepo izgledati; ostavljati do-
jam; biti privlaan oku; biti skladan
figurin asopis s modnim uzorcima;
modni urnal
fijolica ljubiica; ljubica
filanac kontrolor; carinik; financij-
ski policajac
filat puniti neto smjesom ili nekoga
informacijama
finak ptica slina grdelinu
finukast fin; pristojan; uglaen
finesa 1. lijepa gesta; lijep postupak,
2. nijansa ili mala razlika u emu
finta 1. spretna kretnja za zavarava-
nje protivnika u igri, 2. sitno lukav-
stvo; varka; trik, 3. balzamirana ptica
pjevica kojom se u lovu namamljuju
druge ptice
firculja rasputenica; loa ena
firma poduzee; tvrtka
fit najam
fitilj-paver krpeni dio ferala
fiskultura 1. tjelesna vjeba, 2. tjele-
sni odgoj u koli
fikal lukavac koji gleda samo svoj
interes; mudrija
fiziki v. fiskultura 2.
fjaka pospano stanje; usporenost;
mlitavost; malaksalost; bezvoljnost
fjok vrpca vezana u manu
fjoketi vrsta tjestenine
fjombe okomito; izravno
flegma ravnodunost; hladnokrv-
nost; mirnoa
fleka mrlja; maa
floberka zrana puka
flundra enska osoba koja se za no-
vac uputa u spolne odnose s mukar-
cima; prostitutka; bludnica
fljuba spona za kosu
fljubica v. fljuba
foji novine
fol toboe; kao
for spretna kretnja u nekoj igri;
ostvarena ili unaprijed dobivena pred-
nost u nekoj igri
fora 1. dobra dosjetka; zgodna smi-
calica, 2. prednost
foranje dodatno takmienje alkara
do konane pobjede jednoga; opeto-
vanje; pripetavanje
forca 1. tjelesna snaga, 2. uzvik bo-
drenja u navijanju
forkadela velika spona za kosu
forketa viljuka; pinjur
fornimenat servis za kavu
fort stalno; neprekidno; neprestano
fortica vojna utvrda
fraja raskona i rastrona gozba
frajbat neumjereno troiti
41
FRANCUZICA FURET
francuzica 1. plitka francuska kapa
koja se nosi blago nakoeno, 2. vrsta
vinove loze slabije kvalitete
franka slobodna karta u igri s tali-
janskim kartama
franzete ravne vlasi kose sputene na
elo
franja staklena kuglica kojom se
igraju djeca; pekula; kliker; pikula
fratar sveenik franjevac; vratar
fratrii sjemenitarci
fratun zidarski alat za poravnavanje
buke
frcat naglo iskakati iz ega; vrcati
frka kovra kose
fregat 1. ribati etkom, 2. verbalno
grditi
fregula komadi ega
fren prva (prednja) konica na bi-
ciklu
freza 1. poljoprivredni stroj za obra-
du tla, 2. tokarski stroj
frezanje 1. obraivanje zemlje, 2. toka-
renje
frfljat 1. govoriti nerazgovijetno i
nerazumljivom dikcijom, 2. govoriti
glupo i neodgovorno; brbljati gluposti
frig zaprka
frigat priti; vrigat
frikalina miris svjeeg mesa ili ribe
friko 1. koje se ne priprema ku-
hanjem; u prirodnom stanju; svjee;
vriko 2. prohladno (primjerice, vri-
jeme); vriko
frikina v. frikalina
fritula okruglica od tijesta sa suhim
groicama, prena u ulju
frietan osjetljiv; slaba zdravlja
friider elektrini hladionik; hladnjak
frkadela v. forkadela
42
frktanje glasanje konja kroz nosni-
ce; rzanje
frnjok udarac u glavu prstom sred-
njakom zapetim o palac; vrnjokula
frontin vrsta kape sa titnikom; il-
terica
frtutma v. feratutma
frut voe
frutjera zdjela za voe
frzelin ptica pjevica
fu-gu djeja igra s loptom
fudra postava
fudrat se 1. dobro se materijalno
osigurati, 2. toplo se odjenuti
fuga cementna ispuna izmeu ka-
menih ili keramikih ploica
fugera prenosivo ognjite za pripre-
manje hrane
fukara 1. siromani svijet; sirotinja,
2. propalica; nitko i nita
fuksa ena slobodnog ponaanja;
ena koja prodaje tijelo
fufa laka djevojka; djevojka koja
nema vrijednosti osim vanjtine
fufica v. fufa
fulat pogrijeiti; promaiti
fumada iznenadni osjeaj vruine
u tijelu i licu; naglo crvenjenje u licu;
nastup nervoze
fumanje puenje
fumar dimnjak
funa sitan adut u igri brikule
fundamenat ono na emu se dalje
gradi; ono na emu sve poiva; temelj
funde talog kave
funtana fontana; arhitektonski i ki-
parski oblikovan objekt kojim protje-
e voda
furbast prepreden
furet koji nije iz ovog kraja; strani;
stranjski
FURIJA FUZBAL

furija naglost; bijes futanj vrsta tkanine; flanel

furmat puiti fuzbal 1. nogomet, 2. nogometna
furnjat v. furmat lopta

43
GABOR GARIFUL
gabor runa osoba
gabula 1. teka situacija; zamka, 2.
situacija u kartakoj igri kada igra
koji je na redu gubi bez obzira koju
kartu odigrao
gaan golub kojemu su noge obrasle
perjem
gaa v. gaan
gaea v. gaan
gae hlae; dio odjee koji od pasa
pokriva noge
gadalina osoba koja izaziva gaenje;
osoba koja zasluuje prijezir; zla oso-
ba; podlac; pokvarenjak
gadaluk nepodoptina; svinjarija;
ruan ispad
gadarija v. gadaluk
gadura runa, zla i opaka ena
gagrca slaninar; kukac tetnik ije
liinke ive u slanini, suhom mesu,
vuni i krznu
gagrica v. gagrca
gaj umica; umarak
gajba plastini sanduk za odlaganje
boca; kitra
gajtan upredena ili pletena vrpca
kojom se porubljuju ili ukraavaju di-
jelovi alkarske odore
gajten v. gajtan
gakat gakati; glasati se kao guska
gala crna ovca
galantar putujui prodava ukrasa i
sitnih potreptina
galeba govei izmet; balega
galebina v. galeba
galerija - povieno dio gledalita u
kinu
44
G
gale crni vol ili ovan
galea v. gale
galetina suhi keks
galina koko iz masovnog uzgoja
(koja nije domaa)
galit se 1. razvedravati se (nebo), 2.
rashlaivati se; ublaivati vruinu
galofak 1. industrijska ivotinjska
hrana, 2. openito hrana koja nije do-
maa
galja sijeno skupljeno na njivi uoi uto-
vara
gamae zatitne dokoljenice od ko-
ne ili tkanine
gamela metalna posuda slina voj-
nikoj porciji
gamiat kretati se sporo s naporom
ganac metalna kuka s navojima za
uvidavanje u drvo ili zid
ganga momako skupno pjevanje
narodnih pjesama u kojem jedan pje-
va pjeva melodiju, a ostali ga prate dr-
anim tonom
ganjc potpuno; skroz
ganjcig v. ganjc
ganjcik v. ganjc
gara crnokosa ena
garaz svaa
garbitua rudarska svjetiljka
garbun ugljen
garda mnotvo
garea crnokos ovjek
gargaanje 1. raeljavanje, 2. op-
enje
gargae nazubljene daice za izvla-
enje ili eljanje vune
gariful karanfil
GARIT GNJILARDINA
garit juriti
garitule uskrnje krune pletenice s
jajem
garo v. garea
garonja crni vol
garov crni pas
gaste novci
gastrabajter gastarbajter; onaj koji je
na privremenom radu u stranoj zemlji
gatapan ohar
gatanje proricanje budunosti; ita-
nje sudbine; vraanje
gatara ena koja prorie sudbinu
gaun gavun; sitna morska riba
gavljat gaziti; hodati
gaz rijeni pliak koji se moe prije-
i gaenjem
gazat 1. gnjeiti i unitavati priti-
skom nogu, 2. prelaziti rijeku ili potok
hodom
gaijanje ivanje na ivaem stroju
gegat se hodati bez urbe, klatei se
lijevo-desno poput patke
gegelj ugoda; dokolica
gelipter smuenjak; neznalica
gelta novanik; brikta; portafoj;
takujin
gevera puka
gevint narez na vijku
gib pokret tijelom
gibirat sljedovati; pripadati
gingat ljuljati
giz lijevano eljezo od kojeg se prave
lonci
giza v. giz
glacnit osvjetlati; urediti
gladu prodrljivo dijete
glanjcat latiti
glava kuni poglavar; osoba koja je
glavna; osoba koja zapovijeda
glavar izabrani seoski starjeina
glava vrsta glavatog kupusa
glavica 1. zaobljeni brijeg, 2. plod
kupusa, luka, enjaka
glavi prednji dio samara; oglav
glavina velika ljudska glava
glavinka vrsta crvenog groa
glavinja ovea cjepanica za ogrjev
glavinjat teko hodati; bauljati; te-
turati
glavnja gorue drvo ili komad era-
vice za potpirit vatru
glazbar osoba koja svira u limenoj
glazbi
gletat ravnati zid
glib 1. gusto, ljepljivo blato, 2. dru-
tveno dno
glibe miii; unte
globa novana kazna
globit novano kanjavati
gloat 1. zubima skidati ostatke
mesa s kosti, 2. uporno dosaivati
glog grmovito drvo iz porodice rua
gloginje plodovi gloga
glotan neuhranjen
gluv gluh
gluvardo v. gluvea
gluvea pogrdan izraz za ovjeka
koji je gluh
gnjandule krajnici; angine
gnjat dio ljudske noge od koljena do
glenja
gnjeca razgaena zemlja puna vode
gnjeit pritiskati neto da bude
meke ili da pusti sok
gnjida 1. sitno bijelo jajace koja
ostavlja u, 2. osoba loeg karaktera i
bez dostojanstva
gnjila glina; ilovaa
gnjilardina trulo voe i povre
45
GNJILO GRDIT
gnjilo trulo
gnjila glina; oiena ilovaa
gnjizdo gnijezdo; nastamba od pru-
a koju savijaju ptice
gnjoj 1. gnoj; gusta izluina upalje-
nog tkiva ovjeka ili ivotinje, 2. gnoj;
stajsko gnojivo
go 1. go; gol; nag; bez odjee, 2. go;
gol; pogodak; zgoditak
goba grba; deformacija kraljenice
gobo grbav ovjek
gobelja zakrivljeni dio kola na karu
gobeljav kriv; zakrivljen
godina pripadnik iste generacije;
vrnjak; vrsnik
godimenat uivanje; ugoda; stanje
zadovoljstva
goldun prezervativ
golacat previe lagano se oblaiti s
obzirom na temperaturu zraka; skinu-
ti previe odjee i izloiti se prehladi
golecat v. golacat
goli siromaan ovjek; ovjek bez
prihoda i materijalnih dobara
gologuz jako siromaan
golubit se lagano se naoblaivati
goluz lakom na hranu; prodrljiv
goljo siromaak
goma guma
gonalica ipka za igru s kotaem
gonit tjerati
gonja 1. svaa; smutnja, 2. vrsta igre
s franjama
gonjanje slobodnije ponaanje, zbli-
avanje cure i momka uoi enidbe
gori gore; iznad
gorika v. gori
gorikare v. gori
gorit biti upaljen (primjerice, radio,
televizor, svjetlo)
46
gornjak ovjek iz Bosne
gospocki gospodski
gospoja gospoa
gotovan ovjek koji dolazi do svega
bez vlastitog truda; onaj koji eka da
drugi obave njegove poslove
govnara cisterna za ienje crnih
jama
gozdenjak postolarsko pomagalo
goe eljezo
goija razni eljezni predmeti
gra grah; faol
grabit 1. sakupljati grabljama, 2.
naglo uzimati rukama, 3. brzo hodati
velikim koracima
grabon velikom brzinom
Grad stara sinjska tvrava
grad stupanj; jedinica za mjerenje
jakosti alkohola
gradele eljezna reetka za peenje
na otvorenoj eravici
gradelavat pei na gradelama; roti-
ljati
gracki gradski
grampat 1. nespretno hodati, 2.
urno hodati
grandeca veliina
granav uegao
granica male sloene rukoveti po-
koenog ita
gransat hodati stranputicom
graina grah
gratakaa runa strugalica za sir,
voe i povre; ribanj; ribe
gratanje struganje
gratijea v. gratakaa
grdan ruan; gadan; grub
grdelin ptica pjevica prekrasnog ra-
znobojnog perja; eljugar
grdit 1. bosti, 2. koriti
GRDO GUNDEVALJ
grdo loe
greb grob
greba pomagalo za ienje zemlje grot niska grmovita uma
s motike ili pluga
greba masni ostatak mlijeka na ze-
mljanoj posudi
grebalina v. greba
grebene sprava za izvlaenje vune
slina gargaama
grez 1. prost; sirov; neuglaen, 2.
grub; hrapav; nedovren
grguanje proiavanje grla tekui- 2. vana osoba koja ostavlja dojam;
nom
gricule jeurci; trnci
grifanje oblaganje konjskih kopita
gumom zbog sprjeavanja proklizava-
nja
grij grijeh
grijota teta
grilje prozorska krila s pokretnim re-
brima
grintat prigovarati; negodovati; za-
novijetati
grintea zanovijetalo
gripa nabor na odjei
gripin ponedjeljak
grivna 1. eljezni obru, 2. jarebica
kamenjarka
griz zagriz
grizina provakana ivotinjska hrana
gria nepravilna stijena koja se dije-
lom nalazi u zemlji
grkljan gornji sueni dio boce
grko gorko
grlica ptica iz porodice golubova
grlianje crkveni obred na blagdan
sv. Blaa
grljak v. grkljan
grokanje glasanje svinja
grop vor
gropete spojnice s kojima se spajaju
pomine daice na griljama
grotulja niska od oraha nanizanih
na konop
grudina hrpa kamenja
grualina zgruano kravlje mlijeko
nakon teljenja
gruvanje tjeranje konja po itu na-
kon to se pokupila slama
gubica 1. usne; njuka; unjka,
unjka
gubiarka ena koja voli puno pri-
ati
gubietina velika gubica
guc gutljaj
gucat 1. gutati hranu ili pie, 2. tr-
pjeti bez pogovora
gucit piti alkohol
gua enski gornji odjevni predmet
pleten od crne vune
guak grlo; grkljan; beriket
guda krmaa; prasica
gudin krmak; prasac
gudit se prasiti se
guduk gudalo za gusle
gujina guja na koju se lovi riba
gulja v. guljotina
guljotina kora od krumpira
guljovina vuna sa zaklane ovce
gumae gumena obua rune izrade
gumat prodrljivo i pohlepno jesti
gumbanje svaanje
gumenjar zaprena kola s gumenim
tokovima
gumionke cipele s gumenom pot-
platom
gumirabika vrsta ljepila
gundevalj niska i debela osoba
47
GUNGULA GOENKA
gungula opa strka; mete
gunjac kratki seljaki kaput
gurla lijeb za vodu; oluk
gusina gusjenica
gusle puki glazbeni instrument od
drva i koe s jednom strunom i guda-
lom
gustirna mjesni, zajedniki ili kuni
bunar za skupljanje kinice
gua podbradak
gut uitak
gutarica - guter
guter kvalitetna pozicija mesa, ko-
ljenini mii
guterica v. gutarica
gutra v. gutarica
guveljat guvati
guvno gumno; mjesto za vrenje i
suenje ita
48
guzanje sporost u radu
guzat se sporo hodati; vui se
guzica stranjica; prkno
guziar prodrljivac dobrog ukusa
guziti se namjetati se
gunjak zavretak debelog crijeva
kod ivotinja
guva obru od usukanog drveta
kojim se privruje jaram pri upreza-
nju volova
guvara vrsta tjestenine; fidelini
gvantjera posluavnik
gvardija straa
gvero razrok ovjek; ovjek kojemu su
oi usmjerene prema razliitim smjero-
vima
gvide oznake od buke koje slue za
izravnavanje zida
gvint v. gevint
goenka kovani novi
HAHAR HOTAPLER

H
hahar skitnica; grubijan; uliar hotapler hohtapler; prevarant koji
hametice potpuno, posve; sasvim; ivi na visokoj nozi
do kraja

49
I INTAJAT
I
i hodati; kretati se
ie jelo; jie
id ljutnja; bijes; srdba; ogorenost;
jid
idit se ljutiti se
ien idem; polazim; odlazim
igdi bilo gdje
igra izraz za boju u talijanskim kar-
tama; zog
ija uzvik kojim se tjera konja
ilika gajtanom proivena rupica za
dugme na alkarskoj odori
iljada hiljada; tisua
iljeda v. iljada
imbalavat 1. skupljati bale sijena, 2.
obilno jesti i piti
imbazdat privremeno zaiti iglom i
koncem
imben zavidan; ljubomoran
imberlan zaluen; poludio
imbotida debeli proiveni pokriva
s perjem; jorgan; poplun
imbotilja v. imbotida
imbrajat se prevariti se u brojanju
imbrik vrsta kukuruza
imbrojat se v. imbrajat se
imendat koncem zaiti rupu
imentovat imenovati
impirat - zavezati (odnosi se na pige-
te tj. vezice na cipelama)
impjegat - inovnik; mrikarta
impotat poslati potom
inad inat; prkos; namjerno postupa-
nje protiv volje drugoga zbog ponosa,
oholosti ili samoljublja
inbazdat v. imbazdat
inben v. imben
inbotida v. imbotida
50
inbotilja v. imbotida
incerada cerada; nepromoivo de-
belo, voskom natopljeno platno za
prekrivanje vagona, automobila, za
atore, kine kabanice i slino
incukat smesti; zbuniti
ingord pohlepan; pretjerano sklon
stjecanju materijalnih dobara i privi-
legija
ingordeca pohlepa
infetan zaraen
infian zaluen
infiat zaluditi se kim ili im; pre-
komjerno se zanijeti ljubavlju prema
komu ili emu
infrakt infarkt; srani udar; moda-
ni udar
infreak zakuska
inkanat novana propast; prisilna
prodaja zbog podmirenja dugova
inkantan iznenaen; zaprepaten;
koji je ostao bez rijei
inkarat buka; smjesa vapna, pi-
jeska i vode kojom se oblau zidovi i
povezuju opeke; malta
inkas utrak
inkaat spojiti dva komada drveta
pomou utora i drvenih epova
inkolat zalijepiti
inkomodirat ometati iju udobnost
inko umetak; vrsta veza na poste-
ljini
inpotat v. impotat
inempjat 1. zaludjeti nekoga, 2.
prekomjerno se zanijeti do gluposti
inijano nakrivo zaiveno
intajat izmijeati
INTAULAT ISPRIPROSTIT SE
intaulat upisati se u vlasnitvo
intima tkanina u koju se stavlja perje
intimela jastunica; navlaka za jastuk
intrada 1. ljetina; urod; prihod; za-
rada, 2. obraeno zemljite; vinograd;
njiva; posaeno ili posijano bilje
intram kokoje noice i iznutrice od
kojih se radi juha
intrat sluajno susresti; trefit
intrig spletka; nered
ininjat smisliti neko rjeenje
irud zao i opasan ovjek
iscidak iscjedak
iscidit iscijediti; pritiskom ili uvrta-
njem izvui tekuinu iz ega
iseprljat izgrebati noktima ili kan-
dama
isfregat 1. verbalno izgrditi, 2. izri-
bati; oribati
isfrigat - ispriti
iskaiat istui kaiem
iskefat izgrditi
iskeljit napraviti runu grimasu
iskidat oistiti (u pravilu, talu)
iskiljat noem izrezati komadi ne-
ega (najee mesa s kosti)
isklepat se narasti
iskobeit se otro i ljutito pogledati
iskobeljat se izvui se; spasiti se;
iskoprljat se
iskobeljit se iskriviti lice i izgledati
strano
iskolait izbuljiti ili irom otvoriti
(odnosi se na oi); izbeit
iskonsat iskomadati; iskidati
iskopitit se poludjeti od ekanja
iskoprljat se izvui se; spasiti se;
iskobeljat se
iskrpotit iskomadati prstima (naj-
ee kruh)
iskvitat vratiti dug; izravnati dug
isparat odvojiti kidanjem po avo-
vima
ispatit napatiti
ispeglat ispeglati; izglaati
ispendrekat istui pendrekom
ispijukat izvlaiti hranu povlae-
njem zraka
isplazit izvui i pokazati (u pravilu,
jezik)
ispleskat ispljuskati; izudarati otvo-
renim dlanom;
ispomua podmuklo; podlo
isponova ponovno; od poetka
isponove v. isponova
isporavit 1. uiniti ravnim ono to
je krivo, 2. popraviti pogreku ili po-
greno, 3. zauzeti uspravan poloaj
tijela
ispore zadnje mlado koje prasica
okoti pri jednom koenju
ispotaje podlo; podmuklo; ispomua
ispovid 1. ispovijed; vjerski in pri-
znavanja svojih grijeha sveeniku, 2. is-
povijed; otvoreno i iskreno priznavanja
ega, najee vlastitih pogreaka
ispovidnica ispovjedaonica; izdvo-
jeni crkveni prostor za ispovijedanje
isprdak zadnje kezme, janje, ali i di-
jete
ispreat izvaditi to iz pepela sa
ognjita
ispribijat pretui; izbatinati
ispribivat v. isprobijat
ispriit isprijeiti; staviti poprijeko;
sprijeiti prolaz
ispriit se isprijeiti se; postaviti se
kao zapreka, tekoa, smetnja
ispriprostit se osloboditi se koga ili
ega
51
ISPRNDECAT SE IZDILJAT
isprndecat se skakanjem ili tranjem
se izmoriti (najee se odnosi na ivo-
tinje, ali moe se odnositi i na ljude)
isprobivat v. ispribijat
isprovat 1. isprobati; iskuati, 2.
oblaenjem povjeriti pristajanje odjee
ili obue
isprva iz prvog pokuaja
isprve v. isprva
ispunta v. isprva
ispukarat se ispustiti vie vjetrova;
isprditi se
ist jesti; hraniti se
istakat 1. iskljuiti, 2. ispregnuti (pri-
mjerice, konje iz kara)
istovarit 1. skinuti teret s nekog pri-
jevoznog sredstva, 2. izvriti opsenu
veliku nudu
istrat istjerati; grubo prisiliti na izla-
zak
istrat se obrisati se
istriskat v. ispleskat
i uzvik kojim se tjeraju domae i-
votinje
iaketat izudarati akama
ieprkat prstima izvaditi neto iz ne-
ega
ieviljit iskinuti neto iz neega
iikat dugo, eljno i nestrpljivo ekati
iempjat v. inempjat
ikarpijat oistiti zidove od pauine
ikolat zavriti kolu
iton istom; tek
itrapat 1. poprskati vodom, 2.
verbalno izvrijeati
itetit zavrnuti dio tijela (najee
nogu ili ruku); zaenit
iufigat ispirjati; uutit
iumitano probueno na vie mje-
sta; izbuano
52
iumitat probuiti na vie mjesta; iz-
buat
ivogat se iskaliti bijes
itac hitac
itimice hitno; urno; bez odgaanja
itnit hitnuti; baciti to dalje ili do
odreenog cilja
itnja urba; pria
iza 1. izii; napustiti prostoriju, 2.
izii; istupiti iz organizacije
izasobice zaredom
izasovat ispsovati; obasuti grdnjama
izasrat 1. oneistiti vrenjem velike
nude, 2. verbalno izvrijeati
izba 1. dio pojate u kojemu lei sto-
ka; tala, 2. hladna prostorija u zemlji;
podrum; ujzba
izbeit izbuljiti ili irom otvoriti
(odnosi se na oi); iskolait
izbeljit se isplaziti jezik
izbetimat ispsovati se
izbiflat brzo izgovoriti napamet na-
ueno
izbiksat - dati biks; istui; pretui; iz-
batinati
izbljuvat se povratiti; izbaciti sadr-
aj eludca kroz usta; izrigat se
izbrazdat razorati
izbrljat isprljati; umrljati
izbubat izudarati
izbucat ispremijeati
izbuano - probueno na vie mjesta;
iumitano
izbuat izbuiti; uiniti jednu ili vie
rupa; iumitat
izdanit izdahnuti; pustiti poslijednji
dah; umrijeti
izdavit izvaditi; izvui iz neega
izdegenit istui
izdiljat izrezbariti noem
IZDREIT SE IMEKAT

izdreit se 1. bezobrazno se zagle- izmest odvojiti maslac od mlijeka

dati, 2. agresivno se obratiti izminit izmijeniti; promijeniti
izdreljit se obratiti se agresivnom izmrit iarati; iscrniti
vikom izmutrat 1. izmoriti tjeranjem na
izdrpat ispipati posao, 2. gnjaviti; dosaivati
izdurat izdrati izneredit se 1. zaprljati se; zapustiti
izduit ispuhati se; ispustiti zrak; se, 2. izvriti veliku nudu u hlae
ostati bez zraka izrepano iskidano
izere imalo izrest izrasti
izgadit izvrijeati izrigat se povratiti; izbacit sadraj
izgorit izgorjeti eludca kroz usta; izbljuvat se
izgratan istrugan; nariban izubivan pretuen; premlaen
izgulit iupati iz neega (najee izumetnit uiti prije ivanja
iz zemlje) izuvae zakrpljene arape
izdiguzica prodrljivac izvabit izmamiti; dobiti to upor-
iziguzica v. izdiguzica nim nastojanjem
izist pojesti izvalit 1. iupati iz tla i sruiti, 2.
izlajat se otkriti neku tajnu, najee udobno lei, 3. kazati neto nepromi-
nehotice ljeno i glupo
izlanit nehotice rei to nije trebalo izvampit smraviti; osuiti se
izlapit 1. ishlapiti; ispariti; izvjetriti, izventat izmisliti; lagati
2. izgubiti duevnu svjeinu; postati izvitoperit se pokvariti se; izmijeniti
senilan se na gore
izlemat istui izvitrit izvjetriti; ishlapiti
izlitan oneien izmetom izvod dolazak mladine rodbine u
izmakarano runo i napadno obo- kuu mladoenje tjedan dana nakon
jano vjenanja
izmaan oneien; prljav; prepun izvorcat izdrati
mrlja izvrgnit pobaciti
izmajerisat istui igranfat izgrebati
izmeaj maslac koji se izvadi iz jed- imekat iscijediti opranu odjeu ili
nog odvajanja mlijeka rublje

53
JABUKA JEERMA
jabuka 1. zaobljeni drveni dio po
sredini alkarskoga koplja koji titi
ruku od udarca alke, 2. kraj kundaka
na kuburi, 3. ukrasna kugla na konj-
skim prsima; ulbek, 4. uzdignuti dio
sedla; unka
jacija razdoblje mrkle noi, dva sata
nakon zalaska sunca
jacera 1. iznimno hladna prostorija,
2. sanduk u kojemu se na komadima
leda odrava svjeina hrane i hladi pie
jaat 1. nadmetati se u snazi, 2. ini-
ti jaim; postajati jaim
jaica dio koulje koji uokviruje
vrat; ovratnik; kolet
jado jadnik; lo i slab ovjek
jadit nanositi jad; nanositi patnju
jagluk vezeni rupi koji djevojka
poklanja momku u znak ljubavi
jagma otimanje oko ega; nastojanje
da se do ega doe prvi
jagmurit se kvariti se od stajanja
(uglavnom se odnosi na hranu)
jajarica ena koja kupuje jaja po se-
lima i preprodaje ih u gradu
jaketa gornji dio odijela; jakna; sako
jalov 1. neplodan, 2. nekoristan
jalovica 1. ena nerotkinja, 2. koza,
ovca ili krava koja ne donosi mlade
jalovina neplodna zemlja
japanea igra s noviima
japuga gusto i duboko blato
jamar 1. pas terijer, 2. vrsta goluba
koji obitava u jamama
jamit uzeti; ukrasti
jamua tek pomuzeno mlijeko
Jandre muko ime Andrija
54
J
jengije pratilje u svatovima
japaner velika runa kolica s dva ko-
taa
japija drveni materijal; drvena graa
japno smjesa zemlje crvenice i va-
pna koja slui za vezivanje kamenja pri
gradnji
japuga predio s puno rupa u kojima
ima divljih ivotinja
jar bijes; ljutnja
jara pokrivena umska zidina u koju
se sklanja stoka (najee koze i ovce)
jaram 1. drveni okvir u koji se upre-
e teglea marva, 2. tlaenje; ropstvo;
ugnjetavanje
jardumit teko raditi za lou ili ni-
kakvu nadnicu
jarica koza godinjakinja koja se
prvi put kozi
jarina 1. velika vruina; nepodnolji-
va ega, 2. vuna jednogodinjeg janjeta
jarit donositi na svijet mlado jare
jarit poticati svau; draiti
jasle dugako drveno korito ispunje-
no sijenom koje slui hranjenju konja i
goveda
jaspra novac
jait jahati
jamak marama udane ene
jatagan veliki zakrivljeni no kojeg
alkarski momci nose u pripanjai
jatarice ptice koje ive u jatima
javljen onaj koji rado i uestalo po-
zdravlja druge ljude
jazor kanal za navodnjavanje vrta
jaa brana za skupljanje vode
jeerma prsluk od sukna ili oje koji
nose alkarski momci; ilet
JEIM JUINA
jeim jeam; kariik
jeimka kava od jema
jemak gnojna izraslina na obrubu
oka
jelda je li tako
jedinak jedinac
jedva tekom mukom; s naporom;
jedvice
jejina duga i neuredna kosa
jelica snop granica lovora, masline
i jele za blagoslov na cvjetnicu
jematva berba groa
jenga pratilja u svatovima
jerbo jer; budui da; zato to
jeala plitka limena posuda koju
najee koriste vojnici
jetrva ena muevljeva brata
jea filter za otakanje vina naprav-
ljen od bodljikavih granica
jeur marac; trnac; srh
jeurac v. jeur
jeurit se dobivati trnce po tijelu
ji njih
jid jed; ljutnja; ogorenost; bijes; id
jie jelo; ie
jinije drugaije
jist jesti; ist
jogunluk obijest; tvrdoglavost
jo-jo djeja igraka, loptica na gu-
menom koncu
jok 1. ne; nisam; nisi, 2. nema
joli ili; jali
jopet opet; ponovo; nanovo
jote jo
joterica - izraslina na kokojem jeziku
jubav ljubav
juenji jueranji
junac muko govee staro vie od
jedne godine koje se jo nije parilo
june mlado govee staro od tri mje-
seca do godine dana
junica ensko govee staro vie od
jedne godine koje se jo nije parilo
junetit ponaati se obijesno poput
juneta
junka mlada junica od milja
juno tekue, poput juhe
juto ba; upravo; tono
jutuk mjera za duinu
juva juha
juina 1. vrijeme kada pue jugo, 2.
vrijeme kada popusti hladnoa
55
KA KALIT
ka kao; ki
kaba kabao; drvena posuda za vodu
i pranje s dvije ruke
kaban ogrta od ovje vune s kapulja-
om za zatitu od kie, vjetra i hladnoe
kabli 1. okrugla drvena posuda s
poklopcem za kiselo ili meteno mlije-
ko, 2. dio mlina
kaca posuda za mast ili kiseli kupus
koja je gore ua, a dolje ira
kacaoda tanko ilo kojim se avao
zabija dublje u drvo
kacanje nasilno potapanje osobe pod
vodu
kacavida odvija
kaciola velika duboka lica s dugom
drkom za vaenje juhe ili variva
kacijola v. kaciola
kadar koji je spreman; koji moe ne-
to uiniti; koji je sposoban za to; koji
je u stanju
kadena 1. ukrasni lanac, 2. prijeno-
sni lanac na biciklu
kadifa vrsta tkanine; barun; samt;
velur
kadit 1. kaditi; govoriti samo ono to
tko eli sluati; dodvoravati se; ulagiva-
ti se, laskati, 2. kaditi; paljenjem iriti
miris u obredne ili praktine svrhe
kafen sme
kafeterija kavana; kafi
kai remen
kaiat tui remenom
kajin lavor
kaji v. kai
kajla 1. predmet kojim se neto po-
dupire da bi se dobila potrebna visina;
podupira; potporanj, 2. dio mlina za
56
K
dizanje i sputanje mlinskog korita, 3.
zamka kojom se nekome pokuava ar-
gumentirano napakostiti
kaki kakav
kal bolno zadebljanje na stopalu; ulj
kala gradska ulica
kalabardin mali borbeni pijevac
kalaa drvena posuda za vodu
kalada lagana naoblaka; mutno nebo
pri zalasku sunca
kalajisat kositrom obraivati kotao
za peenje rakije
kalamita magnetizirana ica za gro-
mobrane
kalandron ptica melodina pjeva
koja oponaa druge ptice
kalarin v. kamarin
kalat 1. spasti u teini ili jaini, 2.
igrati slabiju kartu; propustiti noenje
u kartama
kalauz pomagalo za otvaranje brava;
otpira
kalce pletene arapa do lanaka
kalcete v. kalce
kaldaja metalni dio tednjaka u ko-
jem se grije voda
kaldeja v. kaldaja
kaldrma plonik od neobraenog
oblog kamenja
kaletar drvena preka za poveziva-
nje kauna
kaleta uska, kamena, gradska ulica
kalija bakrena posuda za vino ili
vodu zapremine od 1 3 litre
kalit 1. davati eljezu veliku tvrdou
zagrijavanjem na visoku temperaturu i
brzim hlaenjem, 2. postajati sposoban
za iskuenja
KALPAK KAPI
kalpak visoka alkarska kapa
kalup tvorilo; predmet na koji se
neto nabija da dobije njegov oblik;
predmet u koji se neto ulijeva da do-
bije odreeni oblik kad ovrsne
kalupan pravilan; lijepo uraen; esan
kamara soba
kamarijer konobar
kamarin sobica bez prozora; pajza
kamarini v. kamarin
kambua kiselo mlijeko s ljekovitim
svojstvima
kamenica 1. posuda isklesana od
jednog komada kamena za dranje
vode ili ulja, 2. prirodno udubljenje u
kamenu u kojemu se skuplja voda od
kie ili od otopljena snijega, 3. crkvena
krstionica
kamenica pojedinaan komad ka-
mena koji moe stati u aku; kameno
oruje u seoskim borbama
kamiak 1. stari sinjski kameni sat,
2. utrka konja trogodaca
kami drvena cijev kroz koju se
uvlai dim iz lule
kamiar onaj koji se skriva po pilja-
ma i ivi hajdukim ivotom
kamomela v. kamomila
kamomila kamilica
kampanel crkveni zvonik
kampijun prepredenjak; nepouzda-
na osoba
kampjun v. kampijun
kalalica vrsta crijepa
kanaf proirena suknja
kanap mjera za povrinu
kanavaca kuhinjska krpa
kandela svijea; votanica; terika
kandelaber ulini visoki rasvjetni
stup
kandelica manja limena posuda
kandelir svijenjak za umetanje jed-
ne ili vie svijea votanica
kandulete krpene cipele
kandija korba potreban pri voe-
nju konjske zaprege; bi; kurija
kanela 1. slavina na vinskoj bavi,
2. cimet
kaneta drveni predmet u koji se za-
dijevaju pletae igle
kangar vrsta vunena tkanina za ka-
pute
kanija korice od noa ili sablje
kanit kapnuti; uliti samo malo
kanit namjeravati
kanitan slab; iznemogao
kanit se ostaviti se
kano kao
kanol tanko izrezbareno drvo koje se
pri pletenju suknenih arapa zadjene
za pas
kanoal dalekozor; dvogled
kantadur pjeva
kantar vrsta rune visee vage
kantat pjevati
kantinela duga drvena letva
kantolac letva deblja od kantinele
kantun 1. mjesto na kojemu se spa-
jaju dvije ulice, 2. kut sobe, 3. okrajak
kruha
kantunal noni ormari
kanjeta v. kaneta
kapac mogue; moebitno
kapak prozorsko krilo
kapara svota novca primljena una-
prijed uime neke kupoprodaje; predu-
jam; akontacija; avans
kapelin eir
kapeta zaobljeni rub plahte
kapi poklopac kotla za peenje rakije
57
KAPIJA KAUN
kapija velika dvorina vrata
kapo onaj koji je na elu; voa; nadre-
eni
kapric udljivi postupak; inaenje;
tvrdoglavo suprostavljanje
kapsel mrtvaki sanduk
kapsulaa vrsta kubure
kapula crveni luk
kapulica sjemenski crveni lik
kapunjera kuica s jednom prosto-
rijom
kaput 1. odjevni predmet, 2. 11
osvojenih punata u jednom dijeljenju
treeta, 3. 130 osvojenih punata u jed-
nom dijeljenju trijumfa, 4. 8 osvojenih
punata u jednom dijeljenju koncine
kar drvena zaprena kola koja vue
jedan ili vie konja
karabit karbid; sredstvo za rasvjetu
(spoj kalcija i ugljika)
karabitua rudarska svjetiljka
karadindija vrsta trstike
karakondula jezersko udovite
karakus konjska bolest (upala zglo-
ba)
karamel rastopljeni eer
karampana stari automobil
karapelj zaseok; nekoliko izdvojenih
kua
karat upuivati prijekore; koriti; pri-
govarati; grditi
karat se svaati se
karciola v. kaciola
karcijola v. kaciola
karga veliki no
kargat zbijati
kari djeje drveno vozilo na balinje-
rama
karijola runa kolica s jednim to-
kom za prijenos manjih tereta
58
karik a ili trica u brikuli
karika v. veliki no
kariola v. karijola
kariik jeam; jeim
karitat milostinja
karlova manja drvena posuda za
hranjenje svinja
karoca koija
karonja nevaljalac; lijenina
karota mrkva
karta papir
karta ulaznica
karta-devera brusni papir
karta-kanta crno na bijelo
kartela igraa kartica s 15 bojeva u
tomboli; estina karteluna u tombuli
kartelun tvrdi komad papira sa 90
brojeva, podijeljen na 6 kartica sa po
15 brojeva, za tombulu
kartenka papirnata novanica
karticela v. kartela
kartina papir za motanje cigareta
kartolina v. kartela
kartulina dopisnica; razglednica
kartun karton; debeli ambalani papir
kartuina istroeni papir
kasta pastirska igra s malim zailje-
nim drvetom i tapom
kaeta drveni sanduk; kitra
kaetin ladica; kafetin
kaika lica
kaka v. kaika
kaljukat lagano kaljati
kanje poslije; kasnije
katiga kazna; izreena ili izvrena
sankcija za propust, prijestup ili zloin
katradina sueno ovje ili kozje meso
kaun 1. drveni sanduk, 2. drvena
stranica od kara, 3. pomagalo pri di-
zanju betonskih zidova
KATABUJ KISELI

katabuj zatvor; aps; bajbuk; buva- kien ukraen

ra; uza; prdekana; prun kienka svilena kapa s kitama
katanac lokot kidat istiti (u pravilu, talu)
katriga drvena stolica s naslonom kidisat napadati; nasrtati
kaucija jamstvo za naknadu mogu- kidnit pobjei
e tete koje se vraa ako sve bude u kifelit odlaziti; izlaziti; bjeati
redu; jamevina; polog kijamet - snjena meava
kau mali drveni klin koji postolari kijat kihati
koriste u jolavanju kijavica kihavica; prehlada
kaul cvjetaa kika 1. dio kose vezan ili spleten
kava kamenolom tako da pada ili stri, 2. duga i neu-
kavalerija konjica redna kosa
kavalet prijenosna drvena klupa u kika 1. ovjek koji ima kiku, 2. o-
graevinarstvu vjek s dugom i neurednom kosom
kavara posuda u kojoj se kuha kava; kikice vrsta enske frizure s dvije
ezva; koguma bone kike
kavat vaditi kamen kil kilogram
kaela na brzinu sklepana poljska ili kilav trom; nespretan; slabo pokre-
umska kuica tan
kain javna kua; kupleraj kilovica rudarski pijuk; mali ma-
kecelja radna ili kolska uniforma klin
kefa etka
kiljat rezati tupim noem
keka svraka
kindarat razbacivati
keljit raditi grimase
kinurit pretjerano ureivati; neu-
kenjkat gunati; prigovarati; aliti;
kusno ureivati
cendrati
kerav nakrivljen kinta novi
kerefeke pretjerane i nesuvisle gesti- kip spomenik
kulacije kipit 1. kipjeti; zagrijavanjem doi
kerep skela u stanje poveanja obujma i prelije-
kerit baciti vanja preko ruba posude; vriti (od-
kernit v. kerit nosi se na tekuinu) 2. kipjeti; biti
kesa 1. vreica od papira, platna, uzrujan, uzbuen, obuzet snanim
plastike ili koe, 2. koa oko testisa osjeajima (odnosi se na osobu)
keserit se napadno se smijati kirija dostavlja ugljena
kesit se v. keserit se kirijat 1. skitati, 2. prevoziti karom
kezme mlado prase za novac
ki kao; ka kiselina kiselo mlijeko
kibic promatra igre karata ili balota kiselit se dugo i nepotrebno stajati
kible tralje iz kojih se s jedne strane na jednom mjestu
moe iskrenuti teret kiseli kisela tekuina

59
KIAT KOINA
kiat ljutito razbacivati sve oko
sebe
kitra drveni ili plastini sanduk;
gajba; kaeta
kituk dio kara
kitarica jabuka koja se na svadbi
baca preko kue
kitit 1. bjeati trkom, 2. ukraavati,
3. kupiti ito iza kosca
klaardina ostrugana boja od kla-
ka
kladnja uredno naslagana velika
koliina drva
klak vapno; kre
klamfa eljezna spojnica za grede
klampa v. klamfa
klanfa v. klamfa
klapat stvarati buku udaranjem u
neto
klapac izrastao, velik i snaan djeak
klapit sanjati
klapit snano zaklopiti
klanje 1. smotak sukna, 2. starin-
ske arape dokoljenke
klat se estoko se svaati ili tui
klempo ovjek kojemu ui stre
klen 1. vrsta drva, 2. vrsta slatko-
vodne ribe
klenovina klenovo drvo
klepac eki za otrenje kose
klepavanje otrenje kose
klepka mjedeno zvono na stoci
klepit udariti; mlatnuti
klepnit v. klepit
klepo v. klempo
klin trokutasti izdueni predmet od
drveta ili eljeza
klip 1. plod kukuruza, 2. komad
slanine, 3. narodna igra odmjeravanja
snage
60
klipan veliki, visoki djeak
kliza utabani snijeg po kojemu se
kliu djeca; puza
klobuk eir; kapa
kljajo osakaen ovjek; sakat ovjek
kljuica sadnica bez ile
kljuk maslac koji se dobije mlae-
njem mlijeka
kljuka kuka; zakrivljeni komad e-
ljeza ili drveta
kljukac metalni sapinja na narod-
noj nonji
kljukat puniti zbijanjem
kljuke igra potezanja zakaenih pr-
stiju srednjaka
kljun 1. vrh kose, 2. prednji dio
opanka
kljusat teko hodati
kljuse islueni konj
kmeat dosadno plakati
kmezat plakati
kmezav plaljiv
knap taman
knjat bolest penice
knjatru - kvragu
knjavat izleavati se u polusnu
ko tko
koblie - ko blie zidu; igra s kovani-
cama
kocat stalno prigovarati; ugat
koak svinjac
koit parcelirati; dijeliti zemljinu
povrinu na parcele
koka kvoka
kooperit se praviti se vaan; epu-
riti se
koeta proelje, elo postelje
koina veliki kolac; odui komad
drveta zailjen s jedne strane radi za-
badanja u zemlju
KODA KOMORA
koda kao da; kada
kodiga koa suhog svinjskog mesa
kofidenca oputeno ponaanje; pri-
snost
kogo kuhar
koguma loni za kuhanje kave;
ezva; kavara
koka koko
kokoanje 1. kokodakanje; oglaa-
vanje kokoi, 2. besmisleno brbljanje
kokolavanje oijukanje
kokoar 1. onaj koji uzgaja i proda-
je kokoi, 2. onaj koji krade kokoi, 3.
sitni kradljivac openito
kokoica sitna kia
kokoit se praviti se vaan
kokuljica kapuljaa
kokuruz kukuruz
kola ljepilo
kolac drveni potporanj za sadnice
kola okruglo suho pecivo od bije-
log brana
kolajna ogrlica; mrelica
kolan koni pas koji se vee konju
pod trbuh i tako uvruje sedlo
kolap modani ili srani udar
kolar okovratnik
kolarina kravata
kolbaa predvodnik; prvak (primje-
rice, najbolji kosac)
kolet v. kolar
kolino 1. koljeno, dio noge, 2.
srodstvo
kolini koliko malen
kolko koliko god hoe; puno
kolo 1. kota, 2. vrsta narodnog
plesa
kolomar podonjak
kolomast mast za podmazivanje le-
ajeva vunih kola
kolombar 1. krug; obru; prsten,
2. igra u kojoj se novii guraju u ze-
mljani krug podijeljen na etiri dijela,
3. podonjak
kolona nosivi ili ukrasni stup
kolonelo talijanski vojni zapovjednik
kolonja kolonjska vodica
kolovijait udvarati se
kolovoz poljski put
kolpat udariti (odnosi se na moda-
ni ili srani udar)
koltrine zavjese
kolura boja
kolut ukrasni srebrni obru na al-
karskoj jeermi
kolutat okretati; zavrtati (najee
se odnosi na oi)
kolje kolci
kom velika komoda
komaar majstor za izradu konjske
opreme
komae dio konjske orme
komara v. kamara
komatre eljezni lanac iznad ognji-
ta na koji se vjeaju peka, bakra ili
bronzin
kombaj kombajn
kombinet svilena podsuknja
kombinirke klijeta za vie radnih
operacija; tinjele
kometibile trgovina osnovnim po-
treptinama
komicin niski ormar; velika komoda
komin ognjite
komita oruani pobunjenik protiv
vlasti
komo niski ormar s ladicama
komod velika udobnost
komoditet preslobodno ponaanje
komora v. kamara
61
KOMIJA KORZO
komija susjed
komucin v. komicin
komuat odvajati listove od klipa
komuina suhi kukuruzni listovi
konak noenje
konal kanal; prokop
konap konopac; upredeno konoplji-
no vlakno; ue
konat raun
koncina vrsta igre s talijanskim kar-
tama
kona dodatak jelu
konanje 1. zainjavanje jela, 2.
obrada ivotinjskih koa
konda kao da
kondet nunik; zahod
kondut v. kondet
konfujun strka; zbrka
konistra koara pletena od vrbovih
mladica koju nosi udavaa
konoba prostorija u kojoj se dre
bave s vinom i suho meso
konop v. konap
konsat upati; trgati
konerva koncentrat od rajica
kontarisat spasiti se ili osloboditi se
nekoga ili neega
kontat raunati; brojiti
kontra protiv
kontrafinestra prozor produen
prema ulici; portafor
kontrapiz kontra uteg; teret koji se
stavlja zbog ravnotee
kontretat se posvaati se
kontrirat suprotstavljati se; uzvraati
konj igraa karta s brojem 12 u tali-
janskim kartama
konjogriz biljka iji se suhi plod daje
ivotinjama protiv dezinterije; tavolj
kopanja velika drvena posuda iz
koje se napaja stoka
62
kopat shvaati; razumjeti
kopljanik rjei naziv za alkara
koplje drka nekih poljoprivrednih
orua (grablje, vile i sl.)
kopnit tjelesno propadati
koprina mladi koji skae oko cura
koprifogo talijanski policijski sat
koprljat se izvijati se; migoljiti
koprna gusto sito za dobivanje finog
brana
koprva kopriva; jestiva trava koja
ari na dodir
kopun ukopljeni pijetao
kopunanje parenje pijevca i kokoi
kopunit kopiti pijetla
kopunit se previti se vaan; epuriti se
kor povieni dio u crkvi na kojemu
se obino nalaze pjevai ili zbor
koracat koraati; hodati
korda tapin; vrpasti sprovodnik
vatre do eksploziva
korepodenca 1. dopisivanje, 2. pi-
sana suglasnost
korijandule raznobojne papirnate
vrpce za dekoraciju plesnih dvorana
korito drvena posuda za pojenje
stoke
kornet izboina na kruhu; sisa
kornia 1. lijeb; gurla, 2. rubnik
ceste; bankina
korota 1. alost za pokojnikom, 2.
crna alobna odjea
korovica 1. vrsta kukca, 2. vrsta male
ribe
korpa koara
korpet prsluk koji nose udane ene
korta ira rodbinska zajednica
korteanat udvara
korteavanje udvaranje; oijukanje
korzo etalite
KOSA KRIT
kosa ukrivljeni dugaki no na dr-
venom dralu s kojim se, drei ga sa
obje ruke, kosi trava ili korov
kosac osoba koja kosi
kosibaa predvodnik kosaca
kosilo drvena drka na koju se pri-
vrsti sjeivo kose
kosir orue savijenog sjeiva za sje-
enje tanjih drva
kosirica donja svinjska eljust
kosirit se ljutito reagirati
kosite v. kosilo
kosovica vrsta ptice sivo-smee boje
kosti lea
kostret kozja dlaka
kostri divlje zelje; trnak
kostruenje kostrijeenje; dizanje
kose, dlaka ili perja od straha ili bijesa
ko 1. dio mlina u koji upada zrno,
2. spremite za ito
koet vanjski tvrdi dio goveeg buta
kotela drvo sa sitnim tamnim bo-
biastim plodovima; sladun
koteljak mali orah
kotradina v. katradina
kota kotao; vea posuda za kuhanje
na otvorenoj vatri
kotac potomak
kotlarina rakija dobivena kao na-
knada za peenje rakije
kotlanica pomina drvena preka
iznad komina na koji se vjeaju ko-
matre
kotlenica v. kotlanica
kotlekrpa - krpatelj limenog posua
kotlokrpa v. kotlekrpa
kotonjada slatki ele od dunja
kotul jednodijelna platnena suknja
koturaa podmetak za teret koji
ene nose na glavi; stelja
kovaija 1. kovanica, 2. kovaki
posao
kovada leglo ptica
kovijada neuredna kosa
kovilje vrsta trave koja raste na kame-
njaru
kovrljit savijati; kriviti
kovrndalj dio enske narodne no-
nje koji se nosi ispod marame
koza 1. vrsta mopeda, 2. drveni sta-
lak za pilanje drva, 3. glupa ena
kozina kozja koa s dlakom
kozle mlado od koze
kozlica dugaka bava u kojoj se na
karu prevozio mot
kozlin jari
koun ogrta od ovje koe
krabit topiti; rastapati
kra nepokretan ovjek
kraat 1. kratiti; skraivati, 2. posta-
jati kraim
krajni krajnji; rubni
krakat dugih ruku i nogu
krakun zasun
krakunjaa starinska puka koja je
imala zatvara u obliku krakuna
kralj igraa karta s brojem 13 u tali-
janskim kartama
kraljat dijeljenjem karata prije po-
etka igre odreivati tko e s kim igrati
krastaa velika, runa, smea aba
krbelina staro i dotrajalo prijevozno
sredstvo
krcat pun
krcija trbuh; utroba; drob
kralo dio brane
krat glasati; isputati zvukove
krevina iskrena zemlja
krit vaditi kamen ili tvrdi sloj s ne-
kog zemljita da bi ostalo obradivo tlo
63
KRA KUBIJA
kra smrtno bolesna osoba
krauan okrai
krda duhan
kreat dirati; dodirivati
kredenca vitrina; ormar; veltrina
krek panj od loze
kremenjaa starinska puka koja se
puni s vrha cijevi
kren hren
krena najlonska nit koja se koristi u
ribolovu
krenit se raspametiti se; poludjeti;
skrenit
krepalina 1. ivotinjska leina, 2. li-
jena osoba
krepan iscrpljen; izmoren; onemoao
kresnit obljubiti
kreit poskupjeti
kreveljit se praviti rune grimase;
isputati rune zvukove
kriavo arenih boja koje bodu oi
kridimice kradimice; kriomice; kri-
om
krik 1. konica na karu, 2. igra s ta-
lijanskim kartama
krikat koiti
kriket ruka na prozoru
krilo mekani podrebreni dio gove-
dine ili junetine
kripan krepak; snaan; vrst; jak
kripost krepkost; snaga; vrstina;
jakost
kriva bijeli kruh u obliku polumje-
seca; mezaluna
krivit se jaukati; glasno plakati
krivoija zakrivljena alkarska sablja;
kriva
kri teret
krkalina konjski izmet; obilan ljud-
ski izmet
64
krke lea
krkec v. krke
krmaa prasica
krmak prasac
krmelj zgruani iscjedak iz oka
krmeljav 1. koji ima krmelje u oi-
ma, 2. pospan; nerazbuen; neispavan
krmetina 1. svinjsko meso, 2. pogr-
dan izraz za osobu
krmit 1. hraniti balgo, 2. spavati
krnjatak ostatak pokvarenog zuba
krnje lutka koja se spaljuje u maka-
rama na pokladni utorak
krnjolac grdelin s crvenim pjegama
iza vrata
krokanat karamelizirani eer s ba-
demima
kronja pletena koara u kojoj se
nosi sijeno za stoku
krotule tradicionalna dalmatinska
hrskava slastica od brana, jaja, eera
i soli
kroet alkarski prsluk od oje ili bi-
jeloga sukna
krpa starinska lopta od ostataka
platna
krpatit previe i nekorisno usit-
njavati; neuredno kidati (primjerice,
kruh)
krpenja v. krpa
krpotit v. krpatit
krto koara pletena od iblja
krtol v. krto
krtula krtenica; rodni list
kruna zid koji obrubljuje bunar
krunica niska zrna za molitvu
krupa tua; grad
kruv kruh
kra poljska jarebica
kubija osoba loeg ponaanja
KUBURA KURBLA
kubura starinska kratka puka; sta-
rinski pitolj
kuburit ivotariti; izdravati
kuburluk kona torbica u koju se
sprema kubura
kucanje vrijeme kada se kuke tje-
raju; vrijeme parenja kuaka s psima
kuco utjeti
kuina raspleteni konop
kuit savijati; kriviti
kuarin liica; kujerin
kuerin v. kuarin
kudilja drvena naprava za predenje
vune
kudrav kovrav; ricast; iav
kudrit utei pozorno promatrati i
oslukivati
kudrov pas duge dlake
kugluf vrsta kolaa
kufer kofer; valia
kufidenca v. kofidenca
kujat bolovati; biti nemoan
kukala djeja igra skrivanja i traenja
kukavac slab; mizeran
kukavan bijedan; jadan
kukuljaa vrsta ptice; eva
kukuljica v. kokuljica
kukumar krastavac
kukurik crveni poljski cvijet; mak
kukurikavac vrsta kalja
kukuruzovina suha kukuruzna sta-
bljika
kukuvija nona ptica iz reda sova
kukvia slabije razvijena ena
kula konj pepeljasto sive boje
kulaze drvena runa kolica za preno-
enje manjeg tereta koja se sastoje od
dvije ruke, nekoliko poprjenih letvi-
ca i kotaa
kule oblaci nad planinom koji na-
vjeuju buru
kulenica kobasica nadjevena krvlju,
kukuruznim branom i svinjskim salom
kulica izdvojena kamena graevina
u kojoj je samo kuhinja
kuluk dio puta koji vodi prema vla-
stitoj njivi
kulunel v. kolonelo
kuljat navirati, nadirati u velikoj ko-
liini
kulje manji odeblji ovjek
klju sadraj bljuvanja
kumit moliti
kumpanija druina
kumparan muki sukneni ogrta
kumain kum
kuntarisat se rijeiti se
kumpir krumpir
kunda v. konda
kunin kuni
kuntarisat v. kontarisat
kuntenat zadovoljan
kunjat drijemati
kunjica alat kojim se bue rupe za
stavljanje dinamita
kupa crijep
kupe boja u talijanskim kartama
kupina 1. grmovita i trnovita biljka,
2. sladak, taman bobiasti plod te bilj-
ke
kupit skupljati neto s podloge; sku-
pljati karte s kartakog stola
kupleraj javna kua; bordel; kain
kupljaina 1. kupljenje ita, 2. oku-
pljanje ljudi
kupovan koji nije iz kune izrade
kuramela lanac opiven koom koji
spaja koma i timun na karu
kuraa hrabrost; odvanost
kuraan hrabar; odvaan
kurbla runa poluga za paljenje trak-
tora
65
KUREVIT KVRKNIT
kurevit ponosito samodopadan i
narcisoidan
kurdela platnena ili gumena uzica
kurelja orunjeni kukuruzni klip
kurendek cvijet od prorestene ka-
pule
kurijoija znatielja
kurit dobro se prodavati; dobro se
troiti
kurtelina dugi otri no za rezanje
pruta
kurlus nesporazum; pogrean do-
govor; zabuna u sporazumijevanju
kuruz kukuruz
kus komad; zalogaj
kusac poskok; ljutac
kusast malen; kratak; neugledan
kusat slatko jesti; pohlepno jesti
kusnit probati neku hranu
kuso 1. nizak ovjek, 2. ptica bez
repa
kusur ostatak novca
ku kuda e
kuin jastuk
kukinja koni remen koji se stavlja
pod rep konja i dri sedlo
kuta radno odijelo; kecelja
66
kutlaa velika drvena lica
kutrit v. kudrit
kuvalo kuhalo; reo
kuvanje kuhanje
kuvatanja pretjerano kuhanje
kuvat 1. kuhati, 2. neto potajno pri-
premati
kuver v. kufer
kuverta omotnica za pismo; pokri-
va za postelju
kuvertur pokriva
kuina kuhinja
kvadar umjetnika slika s okvirom
kvarat etvrtina
kvartir vojarna
kvasina vinski ocat
kvatre etiri u igri mure
kvetavat zatvarati
kvintal mjera za teinu (100 kilo-
grama)
kvinte kulise na pozornicama
kvintilja kartaka igra slina treetu
kvintulja v. kvintilja
kvit bez duga; izjednaeno; sreeno
kvito v. kvit
kvrcat vriti
kvrknit kvrknuti; tiho se oglasiti
LABRNJA LATA
labrnja usta; njuka;gubica
laca povodac na kojemu se vodi stoka
lacnit se okusiti se
laat se latiti se; poeti to raditi; do-
hvatiti se; prihvatiti se; uhvatiti se
lad hlad
ladan hladan
ladovat hladovati; odmarati u hla-
dovini; izleavati se; ljenariti
laa zgodan prijelaz preko vode;
kerep
lagnje lake
lagum velika eksplozija
lagumat raznijeti eksplozijom; mi-
nirati
lajat glasno i uvredljivo govoriti
lajona lajava osoba; osoba koja pre-
nosi sve to uje
lakadina fina betonska zidna navla-
ka; likadina
lakat mjera za duinu sukna od oko
70 centimetara; arin
lakomica drvena posuda s lijevkom
za otakanje vina
lakoviran naivan
laksat popustiti
lakta osoba koja cilj postie laska-
njem i dodvoravanjem
laktaenje postizanje cilja laskanjem
i dodvoravanjem
lakuperat se rijeiti se koga ili ega;
osloboditi se koga ili ega; rekuperat se
lamarin debeli zatitni lim
lambik kotao za peenje rakije
lamica ilet
lampadina runa svjetiljka
lampanje sijevanje u noi
L
lampat hodati pokreui cijelo tijelo
lamsat v. lampat
lanceta otar i uvredljiv govor
lancun plahta
landikat hladiti se; odmarati se
landrat bezbrino se skitati
lanetica ukrasna marama; sveani
rubac
lanit izlanuti; nepromiljeno rei to
nije trebalo
lante tanke unutarnje kure
lantrat v. landrat
lapat pohlepno jesti
lape olovka
lapi v. lape
laprdat govoriti gluposti; dosaivati
govorei beznaajne sitnice; gnjaviti
ispraznim govorom
laptat padati u velikim pahuljama
(odnosi se na snijeg)
larma mjeavina ljudskih glasova
koji glasno govore u isto vrijeme; gala-
ma; vika; dreka
lasan - lukavac
lasast dopadljivo promiljen
lastavica dio kunog proelja koje
zavrava u obliku trokuta
lastve zemljite na brijegu s vie pod-
zida
laepaare slobodan prolaz
lanje lake
latre stakla i krila na prozorima
latik 1. gumena rastezljiva vrpca, 2.
enska djeja igra, 3. praka izraena
od drveta, gume i koe
latrk v. latik
lata tanki lim; mid
67
LATAR LIMUNCIN
latar metalni lonac za kiseljenje
mlijeka
lavabo umivaonik
lavandin v. lavabo
lavel sudoper
laza uski prolaz kroz vrt
lazanje vrsta domae tjestenine
lazanjur valjak za razvlaenje tijesta
lazar nepokretan ovjek
lazit puzati lagano dodirujui pod-
logu
laznit okusiti malu koliinu ega
leandar oleandar; sredozemni ze-
leni otrovni grm koji se kultivira kao
ukrasna biljka
lebarda stropni ulaz na tavan; pro-
skok; portela
led velika hladnoa
ledina 1. livada; neobraeno zemlji-
te, 2. izraz za poravnanje rezultata u
igri mure
lekoprc avion; zrakoplov; reoplan
lektimacija - osobna iskaznica
lemat tui; mlatiti
leme no na plugu; ralo; raonik
lemi v. leme
lemozina crkveni milodar koji se
skuplja tijekom mise
lemuzina v. lemozina
leprljat bezuspjeno pokuavati po-
letjeti
lepur perut koja otpada s plodova
kukuruza
lepurica nona leptirica
lepuat skidati listove s klipova ku-
kuruza; peruat
lepuina list kojim je obloen klip
kukuruza; peruina
leska komad kamena s kojim se pali
vatra
68
leada skuhana hrana (u pravilu
meso)
leat skuhati
leter mala livada izmeu kua na
selu koja slui kao prolaz, ispau,
igru
leurat teturati
letera akt; dopis
letiast brzoplet; nepromiljen
letimice na brzinu
letit 1. letjeti; kretati se zrakom po-
mou krila; kretati se zrakom u nekom
zranom prometalu, 2. kretati se veli-
kom brzinom; juriti; trati, 3. prolaziti
u vremenskom smislu, 4. biti izbaen sa
slubenog poloaja ili radnog mjesta, 5.
neto ishitreno raditi
letrika elektrika; struja
leva-leva izraz kojim se ukazuje
da se neto radi rastrono, na veliko,
odreda i ne birajui
levandin v. lavandin
libar knjiga
libit se 1. uljati se; prikradati se, 2.
hodati polako; vui nogu za nogom
libri molitvenik
lickat se rediti se; dotjerivati se
liit se lijeiti se
liferovat isporuiti ili nabaviti robu
ligambe podvezice za enske arape
liganje odlazak na spavanje
lige preke na kojima lei perad
ligenzi lezi
lija vrtna gredica
likar lijenik; doktor
likarija lijek
li-la otprilike isto; u jednakoj mjeri;
vie-manje; tako-tako
limuncin tvrdi bombon s okusom
limuna
LINUGA LUMIN

linuga ljenina; neradnik livolver revolver; pitolj

linac v. linuga lizibaka sitna slatkovodna riba
lincura ljekovita biljka liziguz ulizica
linarit ljenariti loboda jestivo divlje zelje
linguza lijena cura ili ena lodul poljska ptica; eva
lip lijep loga leaj; leglo
lipak lijepak logon nepokretan
lipilo ljepilo loj ovja, kozja ili kravlja masnoa
lipo lijepo lokadur ovjek koji puno pije
lipotan ljepotan lokat neumjereno i buno piti
lipotica ljepotica lomarin v. lamarin
lipon rije kojom se istie daljina lombul biftek
lipsat teko se umoriti; potpuno iz- londonjera vrsta slastice
gubiti snagu lonza meso od trbunog dijela
lisa drvena pregrada koja slui kao lopar drveni predmet kojim se tije-
ulaz sto stavlja na ognjite
liska 1. vrsta divlje patke, 2. lukavac; lotre drvene stranice na zaprenim
dvolinjak kolima
liska drvo ljenjaka lovorika lovorovo granje s liem
list puzati; ii vrlo sporo loza rakija lozovaa
liati igratiliinu lozina granje od loze
liina slaba igraa karta bez vrijednosti lu borovina koja slui za potpalu
linjak ljenjak vatre
lio bez posljedica lude blesav ovjek
litavac vrsta jestivog bilja ludosmijast sklon smijanju, esto i
litavica proljev bez razloga
lito ljeto ludovica nenormalno i razuzdano
lito dlijeto; rezbarsko orue; dlito ponaanje
litos prolog ljeta lug pepeo
litret fotografija luganig tanka duga kobasica koja se
litretavat fotografirati pri na tavi, a zatim kuha u kokojoj
livaja ljevoruk ovjek juhi s riom
livak v. livaja lugarin sitna ukasta ptica pjevica
livak lijevak; kuhinjsko pomagalo lugera dio pei na drva za skupljanje
kroz koje se nalijeva tekuina u posu- luga
du s uskim grlom; pirija luk enjak
livel libela; naprava kojom se ispitu- lulav ludast; munjen
je ravnost neke povrine lumbarda starinski top
livo 1. neparni broj, 2. lijevo; na li- lumbrela kiobran
jevu stranu lumin svijea za pokojnike

69
LUMPAT LUINA
lumpat buno se i raspojasano vese-
liti uz pie i pjesmu
lumperaj buno i raspojasano vese-
lje uz pie i pjesmu
luna mjesec
lupaa daska za pranje odjee
lupeke sklopljene ruke na koje zbog
podizanja preko neke zapreke zakora-
i druga osoba (uobiajeni puni naziv
je lupeke skale ili lupeke skalice)
lumpat buno se veseliti i predavati
raspojasanom raspoloenju uz pie i
pjesmu
70
lupe 1. lopov, 2. nastavak sa vie
prikljuaka na elektrinoj utinici
lupeavat potkradati
lu luksuz
luat se rediti se; uljepavati se
luija 1. voda u kojoj je prokuhan
lug (slui za pranje sua i odjee), 2.
topla voda
luijanje pranje u luiji
lutrat latiti; glancati; istiti; po-
spremati; sreivati (najee kuu)
luara v. lugera
luera v. lugera
luina 1. neistoa oko ognjita, 2.
predio obrastao umom, 3. grmlje
LJILJAN LJUTIKA

LJ
ljiljan vrsta cvijea koje djeca nose u
crkvu na blagdan sv. ante
ljosnit iznenadno pasti; neoekiva-
no pasti
ljubica ljubiica; mali proljetni cvi-
jet ljubiaste boje
ljubit lijepo pristajati
ljubovat biti u vezi; akovat
ljudikat prijateljski razgovarati
ljudina 1. gorostasan ovjek, 2. do-
bar ovjek
ljulj penini korov sitnog ploda
ljulja ljuljaka
ljupina ljuska
ljutac 1. tvrdi kamen, 2. poskok; ku-
sac
ljutika crni luk; prorestaa

71
MA MAMIT SE
M
ma ali
mac komplet igraih karata
maca eki za kamenoklesarske i zi-
darske radove
macakan 1. onaj koji hvata i odstra-
njuje ivotinje; ivoder, 2. lukav o-
vjek koji gleda samo svoju korist
macakanjo v. macakan
macalo dugi drveni ribiki tap
macat vabiti; primamljivati
macmudan djeak koji jo nije izra-
stao
macnit 1. ubiti, 2. ukrasti
macola mjesto za ubijanje stoke; kla-
onica
maak eljezna konica sa stranje ne
strane kara
maka v. maak
makadur drveni ormari opleten
tankom mreom za zatitu hrane od
muha
makariol v. makadur
makara 1. maskirana osoba za vri-
jeme karnevala, 2. neukusno odjevena
osoba
makarina ojaanje na prednjem
dijelu cipele
makula mali top koji se oglaava za
vrijeme alkarskih sveanosti; muar;
prangija
maa 1. mrlja na odjei, 2. neugo-
dan podatak iz prolosti neke osobe,
3. tjelesna mana
maan 1. zamrljan, 2. kompromiti-
ran, 3. tjelesno obiljeen
mai malen; sitan
madravida - sprava za izradu navoja na
vijku
72
magacin skladite; magazin
maganjat se 1. okilaviti; dobiti kilu,
2. ozlijediti se
magare tovar; magarac
magaretua visoka trava neugodnog
mirisa
maita srebrna filigranska kopa na
ovratniku alkarske koulje
maja majica
maja-bambina potkoulja; donja
majica
majden 1. rudnik, 2. bogatstvo
majita v. maita
majuan v. mai
makaruni makaroni; vrsta tjesteni-
makinja maina; stroj
makinjeta pisai stroj
makljat se tui se
makljaa tua, fiziki obraun
maknit 1. pomaknuti, 2. ukrasti
mala djevojka
mala 1. malena; sitna, 2. pojedinana
partija u igri karata ili balota, 3. slaba
karta od igre u brikuli
malica slaba karta u brikuli
malicija elja da se nakodi drugi-
ma; pakost; zloba
malopri maloprije; naloprin
maloprin v. malopri
maloprvo v. malopri
malovan zidarski pomonik
malta buka; inkarat
maminjorgo strailo nalik na ma-
garca kojim plae djecu
mamit vabiti; primamljivati
mamit se pomamno se ponaati
MAMLAZ MASTIT
mamlaz krupan i snaan ovjek
mamuza ostruga
mana hrana
mana napojnica
mana v. mana
mandalica drveni zapor koji osigu-
rava vrata od nasilnog otvaranja
mandalit zatvarati vrata mandali-
com
mandrilo pogrdan naziv za ljude sa
splitskog obalnog podruja
mandule angine; krajnici; tonzile
mandulet mandulat; slastiarska
poslastica od badema
mana hrana
manat jesti
manica ruka na vratima
maninjorgo v. maminjorgo
manistra tjestenina
manit mahnit; sulud; bijesan; lud;
pomaman
manit 1. odmahnuti, 2. ukrasti
manit se ostaviti se
manitat ponaati se mahnito, sulu-
do, bijesno
mantaluk vrtoglavica
mantat zavaravati
mantel 1. mantil; ogrta, 2. vanjski
gumeni, plastini ili koni zatitni dio
gumene zranice na kolu od bicikla,
nogometnoj lopti
mantija sveeniki habit
manjadura hranilica za ptice u kr-
letci
manjamukte bezobrazno jesti i piti
na tui raun
manja ograen prostor za pripre-
mu konja galopera
manjaa dobra i obilna hrana
manje minus u raunskoj operaciji
oduzimanja
manat slasno jesti u velikim kolii-
nama
manjerka posuda iz koje se jede
manjkat nedostajati
manjkamenat nestaica; ono to ne-
dostaje
maon 1. odreda; veinom; svi; ma-
hom, 2. najee; obino; ponajvie
maovina mahovina; zeleni biljni po-
kriva koji raste na vlanim mjestima
mara oujak; ouljak
marangun drvodjelac; stolar
maratina bijelo groe sitna zrna
marenda obrok izmeu doruka i
ruka
marendin marenda u prirodi (naj-
ee na uskrsni ponedjeljak)
marija starinski novac; ugarski no-
vac s likom bogorodice
marka stranica novia na kojoj se
nalazi grb (u igri vrtice)
mar izraz u igri tercila
marujele hemoroidi
marun divlji kesten
marva stoka
masan 1. koji sadri masti ili masno-
e; mastan 2. koji donosi veliku korist,
3. koji zamaen izvana ili izgleda kao
da je premazan mau, 4. koji je neu-
kusan, vulgaran i prelazi granice pri-
stojnosti
maslat uvijeno lagati; davati lana
obeanja; palamudit
maslo maslac; mlijena masnoa
dobivena metenjem
masnica krvni podljev na tijelu na-
stao od udarca; modrica
mast sok dobiven gnjeenjem, gae-
njem ili stiskanjem zrelog groa
mastit gnjeiti, gaziti ili stiskati zre-
lo groe zbog dobivanja masta
73
MAAT MERAk
maat praviti nareze na vijku
maurika ostaci masti nakon pri-
preme jela
mae klijeta za ar koja nosi aram-
baa u pripanjai
maat se uzeti neto rukom
mait se v. maat se
maklin eljezno orue nasaeno na
dralo, iljasto s jedne, plosnato s druge
strane, slui pri kopanju i krenju; pijuk;
budak; trnokop
matelo drvena, limena ili plastina
posuda koja slui za pranje odjee ili za
prelijevanje vina; vjedro
matilo v. matelo
matuluk nagrada koju dobiva gla-
sonoa dobre vijesti
matadur jaka karta u brikuli i tre-
etu
mate majka; mati
mater v. mate
materice predzadnja nedjelja pred
Boi
matrak drvena batina
matrijal materijal; graa
matrikula pomorska putna isprava
matun opeka; cigla
matuzan vrlo star ovjek
mauna mahuna; mladi grah
mau kartaka igra
mavat mahati; pozdravljati pokreti-
ma ruku
mazija elik
maa jutena vrea
maerijola brnjica; mreasta zatita
na pseoj njuci
mearno meko; blago; juno (odno-
si se na vrijeme)
meanje kozje glasanje
meenje v. meanje
74
meit se navikavati se na neto
me mekinje pomjeane s vodom
koje slue kao hrana za kokoi
meaja drveno pomagalo za mete-
nje mlijeka;
meat stavljati; polagati
meat se praviti se vaan; postavljati
se s visoka
medikament ljekoviti sastojak
meduljica ploica od kovine s re-
ljefnim prikazom; manja medalja
mea kamen koji oznaava granicu
imovine; granica izmeu dviju njiva;
meja
meuse izmeu sebe
meja kamen koji oznaava granicu
imovine; granica izmeu dviju njiva;
mea
mejanik vlasnik susjedne njive odi-
jeljene mejaem
mejdan megdan; mjesto boja
meka mamac u lovu rijenih rakova
mekan igra s kamenim ploama
mekinje ljuske samljevenog zrnja
ita koje se sijanjem odvajaju od brana
meki rak koji je odbacio oklop
mekunjak v. meki
meku v. meki
mela imela; zimzelena biljka od ijih
se plodova radi ljepilo za lov na ptice
meljat prevrtati to po rukama ili po
ustima
menule sprava za pritiskanje;
kripac
meneka mene
menika meni
menon mnom
menteljit brinuti se o nekome
merait polako uivati u jelu i piu
merak elja za im; uitak u emu
MERE MISTO
mere moe
meritat zasluiti; pripadati; tokat
merlo ipkast i vezen ukras na en-
skoj odjei ili na posteljini
merlis miris
merlisat mirisati
mertek tanje drvo za izradu krova
meruni 1. izraz za krepanu ivotinju,
2. zloban izraz za pokojnog ovjeka
meslema izobilje (u pravilu, hrane)
meslian bosiljak; zeljasta biljka
ugodna mirisa
mesojia vrijeme mrsa od Tri kralja
do Poklada
mest meajom u stapu odvajati ma-
slo od metenike
mest mesti metlom
mekinjast - slabaan; osjetljiv
metar majstor u nekom poslu; za-
naija
metrijat znalaki obavljati neki
posao
metrovica 1. okretna i sposobna
ena, 2. metrova supruga
metenika tek izmeteno mlijeko;
mlaanica
metenje postupak pri kojemu se
mlaenjem meajom po mlijeku u sta-
pu odvaja maslo
metiljav slab; nemoan, boleljiv
metit metnuti; staviti
meza hrana; zakuska
mezaluna bijeli kruh u obliku polu-
mjeseca; kriva
mezaluto crno-sivo
mezanin 1. ovalni tanjur, 2. polukat
mezo pola; polu
mica kapa ukraena trakom
micina gnojna oteklina na vratu
mii bjei; odlazi; brii
mii v. mai
mid komad tanke kovine; lim; lata
miden limen; od lima
midenica stono zvono od mida
mier rije kojom se neto potvruje
migoljit izvijanjem se izvlaiti
migat 1. micati, 2. davati znakove
zatvaranjem i otvaranjem oiju
Mijovil Mihovil
mijur mjehur
milo osjeaj tuge; osjeaj aljenja
miluit milovati
miljun milijun
mina mijena; promjena; izmjena
minda enski spolni organ
minue naunice; reine
minit proi; prestati; istei
mira 1. mjera; standard za mjerenje
veliine ili koliine, 2. mjera; dimenzi-
ja dijela tijela pri izradi odjee ili obu-
e; 3. mjera; granica do koje je neto
doputeno, 4. mjera; primjena propisa
s odreenom svrhom
mira geometar; ometar
mirakul udo
mirboat stiskom ruke davati mir
jedan drugome
mire miran ovjek
mirina poljski suhozid
misar osoba koja ide na misu ili je
na misi
misec 1. mjesec; nebesko tijelo, 2.
mjesec; dvanaesti dio graanske go-
dine
miseina mjeseina; nono osvjet-
ljenje
misto 1. mjesto; ogranieni dio pro-
stora na kojemu se to odvija, 2. mje-
sto; prostor gdje se to moe smjestiti;
poloaj u redoslijedu; pozicija na po-
75
MISTO MIUR
vrini, 3. mjesto; sluba; posao; na-
mjetenje, 4. mjesto; naselje
misto umjesto; izraz koji ukazuje na
zamjenu ega im
mistrija zidarski alat kojim se pre-
vlai buka; manja metalna posuda s
drvenom rukom
misusovo u ime Isusovo
miadanca mjeavina
miaja drvena lica za mijeanje ku- mlivo ito za mljevenje ili samljeveno
kuruznog brana
miakinja vrsta korova
miakinje dlake koje rastu na licu i
drugdje kod mlade osobe
mialica mjealica za beton
mianca v. miadanca
miancija v. miadanca
miat mijeati
miavac miji izmet
miina koa domae ivotinje u ko- mokete klijeta za razgrtanje eravice
joj se dri vino, voda ili sir; bekina
mitit mimoii (nekoga ili neto)
miza stol
mierija sirotinja; siromatvo
mlaanica tek izmlaeno mlijeko
mlad nedozreo
mlada nevjesta; djevojka na dan
vjenanja
mladac mladi eljugar koji jo nije more v. mere
dobio boju perja
mlade made; taman biljeg na ti-
jelu
mladi enik; mladoenja; momak
na dan vjenanja
mladovaina mlijeko krave nakon
teljenja
mlaarija mladost; mlade; omla-
dina
mlatimudan v. macmudan
mliika vrsta trave
76
mliko mlijeko
mlikar 1. mljekar; osoba koja proi-
zvodi mlijeko, 2. mljekar; osoba koja
raznosi mlijeko, 3. prostorija za pre-
radu i uvanje mlijeka, 4. posuda za
raznoenje mlijeka
mlin naprava koja melje
mlinca mlinica; kua na vodi s mli-
nom; vodenica
ito
mlun dinja
mobilja namjetaj; pokustvo
moca u ime oca
modar plav
modra suknja od modrog platna
modraperla vrsta dugmeta
modrna suknena haljina do pojasa
koju nose starije ene; modrina
mokrina velika vlaga
molat popustiti
momak 1. neoenjeni mladi, 2.
pratitelj alkara
mona osoba koja tee shvaa
monada nestaluk; glupost; pizda-
rija
montura odjea; nonja
morlako primitivac
moro crn, garav ovjek
mora sprava u koju se prilikom re-
zanja pritegne prut
moskat mozgati; misliti mozgom
mosur visei krovni led
mo moe
more v. mo
moli moe li
mour metalna ili drvena ovea po-
suda
MOT MUKA
mot 1. znak suigrau u kartama, 2.
znak openito, 3. sposobnost; talent;
nadarenost
motat 1. motati; namotavati neto,
2. motati; manipulirati s nekim
motika metalno orue s drvenom
drkom za kopanje i prekopavanje
zemlje
motiit kopati ili prekopavati moti-
kom
mozgat razmiljati; misliti
modane mozak
modani v. modane
moane v. modane
moani v. modane
mrakat podvikivanjem tjerati stoku
mraknit 1. potjerati, 2. ubiti, 3.
ukrasti
mramornjaa - franja od mramora
mraz led
mrcenja veliki orao koji se hrani
krepanim ivotinjama
mrcina 1. leina; strvina, 2. ljude-
skara
mrikarta inovnik; impjegat
mrit 1. mazati crnom bojom; crni-
ti, 2. runo pisati, 3. spolno opiti
mrdat micati se; pomicati dijelove
tijela
mrelica ogrlica; kolajna
mrga krupan i razvijen ovjek
mriarica torba za obavljanje spize
mrkan neukopljeni ovan; ovan za
parenje
mrkanje parenje izmeu ovce i ovna
mrkli tamni; bez svjetla
mrlis v. merlis
mrlu v. merlis
mrlisat v. merlisat
mrluit v. merlisat
mrmoljit mrmljati; nerazgovijetno
govoriti
mrnjaukat mijaukat
mrs masnoa; masno meso
mrsalina v. mrs
mrsan masan; debeo; pretil
mrsit zapetljavati
mrsit se jesti masno
mr uzvik tjeranja; mar
mravan slabaan; mrav
mrtac mrtvac
mrtouzice nain vezanja vora tako
da ga je teko odrijeiti
mrtvimice opasno po ivot (izraz
kojim se opisuje snaga udarca)
mrtvine podjela imovine pokojnika
mrvu malo; zeru
mucikara maka od milja
mualica igra utnje
mualjiv utljiv
muat utjeti
mu kamen razdrobljen ekiem
muak 1. pokvareno jaje koje se mu-
ka, 2. bezvrijedna, pokvarena osoba
muat ispirati protresanjem tekui-
ne
muda monje
muda enka eljugara
mudante donje gae
mudlat varati; driblati
mudonja 1. hrabar i odvaan ovjek
2. ovan s velikim testisima
mujkalo drveni sud za skupljanje
brana ili vaenje vode iz lae
mujs uzvik kojim se doziva maka
mujsa 1. maka, 2. ukrasni krzneni
ovratnik; pelica, 3. stidnica
mujsnit ukrasti; munit; punit
muka 1. veliko naprezanje u radu, 2.
fizika ili duhovna patnja, 3. imovina
77
MUKA MUGAVAC
steena velikim trudom, 4. osjeaj ga-
enja; tegobe u elucu; munina
muka sitno, bijelo brano
mukajet opa utnja; grobna tiina
mukanje glasanje goveda
mukti ovjek koji nikad nita ne plaa
muktievina ono to je besplatno
mukte besplatno; badava; dabe
muktiina v. muktievina
mulac kopile; vanbrano muko di-
jete; mule
mulam tanko masno meso koje pre-
kriva rebra u bokovima goveda, blie
prednjem dijelu
mularija djeurlija
mule kopile; vanbrano muko di-
jete; mulac
mulegin unutarnji kuni pregradni zid
mulek mekani rijeni rak koji za vri-
jeme ljetnih mjesec mijenja oklop
mulika mekani ukasti lapor
mulin ovan bez rogova
muljat 1. gnjeiti ili tijetiti groe,
2. zaobilaziti istinu; mutiti; okolia-
ti, 3. baviti se sumnjivim poslovima;
izbjegavati zakone i propise
muljika v. mulika
munit ukrasti; mujsnit; punit
munita sitan kovani novac; sitni
munjen koji nije sasvim normalan;
opaljen; udaren; trknut
mur peat; ig; tambilj
mura puka igra u kojoj igrai isto-
vremeno pokazuju ispruene prste
jedne ruke pokuavajui pogoditi
zbroj prstiju
mura igra mure
mural glavni, potporni zid
murat igrati na mure
murga crno vino sumnjive kvalitete
78
murljat provlaiti kroz vodu
murva 1. stablo, dud, 2. dudov plod
mus ono to se mora; prisila
musav iskrivljenog, neveselog lica
musit se izrazom lica iskazivati ne-
zadovoljstvo; durit se
mua opinski panjak u sinjskom
polju ustupljen alkarskom drutvu na
koritenje
muarelo magarac
mu miris za lice ili tijelo
muanje nanoenje mirisa na kou
mukaraa ena koja se ponaa kao
mukarac i preko mjere se drui s mu-
karcima
mukardin djeak kod kojeg se pri-
mjeuju dobre odlike budueg mu-
karca
mukobanja ena koja nalikuje mu-
karcu
munica kaeta ispred mlina u koju
pada brano
mutra uzorak tkanine
mutrat 1. tjerati u red; podvrgavati
disciplini; uvjebavati, 2. gnjaviti; do-
saivati
mutuluk v. matuluk
mutap prekriva od kozje dlake ili
vune
mutav nijem
mutvi mlado stablo, najee hra-
stovo
muto 1. osoba koja ne moe govori-
ti, 2. osoba koja rijetko govori
muva muha
muvenjak muhin upljuvak; muhin
izmet
muzina kasica
muarjola brnjica za psa
mugavac vrsta gljive
NA NADUT SE
na uzmi; izvoli
nabac centarut
nabaca 1. urok, 2. buka
nabacat 1. nabaciti to na hrpu, 2.
nabaciti kilograme; udebljati se
nabadat 1. teko hodati s noge na
nogu, 2. nabijati ili navlaiti to na ne-
to iljasto
nabandu nastranu
nabasat sluajno naii na to; sluaj-
no sresti koga
nabaka posebice
nabako v. nabaka
nabiflat nauiti napamet; nabubat
nabiguzica prodrljiva osoba koja se
namee radi besplatnog jela; mukta
nabijaa starinska puka koja se puni
s vrha cijevi (nose je alkarski momci)
nabrajat 1. glasno naricati za pokoj-
nikom, 2. uporno prigovarati
nabrk na dug; na povjerenje
nabrusit se upregnuti sve snage za
neto
nabreknit nabreknuti; natei; pove-
ati obujam
nabubat nauiti napamet; nabiflat
nabubat se dobro i obilno se najesti
nabubrit v. nabreknit
nacickat se lagano se opiti
nacvrcat se v. nacickat se
naandrat loe i neuredno napisati
naandrljat v. naandrat
naet poeti troiti ili upotrebljavati
(primjerice, prut)
na se dogovoreno se sastati s nekim
naulit 1. postaviti to na odreeno
mjesto, 2. namjestiti ui da bi se bolje
ulo, 3. zauzeti odreeni stav na nogama
N
nauit nositi na leima
nave izdubljena drvena posuda u
kojoj se mijesi kruh
nadarenje starinski izraz za nagradu
nadarje v. nadarenje
nadekat namlatiti; istui
nadimit se 1. nadisati se dima, 2. ti-
jelom i odjeom poprimiti miris dima
nadit 1. nadjenuti nekome ime ili na-
dimak, 2. nadjenuti neto na neto (pri-
mjerice, mamac na udicu), 3. nadjenuti
ili neto s neim (primjerice, svinjsko
crijevo s mesom)
nado 1. dignuti se u razini; nabuja-
ti, 2. poveati obujam dizanjem iznu-
tra ili vrenjem, 3. napredovati u raz-
miljanju; pribliiti se nekom stavu
nadolivat nadolijevati; dodavati te-
kuinu
nadomeat dometati; dodavati; pri-
dodavati
nadotukat nadodati
nadovezat uhvatiti se nekoga; dosa-
ivati nekome
nadountat nadostaviti; dodati je-
dan dio tako da ini cjelinu i produ-
uje
nadrljat stradati; nadrapati
nadrobit 1. namrviti komadie kru-
ha u tekuinu (primjerice, mlijeko ili
juhu), 2. napriati opirno i besmisleno
nadronjat se naspavati se
nadrt se obilno se najesti
naduduit se - jako se opiti
nadut se 1. fiziki se napuhnuti uzi-
manjem hrane ili pia, 2. postati umi-
ljen ili nadmen
79
NADUVEN NAMIRIT SE
naduven - 1. fiziki napuhan, 2. umi-
ljen; nadmen
naga nagao; koji ima neobuzdanu
narav i lako se raesti
nagarit natjerati na jurnjavu
naget se nakriviti se na jednu stranu
nagolubit naoblaiti
nagovedat estoko isprebijati
nagrajsat naii na neto neugodno
nagrcat se nagutati se tekuine pro-
tiv svoje volje
nagripan naboran
nagrnit nagrnuti; navaliti
nagumat se najesti se
naguzit 1. prevariti, 2. izvriti oblju-
bu s lea
naguzit se 1. isturiti stranjicu, 2.
stajati nekome na putu
najat uporno i agresivno zahtijevati;
urno raditi; navrat
najeuren nakostrijeenih dlaica
(najee od straha ili hladnoe)
najposlin najposlije; na koncu; na
kraju
najprvo najprije
nakeker ukrivo; nakrivo
nakerit nakriviti
nakesat se dobro zaraditi
naki onakav
nakien veselo podnapit
nakijat napadati (odnosi se na snijeg)
nakinureno neukusno i pretjerano
ureeno
nakinit udariti (najee nogom u
stranjicu)
nakljukat 1. kljukajui nahraniti, 2.
na brzinu napuniti
nako onako
nakontati nabrojati
nakopitit namnoiti
nakori napamet; bez itanja
80
nakostriit se nakostrijeiti se; 1.
dignuti dlaku ili perje tako da stri
(ivotinje), 2. zauzeti obrambeni stav;
spremiti se za sukob; naotriti se
nakresan pijan
nakurnjak pletena vunena navlaka
koja muki spolni organ titi od hlad-
noe
nakusat se obilno se najesti
naladit se prehladiti se
nakvi v. naki
nalandrat brzo obuti ili brzo odjenuti
nalantrat naii; susresti
nalemat namlatiti; istui
nalipit nalijepiti
nalit se opiti se
nalivat 1. nalijevati tekuinu, 2. sali-
vat; raditi betonsku plou
naloprin maloprije; maloprin
naljoskat se posve se opiti
naljudikat se ugodno se narazgovarati
namacat 1. stei puno neega, 2. na-
mamiti; privui
namakarat se opremiti se kao ma-
kara; prenapadno se naminkati i ru-
no se odjenuti
namaknit namaknuti; priskrbiti;
stei materijalna dobra
namaat namazati mau
namazat se naminkati se
nameit se naviknuti se na neto od
ega se teko odviknuti
namirat usmjeravati to ili koga
kome
namirit 1. nahraniti (blago ili sebe),
2. ispuniti ija traenja u novcu; srediti
raune; isplatiti, 3. zadovoljiti odreene
potrebe
namirit se namjeriti; naii na koga
ili to
NAMISTO NARIZAT
namisto umjesto
namitaljka namjetaljka; podvala
namlit namljeti; samljeti eljenu ko-
liinu ega
namrikano naborano; zguvano
namrlisat se namirisati se
namrluit se v. namrlisat se
namusit se napraviti turobnu gri-
masu lica; obendat se
namuan namirisan
na-na izraz kojim se maloj djeci do-
arava spavanje
nanit nanijeti
nanoge pjeice
napenalit se namjestiti se i biti na
smetnji
naoposun na pravu stranu
naorat dosaditi preko mjere
napasan 1. napastan; koji dovodi u
napast, 2. napastan; koji dosauje
napasat uklopiti
napatinat namazati patinom (odno-
si se na cipele)
napisnik zapisnik o odranoj alkarskoj
trci
napiturat naminkati
naplet gornji pleteni dio opanka
napo napola; polovino
napoj hrana za svinje
napolica mjeavina jema i penice
napolitana a, duja i trica od istog
zoga u igri treeta
naponase jedan po jedan
napor oviji ili kozji gnoj
naporu nadohvat
napose posebno
napoveljat 1. spopasti, 2. dugo i e-
sto govoriti
napovid najava udaje ili enidbe s
oltara
napraak bezdimni prah za puku
napravan dobra zdravlja, izgleda i
dranja
naprdit udariti (primjerice, nogom
u stranjicu)
naprdit se nametnuti se
napripravit osigurati u dovoljnoj
mjeri
napriu brzopleto; urno
naprlitat se pretjerano se urediti
naprndeit staviti neto na pogre-
nom mjestu
naprndekan uvrijeen; ljutit
naprnduljen v. naprndekan
naprnen v. naprndekan
naprobivat natui; izbatinati
naprsan nagao; silan
naprsit v. naprsan
naprstak limeni zatitnik za prst koji
kod runog ivanja slui za potiskiva-
nje igle
naprnjak dio opreme na prsima
alkarskog konja; oprsina; prsina, pr-
njak
naprtit natovariti na lea
napucat se obilno se najesti
napumpat napuniti zrakom
napuntat nagovoriti na neto loe
naramak koliina neega prenosiva
obuhvatom ruku
naravski naravno
narest 1. narasti; postati vii rastom,
2. odrasti; dosei konanu visinu
narikaa ena koja se profesionalno
bavi naricanjem, oplakivanjem pokoj-
nika
nariktat namjestiti; staviti na odre-
eno mjesto ili u odreeni poloaj
narikua v. narikaa
narizat narezati
81
NAROGUIT SE NEMERE
naroguit se izrazom lica pokazati
ljutitost i spremnost na sukob
naroljat se silno se opiti
nasadit 1. staviti jaja pod kvoku, 2.
nabiti dralo na orue
nase na sebe
nasickat nasjeckati
naskroz potpuno
naspugat se upiti puno vode
nasrid na sredini
nastovrljit uporno stajati na nekom
mjestu
nasupat najesti se supajui; najesti
se namaui kruh
naaketat istui akama
naunjit se grimasom istaknuti nos i
usne
natimat namjestiti; urediti; dovesti
do eljenog poloaja
natandrit se stati na pogreno mje-
sto
natavljat nabacati veliku koliinu
hrane u sebe
natentat nagovoriti na lo postupak
natrackat se prekomjerno i neuku-
sno se naminkati
natrat natjerati; potaknuti na inje-
nje protiv svoje volje; prinuditi; prisi-
liti
natrtit se biti na smetnji; smetati
natu se dobro se najesti
natukat nahukati; hukanjem ne-
koga dovesti u stanje mrnje ili elje za
sukobom
nauckat navesti ljude na svau
nauen naviknut; priviknut
naudit nanijeti tetu; nakoditi
nausove na udare
nauzgor uspravno
nauzna na lea; na leima
82
nauznak v. nauzna
navik uvijek; zauvijek; dovijeka
naviljak koliina trave ili sijena koja
se moe zahvatiti vilama
navisit staviti posudu s hranom nad
vatru
navistit najaviti vjenanje
navr navrh
navrat uporno i agresivno zahtijeva-
ti; urno raditi; najat
navrat navrtati ili cijepiti stablo ili
trs
navrnit navratiti
navr-vrice na samom vrhu
navunjit naoblaiti
nazad 1. prije (u vremenskom smi-
slu), 2. natrag; iza
nazba nazeb; prehlada
naziat nazidati; podignuti zida-
njem
nazuvci vrsta vunene obue; obojci
koji se navueni na bive nose ispod
opanaka; terluci
naderat se obilno se najesti
naimat se dizati ili pomicati to
svom snagom
neist prljav; porak
nedilja 1. nedjelja; dan u tjednu, 2.
nedjelja; tjedan
nedokazan tvrdoglav; nerazuman
nedotupit glup
negda nekada
negdi negdje
neja mala djeca
nejak slab; nerazvijen
nekcija injekcija
nekrst nekranin; osoba koja nije
kranin
nelo umjereno dobar
nemere nemoe
NEMILO NOSIT SE

nemilo neizmjerno; ogromno nezabiljen 1. taman; crn, 2. nemilo-

nemore v. nemere srdan
nemo ne moe nigdi nigdje; ni na kojem mjestu; ni
nemrs nemasno jelo na kakvom mjestu
neobadavat ne sluati; ne uzimati za nikaki nikakav
ozbiljno; ignorirati niki 1. neki; jedan; ma koji; bilo koji,
neotice nehotice; nenamjerno 2. neki; koji; pokoji, 3. neki; nekakav
neredan neuredan; zaputen nikidan nekidan; prije nekoliko
neskoli pogotovo dana
neslan bezvezan niko 1. nitko; nijedna osoba; nitko
nesmiran 1. nemiran, 2. nerazmje- od ljudi, 2. nitko; nitavilo; bezvrije-
ran; prevelik dan ovjek
nesra 1. nesrea, 2. onaj koji nita nikoliko nekoliko
ne valja; onaj koji sve upropatava; loa nikolko nimalo
osoba nim nijem; koji nema sposobnost go-
nesria v. nesra vora
nesritnjak osoba bez sree; osoba nimije nije mi
koju je zadesila neka nesrea ninat ljuljati
nesrtnjak v. nesritnjak ninua vrsta loze
nestiman slabo cijenjen; neprihvaen nito neto (pojava, predmet, bie)
nesvist nesvijest nizanj niz njega
nesvrsebit neuraunljiv; koji nije nizdol prema dolje; nizbrdo; niz str-
pri zdravoj pameti minu
ne nee nizere nimalo
netijak neak; sinovac; bratov ili se- noarit lutati nou; provoditi noi
strin sin izvan kue
neterba nevolja; neimatina nogara manji metalni nosa koji slu-
neudi ne smeta; ne teti io za ravnoteu bicikla ili motora u mi-
neumidan neukusan; nikakav rovanju
neutuen neukopljen nolko onoliko; u onoj mjeri
nevera nevrijeme nono broj 90 u tomboli
nevira nevjera nonomo tamo
neviran nevjeran; sumnjiav nosea trudna
nevirnik ateist nosit 1. ostavljati jaja; nesti (ivoti-
nevista 1. nevjesta; ona koja se uda- nje), 2. davati plod; raati (biljke), 3.
je; mlada, 2. nevjesta; sinova ili brato- biti u drugom stanju; biti nosea; no-
va ena; snaha siti dijete u utrobi (ene), 4. prenositi
nevrime nevrijeme to, 5. sukobljavati se s im, 6. imati na
nevit nevjet; nespretan u obavlja- sebi kao odjeu ili ukras
nju kakvog posla nosit se odijevati se

83
NOTAK NUNDE

notak nokat noice kare; makaze

note notes; biljenica
nove devet u igri mure
novitada novost
nozdrvaa ular za voenje nemir-
nog alkarskog konja
nu vidi; pogledaj
nude uzmi; probaj
nuder v. nude
nunde 1. ondje; na onom mjestu, 2.
ondje; na nekoj toki

84
NJAMAT NJUNJAT

NJ
njamat slatko i obilno jesti njizi njih
njanci 1. niti; izraz kojim se porie njoci valjuci od krumpira i brana
postojanje, 2. niti; izraz kojim se iska- njokac udarac u igri franja
zuje pojaano odricanje njoki v. njoci
njapat jesti njon njom
njava avao njorac ronilac
njidra njedra; grudi; prsa njorit roniti
njiov njihov njozi njoj
njijov v. njiov njuferica nevina djevojka
njin njim njunjat ljuljati

85
OBABIT OBLOGUZAN
O
obabit pomoi pri poroaju
oba 1. obii; posjetiti; pohoditi, 2.
obii; proi zalazei na mnoga mjesta,
3. obii; zaobii; proi unaokolo izbje-
gavajui koga ili to
obadavat poklanjati pozornost; da-
vati vanost
obagavit ostati epav
obaigrat prijei veliki prostor traga-
jui za neki ili neim
obajatit nabubriti; otei
obakovit otvrdnuti od starosti
obaline ostaci jela iza neijeg obroka
obamest pomesti oko ega
obametnit obrubiti
obamirit omjeriti; izmjeriti
obamlit samljeti manju koliinu ita
da bi mlin bio istiji
obamrit ne davati vidljive znakove i-
vota
obarine voda u kojoj se iskuhavaju
ivotinjske iznutrice
obarit kuhati kratko na slaboj vatri
obastat opstati; odrati svoje posto-
janje; preivjeti usprkos komu ili emu
obait obrubiti; zaiti rub platna ili tka-
nine
obdan po danu
obdanica dan od izlaska do zalaska
sunca; trajanje svijetlog dijela dana
obdulja 1. trka u natjecanju, 2. na-
grada pobjedniku natjecanja
obendat se napraviti turobnu gri-
masu lica; namusit se
obeselit razveseliti; postati veseo;
uiniti kome veselje
obigrat urno obii
86
obigravat salijetati koga; oblijetati
oko koga
obiknit naviknuti; stei naviku
obilit oliiti zid u bijelu boju
obiruke 1. objeruke; objema ruka-
ma, 2. objeruke; svim srcem; vrlo rado;
srdano
obisan obijesan; neobuzdan u pona-
anju i zahtjevima
obisit 1. objesiti; privrstiti to dane
dodiruje tlo, 2. objesiti; usmrtiti vje-
anjem
obist obijest; neobuzdanost u pona-
anju i zahtjevima
obienjak muki spolni organ; una
objaat ojaati; postati jai prehra-
nom, uzimanjem lijekova ili isprav-
nim ivotom
objanjica ovca koja doji janje
oblaguzan prodrljiv; nezasitan
oblajat oklevetati
obleguzan v. oblaguzan
oblejat dobro se opiti
obliat oblijetati; salijetati koga; tr-
ati oko koga ulagujui se; motati se
oko koga radi postizanja nekog cilja
obligan zaduen
oblivanje oblijevanje mlijeka radi
boljeg izdvajanja maslaca
oblizak malo hrane
oblizivat prelaziti jezikom preko usa-
na izraavajui zadovoljstvo prije ili po-
slije jela
obliznit se roditi dvojke
oblog ravno brdsko zemljite koje se
ne obrauje
obloguzan v. oblaguzan
OBLOKAT SE ODEKARE

oblokat se prekomjerno se opiti oepit odepiti; izvaditi ep

obluk drveno obru ili luk oeprljat ogrebati noktima ili kan-
obno nou; preko noi dama
obojak sukneni uloak koji se stavlja oepuat 1. oistiti koko od per-
u opanak ja, 2. nekoga materijalno iskoristiti ili
obonavat odobravati; slagati se; do- otetiti
putati oerupat v. oepuat
obor 1. podruje oko obiteljske kue, oevrljit otkinuti
2. ograen prostor za stoku oijo v. o
oborit strm oale naoale; ale
obrecnit se grubo i osorno to rei; oalin naoale s jednim staklom;
rijeima se okomiti na koga monokl; cviker
obredit obaviti posao ili zadatak oalinko ovjek koji nosi naoale
obrlatit na brzinu i zbunjivanjem oe se pravi se vaan
koga pridobiti za to oelimo hoemo li
obrzat se porezati se im otrim oeta okov na vratima; britvela
obrzdat 1. staviti konju metalni dio oorit postati slabovidan; oslijepiti
uzde u usta, 2. smiriti nekoga outit osjetiti; predosjetiti; iskusiti
obuena karta u brikuli koja nosi od hod
poene odadira mukarac koji glasno pu-
obu se postati sveenik ta vjetrove
oburdat prokuhati neto to e jesti odadirat glasno putati vjetrove
domae ivotinje odaklen odakle; od kuda
obuarit osiromaiti odalibat krenuti kad proe guva
obzinit zapanjiti ili iznenaditi koga odanit odmoriti; uzeti predah
da ostane bez rijei odanlen od tuda
ocidine nekvalitetno vino s dna bave odalamit udariti iz sve snage
ocidit mrav i ispijen u licu odaleit 1. odmai se; udaljiti se;
ocidito ocjedito; neto s ega se lako otii, 2. postati dalek; otuiti se
cijedi voda (primjerice, strmo zemlji- odapet umrijeti
te) odavle 1. iz ovog mjesta, 2. sa ovog
ocvilit rasplakati batinama ili gru- mjesta
bim rijeima odavlen v. odavle
o izraz kojim se vola doziva k sebi odbote odjednom
oak stariji mujak grdelina odeviljit otkinuti neto manje od
oalini kone ploice na konjskom neega veega
oglavu koje usmjeravaju pogled konja ode ovdje; tu
samo naprijed odek v. ode
oemuat oistiti od perja ili lia odekarce v. ode
oenit odlomiti odekare v. ode

87
ODERAT OGUGLAT
oderat 1. oguliti; naplatiti neprimje-
reno visoku cijenu, 2. izvriti tjelesnu
obljubu, 3. uvjerljivo pobijediti u igri
karata
odgegat otii polako i bez urbe,
klatei se lijevo-desno poput patke
odiljat noem skinuti kou s drveta
odimit pobjei
odiva cura koja se udaje u drugo
selo
odjavit se prekinuti kartaku igru
proglaavajui svoju pobjedu
odlake odakle
odlipit odlijepiti
odlivat odlijevati; preliti ili proliti
dio tekuine
odma odmah; smjesta; ovog asa;
istog trenutka
odma-nama odmah, bez odgode
odminit odmijeniti; zamijeniti
odmrsit raspetljati
odnaprid s prednje strane
odnit 1. odnijeti; premjestiti na dru-
go mjesto, 2. odnijeti; otuiti; ukrasti
odoka otprilike; ovla; bez sredstva
za mjerenje
odonlen odande; s onoga mjesta; iz
onoga mjesta
odora sveano alkarsko odijelo
odota od tuda
odozdal odozdo; s donje strane
odozgar odozgo; s gornje strane
odrabatit odbiti se od neega
odrebatit v. odrabatit
odriit odvezati; osloboditi od veza
odredit odluiti; donijeti odluku
odrenit odmaknuti
odrit oderati
odrna metalna konstrukcija po kojoj
se penje vinova loza i stvara ljetni hlad
88
odrukaa balota ili franja koja od-
govara ruci
odasprida s prednje strane
odsprida v. odasprida
odsurljat odlutati (najee u pija-
nom stanju i sumnjivom drutvu)
odkuriti 1. otvoriti kuru, 2. poma-
knuti koltrinu
odumrit odumrijeti; nestati; izgubi-
ti se
oduivat bezglasno isputati vjetro-
ve
oduvik oduvijek
odvidat odviti vijak
odvrnit odvijajui otvoriti
ofendit se naljutiti se; uvrijediti se
ofrlje nasumice; odoka; povrno
ogadit izvrijeati
ogarak ostatak drveta koji je gorio,
ali nije izgorio
oglav kono remenje koje se stavlja
oko glave konja
oglavi v. oglav
oglavina koa s ivotinjske glave
(najee svinjske)
oglavnik v. oglav
ognjica vrsta korova
ogorina v. ogorak
ograda ograena njiva, panjak ili
uma
ograt 1. ogrtati; nabacivati neto
preko sebe, 2. nabacivati zemlju na
prizemni dio biljke
ogrizine ostaci hrane
ogrnit zagrnuti; nabaciti gornji dio
odjee na ramena bez uvlaenja ruku
u rukave
oguglat oguglati; postati ravnoduan
i neosljetljiv na neugodnosti, nevolje i
tekoe
OGUZINA OMIRIT
oguzina zadnji dio hlaa oko stra-
njice
ojkavica vrsta pukog skupnog pje-
vanja
ojutra jutros
okanit odmoriti
okanit se ostaviti se ega; napustiti
to; prestati s im
okarakusit se 1. dobiti bolest karakus
(odnosi se na konje) 2. oronuti; oslabi-
ti; prijevremeno ostarjeti (odnosi se na
ljude)
okaat bijesno proturjeiti
okien 1. ukraen; uljepan s vie okruga bijela marama koju nose
ukrasnih predmeta, 2. pijan
oklen odakle; iz kojeg mjesta; iz ko-
jeg smjera
oklepit se naljutiti se uz pognutu
glavu i sputena ramena
okljun tuga; razoaranje; ljutnja
okljunit se naljutiti se uz tunu gri-
masu lice
okokole okolo; obilaznim putem
okoli rasuto mlinsko brano
okomerat popraviti; ozdraviti; oja-
ati
okomotat omotati; zamotati papi-
rom ili tkanino; uviti trakom, zavojem
ili koncem; obaviti se oko ega
okomrljat v. okomerat
okopertat v. okomerat
okopnit smraviti; tjelesno oslabiti
okoprcan samouvjereno ustar i
spretan
okopran v. okoprcan omarina v. omara
okosit se ljutito se obratiti; izderati
se na koga; izgrditi koga
okotit se dobiti mlade
okrenit poeti padati (odnosi se na
kiu ili snijeg)
okrenit se 1. promijeniti poloaj tijela
okretanje oko osi, 2. potpuno promijeni-
ti smjer kretanja, 3. potpuno promijeniti
nain razmiljanja; potpuno promijeniti
stavove
okresine otkresane granice
okriat okretati
okripa okrijepa; hrana koja daje
snagu
okripit okrijepiti; vratiti snagu uzi-
manjem hrane
okrpit 1. zakrpati, 2. udariti, 3.
obljubiti
udane ene
okruga 1. okrugao; kuglast; loptast;
obao (odnosi se na izgled) 2. okrugao;
potpun; zaokruen (odnosi se na svotu
ili broj)
oku okuka
okupit rastjerati
okurait ohrabriti
okurdelat porubiti prekriva od ov-
je vune platnenom vrpcom
okuanje starinski izraz za alkarsko
pripetavanje; opetovanje; foranje
oladit 1. uiniti da to postane hlad-
no, 2. smiriti se nakon ljutnje, 3. po-
stati ravnoduan prema komu ili emu
olajat olajati; rei la o kome; okle-
vetati
omanit omanuti; podbaciti; iznevje-
riti oekivanja; zakazati
omara sparina; vruina
omeat 1. omekati (primjerice,
vino), 2. zatopliti (primjerice, vrijeme)
omejait omeiti; razgraniiti
omirat procjenjivati gledanjem
omirit procijeniti pogledom
89
OMORINA OPUTAI
omorina v. omara
omrsit se 1. pojesti neto masno za
vrijeme posta, 2. okoristiti se, 3. obaviti
snoaj
omuat isprati vodom (primjerice,
neki sud, usta)
omudina monje s okolnom koom
omuljine nerazvijeni voni plodovi
onaka onakva
onaki onakav
ondak onda; u ono vrijeme
ondan onuda; onim putem; onim
smjerom
onesvistit se onesvijestiti se; pasti u
nesvijest
onizi onih
onolko onoliko
opajdarit udariti
opalac drveni predmet kojim se uzi-
ma brano iz vree; eula
opanci starinska kona obua alkar-
skih momaka; oputai
opandrit udariti
oparit se 1. opei se; zadobiti ope-
kotinu, 2. opei se; doivjeti neugodno
iskustvo
opauit udariti; mlatnuti
opelit postii bar neto; ostvariti bar
neto; dobiti bar neto
opeljeit dobiti sve na kartama
opeljuit v. opeljeit
opertat oporaviti se
operuat 1. strgati perje ili lie, 2.
dobiti sve na kartama
opet uzvik kojim se konja pri oranju
vraa u isti red
opetovanje dodatno takmienje al-
kara do konane pobjede jednoga; fo-
ranje; pripetavanje
opiit udariti; mlatnuti
90
opinit skinuti pjenu s kipue juhe,
prije stavljanja tjestenine
opit se mijeanjem se okrenuti su-
protno ostalim kartama (odnosi se na
kartu u pilu)
opiturat obojiti; premazati bojom
opivat ispriati pjesmom; sastaviti i
uglazbiti stihove o kakvom dogaaju,
osobi ili pojavi
oplavit udariti kurijom
oplaza dio oranice koji se ne moe
dobro obraditi plugom
oplazit izorati lou brazdu
opleak kratki i vezom ukraeni dio
nonje koji pokriva plea
opliak v. opleak
oplest 1. isplesti to pletenjem, 2.
udariti koga ibom ili kandijom
oplauzit udariti rukom
opleuit v. oplauzit
opleuzit v. oplauzit
oplivit oplijeviti; oistiti od korova
opol ruiasto vino
opotenit inei dobro popraviti
dojam
oprat vodom skinuti neistou
oprit obljubiti
oprdi metalna enska ukosnica
koja dri kosu da ne padne na elo
oprnjak salo sa svinjskog trbuha
oprsina dio opreme koji alkarskom
konju stoji preko prsiju; prnjak; na-
prnjak
op-trop skoiti-pasti; jesi-nisi
opuljat dobiti novce na kartama;
operuat
opust udariti
oputa vrpca od ovje ili kozje koe
od koje se prave opanci
oputai starinska kona obua alkar-
skih momaka; opanci
OPUTINA OTELKA
oputina privremeni put kojega naj-
ee utaba stoka
ora povoljan trenutak
ora 1. orao, 2. orah; oraj; oras
oraj v. 2. ora
oran pripravan; zdrav; io; odmoran
oras v. 2. ora
orit ruiti
orlana crkveni dom mladei
orljat buno prolaziti uz tutnjavu
orljava buka; tutnjava
orljavina v. orljava
orma oprema za uprezanje konja ili
magarca
ormarun mali ormar
ortat neto naglo poeti; iznenada
se neemu okrenuti
osamake pojedinano; jedan na je-
dan
oseknit 1. izbaciti slinu iz nosa, 2.
pobijediti u igri balota ili karata
osimenit osjemeniti; oploditi
osin sjena; sjenovit predio
osin izuzev
ositit osjetiti; 1. dodirnuti, 2. iskusiti
oslipit oslijepiti
osoje kraj koji nije okrenut suncu
osovina tekuina iz stajskog gnoja
osponjit otkopati; raskopati
osrdalj dio ivotinjske jetre
ostan dugi tap kojim se tjera stoka
u zaprezi
ostragua vrsta lovake puke
ostri oiati
osuijan osuen od suije
osvistit se 1. osvijestiti se; probuditi
se iz nesvijesti, 2. osvijestiti se; shvatiti
pogreke u svom ponaanju ili razmi-
ljanju
osvitlat osvjetlati
o hoe
oa 1. otiao negdje, 2. siao s uma;
poludio
oalit pobijediti s lakoom
oinit rukom otkinuti dio (primje-
rice, kruha)
oervat opaziti; uoiti; ugledati
oesta pravi; dobar
oeinjat uzeti nekome neto nad-
mudrivi ga
oinit 1. udariti rukom, tapom ili
biem, 2. otro pogledati
okopica svadljiva osoba; zlopamti-
lo
okoprcan okretan; spretan; snala-
ljiv
oli hoe li
opice ospice; zarazna djeja bolest
praena osipom i visokom temperatu-
rom
oponde od ograde; od mantinele;
od bilijarskog obruba
otarija gostiona; krma; birtija
otija hostija
otrokonda gruba i ljutita ena
otroljit strogo pogledati
otrulja vrsta slatkovodne ribe
ougavit dobiti ugu
ouljak 1. nagrizeni komad hrane,
2. ostatak pri raiavanju ita
ouljan izgrizen
ourgat kratko potopiti u vrelu vodu
ourit v. ourgat
otaka plitko matelo za otakanje
vina
otalen odatle; s tog mjesta
otan hotan; radian; marljiv
otangat obojiti
otegnit 1. otegnuti; razvui, 2. ote-
gnuti; umrijeti (pogrdno)
otelka krava s teletom
91
OTIK OULJAT

otik sprava za ienje zemlje s plu- vati u poslu

ga ovdalen v. odavle
otimice namjerno ovdan ovuda; ovim putem; ovim smje-
otkantat otjerati koga; rijeiti se rom
koga kratkim postupkom ovdek v. ode
otkos 1. ono to se ukusi jednim za- ovden v. ode
mahom kose, 2. koliina vina koju tko ovdolen v. odavle
moe popiti ovlen v. odavle
otkrabit se otopiti se ovliko ovoliko; u toj mjeri; tako
otkrakunat otvoriti vrata pomica- mnogo; volko
njem zasuna ovlini ovolini; ovoliko malen; vli-
otkrikat otkoiti kar ni
otkuit odkrinuti; nepotpuno otvo- ovlino ovoliko; ovoliko maleno;
riti (primjerice, vrata) vlino
otkvetat otvoriti ovolko v. ovliko
otlen v. otalen ovratnica dio opreme koju alkarski
oto osam u igri mure konji nose oko vrata
otoit 1. odliti vino iz masta, 2. obil- ovrancat se dobiti spolnu bolest
no se pomokriti ovrlj dio grane ili koca koji stri iz
otolen v. otalen zemlje ili vode
otoman poivaljka; leaj bez naslo- ozada odostraga; sa stranje strane
na ozdal v. odozda
otovina drugi otkos trave ozdol v. odozda
otpartit otii; otputovati ozgar v. odozgar
otpoinit odmoriti se ozgor v. odozgar
otpunta iz jednog puta; odjedanput oziat ozidati
otpuva otiao; nestao; izgubio se ozimica vrsta penice
otrat 1. otjerati, 2. obrisati, 3. otii,
ozovnit se odazvati se
4. odvesti koga ili to vozilom
odribit oddrijebiti; donijeti na
otrgat obrati (odnosi se na groe)
svijet konjsko mladune
otribit oistiti to od nepotrebnih sa-
oe 1. udariti, 2. opariti
stojaka
otriznit se 1. otrijezniti se; doi sebi oeg metalna lopatica za premjeta-
nakon pijanstva, 2. uspostaviti nora- nje eravice
malno, racionalno razmiljanje oelanda povoljno razdoblje za lov
otu mlaenjem odvojiti zrno od ptica pjevica
klasa oitit se okusiti se ita; okusiti se ne-
ovakizi ovakvi ega openito
onakizi onakvi ouljak oujak; mara
otvorat otvarati ouljat pokositi do zemlje
ovanjcirat dobiti nagradu; napredo-
92
PACIJENCA PARAC
pacijenca sposobnost podnoenja;
ustrajnost; mirnoa; strpljivost
pacjenca v. pacijenca
paat se mijeati se u tue stvari; di-
rati se u koga
paifik miran; smiren; nezainteresi-
ran; nesklon urbi
pait slagati; gomilati (primjerice,
novac)
pait pokazivati prstom u koga ili u
to
padipanj kola od brana, jaja i e-
era
padipanja v. padipanj
pagat platiti pogreku; stradati (pri-
mjerice, dobiti batine)
pajlak zakrpa za gumu
pajun luak; budala
pajda prijatelj; kompanjon
pajdo v. pajda
pak platnena torba u kojoj se nose
ibe s grdelinima i pribor za lov ptica
pjevica
paketina jastuna nosiljka za novo-
roene
pak-papir vrsti papir za omotava-
nje, velikog formata plave ili oker boje
palac palaa; vila
palac 1. dio kola na karu, 2. topli
proljetni vjetar
palamudit isprazno govoriti; gnjavi-
ti razgovorom; mudrovati
paletkovanje 1. slobodno ubiranje
plodova nakon prave berbe (primjeri-
ce, u vinogradu), 2. goenje ostacima
jela i pia dan nakon fete
palke drvene tribine na alkarskom
trkalitu
P
palket parket; drveni pod
palj 1. drvena lopatica za izbacivanje
vode iz lae, 2. drveni tuak za zbijane
kupusa u kaci
palja komadi drveta
paljevac mentol bombon
pampanidela pauina koja u prolje-
e leti zrakom
pana stari sinjski sladoled
panceta suena slanina proarana
mesom; suena svinjska potrbunica
pandrle lagane ljetne cipele
pandur policajac
panderka improvizirani prozori
na starim kuama
panibrod juha s komadiima kruha
panit malo se ohladiti
panin manje kruno pecivo
pantagana takor
pantivik pamtivijek; davnina; iskon
pantljiv koji dobro pamti
panjada krepka juha
panjok vojniki kruh
pa-pa pozdrav djetetu
papagalo papagaj
papilova naziv za igre na sreu
paprak peena janjea potkoljenica
paprnjak v. paprak
papriak v. paprak
paprinjak v. paprak
papundek vrsta izolacijskog materi-
jala
par paran broj
par-dipar igra prstima; par-nepar
para dah; zadah
para novac
parac onaj koji dolazi u paru; pri-
blino jednak
93
PARADIOT PAVER
paradiot slatko jelo od eera, jaja,
mlijeka i keksa
paranak dizanje tereta namatanjem
konopca na drvenoj osovini
parandujo sinonim za nakaradnu
osobu
parapet pregrada; branik
parat raivati; kidati
parenje spolni in kod ivotinja
parica koja dolazi u paru; priblino
jednaka
parip 1. konj, 2. stariji snaan mu-
karac
parit izlagati to djelovanju pare ili
vruine
parit se izlagati se djelovanju topline
parjat se 1. rijeiti se koga ili ega;
pustiti nekoga na miru, 2. ostaviti se
neke loe navike
parlafinta kao ozbiljno
parlat brzo govoriti
paron gospodin; gospodar
parona gospoa; gospodarica
particela estica zemljita
partija pojedinana igra karata
partit ii; putovati; odlaziti
pasat 1. dobro stajati; pristajati; od-
govarati, 2. goditi; biti po ukusu
pasat proi
pas 1. struk, 2. pojas; opasa
past 1. pasti; izgubiti ravnoteu pa
vlastitom teinom biti povuen nado-
lje i udariti o tlo; 2. pasti; izgubiti go-
dinu u koli
past 1. pasti; biti na pai; hraniti se
travom (odnosi se na stoku), 2. pasti;
pohlepno i obilno jesti (odnosi se na
ljude)
pa pa e
paa 1. trava koju pase stoka, 2. ko-
rist openito
94
paabrod velika cjediljka
paajica eljezni predmet koji pri-
vruje pomone drvene pregrade
pri zidanju; vidun
paaman rukohvat na stubitu
paanac mu enine sestre; bada-
nac
paaport - paso; putovnica
pae 1. velik i otar pas, 2. nepo-
kolebljiv, estok, ilav i opasan ovjek
paetina v. pae
pae djeja hodalica
pakula dravna livada za ispau
pao paso; putovnica
pata 1. tjestenina; manistra 2. kre-
masti kola
patafaol varivo od graha s tjeste-
ninom
patauta tjestenina prelivene uma-
kom od mesa
paticada pikantno jelo od zapeene
pa pirjane govedine nadjevene slani-
nom, enjakom i mrkvom, u umaku
sa suhim ljivama
paticerija slastiarnica
patro sve i svata izmijeano; bu-
kuri
pata ravni prijelaz na stubitu
patakun sitni novac
patimenat muenje; teko ivljenje
patina krema za cipele
patipari slini; nalik jedan na dru-
goga
pato nerijeeno; bez pobjednika
patrljica etiketa
patrona lovaki naboj sa streljivom
pauza pazuh; unutranji dio rame-
nog lanka izmeu prsnog koa i gor-
njeg dijela nadlaktice
paver stijenj u svijei petrolejci; tinj
PAVERUN PEKIR
paverun faferon
pavuza v. pauza
pazar 1. mjesto pod otvorenim ne-
bom gdje se obavlja trgovina; sajam 2.
utrak od prodane robe; inkas
pazarit trgovati
pazdrk stari momak; neenja
pazdrkan v. pazdrk
pazuv pazuh; unutranji udubljeni
dio ramenog lanka
pecibokun manji dio komada
pecigat zadirkivati; podbadati; boc-
kati; tucigat
pecigljiv sklon zadirkivanju, izazi-
vanju i bockanju
pecipala kruno tijesto preno na
masti ili ulju
pea rola smotane tkanine ili platna
peenica dimljeni i sueni svinjski
file
peet ig; peat
peurka gljiva
pedalat nogama pokretati pedale
pedana donji podvratak od suknje
pegula 1. nesrea; nevolja, 2. osoba
koju u svakodnevnim poslovima i pla-
novima prati nesrea
peka 1. zemljani predmet ispod ko-
jeg se na ognjitu pee hrana, 2. alkar-
ski tit
peka telea lijezda s vrata
pela glava bez kose
pelica krzneni okovratnik; mujsa
pelim pelin; ljekovita biljka
pelinka mala ptica pjevica
pelit nekome neto objanjavati da
ne zaboravi
penaa bijela perjanica na alkar-
skom kalpaku; elenka
penal kazneni udarac u nogometu
pendranje penjanje
pender prozor
peno v. penaa
pentat govoriti uz pomo ruku
pentranje v. pendranje
penula mali drveni podupira
pepeljavanje crkveni obred na istu
srijedu
peraa daska za pranje
perajica spona na remenu; zaspo-
nja
perda drveni zaklon za ognjite
perina pokriva ispunjen perjem
perit upraviti u pravcu ega (puku,
prst)
perjanica v. perina
perla biser; zrno bisera; probuena
kuglica koja oblikom podsjea na biser
i koja se nie u ogrlicu
perlonka najlonska koulja
pero 1. dio brane, 2. zeleni dio kapule
peron mjera za irinu kreveta ili
plahte
perona istaknuta osoba
perun v. peron
peruno izraz kojim igra tombole
najavljuje da mu za pobjedu nedostaje
samo jedan broj
peruat skidati listove ili perje; e-
muat
peruula vrsta male ptice; sjenica
peka uzimanje slijedee karte sa
vrha pila
pekat 1. uzeti gornju kartu sa pila,
2. razumjeti ili shvatiti neto
pekarija sinjska trnica
pekarua prodavaica na sinjskoj
trnici
pekir duga marama koju oko kape
omataju alkarski momci
95
PET PIROVAT
pet sitno nasjeckana slanina s enja-
kom
peta igraa karta s brojem 5 u tali-
janskim kartama
petat 1. rukom bacati neki predmet
prema cilju, 2. prstima pruati rogove
petica pet snopova ita postavljenih
na njivi
petina v. peta
petrada kamenolom
petreika krai komad konopa
petroulje petrolej; nafta
petrouljka svijea na petrolej
petrovac sinjska esma kod Alkar-
skih dvora
petrovaa vrsta jabuke ili smokve
petrusimen perin
petrusimul v. petrisimen
petun odvojena samonosiva prosto-
rija
picajzla 1. stidna u, 2. dosadan i
sitniav ovjek
picanit se lickati se; dotjerivati se
picat pobjei (primjerice, sa kolskog
sata)
picigamorto grobar
picikato besprijekorno ureeno
picukara izrazito pobona usidjeli-
ca koja svaki dan ide u crkvu
piit urno ii
pikarat psovati
pia suho sijeno
pierin aica za rakiju; bierin
piga 1. pjega; mrlja smee ili ukaste
boje na ljudskoj koi, 2. pjega; mjesto na
nekoj povrini koje se od nje izdvaja po
boji
pijaca glavni sinjski gradski trg
pijeca v. pijaca
pijen pijan
96
pijat tanjur
pijet v. pijat
pik 1. elja za kim ili im, 2. mjesto
ili izraz spasa u djejoj igri hvatanja
piket dio sinjskog polja
piketbar vjealica za odjeu koja
stoji u hodniku
pikolo vrsta igre s talijanskim kar-
tama
pilina mokraa od stoke
pilit napadno gledati u nekoga
pilotina sitni drveno otpaci koji na-
staju piljenjem
pilovina v. pilotina
pilj jedno noenje u kartama
piljak sitni kamen
piljevina v. pilotina
piljit v. pilit
pimet vrsta mirisnog bibera
pimperlan koji dri do sebe
pim-pim igra s djejim pitoljima
pimpola vrsta zemljanog kukca
pina pjena
pinceta metalna hvataljka s elasti-
nim krakovima
pinel kist
pinjata manja kuhinjska posuda
pinjatin lonac za kuhanje odjee
pinjetin v. pinjatin
pinjur viljuka; forketa
pinka 1. sitnica; malenkost, 2. na-
knada za upotrebu igraih karata
pipina bjelkasta izraslina na vrhu
kokojeg jezika
piplavo osjetljivo
piplica 1. mlada koko, 2. mlada dje-
vojka
pir svadba; vjenanje
pirga pjegavi ovjek ili ivotinja
pirovat sudjelovati u svatovima
PIRGAST PLENKA
pirgast pjegav; aren
pirija lijevak; livak
pirika vrsta korova
pirmi pirina; ria
pirula pilula
pirun v. pinjur
piska 1. tanki, uplji predmet za pi-
jenje, 2. dio dipala koji proizvodi zvuk
pisma pjesma
pismar 1. ovjek koji pie pjesme, 2.
prirunik sa starim narodnim pjesma-
ma
piaka mokraa
piice pjeice
pitanja kratka kragna na koulji
pitanjica v. pitanja
pitavac zvidaljka
pitet dio njive na kojemu izvire
voda
pitol pitolj
pitula 1. propovijed; crkveno ita-
nje, 2. bukvica; prijekor
piulinac spolni organ kod djeaka
pitar zemljana posuda za cvijee ili
povre
pitat hraniti stavljajui hranu u usta
pitur soboslikar; liilac; onaj koji
buka i boji zidove
pitura boja za lienje raznih pred-
meta i povrina
pivac pijevac; pijetao; mujak kokoi
pivatanja uporno pjevanje
pivi mladi pijevac
piz 1. predmet koji svojom pozna-
tom teinom omoguuje mjerenje na
vagi; uteg, 2. teina; teret
pizat 1. teiti izraeno mjerom, 2.
teiti u smislu moralnih ili intelektu-
alnih vrijednosti
pizdarija nestaluk; glupost; monada
pizdekman ovjek koji izvodi piz-
darije
pizdun bezveznjak
pidrit nametljivo i uporno gledati;
zuriti
piolet san poslije ruka
pjano pijano; klavir; glasovir
pjeta nabor na odjei koji omogua-
va irenje; falda
pjombe okomito; vertikalno (izraz
koji se najee koristi za opis pada)
pjumin v. perina
plac graevinsko zemljite za kuu
placarina pristojba za koritenje tr-
inog prostora
plaipizda plaljivac; onaj koji esto
i za svaku sitnicu plae
plafon 1. strop, 2. najvia toka; gor-
nja granica; vrhunac
plafonjera stropna svjetiljka
plajvaz tesarska olovka
plamenac uska trobojnica koja se
vee za koplje alkarskog slavodobitnika
plandovat odmarati se u hladu; ljen-
ariti
planjcat plamtjeti
plastit stavljati suho sijeno u plast
plaiv plaljiv
plaivac pitolj igraka koja je vjer-
na kopija pravog pitolja
platica zgodno otesan komad drve-
ta (primjerice, za samar, za bavu)
platit iskusiti neugodne posljedice
zbog ega poinjenog
plaurita upala plua
plavina sorta crnog groa
plazat plaziti; polako se pomicati po-
vrinom dotiui je cijelim tijelom
plema slaba, zadnja rakija iz kotla
plenit sjesti bilo gdje
plenka navrtak na lozu
97
PLESKA PODUVATIT
pleska udarac unutarnjim dijelom
dlana s prstima po licu; triska
plet enski, zimski, vuneni ogrta
pletenica vrsta peciva u obliku ple-
tenice; dreca
plisirka vrsta suknje s izraenim nabo-
rima
plisnav pljesniv; zaputen; prljav
plitica plitki drveni tanjur
pliva najsitniji dio slame
plivit plijeviti; odstranjivati mladice
sa loze
ploarica kua prekrivena ploama
ploe plosnati metalni ukrasi na al-
karskoj jeermi
ploice metalni ukrasi na moma-
koj pripanjai
ploja plosnati kamen
plovodina posteljica koja prilikom
teljenja izie iz krave zajedno s tele-
tom
pljunut isti; vrlo nalik
pljuvaka pljuvaka; slina
pobejarit zaplijesniti
poberlavit skrenuti s pameti; poludjeti
pobi pobjei
pobilit pobijeliti
pobisnit pobjesniti
pobonik autant
pobro prijatelj
pocukrit - zaeeriti
poalat se potui se; sukobiti se
poemuat se potui se guranjem i
potezanjem
poen prije svega
poepuat se v. poemuat se va)
poinak odmor u stajanju ili spavanju
podapet postaviti (najee nogu ili
stopalo tako da onaj koji prolazi hoda-
jui ili trei padne)
98
podaprit poduprijeti; podboiti; pod-
metnuti neki predmet pod to da vre
stoji
podase pod sebe
podait poditi; uiti donji rub tka-
nine
podcokat podmetnuti cok
podgovorit nagovoriti na neto loe
podguz mukarac koji doe na eni-
no imanje; ugovornik
podila podjela
podilit se podijeliti imovinu
poditinit podjetiniti; postati kao di-
jete
podloit ponovno naloiti pod peku
podmest izmesti, oistiti ispod krava
podnapit umjereno napit
podrep v. podguz
podrepac dio samara koji ide ma-
garcu pod rep
podrepalo v. podrepac
podrepnjak v. podrepac
podrigivanje izbacivanje zraka iz
eludca na usta uz prepoznatljiv zvuk
podrigua jeftina salama
podrugua podrugljiva osoba
podsitit podsjetiti
podsukan zasukan s donje strane
poduplat udvostruiti; uduplat
poduckat nagovoriti, nahukati
podufatit uhvatiti ispod; uhvatiti s
donje strane; poduhvatiti
podujtit v. podufatit
podukrajan dobro napunjen, ali ne
potpuno (primjerice, podukrajna ba-
poduit zbijanjem natopiti tekui-
nom
podunice djeja bolest; zaunjaci
poduvatit v. podufatit
PODVORNICA POMANITAT
podvornica njiva u blizini kue
podvrnit podvrnuti; uvrnuti krajeve
neega ili ispod ega
pofrigat ispriti na ulju ili masti;
pripremiti jelo prenjem
pogaa okrugli, prijesni, tanki kruh
poganac zatrovanje rane kod ivo-
tinja
poglavan po glavama; svakome jed-
nako
poglavon v. poglavan
pogonjat se posvaati se
pohano meso ili povre uvaljano u
brano, umoeno u razmuena jaja,
posuto krunim mrvicama i preno u
ulju
pohat priti u ulju neto to je pret-
hodno obloeno branom, jajemi po
potrebi krunim mrvicama
pojaat dodati eer (u pravilu, vin-
skom motu)
pojas svileni dio sveane alkarske
odore koji slui za opasivanje
pojist pojesti
pojmit se udebljati se; dobiti na ki-
lai
pojata prostor u kojem se dri sto-
na hrana
pojeta v. pojata
pojta v. pojata
pokaldrmat postaviti kamenu pod-
logu prije betoniranja
pokarat kazniti
pokarat se posvaati se
pokiat razbacati na sve strane
poklapa igra kartama; bankuc
poklepit se biti postien i iskazati to
izrazom lica i tjelesnim stavom
poklepuit se v. poklepit se
poko oskudno; malo
pokrizija prokletstvo
pokunjit se v. poklepit se
pokupit 1. doi po nekoga i pove-
sti ga sa sobom, 2. sakupiti, 3. uzeti;
ukrasti
pokusat slasno pojesti
pola polovica krumpira peenog u
kori
polanje polake; polaganije
polebedit 1. poeljeti tue; poeljeti
ono to ti ne pripada, 2. odustati od
obeanja zbog straha ili krtosti
poletit 1. krenuti velikom brzinom,
2. postupiti ishitreno i nepromiljeno
policjot policajac
polivaa 1. posuda za zalijevanje
vrta, 2. kamion-cisterna za zalijevanje
ulica
polivat polijevati
poliverat poravnati
polojilo smrzlo
polokat popiti
polovnjaa neudana djevojka koja
je imala iskustva s mukarcima
polpeta mesna okruglica; fairana
nicla
pola zavrnuti kraj rukava ili noga-
vice
poltrona stolica presvuena koom
poluak drvena posuda, odnosno
mjera za ito (najee oko 5 kg)
polug jaje koje se stalno dri na mje-
stu gdje koko nese jaja
poluvrime poluvrijme
poljudikat ugodno porazgovarati
pljunuti isti
poma rajica
pomidora v. poma
pomalako polako; bez urbe
pomamit uznemiriti
pomanitat pomahnitati; poludjeti;
upasti u stanje pomame i euforije
99
POMEST POSRKAT
pomest zasmetati; omesti; sprijeiti
koga da ostvari svoje namjere; one-
moguiti da se to dogodi
pomest se zbuniti se
pometija 1. vremenska nepogoda,
2. strka; zbrka
pometina posteljica od krave, ovce,
koze
pomijurit dobiti mjehure po koi
pomlja pomnja; pozornost; panja
pomodrit poplaviti (primjerice od
hladnoe ili od batina)
pomo se ukrasti
pomrav 1. bolest na konjskom anu-
su, 2. tvrd i sitan ljudski izmet, 3. vrsta
muice
pomrluit pomirisati
ponistra prozor
ponit ponijeti
ponjava vrsta sivog vunenog pokrivaa
popara starinsko jelo od staroga
kuha, vode i masti
popast pojesti sve iz tanjura
popeglat 1. ispeglati, 2. izravnati;
urediti
popipat opipati prstima
popipat detaljno oistiti prstima
(primjerice, koko od perja)
popimanit promijeniti odluku;
odustati od obeanja
popizdit estoko se naljutiti
poplait prestraiti; uzbuniti
poprda osoba koja uestalo puta vje-
trove
poprdljiv sklon putanju vjetrova
popriko poprijeko
poprug kolan; steznik na samaru ili
sedlu
popruina v. poprug
popruit se ispruiti se; lei punom
duinom tijela u vodoravan poloaj
100
populjat pokupiti (primjerice, novac)
poputat 1. popustiti; uiniti da to
postane manje zategnuto, 2. popustiti;
prestati se protiviti; pomiriti se s im
popuzat se poklizati se; okliznuti se;
izgubiti ravnoteu na glatkoj, klizavoj
podlozi
porevenat uravnoteiti; ujednaiti
(primjerice, troak)
porta portirnica; prostor za portira
na ulazu u tvornice, ustanove i sl.
portafoj novanik; lisnica; brikta;
gelta; takujim
portafor prozor produen prema
ulici; kontrafinestra
portantine nosila
portapak prtljanik
portela 1. otvor na velikoj bavi, 2.
otvor kroz koji se silazi u bunar, 3. zidni
prostor u kui; 4. prednja i zadnja daska
na kou kara; 5. stropni ulaz na tavan;
proskok; lebarda
portik ulazni trijem; predvorje, nat-
kriveni ali otvoreno prostor ispred
glavnog ulaza u kuu
portun potpuno natkriveni ulaz u
kuu; vea; haustor
posa posao; rad
posaliat - postaviti kameni pod; po-
ploati
posan postan; nemrsan; koji ne sa-
drava masnoe
posapnjak koni dra samara
posi posjei
posidit posijediti
posijat izgubiti
poslin poslije; po svretku ega
pospugat oistiti; obrisati
posrkat na brzinu pojesti neto ju-
no srui
POSTELJA PRAE
postelja 1. krevet, 2. dio mlina; ka-
meno leite u kojemu lei mlinski ka-
men
posto cipela; cavata
postola v. posto
postov vrsta platna
posve previe; jako
posveanica v. posveenica
posveenica uskrsni kruh; uskrsna
pogaa; sirnica
poada no za jelo
poaketat se potui se akama
poer potar
poeat prisvojiti neto tue vie pokrivaa (najee zbog hladnoe ili
poivaa krovna letva
pokropit poprskati
pokurit potamniti
poprucan pripit
potetan sklon injenju tete
potetno tetno
potjer v. poer
potrcat politi tankim mlazom
pot 1. znoj, 2. loni za pie
potakljat poduprijeti takljom
potarazat sravniti sa zemljom
potegnit 1. potegnuti; povui, 2. po-
tegnuti; udariti (primjerice, nogom u
stranjicu), 3. ispeglati
potetat naelnik ili gradonaelnik
potkat podmiriti
potkoncat u igri koncine baciti kar-
tu s ciljem da je digne suigra
potkonat prilikom kuhanja dodat-
no zainiti
potleuica niska i neugledna kuica
potoina suho potono korito
potoat 1. umoiti kruh u umak, 2.
staviti dio tijela u vodu (primjerice,
noge)
potpaa potporanj
potpet v. podapet
potpregalo v. poprug
poprpeganj v. poprug
potpunit puhnuti ispod (primjerice,
vatre koju treba razgorjeti)
potrat 1. potjerati s nekog mjesta, 2.
protjerati; otvoriti stolicu
potrba 1. potreba; ono to je potreb-
no; elja; zahtjev, 2. tjelesna nuda, 3.
aljivi naziv za muki spolni organ
potrevit sluajno sresti ili pogoditi
potriba v. potrba
potrpat se nabaciti na sebe pokriva ili
bolesti)
potulit se poguriti se
poturica ovjek koji potpuno pro-
mijeni miljenje, obiaje i ponaanje
potvrdit udarcem po pilu karata
odobriti poetak dijeljenja
pouz kai za vunu na kudilji
povalit 1. baciti pod sebe; oboriti, 2.
obljubiti
povaljiva djeje hrvanje
povazdan po cijeli dan
povist povijest
povi povrh, iznad
povodanj velika kia; poplava
povrsalo obru za oblikovanje sira
povrnica vrsta crijepa
povuz v. pouz
poza iza; poslije; nakon
pozida zid kojim su odijeljene dvije
susjedne njive na razliitoj visini
pomarit posvijetliti od pranja ili
vremenosti (odnosi se na odjevne
predmete)
praa koni dio prake
prae konopi na samaru kojima se
vee teret
101
PRADID PREZAMAN
pradid pradjed
prakaratur ovjek koji u crkvi saku-
plja lemozinu
prakljaa drvena naprava kojom
pralje pri pranju udaraju ono to peru
prknjea v. prkljaa
praljak zailjeno drvo koje slui kao
pomagalo pri izradi opanaka, kao ra-
anj pri peenju mesa, kao pomagalo
pri sadnji kupusa
praniok zaklonito mjesto okrenuto
prema suncu
pranijok v. praniok
prangija mali top koji se oglaava za
vrijeme alkarskih sveanosti; muar;
makula
praporac malo zvonce koje se pri-
vruje na konjsku ormu
prasac muka svinja
prasast debeo; gojazan
prase svinja
prasetnjak 1. svinjac; mjesto gdje se
dre svinje, 2. prljava, neuredna kua
ili prostorija
prasica enska svinja
praska breskva
praevina svinjsko meso
praka sitno granje
prav 1. uspravan; uspravnog dra-
nja, 2. ispravan; neduan
prcanje naziv za spolni in
prcat 1. provocirati, 2. obljubljivati
prcipala v. pecipala
pr 1. rasplodni jarac, 2. estok i na-
gao ovjek
previt nagao; estok
pretina meso neukopljena jarca
previna v. pretina
pripoljac - pogrdan naziv za malog
prgavog ovjeka
102
prit spolno opiti
pruli mali djeak
prvarnica 1. prodavaonicom sa ne-
kvalitetnom i jeftinom robom, 2. loa i
neugledna gostiona
prija imovina koju ena u brak do-
nosi muu; miraz; dota
prdac vjetar iz ljudske stranjice
prde grah
prdekana zatvor; aps; bajbuk; bu-
vara; katabuj; uza; prun
prdekavac mali motor koji se ugra-
uje na bicikl
prdeknit naglo umrijeti
prdibaka uta bubamara
prdit putati vjetrove glasno (odadi-
rati) ili bezglasno (oduivati)
preat pokrivat peku vruim pepe-
lom i arom
preizi isti
preii v. preizi
predat bojati se; strahovati
predemora hitnost
predika razgovor; prianje; propo-
vijed; prijekoran govor
predikatur propovjednik
prea predivo; ispredena vuna
prednjak uitelj vjebanja u bivem
sokolskom drutvu
pregalj mali crv u prutu
pregatorij istilite; mjesto gdje se
poslije tjelesne smrti due iste od la-
kih grijeha prije ulaska u raj
prejica v. perajica
prelja enska osoba koja prede vunu
prenit trgnuti se iz zamiljenosti ili
sna
pretelj prijatelj
preident predsjednik
prezaman stara vremena; daleka
prolost
PREZAT PRILAEN
prezat predati; strahovati
prezla krune mrvice
prezumit predvidjeti
preenca lijepa pojava osobe; naoi-
ta osoba; osoba skladna izgleda
pribit pretui; istui; izbatinati
pribotunat prigovoriti
pribrak mladica loze s jednim ili
dva pupa
pricvikat presijei klijetima
priepit 1. pritisnuti, 2. obljubiti
pri zavriti kolsku godinu bez po-
navljanja
pridaja 1. isporuka robe na ruke, 2.
odustajanje od daljnje borbe, 3. nepi-
sana povijest koja se prijenosi s koljena
na koljeno
pridanit predahnuti
pridanj pred njega
pridika v. predika
pridlog prijedlog
priduboko preduboko
pridug predug
pridultima predzadnja ili pretpo-
sljednja peka u brikuli; prizadnja
priduplat poduplati; podvostruiti
pridvojstruit v. priduplat
priforca prisila; prinuda
prifriganac prefriganac; lukavac;
prepredenjak
prigledat pregledati; prekontrolirati
prigluvavat praviti se da ne uje
prigoda ukazani sluaj; zgoda; prilika
prigorit 1. preboljeti neto ili neko-
ga, 2. prepei se
prigrist pregristi; prezalogajiti
prijist se prejesti se
prika prijatelj
prikardait prekardaiti; pretjerati;
prijei mjeru
prikasno prekasno
prikinit 1. prekinuti; zaustaviti po-
stupak, radnju ili dogaaj, 2. preki-
nuti; upasti u iji govor, 3. prekinuti;
fiziki rastaviti to
prikinit se namuiti se; pretrgnuti se
prikipit izliti se kipei
prikjuer prekjuer
priklad komad eljeza na kominu
koji slui za prislon debljih komada
drveta pri loenju
priklani preklani; prije dvije godine
priklimetar navodni sveznalica
priko preko; iznad; vie od
prikobacit prebaciti
prikocat prijei godine, a ne oeniti se
prikodobar predobar
prikojuer v. prikjuer
prikokurac ovjek koji neto radi
preko volje
prikomeat prebacivati
prikosutra preksutra
prikovie previe; prekomjerno
prikratak prekratak
prikrcat pretovariti
prikrojit prekrojiti; od starog napra-
viti novo
prikrpit udariti
prikrstit se prekriiti se
priksutra v. prikosutra
prikuit pritvoriti; zatvoriti samo
dijelom; malo zatvoriti
prikunjat kratko i lagano odspavati;
odrijemati
prikuvat 1. previe dugo kuhati;
pretjerano skuhati 2. premijesiti kruh
nakon kvasanja
prilada prehlada
priladit se prehladiti se
prilaen prehlaen
103
PRILEMATIT PRISOLIT
prilematit obukati
prilet vrijeme kasnog poslijepodnev-
nog preleta ptica pjevica
priletit 1. preletjeti, zrakom prijei
neko mjesto 2. preletjeti; na brzinu pre-
gledati oima
prilipak osoba koja se ne odvaja od
druge osobe
prilipit prilijepiti
prilipljen prilijepljen
prilivoda ovjek koji esto mijenja
stavove, miljenja i odluke
primaknit primaknuti; pribliiti
primalie proljee
primazan premazan
primazat premazati
primeat 1. pretraivati, 2. zaborav-
ljati; gubiti sjeanje
primetuja nevrijeme
primistit premjestiti; staviti na dru-
go mjesto
primodernat modernizirati
primuat preutjeti
priobuka preobuka; ono u to se tko
preodijeva
priorat preorati
pripasat staviti to za pojas
pripast se prepasti se; prestraiti se
pripaa mlado blago okoeno na
proljee
pripanjaa pojas u koji alkarski
momci zadijevaju oruje
pripe prepei; prekomjerno ispei
pripelica prepelica; poljska ptica
pripelit upozoriti; priprijetiti
pripetavanje dodatno takmienje
alkara do konane pobjede jednoga;
foranje; opetovanje
pripet zavezati konja, magarca ili go-
vedo na odui konopac tako da moe
pasti, ali da ne moe otii u tetu
104
pripilat prepilati
pripiaj mala duljina
pripiat 1. prebaciti neku duljinu, 2.
prestii koga u emu
pripizdina dalek i zabit kraj; nepri-
stupaan kraj; vukojebina
priplaen preplaen; prestraen
pripomistit premjestiti; pomaknuti
priporuit preporuiti
pripovida pripovjeda
pripovidit ispriati; prepriati
pripovist pripovijetka; pria; pisana
i usmena vrsta lijepe knjievnosti
pripovitka v. pripovist
pripredat presti s dvije ice ili konca
pripun prepun; napunjen
priranit prehraniti
priranjak kupusna sjemenjaa
prirest prerasti; postati vii od koga
pririit posvaati
pririzat prerezati; razdvojiti rezom
prisada sadnica
prisadit presaditi; prenijeti s jednog i
posaditi na drugo mjesto
prisan sirov; slabo peen
prisi 1. presjei; razdvojiti neto
otrim predmetom, 2. presjei; predi-
gnuti snop karata prije poetka igre, 3.
presjei; pobiti jaom kartom
prisidnik predsjednik
prisist prisjesti; dosaditi; dozlogrditi
priskoit 1. preskoiti preko ega, 2.
pomoi u nevolji
prislano 1. presoljeno, 2. pretjerano
prismoit jesti kruh s neim
prismrdit 1. pribliiti se komu ili
emu; neznatno sudjelovati u emu, 2.
u igri brikule odigrati slabu kartu od
igre, 3. kazati neto neugodno
prisolit 1. presoliti; staviti previe
soli, 2. pretjerati
PRISPIT PRIZALOGAJIT
prispit prispjeti; doi; stii na vrijeme
prisrat pretjerati u emu
prisrist presresti; namjerno doeka-
ti koga na nekom mjestu
pristraen v. priplaen
prisumitit 1. presaviti; svinuti; pod-
vostruiti stavljanjem jednog preko
drugoga, 2. zaboraviti
prisvedit poutjeti od suenja iznad
tednjaka na drva (odnosi se na rublje i
tkanine bijele boje)
prisvu se prestati nositi seosku i
poeti nositi graanku odjeu; svu se
pria urba; itnja
prialdat previsoko ili predugo baciti
balotu
prialtat promijeniti (najee brzi-
nu u automobilu)
prialtat se promijeniti vlastita poli-
tika uvjerenja zbog koristi
priandarit grubo oamariti
priapljat priapnuti; doapnuti
priiento onaj koji se pravi vaan
priiat prestii koga
priit uriti
priit 1. privrstiti ili spojiti ivanjem,
2. nadjenuti drugo ime ili nadimak, 3.
pripisati nekome neto neistinito
priivak osobina (najee loa)
koja se vee uz neku osobu
prinije vanije; prioritetnije
prino urno
pripijat odati nekome to
pripikurca istanani osjeaj za neto
pripjegat rei u povjerenju
pritakat prelijevati iz jedne posude
u drugu
pritakat spojiti
pritendit pripaziti
pritisnit 1. pritisnuti, 2. ispeglati, 3.
obljubiti
pritorak mali tor
pritrat 1. prevesti, 2. pretjerati
priteko preteko
pritit prijetiti
pritop pretopljeni loj
pritrest 1. pretresti; pretraiti pipa-
jui, 2. prebaciti iz jedne vree u drugu
pritumbat izokrenuti stvari ili inje-
nice
prituta pretjee; ima vika
privaga 1. ilavo meso uz tkivo, 2.
ono to daje veu vrijednost, snagu ili
prednost jednome u usporedbi s dru-
gim
privalit 1. prevaliti; prijei neku
udaljenost, 2. oboriti na jednu stranu
ono to pada u cjelini
privara prevara; podvala
privatit 1. prihvatiti; uzeti to od
onoga koji nudi, 2. uhvatiti se za ne-
to, 3. primiti se ega; poeti to raditi
privisoko previsoko
privit previti; metnuti zavoj
privodilac prevoditelj
privraat 1. prevrtati; pretraivati,
2. ponavljati neku radnju, 3. mijenjati
miljenje
privrae okunica
privratit 1. podvrnuti rub tkanine,
2. ponoviti neku radnju
privrnit prevrnuti; baciti; sruiti
privrta vrsta goluba
prizadnja predzadnja ili pretpo-
sljednja peka u brikuli; pridultima
prizadnji predzadnji; pretposljed-
nji; koji je prije ili ispred posljednjeg
prizida zid koji neko zemljite ili
prostoriju dijeli na dva dijela
prizalogajit prezalogajiti; uzeti koji
zalogaj; lagano se okrijepiti
105
PRIDERAT SE PROSTRIT
priderat se prejesti se
prienit se oeniti se i otii ivjeti s
eninom obitelji
prientat se pridruiti se nekome
unato nepoeljnosti
priivat ponovno vakati pojedenu
hranu (odnosi se na krave, ovce i koze,
a ponekad u prenesenom znaenju i
na ljude)
prkeljat iskrivljeno i besmisleno go-
voriti; trkeljat
prkno zadnjica; guzica
prlu povik ovcama za razdvajanje
iz stada
prljaa oeg
prljuga zemlja loe kvalitete
prljua v. prljuga
prndecanje veselo poskakivanje do-
maih ivotinja
prnibaka v. prdibaka
prnit pustiti vjetar
prnplat hodati i prebirati po gnoju
(odnosi se na kokoi)
prnjatak prst
probirak jaje izabrano za polog
probit 1. probuiti, 2. snano udariti
probrat izdvojiti biranjem
proburljat lagano promijeati
probuan probuen
probuat probuiti
procak ruksak; rusak
procejun procesija
procidit procijediti
pro se provesti se
proukat se doznati se
prodrit 1. prodrijeti; proi kroz ne-
to; 2. prodrijeti; ui u neto ili negdje
proa dobra prodaja
profrajbat potroiti; spiskati
profum parfem
profundat propasti dolje
106
progaijat protopati; proiti
progon put ili oputina kojom se vodi
stoka
progucat 1. progutati; uzeti kroz
grlo u eludac, 2. progutati; utke otr-
pjeti nepravdu ili uvredu
prokinit snano udariti
prokojasio se obukao se u iroke
gae; bahato se ponaa
prokurit proi; posluiti u nedostat-
ku boljega
prolie proljee
prolitos prolog proljea
prolonga odgoda
proljudikat ugodno porazgovarati
promaja propuh; propuv
prometaa dio curske narodne nonje
prominit promijeniti; dati emu dru-
gi sadraj; zamijeniti jedno drugim
prominit se 1. promijeniti se; posta-
ti drugaiji, 2. preobui se; presvui se
promurljat v. proburljat
pronosak prvo sneseno jaje
propanj poloaj konja uzdignutog
na zadnje noge
propovid propovijed
proprat provui kroz vodu
propuv propuh, promaja
prorestaa vrsta kapule; ljutika
proridit prorijediti; uiniti rijetkim
prosat prositi
prosika prosjee umski prolaz
proskok 1. rupa u tali kroz koju se
gura sijeno, 2. stropni ulaz na tavan;
lebarda; portela
prostir sijeno koje padne s kara na gr-
mlje
prostrit 1. prostrijeti; namjestiti po-
steljinu na krevet, 2. prostrijeti; staviti
opranu posteljinu, rublje i odjeu na
suenje
PROSRAT PUNTAPET
prosrat zapoeti veliku nudu
prostrilit prostrijeliti; probiti strije-
lom ili zrnom iz vatrenog oruja
protopat okrpiti uzdu i poprijeko
protrajbat uludo potroiti
protrat 1. provui neto kroz neto,
2. odjednom neodgodivo potaknuti
na vrenje velike nude
prounda provalija
prove 1. alkarski trening na alkarskom
trkalitu, 2. pripreme pred nastup
proventulat prozrait
proviuran promuuran; snalaljiv u
iznalaenju koristi i zarade
provislo ruka na kanti kojom se
grabi voda
provizorno otprilike; improvizirano
provrit 1. provrijeti; prokljuati; za-
kuhati, 2. provrijeti; snano potei
prozrit predosjetiti neiju nakanu
proderat pohlepno pojesti
prodrit v. proderat
prpa 1. strah; panika, 2. praina
prpat prebirati dodirom
prstenjaci veliki metalni koluti na
arambainoj odori
prepoko malo; sitno; neznatno
prt v. prtina
prtina uska utabana staza
prtit tovariti na lea
pruga autobus
prvar predvodnik; svatko tko je prvi
u neemu
prvat sjati od sree
prvo najprije; prije svega
prvonji prijanji; nekadanji; sta-
rinski
prvotelka junica koja se prvi put teli
prina usitnjeni kamen; pijesak
prulin zatvorena tava s runom
mjealicom koja slui za prenje kave
prun zatvor; aps; bajbuk; buvara;
uza; katabuj; prdekana
prunjera metalna podloka
psiha sobna komoda s ogledalom
puca dugme; puce
pucak ispucano zrno prenog kuku-
ruza
pucat dio konjske opreme koji se
uvruje za prednji dio sedla i kolana
puce v. puca
pudar uvar vinograda
puf vrsta mia
pujs uzvik kojim se tjera magare
pule mlado magare
pulestar mladi pjevi
puletina magaree meso
pulicija policija
pulija 1. uzorak na tkanini u obliku
kruga, 2. mastan kolut na povrini juhe,
3. eksplozivno punjenje za djeje puke
i pitolje
pulitika politika
puljanje 1. kupljenje gnjida i uiju iz
kose, 2. uzimanje sebi; dobivanje (pri-
mjerice, na kartama)
pumparice 1. iroke enske donje
gae, 2. iroke hlae kojima se nogavi-
ce kopaju ispod koljena
pumpjer vatrogasac
punat 1. bod u alki, kartama, balo-
tama ili muri, 2. ubod pri ivanju, 3.
odeblja i odulja daska
punit 1. puhnuti, 2. ukrasti; muj-
snit; munit
pun-puncat prepun; potpuno ispu-
njen
punpa pumpa; crpka
punta 1. nagla upala plua koja e-
sto zavrava smru, 2. grafit u olovci
puntapet enski ukrasni bro
107
PUNTARIJOL PUZDRA
puntarijol dlijeto za obradu kamena
puntat 1. prigovarati, 2. igrati punte
u brikuli
puntina pribadaa
puntiela deblja daska
punjeta sperma
punjetar spolno nedozreo mladi
punjka zapinja za dugme
pupa sredinji dio kruha (bez kore)
pupasta okruglast; debelkast
pupica mlada jedra cura
pura jelo od kukuruznog brana;
palenta; ganci
purgamenat sredstvo za ienje;
sredstvo za otvaranje stolice
purtela v. portela
pusat v. pucat
pusto mnogo; puno; naroito
puavica vjetrovito vrijeme
puat pustiti; osloboditi, prestati
zadravati
108
puka dio kara
punica suara
putat v. puat
put prigoda; prilika
putalj konj s bijelim biljezima iznad
kopita
putilo konop kojim se stoci sputa-
vaju prednje noge kako ne bi pobjegla
putit 1. vezati konju prednje noge
da ne moe pobjei, 2. bjeati; brzo
hodati ili trati
puvaljika drvena ili eljezna cijev
koja slui za potpirivanje vatre
puvaljka v. puvaljika
puvander napuhanko; samodopad-
ljivac
puvat puhati
puvat se praviti se vaan
puza 1. smrznuti utabani snijeg na
kojem se klie, 2. podvozje kara
puzdra svinjsko spolovilo (slui za
podmazivanje)
RABATIN RASKVASAN
R
rabatin metalna zakovica za tkani-
nu ili kou
raca obiteljska loza
ravara ena sumnjiva morala
rada rado; drage volje
raa rad; posao
rae radije
raipet grudnjak
rafioli suhi kolai u obliku polukru-
ga punjeni bademima ili orasima
rafijoli v. rafioli
raft konjski nakit
raht v. raft
rajtoze jahae hlae
rakan ukrasni vez na enskom ru-
blju
rakar lovac na rijene rakove
rakat iskaljavati ispljuvak
rakita vrbova mladica
raknit izbaciti iz usta ispljuvak ili iz-
bljuvak
rakotina ispljuvak; izbljuvak
ralo starinski drveni alat za oranje
ramada sito za prinu
ramandela improvizirani klju
ramena 1. rubno kamenje na svodu,
2. dijelovi mlina koji sprjeavaju rasi-
panje brana
ramina 1. bakrena kanta u kojoj se
dri petrolej, 2. limena kanta openi-
to, 3. vrsta korova
rampin 1. eljezna kuka na kojoj
visi meso, 2. eljezna kuka na duljoj
drvenoj drci 3. trozub ili etverozub
na duljoj drvenoj drci, 4. vrsta pot-
kove koja se stavlja na prednje noge
tegleih konja
rana hrana
ranpin v. rampin
raonjak srcoliki dio rala koji para ze-
mlju
rapadik sitna sjemenska kapulica;
rapaduk
rapavo hrapavo; grube povrine
rasad kupusna sadnica
rasod v. rasad
rascicvarit rastvoriti; raspasti
rascipit rascijepiti; cijepajui (naj-
ee sjekirom) razdvojiti na vie di-
jelova
rascipkano rascjepkano; podijelje-
no na sitne dijelove
rascvitat rascvjetati
rasarat razvedriti
raskaiit unititi
raskarlovit udebljati se ili rairiti u
bedrima
raskiselit razgaziti (odnosi se na
opanke)
rasklamat rasklamati; rasklimati;
razdrmati
raskrpotit nepravilno razlomiti;
razmrviti )primjerice, kruh)
raskokodakat razbrbljati se
raskokoit epuriti se kao koko
raskrabit rastopiti
raskravit se razdebljati se; deformi-
rati se
raskrit otkriti pokriveno
raskrivit rasplakati
raskusurat 1. raistiti; razjasniti, 2.
meusobno podmiriti dugove
raskvasan 1. razmekan u vodi, 2.
napadno debeo
109
RASO RAZMEJAIT
raso rasol; slana tekuina iz kiselog
povra
raspaoj razuzdanost
raspitoljit se ponaati se razuzda-
no i agresivno
rasponjen nezakopan
raspop koji je napustio sveeniki
slubu
raspeat oistiti komin od eravice i
pepela
rasprtit skinuti teret
rast hrast
rastakat ispregnuti konja iz kara
rastovarit skinuti teret
rastovina hrastovina; hrastovo drvo
rastrat rastjerati
raeviljit raereiti; razvratiti; ra-
strgati na komade
rainjat odjeljivati; odvajati
raarat v. rasarat
raika vrsta domaeg crnog kupusa
raeljka vrsta drveta koje se upotre-
bljava u izradi lula
raeurat rairiti na umjetan nain
(primjerice, brano se raeura u vrei)
raeto reeto; pomagalo rupiaste ili
mreaste povrine za prosijavanje ita ili
brana
ralja 1. dio drveta na kojemu se de-
blo ili grane ravaju, 2. posebno obra-
eni drveni dio latrka
rapa turpija za drvo
rapat obraivati drvo rapon
rapica turpijica za nokte
rapikaa raspikua; do krajnosti
rastrona i u materijalnom smislu ne-
odgovorna osoba
ratelat rasklimati; onesposobiti
ratela reetkasta vrata na dvori-
nim ulazima, tavanima i talama
110
ratele v. ratela
ratika v. raika
raundrat rasklimati
ratilo pribor za rad; alat
raulje eljezne vile
ravanela rotkvica; vrtna biljka crven-
kastog, zadebljala, jestivog korijena
ravlje v. raulje
razabrat 1. raspoznati; razaznati (oi-
ma ili sluhom), 2. shvatiti; raspoznati;
razluiti (umom), 3. ravnomjerno ras-
porediti (odnosi se na kruno tijesto)
razastrit razastrijeti neko platno ili
tkaninu (primjerice, posteljinu na su-
enje ili stolnjak preko stola)
razait raskrojiti; razdvojiti po avo-
vima
razbisnit razbijesniti
razbucat 1. razbacati, 2. rastjerati
razbumbat se nabreknuti se; rairiti se
razdelija vrsta ute ili crvene kisele
ljive; zerdelija, serdelija
razdrimat se rasaniti se
razdrit razderati; potrgati; iskidati
razdrpat razdrijeti; poderati
razgalit se 1. razvedriti se, 2. osvje-
iti se
razgorit razgorjeti; iz tinjanja prijei
u plamen; rasplamsati
razgrnit razastrijeti (primjerice, ru-
blje na suenje)
razguzit unititi
razigravanje dodatno igranje za ko-
nanog pobjednika u kartama
razjebat unititi; upropastiti
razladit rashladiti; ohladiti
razluit odvojiti tele od krave ili ja-
nje od ovce
razmejait razmeiti; odrediti gra-
nicu izmeu imanja (da se zna to je
ije)
RAZMINAT RETA
razminat raznijeti neto minama
razmirak manji dio neega
razoputit rastumaiti; razjasniti; ri-
jeiti
razridit razrijediti
razroljat se nadebljati se; rairiti se
razumit razumjeti; shvatiti koga ili to
razvalit razbiti do neupotrebljivosti
razvezat se dugo govoriti
razvicijan razmaen
razvicijat razmaziti
razvratit okrenuti naopako; preo-
krenuti; prevrnuti
razvrnit razvrgnuti; odijeliti
raentat isprati vodom (primjerice,
rublje)
ra 1. prevlaka na eljezu koja nasta-
je djelovanjem kisika i vlage; 2. izrazi-
to loa osoba; nevaljalac; pokvarenjak
rav lo; zao; pokvaren
rebac vrabac; vrebac
rebambit poludjeti; izgubiti razum
rebatin v. rabatin
rebatinke traperice
rebatit odzvanjati; odjekivati
receuda pisana potvrda o poslanom
novcu
recevuda v. receuda
reina naunica
redan 1. uredan; koji dri do svoje
vanjtine, 2. toan; savjestan
redat 1. provoditi red, 2. motikom
praviti redove (primjerice, za sadnju
krumpira)
redikul udak; osoba s kojom se svi
izruguju
redit ureivati; dovoditi u uredno
stanje
redit se ureivati se; dotjerivati svo-
ju vanjtinu
rednje dugaki koni remen kojim
koija upravlja s konjem
reija zgrada u kojoj se otkupljuje
duhan
reipet v. raipet
refat vratiti; uzvratiti
reful nalet (primjerice, vjetra)
refua roba koja se prodaje u rasu-
tom stanju (bez vrea i omota)
regimenta organizirano mnotvo
ragistracija registarska oznaka na
automobilu
regula pravilo; obaveza koja odre-
uje nain rada i ponaanja
regulat dovoditi u red
rekuperat se rijeiti se koga ili ega;
osloboditi se koga ili ega; lakuperat
se
relo sat
reloj v. relo
remeta crkveni zvonar; vrabacijer
remetarina remetina plaa
remudica dvospolac
remudina iznoena ili dotrajala
odjea
rendes ljubavni sastanak
reoplan zrakoplov; avion; lekoprc
repeticije poduavanje
repi 1. stara otrcana odjea, 2. niti
vune koje vise pod ovjim trbuhom
rera 1. vrsta pukog pjevanja, 2. e-
ljeznica koja je vozila izmeu sinja i
splita
rerat pjevati reru
resa slobodni i visei dio odjevnog
predmeta
rest rasti; postajati vii; razvijati se
repir regulator topline na tednja-
ku na drva
reta pletenica luka ili kapule
111
RETAT RUM
retat u kartama ostati na onome to
ima
reto 1. uzvik kojim karta daje
do znanja da nee vie vui kartu, 2.
uzvik koji openito znai dosta
retaj otpadak
revan uzvrat
revanje 1. glasanje magarca, 2. ru-
no pjevanje, 3. djeji pla
revenat ujednaiti; podijeliti na jed-
nake dijelove
reza dio brave za zatvaranje vrata
ribanj ribe; naprava za ribanje kupusa
riceta recept; 1. lijeniki zapis, 2.
upute za kuhanje nekog jela
ricast kovrave kose; kudrav; iav
riit rjeit; koji dobro govori
ridikul v. redikul
riipet v. raipet
riga 1. crta, pruga, 2. razdjeljak u kosi
rigeta metalna traka od koje se izra-
uju obrui za bave
rigat povraati; bljuvati; izbacivati
kroz usta sadraj eluca
rika rijeka
riknit umrijeti
riktat sreivati; namjetati
rikvadar - drveni okvir vrata; tok
rikvart v. rikvadar
rintat teko raditi
ripljat teko kaljati proizvodei
hrapav um iz plua
rianin pravoslavac
ritko 1. rijetko; male gustoe, 2. rijet-
ko; u velikim vremenskim razmacima
ritokat - podesiti vrata ili prozor da se
otvaraju i zatvaraku bez zapreka
riz rezak okus svojstven za nedozrelo
vino
rizat rezati
112
rkat hrkati
roba 1. odjea, 2. predmet trgovine
rodijak krvno vezana osoba
rodno plodno
rodul drveni kalem za namatanje
konca
roga rogata ovca
rogua duina koja se moe odmje-
riti palcem i kaiprstom
roja igra s kameniima
rojit zeleno voe zatrpavati u slamu
rokanje roktanje; glasanje svinje
roketa valji za namatanje konca;
pula
roketa raketa
roklo v. roketa
roknit 1. ubiti; usmrtiti, 2. opaliti iz
vatrenog oruja
rondat buno razbacivati i razbijati
ronjat gunati; nervozno koriti
ronjalo - osoba koja esto i uporno
prigovara
ronzat v. ronjat
ropac hropac; samrtno disanje
ropija rospija; zloesta ena; prosta-
kua
rotjera limena posuda za peenje u
tednjaku
roule koturaljke
rovanj vododerina; lijeb koji u ze-
mlji izdubi jak vodeni tok
roarija krunica
roada slastica od mlijeka i jaja
roata v. roada
rpa hrpa; nabacana koliina neega
rskav hrskav; lako lomljiv; krhak
rskavica hrskavica; vezivno tkivo
oko kostiju
rum 1. buka; vika; lom 2. veliko ne-
vrijeme
RUBAC RVAT SE

rubac maramica rustika 1. starina, 2. grubo uetvr-

ruba osoba koju provodi ovrhu tan kamen
rubenina posteljno rublje rusulica ruica
rubinet ventil rusvaj veliki mete; buka; nered;
ruica dio alata, sprave, torbice, la- lom
dice, koji se hvata rukom radi otvara- rupija dobro vino
nja, podizanja, noenja i sl. ruta dio puta
ruda gusta vuna ruta tepih sastavljen od ostataka
rugo 1. ruglo; sramota; bruka, 2. raznih tkanina
ruglo; osoba koja slui za porugu ili rutat podrigivati; izbacivati na usta
pogrdu zrak iz eluca
rujovina ljekoviti grm od ijih se rutavac pokriva napravljen od ruta
plodova pravi lijek za reumu rute stara odjea
rukodilo rukotvorina; runi rad ruvinjat otetiti; raniti; ozlijediti
rukovet koliina neega to se moe ruzina hra; prevlaka koja nastaje
obuhvatiti rukom na eljezu djelovanjem vlage
rumenka 1. crvenkasta krava, 2. ru- ruvina rupa u ledini
mena ena ruit sramotiti; vrijeati
runtija stari i neupotrebljivi pred- Rvacka Hrvatska
meti rvacki hrvatski
runja dlaka po grudima, leima, ru- rvatina crveno vino od vie vrsta
kama, nogama, preponama groa
rupa mjesto na selu gdje se skuplja Rvat Hrvat
stajski gnoj Rvatica Hrvatica
rupa vrsta igre s franjama Rvati Hrvati
rusak ruksak; brocak rvat se hrvati se; boriti se
ruso svijetlo crveno (primjerice,
vino)

113
SADA SEDMINA
sada zailjeno drvo za sadnju ku-
pusa
sadak 1. dugaki odjevni predmet
kojima ene pokrivaju lea, 2. sada; u
ovom trenutku
sadit sloiti na kar ili traktor voz su-
hog sijena
sadrit oderati
sagrdum velika teta
sajla gusto predena ica koj slui za
vuu ili dizanje tereta
sakagija pluna ivotinjska bolest
(najee kod konja konja)
sakaratina vucibatina, nevaljalac, ne-
radnik
sakramenat sakrament; sveti znak
sakramentat izmlatiti
salamatrat 1. zgnjeiti, 2. istui, 3.
brzo, obilno i temeljito pojesti
salamun mudar ovjek; pametan
ovjek
salamura voda u kojoj je rastopljeno
dosta soli
salatijera posuda za salatu
salauk veliko nevrijeme
saliat naprasno nagovarati koga;
nametati se kome
salitat izvriti rijetku i obilnu veliku
nudu
sam izraz u brikuli koji znai da u
ruci ima samo jednu kartu od igre
samaki kartati jedan na jedan
samaraa 1. velika igla za izradu sa-
mara, 2. vrsta crijepa
sambirat pripremati konje ili volove
za oranje
samest izmesti s neega
114
S
samica u brikuli jedina karta od
igre koju igra ima u ruci
samlit samljeti
sampas 1. bunilo, 2. osoba udnog i
nekontroliranog ponaanja
sansir ovjek koji vri diobe imanja
i kua; posrednik
saparit se opei se
sapet vrsto zavezati
saprat temeljito oprati
sara okrugli dio alkarske izme, od
glenja do ispod koljena
saransek tvor; mala zvijer koji davi
pilie i pije im krv
saranjsek v. saransek
sarit potroiti
sasnit sisati
sasrat 1. oneistiti fekalijama, 2. op-
enito, upropastiti
sait 1. izraditi ivanjem, 2. spojiti
ivanjem, 3. udariti, 4. zabiti (primje-
rice, gol u nogometu), 5. kazati neu-
godnost u lice
satar mesarska sjekira s kratkom
drkom za sjeenje mesa udarcem na
panju
satarluk teki, naporni posao
satrat se jako se umoriti od teka
posla
saziati sazidati; podii ili izgraditi
zidanjem
sburljat skupa umijeati razne stvari
sdebande sa strane
sedma sedmica u talijanskim kartama
sedmina v. sedma
sedmina sedam dana zajednikog
moljenja za pokojnikom
SEKAGIJA SJATIT SE
sekagija v. sakagija
selen celer; povrtna zainska biljka
koja se najee dodaje u juhu
separe posebna, odvojena prostorija
sepere v. separe
sepet ko od iblja koji se nosi na le-
ima
serbez na slobodan nain; bez ogra-
nienja; bez zabrane; bez straha; neu-
straivo; slobodno
serdar glavar; starjeina; zapovjed-
nik
serdarija upravno podruje u vrije-
me mletake vlasti
sere ovjek koji govori gluposti i ne-
istine
sic sjedalo u prijevoznom sredstvu
sicidba sjea kukuruzovine
sia sjea; sjeenje
si posuda za vodu, gore ira dolje
ua
siat se sjeati se; prisjetiti se
sidalica 1. sjedalica; stolica, 2. daska
na koju sjeda mlinar kada kupi brano
sigur siguran; 1. koji nije izloen
opasnosti, 2. pouzdan, 3. vrst; posto-
jan
sigurat 1. osigurati, 2. dovriti neki
posao
sikilj draica; klitoris; cikilj
sikira sjekira; eljezno orue za sje-
enje i cijepanje drva
sikirat se sekirati se; uzrujavati se
sikovica sikavica; bodljikava trava
silen ohol i bahat
silo okupljanje kod djevojke zbog
njezine pronje
simbirat okovati lancima
sime sjeme
simijat primijetiti; uoiti
simpirat vezati; zauzdati
sindak opinski naelnik za vrijeme
austrijske uprave
sindir lanac
singerica openiti naziv za ivae stro-
jeve
sinica granama natkriti prostor za
sklanjanje ovaca
sinija niski tronogi okrugli stol
sinjal znak; oznaka
sinjat staviti znak; obiljeiti
sino sijeno; pokoena trava osuena
za stonu hranu
sinjadur elina bravarska olovka
koja slui za oznaavanje
sipit lagano padati
sirak travnata prehrambena biljka
za od koje se rade metle
sirina 1. voda u kojoj se prala vuna,
2. smrad u vuni
siromaj 1. siromah; siromaan o-
vjek, 2. siromah; onaj koji izaziva a-
ljenje
sirota ensko siroe
sisa izboina na kruhu; kornet
sisa grudnjak
sisulja ena s velikim grudima
sito naprava za prosijavanje brana i
drugih sipkih tvari
sivat sijevati; vie puta kratkotrajno
i snano zasvijetliti
sivatanja sijevanje munja
sjagmurit se pokvariti se od stajanja
(najee se odnosi na hranu)
sjajna ovca s janjetom u sebi
sjajnja v. sjajna
sjardumljenje vrsto udruivanje
nevaljalih osoba
sjait sjahati; sii s konja ili magarca
sjatit se okupiti se
115
SJUIT SLATKORAN
sjuit zatopliti
skaka skakanje
skalabuat sloiti igrae karte prili-
kom mijeanja; baketat
skalat skinuti (primjerice, odjeu ili
kilograme)
skale 1. ljestva; drveno ili metalno
pomagalo za penjanje ili silaenje koje
se sastoji od dva usporedna dugaka
komada spojena prekama na pravil-
nim razmacima 2. stubite; skalini
skalini stubite; skale
skalupit napraviti na brzinu; sklepati
skerlet sjajna, grimizna oja
skevat se udebljati se; rairiti se
skiit glasati se poput svinje pri kla-
nju
sklanjat sastavljati pjesme
sklepat napraviti na brzinu bez do-
tjerivanja
skondrljat se skotrljati se; sruiti se
valjajui
skonsat potamaniti; rastrgati; uni-
titi
skontat izraunati; zbrojiti
skontrljat se v. skondrljat se
skorit se otvrdnuti tako da na povr-
ini nastane kora
skorup mastan sloj koji se uhvati na
povrini kuhanog mlijeka
skovrit svinuti neto; saviti neto
(primjerice, icu),
skovrit se svinuti se; saviti se (pri-
mjerice, od bolesti, jada, patnje)
skrenit raspametiti se; poludjeti; kre-
nit se
skriat 1. oglaavati se dugim i vi-
sokim tonovima (primjerice, od boli i
tuge), 2. neugodno visokim tonovima
parati ui; vritati; skviati, skriit
116
skrika buka kojoj je izloeno uho
kada netko skrii
skrlet sjajna crvena oja
skonculat oistiti kuu prije dolaska
gostiju
skrlet v. skerlet
skroz potpuno; sasvim; do kraja
skrpeljat sastaviti od starih dijelova
skucat prikupiti malo po malo
skuit saviti
skuan onaj koji stalno neto nosi
kui
skuit se izgraditi kuu i nabaviti
pokustvo
skukurit se skupiti se
skula kola; obrazovanje
skupinja dugotrajna skupoa
skupusit uraditi neto bez reda
skuta tekuina koja se izdvaja iz mli-
jeka poslije sirenja
skutrit se skupiti se; zgriti se
skuvat skuhati
skuat oprostiti; prihvatiti ispriku
skvasit smoiti; natopiti vodom; po-
liti vodom
slaak vrsta korova s kojim se hrani
blago, najee svinje
sladit davati na slatko
slador koliina eera u grou
sladun stablo malog, crnog, slatka-
stog poda; kotela
slamarica platnena vrea u koji se
stavlja slama ili lepuina i na kojoj se
spava
slana snjenobijeli talog koji se na-
kuplja pred jutro za hladna i maglovi-
ta vremena na zemlji i granama drve-
a; sola
slandrat svui se na brzinu
slatkoran dobra teka
SLAVA SNIT
slava mlado vino
slavi slavuj
slavodobitnik pobjednik alkarskog
natjecanja
slemo trom i nespretan ovjek
slidit slijediti
slidovanje sljedovanje; redovno pri-
manje u hrani za obavljanje nekog posla
slime sljeme; brid kunog krova u
kojemu se sastaju i od kojeg se sputa-
ju strane
slinte neuredan i neugledan ovjek
slipac slijepac
slipat hodati po mraku pomaui se
rukama
slipica udubina u zidu starih kua
koja slui kao polica
slipit slijepiti; zalijepiti to s im
sliz sljez; ljekovita zeljasta biljka
sljubit sastaviti; spojiti
smaknit 1. prodati, 2. skinuti na-
glom kretnjom, 3. pogubiti
smandrljat uiniti neto brzo i po-
vrno
smantat oamutiti; zbuniti; pomutiti
svijest
smastit oznojiti
smazat obilno, brzo i temeljito pojesti
smear smetlar; ista ulica
smest se zbuniti se; zableuit se
smetit zaboraviti; smetnuti s uma
smetnit v. smetit
smeuran naboran; namrekan
smeurat se naborati se; namrekati se
smicat rasprodavati; raskuivati
smij smijeh
smiljat sliiti; nalikovati
smiran miran, skroman i samozatajan
smirit udariti
smitljika vrsta bolesti ita
smistit smjestiti
smian 1. duhovit, 2. lijep i zgodan,
3. neozbiljan
smiat pomijeati
smlavit 1. zdrobiti, 2. potui, 3. brzo
pojesti
smoit namakati u masnou (naje-
e kruh)
smokrit skvasiti
smotan nespretan; nesnalaljiv
smotuljati neuredno smotati ili
umotati
smrad 1. izrazito neugodan miris, 2.
pokvarena i loa osoba
smrde osoba koja izdaje i izmilja
kako bi nekoga odala i osramotila
smrdeljika 1. stjenica; smrdljivi
Martin, 2. vrsta niskog smrdljivog gr-
mlja
smrdit smrdjeti; neugodno mirisati
smrika smreka; vrsta crnogorinog
stabla
smrikovina smrekovo drvo
smrikan naboran; zguvan
smrsa zamrenost; kompliciranost;
guva
smuculja 1. neotrovna i brza zmija
miarka, 2. laka ena
smukat napraviti neto na brzinu
i loe
smutljivac svadljivac
smutnja svaa
smudrat se naborati se i smekati
snatat matati; sanjati
snatrit v. snatat
sneruke izvan ruke; nije usput
sneverat se naoblaiti se
snig snijeg
snimit uoiti; zapamtiti
snit snijeti (u pravilu jaje)
117
SNOAT SE STAUN
snoat se smraiti se; prijei iz dana
u no; zanoat se
snogu ostojeki
so sol
sobet stariji naziv za sveanu alkar-
sku gozbu nakon natjecanja
soit putati tekuinu; vlaiti
soja veliki i debeli tap
sola snjenobijeli talog koji se naku-
plja pred jutro za hladna i maglovita
vremena na zemlji i granama drvea;
slana
soldat vojnik
soljera posudica za sol
somi bona strana kue
sopica istesan etvrtasti kamen koji
stoji ispred kue
sople bolesno stanje koje kravama
oteava kretanje
sorbulat kuhati jaje na meko
sorit sruiti
sorljat v. sorit
sotin s time
sotizin v. sotin
sovat psovati
spalamudit nadmudriti; prevariti
spanat se zbliiti se; udruiti se
spariat skuhati na brzinu
spa-marendin piknik koji se odr-
ava na Uskrsni ponedjeljak
spikat potroiti uzaludno i brzo; spi-
skati
spirin aspirin; lijek
spirine hrana za svinje
spiza 1. hrana, 2. kupovina dnevnih
potreptina
spoa mladenka; nevjesta
sprangat uludo potroiti
spranjgat v. sprangat
spratit utjerati blago u tor ili talu
118
sprcat navaliti po svaku cijenu
spriit sprijeiti; onemoguiti
sprida sprijeda; s prednje strane
spucat slasno pojesti
spuga spuva
spulna skotna (odnosi se na maga-
ricu)
spurit pripremiti neto za jelo, loe
i na brzinu
spuat spustiti
sputit vezati; sputati
spu pu
spuii vrsta kolaa
srbiguza plod divlje rua; plod div-
ljeg ipka; epurika
srdelija vrsta ute ili crvene kisele
ljive; razdelija; zdrelija
srdobolja opaka crijevna bolest; dizen-
terija
sebrnjaa alkarsko puka ili kubura
izvezena srebrnom icom
sria srea
sriko ovjek kojega prati srea
srida 1. srijeda, dan u tjednu, 2. po-
godak u sredite alke
sridovian srednjovjean; srednjih go-
dina
sriktat urediti; dotjerati u red
sritan sretan
sritnik sretan ovjek
srkat piti usko otvorenim usnama
uz popratni zvuk
srljat 1. bezglavo juriti; zalijetati se,
2. uputati se u neto bez pripreme i
nepromiljeno
srma srebreni ili zlatni konac na al-
karskoj odjei
srnova krava crne dlake
srp alatka sa savijenim tankim sjei-
vom i drvenom rukom
staun godinje doba
STAN STRUKA
stan tkalaki stroj
stani-pani u krajnjem sluaju; ako
ne bude ilo drugaije
stanjada 1. kotao za pranje rublja, 2.
ovea limena posuda za kuhanje
stanje obiteljska imovina
stap drvena posuda u kojoj se maslo
odvaja od mlijeka
stapat odvajati maslo od mlijeka
starmali djeak koji se ponaa kao
odrastao mukarac
starovian star; vremean
stat stanovati
stat stati; zaustaviti se
stavit se potruditi se iz sve snage
ste postati vlasnik ega; zasluiti
to vlastitim radom; namaknuti
stegno ulj od sedla
stejena krava s teletom u sebi
stelja slamnati dio samara; slamnati
leaj za stoku
stendard motka na koju se vjea za-
stava
stentan promiljen
stevena v. stejena
stidan stidljiv
stijat se slegnuti se
stima teta koju krava napravi na
tuem posjedu
stimadur procjenitelj
stiman ugledan; uvaen; potovan
stimat procijeniti
stina stijena; kamen
stivat sloiti
stoava vragolasta i zloesta osoba
(najee se odnosi na dijete)
stog uzgrnuta zemlja kod kopanja
loze
stoja stotina
stopanjica ena koja je u kui zadu-
ena za kuhanje
stopica dio ivaeg stroja u ko-
jemu se nalazi iglica i koji se kree
gore dolje
stoprek prag
stra strah
strametar zapovjednik strae
striga ianje ovaca
strnjina ostaci pokoenog ita
stropon upavo sad; ovaj as
strovalit se uruiti se; pasti
stoina 1. drvo na sredini gumna
za vezanje konja kod vridbe, 2. kolac
koji dri plast
stra strah
stramice 1. drvene letve na samaru,
2. bone daske na karu
strana uzbrdica
stranjski koji nije iz ovog kraja; stra-
ni; fureti
straiv onaj koji se boji; straljiv
straviat strahovati
strefit 1. pogoditi, 2. zadesiti
stri iati; podrezivati
strija 1. nadstrenica, 2. udubljenje
u koi
strija eir
strikan stric od milja
striat 1. okrznuti u prolazu, 2. po-
vlaenjem karte po stolu najaviti igra-
nje istog zoga
strienje ianje
strkimice urno
strnina ostaci biljaka nad zemljom
nakon kosidbe itarica
stronbulat upasti; propasti
strovalit se pasti s velike visine
strug kresivo
struka 1. grubi konac ispreden od
vie niti, 2. vrsta ogrtaa od grubog
prediva
119
STRUKAN SVINJAK
strukan pojas alkarskog momka od
crvene vune
strunja dlaka od konjskog repa
strunjar osoba koja izrauje etke
od svinjskih dlaka
stu izraz kojim se vola usmjerava od
sebe
stukanje tjeranje volova
stulit se skupiti se u sebe; pogrbiti se
stup dio kara
stupa naprava u mlinici za valjanje
sukna
stupat dugo stajati na jednom mje-
stu kao stup
stupit v. stupat
stura vrsta trave koja se stavlja iz-
meu duga na bavama
suija 1. tuberkuloza, 2. depresija
sud posuda
sud-svita sudnji dan
suduk vrsta kobasice od svinjetine
koja se nadijeva u tanko crijevo
suk kolac
sukanac vuneni posteljni pokriva
sukljat snano izlaziti; izbijati; ku-
ljati
suknen vunen
sukno teka tkanina od grebene
vune
sumicat skidati
sumporaa naprava za sumporanje
sumporat posipati sumporom ili
paliti sumporne vrpce (primjerice, u
bavama)
sumpre glaalo; pegla
sunoat se v. snoat se
supat umakati
sura dio kara na koji ide krik
surljat nou se skitati, kartati, piti
surutka voda koja ostane kad se od
120
mlijeka napravi sir; sirutka
susak drvena posuda slina bukari
samo je ua na gornjem dijelu
susniga susnjeica
susrist se susresti se
sutin v. sotin
sutizin v. sotin
sutlija ria na mlijeku
suv suh
suvarika suho meso
suvarina suho granje
suvez udruenje svije osobe ili dvije
obitelji radi lakeg obavljanja poslova
suvica suho groe; groica
suvoparan nemrsan
suvople bolest na nogama stoke
suvoust suhih usta; edan
suvozid suhozid
svagdi svugdje; na svakom mjestu
svak svatko
svak setrin mu
svakudan svukud; na sve strane
svarit skuhati
svati svatovi
svatit 1. shvatiti; razumjeti, 2. uda-
riti
svastica enina sestra, svastika
svei sliica ili figura nekog sveca
svekar muev otac (punac)
svekrva mueva majka (punica)
svi svih; sviju
svicki svjetski
svia 1. svjetlost, 2. votanica; te-
rika
sviica 1. komad mesa uz ivotinj-
sku kraljenicu; file, 2. svjeica; dio
automobila koji slui za paljenje smje-
se benzina
sviat svitati
svinjak svijenjak
SVIDOANSTVO SVUGDI
svidoanstvo svjedoanstvo
svidok svjedok
sviknit naviknuti
svirale duhako, dvocijevno, drveno
glazbalo s nejednakim brojem rupica
svist svijest; sposobnost miljenja i
rasuivanja
svisvata pri zdravoj pameti
svit 1. svijet kao geografski pojam, 2.
ljudi
svit savjet
svitlo svjetlost
svitlo svijetlo; svijetle boje
svitlaci mrlje pred oima, od udarca
ili naglog pokreta
svitnjak krijes
svitovanje savjetovanje
svojta rodbina
svr iznad; na vrhu
svrat 1. skidati koru s drveta, 2. za-
ustavljati koga
svrnit 1. zaustaviti koga, 2. svratiti;
posjetiti
svrseban sebian
svrsebit pri zdravoj pameti; svjestan
svrzimantija 1. sveenik koji je ski-
nuo mantiju; raspop, 2. osoba koja
lako mijenja strane i miljenja
svu se 1. napustiti sveeniko zva-
nje; skinuti se, 2. prestati nositi seosku
i poeti nositi graanku odjeu; pri-
svu se
svugdi v. svagdi
121
ACOVAT AVOJARDA
acovat procjenjivati gledanjem
agum kalup u obliku polovice valj-
ka koji se upotrebljava pri izradi ba-
ava
ajba podlona ploica koja se stav-
lja ispod matice ili vijka
ajkan igra s kovanim novcem
akat akama rasporeivati gnoj
akavac kamen koji odgovara veli-
ini ake
aketat se tui se akama
akreto tajno; skriveno
akuferta koverta; omotnica
alabazat lutati
alina aljivija; aldija
alda bacanje balote izvisoka na na-
in da ostane na mjestu pada ili u ne-
posrednoj blizini
aldavanje 1. alda, 2. krpljenje li-
menog posua
aldadur 1. balotar koji dobro igra u
aldu, 2. lemilica
alka limenka; konzerva
alovanje postavljanje drvenih pre-
grada pri zidanju
alpa al; jalpa
ala povrtni umak (najee od raj-
ica)
alter 1. radno mjesto s otvorenim
prozorom za komunikaciju sa stran-
kama, 2. prekida elektrine struje
alturica krojaica
alvare dugake i vrlo iroke hlae,
nogavica skupljenih oko gleanja
amarica glavica kupusa u nastaja-
nju; krljava glavica kupusa
amatorij groblje
amatorije v. amatorij
122
ambezo crvenkasti bezalkoholni
gazirani napitak
amot vrsta gline od koje se prave
vatrostalne opeke za gradnju pei; pe-
ena vatrostalna smjesa
andrkua blesava ena; glupaa
andale sandale; vrsta otvorene
obue
anta konj padi u anjcu
antaral zasun na drvenim vratima
kod kojeg se pritiskom palca s vanj-
ske strane polugom podie zatvara s
unutarnje strane vrata
anja v. anta
apljat aptati; govoriti tiho i povjer-
ljivo da uje samo onaj kome se govori
apokuferta v. akuferta
arage drvena reetka na kolima ili
u tali kroz koju blago upka slamu
araman velika blanja; krupni sto-
larski alat za obradu drva kojim se od-
nosi suviak materijala i postie ravna
povrina
aren 1. raznobojan, 2. nedosljedan
arovit v. aren
arovitat izvlaiti se; izmotavati se;
izbjegavati ispunjenje obveze; mije-
njati miljenje
arpelj kona torba kod dravnih
slubenika
arpelja v. arpelj
aika trava koja raste kraj jaruga i
bara
akorit tiho priati
atokuferta v. akuferta
avojarda keks od jaja, brana i e-
era
AA INJORA
aa glaveina; osoba na poloaju
ara v. aa
ap tap
eto obino; priprosto; nekvalitet-
no
eto-dreto izravno; u glavu
uurit se skupiti se; uvui se u sebe
ebav nespretan
egac pila za drvo s rukohvatom za
aku
ega-prtega - djeja igra s koncem
meu prstima
egec v. egac
egun duga pila za drvo kojom ru-
kuju dvije osobe
ekada 1. smutnja; zavrzlama, 2. ne-
ugodan posao
ekondo drugi
ematorij v. amatorij
ematorije v. amatorij
emedekan v. emedikan
emedikan konoplja; biljka kojom
se rado hrane ptice i koja slui za izra-
du tkanina i uadi
emeljikav mrav; goljav
emize ormari s ladicama
empja luda osoba; budalasta osoba
empre uvijek
enica penica
enit skrenuti s pameti
entada drvena klupa
entat tvrdoglavo utuviti u glavu
epurika plod divlje rua; plod div-
ljeg ipka; srbiguza
era stoasta limenka koja slui za
skidanje svinjske strunje
erbit paljivo i mirno gledati i slu-
ati
esan skladan; zgodan
eset ezdeset
est ugodna, pravilna i ravnomjerna
rasporeenost dijelova cjeline; sklad;
harmonija (primjerice, u odijevanju i
vanjtini)
esta igraa karta s brojem 6 u tali-
janskim kartama
estina v. esta
estrce prazan eludac
enest esnaest
eula drveni predmet kojim se uzi-
ma brano iz vree; opalac
ete sedam u igri mure
etebandjere prevrtljivac
etemezo kartaka igra; sedam i pol
evar visoka barska trava koja je slu-
ila za pokrivanje kua
evo ovjek s manom na nogama
koji nespretno hoda
evojarda v. avojarda
ibulja starinska duga puka
ic-boden - kvalitetno drvo za oblaga-
nje podova, stropova i zidova
ija v. ijavica
ijat 1. nepravilno hodati ili voziti,
2. igrati na ijavice, 3. okretati plovilo
pomou vesala
ijavica narodna igra prstima; mura
ije est u igri na mure
ijun 1. kia s jakim vjetrom, 2.
guma za povlaenje vina iz bave
ijunada veliko nevrijeme s jakim
vjetrom
iknut udaren u glavu; glup
ihta nadnica
iljee jednogodinje janje
imija majmun
ine tranice
inik drvena posuda za ito; mjera
za ito
injora gospoa
123
INJORINA KORPIJUN
injorina gospoica
ipadur lanac na konjskoj zaprezi
irajder eljezo za razgrtanje era-
vice u pei
irit fina tanka ukrasna vrpca na al-
karskoj odori
ia janjee tripice
iadur v. ipadur
iarda otvor na utvrdama kroz koji
se pucalo
ika 1. iarka, 2. dio kola na karu
ikat se voditi ljubav
itent asistent; pomonik
itit pomagati
ituk nastavak koji se stavlja na gu-
meno crijevo za polijevanje
jalpa al
jola kona zakrpa za cipelu
jolavat krpiti cipele
joleta uloak za cipelu
jor(a) gospodin; gospoa
kabelac ladica za kare i konac koja
se nalazi na ivaim strojevima
kadenca dospijee naplate duga
kafetin ladica; kaetin
kafikafnjak izraz kojim se testira
pravilan izgovor
kakavac skakavac
kakljanje golicanje
kaldin zemljana ili keramika po-
suda u koju se stavlja ar i na koju se
ljudi griju
kalja sitno kamenje
kancija runo izraena drvena po-
lica
kanj mali drveni stolac
kapular medaljica s likom sveca
kapulat se spasiti se; izvui se
karavaa neuredna ena sumnji-
vog morala
124
karpelin majstor koji klee i obra-
uje kamen
karpine niske cipele
kart otpad
kartat odbaciti
kartavanje odbacivanje karata u
treetu i trijumfu kojim se ukazuje na
poeljan ili nepoeljan zog
kartoc papirnata vreica
kartocet tuljak za sladoled
katula kutija
kavetin v. kafetin
kerac nagli pokret; vragolija
kerebucada aljkava izvedba neega
kica nacrt
kican zguvan; neopeglan
kicepatat pomagalo za gnjeenje
krumpira
kiljit miriti
kiljo naziv za razroka ovjeka ili
ovjeka ije su oi razliitih veliina
kina vrat
kinkat loe udariti; loe pogoditi
kip drveno koriti razliitih namje-
na
kito maleno; oskudno
kivat se povui se
kobo onaj koji je zadnji; onaj koji je
najgore proao
kodit tetiti; smetati
kolat se kolovati se
komit samovati
komljenje glasanje gladne svinje
kopac ukopljeni brav
kopiguda onaj koji kopi gude i
prasad
korcan odkrnjen; otuen
korce ljuske; ostaci od ienja
kornjaa vrsta abe
korpijun korpion
KOVACE OTOGOLA
kovace smee
kovacera lopatica za smee
kovacin ista ulica
krabica drvena kutija u koju se naj-
ee ubacuje metalni novac
krambe plailo za djecu
krgaljanje grebuckanje; ukanje
krilja manji plosnati kamen
krinja 1. jednostavni drveni san-
duk, 2. zamrziva; ledenica
krip otvor u kamenjaru
kripac steza; naprava za stezanje
predmeta koji se obrauje
kripovac drvo na koje se objese ko-
matre
krofule djeja bolest, oteenost
vratnih lijezda
kropac kia krupnih kapi
kropaljika ruka sa sitastim dije-
lom kojom krope sveenici
kropit 1. prskati kapima vode ili
neke druge tekuine, 2. obilno padati
u sitnim kapima (odnosi se na kiu)
kube uzvik kojim se osigurava po-
sljednji nastup u nekoj igri ili natjeca-
nju; zakube
kuda zlatni ili srebrni novac koji na
licu ili naliju ima grb
kudela dublja posuda za vodu ili
vino
kujerin liica; kuerin
kur taman
kura prozorski kapak; rebrenica
kojom se zatvara prozor
kuribanda mjesto skriveno od po-
gleda znatieljnika; verbe
kurija bi za tjeranje konja
kvadar drveni okvir za slike
kvara 1. pravi kut, 2. pomagalo za
odreivanje pravog kuta
lafrk kuni ogrta
lajfat kombinacijom koenja i ga-
siranja izlagati auto gume troenju
okretanjem na mjestu
lame velike mesnate trenje
lang vitak; elegantan
lus izraz kojim se ukazuje da je
neka stvar definitivno zavrena ili da
o emu vie nema diskusije
ljakat obavljati teki fiziki posao
ljaker fiziki radnik
ljivit uvaavati; potivati
ljuk kost od pruta
medljiv izbirljiv u jelu; slabog ape-
tita; zloran
mignit mugnuti; brzo proi; naglo
pobjei; zbrisati
mirglat obraivati brusnim papi-
rom
mrcat mrkati
mrkovac vrsta gljive; smrak
nala spona za kosu; ukosnica
njin s njim
njon s njom
njira vezica na cipelama; pigeta
njura v. njira
ocija povezano drutvo
oder tucanik; tucani kamen s kojim
se nasipaju bijele ceste
ofo starinski krevet za jednu osobu
ogureca sigurnosna igla; agica
oldi 1. metalni novac, 2. novac op-
enito
oneta osmrtnica
otana enska seoska podsuknja
otimice skriveki; potajno
oto ispod
otobraco ispod ruke; ruku pod
ruku
otogola oglavina (u pravilu svinjska)
125
OTOKUCA PRCAT

otokuca podmukla osoba peat podstanar

otokucin v. otokuca pic vrh; iljak
otokuco ispod muka; podmuklo pica 1. kopica; sjemenka, 2. zai-
ototajo u tajnosti ljena elina alatka za razbijanje ka-
otovoe ispod glasa mena
packamin dimnjaar picast izduljeno otar
pade boja u talijanskim kartama picarice ciple uskog vrha
pag konopac picerice v. picarice
pagarice - platnena ljetna obua s picoke v. picarice
donom od paga picoke udaranje nogometne lopte
pagerice v. pagarice vrhom kopake
pajer tednjak; kuhinjska pe piit imati trpak okus
pajza ostava pigeta vezica na cipelama; njura
paker v. pajer piglo ogledalo
pale lea pijat pijunirati
pala v. paleta pijoda pribadaa
paleta svinjska pleka pikat nadijevati meso lukom, slani-
paline naramenice na odjevnim nom, rumarinom
predmetima piknit 1. ukrasti na brzinu, 2. brzo
palir red pobjei
pancir lagani hod radi razonode; pikovat v. pikat
etnja pina slavina; pipa
panjulet cigareta pinjaa pinat; jestiva biljka velikih
para vrsti krug od tkanine koji su zelenih listova
ene stavljale na glavu i na njemu no- pirit 1. vrsta alkohola 2. pogrdan
sile teret; evrek izraz za loe vino, 3. izraz za voljnost i
parat tedjeti borbenost
paradur ovjek koji prekomjerno pitit gledati druge kako rade
tedi; krtac piritjera svijea koja za gorenje ko-
paro tedljiv risti pirit
partat hodati; kretati se amo-tamo, pjegat kazati u povjerenju
gore-dolje porak prljav; neist
patula graevinska alatka za ravna- porkaun 1. prljav ovjek, 2. neka-
nje zidova rakteran ovjek; lo ovjek; prost o-
pavarijol veliki zidarski alat s ru- vjek
kom koji slui za poravnavanje buke porkica prljavtina; neistoa
pedit otpremiti prajc podupira
perploa drvena ploa dobivena lije- prajcat podupirati
pljenjem listova furnira po jakim priti- prajcovat potisnuti drop u badnju
skom prcat prskati; polijevati

126
PRENTA TRAMBAV
prenta osigura
pruc namaz koji se u graevinar-
stvu stavlja prije inkarta
prulja 1. dugaak tap, 2. tanka i
visoka osoba
pula stoasti predmet na koji se na-
mata konac; roketa; roklo
purnjak mreasta zamka s rukom
koja slui za lov rijenih rakova
puariola uska blanje za utore
puarjola v. spuariola
tacija mjesto okupljanja
taje to je
tanap model; kalup
tancat umnoavati; proizvoditi u
velikoj koliini
tap tanki i okrugli komad drveta
dug 3,22 metra koji slui za ravnanje
alke
ta to e
tavolj biljka iji se suhi plod daje
ivotinjama protiv dezinterije; konjo-
griz
teka 1. bilijarski tap, 2. pakiranje
od deset kutija cigareta
tekat ugostiteljski prostor sa stolo-
vima i stolicama na otvorenom
teker strujna utinica
telat 1. podeavati, stavljati na odre-
eno mjesto ili u odreeni poloaj dio
neke tehnike naprave, 2. namjetati
odreene prilike; stvarati veze
telit v. telat
temat 1. litom raditi utor u zidu, 2.
namjetati to
tenac eljezni pokretni dio brave
tep-deka nadmadrac
terika votanica; svia
tiga sigurnosni klin na motiki ili
nekoj drugoj alatki
tih jedno noenje u igri karata; pilj
tijaa lopata
tikadent akalica
tikua lopata za rad u vrtu
timadur seoski procjenitelj poljske
tete
timat namjetati; pasati; odgovarati
tipe eljezna naprava kojom se va-
dila eravica iz pei na drva
tipljat tipati; stiskati prstima vr-
sto i do boli
tipunica tipaljka
tir vrsta planinskog jestivog zelja
tit svinjska dlaka
titonoa alkarski momak koji nosi
tit
trakul dio mesa
togot togod; bar neto; neto malo
tok vratnica, okvir na kojemu stoje
vrata ili prozor; rikvart
tokrla drvena stolica bez naslona
topat 1. stopalom primiriti loptu
uz tlo, 2. mjeriti vrijeme topericom,
3. usporavati ili blokirati neije poslo-
ve
topat krpiti ivanjem
torija pria
tovarica sveana suknja
traca 1. prnja; krpa, 2. beskarakter-
na osoba
tracada mali tepih nastao izreziva-
njem od velikoga
tradiol cestar; osoba koja odrava
ceste
trakul dio goveeg buta
tramac madrac; elastini opruni
uloak za krevet
tramban udnoga ponaanja; slo-
bodnijeg ponaanja
trambav v. tramban
127
TRAMBERA UPALJICA
trambera ena slobodnog ponaa-
nja
trangulin eljezna poluga slina u- tuket drvena letvica u plafonu pre-
skiji
trapac ono to umara neugodno-
u; napor; muka; napor
trcat prskati u velikim mlazovima
trcanje bolno upalno sijevanje u
tijelu
trc-brc izraz kojim se opisuje loe
obavljen posao
trena trcanje bolno upalno sijeva-
nje u tijelu zguvan sveanj konca ili
vune
trepete trcanje bolno upalno sije-
vanje u tijelu ukusna jela od drugora-
zrednih namirnica
trik konopac za vjeanje
trika 1. pruga; crta, 2. dio juneih
ili teleih prsa pogodan za kuhanje
trljikavica proljev
trocat odigrati jau kartu iste boje
trokat bezuspjeno pokuavati
trokat otro gledati
trokul-cokul rubnik na zidu
troljat gledati s jedne strane na
drugu
truca duguljasti komad kruha
trudel trudla
truk stega
trukat cijediti
trument instrument
tucigat zadirkivati; podbadati; boc-
kati; pecigat
tucigavat v. tucigat
tuf loe raspoloen; pokunjen
tufajica ovjek koji se lako i esto
ljuti
tufat se pokunjiti se; izgubiti volju
tukanje spajanje niti prediva
128
tukavanje privrivanje stakla za
drveni okvir prozora
krivena bukom
tuk smjesa za privrenje stakla uz
drveni okvir
tula taka; tap koji pripomae pri
hodanju
tumik stomak
tur ni biza ni marka
tuva pe za grijanje
ub prvi pokuaj
ubijoti vrsta tjestenine
uc ut; udarac nogom
udar marama kojom ene pokriva-
ju glavu
udari maramica
uferice trokutaste krpe koje su se
nekada nosile umjesto arapa
uferin ibica; uverin
ufigat pirjati; dinstati; utit
ufit pedantnost
ufitiko pedantan ovjek
ufit 1. tavan; potkrovlje, 2. mozak;
glava
ug umak; to
ugedegaricija vrsta bombona
ugoman runik
ukanje zvuk prolaenja vjetra is-
pod vrata i slino
uknit udariti
umpraga suhe drvne okresine za lo-
enje
untat pasti na pamet
untrat v. untat
unjit se podizati usne i stiskati no-
snice
unjka 1. njuka kod ivotinja, 2.
vana osoba
upaljica mar
UPERAT VRAKOPIS
uperat nadvisiti; prestii
upirat potjerati; otjerati; rijeiti se
upkare drvena runa kolica s tokom
upljaa 1. cjediljka za juhu, 2. ena
na loem glasu
uporat zajam s kamatama
ur pluteni ep
ura enin brat
urgat istiti ivotinjski kou polije-
vajui je vrelom vodom
urnit gurnuti nekome neto na brzinu
uster postolar
ua 1. beznaajna osoba, 2. koza
bez rogova
uak sumnja
uanj suho lie
uara suara
ukalica djeja igraka; zveka
ukavac kratka kina kabanica
uljetat zapinjati jezikom prilikom
izgovora (najee zbog nedostatka
zubi)
upet potpuno nepovjerenje u koga
ili to; nevjerica; dvojba; suzdranost
uta 1. leaj na opruge, 2. opruga
uter 1. uster; postolar, 2. izrai-
va uta
utina kopa na enskoj bluzi
uur buka; guva
vajcat zavarivati elektrinim apara-
tom
veler eljezniki prag
vera kazaljka na satu
verbe mjesto skriveno od pogleda
znatieljnika; kuribanda
voj tanko razvueno tijesto
vojata vrsta torte
vora asna sestra
vragat pretraivati; zavirivati
vraka 1. svraka; ptica iz porodice
vrana, 2. runa ena
vrakopis ruan rukopis
129
TABAIT TARA
tabait tui; tlaiti; vriti nasilje nad
kim
tadan tada; u to vrijeme; u taj as
tajadele vrsta domae tjestenine; re-
zanci
tajat proputati tekuinu (najee
se odnosi na bavu)
tajenta vrsta tesarskog ili zidarskog
ekia
tak peta na cipeli
takat ukljuivati; spajati
taki takav
takizi v. taki
taklja 1. drveni kolac koji se stavlja
kao potporanj vinovoj lozi, cvijeu ili
povrtnim kulturama, 2. veliki drveni
tap openito
taksa pristojba; iznos koji se plaa
prema odreenim propisima
takujin novanik; lisnica; brikta;
gelta; portafoj
takum konjska orma za obavljanje
poljoprivrednih radova
talambas mali starinski bubanj
talemenat talent; nadarenost
talijanke talijanske igrae karte
talir stari austrijski novi
talog kruti dio rastopljenog maslaca
taloga v. talog
talja 1. sumnja, 2. oma
Taljan(ka) Talijan(ka); dravljanin
ili dravljanka Italije
taljanke v. talijanke
taljanski talijanski jezik
taljat rezati tupim noem
taljea kova koji tali
130
T
taman 1. upravo tako ili toliko, 2.
izraz kojim se naglaava pobijanje ili
opovrgavanje
tambu posuda za mlijeko
tamburat - 1. svirati tamburu, 2. go-
voriti bilo to
tamburin 1. mala fotelja bez naslona
za naslanjanje nogu, 2. manji bubanj
tamo se pomakni se
tamoka tamo; prema tom mjestu; na
tu stranu
tamokarce v. tamoka
tamokare v. tamoka
tampanje debela daska na kojoj stoji
mlin
tamperin depni noi
temperin v. tamperin
tumperin v. tamperin
tanac 1. nain pjevanja, 2. ples
tancanje plesanje s noge na nogu
tandare-mandare nesuvislo (u pra-
vilu se odnosi na govor)
tandrkaa djevojka loeg karaktera
tandrkanje kloparanje (primjerice,
kola ili baava)
tanga praak za bojenje platna
tangat bojati
tangar osoba koja obavlja tanganje
tangarija radnja u kojoj se obavlja
tanganje
tankovijast tanak i visok
tapet prostirka za pod; tepih; sag
tapija pisana potvrda; pisana isprava
tapina panj
tapun ep za bavu
tar trag pile
tara drvena naprava za tkanje
TARA TICA
tara uzvik kojim se magarac potie
na parenje
tarabasa autobus na sinjskom po-
druju
tarabona fasada
taraca v. teraca
tarantela vrsta gutera
tarapana tua, nered; mete; guva
tariguz toaletni apapir
tarlament pamet
tarotina ostaci drva ispod pile
tasle-masle igra u kojoj dvije osobe
uhvate dijete za ruke i noge te ga lju-
ljaju lijevo desno
taelat izrezati dio iz lubenice zbog
probe
tana kona torba za spise
taul 1. isprava o vlasnitvu nad ze-
mljitem, 2. stol
taula v. taul 1.
taulat upisati se u zemljine knjige
taulin mali stol
tavaja stolnjak
tavajol ubrus
tavele kuhinjske ploice
tavljat pohlepno jesti; derati
tavaroda igra s drvenim kolcem
koje se vrti oko tapa
tavul v. taul 2.
tea plitki lonac
tefter zapis
tefterit zapisivati
teg tek uzorana zemlja
tegare zakrivljene potenice na brani
tegere v. tegare
teka biljenica
tekon tek; im; odmah potom; na-
kon to
tekut - u u kosi
tela v. telarua
telac ovjek skromne pameti
telal ovjek snana glasa koji je ne-
kada pozivao alkare na trku
telarua jeftina i gruba tkanina
teler prozorski okvir na koji se po-
stavlja staklo
teljig dio volovske orme
teljug v. teljig
teljunjak veliko svrdlo
tenda platneni krov za zatitu od
sunca i kie; platnena nadstrenica
tendit 1. razumjeti; znati, 2. njego-
vati koga; brinuti se o kome
tentat nagovarati; dovoditi u napast
teraca 1. balkon; terasa, 2. betonska
ploa
teraja porculanski servis za jelo
tercil vrlo zahtjevna igra s talijan-
skim kartama slina treetu u kojoj
sudjeluju tri igraa
terina porculanska ili staklena zdje-
la
terkija koni remen za tjeranje ko-
nja
terluci vunene poluarape bez peta
ternita ploa za natkrivanje kue ili
koaka
terpentina razreiva
tesla tesarska sjekira iroke otrice;
bradva
testamenat oporuka, testament
teelat v. taelat
tetak tetkin mu; mu oeve ili maj-
ine sestre
tetik elina opruga
tezga 1. pult u trgovini, 2. stol na
trnici
tezica mala prostorija za drva
teak pogrdan naziv za ljude sa sela
tibet vrsta platna od kojega su se ne-
kada ile kolske kecelje
tica ptica
131
TIAR TOZLUCI

tiar lovac na ptice pjevice tiskat stiskati

ti mlada ptica tisno tijesno
tijo tiho; potiho; lagano tisto tijesto
tikva 1. plod bundeve, 2. posuda za tiak mirni dio rijenog toka
vodu napravljena od ploda bundeve, tima guva
3. pogrdan izraz za ovjeju glavu; timut v. tima
tintara tit htjeti; imati volju; eljeti; biti su-
tikvan glup ovjek; praznoglav o- glasan da to bude
vjek tizin tim
til tanka rupiasta tkanina koja slui tocil brus na okretanje koji slui za
za izradu odjee, dekoracija ili ukrasa otrenje noeva
tilo tijelo tocilj v. tocil
tiltat onesvijestiti udarcem u glavu to umak
timbar peat; ig toat umakati kruh u umak
time tjeme toji taj
timbrat ovjeriti peatom; peatirati tojizi v. toji
timun 1. rudo na drvenim zaprenim tojo to
kolima koja vuku konji, 2. upravlja toka kuglasti metalni ukras na sve-
na biciklu, 3. upravlja na saonicama, anoj narodnoj nonji
4. openito upravlja na prijevoznim tokat zasluiti; pripadati; meritat
sredstvima tokmak vrsta ekia
timunele dvostruko rudo na drve- toknit uliti vrlo malo tekuine; uliti
nim zaprenim kolima koja vue je- nekoliko kapi
dan konj tola 1. stol, 2. ono to je na stolu, 3.
timunjae saonice s upravljaem donja, okrenuta i vidljiva karta u bri-
timunjer onaj koji upravlja vozilom kuli
tinel dnevni boravak tolini toliko malen
tingul specijalitet od dinstane pileti- tolitar 1. mjera za tekuinu (100 li-
ne; pilei paprika
tara), 2. sud zapremnine 100 litara
tintara glava; tikva
tolki toliki
tinj stijenj u svijei petrolejci; paver
tombula tombola; igra na sreu iz-
tinjele vrsta klijeta; kombinirke
vlaenjem brojeva
tir odreena udaljenost za gaanje u
cilj ili igranje tondin metalni cilindar s drkom
tirabuon vadiep koji slui za detoniranje
tiradul lanani dio konjske orme tor ograeni prostor za blago
tirake naramenice za dranje hlaa; tornjak vrsta velikog ovarskog psa
tregeri totilo drveni krug na kojem se rade
tiramol pomini konop na kojemu bakre
se sui rublje toverna gostionica; krma
tirat tjerati tozluci dokoljenice

132
TRABUNJAT TRINA
trabunjat nesuvislo govoriti
trait tratiti
tradimenski nemilosrdno
trafika kiosk za prodaju cigareta i
novina
trajangula vrsta turpije za obradu
metala
trajbat prekomjerno troiti
trajina 1. konop s kojim se vee plast
sijena 2. konop s kojim se mjere zemlji-
te, 3. konop s kojim se pri zidanju odr-
ava pravac
trajna enska kovrava frizura
traka srebrna vrpca koja slui kao
ukras na alkarskim hlaama
traklina dio kara
traljav nespretan, neokretan
tralje drvena ili pletena naprava za
prenoenje gnoja ili zemlje koju nose
dvije osobe
tralje nespretan i neokretan ovjek
tramak neugodan posao, tekoa
tramakavat se obavljati neugodan i
teak posao
trampuz visoka, teka, nezgrapna i
nespretna osoba
tramuntana sjeverozapadni vjetar
umjerene jakosti
trandat gubiti vrijeme; dokoliariti
trap rupa u zemlji za uvanje krumpira
trapula iana miolovka
trat duina igralita za igru balota ili
franja
tratimenat gozba, goenje
tratat imati posla s nekim, govoriti
tratit bespotrebno i uzaludno troiti
(primjerice, vrijeme)
tratorija gostionica
travera platneni enski odjevni
predmet, pregaa
traverun pregaa s prslukom
traviat pogledom traiti neto ko-
risno
trbuj trbuh
trcnit lagano dotaknuti
tre tri u igri mure
tre izraz u igri brikule koji podra-
zumijeva imanje tri karte iste boje
trefit sluajno susresti
tregeri naramenice za dranje hlaa;
tirake
trejangula trokutasta turpija
tremuntana razum
trenit 1. naglo zatresti, 2. nakratko
zaspati, 3. pasti
trenkot proljetni ili jesenski ogrta
trentun igra s talijanskim kartama
trepat treptati
treso koje je poprijeno; u stranu
treet vrsta igre s talijanskim karta-
ma
treetat igrati treet
trenja potres
trefit sluajno susresti
trevit v. trefit
trepetljika vrsta topole
trgaina branje groa
trganje v. trgaina
tribit odvajati ono to je neisto ili
nekorisno
trica igraa karta s brojem 3 u tali-
janskim kartama
triest trideset
trijangula v. trejangula
trijumf vrsta igre s talijanskim kar-
tama
trike-trake sandale sa tri trake
triko fino rastezljivi odjevni pred-
met za gimnastiku
trina otpadak od sijena
133
TRIPA TUDUM
tripa ivotinjski eludac
tripice fileki; jelo od goveeg ili ja-
njeeg eluca
triska trijeska; iver
triska udarac otvorenim dlanom po
licu; pleska
trinja trenja
trizan trijezan
trka dio alkarskog natjecanja
trkelja neozbiljan, ali i dobroudan
ovjek
trkeljat iskrivljeno i besmisleno go-
voriti; prkeljat
trklja raljasto drvo
trkmar trozubac za vaenje vjedra
iz bunara
trkomice trkom; trei
trlijavica proljev
trli radno odijelo
trlu povik kojim se razluuju ovce
trlja 1. igra kameniima koji se po
pravilima pomiu po ravnoj iscrtanoj
povrini, 2. morska riba; barbun
trljan nespretan ovjek
trljat govoriti besmislice
trnak divlje zelje; kostri
trnit gasiti (primjerice, svjetlo)
troduplo trostruko
trojangula v. trejangula
trombun starinska puka sa iro-
kom cijevi na kraju
tronoge naprava od eljeza na tri noge
na koju se stavlja posuda u kojoj se neto
kuha
tronoac 1. stoli s tri noge, 2. ribi-
ka sklopiva sjedalica
troskot vrsta opasnog i teko iskor-
jenjivog korova
trotoar plonik; pjeaki put
trotul zvrk
134
trovile vrsta vila sa tri roga za sku-
pljanje trave
trsljika stabljika kukuruza bez klipa
trta strah
trtak 1. vrsta izrazito male ptice, 2.
sitna i slabana osoba
trtaro kukavica
trtica 1. zadak; zadnji kraljenjak, 2.
peeni janjei rep
trtora ostatak od ponjevene kuku-
ruzne stabljike
trtorina v. trtora
trtosit nerazgovijetno govoriti
trtoina v. trtora
trubajika truba
trud parazit na deblima stabala koji
slui za pripaljivanje lule
trudi teki poslovi
trumbeta runa truba
trumbetat 1. svirati, 2. govoriti
trun sitnica; mrvica
trunto trom, debeo i spor ovjek
tunjkalo koji govori kroz nos
trusit 1. lagano sipati brano u mlin,
2. ispijati alkoholna pia
trusnit pasti
trut krupan, neokretan i lijen ovjek
trze posljednje ojareno jare ili oja-
njeno janje u godini
tub 1. stakleni cilindar na petrolejki,
2. dio dimnjaka od tednjaka koji se
nalazi unutar kue
tubast tup i irok
tu biuterija
tuar ovjek koji se voli i zna tui
tu tui; batinati
tudan tuda; tim putem
tude v. tudan
tudum 1. pogrdan izraz za ovje-
ka oskudne inteligencije, 2. pogrdan
izraz za loe vino
TUDUMIT TVRDIT
tudumit razumjeti; upamtiti
tuka(c) 1. purica ili puran 2. pogr-
dan naziv za glupu enu ili glupa mu-
karca
tuknit se poeti smrdjeti od kvare-
nja ili nekupanja
tuknut udaren u glavu; lud
tulac drvena zamka za ptice ili mi-
eve
tulit se povijati lea
tulja koko koja treba uskoro uginu-
ti
tuljit se v. tulit se
tumbat nekoga uvaliti pod vodu
tumbin 1. propust za vodu ispod ce-
ste, 2. zaguljiva i tijesna prostorija
tumina teak zrak; zadah na trule
tunja vrsta voa; dunja
tunjkat govoriti ili pjevati kroz nos
tura 1. jedan dio puta, 2. runda pia
turanj sprava za gnjeenje i cijee-
nje groa
turina orunjeni kukuruzni klip
turko slastiar
turnja podrugljivi naziv za vino do-
biveno dodatnim cijeenjem pomou
turnja
turnjat gnjeiti i cijediti groe
turta kruh od bijelog brana peen u
gradskoj pekari
turto-kvarto toanje kruha u vino
tukat 1. hukati psa, 2. podgovarati
osobu
tut jestivo divlje zelje
tuta sportska trenerka
tuta djeja nona posuda
tuta-forca svom snagom
tutat tono odgovarati neemu
tute tu
tutek v. tute
tutekarce v. tute
tutekare v. tute
tuti deset u igri mure
tutinjat sporo goriti uz puno dima
tutkalo drvodjelsko ljepilo
tutle nesposoban, nespretan ili sme-
ten ovjek skromne pameti
tutlea v. tutle
tutnit urno ili potajice gurnuti
kome to u ruku
tuvit nekome neto ponavljati da za-
pamti
tvorilo okrugla naprava za obliko-
vanje sira
tvrdit uvrivati biljku pri sadnji
135
UAPSIT UJMIT
uapsit uhapsiti; privesti; liiti slobo-
de
ubacit se poprimiti osobine neke
krvno vezane osobe; umetnit se; uvr-
gnit se
ubilit ubijeliti; uiniti bijelim
ubit 1. izbiti balotu balotom, 2. ubi-
ti; usmrtiti
ubit se jako se udariti
ublidit problijediti
uboj udareno mjesto
ubono kratko; tijesno
ucidit ucijediti; stiui prstima istisnuti
sok
ucilo u cijelosti
ucrnit se obui crninu u znak alosti
za preminulom osobom
ucvilit rasplakati; rastuiti
ualu djelovati u grupi bez reda
uarat baciti urok ili arku na neko-
ga; zaarat
udabenica zaruena cura koja se
sprema za udaju
udaleit 1. udaljiti; odmai se, 2. ne
biti vie prisan; postati dalek; otuiti
se
udil udio
udiljat noem tanko obraditi
udit koditi; smetati
udit 1. udjenuti konac u iglu 2. za-
bosti iglu u neto
udovezat se dosaivati; gnjaviti
udrobit lomei na komade staviti u
to tekue (primjerice, kruh u mlije-
ko)
uduplat udvostruiti
uduit uguiti; utopiti; udaviti
udva uzvik koji se u Alki oznaava
136
U
pogodak koji donosi dva punta
uuture sve skupa
ufalo prijetvorno; neiskreno
ufrulat se pokvariti se i usmrditi (u
pravilu se odnosi na meso)
uganit isaiti
ugarin sveana, krznom obrubljena
dolama alkarskog alajaua
uglanjcat usjajiti
ugledat 1. uoiti, 2. uzeti nekoga za
uzor; ponaati se kao netko
ugodit nekome uraditi neto to mu
je ugodno ili drago
ugorak ostatak izgorjelog drveta
ugovorit se prieniti se; oeniti se i
otii u eninu kuu
ugovornik onaj koji se prieni, pod-
guz, podrep
ugranat se pokvariti se (najee se
odnosi na suho meso ili brano)
ugraniit snoplje ita postaviti klas
do klasa
ugrdit se ubosti se na neto otro
ugrnit ogrnuti
ugur uporno; na silu
ufrulat pokvariti; usmrditi
ujac majin brat
ujagmit doepati se ega otimanjem
ili uz poseban napor
ujagmureno pokvareno od stajanja
ujam dio brana koji se ostavlja mli-
naru kao plaa za mljevenje; uur
ujedan uzvik koji se u Alki oznaava
pogodak koji donosi jedan punat
ujitro ujutro
ujmit 1. uzeti dio ita kao naknadu,
2. openito uzeti neto
UJNA UNKA
ujna ujakova ena
ujst ugristi
ujtit uhvatiti
ujzba soba; izba
ukebat strpljivo pazei uloviti ili
uhvatiti
ukeker ukrivo
uketit se umirit se
ukipit se ukoiti se; postati nepo-
kretan kao kip
ukiselit ukiseliti; uiniti kiselim
uklitit uklijetiti; ukoiti
ukoenit se ukoiti se
ukolniit vezanjem glave za noge
sprijeiti konja ili kravu da odu daleko
od nekog mjesta
ukonat pripremiti hranu za daljnju
obradu
ukontat uraunati; ubrojiti; uzeti u
obzir
ukop pogreb
ukopat pokopati; sahraniti
ukopien 1. uvren, 2. rasprostra-
njen, 3. uobiajen
ukouljat se obui samo koulju za
hladnog vremena
ukrotulat grubo se stvrdnuti
ukumit 1. uporno neto htjeti, 2.
dobro zapamtiti
ukuvat ukuhati; kuhanjem dovesti
do toga da bude sastavni dio
ulagum u zrak
ular povodac za konja
ulat besciljno hodati; tumarati
ule udubiti
ule vrsta kukca
ulie pelinja konica
ulite v. ulie
ulomit slomiti
ultima 1. posljednja peka u igri
brikule; zadnja 2. posljednji tih u
igri treeta ili trijumfa, 3. openito ne-
to posljednje ili posljednji dio neega
umaklica cura koja se udala bez ro-
diteljskog blagoslova
umaknit odvesti djevojku protiv vo-
lje njenih roditelja i oeniti je
umaknit se otii s momkom i udati
se protiv volje roditelja
umastit gnjeenjem ili gaenjem
istjerati sok iz zrelih grozdova vinove
loze
umeat se dizati neki teret na rame
umeljak sitno drvo za potpalu
umest otetiti ili upropastiti nekoga ili
sebe
umetnit se poprimiti osobine krvno
vezane osobe; ubacit se; uvrgnit se
umido kuhanje na mlako
umisto umjesto
umit umjeti; znati
umitan sposoban
umitnik umjetnik
umitno umjetno; neprirodno
umitnost umjetnost
umrit umrijeti
umuat prestati govoriti
uncut vragolan
uncutarija vragolija
unda onda; tad; tada
unde ondje; na onom mjestu
uneredit se 1. zapustiti se, 2. jako se
opiti, 3. izvriti veliku nudu u hlae
ungarin v. ugarin
unita izraz kojim se ukazuje kako
je alkar pogodio alku, ali mu ona nije
ostala na koplju, pa za to ne dobiva
punte
unka prednji i zadnji uzdignuti dio
sedla
137
UNJKAT UPIIT SE
unjkat govoriti kroz nos
upait ispruiti prst prema komu ili
emu
uparadit se sveano se odjenuti
uparit se oznojiti se od velike vru-
ine
upartat se pridruiti se
upelit otro i jasno upozoriti
upicanit se urediti se
upit se priviknuti se na neko pie
uplisnit uplijesniti; postati plijesniv;
trunuti
uplit se natruniti se
upljuvak jajace zelene muhe
upljuvano zaraeno upljuvkom
upopriko poprijeko
upotit se oznojiti se
uprav pravo; ravno
upravit donijeti odluku o raspolaga-
nju s neim
upregnit upregnuti
upris prijesno; bez kvasa
uprit 1. snano pritisnuti, 2. poka-
zati prstom u koga ili to, 3. uporno
nastojati
uprtit staviti teret na lea
uputat upustiti
ura sat
ure baciti urok
uregulat dovesti u red
uriktat v. uregulat
urlap vojniki dopust
urmet briga
urok kletva
urum nevrijeme
urtat nasrnuti; navaliti
uruan spretan u radu rukama
use u sebe
useknit se ispuhati nos
usidilica usidjelica; stara cura
138
uske male nogometne branke; mali
nogometni golovi
uskomeat se uzmeniriti se
uslast dobar tek
uskikat se fotografirati se
uskisnit nadii; narasti (odnosi se
na tijesto)
uskvasat v. uskisnit
usorbulat skuhati na meko (odnosi
se na jaje)
usorbulu nain kuhanja jaja, na
meko
usprdecat se pomamiti se; uznemi-
riti se
usprsito strmo
uspuzat popeti se puui
usrat neto pokvariti ili upropastiti
usrat se 1. uiniti veliku nudu, 2.
prepasti se
usridu uzvik kojim se u Alki ozna-
ava pogodak u samo sredite alke
koji donosi tri punta
usro osoba koja balotarima nosi
vino
ustopice stalno
ustra britva koja se otri o kai
ustrat ustjerati, doi ili dovesti uz-
brdo
ustrtat se uplaiti se
usukan tanak; uvijen; mrav
uuvan dobro ouvan; u dobru sta-
nju
uoketat se uzgovoriti se
uestit urediti; dotjerati
uiarit ugrabiti; jeftino dobiti
ukurit se obui tamu odjeu
ukvadrat uokviriti
ukvarit staviti pod pravi kut
upiit uiljiti; zaotriti
upiit se izrazito omavjeti u licu
UTEKAT UUTIT
utekat ukljuiti umetanjem
utipak jelo od prenog umuenog
brana i vode
utuknit v. uklitit
uur dio brana koji se ostavlja mli-
naru kao plaa za mljevenje; ujam
uukat se dobro se pokriti prije spa-
vanja
utakat 1. upregnuti konje za vuu, 2.
ugurati, uklopiti ili uvui neto u ne-
to u to pristaje
utaman unita
utarmat uobliiti; oblikovati
utavrljat ugurati
ute pobjei; pobi
utija pegla na eravicu
utijat stiati; smiriti
utoat umoiti u tekuinu
utop umetnuti izvezeni dio plahte
utrapit uvaliti; podmetnuti; lukavo
kome dati to; rijeiti se neega
utrat utjerati; uvui
utrnit ugasiti; iskljuiti
utu ukopiti
uturit uvui
utuvit upornim ponavljanjem i
objanjavanjem uiniti da neto bude
zapameno
uvaljat valjanjem po zemlji dotjerati
balotu blizu bule
uvik uvijek
uvitit postati vjet u neemu; neto
dobro savladati
uvor krijesta kod pijetla
uvraat voditi krave na vodu
uvrat mjesto na vrhu njive na koje-
mu se okree plug pri oranju
uvrgnit se naslijediti osobine nekog
pretka; ubacit se; umetnit se
uvrida uvreda
uza vor
uzadnju na kraju; na zavretku
uzajmit posuditi
uzavrit uzavrijeti; zakugati; proklju-
ati
uzbrontulat se prigovarajui nabra-
jati
uzdrat se uzdrhtati se
uzengija stremen
uzest uzeti
uzet privremeno zaiti
uzgor prema gore; uzbrdo
uzimljat uzimati
uzjait uzjahati
uzjogunit se postati nemiran i na-
bruen
uznojit se oznojiti se
uzvirit se nervozno gledati okolo;
postati nemiran
uzviat se uzljutiti se, pokvariti se
(odnosi se na hranu)
uzvr do vrha; do ruba
uanca navika u ponaanju; narodni
obiaj
ubatit smukati jaja sa eerom
ue upaliti
ueglo ueeno; pokvareno od sta-
janja i vruine
ugat zapaliti; upaliti
uimat se skupljati ramena
uicat isprositi
uina ruak
uutit ispirjati; izdinstati; iufigat
139
VABIT VELA
V
vabit mamiti dozivanjem
vaca obraen etvrtasti kamen za
gradnju kua
vagir naprava na koju se upreu ko-
nji u karu
vagun eljezniki vagon
vaguncin mali rudarski vagon
vaik uvijek
vajda korist
vajercak upalja; fajercak
vaka ovaka
vakat prilika; pravo vrijeme
vakav ovakav
vaki v. vakav
vako ovako; na ovaj nain
vakva v. vaka
vala hvala; fala
valit hvaliti; falit
valia velika torba; kofer; kufer
valor alat
valja igranje balota kotrljanjem po
zemlji
valjal vrijedan
valjalo mjesto obrade sukna
valjanje 1. postupak obrade kojim
se sukno pere i iz njega izbija vlas, 2.
nain bacanja balote
valjat vrijediti
valjat 1. obraivati sukno, 2. bacati
balotu po zemlji
valjen hvaljen
vamo ovamo; u smjeru onoga koji
govori; ovdje
vanat igraa karta s brojem 11 u ta-
lijanskim kartama; fanat
vanka vani; izvan zatvorenog pro-
stora; na svjeem zraku
vanko osim; osim kao
140
vanta v. vanat
vanto v. vanat
vapijat vapiti; eznuti; arko eljeti
neto
vapit moliti
varakanje varkanje; nadmudrivanje
varak drvena posuda za mjerenje
ita od oko 10 kilograma
varenika kuhano mlijeko
vareno skuhano
vare v. varo
variele djeje kozice; fere
varit kuhati
varkliji bolji; vrijedniji; na cijeni
varnjaa velika drvena lica
varo grad; Sinj
varoani ljudi iz grada; Sinjani
vas sav; cijel
vascil v. vas
vata proeljani pamuk
vatala djeja igra hvatanja; fatala
vatat hvatati; fatat
vavik v. vaik
vavoljit vakati punih usta
vazdan cijeli dan
va 1. limena posuda u kojoj se uva
alkarski kalpak, 2. limena posuda op-
enito
veca vinski talog koji se skuplja na
dnu bave; feca
veara veera
vego nego
vegon v. vego
vekerica veliki kuni sat
vel veo; vrlo tanka, lagana i prozirna
tkanina koju ene nose preko lica ili pre-
ko glave i niz plea
vela vrsta; fela
VELE VIUN
vele puno; dosta
veltrina gornji dio kuhinjskog or-
mara
velud barun; samt; kadifa
velur v. velud
velju kaem; govorim
vena pukotina u stijeni u koju se
udara prilikom razbijanja stijene
vengo v. vego
ventula lepeza
ventulat hladiti
vera jednostavni zaruniki prsten
veranda natkriveni balkon s kojega
se ulazi u kuu
verat se penjati se
vera ptiji pjev
verdun vrsta ovee ptice pjevice
verdura svjee povre
verete rupice za vezice na cipelama
verglat govoriti na dugo i iroko
veriga karika u lancu
veraduri ukasto perje ispod krila
grdelina
verat pjevati (odnosi se na ptice)
verzet vrsta kupusa, kelj
veta haljina
vetit odijelo
vicija muiavost; hirovitost
vian navikao; nauen; iskusan
vino vjeno
vida vijak; araf; zavrtanj
vidat uvidavati; arafiti
vidilica 1. mjesto s dobrim pogle-
dom; vidikovac 2. pogled, 3. vidjelica;
osoba koja je neto vidjela
vidro drvena posuda s rukom za
munju blaga
vidun eljezni predmet koji privr-
uje pomone drvene pregrade pri
zidanju; paajica
vija putovanje
vija vjetar po kojemu je zgodno vijati
ito
vijaa lopata za vijanje ita
vijaica naprava za ienje ita
vijanje postupak odjeljivanja ita od
kouljice bacanjem lopatom uvis na
laganom vjetru
vijar vihor; kovitlac
vijola svrdlo za drvo
vijor v. vijar
vik vijek; stoljee
vila vol ili ovan velikih vitkih ro-
gova
vile 1. drvena alatka za skupljanje
sijena, 2. eljezna alatka za skupljanje
gnoja
vinanica 1. vjenanica; haljina u
kojoj se udaje mlada, 2. vezivna greda
vinanje vjenanje
vinua sorta crnog groa
vin kolotur
vindelj slamnati dio narodne nonje
koji udane ene nose na glavi ispod
marame
vindjaka vindjakna; vjetrovka
vinaka v. vindjaka
vira vjera; dana rije
virnik vjernik
visit visjeti; 1. prostirati se svom
masom nadolje privren o jednoj ili
o vie vrstih toaka, 2. stalno boraviti
na nekom mjestu
vist vijest
vialica 1. vjealica za odjeu, 2. dva
klipa kukuruza spojena lepuinom, 3.
grozd groa koji se objesi nakon ber-
be
vie ljepilo za lov ptica
viun v. vitac
141
VIE VRIDNOST
vie plus u raunskoj operaciji zbra-
janja
vino ovoliko malo
vit vjet
vitac vjetac; ovjek nadnaravnih
sposobnosti
vitica vjetica; ena nadnaravnih
sposobnosti
viula vrsta vinje
vitar vjetar
viti-viti izraz kojim se golub prima-
mljuje na hranu
vitlat udaljavati od istine, zavaravati
vitleri uvijai za kosu
vitren brzoplet, nepromiljen
vitrit 1. hlapiti, isparavati, 2. provje-
travati
viita 1. posjeta, 2. pregled
viitavat 1. posjeivati; obilaziti, 2.
pregledavati; provjeravati
vile brza i spretna osoba
viljast brz, spretan i okretan
vlaca bodljikava trava
vlaj pogrdan naziv za stanovnika
Dalmatinske zagore
vlak mreasta naprava za lov rijene
ribe
vla usporen; slab
vlini ovolini; ovoliko malen; ovlini
vlino ovoliko; ovoliko maleno;
ovlino
vo vol; govedo
vo izraz kojim se stoka poziva na
vodopoj
voka voe
vodii alkarski momci koji vode
edeka
vodir posuda izdubljena u drvu u
kojoj kosac oko pasa nosi vodu za bru-
enje kose
142
vodit se tjerati se (najee se odnosi
na krave)
vodnit razvodnjavati
voa starinski naziv za alkarskog voj-
vodu
voj snop
voliko ovoliko; u toj mjeri; tako
mnogo
volko v. voliko
vojvoda glavni zapovjednik alkarske
ete
volan nabor na haljini
volat svod; arkada; zidni luk
voltavanje okretanje na vrhu sinj-
skog korza
volja 1. podbradak, 2. elja; htijenje
vonj miris
vonjat mirisati
voa kanal pored puta
voz kar napunjen sijenom
vrabacijer pomaga sveenika; sa-
kuplja lemozine
vratnjaa dio opreme koji se konju
stavlja iza vrata
vrbanac svinjska bolest
vratar sveenik; fratar
vrcat razbacivati se na sve strane
vrcit odletjeti; poskoiti
vrcka okretna cura
vrckon odmah i pravo bez zaustav-
ljanja
vrina nona posuda; bukalin
vreba obilan potok koji provrije za
vrijeme velikih kia
vrebac vrabac
vria vunena vrea
vridan 1. vrijedan; radian; marljiv,
2. vrijedan; velike vrijednosti
vridnica marljiva ena
vridnost vrijednost
VRIGAT VUTENJ

vrigat priti; frigat vrtaljka - ringipil

vril vreo; uaren
vrilo izvor vode
vrime 1. vrijeme; epoha, 2. vrijeme;
trajanje, 3. vrijeme; atmosfersko stanje
vrisak vrijesak; ljekovita, grmolika,
zimzelena biljka, pogodna za pau pe-
la
vriko 1. koje se ne priprema kuha-
njem; u prirodnom stanju; svjee; fri-
ko 2. prohladno (primjerice, vrijeme);
friko
vrizura frizura
vrlja krava bez jednog roga
vrljacat bacati (najee, kamenje)
vrljat raditi
vrnit se vratiti se
vrsnik vrnjak; pripadnik iste gene-
racije; godina
vraj mjesto vrenja ita
vrta vrt; ograeno zemljite u blizini
kue u kojemu rastu trava, ukrasne i je-
stive biljke
vrteno vreteno; drveni obao tapi,
na krajevima iljast, a u sredini deblji,
na koji se pri predenju namota prea
vrtenjaa vratni dio kraljenice
vrtica igra s metalnim novcem
vrtirepka ena nestabilnog karakte-
ra sklona lakim avanturama
vr ostatak ogranka unutar drveta ili
daske
vuija drvena posuda za vodu elip-
sasta dna koja je dolje ira, a gore ua i
ima zapreminu od 18 do 25 litara
vuljivo opasno; nesigurno
vukljat vui
vukojebina dalek i zabit kraj; nepri-
stupaan kraj; zapizdina
vunjit se naoblaivati se
vutenj vrsta tkanine od koje se
izrauje grublje i toplije rublje

143
ZABAJATIT ZAFRKNIT

Z
zabajatit izgubiti svjeinu; uvenuti zabucat pogrijeiti
zabalat zaplesati zabundat toplo se odjenuti
zabalotat zaigrati na balota zabunit zbuniti; dovesti u zabunu;
zabasat zalutati pomutiti; smesti
zabaurit prikriti; skloniti s vida zabuavat 1. izbjegavati rad ili oba-
zabavit se zadrati se; izgubiti vrijeme veze, 2. namjerno neto obaviti povr-
zabezeknit se iznenaditi se no i loe
zabeurit se zaboraviti se; usmjeriti zacenit se izgubiti dah od smijeha
panju s bitnog na nebitno ili plaa
zabiberit 1. zainiti paprom, 2. za- zacimentat zabetonirati
initi slobodnim izrazima, 3. prirediti zacopat se zaljubiti se
neugodnost; napakostiti zacukrit zaeeriti
zabiblijat zavarati; odvratiti iju po- zaculjat zaljuljati
zornost na drugu stranu zacurit se zadjevojiti se; postati dje-
zabiluit zabiljeiti vojka
zablenit zaueno gledati zaarat 1. baciti urok ili arku; ua-
zablesurit napadno gledati rat, 2. iarati
zableuit se zbuniti se; smest se za skrenuti s puta; zabasati
zablitit 1. zasjati, 2. obnevidjeti od zada iza; otpozadi
jakoga svjetla zadanit zadahnuti
zaboj dubina krenja zemlje zadiljaj zapoet, a nedovren posao
zabradat se zamotati se maramom zadimit 1. udariti, 2. zabaniti
ispod brade zadit zadjenuti; zabosti
zabrazdit 1. zaorati, 2. zastraniti; pre- zadnja posljednja peka u brikuli;
tjerati u tvrdnjama, namjerama ili po- ultima
stupcima zadojit 1. dati prvo mlijeko; podoji-
zabreknit 1. naduti se; napuhati se ti, 2. indoktrinirati
(primjerice, vime u krave), 2. proiriti zadreljit se napadno se zagledati
se od vlage (primjerice, drvo na bavi) zadrimat zadrijemati; zaspati
zabrenzat zakoiti zadruga seoski duan
zabrigon za brigom zadunit puhnuti u lice
zabrljat 1. zamrljati lice oko usta zaduit zaguiti
(primjerice, dijete jedui), 2. upropa- zaduva zaduha; astma
stiti; pokvariti; loe obaviti to zaeat zagipsati
zabrokvat uvrstiti avlima zafrkan nezgodan
zabrzdat se 1. neuredno to initi, 2. zafrkat zeznuti; duhovito prevariti
naglo i nerazgovijetno govoriti zafrknit v. zafrkat
144
ZAGADUR ZALIVAT
zagadur vragolan; provokator
zagangat zapjevati gangu
zagarazit posvaditi
zaglavak klin koji se zabije kroz ui-
cu da motika ne spadne s drala
zaglavon pod obavezno
zagovnit 1. zaprljati; zasrat, 2. upro-
pastiti; zasrat
zagrajsat krenuti nasumice u nepo-
znato
zagrat zagrtati (primjerice, lozu ze-
mljom)
zagumbat izazvati ili potaknuti
svau
zagundija ljubavnik; lovac na suknje
zaguveljat izguvati
zaira hrana koja se nosi u planinu
zaikat potjerati; otjerati
zaitit baciti daleko (primjerice, ka-
men)
zaitnit v. zaitit
zajapurit se zacrvenjeti se od stida,
vruine ili umora
zajazit uzeti vie o to ti pripada;
uzeti vie od dozvoljenoga
zajmit posuditi
zajunit tvrdoglavo i nepopustljivo for-
sirati
zakaparat osigurati ili zauzeti neto
plaajui kaparu
zakapijat pozatvarati vrata; zatvoriti
se u kuu
zaklest se zakleti se; prisegnuti
zaklonica zavjetrina; mjesto zaklo-
njeno od vjetra
zakomit vrsto zaspati
zakomotat zamotati; uviti; obaviti;
zaviti; omotati
zakopitit se uvrstiti se; proiriti se;
obilno raati
zakosutra dan poslije prekosutra
zakovrljit preokrenuti (primjerice,
oima)
zakovrnit zavrnuti; okreui zatvo-
riti ili pritegnuti
zakrakunat zatvoriti zasunom
zakrikat 1. zaustaviti kar krikom, 2.
openito neto zaustaviti ili zatvoriti
zakujat razboljeti se; onemoati od
bolesti
zakukat poeti kukati; poeti zapo-
magati
zakukuljeno nejasno; uvijeno; samo
u naznakama; zamumuljeno
zakunjat zadrijemati (najee sje-
dei)
zakusit se prejesti se
zakuvat 1. zakuhati (npr. kruh), 2.
potaknuti to (npr. svau)
zakvetat zakljuiti; zatvoriti; obu-
staviti
zaladica veernje smanjenje ljetne
vruine
zaladit zahladiti
zalaufat se zaletjeti se
zale lei (primjerice, od umora ili
bolesti)
zaleprljat uzaludno mahati krilima
bez leta
zaleurat se zateturati
zaletavat ranijim bacanjem prstiju
ili zvanjem zbunjivati protivnika u igri
mure
zaletit 1. brzo trati, 2. preuranjeno
reagirati
zaleuit potjerati
zaliit zalijeiti
zalinit se zalijeniti se; postati lijen
zalipit zalijepiti
zalivat zalijevati (primjerice, cvijee)
145
ZALIZAN ZAPRIIT
zalizan revno zaeljane namoene
kose
zalopatit udariti
zaloparit v. zalopatit
zaluit snano udariti u neto ili ne-
koga
zamandalit zaprijeiti vrata manda-
lom (drvenim zaporom)
zamantat zavrtjeti u glavi
zamarijat iznenadno, odluno i u-
stro negdje krenuti
zameat zapoinjati; poticati (pri-
mjerice, svau)
zamerait 1. osjetiti volju za im;
poeljeti to, 2. upustiti se u odue
oputanje uz alkohol
zametica vrsto graena osoba
zametit 1. zagubiti, 2. potaknuti; za-
poeti (primjerice, kavgu)
zamezit pojesti neto
zamirit 1. zamjeriti; prigovoriti, 2.
zaruiti djevojku
zamisit 1. zamijesiti; mijeanjem
nainiti tijesto, 2. zamijesiti; svjesno
stvoriti neprilike
zamiat zamijeati
zamlatan tupast momak
zamliit jako udariti
zamomit od djeaka postati momak
zamotat neto umotati u neto
zamotuljat na brzinu i slabo zamotati
zamrlisat zamirisati
zamrluit v. zamrlisat
zamumuljeno nejasno; uvijeno;
samo u naznakama; zakukuljeno
zanaija zanatlija; majstor; metar
zanavik zauvijek
zanoat se prijei iz dana u no; sno-
at se
zanovitan sklon zanovijetanju
146
zanuat upotno nuditi hranu (u
pravilu djeci)
zaobadat trkom bjeati od obada
(najee se odnosi na goveda)
zaoblica peeno janje ili jare na ra-
nju (najee se nosi u svatovima)
zaorak dio njive koji se ne moe
obraditi plugom pa se obrauje runo
zaorljiv svojeglav; na svoju ruku; tvr-
doglav
zapara velika vruina; sparina; oma-
ra
zapasat zauzeti; iroko odmjeriti u
duinu i irinu (primjerice, kod grad-
nje i ograivanja kue)
zapeetit ovjeriti peatom
zapelit otro upozoriti
zaperak mladica na lozi
zapetat dodati jelu zaprku
zapiketat uoiti i poeljeti neto za
sebe
zapiketit staviti oznake prije poet-
ka gradnje kue
zapiljit se zagledati se
zapit potroiti pijui alkoholna pia
zapivat zapjevati
zapleskaa velika feta neega
zapluit duboko zaorati
zapodinit zapodjenuti; zapoeti; za-
metnuti
zapovid zapovijed
zapovidit zapovjediti
zapovrnit ne sluati tue savjete; ra-
diti po svom
zaprasetat iznerediti
zaprdecat se otii; napustiti drutvo
zapreat pokriti peku pepelom
zaprdit zabiti
zapriit zaprijeiti; ne dopustiti da
tko proe
ZAPRIKA ZBABNA
zaprika zapreka; prepreka
zapunit pustiti dah prema drugoj
osobi
zapuntat sapeti se konopcem ili lan-
cem (najee se dogaa kravi)
zapuvaa vrsta velike i rune abe
zarad radi; zbog
zaraj v. zarad
zaraklit zacrvenjeti se u licu
zarana ranom zorom
zarat zahrati
zasist zasjesti
zaskiat grleno se oglasiti poput
praseta pred klanje
zaskiit v. zaskiat
zaslipit 1. zaslijepiti; jakim svjetlom
privremeno oduzeti ili umanjiti vid, 2.
oduzeti mo rasuivanja
zasobice zaredom
zasponjit zakopati; privrstiti odje-
u kopom, dugmetom ili im slinim
zasrat 1. zaprljati; zagovnit, 2. upro-
pastiti; zagovnit
zastopak stopa po irini
zastranjat 1. zastraniti; poi stran-
puticom; otii ustranu, 2. zastraniti;
udaljiti se od teme razgovora
zaenit zavrnuti dio tijela (najee
nogu ili ruku); itetit
zaenjat preutjeti
zaevrljat zanijeti se u hodu
zaijat 1. zaigrati na ijavice, 2. u
hodu otii u krivo
zakube izraz kojim se zadrava
pravo posljednjeg natjecatelja; kube
zakurit zamraiti; uiniti da bude
mrak; zastrti izvore svjetla
zaparat utedjeti
zaporkat isprljati
zatopat zaepiti
zatrapat poprskati
zatuknit zaboljeti u zglobovima;
ukoiti u zglobovima
zaukat dobro se zamotati u odjeu
ili posteljinu
zatakat zabiti neto u neto
zatakljat postaviti taklje; zabosti
drvene kolce u zemlju i uz njih pri-
vrstiti neku poljoprivrednu kulturu
(primjerice, lozu, rajicu)
zataknit 1. privrstiti neto za odje-
u, 2. uvui neto za pas, 3. staviti neto
u kosu
zatapunat zaepiti
zatimberit zapeatiti
zatopit staviti u vodu ili napuniti vo-
dom
zatrat 1. utjerati, 2. potjerati
zatribat zatrebati
zaujst uklijetiti
zava mueva sestra
zavajun baeno jaje
zavalit 1. udobno sjesti punom tei-
nom nagnut na lea, 2. zatrpati
zavazdan 1. zauvijek, 2. za cijeli dan
zavidila zavidjela; dok se vidi; dok je
dan
zavijarit baciti daleko; zavilait
zavijat napadati u velikim koliina-
ma (odnosi se na snijeg)
zavik zauvijek
zavilait baciti daleko; zavijarit
zavolit zavoljeti
zavonjat zamirisati
zavorljiv v. zaorljiv
zavrnit v. zapovrnit
zavrnut nedokazan; tvdoglav
zavrzan onaj koji zamee ale u kolu
zbabina trudna
zbabna v. zbabina
147
ZBANDE ZOVINA
zbande sa strane; bono
zbaundat smuiti; priiniti muku u
elucu
zbiiti pritiskanjem utjerati neto u
neto
zblanit se planuti; pobjesniti; burno
reagirati
zboj kat kue
zboksat lako i na brzinu obaviti neki
posao
zbrda-zdola bez ikakvog reda
zbrecnit viknuti; podviknuti
zburljat pripremiti na brzinu
zdebande sa strane
zdila zdjela; drveni sud iz kojega se
jede
zdimit 1. udariti, 2. pobjei
zdipit ukrasti na brzinu
zdrilo v. zrilo
zdrvin s drvima (izraz kojim se opi-
suje nain grijanja)
zelenina zeleno voe; nedozrelo
voe
zelenija v. zelenina
zekan konj sive dlake
zekulja zelenkasta krava
zelenika imir
zeman vrijeme; davno doba
zemlja obradivo zemljite
zera v. zeru
zericu v. zeru
zerko v. zeru
zeru malo; komadi
zet sestrin ili kerkin mu
zglajzat propasti; nastradati; biti od-
baen
zgoban savijen; pognut prema ze-
mlji
zgranpat zgrabiti; vrsto uhvatiti
zgripat naborati
148
zgublja eljezo kojim se prave rupe
na konim predmetina
zguveljan zguvan; neispeglan
ziat zidati; izgraivati; graditi
zijada posebni zavrni pjev grdelina
zimogriz osjetljiv na hladnou
zing lim
zinga oluk; gurla
zingan limen
zinit zinuti; otvoriti usta
zivat zijevati; lagano otvarajui usta
duboko udahnuti, a zatim produeno
izdahnuti
zjaka vika
zjaknut(a) grlata i priglupa osoba
zjale isprazne rijei
zjanit umrijeti
zjat vikati; glasno govoriti
zlaka dlaka
zloran izbirljiv u jelu; slabog apetita;
medljiv
znak zov trube koji se alkar poziva
da zapone trku
zobat jesti zrnje ili kotunjavo voe
zobnica 1. suknena torba iz koje
jedu konji, 2. ukrasna suknena narod-
na torba
zog 1. izraz za boju u talijanskim
kartama; igra, 2. teren na kojemu se
graju balote, 3. zvanje u igri mure
zoga igra skakutanja na jednoj nozi
po kredom ocrtanom betonu; crtidela
zogatula drvena igraka
zoka beskvasni kruh od kukuru-
znog brana
zor ope dobro fiziko stanje
zort strah
zova bazga
zovika v. zova
zovina v. zova
ZRILO ZVRIT
zrilo zrelo
zubaa vrsta klesarskog ekia
zucnit progovoriti
zujalica djeje igra udaranja rukom
po ruci i pogaanja udaraa
zulat hodati bez cilja; bezglavo ho-
dati
zulum nasilje; bezakonje, tiranija
zumba uplje ilo za pravljenje rupi-
ca na opancima
zunzit piti alkohol
zurat v. zulat
zurlat 1. zuriti, 2. tumarati
zuvari vrijedi; korisno je
zvat kartavanjem karata, od manje
prema veoj, ukazivati na poeljan zog
u treetu i trijumfu
zvir zvijer
zvirat nervozno gledati oko sebe
zvirkat v. zvirat
zvizda zvijezda
zvizdan velika ljetna ega
zviznit udariti
zviat zvidati; fukati
zvonara ovca sa zvonom
zvrit proizvoditi zvukove grebui
jedan predmet o drugi
149
ABAR ICA

abar lovac na abe bir pijun; dounik
abarica karabitska svjetiljka koja se bjaka prozirna krema za cipele
koristi u lovu aba derat pohlepno i obilno jesti
abica dio haltera koji se zakai za derat se nervirati se; gristi se
najlonke dribe drijebe; konjsko mladune
acnit naglo i jako zaboljeti u pre- drilo grlo
djelu lea (najee pri noenju tekog drljit netremice gledati; pozorno
tereta) promatrati
aga runa pila droknit pojesti na brzinu
aglost upaljenost; pokvarenost upit zgrabiti
(najee se odnosi na brano ili ma- e paliti
slo) ea e
ajica legendarni predvodnik sinj- ega vruina
ske krnjevalske povorke egaran ivahno pripravan ili spre-
al graevinski ljunak man
alit oplakivati mrtvu osobu; nari- elanda jesenski prelet ptica sa sje-
cati vera prema jugu
alovanje izraavanje suuti zbog eldac eludac
smrti lana obitelji elatina hladetina; ohlaeni sok od
alovica ena koja ali iskuhana mesa
ara glasaka kutija elja mrlja koja se na tijelu nalazi od
ardinjer starinski naziv za uvara roenja
sinjskih parkova; ardinjer eljak kokoji eludac
ardinjera velika vrtna posuda u endar andar
kojoj rastu biljke entil njean; slab;entil
badanj pomona mjera u graevinar- entilan v. entil
stvu ep dep
baketavat namjetati igrae karte; era eravica; ar
baketat; skalabuavat estac tvrdi kamen
balat se prepasti se eelj posni dan uoi blagdana Ve-
bale grdelin koji je uhvaen i pu- like Gospe
ten pa ga je teko ponovno uhvatiti eenj v. eelj
baljadur razmak izmeu dva kau- glob zglob
na pri zidanju goljo mravko
bancat zbuniti gverav razrok
banj mala vuija ica nasljedni talent; nasljedna oso-
batit mukati jaja bina
150
ICAT VRNJOKULA
icat pitati neto (najee novac) u
vie osoba
icnit se ukvasiti se
igice ibice
ila korijen biljke ili stabla
ioke letve za uvrivanje krova
ika iskra od eravice
ile ilav ovjek
ito penica ili jeam
ivac tvrd kamen
iven ivan; koji je slabih ivaca;
koji se lako uzrujava
ivka svinjski eludac
ivot tijelo
ia nametnik u drvetu; drveni crv
iula vrsta kotunjavog voa; ci-
cindra
lepat istui
lib dio mlina kojim voda ide prema
mlinskom kolu
lizda lijezda
makat glasno mljackati
mara varak
marit izblijediti; izgubiti boju
megra - slastan dio telee ili june-
e koljenice
mir postupak odabira izvlaenjem
slamki razliitih duina
mul posuda za vino
murak punoglavac
njurka djeja igra bacanja u zrak
upljeg kamena kroz koji je provuen
konop
oret lagana, prozirna, svilena ili
vunena tkanina
ugat zanovijetati; prigovarati; bron-
tulat; angrizat
ugeljat v. ugat
ugea onaj kojiuporno prigovara
uja plavokosa ena
umance umanjak
unta 1. miino tkivo, 2. loe meso
koje mesari dodaju uz dobro
urnal kratke filmske najave uoi
prikazivanja glavnog filma u kinu
utac vrsta platna
utenica vrsta zelja
utina vrsta bijelog vina
utit dinstati; pirjati; ufigat
utovat biti ut u licu
utulja rakija travarica
vale pukotine na rubovima usta
valje v. vale
vecija elina ica
velt okretan; ustar; vrst; stabilan;
uspravan
velto brzo; hitro
veljarin budilica
venjkat stalno se aliti bez razloga
vor voruga
vrit zvrati; javljati se neugodnim
metalnim zvukom
vrlja vrtna vrata od prua ili letava
vrnjalica stroj za odvajanje kuku-
ruznog zrnja od klipa
vrnjalo brbljavac
vrnjat 1. govoriti, 2. mljeti, 3. va-
kati
vrnjokula udarac prstom srednja-
kom zapetim o palac; frnjok
151
Izreke i poslovice
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Izreke i poslovice

Aborat nije daleko, ako si poa na vrime.

~~~
Ajde il blagu il kvragu!
~~~
Ajme kui di koko kukurie, a pivac kokodae.
~~~
Ajme kui di niko ne zalazi.
~~~
Ajme onon ko tue gaste broji i sa svojon enon lei.
~~~
Ajme onon koga ale.
~~~
Ajme selu bez glavara i kui bez gospodara.
~~~
Ako dite ne plae, mater mu sise ne daje.
~~~
Ako je umra dunik, nije dug.
~~~
Ako mi brane pivat, ne brane mi plakat.
~~~
Ako ne bit dobar, bie modar.
~~~
Ako ne milon, o silon.
~~~
Ako san ostarila, nisan pamet izgubila.
~~~
Ako ti je muka, izij glavicu luka.
~~~
Amo dalje za iste pare!
~~~
Beri zelje iz svog vrtla.

155
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Bog uva dicu i pijance.

~~~
Bolja je istina ta kodi nego la ta godi.
~~~
Bolje bit malo pametan nego puno lud.
~~~
Bolje da izgori selo neg da se izgube obiaji.
~~~
Bolje imat mir nego pir.
~~~
Bolje runo pivat nego lipo plakat.
~~~
Bolje se rodit bez nike stvari nego bez srie.
~~~
Bolje umit nego imat.
~~~
ini dobro, izij govno.
~~~
ista srida isti criva, nema mrsa do Uskrsa.
~~~
ista zlata ra se ne vata.
~~~
istoa je pola zdravlja, a porkica cilo.
~~~
uvaj imena, doekae vrimena.
~~~
uvaj se dlakave ene i bricava mukarca.
~~~
uvaj se vedra juga, oblane bure, bricava momka i runjave cure.
~~~
Da je prosjaku i utipaka.
~~~
Dabogda ti se ukiselilo sve osin mlika i kupusa!
~~~
Daj Boe svakon, a ne zaboravi i mene.
~~~
Daj dite materi!

156
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Di e grom neg u evaretu kuu.

~~~
Di glava tu i rana.
~~~
Di ima blaga ima i tete.
~~~
Di je bilo bie, di je vrilo vrie.
~~~
Di je brokva bila zadivena, na zidu je rupa neskrivena.
~~~
Di je kruva ikakva, nije glada nikakva.
~~~
Di je liposti nema kriposti.
~~~
Di ko nika tu i obika.
~~~
Di ne osta, nije bilo dosta.
~~~
Di nisu eljad bisna, nije kua tisna.
~~~
Di stanu popi ne mogu fratri.
~~~
Diglo prne na vrne.
~~~
Dobar ovik, gotova budala.
~~~
Dobar i lud dva su brata.
~~~
Dobar ki kruv ta se jide.
~~~
Dobra cura i krava nee iz komiluka.
~~~
Dok dur dur.
~~~
Dok je rada nema glada.
~~~
Dok je svita i vika bie srie i nesrie.

157
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Dok svak kae evala, osta glava elava.

~~~
Doa na dim od svie.
~~~
Drvo se kui dok je mlado.
~~~
Dug nije dug ako nije dug.
~~~
ava nit ore nit kopa.
~~~
Gaste vrte di burgija nee.
~~~
Gazeta i pameti nikad dosta.
~~~
Gore sie jezik nego sablja.
~~~
Gospa blagovist, blago u obist.
~~~
Gore infiat neg poludit.
~~~
Goren pasu bolja kost.
~~~
I crna krava bilo mliko daje.
~~~
I mrtac more prnit, ako mu stane nogon na tumik.
~~~
Ie ki po pagu.
~~~
Ili kuj ili ne mri gaa.
~~~
Ima ji ki u Lee maaka.
~~~
Isprui se kolko se mo pokrit.
~~~
Isto je kra il vriu dra.
~~~
Iz mire tri avla vire.

158
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Iz ve se koe u drugu ne moe.

~~~
Izio vuk magare.
~~~
Izmamila bi dite materi.
~~~
Izvanka gladac, iznutra jadac.
~~~
Ja u kupe, ti u pade.
~~~
Jadan svit bez vire, jadna balanca bez mire.
~~~
Jaka bura, ista cura.
~~~
Jalovin kravan ne triba mazat rebra.
~~~
Jidi, pij, veseli se i navi ivot poseri se!
~~~
Junak u mraku, sritan u braku.
~~~
Kad daje iz ruke, nemoj gledat ispod ruke.
~~~
Kad je ava odnio tele, nek nosi i kravu.
~~~
Kad nema za lemozinu i remeta te krivo gleda.
~~~
Kad se cura kudi i ava se udi.
~~~
Kad se nema, ravo se sprema.
~~~
Kad se pogospodi vlae, gore je neg pae.
~~~
Kad zlo navre na jedno korito, ne trai drugo.
~~~
Kako je derano, nije ni krvavo.
~~~
Kako se snoalo, tako e i svanit.

159
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Kako zajmi, tako e ti se i vratit.

~~~
Kaki otac taki kotac.
~~~
Kasno je magaretu davat kad pone krepavat.
~~~
Kletva se napo dili.
~~~
Ko bi da ta guzica zja.
~~~
Ko bogatstvo stie, due se odrie.
~~~
Ko bolest krije, lika mu nije.
~~~
Ko ima neda, ko nema gleda.
~~~
Ko imade svak zanj znade, a ko nema loe mu se sprema.
~~~
Ko je lud, ne budi mu drug.
~~~
Ko kuu gradi, selo rani.
~~~
Ko liti laduje, zimi gladuje.
~~~
Ko masla ima, njin i muda mae.
~~~
Ko mui, dvi ui.
~~~
Ko na malo gleda, malo i vridi.
~~~
Ko na vitar pljuje, na obraz mu se vraa.
~~~
Ko ne plati kurvu, platie likara.
~~~
Ko ne pone, nee ni dovrit.
~~~
Ko ne posije, nee ni poet.

160
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Ko nema zeta, nema ni magareta.

~~~
Ko o zlu, taj po zlu.
~~~
Ko pije umrie, ko ne pije i prije e.
~~~
Ko prii, vrat lomi.
~~~
Ko rano rani ne budi mu drug, il je pekar il je lud.
~~~
Ko s dicon lie, posran se die.
~~~
Ko se opee i na ladno pue.
~~~
Ko se tui, sam se rui.
~~~
Ko se puno ljuti, krv mu se muti.
~~~
Ko srama nema i rugon se dii.
~~~
Ko te kruvon rani, aon ga zovi.
~~~
Ko trai, taj nae.
~~~
Ko tvre vee, lake drii.
~~~
Ko u svaje zdravlje pije, svoje ubije.
~~~
Koga su zmije grizle i guterice se boji.
~~~
Koja je suena, nije kuena.
~~~
Koja ovca bleji zalogaje gubi.
~~~
Koka jaja na kljun nosi.
~~~
Kolko sela, tolko obiaja.

161
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Kom obojci, kom opanci.

~~~
Kum donio, kum popio.
~~~
Kvragu i tava i jaja!
~~~
Laj kuko, nadugo si svezana.
~~~
Lako je tuin k.. gloginje mlatit.
~~~
Laiv ovik ni ai ne viruje.
~~~
Lipa ri i goena vrata otvara.
~~~
Lipe cure vode kolo, a rune kuu.
~~~
Lipe je gladan pivat neg sit plakat.
~~~
Luda te mater po svitu vodala.
~~~
Ludu obeaj, pametnu podaj, obojicu kuntentaj.
~~~
Lupe se obuva uveer, a izuva ujitro.
~~~
Ljudi se veu za ri, a voli za roge.
~~~
Mala muka velu lee.
~~~
Miron miri, cinon cini.
~~~
Mlad i zelen ka tuije govno.
~~~
Mlad ki rosa u podne.
~~~
Mo mi metit soli na rep!
~~~
Mo mi punit u guzicu!

162
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Mui ki zaliven.
~~~
Mukte se ni jei ne j..
~~~
Na pinu puta, na tapun uva.
~~~
Nadoe ki Batkova pitura.
~~~
Naora si, nisi pobrana.
~~~
Napii na mraz pa prikui vatri.
~~~
Nala tikva epinu.
~~~
Ne kudi konja kojeg nisi jaio.
~~~
Ne priti iz prazne.
~~~
Ne roki, donie ti se!
~~~
Ne para se od petalja, vengo od rogalja.
~~~
Ne viruj litnjoj oblaini ni zimskoj vedraini.
~~~
Ne bi ni magare na most da nije tapa.
~~~
Nee gra u kaku.
~~~
Nee karta potena igraa.
~~~
Nedilja, da se drvo ne dilja.
~~~
Nema dabe ni u stare babe.
~~~
Nema kruva bez motike.
~~~
Nema tete do aine seke.

163
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Nema vatre od sirove loze niti mlika od jalove koze.

~~~
Nema vie volova vilaa, ni domai k.. plosnaa.
~~~
Nemore se i stisnit i prnit.
~~~
Nemore se jednon guzicon sidit na dvi stolice.
~~~
Nemo bit i j. i poten.
~~~
Nemo se j. da ti ne ue.
~~~
Nemo iv u zemlju.
~~~
Nevalja ni litnja nevista ni zimska maka.
~~~
Nezvan doa, posran oa.
~~~
Ni bez debla panja, ni bez muke znanja.
~~~
Ni boga primolit, ni kumpir prignjojit.
~~~
Ni uta, ni guta.
~~~
Nije se rodio ko je svakon ugodio.
~~~
Niko se nije u lai udavio.
~~~
Nit je moja junica, nit me svrbi guzica.
~~~
Nit kusnio, nit lasnio.
~~~
Nit od matere uen, nit od ae tuen.
~~~
Nit se u blagu uzvisi, nit se u jadu ponizi.
~~~
Nije sritan ko puno ima nego kome malo triba.

164
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Nije kia ubila mia, neg dobra eka i duga vreba.

~~~
Nije lovac ko ne lae, nit je ribi ko istinu kae.
~~~
Nije oraj za svaki zub.
~~~
Nije se rodio ko je svitu ugodio.
~~~
Nismo se vidili ima vlaka godina.
~~~
Nisu vuci navukli nego zubi natukli.
~~~
Nit je za ubit, nit je za drat.
~~~
Nit joj staro jei, nit nejako kmei.
~~~
Nit nad materon milosti, nit nad suncen svitlosti.
~~~
Nit ru ljubit, nit dat da te ljubi.
~~~
Nit stopanjica, nit obanica.
~~~
Novi bunar kopaj, u stari ne pljuj.
~~~
Obrij najprije svoju bradu, pa onda tuu.
~~~
Obuka se u iroke gae.
~~~
Oi plaive, ruke kradljive.
~~~
Od po velje krene zelje.
~~~
Od rakije kua oplakuje.
~~~
Oko mene mile-lale, a kad oden crna gale.
~~~
Ori vole kad nema kole.

165
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Ostavi kuu goruu, prifati enu rouu.

~~~
Pa ma kakva cura bila, za korizme nema sila.
~~~
Pa ma kakva cura bila, svaka bi se udat tila.
~~~
Palo slime na time.
~~~
Par para i u kolu nae.
~~~
Pii kui, propalo!
~~~
Plai, plai, manje e piat.
~~~
Plati pa se rugaj.
~~~
Pliva ki ulje svr vode.
~~~
Po Grguru tice u gnjizduru.
~~~
Po lanjskoj strnjini klas ne kupi.
~~~
Podjekue vas kruv izidoe.
~~~
Prasca rani, kupus sadi, pa se ne boj gladi.
~~~
Prazna vria ne more stat nauzgor.
~~~
Prve mui, druge ui, tree laj, etvrte ne pristaj.
~~~
Prodalo mu muda za bubrige.
~~~
Puno zuji, malo ubada.

166
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Radi koda e uvik ivit, moli koda e sutra umrit.

~~~
Radi ta mo, al ne dok o.
~~~
Rana ini pelivana, a odia gospoia.
~~~
Rana e zarest, a besida nee.
~~~
Ravu k. i dlaka smeta.
~~~
Reci eni, reka si cilon svitu.
~~~
Roni ki ep, pliva ki uskija.
~~~
Salo mu srce u guzicu.
~~~
Silo ruglo pokraj puta pa se drugon ruga.
~~~
Sirotinjo i Bogu si teka.
~~~
Skini klanje, magaretu lanje.
~~~
Slava Bogu vinomu i oviku smirnomu.
~~~
Sprida lu, zada u.
~~~
Stara koka, dobra juva.
~~~
Staro ljubi, dane gubi.
~~~
Sto babica, kilavo dite.

167
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Sto ljudi, sto udi, tako kau stari ljudi.

~~~
Svak zase travu pase.
~~~
Svaki prst jednako boli.
~~~
Svako vrime nosi svoje brime.
~~~
Sve se more prominit, samo ne Bog i budala.
~~~
Sve ta mater rodi, Ferata goni.
~~~
Svi poteni, a jaketa fali meni.
~~~
Svoju brigu pod tuu striju.
~~~
Svrila Mara zavit.
~~~
Svrili su pokladi, guzicon se okladi.
~~~
Svrio kurvin pir.
~~~
alji luda, za njin druga.
~~~
ta je prislano ni maki nije drago.
~~~
ta je sueno nije kueno.
~~~
ta ko dilja, pridanj pada.
~~~
ta je za luinu nije za druinu.

168
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

ta maca koti, mia lovi.

~~~
ta od majke donila, meu druge ne iznila.
~~~
ta pijan govori, trizan misli.
~~~
ta teak lui, kumpir vei.
~~~
ta vei griji, ranija misa.
~~~
ta prije, to poslin.
~~~
Teko onom koga tua ruka elja.
~~~
Teko nogan pod maniton glavon.
~~~
Tei je kartoc boli, neg tri vrie srie.
~~~
To mi je prva ast iza govna.
~~~
Tua ruka svrab ne ee.
~~~
Tuin zubin kruv jide.
~~~
Tuan svat, govnu brat.
~~~
U kakvon si kolu taku pismu piva.
~~~
U tue krave uvik vee vime.
~~~
U tuem selu ne plei svoje kolo.

169
SINJANJE IZREKE I POSLOVICE

Udovica koja nema dice udaje se bolje od curice.

~~~
Udri ga tako da ti ne vrati lako.
~~~
Ukipila se ki drvena Marija.
~~~
Ukra bi ti iz oiju.
~~~
Upa u kaetu brokava.
~~~
Uprti pa do smrti.
~~~
Usko sukno, a iroko prkno.
~~~
Ua use ki egino prase.
~~~
Ua use ki telarua.
~~~
Uli mu crvi u guzicu.
~~~
Uzmi lude dok te nude, nee sutra kad ne bude.
~~~
Vakat slamu prodaje.
~~~
Vie more ena s mista nego ava izaleta.
~~~
Vie vridi ranak nego cili danak.
~~~
Vie vridi dobar glas nego svilen pas.
~~~
Vie zakopa kaka neg motika.

170
IZREKE I POSLOVICE SINJANJE

Voda sve opere osin grija.

~~~
Vodokre i pas dre.
~~~
Vodu ne pij iza nikoga, vino iza nekoga, rakiju iz svakoga.
~~~
Voli je ki mater ludu er.
~~~
Za dobro prase nema loi mekinja.
~~~
Za luda nema suda.
~~~
Zapa me ki Duan Tona.
~~~
Zdrav ki cvanjcik.
~~~
Zdravu je i voda slatka.
~~~
Zemlja tvrda, a nebo visoko.
~~~
Zinila mu guzica.
~~~
Zora svane i bez pivca.
~~~
edni konji mutnu vodu piju.

171
Sinjske ricete
SINJISKE RICETE SINJANJE

Spiza

Arambai
Kil frike govedine isickat na sitne komadie. Napravit pet od dvi kapule, etri-
pet eanja luka, petnest deka slanine i po kitice petrusimena. Dodat biber, sol
i orai. Naribat koru jednog limuna. Sve zamiat s meson i ostavit da lei uru
vrimena. Onda zamotat u listove kisela kupusa. Na dnu bakre ili lonca metit
komad govee kosti. Pokrit sitnin kiselin kupuson. Dobro je metit i koji suduk.
Zalit vodon do visine arambaa i kuvat do dvi ure. Posluit sa suvin meson.
Vako skuvani arambai, ako se uvaju na ladnon mistu, ostaju zdravi i friki i do
nedilju dana.

Bakalar na bjanko
Prije pripreme bakalar potopit u ladnu vodu dva-tri dana. Izvadit ga, ostrugat,
odrzat mu peraje i narizat ga na komade. Stavit ga u posoljenu kipuu vodu
i kuvat po ure. Skuvani bakalar izvadit u posebnu terinu, izmrvit ga i dodat
dec ipo maslinova ulja, pe-est enjeva sitno narizana luka, posut bilin biberon
i sitno nasickanin petrusimenon. Vodu od skuvanog bakalara sauvat za
nadolivanje. Posebno skuvat po kila bilog kumpira da se lako raspada, ogulit
ga i dodat bakalaru. Kumpir zgnjeit i sve dobro izmiat ili poklopljeno batit.
Bakalar na bjanko prije posluivanja ostavit poklopljen uru vrimena. Po elji se
more dodat i malo mlika.

Bakalar na brujet
Prije pripreme bakalar potopit u ladnu vodu dva-tri dana. Izvadit ga, ostrugat
i odrzat mu peraje i narizat ga na komade. U teu za pripremanje bakalara ulit
dec ipo maslinova ulja. Na zagrijano maslinovo ulje dodat dvi narizane kapule i
malo ih poutit. Zatin dodat bakalar, dvi-tri zrile pomidore ili kaku konerve,
sol, desetak zrna bibera, etri-pet narizani enjeva luka i malo nasickanog
petrusimena. Po elji dodat dva-tri narizana kumpira. Nadolivat mlakon vodon
i kuvat po ure. Kad se to stisne, ie je gotovo. Bakalar na brujet najbolje je
posluit sa umeko skuvanon puron.

175
SINJANJE SINJSKE RICETE

Divlja patka
Patku operuat, na plamenu joj spalit dlaice, dobro je oprat, ocidit i posuit.
Nadit je lukon, slaninon, iglican rumarina i posolit. U rotjeru stavit dva deca
ulja, poloit patku i pe je da bude napo gotova. Onda je izvadit i narizat na
komade. U posebnu teu ulit to od peenja i dodat narizanu patku. Dolit dva
deca bilog vina, dva deca maslinova ulja i dodat par zrna bibera. Kuvat oko dvi
ure, a onda oladit. Posluit uz vruu puru ili bili kruv.

Govee tripice
Kil dobro skuvani i ve omekani govei tripica narizat na rizance. Na masti
zautit jednu kapulu, dodat narizane tripice, kaku konerve i posolit. Promiat
i dolit mlake vode da pokrije tripice. Dodat dvi kake peta i kuvat uru ipo
vrimena. Prije neg je ie gotovo, dodat jedan-dva narizana kumpira, nasickani
petrusimen i zeru bibera. Po elji naribat pinku oraia. Posluit gusto i posut
parmezanon.

Govei gunjak u kiselon kupusu

Isprat govei gunjak, ogulit s njega loj, okrenit ga i istrljat krupnon soli tako da
s njega nestane sluzi, ponovo ga isprat i prokuvat uru vrimena u vriloj vodi. U
posebnu teu metit dvi kake masti i kiseli kupus ispran po svon gutu. Dodat
dvi kake peta i kaku konerve pa sve dobro promiat. Nadolit mlake vode,
uvalit prokuvani gunjak i dodat malo suve pancete ili suene prasee oglavine.
Posut nasickanin petrusimenon. Kuvat uru ipo do dvi ure vrimena. Posolit po
svon gutu.

Govei jezik u tou od kapara

Govei jezik kuvat u provriloj vodi etri-pet uri. Izvadit ga i stavit pod pinu ladne
vode, odma ga ogulit i narizat na fete debljine jedan centimetar. U posebnoj tei
zautit kaku brana, kaku konerve i dva-tri enja luka. Sve izmiat, posolit i
kuvat uru ipo vrimena. Na kraju dodat sol, biber, malo nasickanog petrusimena
i pet deka batien zgnjeeni kiseli kapara. Posluit s pire kumpiron ili manistron.

Gradele, sinjske
Bravlja jaja ogulit i narizat na polovice, posolit i metit da odlee u soli najmanje
dvi ure. Zatin ji dobro isprat. Bravlje i kozje gunjake obrnit, isprat i dobro
istrljat krupnon soli da ji se oisti od sluzi. Onda ji opet oprat. Govei lombul
narizat i pritisnit dlanon da se raiti. Telee srce narizat na kolutie, a osrdalj
bacit. Narizat teleu digaricu. Narizat bravlje i prasee brolice i stu ji batien.

176
SINJISKE RICETE SINJANJE

Teleu peku narizat na tanke fete. Sve posolit i zalit maslinovin uljen. Ostavit
po ure da odlei kako bi se stopila sol. Pe na dobro zagrijanin gradelan. Kad je
meso gotovo, pobiberit ga i dodat nasickani luk i petrusimen.

Janjetina i bii
Jednu-dvi kapule i kil janjetine utit skupa sve dok kapula ne pane, a janjetina
puti sok. Dodat kaku konerve i sve dobro promiat. Zalit mlakon vodon i
stavit kaku peta. Posolit i dodat dvajest deka pruta ili pancete, po kila bia i
malo nasickanog petrusimena. Lagano kuvat uru vrimena.

Janjea igarica dole garbo

Janjeu digaricu narizat ta sitnije. Slezenu ostavit u komadu. U teu stavit dvi
kake masti i dvi narizane kapule. Kapule lagano utit da ne prigore i najprije
dodat narizana pluica. Kad pluica pute pinu, dodat digaricu i utit dok
bude napo gotovo. Dodat dobru kaku konerve, kaku brana, sol, biber i metit
slezenu. Sve dolivat vruon vodon. Kuvat oko uru vrimena. Izvadit slezenu,
narizat je i ponovo vratit u teu. Slezena se ne mee odma kako ne bi putala
svoj crni sok i opiturala ie. Kad je digarica gotova, dodat malo nasickanog
petrusimena i kaku domae kvasine. Posluit s puron umeko.

Janjee tripice (ia)

Janjei dropi dobro oistit, oprat ga, a criva privrnit. Tripice najprvo obarit u
vriloj vodi. Kuvat ji uru vrimena. Zatin narizat. Na masti utit jednu-dvi kapule
i dodat narizane tripice, kaku konerve ili jednu-dvi oguljene zrile pomidore.
Sve dobro miat tako da se ne zapali. Nalit mlakon vodon da prikrije tripice,
stavit dvi kake peta, malo nasickanog pruta ili pancete, dvi rasiene ostrugane
janjee nogice i po kila bia. Posolit i kuvat oko uru vrimena. Na kraju dodat
malo bibera i nasickanog petrusimena. Tripice posluit gusto skuvane.

Kre, grivne, bravarice i bene u tou od limuna

Po dvi jarebice kre i grivne, dvi bravarice i dvi bene, operuat, oistit in drobove,
spalit plamenon da in izgore sve dlake i dobro oprat. U rotjeru ulit 2 deca ulja i
sloit tice nadivene lukon i slaninon, posolit, stavit u pajer i pe na laganoj vatri
uru vrimena. Kad su tice gotove, u teu procidit to od peenja, dodat dva deca
maslinova ulja i jedan iscieni limun, ako triba - zeru soli i koje zrno bibera.
Sve kuvat kvarat od ure, a poklopljenu teu s tican svako malo protrest. Posluit
olaeno uz bili kruv ili puru.

177
SINJANJE SINJSKE RICETE

Kulenice
Dobro i ravnomirno izmiat dou od: kila prosijane pure, litre zgruane prasee
krvi, kila narizanog oprnjaka, dvajstipet-trijest deka sala od bubrinjaka, pe-
est enjeva nasickanog luka, dvi nasickane kapule, jedne nasickane kitice
petrusimena, pet deka suvica, soli i bibera. Dobro oprana, ostrugana prasea
criva propuvat kako bi se vidilo da nisu puknuta. U lonac za kuvanje stavit po kila
kukuruza i kuvat ga dvi ure prije stavljanja kulenica. Criva nadit pripremljenon
smison dopola, kako kod kuvanja ne bi pucala. Na krajevin ji svezat koncen.
Za vrime kuvanja kulenice nekolko puta probost pletaon iglon da se sprii
pucanje. Kuvat dvi ure. Tako prireene kulenice mogu se frigat u tavi izrzane na
fete debljine cenat ipo i pe ucilo u rotjeri u pajeru.

Kunin, ueni (paprika od kunina)

Oderanog kunina dobro oprat i narizat na sridnje velike komade. U teu metit
dvi kake masti. Narizat jednu-dvi kapule i lagano ji zautit. Dodat meso i
nastavit utit dok meso ne puti sok. Stavit kaku konerve, kaku brana i kaku
slatke paprike. Dobro izmiat i zalit s toplon vodon i dva deca bilog vina. Posolit
i kuvat oko uru vrimena. Na kraju dodat nasickani petrusimen, pobiberit i
nadosolit po svon gutu.

Luganige
Dobro oistit i oprat bravlja ili janjea criva, propuvat ji i uvirit se da nisu
puknuta. Napravit dou od: dva kila mlivene frike prasee pancete, dva kila
mlivenog janjeeg buta, pet deka soli, tri isciena limuna i njiove naribane
kore, etrdeset zrna mlivenog bibera pimeta, po kesice crnog bibera i trijest
usitnjeni korijandola. Dvi glavice tuenog luka (more bit i neoguljen) zamotat
u krpu, potopit u mlaku vodu pa iscidit po smisi. Sve dobro promiat i putat
da odlei uru vrimena. Luganige nadit u pripremljena tanka ostrugana bravlja
ili janjea criva i splest u pletenice duljine oko dvajest centimetara. Luganige su
najslae kad se pofrigaju u tavi na masti i metu u kokoju juvu s riin.

Pastrva leo
Pastrvu dobro oistit, ostrugat i oprat. U teu ulit dec ipo mianog ili istog
maslinovog ulja, dodat dva-tri otribljena i narizana kumpira, jednu narizanu
kapulu, desetak zrna bibera, etri-pet enjeva luka, malo soli i dvi fete limuna.
Sve poklopit i kuvat po ure uz nadolivanje ladne vode. Onda dodat pastrvu i
kuvat jo dvajest-dvajstipet minuta na laganoj vatri. Skuvanu pastrvu izvadit na
pijet, zalit je maslinovin uljen i limunovin sokon, i sve obloit leo kumpirin.

178
SINJISKE RICETE SINJANJE

Juvu i ono ta je u njoj ostalo ispasirat i procidit, a dodat i malo konerve po

svon gutu. U juvu metit i desetak deka ria i prokuvat desetak minuta. Juvu
posluit odvojeno od pastrve.

Paticada po sinjski
Dobro oprat kil goveeg buta od vanjskog koeta, ocidit ga i prisi popola da
dobijemo dva komada mesa. Meso po sridi probost noen i nadit mrkvon,
komadiin suve slanine i nekolko enjeva luka. Vako pripremljeno meso, priko
noi ostavit da odlei u kvasini. U rotjeru metit petnest deka masti i meso da
se pee u komadin. Na meso stavit dvi popo prisiene kapule, dvi pomidore
i dva-tri klinia. Dodat komad selena i pe dok ne porumeni s obe strane.
Kad je meso napo peeno, izvadit ga i narizat na fete debljine jednog prsta. To
od kapule, pomidora i selena dobro propasirat. Sve metit u teu i dodat malo
brana da se to zgusne. Posolit, dodat etri-pet klinia i tri deca bilog vina.
Kuvat nadolivaju goveon juvon. Na kraju dodat zeru naribanog oraia.
Posluit s njokin.

Polpete
Kil goveeg ili teleeg vrata samlit na makinju dva puta. More se dodat i malo
prasetine. Napravit dou od samlivenog mesa, soli, jednog jaja i malo peta.
Zameljat polpete i dobro ji provaljat po branu. Na tavu metit mast ili ulje, dobro
zagrijat i polpete pofrigat sa svi strana. U teu ulit masnou od frigani polpeta,
kuerin brana, zeru konerve i dva enja sitno isickanog luka. Odma promiat
da se luk ne zapali, a onda dodat mlake vode i soli. Uvalit polpete i putat ji da
se ute oko po ure. Posluit uz pire kumpir, manistru ili anpre gra.

Raci
Kil ivi raka dobro oprat pod tekuon vodon i u tei ji metit na dobro zagrijan
pajer. Rake malo bolje posolit, dodat etri-pet enjeva isickanog luka, sitno
narizani petrusimen, biber, dec maslinova ulja, au bilog vina i odma poklopit.
Kuvat dvajest-dvajstipet minuta. Dok se raci kuvaju ne smi se dizat poklopac s
tee, tako da ta bolje pocrvene. Za vrime kuvanja ne smi ji se ni miat kakon,
ali se zato par puta protrese tea. Vano: raci se moraju kuvat na jakoj vatri.

Salata od povra na sinjski nain

Izmiat deset nasickani utvrdo kuvani jaja, kil skuvani bia, kil ipo sitno
narizani skuvani kumpira, kil skuvane i narizane mrkve, malo majoneze, malo
senfa, dvajstipet deka sitno narizani kiseli kukumara, trijest deka nasickanog

179
SINJANJE SINJSKE RICETE

pruta i malo nasickanog petrusimena. Posolit po svon gutu. Sve dobro izmiat
i rasporedit u posebne manje terine. Ukrasit liston petrusimena i oladit na
ladnon mistu ili friideru.

kartoceti ili panjolske tice na sinjski nain

Kil goveeg i praseeg buta narizat na nicele. Napravit pet od slanine, tri enja
luka i malo frikog petrusimena. nicele stu baton i na nji metit tanku fetu
pruta i kuerin peta. Smotat u role i probost tikadenton da doa ne ispane.
U teu metit dobru kaku masti ili ulja. Sitno narizat dvi kapule i metit ji da se
lagano ute. Vano je kapulu valja odma posolit da ne zagori. Dodat narizane
nicele i zajedno utit dok sok i kapula ne panu. Onda dodat kaku konerve i
kaku brana. Sve dobro izmiat i zalit goveon juvon ili mlakon vodon. Kad su
se kartoceti utili uru vrimena, u to ulit dva deca bilog vina i pustit da vrije
od po ure do uru vrimena. Posluit s pire kumpiron ili penetan, lazanjan ili
makarunin na vreteno. Posut parmezanon.

Telea glava u kartocu

Teleu glavu rasi tako da se skinu i bace nozdrve, eljusti odvoje od lubanje, a
onda sve dobro oprat. U rotjeri otopit mast ili ugrijat ulje. Glavu stavit u isti
kartoc iz duana, koji triba zatvorit i zalit vruon masnoon. Metit u pajer i
pe od uru do dvi ure vrimena. Posluit s peenin kumpirin i zelenon salaton.

Telei mozak, pohani

Telei mozak prokuvat po ure u slanoj vodi. Oistit ga od tanke opne, ilica i
grumenia podliva krvi i narizat na fete debele centimetar. Obloit ga branon
i posoljenin baenin jajen. Lagano frigat na ulju da porumeni na obe strane.
Posluit sa zelenon, mianon ili salaton od gra.

Telee srce na kiselo

Telee srce narizat na komadie. U teu metit masti ili ulja po svon gutu.
Nasickat dvi kapule i lagano utit paze da ne prigore. Dodat narizano srce i
kaku konerve. Sve izmiat i zajedno utit dolivaju goveon juvon. Za otprilike
uru vrimena, kad je srce gotovo, a to postane gust, dodat sol, biber, petrusimen
i kaku domae kvasine. Posluit bez priloga.

Telea digarica u tou

Teleu digaricu narizat ta sitnije. Slezenu ostavit u komadu. U teu metit dva-tri
kuerina masti i dvi narizane kapule. utit kapulu paze da ne prigori i dodat pluica.
Kad pluica putaju pinu, dodat digaricu i sve utit da digarica bude napo gotova.
180
SINJISKE RICETE SINJANJE

Onda dodat dobru kaku konerve, kaku brana, sol, biber i metit slezenu. Kuvat
uru vrimena, izvadit slezenu, narizat je i ponovo vratit u teu. Nadolivat vodon.
Na kraju dodat malo narizanog petrusimena i posluit s puron umeko. Napomena:
Slezena se ne mee odma da ne pusti svoj crni sok i opitura ie.

Telei jezik s biin i mrkvon

Telei jezik kuvat uru do dvi ure vrimena, a onda ga isprat pod ladnon vodon.
Ogulit ga i izrzat na fete debljine jedan centimetar. Na ulju utit jednu sitno
narizanu i posoljenu kapulu. Dodat narizani jezik i kaku konerve ili dvi-tri
otribljene pomidore, po kake brana, po kila bia i narizanu mrkvu. Sve dobro
promiat i nalit mlake vode da pokrije jie. Na kraju dodat jedan narizani kumpir
i kuvat uru vrimena. Po svon gutu metit bibera i sitno narizanog petrusimena.

Teletina i bii
Kil telei miia ili vrata oprat i narizat na komadie. U teu stavit dvi-tri kake
masti ili dec ipo ulja. Sitno narizat dvi-tri kapule i utit dok splasnu. Pazit da
kapula ne zagori jer bi jie onda bilo gorko. Dodat narizanu teletinu i po kila
oieni i oprani bia, po mogunosti cukarina. Kad meso puta sok dodat
kaku konerve ili dvi-tri zrile pomidore. Miat dok se pomidore ne raspanu i
dodat mlake vode da pokrije sadraj tee. Metit jo deset deka suene pancete i
kuvat uru vrimena dok se ne zgusne. Na kraju posolit po gutu i dodat nasickani
petrusimen.

Tikvice, punjene
Kil tikvica dobro oprat, odrizat jin vrhove, prisi popola, izbuit i napunit doon.
Doa: po kila mlivene govedine posolit, dodat joj kaku peta, malo bibera i soli,
sve dobro promiat i putat da odlei. U tei na ulju utit kaku brana, kaku
konerve ili dvi-tri otribljene pomidore i zero petrusimena. Promiat, nadolit
mlake vode, posloit napunjene tikvice i kuvat uru vrimena na laganoj vatri.
Posluit s pire kumpiron.

Zec na sinjski
Zeca oderat, bacit mu drob, oprat, napikat lukon, slaninon ili masnijon panceton i
iglican rumarina. Potopit ga u litru razblaene domae kvasine i ostavit da odlei
priko noi. U rotjeru ulit dva deca obinog ulja, dodat ocienog i osuenog zeca,
posolit i metit u zagrijani pajer. Kad je zec napo gotov rasi ga. To od peenja
iscidit u teu, dodat rasienog zeca, do dva deca maslinova ulja, par zrna bibera i
au bilog vina. Poklopit i kuvat jo po ure. Posluit s puron ili njokin.

181
SINJANJE SINJSKE RICETE

abe na brujet
U teu ulit dec maslinova i dec obinog ulja. Pet sridnji pomidora ogulit u toploj
vodi, iscidit jin pice, narizat ji, metit u teu i lagano utit. Kad su pomidire napo
gotove, poredat nanji duzinu aba, dodat pet enjeva sitno nasickanog luka, po
kitice nasickanog petrusimena i soli i zaina po svon gutu. Poklopit i kuvat po
ure, a teu povrimeno lagano protrest. Posluit s bilin kruvon ili puron.

Slatko
Bakotini od bajama obitelji Trek
1 kil brana; 15 deka cukra; 4 jaja; 10 deka otribljeni bajama; 2 deka amonijeva
karbonata; mlika kolko zakuva.
Zamiat doe i napravit truce. Pe u pajeru na laganoj vatri. Kad je gotovo,
narizat na kose fete.

Fave
25 deka brana; 2 jaja; 16 deka masla ili margarina; 16 deka cukra; 1 limun
(kora); 1 praak za pecivo; 10 deka mliveni oraja.
Od umianog tista napravit kuglice fave. Fave zamiat u mlivene oraje. Pe na
laganoj vatri kvarat od ure.

Kotonjada jora Marije Trek

1 vrsti skuvani dunja (to je 3 kila svjei dunja); 1 kil cukra; litre vode; 3
limuna (sok).
Dunje otrat, oistit, otribit, pririzat i metnit kuvat u tolko vode da ji pokrije.
Kad postanu meke , pasirat ji da se dobije kaica. Cukar kuvat u vodi, a kad
vode skroz nestane dodat kaicu od dunja i kuvat po ure na jakoj vatri. Za vrime
kuvanja dodavat sok od limuna. Toplu kotonjadu izlit u kalupe namazane uljen.
Dobro oladit, istrest iz kalupa i servirat na gvantjeri.

Krokantini familje Trek

25 deka bajama; 25 deka brana; 75 deka cukra; 5-6 bilanjaka.
Stavit brano na dasku. Napravit rupu u koju se stave bilanjca, bajami, cukar, sve
to najprvo izlupat pinjuron, a onda izmiat s branon. Rotjeru namazat s masti
i posut branon. Tisto uvaljat ka trucu debljine malog prsta, narizat krokantine,
metit ji na rotjeru podalje jedne od drugi i pe u pajeru na sridnjoj vatri.
182
SINJISKE RICETE SINJANJE

Krotule
1 cilo jaje; 3 umanca; 1 kuerin cukra; 1 aa vode s malo soli; 2-3 kake obinog
ulja; 1 vanilja; kora od limuna i narane; brana kolko upije.
Tisto razvu lazanjuron, narizat ga na rizance i savit u fjok. Frigat na tavi u ulju
dok krotule na porumene. Kad su gotove, krotule izvadit iz ulja i posut sitnin
cukron.

Rafijoli familje Brainovi

Tisto: margarina ili masla; 25 deka cukra; 2 cila jaja; ikarica mlika; 70 deka
brana; praka za pecivo; 1 limun (kora). Nadiv: kila mliveni oraja ili
bajama; 10 deka suvica; 15 deka cukra; bierin ruma; malo limunovog soka;
malo mlika prokuvanog s kakaon ili okoladon.
Tisto narizat na krugove, napunit nadivon, priklopit i primazat umancon.
Posut krupnin cukron ili mlivenin bajamin. Pe oko dvajest minuta, na sridnje
jakoj vatri.

Spuii
20 deka brana; 10 deka cukra; 2 umanca; malo kvasa; malo soli; 7 deka masla;
5 deka suvica, 3 deca mlika.
Uritko zamiat malo brana, kvasa, mlika i soli. Kad se digne dodat brano,
pa umisit i razvaljat tisto. Stu maslo i cukar, primazat razvaljano tisto i posut
suvican. Zamotat u role i narizat na fete. Metit u namazanu rotjeru da se digne,
a onda pe dok spuii ne porumene. Kad je peeno, polit s 2 deca ladnog mlika
i posut kakon cukra.

avojardi obitelji Trek

6 umanjaka; 6 bilanjaka; 20 deka cukra; 20 deka brana.
umanjke stu s cukron pa dodat brano i dobro izmiat. Onda nadodat snig od
6 bilanjaka i pomalo miat. Izlit u kalupe i poredat ji na plitku rotjeru namazanu
s masti i popraenu branon. Pe u pajeru na sridnjoj varti.

Uskrnje pogae posveenice

1 kil mekog brana; 8 jaja (6 umanaca i 2 cila); 20-25 deka cukra; 25 deka
otopljene masti; 2 deca mlika; 2 vanilje; malo ruma; 1 narana (sok i kora); 4
deka frikog kvasa.
Kvas razmutit u mliku sa 20 deka brana, malo cukra, malo soli i metit na toplo
misto da se digne. Onda ga dobro umisit s ostatkon brana i drugin doan,
pa od tista napravit pogae i metit da odlee u toplon dok ne uskisnu. Kad se

183
SINJANJE SINJSKE RICETE

pogae dobro dignu, na vrhu ji namazat razmuenin umancen, zarizat na tri

strane i posut krupnin cukron po svon gutu. Pe na votanoj karti namazanoj
masnoon, na sridnjoj vatri, do uru vrimena. Kad su pogae gotove, posut ji
sitnin cukron.

Utipci
1 kil eninog brana; 2 cila jaja; 2 kake cukra; sol; bierin domae rakije loze;
mlaka voda; ulje; maslo.
Brano prosijat i posolit, dodat jaja, cukar i mlake vode kolko triba. Sve dobro
izmiat i izlupat kakon. Tisto bi tribalo bit ritko, ki za palainke. Ulit malo
rakije da utipci ne bi popili puno masnoe kod friganja. U tavu metit dosta ulja
ili masla pa kad se dobro zagrije razvit po njemu duge i tanke utipke. Posluit s
domain mladin kravljin siron.

184
NEMA KRUVA BEZ MOTIKE

185
186
SADRAJ

Rije urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Rii Sinja i Cetinske krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
C . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
F . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
G . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
L . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
LJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
M . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
N . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
NJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
O . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
P . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
S . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
T . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Z . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Izreke i poslovice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
Sinjske ricete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

187
 __________________________
CIP - Katalogizacija u publikaciji
SVEUILINA KNJINICA
U SPLITU

UDK 811.163.42282(497.5 Sinj)

641.568(497.5 Sinj)

KONTI, Joko
Sinjanje : rii, izreke, poslovice,
ricete / Joko Konti i sluatelji Hit
radija. - Sinj : Hit radio : Grad Sinj :
Viteko alkarsko drutvo : upanija
splitsko-dalmatinska, 2015.

ISBN 978-953-58357-2-1

I. Sinj -- Lokalni govor

151226082
__________________________

188