ZIDNI NOSAI

(VISOKOSTJENI NOSAI)
V.pred. mr. sc. V. Herak Marovi, d.i.g.
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE
2
- Zidni nosai su ravni nosai optereeni u svojoj ravnini.
- Kod njih je visina:
- h > 0.5 l - za nosae na dva oslonca
- h > 0.4 l - za kontinuirane nosae
gdje je:
h visina zidnog nosaa
l raspon zidnog nosaa
l
n
svijetli otvor
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 3
- Nosivost, ponaanje i konstruiranje zidnih nosaa bili su predmetom mnogih
istraivanja (eksperimentalnih i teorijskih), na temelju kojih su dani prijedlozi
za proraun i armiranje i osnovica su propisa pojedinih zemalja.
- U zidnim nosaima se pod uporabnim optereenjem vrlo brzo pojavljuju
pukotine, te viskozne deformacije od skupljanja i dugotrajnih optereenja.
Zbog toga se u proraunu ne mogu primijeniti zakoni teorije elastinosti tj. ne
vrijedi Navierova pretpostavka linearne raspodjele normalnih napona i
deformacija po visini poprenog presjeka, kao ni Bernoulijeva pretpostavka
ravnih presjeka, pa zidove treba proraunavati po teoriji povrinskih nosaa.
- Slika trajektorija naprezanja za djelovanje na zid s gornje, odnosno s donje
strane:
4
- Prikaz raspodjele normalnih naprezanja
x
od savijanja (krivolinijski su
rasporeeni) te okomitih na njih
y
u sredini raspona (znatni su i ne mogu se
zanemariti kao kod grednih nosaa) te posminih
xy
u blizini leaja zidnog
nosaa optereenog na gornjem rubu:
* raspon l = razmak osi leaja ako je l 1.15 l
n
(l
n
- svijetli otvor)
* raspon l = 1.15 l
n
ako je l > 1.15 l
n
* ako je visina h > l tretiraju se kao zidni nosai visine h = l
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 5
- Naponsko stanje se mijenja ovisno o nainu oslanjanja i bitno ovisi o odnosu h/l.
- Metodom konanih elemenata ili fotoelastinom metodom moe se uz
pretpostavku homogenog, elastinog i izotropnog materijala, pronai naponsko
stanje u zidnom nosau.
- Zakljuci dobiveni istraivanjima armiranobetonskih zidnih nosaa:
- smanjenjem odnosa l/h < 2, dijagrami normalnih napona
x
i deformacija

x
odstupaju od pravca (ne vrijedi Navierova i Bernoullijeva hipoteza),
- normalni naponi y, okomiti na uzdunu os, bitno ovise o poloaju
optereenja i po obliku i po predznaku, te ih se ne moe zanemariti pri
odreivanju glavnih kosih napona (to se obino ini kod grednih nosaa).
- Armiranobetonski zidni nosai moraju imati minimalnu debljinu "b" radi
osiguranja bone stabilnosti (ovisi o: optereenju, odnosu l/h, o tome da li je
nosa ukruen ploama na donjem i gornjem rubu ili stupovima, ili poprenim
zidovima u podruju leaja).
- Zidni nosai su veoma osjetljivi na slijeganje oslonaca zbog svoje velike krutosti.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 6
PRORAUN ZIDNIH NOSAA
- Zidni nosai se proraunavaju kao povrinski nosai napregnuti u srednjoj
ravnini.
- Ukoliko se eli toniji proraun zidnih nosaa, proraun se moe vriti sa:
a) Gotovim programima na elektronikom raunalu pomou MKE uzimajui
elastino ponaanje materijala:
Nakon prorauna napona, izrauna se vlana sila, koja se preuzima
armaturom. Armatura se vodi prema trajektorijama glavnih vlanih napona.
b) Gotovim programima pomou MKE koji uzimaju specijalni model materijala za
beton i armaturu:
Za odabrane dimenzije betonskog elementa te koliinu i raspored
armature, za razliite intenzitete optereenja, prati se razvoj pukotina i napon u
betonu i armaturi.
- Za praktini proraun zidnih nosaa koriste se priblini postupci.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 7
Raunski model zidnog nosaa:
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 8
Potrebno je proraunati:
* glavnu uzdunu armaturu
- u polju - kod nosaa na dva leaja
- u polju i nad osloncem - kod kontinuiranog nosaa
* armaturu uz obje strane zida
- horizontalna
- vertikalna
* ako je teret na donjem rubu (objeeni teret) valja predvidjeti dodatnu
vertikalnu armaturu u obliku zatvorenih spona za prijenos tereta u
gornju zonu kako bi se mogao formirati nosivi mehanizam.
Zidni nosai imaju na svakoj vanjskoj strani pravokutnu armaturnu
mreu iji postotak armiranja u svakom smjeru iznosi A
s
0.15 % A
c
.
Promjer armature d
s
10 mm i razmak s = 200 mm.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 9
- Momenti savijanja se razlikuju od onih za gredne nosae i razlika je vea
to se poveava odnos h/l (momenti savijanja na leaju su neto manji, a u
polju neto vei nego za gredne nosae).
- Nosivi mehanizam za prihvaanje momenata savijanja sastoji se od
betonskog tlanog luka koji se formira u zidnom nosau (optereenom na
gornjem rubu) i zatege koju ini glavna vlana armatura.
PRORAUN NA MOMENT SAVIJANJA
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 10
- Potrebna vlana armatura za prihvat vlane sile izazvane momentom savijanja
dobije se prema izrazu:
gdje je:
M
sd
- raunski moment savijanja
z = 0.2 (l+2h) - krak unutarnjih sila za zidni nosa na dva leaja
z = 0.2 (l+1.5h) - krak unutarnjih sila za kontinuirani nosa
f
yd
- raunska granica poputanja elika
M
G
i M
Q
- momenti savijanja za uporabno optereenje
yd
sd
yd
Sd
s
f z
M
f
F
A

= =
11
- Armaturu valja smjestiti u polju na visini 0.15h, odnosno 0.15l kada je h > l.
- Usidrenje glavne vlane armature mora biti osigurano kukama, vodoravno
poloenim ili sidrenim glavama. Predlae se, svu ili veinu potrebne
armature, voditi do leaja gdje se sidri. Iskoritenost je maksimalna kad je
uzduna armatura smjetena blizu vlanog ruba. U podruju sidrenja uz obje
vanjske povrine predvidjeti armaturu rasporeenu u obliku pravokutnih
armaturnih mrea.
ARMIRANJE ZIDNOG NOSAA
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 12
- Pronalaenje naponskog stanja pri optereenju koncentriranim silama, a
prema tome i reznih sila potrebnih za dimenzioniranje zidnih nosaa, teak
je zadatak teorije elastinosti.
- U nedostatku tonih teoretskih rjeenja mogu se pronai vlane uzdune
sile, a prema tomu i armatura pomou momenata savijanja nastalih
djelovanjem vanjskog optereenja, koje se odreuje kao kod normalnih
grednih nosaa i kraka unutarnjih sila uzetih kao za zidne nosae
kontinuirano optereene.
ZIDNI NOSAI NAPREZANI KONCENTRIRANIM OPTEREENJEM
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 13
- Djelovanje velikih koncentriranih sila po visini zidnog nosaa (kao to je
optereenje poprenog zida), treba prihvatiti dodatnim vertikalnim sponama
koje se polau po cijeloj visini nosaa ili sponama i dodatnom kosom
armaturom u podruju djelovanja koncentriranih sila na nosa. Kosom
armaturom se moe prihvatiti najvie 60% ukupne sile.
- Objeeni koncentrirani teret valja u cijelosti vertikalnim sponama prenijeti u
gornju zonu nosaa.
- Dodatna armature za prihvaanje koncentrirane sile F:
14
- Konzolni zidni nosa I oslonjen na konzolni dio zidnog nosaa II:
- Konzolni dio nosaa II proraunava se kao kratka konzola indirektno
optereena silom F.
Pretpostavlja se da pola sile F djeluje na gornjem rubu, a pola na donjem
rubu konzole. Sile se rastavljaju u horizontalne i kose komponente.
Armatura se proraunava po izrazima:
1
2
0.5
( )
0.5
( )
sin
Sd
s
yd
Sd
sw
yd
Sd
s
yd
F
A
f
F
A spone
f
F
A kosa armatura
f
=