PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

UDK 174:65.011.4

Ana Aleksi, dipl. oec.
POSLOVNA ETIKA ELEMENT USPJENOG POSLOVANJA
BUSINESS ETHICS ELEMENTS OF SUCCESSFUL BUSINESS
SAETAK: U radu se razmatraju kljuni aspekti poslovne etike koja je u dananjem
globalnom svijetu postala nezamjenjiv dio poslovne prakse i preduvjet ostvarenja uspje-
nosti poslovanja ne samo u kratkom ve i dugom roku. Poslovna etika dobiva strateko
znaenje jer u organizaciji stvara sustav upravljanja utemeljen na etikim principima koji
omoguuje organizaciji da kvalitetno odgovori na zahtjeve svih interesnih skupina ku-
paca, zaposlenih, dioniara, ali i onih interesnih skupina koje su indirektno vezane uz orga-
nizaciju drutvena zajednica i okoli, odnosno drutvo u cjelini. Uspjene e biti upravo
one organizacije koje ne odvajaju etinost od profitabilnosti ve ih uspjeno usklauju u
svom poslovanju. U radu se ujedno razmatra i kako donijeti etinu odluku, koji elementi
utjeu na etino odluivanje te kako organizacije danas nastoje ukomponirati poslovnu
etiku u svoj sustav poslovanja, preko uspostave etikih kodeksa do aktivnog drutveno
odgovornog ponaanja.
KLJUNE RIJEI: poslovna etika, odluivanje, etiki kodeks, drutvena odgovor-
nost poduzea, konkurentska prednost.
ABSTRACT: This paper analyzes the main aspects of business ethics that in today's
global world has become an irreplaceable part of business practice and postulate for
achieving business efficacy not only in the short but also in the long run. Business ethics
becomes of a strategic importance because in the organizations it creates management sys-
tem that is based on ethical principles that allow the organization to reply quality on all
demands from stakeholders customers, employees, shareholders - and those that are indi-
rectly included community and environment, the whole society. Only those organizations
that do not separate ethics from profitability will be successful. Also the paper analyses
how to make an ethical decision, which elements affect ethical decision making, and how
companies implement business ethics in their every day business, from establishing ethical
codes to socially responsible behavior.
KEY WORDS: business ethics, decision-making, ethical code, corporate social
responsibility, competitive advantage
420 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

1. POSLOVNA ETIKA ZNAENJE I PRIMJENA
Dananji uvjeti globalnog poslovanja, nunost ostvarivanja konkurentske prednosti te
postizanje ciljeva koji ne ukljuuju iskljuivo poveanje profitabilnosti, postali su imperativ
svake organizacije. Ti ciljevi ukljuuju postizanje i zadravanje zadovoljstva kupaca, zapo-
slenika kao i dioniara. Potrebno je ostvariti ciljeve i ispuniti zadatke koji nadilaze zado-
voljstvo svih interesnih skupina unutar organizacije kao i ostvarenje tih ciljeva na to kva-
litetniji i organizaciji najprihvatljiviji nain. Da bi pojedinci unutar organizacije i sama
organizacija uspjeli u tim ciljevima, njihovi postupci i djelovanje moraju se temeljiti na
etikim principima i naelima poslovanja, etikim stavovima i uvjerenjima. Upravo e
organizacije koje uspijevaju uskladiti i uspostaviti ravnoteu izmeu naela profitabilnosti i
etinosti biti one organizacije koje e imati dugoronu perspektivu rasta i razvoja.
Suradnjom etike i ekonomije u 20. stoljeu razvija se znanstvena disciplina poslovne
etike. Prve naznake poslovne etike javljaju se potkraj 60-ih godina 20-og stoljea i odnose
se na neke drutvene poslove u gospodarstvu, kao to su prava radnika na odgovarajuu
plau, zadovoljavajui uvjeti rada i korektnost u poslovnim odnosima /7, str. 55/. U dana-
nje doba pitanje mogunosti ispravnog djelovanja, temeljenog na etikim naelima, glo-
balno i regionalno dobiva novo znaenje i vanost. Nakon sve vee rairenosti moralnih
pogrjeaka i odstupanja te financijskih skandala korporacija, primjerice, poput onoga ame-
rikog diva Enrona, i jo velikog broja amerikih kompanija, mnoge organizacije sve vei
naglasak daju na donoenje etikih kodeksa i razvoj politike drutvene odgovornosti podu-
zea, a etika se postavlja kao nuna sastavnica djelovanja svake organizacije.
Uspjene svjetske i domae organizacije postale su svjesne injenice da u konku-
rentskoj areni poslovna etika omoguuje rast i razvoj, poveava efikasnost i produktivnost.
Brojna istraivanja pokazuju da poslovna etika i profitabilnost nisu pojmovi koji se meu-
sobno iskljuuju, a poduzea koja u svoj vlastiti sustav poslovanja imaju ukomponiran
sustav poslovne etike, pokazuju bolje rezultate od onih koje to nisu uinile.
Karpati navodi kako poslovanje poduzea nailazi na mnoge vidljive i nevidljive be-
deme. Jedan od tih nevidljivih bedema su etika pravila kojima se svako poduzee, koje
misli o sebi i svom poslovanju, ne danas ve za dua vremena, ne odrie, ak ni za veliku
cijenu. Razlog tome mogli bi smo potraiti u dokazanom pravilu da se dobar glas poduzea
postie dugotrajnim i potenim radom uz velike muke i znatna odricanja, a prokockati ga se
moe u jednom asu nepromiljenom odlukom /9, str. 78/.
Lynn Sharp Paine u svom djelu Value Shift navodi kako su institucije, posebice velike
korporacije, shvatile da ni za njih vie ne vrijedi izuzee od sofisticiranih kriterija procje-
njivanja. Uspjeh i status na tritu vie se ne mjeri samo na financijskim pokazateljima ve
kljuna postaje "osobnost". Shvaeno je da je potrebno ponuditi neto novo i profilirati se
svojom posebnou. Tako je domena novih potvrda postala etinost. Institucije se poinju
natjecati u javnom demonstriranju moralne inteligencije. Postalo je potrebno pokazati po-
tencijalnim korisnicima usluga, investitorima i partnerima da institucija postaje moralni
subjekt koji, osim profita, ima i neku vrijednu drutvenu misiju /13/.
Definirati poslovnu etiku nije mogua bez prethodnog objanjenja pojmova morala i
etike. Moral se definira kao skup pravila odreenog drutva i drutvene klase o sadraju i
nainu meusobnih odnosa i ljudskih zajednica /10, str. 395/. Etika je pak teorijsko promi-
A. Aleksi: Poslovna etika element uspjenog poslovanja 421

ljanje tog odnosa (ehok, 1996.) u /2, str. 3/. A kao primijenjeni dio etike proizlazi pos-
lovna etika koja se moe okarakterizirati kao primjena etikih vrijednosti na poslovnu
praksu, pri emu se primjenjuje na sve aspekte poslovnog ponaanja, od stratekih odluka
do ponaanja prema kupcima i dobavljaima (Jurkovi, Lukovi, Pribievi, Ravli, 1995.)
u /2, str. 7/.
Bebek istie da je poslovna etika hibrid koji spaja dvije odrednice poslovanja. S jedne
strane, poslovanje ima za cilj materijalnu uspjenost, to znai zadovoljenje potreba klije-
nata, kupaca te zadovoljenje materijalnih potreba proizvoaa ostvarenjem zarade, profita
itd. S druge strane, poslovanje ukljuuje i etiku, odnosno moralnu dimenziju. Autor dalje
naglaava kako se poslovna etika odnosi na one vrste poslova koje obavljamo za druge, i to
s ciljem pribavljanja koristi i za druge, te izravne ili neizravne koristi za nas same, odnosno
matinu organizaciju, i to tako da isto radimo pravilno odnosno u skladu s prirodom bitka.
Poslovna etika je dakle nain koncipiranja, sklapanja, komuniciranja i izvoenja poslova u
istodobnom skladu s duhovnim, sociolokim, biolokim i prirodnim zakonitostima ovjeka
i okruenja ili, jednostavnije poslovnu etiku moemo objasniti kao prirodno voenje pos-
lova odnosno poslovanje u skladu s prirodom /2, str. 7-11/.
Gordon i Trevino definiraju poslovnu etiku kao skup moralnih pravila i vrijednosti
koji utjeu i usmjeravaju ponaanje pojedinca ili grupa u odnosu na neto to je dobro ili
loe. Etika postavlja standarde prema tome to je dobro ili loe u upravljanju ili odluivanju
/6, str. 156/. Dosta pojednostavljenu definiciju daju nam Crane i Matten koji kau da se
poslovna etika bavi poslovnim situacijama, aktivnostima i postupcima odluivanja s as-
pekta ispravnog i pogrjenog /4, str. 8/. I Connock i Johns navode da je etika u vezi s pra-
vednou i odluivanju to je dobro a to loe, u definiranju prakse i pravila koja podupiru
odgovorno ponaanje izmeu pojedinaca i grupa, a Ashton i Orme se nadovezuju na tu
definiciju dodajui da biti etian ukljuuje poduzimanje akcija koje e osigurati da se ta
praksa i pravila konzistentno i konstantno primjenjuju u svakodnevnim poslovnim situaci-
jama. /12, str. 185/.
Karpati istie kako uspjeno ostvarenje svrhe rada poduzea ovisi zasigurno u prvom
redu o voditeljima poduzea, kao i o svim zaposlenim ljudima i o njihovu shvaanju etike,
pridravanju zakonitosti. Drugim rijeima, nuno je da etika postane dio svrhe poduzea, i
to za sve zaposlene /9, str. 79-80/. Murphy naglaava da kao i kod implementacije strate-
gije, ako elimo da implementacija bude uspjena, cijela organizacija mora biti vezana uz tu
strategiju i ni najmanji detalj ne smije biti izostavljen. Tako je i s etikom. Implementacija
poslovne etike ne smije biti briga samo menadera koji postavljaju vrhovnu strategiju orga-
nizacije ve treba prevladavati na svim razinama poslovanja i same organizacije /19, str.
499/.
Prema Nordstromu i Ridderstralu, autorima Funky Businessa, etika mora proimati
svakoga i svaku stvar u organizaciji. Ona se mora primjenjivati posvuda i to stalno. Ne
moete biti samo malo etini ili etini samo u trenutku kada vam to odgovara. Etika je ap-
solutna. U doba privlanosti i obilja etika je takoer i jako konkurentsko oruje. Ona moe
osigurati sredstva diferencijacije teko da ju je konkurencija u potpunosti iskoristila. Etiku
moemo iskoristiti kako bismo privukli nove zaposlenike i kupce /11, str. 281-282/.
Sria /16, str. 81/ takoer istie kako gospodarsko okruenje u kojem su poslovni ljudi
etini i odgovorno izvravaju svoje obveze nije samo asno, ugodno i oputeno jer nas li-
ava dijela nonih mora, nego je ekonomski efikasnije, smanjuje trokove rizika i pravne
potpore poslovanju te utjee na pad cijene kapitala. Ujedno je takvo privredno okruenje
422 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

atraktivno stranim ulagaima jer je predvidivo stabilno i jer u njemu pravna drava moe
lako i djelotvorno funkcionirati /16, str. 81/.
Organizacije se razlikuju upravo ovisno o tome koje vrijednosti prevladavaju u orga-
nizaciji i prema etikom ozraju to ga stvaraju unutar organizacije i prema drugima. Te
razlike odreene su ponaanjem vodeeg menadmenta u organizaciji. Ponaanje menad-
menta znaajno utjee na to kako se ponaaju podreeni, a i cijela organizacija. Kada su
suoeni s etikom dvojbom, odnosno pitanjem kako postupiti u odreenoj situaciji, zapos-
leni e se ponaati razliito, odnosno upravo o ovisnosti kakav sustav vrijednosti prevla-
dava u organizaciji.
Sve vei interes naalost ne daje i konane odgovore koji je ispravan odnosno etian na-
in djelovanja. A jednoznane odgovore teko je dati i zbog interdisciplinarnog karaktera
poslovne etike. Naime, poslovna etika ima interdisciplinarni karakter, ekonomsku politiku i
poslovnu praksu spaja s politikom, sociologijom, teorijom organizacije, a utemeljena je na
filozofiji. No unato interdisciplinarnosti poslovne etike, ipak je mogue prepoznati bitne
faktore koji utjeu na njeno oblikovanje, odnosno na etino ponaanje unutar same organi-
zacije.
Slika 1. Faktori koji utjeu na etino ponaanje organizacije

Izvor: prilagoeno prema Daft, R.L.: Organization Theory and Design,
Thompson South-Western, Ohio, 2004., str. 376.
Standardi za etino ili drutveno odgovorno ponaanje ukljueni su u svakog poje-
dinca kao i u samu organizaciju, njegovi stavovi, norme i uvjerenja, vlastiti etiki standard,
okvir etinog odluivanja i moralni razvoj uvelike utjee na etiku pojedinca. Takoer, unu-

Etika pojedinca Organizacijska kultura
Uvjerenja i vrijednosti
Moralni razvoj
Okvir etinog odluivanja
Rituali, ceremonije
Prie, legende
Jezik, argon
Simboli
Tradicija, povijest
Organizacijski sustav
Struktura
Politika, pravila
Etiki kodeks
Sustav nagraivanja
Selekcija, trening
Vanjske interesne skupine
Dravna regulativa
Kupci
Specijalne interesne grupe
Globalno trite
Da li je
ponaanje
etino i
drutveno
odgovorno?
A. Aleksi: Poslovna etika element uspjenog poslovanja 423

tar same organizacije postoji i organizacijska kultura koja objedinjuje sveukupnu sliku
vrijednosti u organizaciji, a tu je i formalni organizacijski sustav koji utjee na vrijednosti i
ponaanje prema utvrenom organizacijskom okviru i sustavu nagraivanja. Budui da
organizacija ne djeluje sama bez doticaja s okolinom, tako ujedno na nju djeluju vanjske
interesne skupine, poput drave, kupaca i trita openito koje mogu utjecati na standarde
etinosti ili drutvene odgovornosti /5, str. 396/.
Prikaz je dan na slici 1.
2. KAKO DONIJETI ETINU ODLUKU
U kompleksnom globalnom svijetu danas je rijetko jednostavno i lako donijeti etinu
odluku. Meutim, kao lan neke organizacije, postoji nekoliko mogunosti i modela po-
mou kojih se moe izanalizirati etika dilema, odnosno situacija koja je moralno upitna i
kada je potrebno odluiti kako ispravno postupiti. Upravo iz razloga sloenosti etikih pita-
nja ponekad je jedan model prikladniji od drugog. Ako se razmisli o razliitim mogunosti,
vea je vjerojatnost da e se donijeti odluka za koju se smatra da je etiki korektna. Mena-
deri koji su suoeni s etikom dilemom na raspolaganju imaju, prema Daftu, etiri razliita
pristupa odnosno modela za ocjenu i donoenje etine odluke, a to su sljedea etiri pris-
tupa odnosno kriterija /6, str. 159/:
1. utilitaristiki kriterij
2. individualistiki kriterij
3. kriterij prava
4. kriterij pravde
Utilitaristiki su kriterij razvili u 19. stoljeu filozofi Jeremy Beneth i John Stuart
Mills. Prema tom pristupu odluke se donose iskljuivo na temelju njihovih ishoda ili pos-
ljedica, i moralna odluka je ona koja donosi najvee dobro za najvei broj ljudi ili ini naj-
manje zla, odnosno stvara najvei odnos dobrog prema loem. Donositelj odluke treba raz-
motriti efekte svake od moguih opcija rjeenja problema i odabrati onu koja optimizira
zadovoljstvo najveeg broja ljudi. Ovaj pristup suoava se s posljedicama, nastoji istodobno
poveati dobro uinjeno i smanjiti loe uinjeno /6, str. 159/. Prema tome etika odluka
organizacije je ona koja donosi najvie dobra i ini najmanje zla za sve koje odluka uklju-
uje kupce, zaposlene, dioniare, zajednicu i okoli. Odluka se treba donositi tako da
uvijek za ishod ima najvei mogui odnos izmeu dobra i loeg /15, str. 49/.
S obzirom na njegovo uestalo koritenje u poslovnom svijetu kao est kriterij za naj-
vee dobro veine koriste se uinkovitosti, produktivnosti i visoki profiti jer se smatra da e
upravo ti ciljevi donijeti najvee zadovoljstvo najveem broju ljudi unutar organizacije.
Drugi kriterij je individualistiki kriterij koji istie da je djelovanje moralno kada
promie dugorono najbolje interese za pojedinca. Pojedinac izraunava dugorone pred-
nosti za njega osobno kao mjeru koliko je odluka dobra. Odluka koja ima vie dobrih nego
loih strana u odnosu na druga rjeenja problema, bit e ona koju treba provesti. U teoriji,
budui da svatko ustraje u svom interesu, vie dobro se automatski postavlja jer se ljudi
naue prilagoavati meusobno na dugi rok. Vjeruje se da individualizam vodi iskrenosti i
povjerenju jer to najbolje djeluje u dugom roku. Naposljetku individualizam vodi ponaanju
prema drugima koje odgovara standardima ponaanja kakvo ljudi oekuju prema njima
samima. /6, str. 159/
Trei kriterij je kriterij prava. To je kriterij koji istie da pojedinci imaju osnovna
prava i slobode koja se moraju potovati i ne ugroavati neijom odlukom. Da bi menaderi
424 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

donijeli etiki ispravnu odluku, ne smiju doi u konflikt s temeljnim pravima drugih, stoga
e etiki ispravna odluka biti ona kojom se potuju temeljna ljudska prava. /6, str. 159/. Ta
temeljna prava ukljuuju sljedea prava /2, str. 182/:
- pravo na samoodreenje
- pravo na slobodu
- pravo na vlasnitvo
- pravo na ivot
etvrti kriterij je kriterij pravde prema kojemu se etine odluke moraju temeljiti na
trima principima: jednakosti, pravednosti i nepristranosti. Pristup promie pravdu preko
uspostavljanja pravila i regulativa koje bi trebale osigurati pravednu raspodjelu koristi za
sve /6, str. 160/.
Principi, naravno, nisu univerzalni i nude samo openite smjernice koje menaderi
mogu smatrati korisnim prilikom donoenja etine odluke. No ujedno moraju biti upoznati i
s pozitivnim i negativnim stranama pojedinog pristupa. Tako iskljuivo usredotoivanje na
utilitarizam moe zanemariti prava pojedinaca u manjini budui se orijentira na dobro za
veinu. Koritenje individualistikog pristupa u praksi ne mora uvijek dovesti do dugoro-
nog dobra za sve, budui da se pojedinac moe orijentirati iskljuivo na zadovoljenje krat-
koronih potreba koje mogu biti u potpunoj kontradikciji s dugoronim potrebama. Kori-
tenje prava kao kriterija stvara ogranienja u djelovanju zbog jakog naglaska na temeljnim
pravima i pravima optereenu okolinu. Naglasak na pravdi titi podjednako sve ukljuene,
daje podjednako slabijima i onima u manjini, ali na taj nain ne znai da potie podjednako
i na produktivno djelovanje. Proces donoenja etine odluke prikazan je na sljedeoj slici.
Slika 2. Proces donoenja etine odluke

Izvor: prilagoeno prema Sikavica, P., Bebek, B., Skoko, H., Tipuri, D.: Poslovno
odluivanje, Informator, Zagreb, 1999., str. 121-144.

Prikupiti injenice i
odrediti mogua rjeenja
Analizirati mogua
rjeenja
Utilitaristiki kriterij
Individualistiki kriterij
Kriterij prava
Kriterij pravde
Donoenje odluke i
primjena rjeenja

Kontrola

Definiranje problema
A. Aleksi: Poslovna etika element uspjenog poslovanja 425

Proces zapoinje definiranjem odnosno prepoznavanjem etikog problema. Nakon
toga je potrebno prikupiti injenice koje su relevantne za problem, koje mogu utjecati na
njega i njegovo rjeenje, koje su osobe ili grupe ukljuene u problem te koja su potencijalna
rjeenja
Trea faza je procjena moguih rjeenja s razliitih etikih perspektiva, odnosno pro-
cjena prema razliitim etikim kriterijima, utilitaristikog kriterija, individualistikog krite-
rija, kriterija prava i kriterija pravednosti.
etvrta faza je faza donoenja odluke (prema najboljem kriteriju) i primjena donesene
odluke, a posljednja faza ukljuuje kontrolu donesene odluke odnosno provjeru njene is-
pravnosti.
3. ETINO POSLOVNO UPRAVLJANJE
esto je teko neto neopipljivo i nevidljivo ljudskom oku mjeriti, a posebice time up-
ravljati. Ponekad je, posebice u dananjim globalnim uvjetima poslovanja, teko provoditi,
kako istie Takala /18, str.4/, koncept etike koji u sebi zapravo sadrava ideju univerzal-
nosti odnosno jednakost u primjenjivosti pravila, jer to je dobro za jednoga, moe biti loe
za drugoga. to je etika i etino u jednoj zemlji i kulturi moe biti sasvim nepojmljivo u
drugoj zemlji i kulturi. Kako onda uspostaviti jedinstvena pravila i donijeti univerzalno
primjenjivu etinu odluku? Rjeenje se donekle namee u injenici da etika, iako objedi-
njuje ideju univerzalnosti, ipak podrazumijeva takvo djelovanje koje e donijeti dobro i sa
stajalita socijalne jednakosti i individualnog dobra za odreenu organizaciji i njenim inte-
resnim skupinama kupcima, zaposlenima, dioniarima, okolini i okoliu.
Stoga, kako bi ipak postojao odreeni mehanizam i etiki principi, etika naela koja
e usmjeravati etiko ponaanje organizacije ka dobrom, potrebno je unutar organizacije
razviti sustav i standarde etikog djelovanja.
Tako upravljanje poslovnom etikom organizacije ima zadatak formalnog i neformal-
nog upravljanja pitanjima poslovne etike putem obrazaca, programa i praktinih procedura
/4, str. 144/. Prema istom izvoru upravljanje poslovnom etikom organizacije sadri sljedee
komponente:
Vrjednote poduzea koje obuhvaaju openite izjave o ciljevima poduzea, stavovima
i uvjerenjima kao i vrijednostima organizacije. Takvim izjavama organizacije iznose svoj
smjer djelovanja u smislu etike te iznose etike ciljeve organizacije.
Etiki kodeks predstavlja pravila poeljnog ponaanja koja se baziraju na temeljnim
vrijednostima, naelima i pravilima odgovornog poslovanja i ponaanja organizacije, ali ne
bi smjela predstavljati striktna pravila ponaanja u svakoj potencijalnoj situaciji. Etiki
kodeks je najrazvijenija i najzastupljenija komponenta upravljanja poslovnom etikom u
svjetskoj poslovnoj praksi, iako je prihvaanje etikog kodeksa prihvaanje minimalnih
standarda u upravljanju etikom. Sustav upravljanja poslovnom etikom obuhvaa puno iru
problematiku od same izrade i koritenja etikog kodeksa, kako istie Trevino, kodeks je
tek poetak etikih nastojanja /20, str. 261/. No i samo njegovo koritenje moe se smatrati
poetnim i pohvalnim korakom u uvoenju i upravljanju poslovnom etikom, odnosno eti-
nim poslovanjem.
Linije izvjetavanja i savjetovanja imaju za svrhu ranu identifikaciju etikih problema
i pravovremenu reakciju. Nastoji se stvoriti takav komunikacijski kanal koji e omoguiti
426 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

lake prikupljanje i koritenje informacija u upravljanju poslovnom etikom organizacije.
Bitno je istaknuti da su mnoge organizacije uvele takav sustav komunikacije koji zaposle-
nima prua mehanizam za pomo i savjetovanje o etikim dilemama. Upravo je i informa-
cijska tehnologija poboljala i olakala komunikaciju unutar organizacije razvojem raznih
sustava elektronikog komuniciranja.
Etiki menaderi, zaposlenici i odbori dio su organizacije koji regulira poslove vezane
uz poslovnu etiku. Njihova dunost oituje se u razvijanju strategije i upravljanja koji e
osigurati da se etiki standardi organizacije provode i komuniciraju svima u organizaciji.
Vee organizacije, osim zaposlenika, mogu osnovati i etike odbore ili komisije koje pru-
aju etiki nadzor i kontrolu.
Etiki konzultanti predstavljaju konzultante specijalizirane za podruje poslovne etike
te nude svoje savjetodavne usluge, ponajvie malim organizacijama kojima je takvu uslugu
jednostavnije eksternalizirati nego razvijati unutar vlastite organizacije.
Etika edukacija i trening pomae da se raznim metodama nastoji educirati zainteresi-
rane za primjenu naela poslovne etike, razne alate za rjeavanje etikih dilema, ali i osvje-
tavanje o nunosti uspostave kvalitetnog sustava upravljanja poslovnom etikom. Cilj tre-
ninga nije poduiti etiku, ve potaknuti svijest i promiljanja o poslovnoj etici /20, str. 263/.
Izvjetavanje, raunovodstvo, revizija samo su neki od naina kontrole poslovanja, ali
i pokuaj da se izmjeri uinak koji upravljanje poslovnom etikom ima na cjelokupnu uspje-
nost organizacije.
Uz navedene bitno je naglasiti i suvremeni koncept u upravljanju poslovnom etikom, a
to je koncept drutvene odgovornosti poduzea, kao jedan od naina etikog djelovanja
organizacije s ciljem postizanja javnog dobra, odnosno za dobrobit drutva openito. Prema
Daftuu drutvena odgovornost poduzea Corporate social responsibility (CSR) - podra-
zumijeva obvezu menadmenta organizacije da donosi odluke i poduzima akcije koje e
doprinijeti poveanju blagostanja drutva, ali i same organizacije /6, str. 166/.
Friedman (1962.) u /15, str. 161-162/ iskljuivo kao jedinu odgovornost poduzea vidi
stvaranje i maksimiziranje novca za njegove vlasnike, dok njegovi protivnici, poput Davisa
(1975.) u /15, str. 163/ istiu kako poslovne odluke imaju drutvene posljedice. Poslovni
ljudi ne mogu donositi odluke koje su iskljuivo ekonomske odluke, jer su one povezane s
cijelim drutvenim sustavom. Kitson i Campbell istiu takoer kako poduzea da bi pre-
ivjela, moraju stvarati profit; meutim dok to ine, moraju se uskladiti sa zakonom i vrije-
dnostima drutva /8, str. 96/.
Shawn istie da smo posljednjih godina postali sve svjesniji loih strana poslovne ak-
tivnosti, takozvanih eksternalija. Takoer istie kako danas drutvo ima brige i interese koji
nisu iskljuivo brz gospodarski rast, a to su briga za kvalitetu ivota i zatitu okolia. Up-
ravo se u tome nadzire i svrha drutvene odgovornosti poduzea, a podrazumijeva ekonom-
sku uspjenost poduzea uz istodobnu drutvenu odgovornost za zatitu prirodnih i ljudskih
potencijala /15, str. 164/. Drutvena odgovornost poduzea manifestira se putem aktivnih
mjera zatite okolia, raznih drutvenih donacija, razvoja ljudskih potencijala i pruanja
jednakih mogunosti svim zaposlenima, pomou transfera znanja i tehnologije, zatite pot-
roaa i mnogih drugih mjera s ciljem odgovornosti prema drutvu.
A. Aleksi: Poslovna etika element uspjenog poslovanja 427

4. POSLOVNA ETIKA U HRVATSKOJ
POSLOVNOJ PRAKSI
Unato jako razvijenoj "industriji" etike u svjetskoj poslovnoj praksi, jakom naglasku
na nunost uspostave etinog upravljanja organizacijom i naglasku na organizaciji koja
promie drutvene vrijednosti te je drutveno odgovorna, poslovna praksa u Hrvatskoj jo
uvijek u odreenim podrujima zaostaje za svjetskom praksom.
Nacionalno vijee za konkurentnost u svojim Preporukama za poveanje konkuren-
tnosti meu najproblematinije imbenike poslovanja u Hrvatskoj, izmeu ostalih, navodi i
lou radnu i poslovnu etiku. Taj zaostatak vidljiv je kod malih i srednjih poduzea koja u
maloj mjeri imaju razvijeni sustav upravljanja poslovnom etikom, za razliku od velikih
poduzea hrvatskog gospodarstva koja su prihvatila svjetske trendove i uvidjela da njihova
uspjenost ovisi i o ukomponiranju poslovne etinosti u svakodnevno poslovanje. Najvie
je to vidljivo preko etikih kodeksa koji su razvijeni u vodeim hrvatskim poduzeima te
njihovoj ukljuenosti u drutvena djelovanja. Kao to je prethodno navedeno, etiki kodeks
predstavlja tek poetni stupanj primjene poslovne etike u poslovanju, no vidljive su i naz-
nake daljnjeg razvitka u pogledu etinog poslovanja.
Istraivanje UNICEF-a (2003.) o drutvenoj odgovornosti poduzea u Hrvatskoj po-
kazalo je da je na uzorku od 100 poslovnih organizacija, ak 99% bilo ukljueno u neki
oblik "davanja". Doniralo je 94%, sponzoriralo 73%, a 29% poslovnih organizacija je bilo u
nekom obliku drutvenog partnerstva. Nalazi drugog neovisnog istraivanja (2004.) uka-
zuju na tri dominantna podruja drutveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj ulaganja u
tehnologiju i sustave upravljanja koji pogoduju zatiti okolia, ulaganja u razvoj ljudskih
potencijala (posebice edukaciju) te ulaganja u lokalni drutveni razvoj donacijama lokalnim
udrugama graana i javnim ustanovama, naroito radi skrbi za djecu, bolesne i nemone /1,
str.14/.
Svakako je vidljiv napredak u podruju razvijenosti i primjene poslovne etike u vode-
im hrvatskim poduzeima, to upuuje i na njen daljnji razvitak jer e i mala i srednja
poduzea ubrzo uvidjeti poslovnu etiku kao klju ostvarivanja konkurentske prednosti. No,
opet s druge strane, zamjetan je i negativan trend u pogledu nekih drugih aspekata poslovne
etike kao to su korupcija, mito, razni oblici diskriminacije prilikom zapoljavanja, povrede
prava potroaa, nepotovanje zakonskih obveza kao i krenje etikih kodeksa. Gledano u
poslovnom svijetu, najvei trnu u oku svakako je korumpiranost u hrvatskom sustavu. Po-
raavajui su podatci koje je za 2006. godinu objavio Transparency International Hrvatska,
koji Hrvatsku s indeksom percipirane korumpiranosti (CPI) u iznosu od 3.4 svrstava na 69.
mjesto na popisu od 163 zemalja, a kao najkorumpiraniji istie se zakonodavni sustav /21/.
Moda je razlog tome nedovoljna edukacija openito o poslovnoj etici, koja je kao
predmet ukljuena na svega nekoliko hrvatskih fakulteta. Ne postoji, kao drugdje u svijetu,
veliki broj specijaliziranih institucija za poslovnu etiku, koje predstavljaju stup oslonac u
pogledu etinog djelovanja u gospodarstvu neke zemlje.
Postavlja se pitanje i zakonodavnog okvira u kojoj mjeri on zapravo moe utjecati na
primjenu poslovne etike i drutveno odgovornog ponaanja. Najbolji odgovor zasigurno
daje Shawn koji napominje da organizacije i zaposleni koji ju ine moraju imati visoke
moralne standarde i nadgledati svoje ponaanje jer postoje granice do kojih zakon moe
osigurati da je poslovno ponaanje drutveno i moralno prihvatljivo /15, str.177/. Unato
ovoj injenici moe se, promatrajui Hrvatsku poslovnu praksu, zapravo vidjeti da zakon u
428 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

Hrvatskoj jo uvijek nije dosegao svoje granice kada su u pitanju zakoni o poslovnoj etici i
drutvenoj odgovornosti. Brojni su primjeri koji to potkrepljuju, a moda kao najvei, istie
se nejasna privatizacija te sama dravna uprava velikim dijelom korumpirana i birokratizi-
rana.
No kao to navodi i Beovan /3, str. 30/, proces globalizacije i prisutnost stranih po-
duzea na hrvatskom tritu potaknut e izgradnju novih drutvenih mrea s naglaskom na
etinom djelovanju te irenje kulture drutvene odgovornosti.
5. ZAKLJUAK
Etine organizacije rade za dobro cijelog drutva, a ne iskljuivo za maksimizaciju
profita. Organizacije u dananjem okruenju imaju odgovornost, ne samo za vlastiti probi-
tak ve moraju djelovati u skladu s drutvenim i socijalnim okolnostima i zahtjevima. Pred
organizacije se postavlja uvjet drutveno odgovornog ponaanja koje poiva na temeljnim
etikim principima. Ti etiki principi trebaju biti ukomponirani u svaku organizaciju prven-
stveno putem etikih standarda same organizacije koji se manifestiraju preko etikih ko-
deksa, etikih odbora, treninga te postaju sastavni dio organizacijske kulture. Zaposleni
iako prethodno ve imaju razvijeni sustav vlastitih etikih standarda, trebaju prihvatiti
etike standarde organizacije i raditi u interesu organizacije u postizanju drutvene odgo-
vornosti i etinog poslovanja. Drutvena odgovornost ne samo da omoguuje organizaciji
prepoznatljivu sliku u okolini, ve kao i djelovanje u skladu s etikim standardima, privlai
nove zaposlene, motivira i zadrava ve prethodno zaposlene, omoguuje dugoronu kon-
kurentsku snagu i sliku organizacije kao "uzornog graanina".
LITERATURA
1. Bagi, A., Narani, L., krabalo, M.: Pregled drutvene odgovornosti poduzea u
Hrvatskoj, AED, Zagreb, 2004.
2. Bebek, B., Kolumbi, A.: Poslovna etika, Sinergija, 2003.
3. Beovan, G.: Socijalna odgovornost gospodarstva i iskustva u Hrvatskoj, Revija za
sociologiju, Vol. 33, br. 1-2, 2002, str. 17-32.
4. Crane, A., Matten, D.: Business Ethics: A European Perspective, Oxford University
Press, New York, 2004.
5. Daft, R.L.: Organization Theory and Design, Thompson South-Western, Ohio, 2004.
6. Daft, R.L.: The New Era of Management, International Edition, Thompson South-
Western, China, 2006.
7. Dujani, M.: Poslovna etika u funkciji managementa, Zbornik radova Ekonomskog
fakulteta u Rijeci, god. 21., sv. 1, 2003., str. 53-63.
8. Fisher, J.: Surface and deep approaches to business ethics; Leadership & Organization
Development Journal, Vol. 24, br. 2, 2003., str. 96 101.
9. Karpati, T.: Etika u gospodarstvu, Grafika, Osijek, 2001.
10. Klai, B.: Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1983.
A. Aleksi: Poslovna etika element uspjenog poslovanja 429

11. Nordstrom, K.A., Ridderstrale, J.: Funky Business, Talent makes capital dance,
Bookhouse Publishing, Stockholm, 1999.
12. Orme, G., Ashton, C.: Ethics a foundation competency, Industrial and Commercial
Training, Vol. 35, br. 5, 2003., str. 184 190.
13. Paine, L. S.: Value Shift: Why Companies Must Merge Social and Financial Imperati-
ves to Achieve Superior Performance, McGraw-Hill, New York, 2004.
14. Sikavica, P., Bebek, B., Skoko, H., Tipuric, D.: Poslovno odluivanje, Informator, Zag-
reb, 1999.
15. Shaw, W.H.: Business Ethics, Wadsworth Inc., Belmont, 1991.
16. Sria, V.: Inventivni menader u 100 lekcija, kako postati i ostati pobjednik, Znanje,
Zagreb, 2003.
17. Sternberg, E.: Just Business Business Ethics in Action, Second edition, Oxford
University Press, Oxford, 2000
18. Takala, T.: Editorial: An ethical enterprise What is it?, Electronic Journal of Business
Ehics and Organization Studies, Vol 11, br. 1,. 2006., str. 4.
19. Thompson jr., A.A., Fulmer, W.E., Strickland III, A.J.: Readings in Strategic Manage-
ment, BPI Irwin, Boston, 1990.
20. Trevino, L.K., Nelson, K.: Managing Business Ethics: Straight Talk About How To Do
It Right, John Wiley & Sons Inc., New York, 1999.
21. www.transparency.hr