/

Pohvale knjizi U 12 koraka do sirove hrane

^Zapoinjui od vlastitih opaanja i iskustava, koje dopunjava opsenim
znanstvenim istraivanjima, Victoria Boutenko nam nudi obilje informa-
cija koje stavljaju pod upitnik mnoga dosadanja razmiljanja o ljudskoj
prehrani. Toplopreporuam ovu veoma zanimljivu knjigu.
- V a n c e M . L o g a n , d r . m e d .
Ovaje knjiga Biblija za sirove vegane.
- R a l p h A n d e r s o n , b i o k e m i a r
^Temeljitost znanstvenog istraivanja Victorije Boutenko i jasnoa kojom je
dobivene rezultate ovdje predstavila doista je osvjeavajui. Ona je u ovoj
knjizi, poevi od praktinih uputa za primjenu reima sirove prehrane,
preko opsenog popisa zdravih navika koje treba usvojiti da bi se postiglo
optimalno zdravlje, pa do istraivanja podsvjesnih psiholokih i duhovnih
konica, koje nas mogu sprijeiti u provoenju ak i najbolje smiljenog pro-
grama sirove prehrane, uspjela pokriti sve vane teme. Preporuit u ovu
knjigu svojim pacijentima, studentima, svojoj obitelji i prijateljima.*
- R i t amar i e L os c a l z o, d o k t o r ki r op r akt i ke, mr . s c i .
Zahvaljujui Victorijinoj knjizi U12 koraka do sirove hrane, moja obitelj i
ja imamo mnogo vie od ivota nego to smo mogli i sanjati, a imamo i vie
ivotne energije. ivot na sirovoj hrani, najbolji je ivot.
- L i n d a B r u n o , t r avar i c a, hi g i j eni ar ka d e b e l o g c r i j eva, i r i d oi og
U 12 KORAKA
DO SIROVE HRANE
Kako se rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani
VICTORIA BOUTENKO
TELEdisk, 2008.
Biblioteka
SVJETLOST
Nakladnik
TELEdiskd.o.o.
Naslov originala
12 Steps to Raw Food
Copyright 2000., 2002., 2007., Victoria Boutenko
Copyright za Hrvatsku - TELEdisk d.o.o.
Urednik biblioteke
Darko Imenjak
Prijevod
Zdenka Drucalovi
Lektura
Prof. Kristina Stojanovi
Dizajn korica i grafika obrada
VladartDesign
Tisak
Denona d.o.o.
ISBN 978-953-7039-66-0
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i
sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 675086
Sv a pr ava pr i dr ana. Ni j edan di o o v e knj i ge' ne smi j e se r epr oduci r at i bi l o k ak v i m me -
ha ni k i m, f ot ogr af s ki m ili el ekt r onski m p o s t u p k o m niti se smi j e pohr anj t i u pov r at ni
sust av, pr enosi t i , pr evodi t i na neki dr u gi j ezi k ili na bi l o koji nai n kopi r at i za j av nu ili
pr i vat nu u p o r a b u b e z doz v ol e I zdavaa
Mojoj majci Valentin! Bulgakovoj
i mome ocu Valeriju Gladkiju,
koje volim i koji mi jako nedostaju,
i koji su za me i sada, kad ih vie
nema, najvee nadahnue.
Zahvale
Zahvaljujem svojoj obitelji na ljubavi, strpljenju i podrci koja mi
je bila osobito potrebna dok sam pisala ovu knjigu.
Moja najdublja zahvalnost pripada mom anelu-pomoniku
Christopheru Sabatiniju, koji je na nekoliko mjeseci preuzeo sve
poslove u mome uredu i tako mi omoguio da se bavim kreati-
vnim radom.
Posebno zahvaljujem svom prijatelju Edu Kelloggu, doktoru bio-
kemije, koji je redigirao poglavlja u kojima se navode znanstveni
podaci.
Smatram se posebno sretnom to imam prijatelje koji su bili spre-
mni provesti sate i sate, ponekad i cijele noi, ureujui moj ru-
kopis, to su: Victoria Bidwell, Laura Hamilton, Christopher Saba-
tini, Robert V. Grater, Verawnika Clay i Caryne Palmer.
I naposljetku, elim izraziti svoju zahvalnost Phyllis Lin, Lonny i
Carmen Doi, Grahamu W. Boyesu i Pameli Joy, koji su mi svojom
velikodunom financijskom potporom omoguili da se mogu po-
sve posvetiti pisanju.
Hvala vam, dragi prijatelji. elim vam svima puno zdravlja, vese-
lja, ljubavi i uspjeha u ivotu!
/
Sadraj
P r e d g o v o r d r u g o m i z d anj u 8
N a p o m e n a a u t o r i c e 1 3
Prvi dio - Zato sirova hrana? 15
Pog l av l j e 1. -Gdje je zapoela moja potraga 17
Pog l av l j e 2. -to j e nedostajalo unaemprogramusirove prehrane? 27
Pog l av l j e 3. -Oda zelenomkaastomsoku 29
Pog l av l j e 4. - Suvremena znanost istrauje ne- kuhanje 39
Pog l av l j e 5. - to je to ivot? 50
Pog l av l j e 6. -Vae tijelo nikada ne grijei 55
Pog l av l j e 7. - to je jeo praovjek 62
Pog l av l j e 8. -Praktinost nasuprot zdravlju 71
Pog l av l j e 9. -Kako se hrani moja obitelj 76
Pog l av l j e 10. -Bakterije-genijalan izumprirode 81
Pog l av l j e 11. - A to je s kukcima? 87
Drugi dio - ovjekova ovisnost o kuhanoj hrani 93
Pog l av l j e 12. -Je li doista rije o ovisnosti? 95
Pog l av l j e 13. -Koliko je vano biti 100%'sirov"? 100
Pog l av l j e 14. -Ovisnost o svakodnevnimnamirnicama 106
Pog l av l j e 15. -Traenje utjehe ukuhanoj hrani 116
Pog l av l j e 16. -Zadovoljavanje unutarnje gladi 121
Trei dio - Kako se osloboditi ovisnosti o kuhanoj hrani 127
K o r a k 1. ~Postati svjestan problema 129
Korak 2, -Hraniti tijelo tako da nestane neodoljiva potreba za hranom...139
K o r a k 3. -Stjecanje osnovnih vjetina i nabava opreme 143
K o r a k 4. -Volim te, bez obzira na ono to jede 156
K o r a k 5. -Izbjegavanje iskuenja 168
K o r a k 6. -Osiguravanje podrke 175
K o r a k 7. -Zahvalnost i opratanje 180
K o r a k 8. -Ostvarivanje snova , 185
K o r a k 9. -Prihvaanje drugih zdravih navika 192
K o r a k 10. -Postizanje bistrine uma 204
K o r a k 11. -Upotrazi za duhovnimposlanjem 209
K o r a k 12. -Pruanje podrke drugima 215
etvrti dio - Recepti 221
Bi l j eke 240
Bi b l i og r af i j a 257
K a z a l o 260
Oaut or i c i 272
Predgovor dr ugom izdanju
Prvo izdanje ove knjige (objavljeno 2000.) bilo je izvrsno. Dru-
go izdanje je maestralno, U posljednjih est godina Victoria Bo-
utenko uvela je posve nov pristup prehrani i postala pravi guru
'ive' hrane. Omoguila nam je da se do u tanine upoznamo sa
svim prednostima sirove hrane. Njezina istraivanja o znaaju
zelenja u ljudskoj prehrani posebno su zanimljiva i predstavljaju
pravu prekretnicu u pokretu za 'ivu' hranu. Njezina knjiga o
zelenim kaastim sokovima od velike je koristi za ljude na pri-
jelaznom reimu prehrane ije je probavni sustav oslabljen, ali i
kao opa podrka za sve one koji zelenje uzimaju barem jedan-
put dnevno. Victoria istie veliku vanost zelenja, objanjavajui
kako je sama, dodavanjem dostatne koliine zelenja svom rei-
mu sirove prehrane, uspjela popraviti svoje zdravstveno stanje.
Victoria je uspjela izvrsno objasniti vanost sirove hrane. Sna-
ga njezine knjige nije samo u opsenim novim istraivanjima o
prednostima sirove hrane nego i u savrenoj jasnoi misli koja
prosijava kroz ove stranice - u jasnoi njezine vlastite due. Vi-
ctoria o svojim iskustvima i saznanjima o sirovoj prehrani kao
nainu ivota govori s nevjerojatnim arom i posve otvoreno.
to se znanstvene strane tie, knjiga je dopunjena zanimljivim,
tek odnedavno dostupnim podatcima - tu je, primjerice, njezi-
no izvanredno istraivanje o tome kako su ljudi sa sirove, ugla-
vnom veganske, prehrane (sline onoj kod impanza) postupno
preli na prehranu mesom.
Od posebna je znaaja Victorijin prikaz rezultata znanstvenih
istraivanja o krajnjim proizvodima uznapredovale glikoksida-
P r e d g o v o r d r u g o m i z d a n j u
cije (AGE), s obzirom na veliku ulogu AGE-a u degenerativnim
procesima, do kojih dolazi zbog pretjerane koliine eera u
organizmu. Visoka razina AGE-a u prehrani moe dovesti do
neurodegenerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, kao i do
otkazivanja bubrega. Kao to moemo vidjeti kod dijabetesa,
AGE-i su doslovce uzrok ubrzanog procesa starenja.
Ova je knjiga dobro potkrijepljena znanstvenom dokumenta-
cijom, zahvaljujui opsenim istraivanjima to ih je autori-
ca provela u mnogobrojnim znanstvenim asopisima. Meu
ostalim istraivanjima s kojima nas Victoria upoznaje u ovoj
knjizi, neobino je vano ono o akrilamidima - karcinogenim
tvarima koje se povezuje s kuhanim krobom. To je danas po-
stao globalni problem, jer akrilamidi, kako se ini, kod lju-
di izazivaju rak. Kuhanjem i termikom obradom mesa i ribe
stvaraju se, uz razne druge mutagene i karcinogene tvari, i he-
terocikliki amini. Oito je dakle da emo, budemo li hranu
jeli sirovu, izbjei sve ove otrove.
Victoria pred javnost iznosi i mnoge druge znanstvene podatke
koji govore o sastojcima u sirovoj hrani koji su za zdravlje ite-
kako korisni, kao to su fitokemikalije, antioksidansi i mnogi
drugi. Primjerice, molekule resveratrola mogu aktivirati gene
ljudske dugovjenosti, a falkarinol u sirovoj mrkvi pomae u
prevenciji i lijeenju raka.
Povrh toga, knjiga U 12 koraka do sirove hrane znai prekre-
tnicu u pokretu za 'ivu hranu. Jedan vaan problem, kojemu
u ovoj knjizi Victoria prilazi s priroenom joj skromnou i
mudrou, jest injenica da su neki ljudi, iz raznih razloga koji
se ovdje navode, ovisni o kuhanoj hrani. Upravo zbog te ovi-
snosti prelazak na reim sirove prehrane ljudima teko pada.
Victoria je u svom programu 'U 12 koraka pristupila rjea-
vanju toga problema na otvoren i lako razumljiv nain. Za
prelazak na reim sirove prehrane ljudima je potrebna snana
podrka okoline, ali i program, nainjen s puno obzira i suo-
9
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o P r e d g o v o r d r u g o m i z d a n j u
sjecanja, koji e im pomoi da ostanu pri svojoj odluci. Ova
knjiga U 12 koraka do sirove hrane bit e im pritom od ve-
like pomoi. Victoria je svoj program 'U 12 koraka ispunila
mnotvom doista praktinih uputa, pokazujui pritom veliko
razumijevanje za ljude koji se u prijelaznom razdoblju susreu
s mnogim tekoama.
Kad sam 2000. g. proitao ovu knjigu i o njoj razgovarao s Vi-
ctorijom nisam imao pojam da se tako teko rijeiti ovisnosti
o kuhanoj hrani. Zahvaljujem Victoriji to me je u tome pro-
svijetlila. Drago mi je to je ova knjiga objavljena i pozivam
sve koji posjeuju na Centar za pomlaivanje 'Drvo ivota'
(centar 'ive' hrane i oaza za duhovnu obnovu, smjeten u ju-
noj Arizoni, u kojemu sam upravitelj) da ju proitaju. Ovo
drugo izdanje mnogo dublje zahvaa u temu i ja ga svim svo-
jim namjetenicima preporuam kao obvezatno tivo jer e im
pomoi da svima, koji imaju problema sa prelaskom na sirovu
hranu, u budue pristupaju s vie razumijevanja i suosjeanja.
Victorijina priroena skromnost i mudrost ine ovu knjigu jo
vrjednijom. Time to otvoreno govori o tekoama s kojima
su se ona i njezina obitelj susretali u prijelaznom razdoblju,
autorica je ovoj knjizi dala osobni peat i uvjerljivost. Victoria
je ovdje osvijetlila i razne utjecaje kojima je ovjek izloen kao
to su civilizacijsko okruenje, drutveni pritisci, programira-
nje od roenja i privlana snaga kuhane hrane kao sredstva
ovisnosti, a potom nam ponudila nekoliko naina na koje to
moemo uspjeno promijeniti. Prie o potekoama s kojima
se morala boriti njezina obitelj, koju je to iskustvo zbliilo i
pomoglo joj da se razvije na duhovnom planu, mogu biti po-
ticaj za cijelu ljudsku zajednicu, bilo da je rije o duhovnom
ivotu ili o ivotu na sirovoj prehrani.
Premda je prvenstvena namjena ove knjige da nam pomogne
shvatiti kakvim se opasnostima izlaemo jedui kuhanu hra-
nu, Victoria ovdje opirno govori i o blagotvornom djelovanju
sirove hrane na nae fiziko i psihiko zdravlje. Ona nam pre-
nosi svoja iskustva o pripremi jela od sirove hrane, s posebnim
naglaskom na njezinim zelenim kaastim sokovima. Ali pri-
tom ne nudi samo gotove recepte, nego nas potie da pustimo
mati na volju i sami kreiramo jela koja e nas najvie zadovo-
ljiti. Kao velika poznavatelj i ca sirove hrane, Victoria pomae
itatelju da se dobro upozna sa svim, pa i najmanjim potanko-
stima u procesu prijelaza na reim sirove prehrane. I ona, ba
kao. i mi u 'Drvu ivota', inzistira na tome da jela od sirovih
namirnica budu ukusna, osobito na poetku, kad je ljudima
za to bezbolniji prijelaz potrebna psiholoka utjeha koju im
prua gurmanski zainjena hrana. Istodobno, meutim, istie
i ono to poklonici sirove hrane naposljetku naue: to dulje
ivi na sirovoj hrani to e ti ova gurmanska komponenta biti
manje vana, osim moda na zabavama. Victoria ljudima daje
dragulje za koje se oni mogu uhvatiti i pomou kojih mogu
uspjeno postati 'sirovi'.
Druga zasluga ove knjige je to ona pomae ljudima da posta-
nu sami svoji najbolji strunjaci. Kako autorica istie, na polju
nutricionizma vlada velika zbrka, bila rije o 'ivoj' ili kojoj
dugoj hrani, a Victoria se trudi da ljude ohrabri da - nakon to
obave detoksikaciju - ponu oslukivati signale koje im alje
vlastito tijelo, jer e tako uvijek tono znati to je u kojem tre-
nutku za zdravlje njihova organizma najpotrebnije.
Ova je knjiga doista znaajno djelo i menij e osobito drago to
mi se pruila prilika da napiem predgovor Drugom izdanju.
Zduno je preporuam svakomu tko pomae ljudima da pri-
jeu na reim sirove prehrane, svakomu tko dri teajeve iz
sirove prehrane i svakom simpatizeru 'ive hrane kojemu tre-
ba podrka. Victorijina knjiga predstavlja najkorisniji, najpo-
uniji i najmudriji doprinos pokretu za sirovu hranu u poslje-
dnjih nekoliko godina. Zahvalan sam joj na pionirskom radu i
na njezinu velikom znanju i iskustvu koje je s nama podijelila.
10
11
U 12 K O R A K A 0 0 S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
elim vam dobro zdravlje, sreu i duhovno zadovoljstvo.
- Gabriel Cousens, dr. med.
Diploma Amerikog odbora za holistiku medicinu
Diploma ayurvedske medicine
Upravitelj Centra za pomlaivanje'Drvo ivota'
Autor knjiga: Spiritual Nutrition, Conscious Eating i Rainbow Green
Live Food Cuisine.
12
Napomena autorice
vrsto vjerujem da smo svi stvoreni da budemo zdravi, da su
naa prekrasna tijela savrena i da bolest nije normalno stanje.
A ipak, koliko savreno zdravih ljudi poznajete? Shvaam da
nae zdravlje i vitalnost uvelike ovise o prehrani. Veina nas
ima kakvu-takvu predodbu o tome koja je hrana zdrava, odno-
sno koja nam daje dovoljno ivotne energije. Ja zdravlje izravno
povezujem s osjeajem fizike lakoe, dobrim raspoloenjem i
bistrinom uma, ali i s najvanijim od svega, s koliinom ivo-
tne energije koja je dovoljna za ostvarenje mojih snova. Jo se
sjeam razdoblja kad mi je, zbog bolesti, ivot bio gotovo posve
lien radosti; bolest je iscrpila svu moju ivotnu energiju i spri-
jeila me da se bavim aktivnostima koje su me mogle usreiti i
ispuniti mi ivot.
U naem drutvu vlada uvjerenje da su mnoge bolesti neizlje-
ive. Tvrdim da je takvo uvjerenje posljedica nae ovisnosti o
nezdravoj hrani i osjeaja da nismo u stanju promijeniti svo-
je prehrambene navike. Naalost, lijenici ni na koji nain ne
mogu nadomjestiti ono to nam nedostaje u prehrani premda
ine sve to je u njihovoj moi.
Svaki dan susreem ljude koji oajniki pokuavaju popraviti
svoj nain prehrane, ali nisu u stanju promijeniti svoje navi-
ke. Uvijek se iznova zatiu kako jedu ono to su vrsto odluili
izbjegavati. Nakon mnogo eksperimentiranja i istraivanja dola
sam do zakljuka da se ove ovisnosti mogue osloboditi te da,
promjenom prehrambenih navika, moemo uvelike poboljati
svoje zdravstveno stanje.
13
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i et o r i a B o u t e n k o
Tijekom posljednjih dvanaest godina odrala sam na tisue tea-
jeva i radionica diljem svijeta. Primam na tisue pisama u kojima
mi se ljudi, koji primjenjuju moje tehnike za uspjean prelazak na
zdraviju hranu, zahvaljuju. U ovom popravljenom i proirenom
izdanju knjige U12 koraka do sirove hrane, dopunila sam svoj rad
rezultatima najnovijih znanstvenih istraivanja; dodala sam jo
pokoji primjer iz vlastita iskustva; pokuala sam objasniti povijest
nastanka ljudske ovisnosti o hrani; a na kraju sam ukljuila i svoje
najuspjenije tehnike za rjeavanje svakodnevnih problema, zaje-
dno sa svojim najboljim receptima.
Uivajte u itanju, jedva ekam da se susretnemo negdje na
soku!
Neka Vam je nazdravlje!
Victoria
14
ZATO SIROVA
HRANA?
Poglavlje 1.
GDJE JE ZAPOELA MOJA POTRAGA
Mol i te, i dat e v am se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e
v am se!
- Mat . 7 , 7
Mi u obitelji znamo u ali rei kako smo imali sree da se svi
razbolimo u isto vrijeme, ali one davne 1993. godine nai nam
zdravstveni problemi nisu nipoto bili aljivi. Sve etvoro (moj
suprug, nae dvoje djece i ja) bili smo nasmrt bolesni. Meni je bilo
tek trideset osam godina a ve mi je bila dijagnosticirana bolest
od koje je umro i moj otac, srana aritmija, odnosno nepravilan
rad srca. Zbog loe cirkulacije noge su mi bile stalno oteene, te-
ila sam gotovo 130 kilograma, a i dalje sam dobivala na teini.
Nou mi je esto trnula lijeva ruka, bojala sam se da u umrijeti i
da e moja djeca ostati bez majke. Sjeam se kako sam neprestano
bila umorna i bezvoljna. Konano mi je lijenica rekla da za moje
zdravlje ne moe vie nita uiniti. Rekla je doslovno: Mislim da
vam sada preostaje jedino da se molite.
Moj suprug Igor stalno je pobolijevao, jo od najranijega djetinj-
stva. U ranoj mladosti, sa sedamnaest godina, ve je bio preivio
devet kirurkih zahvata. Budui da je bolovao od progresivne hi-
pertireoze i kroninog reumatskog artritisa, u dobi od trideset i
osam godina bio je totalna ruevina. Za kinih dana ja sam mu
morala vezivati cipele jer se njegova artritina kima nije htjela
saviti. Igorov srani ritam penjao se iznad 140 otkucaja u minuti,
17
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V I e t or i a Bo u t e n k o
za sunanih dana oi su mu suzile a ruke drhtale. Patio je od
kronine iscrpljenosti i stalno trpio bolove. Lijenik mu je rekao
kako se mora pomiriti s injenicom da e ostatak ivota provesti
u invalidskim kolicima.
Naa ki Valja roena je s astmom i alergijama. Bila je bljedu-
njava djevojica nezdrava izgleda, osuena na sjedilaki nain
ivota; ako bi potrala ili skoila uhvatio bi je kaalj i poinjala
se guiti. Te 1993. godine, kad joj je bilo osam godina, Valja se
gotovo svake noi budila zbog kalja koji nije prestajao sve dok
je Igor ne bi izmasirao.
I konano, naem sinu Sergeju, kojemu je bilo devet godina, ot-
kriven je dijabetes. U trenutku kad su nam lijenici priopili da
e Sergej morati prijei na inzulin nai su se rauni za lijekove,
zdravstveno osiguranje, lijenike preglede i recepte ve kretali
izmeu dvije i etiri tisue dolara mjeseno.
Igor i ja bili smo u oku. Moja baka, dijabetiarka, nedavno je
bila umrla od prevelike doze inzulina. Nisam htjela ni pomisliti
na to da se Sergeja podvrgne lijeenju tako opasnim lijekom.
Sjeam se kako sam cijelu tu no proplakala u kuhinji, ponavlja-
jui u sebi: Boe, zato kanjava moju obitelj? to smo skrivili?
Koliko toga jo moemo podnijeti? Zato nam se zdravlje, uspr-
kos svim naim naporima, stalno pogorava? I neprestano sam
sebi ponavljala: Ne mogu ga staviti na inzulin. Jednostavno, ne
mogu.
Ujutro sam otila u medicinsku knjinicu i provjerila to u knji-
gama pie o dijabetesu. Sve su objanjavale da e od injekcija
inzulina Sergeju vremenom oslabjeti vid, a mogu mu zakazati
i bubrezi. Tada je moj strah od inzulina postao jo vei. Nisam
znala to da poduzmem, pa sam se odluila za taktiku odgaanja.
Nadala sam se da u Sergejevo lijeenje inzulinom moi odgoditi
za dva tjedna ili vie, te da u za to vrijeme uspjeti nai drugo
rjeenje. Moja je baka esto govorila: Traite, i nai ete!. S tim
rijeima u srcu, poela sam zduno traiti neko drugo rjeenje.
18
/
' . Po g l a v l j e 1. / G D J E J E Z A P O E L A M O J A PO T R A G A
Sve sam to vrijeme drala oi i u ui irom otvorene. Svakoga
koga bih susrela pitala sam o alternativnom lijeenju dijabetesa.
Nakon to sam mnoge nepoznate ljude tako zaskoila na ulici,
zakljuila sam da ima smisla pitati samo one koji djeluju zdravo.
Ubrzo sam postala pravi strunjak u uoavanju takvih osoba i
usput razvila vlastiti pristup. Najprije bih takvoj osobi zdrava
izgleda rekla: 0, vi upravo blistate od zdravlja. Obino bi se
ta osoba samo nasmijeila i odgovorila: Hvala! Onda bih po-
stavila pitanje o dijabetesu. Isprva sam bila lak plijen trgovakih
putnika, pa sam u tjedan dana znala skupiti po cio snop posje-
tnica predstavnika raznih tvrtki to prodaju dodatke prehrani
ili nude alternativna lijeenja. Nisam imala pojma to zapravo
traim, ali nastavila sam s potragom.
U roku od dva mjeseca udo se dogodilo! Providnost me je do-
vela do zagovornice sirove hrane koja je u to vrijeme ivjela u
Coloradu. Elizabeth je stajala ispred mene u redu pred alterom
u banci udaljenoj samo dvije ulice od moga stana. Kad sam je
pogledala, prvi sam se put na vlastite oi uvjerila to to znai
kad ljudi za nekoga kau da ima blistav ten! Rekla sam joj da
se divim njezinu zdravu izgledu i upitala:
Mislite li da se dijabetes moe izlijeiti prirodnim sredstvi-
ma?
Obasjala me smijekom i odgovorila:
Naravno!
Zato ste tako sigurni? - ivo me je zanimalo.
Zato to sam prije dvadeset godina izlijeila rak debelog crije-
va, i to etvrtoga stupnja. - objasnila je Elizabeth.
Ali to nije isto to i dijabetes! - pobunila sam se.
Isto je, sve je to isto. - odluno me je ispravila Elizabeth.
Smijem li vas pozvati na ruak, pa da malo porazgovaramo o
tome? - zamolila sam.
Hvala, ja tu hranu ne jedem, no rado u odgovoriti na vaa
pitanja. - ljubazno je pristala Elizabeth.
19
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V k t o r i a Bo u t e n k o
Tako smo Elizabeth i ja sjele pred banku a ona mi je poela pri-
ati o sirovoj hrani, za koju sam tada prvi put ula. Isprva sam
bila razoarana. Ja sam traila neko ozbiljnije rjeenje. Bila sam
spremna naporno raditi i platiti bilo koji iznos za neku udo-
tvornu travu ili terapiju. Sirova mi je hrana zvuala jednostavno
smijeno - odve pojednostavljeno. Ve sam i prije ula za sirovu
hranu, ali nisam bila tako naivna da u to povjerujem. I zato sam
zapitala Elizabeth:
Vjerujete li vi stvarno da ljudi mogu ivjeti samo od voa, povr-
a, oraastih plodova i zrnja, i to prijesnoga?!
Elizabeth je u prilog svoje tvrdnje iznijela tri nepobitna argumen-
ta:
Prvo, ivotinje ne kuhaju; drugo, ja ve dvadeset godina jedem
iskljuivo sirovu hranu i izlijeila sam rak debelog crijeva i tree,
nitko se od nas nije rodio sa tednjakom objeenim o pupkovi-
nu.
Ova objanjenja bila su sve samo ne znanstvena, ali meni nije pa-
dalo na pamet nita ime bih ih pobila. Osim toga, snano me se
dojmio Elizabethin mladenaki izgled i oajniki sam eljela da
se svi u mojoj obitelji ponu bolje osjeati. Elizabeth mij e posu-
dila knjigu o sirovoj hrani i dala svoj telefonski broj. Otila sam
kui i bacila se na itanje.
eljela bih naglasiti kako je 1993. godine bilo objavljeno tek neko-
liko knjiga o sirovoj hrani, a i te niste mogli kupiti u knjiarama,
nego samo izravno od autora. Brzo sam proitala knjigu koju mi
je Elizabeth posudila i odjednom su mi se prednosti sirove hra-
ne uinile oiglednima. A onda sam se uplaila. Pomislila sam:
Sada u se morati odrei i posljednjega zadovoljstva u ivotu.
A istodobno sam jedva ekala da iskuam dijetu na bazi sirove
hrane i vidim hoe li djelovati.
Igor je primijetio da sam uzbuena. Pitao me je to itam.
Duo, odgovorila sam, mislim da sam nala neto to e po-
moi naem sinu: dijeta na bazi sirove hrane! Nisam, meutim,
/
1
Po g l a v l j e 1. / G D J E J E Z A P O E L A M O J A PO T R A G A
sigurna da e on to moi sam. Igore, to misli, bismo U to mogli
pokuali svi zajedno, samo nekoliko tjedana, da vidimo kako dje-
luje, molim te?
Igor je doslovce poludio.
Ja sam Rus i ne mogu ivjeti od hrane za zeeve. Ja radim fizike
poslove. Volim svoj ruski bor sa svinjetinom! Osim toga, hrana
ujedinjuje obitelj. Veera je jedino vrijeme kad se naa obitelj nae
na okupu. Sada ti od nas zahtijeva da se okupljamo oko sirove
mrkve?! Razmisli malo. ovjek mora etrnaest godina studirati
kako bi postao lijenik! Misli li ti da zna vie od lijenika? Sjeti
se samo silnih milijuna dolara to ih drava ulae u medicinska
istraivanja. Hoe mi rei kako oni nita ne znaju, a ti zna? Da
je takvo jednostavno lijeenje mogue, lijenici bi ga ve odavno
primjenjivali. Zna koliko te volim. No ako si odluila krenuti na
ovu suludu dijetu, znaj da time dovodi u opasnost na brak.
Bila sam razoarana, ali odluila sam se vratiti na temu sirove
hrane u nekom zgodnijem trenutku.
Jednoga se jutra moj suprug probudio u uasnom stanju. Na vra-
tu mu se bila pojavila velika oteklina, imao je jake bolove i nije
mogao govoriti. Odvezla sam ga u bolnicu. Nakon to je pogledao
Igorove krvne nalaze, lijenik mu je rekao:
Morat ete na operaciju. Vaa titnjaa je u loem stanju i treba
je odstraniti.*
Igor se tomu odluno usprotivio:
Ja sam proao ve devet kirurkih zahvata. Nijedan mi nije po-
mogao i odluio sam da se vie nikada neu podvrgnuti nijednoj
operaciji.
Ova operacija je apsolutno nuna. - uvjeravao ga je lijenik.
to ako je ipak odbijem? - pitao je Igor prkosno.
Onda ete umrijeti. - mirno je odvratio lijenik.
Kako brzo? - zanimalo je Igora.
Vjerojatno za manje od dva mjeseca. - glasila je lijenikova pro-
gnoza.
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a f i out enko
U tom u sluaju radije prijei na sirovu hranu! - objavio je
Igor.
Otili smo kui. Pojma nismo imali da e taj dan - 21. sijenja
1994. - obiljeiti prekretnicu u zdravstvenom stanju nae obitelji.
Kasnije toga dana moj suprug, nae dvoje djece i ja preli smo
na nov nain prehrane i otada jedemo iskljuivo sirovu hranu.
Meutim, dok smo se vozili kui iz bolnice, ne znajui kakva nas
budunost oekuje, sloili smo se da emo dva tjedna pokuati
jesti sirovu hranu i onda vidjeti hoe li nam se zdravlje za to vri-
jeme iole poboljati.
Nekoliko sati kasnije, kad se Igor odvezao na posao, ja sam otila
u kuhinju. Bilo mi je posve jasno da se ovjeku samo jedanput u
ivotu prua prilika za takvu korjenitu promjenu. Zato sam se
odluno bacila na posao. Pomno sam pregledala hranu to smo
je drali u hladnjaku i po kuhinjskim ormariima i otkrila da u
kui gotovo pa i nemamo sirove hrane. Sve mora nestati! Uzela
sam vrstu vreu za smee i pobacala u nju sve mahunarke, tje-
steninu, itarice, riu, gotove obroke, sladolede na tapiu, slatko
vrhnje, kruh, umake, sir i limenke tunjevine. Sljedei su na redu
bili aparat za kavu, toster i stroj za rezance. Na kraju sam isklju-
ila tednjak i pokrila ga velikom daskom za rezanje. Sada je naa
kuhinja izgledala kao da se selimo. Jedini predmet koji je ostao na
radnoj plohi bila je naa golema, skupa mikrovalna penica. Dok
smo ivjeli u Rusiji nismo mogli imati mikrovalnu penicu jer su
ruski znanstvenici otkrili da su mikrovalne penice veoma tetne
po zdravije pa su one u Rusiji bile zabranjene. Posljedica toga bila
je da smo, odmah po dolasku u Sjedinjene Drave, kupili jednu
poveliku. Sada sam buljila u tu mikrovalnu penicu i shvatila da
ne znam to bih s njom. Sjetila sam se svih slasnih sendvia sa
sirom, vonih pita i ostalih uda to sam ih u njoj znala pei.
Tada sam pomislila na Sergeja i njegov dijabetes. Nipoto, ni pod
kojim uvjetom, nisam eljela da on prijee na inzulin. Uzela sam
stoga eki i razbila staklena vrata svoje mikrovalke. Potom sam
P o g l a v l j e 1. / G D J E J E Z A P O E L A M O J A PO T R A G A
je odnijela u garau. Pokupila sam sve nae, posve nove lonce i
tave (koje sam bila dobila za Boi) i iznijela ih na plonik pred
kuom, odakle su za nekoliko minuta nestali. Nakon toga sam
odjurila do mjesnog supermarketa.
U to vrijeme nisam imala pojma da postoje ve pripremljena jela
od sirove hrane. Nisam imala pojma to ljubitelji sirove hrane za-
pravo jedu, budui da, osim Elizabeth koja se hranila jednosta-
vno, nijednoga nisam poznavala. Nikad do tada nisam ula za
krekere od dehidriranih lanenih sjemenki, za mlijeko od oraatih
plodova, sir od sjemenki ili za prijesne kolae. Za mene je sirova
hrana uglavnom znaila salate. Osim toga, dola sam iz Rusije,
gdje se svjee voe i povre moe nabaviti samo ljeti. Bili smo na-
viknuti jesti krumpir, meso, tijesto, mnogo mlijenih proizvoda i,
tu i tamo, malo voa. Nismo obiavah jesti salate, a moja obitelj
nije ba voljela ni povre. Zbog svega toga ja sam, to se kupnje
tie, uglavnom bila ograniena na dio s voem u odjeljku s po-
ljoprivrednim proizvodima. A i ondje smo, zbog naih skromnih
primanja, obino kupovali samo jabuke, narane i banane. I tako
sam napunila kolica s ta tri artikla.
Kad su djeca dola iz kole a Igor s posla pitah su to ima za vee-
ru. Odgovorila sam neka pogledaju u hladnjak. Djeca nisu mogla
vjerovati svojim oima.
Gdje su naa gotova jela? Kamo je nestao sav sladole? - pitah
su izbezumljeno.
Sergej je odluno izjavio:
Radije u cijeloga ivota dobivati injekcije inzulina nego se ova-
ko suludo hraniti. Odbili su jesti i otili svako u svoju sobu gle-
dati video.
Igor je pojeo nekoliko banana, ali se alio da je od njih jo gladni-
ji. Taj smo dan imah puno vremena. Sjeam se kako smo etali
iz jedne sobe u drugu i stalno pogledavali na sat. Tada sam prvi
put shvatila koliko sam vremena troila na razmiljanje o hrani,
na planiranje obroka i kuhanje, na jelo i na ienje nakon jela.
23
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Muila nas je glad, osjeali smo se nelagodno, nekako nestvarno i
izgubljeno. Pokuali smo gledati televiziju, ali reklame s peenim
piliima bile su nam nepodnoljive. Jedva smo nekako izdrali
do devet sati. Budui da zbog prazna eluca nisam mogla zaspati,
cijelu sam no sluala korake u kuhinji i zvukove otvaranja i za-
tvaranja ladica.
Ujutro smo se probudili neuobiajeno rano i okupili u kuhinji. Na
radnoj plohi zapazila sam hrpu kora od banana i narani. Valja
nam je priznala da te noi nijednom nije zakaljala. Sjeam se da
sam joj rekla:
To je samo sluajnost, ova sirova hrana ne moe tako brzo dje-
lovati. Sergej si je izmjerio eer. I dalje je bio visok, ali ipak nii
nego proteklih nekoliko tjedana. Igor i ja osjeah smo da imamo
vie energije, bili smo nekako poletniji i openito bolje raspoloe-
ni. Ali smo bili i strano gladni.
Nikada nikome nisam rekla da je prijelaz na sirovu hranu lagan.
Nama je, zapravo, izuzetno teko padao. Naa su tijela traila hra-
nu na koju smo bili naviknuli. Prvih nekoliko tjedana neprekidno
sam, u svakom svom budnom trenutku, matala o pecivu sa sir-
nim namazom, o toploj juhi, o okoladi i ipsu. Nou sam, u snu,
pod jastukom traila pomfrit. Iz obiteljskog budeta otuila sam
dva dolara koja sam stalno drala u depu. Moj tajni plan bio je
da, jednoga dana kad ostanem pola sata sama, otrim u restoran
na uglu, kupim vruu pizzu sa sirom, na brzinu je pojedem, a da
me pritom nitko ne vidi, vratim se kui i nastavim jesti sirovu
hranu. Sreom, tih pola sata nikada nije dolo.
U meuvremenu su se poele dogaati promjene nabolje. Valja
nou vie nije kaljala i vie nije imala napade guenja. Sergejev se
eer postupno stabilizirao. Oteklina na Igorovu vratu splasnula
je. Bilo se normaliziralo, a simptomi hipertireoze svakim su da-
nom bivali sve manje uoljivi. Ja sam zapazila da mije odjea, ak
i netom oprana, postala prevelika. To se nikada prije nije dogodi-
lo. Bila sam uzbuena! Svako jutro trala sam do zrcala i pomno
24
P o g l a v l j e 1. / G D J E J E Z A P O E L A M O J A PO T R A G A
prebrojavala bore koje su jedna za drugom nestajale. Lice mi je
nesumnjivo izgledalo bolje i mlae svakim danom ovog sirovog
ivljenja.
Nakon mjesec dana uzimanja sirove hrane Sergej me je upitao
zato mora mjeriti koliinu eera u krvi svaka tri sata ako je sada
stalno u granicama normale. Rekla sam mu neka je mjeri samo
jedanput dnevno, i to ujutro. Broj otkucaja Igorova srca pao je na
90 u minuti, tako nizak nije bio godinama. Valja je sada u koli
mogla pretrati osamsto metara a da ne zakalje. Ja sam izgubila
sedam kilograma. Svi smo primijetili da imamo mnogo vie ener-
gije. Ja sam pak imala vika energije te sam, umjesto da hodam,
stalno trala! Trala sam od parkiralita do duana, a ondje od
police do police, kod kue sam trala uza i niza stube. Morali smo
pod hitno smisliti nekakve vjebe na koje bismo potroili sav taj
visak energije.
Jedanput sam negdje proitala da je za dijabetiare tranje impe-
rativ
1
. Autor u knjizi objanjava da miii pri kretanju proizvode
dodatni inzulin. Odluili smo stoga da se svi zajedno ponemo
baviti joggingom. Upravo zahvaljujui novom nainu prehrane i
redovitomjoggingu kod Sergeja se koliina eera u krvi napokon
stabilizirala. Od onoga dana kad smo poeli jesti sirovu hranu pa
do danas, kod njega se nikada vie nisu pojavili nikakvi simptomi
dijabetesa.
Kako bih ohrabrila svoju djecu da nastave trati odluila sam cije-
lu obitelj prijaviti na natjecanje u tranju. Budui da nikada prije
nismo trali, izabrala sam najkrau utrku koju sam mogla pro-
nai. Bila je to utrka Prvi koraci na tisuu metara koja se odr-
avala u denverskom parku Washington. Stigavi na start, nali
smo se okrueni malom djecom, ali Sergej i Valja kao da to uope
nisu zamjeivali. Crveni u licu i zadihani, nas etvoro stigli smo
do cilja. Ondje nas je oduevljeno pozdravila gomila roditelja, a
svaki od nas dobio je po medalju za Prvo mjesto u dobnoj sku-
pini - bile su to prve nagrade za atletiku u naem ivotu. Moja
Vi
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
su djeca bila tako sretna da medalje nisu skidala cijeli tjedan, ak
su i spavala s njima. Molili su me da ih prijavim za sudjelovanje
na jo kojoj utrci, to sam i uinila. Otada smo se utrkivali gotovo
svaki vikend.
Te godine, na Dan palih, etiri mjeseca nakon to smo bili preli
na sirovu hranu, istrali smo, u drutvu s jo etrdeset tisua tr-
kaa, utrku na deset tisua metara. Budui da smo trali uz bok
ljudima koji su pucah od zdravlja i od kojih su mnogi bili iskusni
trkai, teko nam je bilo povjerovati da smo, svega etiri mjese-
ca ranije, sebe smatrali neizljeivim sluajevima. Svi smo na cilj
stigli sa zadovoljavajuim vremenom, i pritom uope nismo bili
umorni. Nakon istrane utrke otili smo na planinarenje u obli-
nja brda. Sada vie nije bilo dvojbe da je nae zdravstveno stanje
izravno povezano s novim nainom prehrane, a ja sam napokon
bila sigurna da ne bolujem ni od kakve smrtonosne bolesti, jer
kako bih mogla, ako sam na umoru, trati deset tisua metara?
Sa zadovoljstvom smo zakljuni da nam se, u veoma kratkom
roku, zdravstveno stanje popravilo te da smo ak i zdraviji nego
prije. U namjeri da priu o svojem zaudnom izljeenju podijeli-
mo sa to vie ljudi te da i druge potaknemo da pokuaju s ovim
nainom prehrane, objavili smo knjigu Sirova obitelj (v. bibliogra-
fiju na kraju ove knjige).
7fi
/
Poglavlje 2.
TO JE NEDOSTAJALO U N A E M P R O G R A MU
SI ROVE PREHRANE?
Pogreke i rom otvaraju vrata otkriima.
- James Joyce
Dok je bila na reimu sirove prehrane, moja je obitelj upadala
u mnoge provalije. Nakon nekoliko godina na iskljuivo sirovoj
hrani, svi smo se osjeali kao da smo dosegli razinu na kojoj na
proces ozdravljenja ne samo da vie ne napreduje, ve poinje i
nazadovati. Nakon to smo otprilike sedam godina proveli jedui
iskljuivo sirovu hranu, poeli smo - isprva povremeno a potom
sve ee i ee - osjeati nezadovoljstvo tim nainom prehrane.
Ja sam nakon svakog obroka poela osjeati teinu u elucu, oso-
bito nakon salate s preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje
zelenog povra a vie voa i oraastih plodova. Poela sam se de-
bljati. Moj je suprug poeo naglo sijedjeti.
lanovi moje obitelji bili su zbunjeni naom dijetom i sve su se
ee pitali: to bismo trebali jesti?. Bilo je udnih dana kad
smo bili gladni a nije nam se jelo nita od onoga to nam je bilo
propisano: povre, voe, oraasti plodovi, zrnje, sjemenje, klice
ili suho voe. Salate (s preljevom) bile su veoma ukusne, ah od
njih smo se osjeali umorno i pospano. Osjeah smo se prevare-
nima. Sjeam se da je Igor, kad god bi pogledao u hladnjak, teko
uzdisao: Kad bi me barem neto od ovoga privlailo. Ta razdo-
blja nisu dugo trajala. Krivili smo za to stres ili prejedanje, a elju
27
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
za jelom povratili bismo gladovanjem, vjebanjem, pjeaenjem
i slinim fizikim aktivnostima. U mojoj obitelji svi vjeruju kako
je sirova hrana jedini put. Zato se stalno meusobno hrabrimo i
smiljamo uvijek nove trikove koji e nam pomoi da izdrimo
na tom reimu prehrane. Mnogi nai prijatelji priznali su nam da
su i sami imali slina iskustva te da su, u trenutku kad je kod njih
dolo do zasienja, prestali jesti iskljuivo sirovu hranu i poeli u
svoju prehranu ubacivati kuhane obroke. Moja je obitelj, zahva-
ljujui stalnoj uzajamnoj podrci, ipak nastavila jesti iskljuivo
sirovu hranu.
Mene je, meutim, poelo muiti jedno gorue pitanje: Nedo-
staje li neto naem nainu prehrane? Odgovor je uvijek bio isti:
Ne. Nita ne moe biti bolje od sirove hrane. Ovaj nam je nain
prehrane spasio ivot.
Ali kod nas su se, iako tek u naznakama, ipak poeli pojavljivati
neeljeni znakovi ne tako savrena zdravlja. Bih su to jedva pri-
mjetni simptomi kao to su made na ruci ili nekoliko sijedih
vlasi u kosi, ali naveli su nas da posumnjamo u savrenost naeg
tadanjeg reima sirove prehrane. No kad su se moja djeca poela
aliti i na sve veu osjetljivost zuba, moja je zabrinutost dosegla
vrhunac i ja vie ni o emu drugom nisam mogla misliti nego o
toj zdravstvenoj zagonetki. Sve sam oko sebe izludila stalnim ra-
spravama o tome to bi u naoj prehrani moglo nedostajati.
28
Poglavlje 3.
ODA ZELENOM KAASTOM SOKU
i d od a Bog : ' Evo, dajem vam sve bilje... po svoj zeml j i . . . neka
vam bude za hranu'.
- Knjiga Postanka 1,29
S velikim.arom krenula sam u potragu, skupljajui podatke o
svim postojeim namirnicama namijenjenima ljudskoj prehrani.
Kao to je govorila moja baka: Traite, i nai ete!. Nakon mno-
gobrojnih pokuaja, konano sam nala pravi odgovor. Bilo je to
u kolovozu 2004., deset godina nakon to je moja obitelj prela
na sirovu hranu i tri godine nakon to smo bili dosegnuli razinu
zasienosti.
Pronala sam jednu posebnu skupinu namirnica koje svojim hra-
njivim sastojcima mogu zadovoljiti sve potrebe ljudskog organi-
zma - zelenje. Istina je da mi u naoj obitelji nismo jeli dovoljno
zelenja. tovie, nismo ga ni voljeli. Znali smo da je zelenje vano,
ah nikada se zapravo nismo potrudili doznati koliko bi zelenja
naa sirova prehrana trebala sadravati. Openita je preporuka
bila da ga se jede to vie. Kako bih doznala koliko zelenja tre-
bamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene navike impanza,
budui da su to jedni od najbliih ovjekovih roaka. Prehrana
impanza sastoji se od 40% zelenja; to bi za nas ljude bile otprilike
dvije vezice zelenja na dan.
U svojem sam istraivanju uoila kako impanze doista vole ze-
lenje. Sjeam se kad sam promatrala impanze u zoolokom vrtu
29
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
i vidjela kako se uzbude kad dobiju svjeu granu bagrema, mla-
do palmino lie ili kelj. Gledajui ih, dobila sam volju da i sama
pojedem malo bagremova lia s obhnjeg grma. Iskreno, meni
to zeleno lie nije bilo nimalo ukusno, pa sam s tim uvijek ima-
la muke: jesti zelenje smatrala sam svojom dunou. Rekla bih
sebi: Moram pojesti svoju koliinu zelenja. Nekih bih dana va-
rala tako to bih zelenje izmiksala. Na brzinu bih iskapila au
zelenog soka i smatrala da sam nekoliko dana mirna. Ili bih nai-
nila ukusan sirovi umak i njime zainila zelenje. I to je bio jedan
od naina da u zelenju uivam. Ali nisam se mogla zamisliti kako
sjedim i vaem aku za akom kelja ih pinata, onako bez iega.
Provjerila sam hranjivost desetine vrsta zelenja i sa zadovolj-
stvom otkrila da je zelenje bogato gotovo svim bitnim minerali-
ma i vitaminima koji se nalaze na popisu Amerike dravne aka-
demije dijetetike (USDA) (United States Dietary Academy), kao
i bjelanevinama. To me je uvjerilo da je za ljudsku prehranu ze-
lenje najvanije. Jo sam jedino morala pronai nain da u njemu
uivam, dovoljno da ga mogu pojesti u koliini koja je potrebna
za odravanje savrenog zdravlja!
Nakon to sam se dugo pokuavala prisiliti da pojedem velike ko-
liine zelenja, ili s preljevom kao salatu, ih bez iega, naposljetku
sam otkrila da ga moj organizam ne podnosi. Dvije alice takvog
nasjeckanog zelenja kod mene bi odmah izazvale ih garavicu ili
muninu.
Jednog me je dana, dok sam prouavala neku knjigu iz biologije,
odjednom zainteresirala neobino otporna graa biljaka. Shvatila
sam da celuloza, kao glavni sastojak biljnih stanica, ima jednu
od najvrih molekularnih struktura na naem planetu. Zeljaste
biljke imaju vie vrijednih hranjivih sastojaka od bilo koje druge
skupine namirnica, ali svi ti hranjivi sastojci pohranjeni su u bilj-
nim stanicama. Te su stanice, budui da o njima ovisi opstanak
biljke, graene od veoma otporna materijala. ilave stabljike i
listovi omoguuju lisnatom bilju da odoli naletima vjetra i kie.
30
Po g l a v l j e 3 . / ODA Z E L E N O M K A A S T O M S O K U
Lisnato bilje glavna je hrana mnogih ivotinja. Ali da bi se iz sta-
nica oslobodili svi hranjivi sastojci koji suu njima pohranjeni,
potrebno je razbiti staninu opnu. Razbiti ove ilave stanice nije
lako. To je glavni razlog zato prehrambene potrebe naeg orga-
nizma ne mogu biti zadovoljene ako zelenje koje jedemo dobro
ne savaemo. Jednostavnim jezikom reeno, zelenje moramo sa-
vakati do kraja kako bismo od njega neto imali.
Osim toga, da bi na organizam mogao probaviti minerale i vi-
tamine koje smo vakanjem oslobodili iz stanica, moramo imati
visok koncentrat eluane kiseline s pH faktorom izmeu 1 i 2.
Ova dva uvjeta moraju biti zadovoljena kako bi apsorpcija hra-
njivih tvari iz zelenja uope bila mogua. Znailo je to da moji
pokuaji sa zelenjem nisu uspjeli zato to ga, ili nisam dovoljno
vakala, ih u elucu nisam imala dovoljno solne kiseline. To je
kod mene uzrokovalo neugodne simptome loe probave zbog ko-
jih mi se zelenje openito gadilo.
Danas su ljudi, koji ve desetljeima uglavnom jedu industrijski
preraenu hranu, naprosto zaboravih normalno vakati
1
. Kod
nekih se eljust toliko suzila pa i kad povade umnjake, jo uvijek
moraju nositi ortodontski aparat, kako im zubi ne bi rasli jedni
preko drugih
2
. Nekima su eljusni miii ve toliko oslabjeli te
nisu vie u stanju dobro provakati tvra vlakna. esto sam od
svoga zubara sluala kako bih trebala biti obazrivija prema svojim
zubima; kako tvrdo voe ne bih trebala gristi, nego da mrkve i
jabuke radije naribam. A osim ovih, po zdravlje pogubnih stanja,
mnogi ljudi imaju i usta puna plomba i mostova ili su ak krezu-
bi. Zbog ovakvih i slinih smetnji, vakanjem usitniti zelenje do
potrebne konzistencije postalo je ljudima gotovo nemogue.
S toga sam razloga ja odluila svoje zvakanje zelenja prepustiti
mikseru Vita-Mix
aI
. Prvo sam izmiksala glavicu kelja s vodom.
al el i m objasniti da Vita-Mix nije obian mikser poput onih koje moete nai u svakoj prodavao-
nici. Zovu ga i visokobrzinski miksem jer ima brzinu i do 4 000 m/sek! To znai da njegovi noevi
uope ne moraju biti otri, mogu biti obini tupi komadi metala, a da ipak moe pretvoriti u teku-
inu ak i neto tako tvrdo kao to je komad drva. K ako bi to mog ao postii, Vita-Mix ima motor
od 2 ks. Svaki obian misker mog ao bi mljeti tvrde celulozne sastojke bilja samo d ok su mu noevi
otri, a njima se ve i nakon par banana motor pregrije. Prije jedanaest godi na, nakon Sto mi je
pregorjelo nekoliko miksera, na nekom seoskom sajmu napokon sam kupila Vita-Mix. Jo ga i mam
i radi kao nov.-
31
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Mislila sam ovako: Jednostavno u zatvoriti oi, zaepiti nos
i popiti. Ali kad sam digla poklopac istog sam ga trenutka
i spustila, jer mi se od jaka vonja na zelenu penicu odmah
smuilo. Ta tamnozelena, gotovo crna smjesa bila je apsolutno
nejestiva. Napregnuvi malo mozak, dodala sam u to nekoliko
banana i sve izmiksala. I u tom je trenutku poela arolija! Po-
lako sam, sa stanovitom strepnjom, podigla poklopac i pomi-
risala i, na moje najvee iznenaenje, svjetlozeleni je pripravak
mirisao veoma ugodno. Oprezno sam malo otpila i oduevila
se. Bio je vie nego ukusan! Nije bio ni odve sladak, ni odve
trpak; nikada u ivotu nisam neto slino okusila, a moglo se
opisati jednom rijeju - svjezina.
U sljedea etiri sata popila sam cijelu koliinu dobivenu od
jedne glavice kelja, etiri banane i litre vode. Osjeala sam se
divno i pripremila sam si jo. Bila sam uasno ponosna na sebe
kad sam shvatila da sam, prvi put u ivotu, pojela ak dvije
glavice kelja u jednom danu. Osim toga, pojela sam ih bez kapi
ulja i bez soli! A pritom sam jo i uivala. eludac mi je bio
miran, a ja sam bila presretna to sam postigla svoj cilj.
Rjeenje moje dileme oko zelenja bilo je neoekivano jedno-
stavno. Da bi se uivalo u ovako pripremljenom zelenju bilo
je potrebno doista malo vremena pa sam, naravno, i sljedeih
dana nastavila eksperimentirati s voem i zelenjem.
Moram, meutim, priznati da ovo izmiksano zelnje za mene
nije bila novost.
Prije jedanaest godina, na predavanjima koja smo moja obitelj
i ja pohaali u Kreativnom zdravstvenom institutu (CHI) u
Michiganu, upoznali smo se s izuzetno ljekovitim svojstvima
krepke juhe od izmiksane prokulice, klica, avokada i jabuke.
Ovu juhu izmislila je dr. Ann Wigmore koja je, prva u dva-
desetom stoljeu, poela promicati Zivot na 'ivoj' hrani.
32
Premda su nam stalno ponavljali kako je krepka juha izuzetno
zdrava, veina gostiju na Institutu nije, zbog njezina odvratna
a2Dr. Ann Wigmore, doktor bogoslovlja, (1909.-1993.), humanstica, prosvjetna radnica i spi- .
sateljica. Dr. Ann Wi gmor osmislila je i promicala "ivot na 'ivoj'hrani".
Po g l a v l j e 3 . / ODA Z E L E N O M K A A S T O M S O K U
okusa, bila u stanju progutati vie od nekoliko lica te krepke
juhe.
Ja sam bila oduevljena sluajui mnoge ljude koji su, na teme-
lju vlastita iskustva, mogli posvjedoiti o ljekovitosti krepke juhe.
Kad sam se vratila kui oajniki sam se bacila na eksperimenti-
ranje s krepkom juhom, pokuavajui joj popraviti okus, jer sam
eljela da i moja obitelj ima koristi od njezina blagotvornog dje-
lovanja. Moj posljednji pokuaj da popravim krepku juhu zavrio
je jednoga dana kad sam ula Valju kako vie Sergeju u stranjem
dvoritu: Bjei! Mama opet priprema onu zelenu bljuzgu!
Unato svim dokazima o ljekovitim svojstvima krepke juhe, usta-
novila sam, na alost, da se ni mnogi drugi, kojima je zbilja bila
potrebna i koji su je eljeli jesti, nisu mogli natjerati da je redovno
konzumiraju.
Nevjerojatno mi je da sam ipak, jedanaest godina nakon svog
prvog susreta s krepkom juhom, kad sam na nju ve bila posve
zaboravila, sama opet nadola na istu ideju o miksanju zelenja,
premda sam krenula iz posve drugog smjera. Kad sam poela piti
svoj zeleni kaasti sok nisam to nikome spominjala jer nisam oe-
kivala neki poseban uinak. Budui da u to vrijeme nisam imala
veih zdravstvenih potekoa cilj mi nije bio da postignem neke
dramatine promjene. Jednostavno nisam eljela prerano osta-
rjeli. Meutim, otprilike mjesec dana nakon to sam poela piti
zeleni kaasti sok, dva madea i jedna bradavica, koje sam imala
od djetinjstva, jednostavno su se osuili i otpali. Imala sam ener-
gije kao nikada prije, pa sam odluila to svoje iskustvo podijeliti
s obitelji i prijateljima. Nokti su mi postali vri, vid otriji, a u
ustima sam imala divan okus, ak i ujutro pri buenju (prekrasan
osjeaj koji me je podsjetio na mladost).
Moj se san napokon ostvario! Svaki sam dan uivala u velikim
koliinama zelenja. Osjeala sam se lakom, a imala sam i sve vie
energije. Ukus mi se poeo mijenjati. Otkrila sam da mi je or-
ganizam toliko eljan zelenja te sam se nekoliko tjedana hranila
3 2
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
gotovo iskljuivo zelenim kaastim sokovima. Obino voe i po-
vre postali su mi mnogo privlaniji, a moja potreba za masnom
hranom drastino se smanjila. Vie nisam upotrebljavala sol, ah
ni morske alge.
Jednom u Kaliforniji, dok smo suprug i ja etali nekom stazicom
obraslom u travu, meni su, pri pogledu na tamnozelene, sone
stabljike divljeg sljeza, kojega je uz stazu bilo u izobilju, odjednom
poele ii sline. Osjetila sam neodoljivu elju da ih uberem i poje-
dem. Opisala sam taj svoj osjeaj Igoru koji je pozorno odsluao,
ali se nije osobito uzbudio. Ve je bio uoio da se ja u posljednje
vrijeme drukije hranim. Umjesto da si pripremim golemu salatu
od sitno nasjeckana povra, velikog avokada, morske soli, puno
crvenoga luka i maslinovog ulja, nasjeckala bih glavicu salate i
rajicu, nakapala malo limunova soka, bacala bih se na to s ve-
likim uitkom i, prevrui oima, zadovoljno mljackala. Nimalo
mi nije nedostajala nekadanja hrana: bila sam posve zadovoljna
to se hranim ovako jednostavno. Sada sam bila sigurna da svoj
organizam moemo nauiti da osjea neodoljivu potrebu za zele-
njem!
Zaudilo me je, meutim, neto drugo. Prije bih, kad sam bila
umorna, osjeala neodoljivu elju za nezdravom hranom. Kad
bismo, primjerice, bih na putu i proveli no u avionu ili bismo
cijelu no vozili, osjeala sam stranu elju za tekom sirovom
hranom, pa ak i za nekom pravom, ruskom kuhanom hranom iz
svog djetinjstva, koju nisam okusila vie od deset godina. Ovim
se napadima neodoljive elje naprosto nisam mogla oduprijeti i
redovito bih si pripremila neku kalorinu sirovu hranu kao to
su sir od sjemenki s krekerima ih bih se najela oraastih plodova,
ponekad i kasno naveer. Od mnogih sam ula da su imali slina
iskustva. Slino je bilo i kad bih se kasno vratila iz ureda, esto i
poslije 22 sata, te sam, sretna to teme s posla mogu zamijeniti
nekim lakim temama, provodila veer itajui ih gledajui ka-
kvu zgodnu video-snimkui Ako sam si pritom dopustila da zgra-
34
/
i P o g l a v l j e 3 . / ODA Z E L E N O M K A A S T O M S O K U
bim jabuku ili aku oraastih plodova, nastavila bih grickati u
beskraj i ne bih uope osjetila nikakvo zadovoljstvo. ak i ako
bih se, uz silan napor volje, uspjela suzdrati od hrane, cijelo bi
me vrijeme muio osjeaj nezadovoljstva a misli su mi se stalno
vraale na hranu.
Kad sam poela piti zelene kaaste sokove odmah sam zamijetila
da se ta neodoljiva elja za hranom izgubila. To je bio trenutak
kad je suprug doista uoio promjenu u mome ponaanju. Nave-
er, nakon naporna radnoga dana, on bi i dalje osjeao potre-
bu da neto pojede dok sam ja bila oputena i zadovoljna time
to itam knjigu ili naprosto razgovaram. Kad je Igor vidio da
sam ja naveer mirna i zadovoljna i da mi se zdravstveno stanje
zamjetno poboljalo, i sam je poeo piti zelene kasaste sokove.
Poeo je tako to bi me zamolio za alicu tog neeg zelenog
kad bih ga sebi pripremala.
Ubrzo smo, kako Igor tako i ja, mogli rei da se doista osjeamo
pomlaeni. Nismo vie osjeali neodoljivu elju za tekom hra-
nom. Nakon samo dva mjeseca pijenja kaastih sokova Igorovi
su brkovi i brada poeli tamnjeti, to mu je vratilo mladenaki
izgled iz vremena naeg prvog susreta.
Igor je bio tako oduevljen svojim izgledom da je ubrzo postao
prvak zelene kaice u naoj obitelji. Ustajao je rano i svaki dan
pripremao oko dvanaest litara zelenog kaastog soka: etiri za
mene, etiri za sebe i po dvije za Sergeja i Valju. Djeca su ovaj
ukusan zeleni napitak s uitkom ukljuila u svoju dnevnu pre-
hranu, premda su oboje ve bih posve zdravi. Ubrzo su otkri-
li j o neke prednosti pijenja zelenog kaastog soka: osjeali su
manju potrebu za snom, probava im se poboljala, nokti ovr-
snuli i, to je najvanije, poboljalo im se stanje zuba i zubnoga
mesa.
Otada vie nisam mogla zamisliti ivot bez svojih zelenih kaa-
stih sokova, oni su postali temeljem mog reima prehrane. Osim
kaastih sokova jela sam i krekere od preanih lanenih sjemen-
35
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
ki, salate, voe, a povremeno, i sjemenke ili oraaste plodove.
Kako bih u svakom trenutku mogla pripremiti svjei kaasti sok,
kupila sam jo jedan mikser Vita-Mix za ured. Kad god bi mi u
ured doli prijatelji ili stranke, kraj mog su kompjutera mogli vi-
djeti veliku alicu punu zelene tekuine. Uvijek bih im ponudila
da kuaju neko moje novo otkrie. Na moje najvee zadovoljstvo,
svima se to svialo, bez obzira na njihove razliite prehrambene
navike. Svialo se ak i naem potaru.
Nadahnuta takvim toplim prijemom napisala sam lanak o svom
novom iskustvu i poslala ga na sve e-mail adrese iz svog adresara.
Odaziv je bio velik i na moju su adresu, gotovo odmah, poela
pristizati zainteresirana pitanja mojih mnogobrojnih prijatelja,
bivih studenata i klijenata. Ubrzo je broj ljudi koji piju zelene ka-
aste sokove narastao do pravog zelenog vaia, a on svakim da-
nom sve bre raste. Oslanjajui se na vlastita istraivanja, usudila
bih se ustvrditi da hranjivi sastojci u zelenim kaastim sokovima
mogu u potpunosti zadovoljiti sve potrebe ljudskog organizma.
Ovdje u navesti samo deset od mnogobrojnih prednosti zelenog
kaastog soka.
PREDNOSTI ZELENIH KAASTI H SOKOVA
1. Zeleni su kaasti sokovi veoma hranjivi. Moja je preporuka
da se zapone sa 60% zrelog, organski uzgojenog voa pomije-
anog sa 40% organski uzgojenog zelenja, te da se udio zelenja
postupno poveava dok se ne postigne omjer 60% prema 40% u
korist zelenja.
2. Zeleni su kaasti sokovi lako probavljivi. Usitnjavanjem ze-
lenja i voa u mikseru razbijaju se opne biljnih stanica, to naem
organizmu olakava apsorpciju vrijednih hranjivih sastojaka.
Probava zelenih kaastih sokova doslovce poinje ve u ustima.
3. Zeleni su kaasti sokovi, za razliku od bistrih, kompletna
hrana, budui da jo uvijek sadre celulozna vlakna. Celulozna
vlakna potiu probavu u probavnom traktu.
36
/
Po g l a v l j e 3 - / O D A Z E L E N O M K A A S T O M S O K U
37
4. Zeleni su kaasti sokovi neobino ukusna hrana, primjere-
na svakoj ivotnoj dobi. Premda u njima voni okus prevladava,
zelenje daje ravnoteu slatkom okusu voa i dodaje mu pikantnu
notu. ak i ljudi koji su na standardnoj amerikoj prehrani ui-
vaju u okusu zelenih kaastih sokova. Obino su jako iznenaeni
to neto tako zeleno moe biti toliko ukusno.
5. Zeleni su kaasti sokovi bogati klorofilom. Molekula klo-
rofila veoma je slina molekuli ljudske krvi. Prema uenju dr.
Ann VVigmore, uzimanje klorofila putem zelenih kaastih sokova
ravno je primanju transfuzije zdrave krvi: Mnogi ljudi ne jedu
dovoljno zelenja, ak ni oni koji su na reimu sirove prehrane.
Ako dnevno popijete dvije do tri alice zelenog kaastog soka va
e organizam dobiti dovoljno zelenja da se prehrani, a svi e vrije-
dni hranjivi sastojci biti dobro apsorbirani i asimilirani.
6. Priprema zelenih kaastih sokova jednostavna je i nakon
nje nema puno ienja. Po tome se ona razlikuje od pripreme
rijetkog soka od zelenja koja zahtijeva puno vremena i nakon
koje ostaje mnogo otpada, to cijelu stvar dodatno poskupljuje.
Mnogi ljudi prestanu redovno piti rijetki sok od zelenja upravo iz
tih razloga. Za pripremu jedne alice zelenog kaastog soka treba
manje od pet minuta, ukljuivi i ienje.
7. Zelene kaaste sokove vole djeca svih uzrasta, ak i ona
najmanja, od est mjeseci navie. Naravno, treba paziti i postu-
pno poveavati udio kaastih sokova u djejoj prehrani kako bi se
organizam dojeneta ili djeteta naviknuo na visok postotak hra-
njivih tvari u tekuem obliku.
8. Uzimanjem zelenja u obliku zelenih kaastih sokova uveli-
ke ete smanjiti dnevni unos masnoa i soli u organizam.
9. Redovitim pijenjem zelenih kaastih sokova razvit ete na-
viku da jedete zelenje. Nakon to se nekoliko tjedana hrani zele-
nim kaastim sokovima, veina ljudi poinje osjeati potrebu za
zelenjem i u njemu sve vie uiva. Mnogim ljudima, a djeci osobi-
to, pojesti dovoljno zelenja u hrani predstavlja velik problem.
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r l a Bo u t e n k o
10. Premda su uvijek najbolji svjei, zeleni se kaasti sokovi
na niskoj temperaturi mogu drati i do tri dana, to vam moe
dobro doi ako ste na poslu ili na putu.
U etvrtom dijelu ove knjige nai ete neke recepte za pripre-
mu zelenih kaastih sokova. Ponite piti zelene kaaste sokove i s
uitkom otkrijte mnogobrojne prednosti ovog ukusnog i hranji-
vog dodatka vaem jelovniku. Jo mnogo zanimljivih podataka
o zelenim kaastim sokovima moete nai u mojoj drugoj knjizi
Zeleno za zdravlje (TELEdisk, 2007).
3 8
Poglavlje 4.
SUVREMENA ZNANOST ISTRAUJE NE KUHANJE
Sve istine lako je pojmiti kad ih ovjek otkrije; s amo ih treba
otkriti.
-Galileo Galilei
Igor i ja esto raspravljamo o nedvojbenim prednostima dijete na
bazi sirove hrane i uvijek se pitamo zato se o njoj tako malo zna.
Nakon to smo sate i dane proveli po bolnicama, shvatih smo da
i mnogi drugi pate od bolesti slinih naima. Njih bismo eljeli
upoznati sa spoznajama do kojih smo doli.
Budui da se profesionalno bavim prosvjetnim radom i da dubo-
ko suosjeam s onima koji imaju zdravstvenih problema, poela
sam drati teajeve na kojima sam polaznicima pokuala prenijeti
iskustva svoje obitelji s dijetom na bazi sirove hrane. Bilo je mno-
go zainteresiranih koji su pokuali prijei na ovaj nain prehrane.
Ali mnoge je polaznike zabrinjavalo to to teorija o sirovoj hra-
ni nije znanstveno bolje utemeljena. Proitala sam sve knjige o
ovom reimu prehrane koje sam mogla pronai, posjetila veinu
postojeih centara za sirovu hranu u Sjevernoj Americi i pohaala
teajeve o sirovoj i ivoj hrani kad god je to bilo mogue. Za tea-
jeve koje sam drala bili su mi potrebni svi znanstveni podaci do
kojih se moglo doi. Meutim, tih davnih 1990-tih znanstvenih
podataka o prednostima sirove hrane bilo je veoma malo. Oni do
kojih se moglo doi temeljili su se uglavnom na neprovjerenim
priama i osobnim opaanjima. Na svojim sam teajevima poku-
do
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or l a Bo u t e n k o
avala objasniti teoriju na kojoj se osniva reim sirove prehrane,
sluei se logikom, zdravim razumom i pozitivnim primjerima.
Svjesna injenice da milijuni ljudi pate od istih bolesti od kojih je
bolovala i moja obitelj, bila sam visoko motivirana da i druge po-
duim o prednostima sirove hrane. Polaznike svojih teajeva po-
kuavala sam nagovoriti da barem nakratko pokuaju s dijetom
na bazi sirove hrane kako bi i sami osjetih njezino blagotvorno
djelovanje. Dok je jednima ovakav pristup bio prihvatljiv, drugi
su oekivali da za to dobiju i znanstvenu potvrdu.
Znanstvena istraivanja o sirovoj prehrani, koja se danas provo-
de posvuda u svijetu, imaju dva glavna polazita. Prvo je otkrie
brojnih hranjivih tvari koje se nalaze jedino u vou, povru, ze-
lenju, oraastim plodovima i sjemenkama. Drugo je znanstveno
potvreno otkrie o tetnom djelovanju termike obrade na hra-
nu.
Po mome je miljenju osobito vano upravo otkrie novih ko-
risnih elemenata u svjeim poljoprivrednim proizvodima. Jedan
je takav primjer i falkarinol, otkriven u sirovoj mrkvi. U prote-
klom desetljeu znanstvenici su uoili da svjea, sirova mrkva
moda pomae u zaustavljanju irenja nekih vrsta raka. Premda
kod nekih pacijenata oboljelih od raka, kojima su lijenici prepi-
sali vitamin A ili beta-karoten, nije zamijeeno nikakvo znaaj-
nije poboljanje. Godine 2003. danski su znanstvenici napokon
uspjeli iz mrkve izolirati falkarinol. Otkrili su takoer da se razi-
na falkarinola ve pri najmanjem zagrijavanju mrkve, dakle i pri
blaniranju, smanjuje na polovicu
1
.
Drugi takav vaan hranjivi sastojak, resveratrol, mogao bi znatno
produiti ljudski vijek, jer bi se njime mogle sprijeiti ili lijeiti
mnoge bolesti vezane uz starenje. Resveratrol se nalazi u grou,
liu vinove loze, crvenom vinu i maslinovom ulju, kao i u nekom
drugom povru. Znanstvenici su otkrili da molekule resveratrola
aktiviraju skupine enzima odgovorne za ivotni vijek brojnih i-
vih organizama, ukljuujui i ljudski.
Po g l a v l j e 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E
Jo jedna vrsta hranjivih sastojaka korisnih za ljudsko zdravlje su
tzv. fitokemikalije koje potiu rad imunosnog sustava, unitavaju
tetne bakterije i viruse, ublaavaju upalne procese, te pomau u
lijeenju i prevenciji raka, kardiovaskularnih bolesti i svih dru-
gih oboljenja koja ugroavaju zdravlje i fiziki opstanak jedinke.
Procjenjuje se da je do sada identificirano najmanje pet tisua fl-
tokemikalija, ah velik ih je postotak i dalje nepoznat. Mnoge od
tih fitokemikalija vou i povru daju boju. Na primjer, lutein daje
utu boju kukuruzu. Od likopena je rajica crvena. Karoten daje
naranastu boju mrkvi. Antocijanin je odgovoran za plavu boju
borovnice, i.t.d.. Mnogim znanstvenim studijama potvreno je
da fitokemikalije iz svjeeg voa i povra mogu znatno smanjiti
opasnost od raka
2
.
Ovi novi znanstveni podaci jasno pokazuju prednost sirove, ve-
ganske prehrane. U medicinskim asopisima i na internetu sada
se mogu nai brojne znanstvene studije u kojima se dokazuje
kodljivost kuhane hrane, osobito ako se namirnice pripremaju
na visokim temperaturama. Odabrala sam nekoliko zakljuaka iz
razliitih znanstvenih studija provedenih na uglednim sveuili-
tima.
Laboratorijskom analizom sastojaka kuhanog ili industrijski
obraenog mesa i ribe ... nedvojbeno je dokazano da su hete-
rociklini amini (HCA) i policiklini aromatini ugljikohidrati
(PAH) koji nastaju termikom obradom mutageni i karcinoge-
ni
3
.
Do stvaranja akrilamida dolazi kad se namirnice bogate krobom
izloe visokim temperaturama, dok se u nekuhanoj hrani njegova
nazonost ne moe otkriti. Akrilamid je 'ljudski karcinogen ...
Analize su pokazale da je akrilamid prisutan u zabrinjavajue
velikom brojuivenih namirnica, od kojih se mnoge smatraju
osnovnomhranom kao to su, primjerice, ips, pomfrit, peeni
4 1
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
krumpir, keksi, kruh i mjeavine itnih pahuljica. Akrilamid u
hrani globalni je problem koji zahtjeva meunarodnu akciju
4
.
Od jedanaest znanstvenih studija o sirovom i kuhanom povru
njih devet pokazuju statistiki znaajan, obrnuto proporciona-
lan odnos obolijevanja od (raznih vrsta) raka i zastupljenosti
sirovog povra u prehrani... Mogui mehanizmi kojima ter-
mika obrada utjee na taj odnos unosa povra i rizika od raka
ukljuuju i sprjeavanje asimilacije nekih hranjivih tvari, unite-
nje enzima probave kao i promjene u strukturi i probavljivosti
same hrane
5
.
Zagrijavanjem, kod masti dolazi do mjerljivih promjena njiho-
vih kemijskih i fizikih svojstava. Visoke temperature koriste se
u industrijskoj preradi hrane, kao to je sluaj pri hidrogenizaciji
ulja ih prenju kod pripreme gotovih obroka. Kod laboratorijskih
ivotinja ... davanje koncentrata iz termiki oksidiranih masti
uzrokovalo je oteenje stanica srca, jetara i bubrega
6
.
Izlaganje mesa visokim temperaturama i na due vrijeme
uzrokuje pojavu heterociklinih amina i drugih mutagena. Za te
se mutagene spojeve pretpostavlja da poveavaju rizik od raka
debelog crijeva. Redovito unoenje mutagena iz mesa pripre-
mljena na visokim temperaturama moglo bi se povezati s visokim
rizikom od distalnog adenoma debelog crijeva
7
.
U pregledu znanstvene literature o odnosu izmeu konzumira-
nja povra i voa i rizika od raka, saeti su rezultati 206 znan-
stvenih istraivanja s podruja humane i 22 s podruja animalne
epidemiologije. Dokazi o preventivnom djelovanju voa i povra,
koje se postie njihovom redovnom konzumacijom, podudaraju
se na oba podruja kada je rije o raku eluca, jednjaka, plua,
usne upljine i grla, stjenke maternice, guterae i debelog crijeva.
4 2
/
P o g l a v l j e 4.
!
/ S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E
43
Tip povra koje se najee spominje kao zatita od raka jest
sirovo povre.
... Tvari prisutne u povru i vou koje bi mogle pomoi u zatiti
od raka, kao i mehanizam njihova djelovanja, ovdje su takoer
kratko obuhvaene; spominju se: ditioltioni, izotiocijanati, in-
dol-3-karbinol, spojevi iz enjaka, izoflavoni, inhibitori protaza,
saponini, ntosteroli, inozitol-heksafosfat, vitamin C, D-limonen,
lutein, folna kiselina, beta-karoten, likopen, selen, vitamin E,
tlavonoidi, dijetna vlakna. Raspravlja se i o unosu voa i povra
koji se u Sjedinjenim Dravama svodi u prosjeku na 3,4 obroka
dnevno, kao i o moguem uinku poveana dnevnog unos voa
i povra na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, mo-
danog udara, pretilosti, hernija i one mrene. Dijetetiarima se
savjetuje da osobama koje trae njihovu pomo svakako pre-
porue povean dnevni unos voa i povra
8
.
Ankete o prehrambenim navikama, provedene u Sjedinjenim
Dravama, pokazuju da manje od 12% Amerikanaca, kako djece
tako i odraslih, dostiu preporuenu dnevnu dozu vitamina C.
Ispostavilo se da je takav nain prehrane jedan od vanih suuzro-
nika zakreenja plua ... i astme ... (Nova) istraivanja trebala bi
biti usmjerena na podjednako izazovna strateka pitanja, odno-
sno, na pronalaenje djelotvornih metoda kojima bi se ljude
uvjerilo da poveaju udio svjeeg voa i povra u svojoj pre-
hrani
9
.
Skupina znanstvenika provela je istraivanje na 3718 ispitanika
starijih od 65 godina u sklopu projekta 'Zdravlje i starenje' (Chi-
cago Health and Ageing Project), provedenog u Chicagu. Mje-
renjem mentalnih sposobnosti na kraju estogodinjeg praenja
ispostavilo se da su stariji ljudi, koji su dnevno jeli vie od dva
obroka povra, oko pet godina mentalno mlai od svojih vrnja-
ka koji su jeli malo povra, ili ga uope nisu jeli. Pri emu se ze-
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
ljasto povre poput pinata, kelja i ratike pokazalo najdjelotvor-
nijim
10
.
Osim akrilamida, HCA, PHA i drugih mutagena i karcinogena,
znanstvenici su u svakodnevnoj hrani otkrili jo jednu veliku
skupinuposebno tetnih tvari koje nastajupri zagrijavanja. U
procesu kuhanja glukoza se vee uz proteine, pri emu se stvara-
ju neprirodno zgusnuti kompleksi, poznati kao krajnji produkti
uznapredovale glikoksidacije ih AGE {Advanced Glycoxidation
End Products). Ti su kemijski procesi poznati i kao Mallardove
reakcije. AGE ima patoloku strukturu u kojoj su eeri i amino-
kiseline meusobno vrsto povezani u nerazgradiv spoj. Dri
se da nijedna druga molekula nema tako pokretljivu strukturu
i tako veliku sposobnost toksinog djelovanje na proteine kao
AGE. Novija istraivanja na ljudima potvrdila su da se oko 10%
od AGE-a, koji se unesu hranom, u organizmu apsorbira
11
.
Zbog AGE dolazi do kemijske reakcije poprenog povezivanja la-
naca atoma u krvnim ilama, sranom miiu i u onim leama,
to dovodi do progresivnog gubitka elastinosti tkiva. Svi miii u
tijelu, ukljuujui i srani, gube svoju elastinost. Stvaranje AGE
i poprenih atomskih veza uzrokovanih AGE-om ne-enzimski
su procesi i nisu reverzibilni, jer na njih enzimi, koji su sposobni
razbiti druge proteinske veze, ne djeluju. Molekule AGE-a ra-
zaraju normalnu proteinsku strukturu, koe fizioloku funkciju
proteina i uzrokuju ireverzibilna oteenja vitalnih organa. AGE
izaziva upalne procese, osobito kod dijabetesa ili kod neurodege-
nerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, a uzrokuje i otkazivanje
bubrega
12
.
Kardiovaskularne smetnje izazvane AGE-om ukljuuju arterio-
sklerozu, visoki tlak, modani i srani udar, te smanjenu elasti-
nost tetiva i ligamenata. Kod dijabetiara uoena je znatno vea
koliina AGE-a, koji se u organizmu stvaraju zahvaljujui visokoj
razini eera u krvi. To je razlog to se arterioskleroza, visoki tlak,
modani udar i srani zastoj esto pojavljuju kao komplikacije
4 4
I
Po g l a v l j e 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E
45
kod dijabetesa. Za dijabetes kau i da je, zapravo, samo oblik ubr-
zanog procesa starenja
13
.
Moda ete se iznenaditi ako vam kaem kako se veina nas s
AGE-om susree svakodnevno. AGE je odgovoran za boju, okus
i strukturu kuhane hrane; od njega hrana postaje tvra i gubi
svoju prirodnu boju; od njega, primjerice, peena purica postaje
zlatnosmea, a prepreni kruh potamni. AGE se, kao utosmei
pigment pojavljuje u onoj lei kod nekih ljudi. Zahvaljujui na-
kupljanju AGE-a, kristalii u onoj lei postupno dobivaju uto-
smeu boju
14
. Znatnija aloimulacija AGE-a moe se pojaviti i u
vidu jetrenih, odnosno starakih pjega, koje se uglavnom javljaju
na dijelovima koe to su izloeni suncu, a povezuju se s proce-
som starenja
15
.
Postoji izravna povezanost izmeu unosa AGE-a putem hrane i
ubrzanog procesa starenja. to vie AGE-a apsorbiramo iz hrane
to emo vie nakoditi svom zdravlju. Na Odjelu za eksperimen-
talni dijabetes i starenje pri Katedri za gerontologiju na Medi-
cinskom fakultetu Mount Sinai u New Yorku analizirano je pre-
ko 250 raznih namirnica s namjerom da se utvrdi njihov sadraj
AGE-a. Utvreno je tako da je koliina AGE-a prisutna u svim
kategorijama namirnica izravno povezana s temperaturom kuha-
nja, duinom kuhanja i prisutnou vlage. Pri peenju na aru i
prenju utvren je najvei porast razine AGE-a, dok je pri kuha-
nju ta razina bila najnia. Kao to ete vidjeti u Tabeli 1, koliina
AGE-a u veini svjeih namirnica relativno je mala. Goleme koli-
ine AGE-a stvaraju se pri visokim temperaturama.
Rezultati ovih ispitivanja pokazuju da kuhana jela mogu biti zna-
ajan izvor AGE-a koji za nas predstavljaju stalan faktor rizika
budui da mogu izazvati kardiovaskularne smetnje, oteenje bu-
brega i druga oboljenja
16
. Izvorni dokument s rezultatima istrai-
vanja veoma je opiran i sadri podatke o svojstvima 250 razliitih
namirnica, pripremljenih na nekoliko raznih naina. Ovdje sam,
ilustracije radi, izabrala po nekoliko namirnica iz svake skupine:
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Naziv namirnice Porcija
(g/ml)
AGE/porcija
(kU/po porciji}*
Jabuka, sirova 100 13
Jabuka, peena 100 45
Banana 100 9
Cantaloupe 100 20
Rajica, sirova 100 23
Sok od narane, svjee iscijeen 250 1
Sok od narane, utetrapaku 250 14
Avokado 30 473
Maslac 5 1324
Mazivi sir, Philadelphia 30 3265
Maslacod kikirikija, rafiniran 30 2255
Majoneza 5 470
Hrenovka goveda, kuhana 7min 90 6736
Hrenovka goveda, na rotilju5min. 90 10243
Pilea prsa bez koe, sirova 90 692
Pilea prsa bez koe, kuhana 1 sat 90 1011
Pilea prsa bez koe, prena 8 min. 90 6651
Pastrva, sirova 90 705
Pastrva, prena 25min. 90 1924
Sir Parmezan, nariban 15 2535
Tom, sirov
90 709
Tofu, pirjan 90 3447
46
/
Po g l a v l j a 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E
Naziv namirnice Porcija
(g/ml)
AGE/porcija
(kU/po porciji)*
Penino slatko vrhnje, instant 175 189
Tijesto, kuhano 8 min. 100 112
Tijesto, kuhano 12min. 100 245
Tijesto sa sirom, zapeeno 100 4047
Krumpir, bijeli kuhan 25min. 100 17
Krumpir, bijeli pren kod kue 100 694
Krumpir,bijeli pren u restoranubrze hrane 100 1522
Chips, industrijske proizvodnje 30 865
okoladni kolaii, industrijski 30 505
Jemeni kolai s groicama 30 411
Krekeri sa sirom 30 549
Napitak od kakaa, tetrapak 250 656
Mlijeko, punomasno 250 12
Milijeko, nemasno 250 1
Mlijeko, nemasno, mikrovalka 1 min. 250 5
Mlijeko, nemasno, mikrovalka 2min. 250 19
Mlijeko, nemasno, mikrovalka 3 min. 250 86
Zamjena za majino mlijeko, dojenad 30 146
Majino mlijeko, svjee 30 2
Pizza, tanko tijesto 100 6825
Topli sendvi sa sirom 100 4333
47
TABELA1. Sadraj molekula krajnjih proizvoda uznapredovale glikoksidacije
(AGE) uodabranimnamirnicama
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a G o u t e n k o
Ova vrijedna znanstvena studija pokazuje razornu mo kuhanja,
osobito na visokim temperaturama, te kako ona, sa svakom do-
datnom minutom zagrijavanja, drastino raste. Kuhanjem na vi-
sokim temperaturama u naoj se hrani stvara znaajna koliina
AGE-a, tetnih tvari koje ubrzavaju starenje i od kojih se moemo
razboljeti.
Znanstvenici koji prouavaju AGE u svojim studijama navode
da je stvaranje AGE-a i poprenih atomskih veza uzrokovanih
AGE-om u normalnim uvjetima ireverzibilan proces. Meutim,
na temelju vlastitih iskustava i promatranja, ja vjerujem da se
AGE i popreni spojevi atoma nastali njegovim djelovanjem ipak
dadu - barem djelomice - razgraditi, tako da se u prehrani povea
omjer svjeeg voa i povra i istodobno smanji unos masti. Oso-
bno poznajem ljude kojima su se jetrene pjege znatno smanjile
nakon to su nekoliko mjeseci jeli preteito sirovu hranu. Jedno
drugo istraivanje pokazalo je da se, skratimo li vrijeme i snizimo
temperaturu kuhanja hrane koju pacijenti uzimaju, moe znatno
smanjiti koliina AGE u krvi i tako usporiti napredovanje arteri-
oskleroze, dijabetesa i bubrenih bolesti
17
.
Pretpostavljam da e za mnoge moje itateljice i itatelje sve ove
izriito negativne injenice o posljedicama kuhanja hrane biti
pravo iznenaenje, moda ak i ok. Doista, kako je mogue da
jedna tako opeprihvaena navika kao to je kuhanje hrane bude
toliko kodljiva? to se u stvari dogaa s naom hranom kada je
kuhamo, parimo ili peemo?
Vano je shvatiti da proces pripreme hrane, bilo da peemo finu
pitu od jabuka ili da samo nekoliko minuta kuhamo jaje, uklju-
uje izlaganje namirnica temperaturi. Iz kemije znamo da pri
djelovanju topline na materiju dolazi do endotermikih kemijskih
reakcija. Sve kemijske reakcije ukljuuju stvaranje ili razbijanje
atomskih veza. To znai da u procesu kuhanja molekule u 'na-
mirnici dobivaju ili gube atome i time poprimaju posve druga
svojstva, postaju druge molekule. Primjerice, svjei yam bogat je
48
/
Pog l avl j i e 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E
vitaminima A, C, E, K i B/6/, kao i kalcijem, fosforom, natrijem,
magnezijem, te proteinima i ugljikohidratima.
Ti su hranjivi sastojci neobino korisni za ljudski organizam.
Kako kuhanje utjee na hranjive sastojke u yamu
7
. Prema dr. Ga-
brielu Cousensu
18
, 50% proteina kuhanjem postaje neiskoristivo,
kuhanjem se unitava 60-70% vitamina te dramatino smanjuje
koliina ostalih, za zdravlje korisnih, hranjivih sastojaka. Na mje-
stu unitenih hranjivih sastojaka najee emo nai akrilamid,
AGE i druge sastojke koji mogu uzrokovati razliita degenerati-
vna oboljenja.
Znanstvenike diljem svijeta zabrinula su ova najnovija otkria o
kuhanju namirnica. Godine 2003. prof. Vincenzo Fogliano iz Ita-
lije predloio je da se na europskoj razini pokrene istraivanje o
utjecaju to ga kuhanje namirnica moe imati na ljudsko zdravlje.
Dvadeset sedam europskih zemalja potpisalo je taj sporazum pod
radnim naslovom: Termiki obraena hrana: mogue posljedice
po zdravlje
19
. Zemlje sudionice uplatile su trideset milijuna eura
u zakladu za ovo istraivanje, koje se sada paralelno provodi na
brojnim europskim sveuilitima.
49
Poglavlje 5.
TO JE TO I VOT?
Gdje ima ljubavi ima i ivota.
- Mahatma Gandhi
Koji je najvaniji sastojak ljudske prehrane? Jesu li to proteini?
Ugljikohidrati? Masti? Vitamini? Minerali? Sve su ove kompo-
nente bitne, ah ja smatram kako je najvaniji sastojak ljudske pre-
hrane ivot Unosimo li kuhanjem namirnica vie ivota u svoju
obroke? Naalost, upravo suprotno: kuhanjem nepovratno uni-
tavamo ivot u naoj hrani.
Za ilustraciju emo uzeti dvije sjemenke badema. Jedna je sje-
menka sirova, druga preprena. Na prvi pogled one se ne razli-
kuju i mnogi e nutricionisti tvrditi kako sadre jednaku koliinu
hranjivih sastojaka. Ipak, hajdemo te dvije sjemenke staviti u plo-
dnu zemlju i priekajmo neko vrijeme. Ona preprena ubrzo e
istrunuti, ah sirova bademova sjemenka nee. Mudra, mala sirova
kotica uspjet e ostati netaknuta do proljea. Kad voda iz oto-
pljena snijega otkoi inhibitore, ona e se raspuknuti i bademova
e sjemenka poeti rasti i izrast e u veliko, lijepo drvo koje e
svake godine raati tisuama novih badema. Iz preprene bade-
move sjemenke nikada nita nee izrasti.
Oigledno, izmeu sirovog i preprenog badema postoji golema
razlika. Ta razlika jednako je bitna kao i razlika izmeu ivota i
smrti. Zamislite da negdje u svom organizmu trebate jedan to-
no odreen hranjivi sastojak. Biste li eljeli taj hranjivi sastojak
50
P o g l a v l j e 5 . / ST O J E T O I V O T ?
dobiti iz badema u kojemu nema ivota ih iz onoga ija je svaka
stanica ispunjena ivotom?
Svatko od nas je iv. Svi mislimo da o ivotu znamo sve. Ipak, zna-
mo li mi stoje ivot zapravo? Ovo je pitanje vie nego sloeno - na
njega, u stvari, nema odgovora. Upravo tako, do dana dananjega,
univerzalna definicija ivdta nije postavljena. Veina znanstve-
nika uglavnom prihvaa da je ivot karakteristino stanje orga-
nizama koji pokazuju sljedea zajednika svojstva:
- graeni su od stanica;
- glavni su im sastojci ugljik i voda, u sloenim spojevima;
- imaju metabolizam;
- imaju sposobnost rasta;
- reagiraju na podraaje;
- razmnoavaju se;
- imaju sposobnost prilagodbe kroz prirodnu selekciju.
Svaka jedinka s gore navedenim svojstvima smatra se ivom
1
.
Uvjerena sam da je ova definicija, sa znanstvenoga gledita, tona.
Za mene je, meutim, ivot neto mnogo uzbudljivije od jedinke
koja reagira na podraaje i ima sposobnost rasta. Evo kakvo je moje
osobno poimanje znaenja rijei ivot.
Kako znam da sam iva? Ne po tome to se kreem, jer i automobili
se kreu, premda nisu ivi. Ne po tome to diem, jer i usisava za
prainu takoer die. Ne po tome to se smijeim, u svakoj pro-
davaonici igraaka nai ete igrake koje se smijee. Smatram da
pitanje to je tb ivot? pripada u podruje mistike i da ivot ne
podlijee nikakvim znanstvenim mjerilima.
Ja svoju ivost spoznajem kroz osjeaje koji dolaze iznutra. Vla-
stitu prisutnost osjeam u svome tijelu. Ja osjeam da jesam ivot
u svome tijelu. Meni je do toga ivota stalo vie nego do samoga
moga tijela, jer nee me biti briga za moje tijelo nakon to moj ivot
zavri. Ja svoje tijelo cijenim samo dode dok je u njemu moj ivot.
5 1
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vi eto r ta Bo u t e n k o
Sljedee jednostavno pitanje jest: Gdje se u mojem tijelu nalazi
ivot? Je li on samo u mojoj glavi, u mojem srcu, u mojim prstima
ili samo u onim dijelovima tijela koji se kreu? Osjeam da je i-
vot posvuda u mojem tijelu, u svakoj od 75bilijuna mojih siunih
stanica.
Ja vidim ivot kako izbija iz ljudskog pogleda. Kae se da su oi
prozori due. Zato se, doknekoga gledamo u oi, uvijek osjeamo
pomalo nelagodno? Ja, recimo, lutku mogu gledati u oi bez imalo
nelagode. Ali kad ovjeku pogledam u oi, u meni e se nedvojbe-
no pokrenuti neki osjeaj, ponekad ak i veoma snaan. Znam da
oima mogu mnogo toga osjetiti. Mogu, primjerice, uvijek osjetiti
gleda li me neka osoba iz velike udaljenosti, moda s druge strane
nogometnog igralita, ih ne gleda. Mnogo sam se puta pitala kako
je to mogue? Ta, zjenica ljudskoga oka siuna je poput slova u
knjizi. I premda ne mogu itati knjigu s druge strane nogometnog
igralita, s apsolutnom sigurnou mogu rei gleda U me neki prija-
telj s te udaljenosti, zato to u pri susretu naih pogleda osjetiti po-
vezanost s tom osobom. Svijest da u sebi nosim tako velianstvenu
mo koja se zove ivot ispunja me radou i zahvalnou.
ivot je u svakoj pojedinoj stanici naega tijela, a moda ak i izvan
njega. Jedanput smo moj suprug i ja sudjelovah na nekom specijali-
ziranom sajmu zdravlja u Kanadi. Ubrzo nakon dolaska otkrili smo
tand za naprednu fotografiju gdje ste mogli dobiti fotografiju
elektromagnetskog polja cijeloga tijela snimljenu posebnom kame-
rom. I Igor i ja dah smo si nainiti te snimke. Bili smo zapanjeni
otkriem da je na fotografijama naa energija zauzimala mnogo
vie prostora od naih fizikih tijela, a izgledala je poput pravilno
oblikovana, ovalna oblaka. Nakon to smo proveli dva duga, na-
porna dana na izlobi, otili smo da nas ponovno snime. Ovaj smo
put bih razoarani jer je nas energetski oblak bio mnogo manji i
vie nije bio pravilna oblika. Iz tog sam zakljuila da se naa ivotna
energija, ovisno o onome to radimo i kako ivimo, neprekidno
mijenja.
' P o g l a v l j e S. / ST O J E T O I V O T ?
Iz biologije znamo da siune organele unutar biljnih stanica,
zvane mitohondriji, razbijaju molekule ugljikohidrata i eera
kako ih pretvaraju u energiju. Te su organele ive i neprekidno
zaposlene, ah samo dok je i biljka iva, nipoto nakon to je sku-
hamo. Zato je hrana, koja u sebi sadri ivot, za ljude od nepro-
cjenjive koristi. Od mnogih sam ula daje prva promjena koju su
kod sebe osjetili, kad su prestali jesti kuhanu hranu, bio dramati-
an porast energije.
Divlje ivotinje nagonski se priklanjaju svjeijoj hrani, hrani sa
vie ivota. Koze, zeevi i konji uvijek e, ukoliko mogu birati,
izmeu sijena i svjee trave, izabrati travu. U prirodi moemo
nai bezbroj stvorenja koja ive iskljuivo od ive hrane. Primje-
rice, gusjenica sa otoka Maui hrani se iskljuivo ivim puevima.
Veina paukova jede iskljuivo ive muhe i sitne kukce i nikada
ne bi pojela uginulog insekta. Ako ste ikada imali za kunog lju-
bimca gutera, znate da bi guteri prije uginuli od gladi nego po-
jeli mrtvog kukca, ak ni ako je upravo ulovljen. Gepard se hrani
iskljuivo svjeim mesom, pojede taman toliko da utai glad.
Naravno, postoje i ivotinje kao to su leinari, muhe i drugi strvi-
nari koji se hrane trulom hranom, ukljuujui i meso. Meutim,
ak ni te ivotinje svoju hranu ne kuhaju. One takoer dobivaju
ivot iz te hrane, ali na drugi nain - u obliku mikroorganizama.
Njihov je organizam prilagoen probavljanju hrane koja trune.
Ta stvorenja obino imaju izuzetno visoku koncentraciju elua-
ne kiseline koja im slui za ubijanje patogenih bakterija.
Divlja stvorenja koja jedu svoju prirodnu hranu rijetko obolijeva-
ju od degenerativnih bolesti. Za razliku od pripitomljenih ivoti-
nja kod kojih gotovo da moete oekivati da e oboljeti od raka,
dijabetesa, artritisa i drugih bolesti tipinih za ljude na standar-
dnoj amerikoj prehrani. Sve vei broj veterinara tvrdi kako je
danas gotova hrana za kune ljubimce glavni uzrok obolijevanja i
prerane smrti kod pasa i maaka. U prosincu 1995. godine u bri-
tanskom je veterinarskom asopisu objavljena znanstvena studija
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
u kojoj se tvrdi da gotova hrana za kune ljubimce slabi imunitet i
oteuje jetra, bubrege, srce i ostale organe. Ovo istraivanje, koje
je prvi proveo dr. Tom Lonsdale, ponovilo je i Australsko veteri-
narsko drutvo i dolo do istih rezultata
2
.
Dr. Gyorgy Kollath iz Karlove bolnice u Stockholmu predvodio
je jedno slino istraivanje na ivotinjama. Kad su rnladim ivoti-
njama davali kuhanu i industrijski obraenu hranu one su isprva
izgledale zdravo. Meutim, kad su iste ivotinje odrasle, poele su
starjeti mnogo bre nego to je prirodno, a pokazivale su i sim-
ptome kroninih degenerativnih bolesti. ivotinje u kontrolnoj
skupini, koje su odrasle na sirovoj hrani, starjele su mnogo spo-
rije i kod njih nisu otkrivene degenerativne promjene. U priro-
di vidimo da divlje ivotinje jedu iskljuivo sirovu hranu bogatu
enzimima i nisu podlone degenerativnim oboljenjima od kojih
pate ljudi
3
.
Vjerujem kako je dolo vrijeme da napokon prepoznamo najva-
niji sastojak nae prehrane - ivot - tu nevidljivu, ali neprocjenji-
vu vrednotu, i njegovu vanost za nae zdravlje.
Poglavlje 6.
VAE TIJELO NI KADA NE GRIJEI
Nae fiziko tijelo posjeduje mudr ost koja nama, to ga na-
stanjujemo, nedostaje. Mi mu daj emo posve besmi sl ene nare-
dbe.
-Henry Miller
Ne bi li bilo sjajno kad bi se va automobil, kad god se pokvari,
sam popravio? To vam zacijelo zvui fantastino, ali vae divno
tijelo upravo to moe! Kad se poreete, krv ispere prljavtinu i
zapeati ranu; koa poinje bre rasti i ve za nekoliko dana vaoj
povredi nema ni traga. Progutate li neto otrovno, va e se or-
ganizam pobrinuti da pomou prolijeva ili povraanja neeljenu
tvar to prije izbaci iz sebe. U sluaju povrede nae tijelo tono
zna kako e samo sebe najbolje popraviti.
Svako ivo bie predano radi na svom preivljavanju, na produ-
enju vlastita ivota do maksimuma. Svaki e organizam dati sve
od sebe kako bi se prilagodio svakoj promjeni u okolini, a sve u
svrhu vlastita opstanka. Ovo se udo naziva Zakon o samoodr-
anju. Taj zakon vrijedi oduvijek i zauvijek e vrijediti. Za njega
ima beskrajno mnogo dokaza koji se mogu vidjeti u svakoj vlati
trave to se s mukom probija kroz beton, u svakom kuniu koji
prema godinjem dobu mijenja boju krzna i u svakom ljudskom
biu koje uspjeno preivljava u dananjem svijetu punom uvi-
jek novih izazova. Uvijek se iznova iznenadim kad shvatim da
taj zakon, na razne naine, upravlja ponaanjem svakoga od nas.
55
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Kad jednom shvatimo o emu taj vaan zakon govori, prestajemo
strahovati od toga da bi se nae tijelo, iz nekog tajanstvenog razlo-
ga, moglo razboljeti te da bi nas ta bolest mogla ubiti. Nae tijelo
predano skrbi o naem preivljavanju, ne o naoj smrti. Simpto-
mi bolesnih stanja, koje organizam sam razvija, kao to su kaalj,
kihanje, vruica, bol i visok krvni pritisak, zapravo su nastojanja
tijela da preivi. I pravo je udo kad nakon uzimanja lijeka ozdra-
vimo, jer najvjerojatnije nismo ozdravili od lijeka, nego usprkos
njemu. alosti me injenica to tu pogrenu predodbu o lijee-
nju dijele ak i mnogi pripadnici zdravstvene struke, voljela bih
da znanstvenici vie razmiljaju o tome kako da svom organizmu
pomognemo da se sam izlijei od bolesti, umjesto da lijeimo nje-
zine simptome. Uklanjajui simptome bolesti, mi zapravo osuje-
ujemo pametne poteze svoga mudrog tijela.
U skladu sa Zakonom o odranju vrsta, nae se tijelo nepreki-
dno prilagodava promjenama u svojoj okolini, ukljuivi i one
tetne kao to su zagaenje, radijacija, buka, nedostatak Suneva
svjetla i.t.d.. Po istom se naelu nae tijelo moralo prilagoditi i
unosu tetnih sastojaka iz hrane: jednostavno je razvilo nov obra-
zac ponaanja koji mu omoguuje da se na najbolji mogui na-
in nosi s novonastalom situacijom. Taj rtovi obrazac ponaanja
moe brzo prerasti u naviku, to ne znad da vae natprosjeno
inteligentno tijelo osjea neodoljivu potrebu za tetnim tvarima,
ve da se jednostavno priviknulo na otro-ve. Meni je zadivljujue,
gotovo nevjerojatno, to ljudsko tijelo uspijeva preivjeti uspr-
kos mnogobrojnim tetnim utjecajima kojima je danas izloeno.
Spomenimo samo puenje, drogiranje ili pretrpavanje tetnom
hranom zasienom kemikalijama. Sve vei broj ljudi znatan dio
ivota provodi u zatvorenom prostoru, b;z svjeeg zraka i Sun-
eva svjetla, gdje nepokretno sjede, okrueni elektromagnetskim
poljima visoke voltae i radijacijom te udiu ustajao, zagaen
zrak. Svakodnevno se tuiraju vodom purom fluora i klora, izlo-
eni su stalnom stresu i t.d., a povrh svegu stjeu i bezbroj sitnih
5 6
Po g l a v l j e 6 . / V A S E T I J E L O N I K A D A NE G R I J E I
navika kao to su noenje visokih potpetica i minkanje, spavanje
na mekoj podlozi, noenje tamnih naoala, ispijanje kave, kon-
zumiranje slatkia i mnoge druge, koje na prvi pogled izgledaju
bezazlene, a zapravo nam dodatno optereuju organizam. Trebale
su mi godine da shvatim da su mnoge navike, koje su mi s lju-
bavlju usadili jo u djetinjstvu, zapravo tetne. I moram priznati
da sam u meuvremenu promijenila toliko tih opeprihvaenih
navika te ih se ovdje, poneto i iz straha da ne izgubim kredibili-
tet, ne usuujem sve ni nabrojati. Mogu, meutim, rei da sam,
upravo zahvaljujui tim promjenama, mnogo zdravija i da mi je
ivot ljepi.
Danas je ivot postao toliko zamren da smo prinueni skupo
plaati razne teajeve, radionice i seminare kako bismo stekli
osnovna znanja koja su svakoj ivotinji priroena. Vie nisu naj-
popularniji teajevi s temama kao to su, recimo, Ima li ivota
na Marsu? ili Kako postati milijuna, ve oni na kojima se ue
osnovne stvari, primjerice, kako i to jesti, kako spavati, kako pra-
vilno trati i kako se opustiti. Potreban nam je netko da nas naui
kako da uspravno stojimo, kako da pravilno sjedimo, kako da vi-
dimo bez naoala, kako da vjebamo i kako da spontano izrazimo
svoje osjeaje. Obraamo se profesionalcima da nas upute koliko
vode da pijemo, kako a diemo, ak i kako da obavljamo nudu.
Neko su nam sve te stvari bile prirodne. Pokuavam si predoiti
kako je izgledao ivot prirodnog ljudskog bia, ali mi ne uspije-
va.
Svatko od nas vi s tisuama prilagodbi to ih je nae tijelo mo-
ralo proi kako bismo uope preivjeli. Za svaku od njih plaamo
sve loijim zdravljem i sve kraim ivotnim vijekom. Do boljeg
zdravlja moemo doi samo kroz oslobaanje organizma od te-
reta prilagodbe. Koliko god bio malen, svaki na korak u smjeru
prirodnog ivota znai pozitivan pomak. Sigurno emo se bolje
osjeati ako, primjerice, jedemo vie voa i povra, nou spavamo
kod otvorena prozora, nosimo odjeu od prirodnih materijala,
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
pijemo negaziranu vodu, vjebamo, redovito se izlaemo suncu,
ako se ne suspreemo od kihanja, zijevanja ili od protezanja, te
ako izbjegavamo stresne situacije. Bolje emo se osjeati i ako
iskljuimo elektrine aparate, kad nisu u uporabi, i odmorimo-se
od tetnog elektromagnetskog zraenja, ako smanjimo uporabu
sapuna i kemikalija, ako kupujemo organski uzgojeno voe i po-
vre te izvrimo druge sitne zahvate, ukljuivi i obradu mikro-
valke ekiem.
Nitko, meutim, u svoj ivot ne bi trebao unositi ovako drastine
promjene samo zato to to preporua neki autoritet. Uvijek pri
tom treba pratiti reakcije vlastitog tijela. Ako se osjeate bolje,
nastavite. Ja sam se, na primjer, prije spavanja obiavala dobro
najesti. Kad sam veeru poela jesti ranije, najmanje dva sata prije
spavanja, odmah sam poela bolje spavati. Moj organizam poka-
zao mi je da mu ta promjena odgovara i ja sam usvojila tu novu
naviku. Uvidjela sam da ve i te male promijene dobro djeluju na
moje zdravlje i raspoloenje.
Ponekad se na organizam tako grevito dri svojih tetnih navi-
ka, te mora proi dosta vremena da se pomaci nabolje, kad s tim
navikama prekinemo, uope osjete. Osobno sam neko, primje-
rice, voljela spavati na mekanom madracu. Onda sam proitala
neki lanak u kojemu se opisuju prednosti spavanja na tvrdoj po-
vrini. Pokuala sam spavati na podu, ali sam se budila s takvim
bolovima u leima da sam odmah odustala. Mnogo godina ka-
snije bila sam na jednom izletu u brdima, gdje sam mjesec dana
spavala na zemlji. Tako sam slatko spavala, kao nikada u ivotu.
Otada spavam na tvrdoj podlozi. tovie, danas me od spavanja
na mekanom bole lea.
Savjetujem vam, dakle, da se uvijek oslanjate na vlastitu intuiciju,
na vlastiti instinkt i vlastito iskustvo. Ne bih eljela da neto inite
samo zato to vam netko koga smatraju strunjakom - ukljuuju-
i tu i mene - tako kae. Svatko od nas posebna je jedinka s razli-
itim tjelesnim potrebama. Svatko je za sebe najbolji strunjak.
/
: P o g l a v l j e 6 . / V A 5 E T I J E L O N I K A D A NE G R I J E S I
Pokuajmo s eksperimentom. Ukoliko ste danas otili na tand
s organskom hranom i izabrali ondje jedno voe, to bi to bilo?
Kruka, jabuka, narana, smokva, papaja, banana, groe, avoka-
do, mango ili trenja? Mislite li da bi svatko tko ita ovu knjigu
izabrao isto voe? Najvjerojatnije ne bi. Svatko je od nas drukiji.
Vae tijelo najbolje zna to mu je potrebno. Sutra ete moda po-
eljeti neko drugo voe ili neto novo. Dopustite svome tijelu da
vas vodi.
Vae je tijelo uvijek spremno djelovati u vau korist. Zamislimo
da estica praine leti prema vaem desnom oku. Na koje ete oko
zamiriti? Na desno, dakako. Ne moe se dogoditi da, zabunom,
umjesto na desno oko, zamirite na lijevo, jer vae tijelo nikada ne
grijei. Mi smo stvoreni savrenima. Kad podcjenjujemo mudrost
prirode, kad ne sluamo poruke koje nam alje tijelo, zapadamo u
nevolje. Uzmimo, primjerice, vruicu. Uvjerena sam da vruica,
ako ju je moje tijelo izazvalo, neemu slui. Znanstvenici smatra-
ju da se organizam, podizanjem tjelesne temperature, brani od
patogenih uzronika upalnih procesa, inei im boravak u naem
organizmu neugodnim. Koji je uobiajen odgovor na vruicu u
naoj kulturi? Aspirin. Imamo li mi manjak aspirina u krvi? Za-
to uzimamo aspirin? Aspirin blokira djelovanje enzima i moe
prouzroiti krvarenje u gastroenterolokom sustavu
1
. Nae tijelo
ne oekuje od nas tako okrutan postupak, ali se, bez obzira na to,
nastavlja boriti za nae preivljavanje. Nakon to smo uzeli aspi-
rin, organizam svoje snage, angairane na procesu ozdravljenja,
smjesta preusmjerava na eliminiranje aspirina iz organizma, jer
uvijek se prvo bavi otklanjanjem najvee prijetnje. Kad je rije o
aspirinu, organizam je tu prinuen uloiti golem napor, od koje-
ga se esto toliko iscrpi te mu ak i odravanje normalne tjelesne
temperature predstavlja problem.
AH, kao da to nije dovoljno, kad osjetimo da su nam snage na
izmaku mi se, po dobrom starom obiaju, nastojimo okrijepiti te-
kom hranom, primjerice pileom juhom. Najee nam se, me-
59
U 12 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / . V i c t o r i a Bo u t e n k o
utim, dogaa da, kad smo bolesni, izgubimo tek. Poruka koju
nam tijelo alje glasi: Ne jedi! Meutim, mi svejedno mislimo
da trebamo jesti kako bismo povratili snagu. I ja sam svoju dje-
cu, kad su imala vruicu, hranila pileom juhom. U veini slu-
ajeva hranu nisu bili u stanju zadrati. Reagirajui na unoenje
hrane u fazi Ne jedi!, bolestan organizam nastoji izbaciti hra-
nu iz eluca, kako bi to vie energije mogao uposliti na procesu
ozdravljenja. Probavljanje teke hrane ozbiljno bi iscrpilo zalihe
energije koja je bitna za ozdravljenje. Suradnja s vlastitim tijelom
uvijek je najkrai put do zdravlja. Umjesto da suzbijamo vruicu,
trebali bismo jesti laku hranu i to vie se odmarati te tako po-
moi svom organizmu da sauva to vie energije.
Drugi primjer podjednako korisnog (premda neugodnog) sim-
ptoma jest proljev. Prema znanstvenim istraivanjima
2
, proljev je
obrambeni mehanizam kojim organizam pokuava smanjiti na
minimum vrijeme dodira izmeu uzronika crijevnih zaraza, ili
unesenog otrova, i sluznice crijeva.
Dok ovo piem, prisjeam se kako sam prije i sama esto ima-
la simptome kao to su vruica i proljev. Ali, otkako sam poela
ivjeti prirodnijim nainom ivota, ve godinama nisam bila bo-
lesna. Uzimajui lijekove kako bismo suzbili vruicu, proljev ih
druge simptome, radimo protiv vlastita tijela koje, u svojoj pre-
velikoj mudrosti, nikada ne grijei. Sluajui paljivo vlastito tije-
lo, svi moemo doznati to trebamo uiniti kako bismo se bolje
osjeali.
eljela bih vam ispriati priu o tome kako sam ja poela oslu-
kivati svoje tijelo. Prije nekoliko godina, otprilike dva mjeseca
nakon to je moja obitelj prela na sirovu prehranu, djeca su po-
ela osjeati elju za raznim voem. Sergej je uglavnom elio jesti
mango i borovnice, dok je Valja eljela masline, grejpfrut i smo-
kve. Kad bih Sergeju dala mango, zaas bi ga pojeo i odmah traio
jo. Otila sam dakle i kupila pet kila manga, raunajui da e mu
trajati cijeli tjedan. Sve je pojeo u jednom danu, i to zajedno s lju-
60
\ Po g l a v l j e 6 . / V A S E T I J E L O N I K A D A NE G R I J E S I
skom, i potom izjavio: teta to toga manga nema vie! Isto se
dogodilo i s borovnicama. Kupila sam mu kilu borovnica i cijelu
ju je odjednom pojeo.
Valji su se sviale smokve. Traila je da joj kupim svjeih smoka-
va, suhih smokava, crnih smokava, zelenih smokava. Smokava joj
nikada nije bilo dosta, ah voljela je i masline i grejpfrut.
Toga smo ljeta posjetili dr. Bernarda Jensena, klinikog nutrici-
onista svjetskog glasa. Pitala sam dr. Jensena to bi Sergej trebao
jesti kako bi se izlijeio od dijabetesa. Dr. Jensen je pogledao u
svoje knjige i rekao mi da je za Sergeja najbolje da jede mango i
borovnice. Bila sam zapanjena. Pitala sam ga zatim to bi Valja
trebala jesti da izlijei astmu. Odgovorio je: Smokve, masline i
grejpfrut. Nisam mogla vjerovati svojim uima. Rekla sam: To
je upravo ono to moja djeca stalno trae! Dr. Jensen me je tada
upitao to ja najradije jedem. Odgovorila sam da zapravo i ne
znam, budui da uvijek jedem ono to je na rasprodaji.
Dr. Jensen mi je pomogao da shvatim kako na organizam osjea
prirodnu potrebu za hranom koja pomae pri ozdravljenju. Mla-
da djeja tijela uspostavila su s djecom vezu bre nego to je moj
jadni, zbunjeni, odrasli organizam to mogao sa mnom. Suprug i
ja otada smo obraah vie pozornosti na ono to nam naa tijela
poruuju, pa smo ve nakon nekoliko tjedana tono znali to e-
limo jesti.
Danas svatko u mojoj obitelji jede neto drugo, ak i kad sjedimo
za istim stolom. Sada znam, kad osjetimo potrebu da pojedemo
neto zdravo (ne kavu ili krafnu) to znai da su naem organizmu
potrebni posve odreeni, hranjivi sastojci.
Ljudsko tijelo divno je i mudro, mnogo mudrije no to moemo
zamisliti. Zapamtite: vae tijelo nikada ne grijei.
6 1
Poglavlje 7.
TO JE JEO PRAOVJEK
Povijest nas ui svemu, ak i budunosti.
- Alphonse de Lamartine
Jednom davno, kad sam jo bila mala djevojica, otac me je poveo
sa sobom na jedno arheoloko nalazite u blizini Azovskog mora.
Ondje su znanstvenici radili na iskopinama starog grkog grada
Tanaisa iz 5. stoljea pr. Kr. S iznenaenjem smo otkrili da se taj
drevni grad nalazi duboko pod zemljom. U posljednjih dvadeset i
pet stoljea postupno ga je prekrio sloj od gotovo deset metara ze-
mlje. Da stignemo do njegovih uskih uliica i siunih kamenih
nastamba okruenih kamenim ogradama, morali smo se spustiti
mnogim stubama. Tanais je bio izvrsno ouvan i bilo ga je lako
zamisliti napuena ljudima. Bila sam kao opinjena osjeajem
fizikog dodira s prethistorijskim ivotom.
Osim same etnje ulicama Tanaisa doputeno nam je bilo dota-
knuti i neke upravo iskopane artefakte. Mnogo malih, razbijenih
i nevanih komadia grnarije ostalo je, nakon to su ih arheo-
lozi temeljito prouili, leati na nalazitu. Pronali smo mnotvo
sitnih fragmenata keramikih posuda prekrivenih udnim uzor-
cima. Nikada neu zaboraviti jednu okaminu ribe veoma neobi-
na oblika, koja je djelovala kao da je nedavno osuena. Odmah
sam tu, dvije tisue i petsto godina staru, ribu poeljela ponijeti
sa sobom u kolu, ah im sam je taknula vrcima prstiju ona se
pretvorila u prah.
62
P o g l a v l j e 7 . / ST O J E J E O P R A O V J E K
Ponovno sam, ne tako davno, slinu opinjenost osjetila itajui
o neto recentnijim arheolokim otkriima. U lanku se govorilo
o trinaest najstarijih ljudskih kostura iskopanih u Istonoj Africi'.
Znanstvenici su utvrdili da su stari 3,6 milijuna godina i nazvali
ih prvom obitelji. Tim su hominidima kosti prstiju bile zakri-
vljene, to znai da su ta stvorenja bila spretni penjai. Zubna im
je caklina bila izuzetno vrsta, a kutnjaci iroki i etvrtasti, to je
tipino za stvorenja koja se hrane lisnatim biljem
2
. Znanstvenici
vjeruju da su ti praljudi veinu vremena provodili u kronjama
drvea koje im je prualo zatitu od grabeljivaca i osiguravalo
dovoljnu koliinu zelenog lia - to je bio razlog njihove prilago-
dbe na ivot na drveu.
Ti praljudi, poznati kao australopitekusi, ivjeli su u Istonoj Afri-
ci. U to je doba podruje Istone Afrike bilo pokriveno tropskom
praumom. Meni je posve logino to su nai preci ivjeli u tropi-
ma budui da su im velika koliina padalina, visoka vlanost i vi
:
soke temperature tijekom cijele godine osiguravali obilje hrane.
Od ljudi to su proputovali tropske praume ula sam nevjeroja-
tne prie o bezbrojnim vrstama voa, najrazliitijih oblika, velii-
na i boja. Kod nekih vrsta voa plodovi ak rastu izravno iz debla,
U tropskim praumama ima gotovo tri stotine vrsta voaka, a ve-
ina njih je samonikla.
Slatko, sono voe privlai ne samo ptice i sisavce nego i ribe,
kad se plod otkotrlja u vodu. Zahvaljujui obilju voa, veina ko-
pnenih ivotinja u tropskim praumama ivi u kronjama drvea.
Ondje gore takvo je obilje voa te neke od njih nikada i ne silaze
na umsko tlo. (Ja bih, kunem se, mogla tako ivjeti, samo kad bih
gore mogla smjestiti svoje raunalo!)
Na temelju svog istraivanja zakljuila sam da se praovjekova
prehrana u poetku sastojala od:
- voa svih moguih vrsta, kojega je bilo u izobilju;
- zelenog lia, jer su mnoge tropske biljke zimzelene i
imaju veliko lie, koje je veinom jestivo i izuzetno hranjivo;
63
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
- cvjetova, jer veina voaka ima lijepe, arene cvjetove koji su
slatki i hranjivi;
- sjemenki i oraastih plodova, jer su vaan izvor proteina;
- kukaca, jer 90% svih ivotinjskih vrsta u praumi ine upravo
kukci, od kojih je veina jestiva - prvi obroci kukaca dolazili su
zajedno s voem
3
;
- kore drveta, jer tropsko drvee ima izuzetno tanku i glatku
koru koja je esto jestiva i ugodna okusa (jedan takav primjer je
cimet).
Praovjek, koji je bio mnogo inteligentniji od ostalih stanovnika
tropske praume, znao je koja hrana ima veu hranjivu vrijednost
i skupljao ju je za sebe, ostavljajui onu manje vrijednu ostalim
vrstama. Budui da je bio bolje ishranjen bre se razmnoavao.
to je broj hominida vie rastao to se vie osjeala nestaica hra-
ne. Kako je biljne hrane bilo sve manje i manje, praovjek je prvo
poeo jesti sitne ivotinje, a potom preao i na one vee.
Velika veina ivotinjskih vrsta na naem planetu ima snanu
nagonsku potrebu da zatiti svoje izvore hrane, odnosno svoj i-
votni prostor. I u svakodnevnom ivom nailazimo na ivotinje
kod kojih se taj nagon za ouvanjem vlastitog ivotnog prostora
odrao. Nedavno sam posjetila jednu farmu kokoi u Kaliforniji
i silno se zaudila to je svim kokoima bio odrezan vrh kljuna.
Farmeri su mi objasnili da se kokoi, ukoliko nemaju dovoljno
prostora, meusobno krvolono kljucaju - do istrebljenja. Vidjela
sam i sama kako se kokoi, premda otupjela kljuna, meusobno
stalno napadaju i da mnoge od njih krvare. Sjeam se kako sam
kao dijete promatrala kokoi u bakinu stranjem dvoritu. One su
imale dovoljno prostora i nikada nisu jedna drugu kljucale.
Jednom sam sudjelovala na seminaru o ponaanju divljih im-
panza. Predava je bio dr. Hogan Sherrow koji je antropologiju
doktorirao na Sveuilitu Yale. Priao nam je kako je neko vrijeme
64
/
Po g l a v l j e 7 . / ST O J E J EO P R A O V J E K
ivio u afrikoj tropskoj praumi gdje je promatrao ponaanje tih
ivotinja. impanze su u svom svakodnevnom ivotu ostavljale
dojam brinih i pitomih stvorenja, ali to nipoto nije bio sluaj
kada se radilo o obrani ivotnog prostora. Otprilike jednom u
deset dana mujaci impanze odlazili bi na obilazak du grani-
ca svog posjeda i nemilosrdno ubijah svakog pripadnika neke
druge obitelji impanza, kojeg bi zatekli unutar tih granica. Pre-
tpostavljam da su se i praljudi, kad je u pitanju bio njihov ivotni
prostor, ponaali jednako borbeno.
Kako je broj hominida stalno rastao i njihova je potreba za hra-
nom bila sve vea. Tijekom tri milijuna godina, isprva neiscrpni,
izvori hrane postajali su sve siromaniji, a na podruju Istone i
Sredinje Afrike dolo je do zabrinjavajue prenapuenosti homi-
nidima. Naposljetku su bili primorani napustiti praumu i raseliti
se na sve strane. Do vremena pojave Homo sapiensa, prije oko 120
tisua godina, nai su se preci ve bili preselili to na Srednji istok,
to u Junu Afriku, to u Europu i Sredinju Aziju, a na kraju i u
Novi Svijet. Ta je seoba trajala stoljeima. Znanstvenici procje-
njuju da se to preseljavanje u nove postojbine dogaalo brzinom
od oko dva kilometra u osam godina
4
.
to su se nai preci vie udaljavali od tropskog pojasa, kvalitetna
biljna hrana postajala je sve oskudnija, a koliina joj je sve vie
ovisila o godinjem dobu. Kao i sva ostala iva bia koja imaju
sposobnost prilagodbe i praovjek se, kako bi preivio, morao
prilagoditi novonastalim ivotnim uvjetima: novoj klimi i novim
izvorima hrane koji su mu tada bili dostupni. U mnogim sam
raspravama sluala nagaanja o tome je li praovjek jeo meso ili
nije. Naravno da ga je jeo. Svatko bi od nas, da se nae u slinim,
neumoljivim uvjetima, jeo meso.
Danas sluamo prie o preivljavanju planinara, letaa na zma-
jevima, lovaca ili slobodnih penjaa na stijeni koji su se izgubi-
li u divljini. Iz njihovih pria doznajemo da su ti ljudi, kako bi
preivjeli, bili prinueni jesti kukce, gutere, sirovu ribu, gljive
U U K O R A K A 0 0 S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a ( L out enk s
a, ponekad, i vlastite cipele. Veina njih uspjela je na taj nain
preivjeti tek nekoliko tjedana. Praljudi, meutim, koji su ivjeli
prije 200.000 godina, morali su se iz godine u godinu boriti da
preive duge, hladne, zimske mjesece, i tako stoljeima. Prolazili
su kroz duga razdoblja gladi, a mnogi od njih umirali su od ne-
ishranjenosti. Jasno je da su hominidi, kako bi preivjeli, morali
jesti sve to im je bilo na dohvat, sve to gmie, leti, tri ili pliva.
Uloviti pticu (i pokupiti njezina jaja), kukca ih neku drugu sitnu
ivotinjicu bilo je mnogo lake nego uloviti koju krupniju ivo-
tinju, jedino to te sitne ivotinje nisu bile dovoljne ni za jednu
osobu, a kamoli za cijelo pleme. Jedna krupnija ubijena ivotinja
osiguravala je hranu veoj skupini ljudi i po nekoliko dana. To je
primitivnog ovjeka nagnalo da usavri svoju lovaku tehniku.
Meutim, praovjek se uvijek, kad god je to bilo mogue, nagonski
vraao biljnoj hrani, jer bilje je, osobito ono lisnato, prvobitni izvor
ljudske prehrane, to je danas i znanstveno dokazano.
33
Osim toga,
sakupljanje bilja nije bilo ni tako naporno ni tako opasno kao lov.
Primitivni ljudi sakupljali su i jeli mnogo vrsta biljaka, njihovo
lie, korijenje, plodove, sjemenke ili koru: zeljasto i gomoljasto
bilje, voe, oraaste plodove, sjemenke, bobice, cvjetove, gljive,
klice, koru drvea, morske alge i drugo. Teko moemo i zamisliti
koliko su razliitoga bilja jeh, moda na tisue vrsta. Profesor an-
tropologije Daniel Moerman u svojoj knjizi Autohtona amerika
etnobotanika {Native American Ethnobotany), nabrojao je 1649
vrsta jestivog bilja kojim su se hranili samo ameriki starosjedila-
ki narodi
5
. Zbog toga primitivne ljude ne zovemo samo lovci-
ma nego i sakupljaima jer oni su doista bili lovci-sakupljai.
Pokuavajui si predoiti prve ljude kako otkrivaju zrnje a potom
i kruh, zamislila sam sebe, prije 200 tisua godina, kako promrzla,
uplaena, bosonoga i gladna hodam umom, bez ikakve hrane ha
vidiku. to bih u toj situaciji uinila? Nakon uzaludna traganja za
kukcima, vjerojatno bih poela pretraivati umsko tlo. Moda
bih u travi pronala kakve suhe sjemenke. Sigurno bih ih kuala
a Pogledati Poglavlje 4. ove knjige.
66
P o g l a v l j e 7 . / 5T0 J E J EO P R A O V J E K
da vidim kakav im je okus. Bolje i suhe sjemenke nego nita. Jedino
to se neke od njih ne bi dale provakati. Moda bih se dosjetila pa
uzela kamen, smrvila sjemenke i tako ih uinila jestivima. Ukoliko
bih to sluajno uinila dok pada kia, za neko bih vrijeme shvatila
da smrvljene sjemenke pomijeane s vodom imaju bolji okus. Po-
navljala bih to i ponavljala sve dok ne bih izumila palentu, kruh,
kau i ostala jela od itarica. Tisuama godina ljudi su svoj kruh
jeh prijesan. Prvi kruh nije bio drugo do li smrvljeno sjemenje po-
mijeano s voom i ispeeno na kamenu koji je ugrijalo sunce.
Budui da su, kad je u pitanju konzerviranje biljne hrane, mo-
gunosti primitivnih ljudi bile ograniene, oni su u dugim, zim-
skim razdobljima bili prinueni loviti vie. Nagaam kako su
meso uglavnom jeli mukarci, jer ene, koje su gotovo stalno bile
ili trudne ih su dojile, nisu mogle esto odlaziti u lov (kao to
to nisu mogla ni djeca). Ako se nisu mogle najesti od otpadaka
koje su im ostavljali mukarci, ene su morale ii u potragu za
biljnom hranom ak i zimi, kad je ona oskudna i manje hranjive
vrijednosti.
Zanimljiva je injenica da se ratarstvom ovjek poeo baviti vie
od etiri tisue godina prije no to je poeo pripitomljavati i-
votinje, premda je uzgajanje bilja bio mnogo sloeniji proces od
pripitomljavanja ivotinja. Praljudi grablje i lopate nisu kupovah
u eljezariji niti su imali sredstva za natapanje polja, a sakupljene
sjemenke bilo je teko sauvati od glodavaca i ptica. Ipak su neka-
ko uspijevali orati, sijati, plijeviti, zalijevati, brati, prenositi i tako
dalje, mnogo prije nego to su poeli pripitomljavati ivotinje. U
usporedbi s tim, uloviti nekoliko divljih jaria i pripitomiti ih nije
moglo biti osobito teko.
Unato svemu, prvi tragovi koji upuuju na ratarski nain ivota
pronaeni su ak 11.000 godina pr. Kr, no ovjek je s uzgojem
bilja najvjerojatnije poeo i ranije, dok je, kako se ini, ivotinje
poeo pripitomljavati tek oko 7.000 g. pr. Kr, dakle vie od 4000
godina kasnije.
67
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V k t o r i a Bo u t e n k o
To znai da je biljna hrana vjerojatno bila najvanija kompo-
nenta prehrane naih predaka. Antropoloka su istraivanja
dokazala da je kod drevnih naroda, s obzirom na veliku povr-
inu na kojoj se ratarstvo istodobno pojavilo, biljna hrana bila
na visokoj cijeni. Ve se 11.000 godine (pr. Kr.) srp od zailjena
kremena upotrebljavao za konju divljeg ita
6
. Prije osam tisua
godina u drevnom su Egiptu uzgajali divlju penicu i jeam
7
.
Istodobno su drevni ratari na podruju dananje vicarske uzga-
jali leu, a na otoku Kreti bademe
8
. Prije sedam tisua godina u
Srednjoj Americi poeli su uzgajati bundevu, papriku, avokado
i ir. Prije pet tisua godina Kinezi su poeli uzgajati soju
9
. Ve
su tada u svojoj kuhinji upotrebljavali tri stotine i ezdeset pet
raznih zainskih trava (to je priblino deset puta vie od onoga
to moete nai na popisu poljoprivrednih proizvoda u mojoj
mjesnoj prodavaonice zdrave hrane)
10
. Prije etiri tisue godina
ratari iz Mezopotamije uzgajali su crveni luk, repu, grah, pori-
luk, zelenu salatu i enjak
11
.
Od tih drevnih vremena pa do danas bilje je - posebno ono ze-
ljasto - uvijek bilo vaan sastojak ljudske prehrane, osobito si-
romanije populacije. Seljaci su se uglavnom hranili zelenjem.
Ruski knjievni klasik Lav Tolstoj u svom romanu Rat i mir na-
pisao je da Ruski seljak ne gladuje kad nema kruha, nego kad
nema lobode
12
. (Loboda se danas smatra korovom)
Drugi se slian primjer moe nai kod njemakog pjesnika Jo-
hanna "VVblfganga Goethea koji primjeuje: Seljaci posvuda
jedu iak
13
.
Na ruskome i bugarskome jeziku osoba koja prodaje povre zove
se zelenik, to znai prodava zelenja. Danas je ta rije posve
pala u zaborav, moe se jo pronai jedino u starim knjigama i
rjenicima. injenica da se jo nalazi u rjenicima ukazuje na to
da je razmjerno nedavno izila iz uporabe. Iz klasine literature
znam da su zeleniki jo prije nepunih sto pedeset godina bili
itekako zaposleni, a danas su izumrli.
68
/
! Po g l a v l j e 7 . / ST O J E J EO P R A O V J E K
Mogli bi se pronai i mnogi drugi primjeri koji neizravno upu-
uju na istaknuto mjesto koje je razno sirovo bilje zauzimalo u
prehrani naih predaka sve do prije nekoliko stoljea, kada se
konzumacija kuhane hrane poela dramatino poveavati.
Stoljeima su ljudi meso, vjerojatno zbog privlana ukusa i zasi-
tnosti, smatrali najzdravijom hranom. Veina si meso, meutim,
nije mogla priutiti i jela ga je tek povremeno. Samo pripadnici
viih drutvenih slojeva mogli su uivati u svakovrsnoj hrani i-
votinjskog podrijetla - divljai, ribi, svinjetini, ovetini ih u pi-
letini i jajima - gotovo svakodnevno, stoga su esto bili pretili i
patili od raznih degenerativnih oboljenja. No ak su i najbogatiji
meu njima jeli velike koliine voa, povra i zelenja spravljene
na razne naine, to zorno prikazuje ovaj srednjovjekovni recept
za salatu
14
.
Recept za salatu:
Uzmi perinova lia, kadulje, mladog enjaka, ljutike, loike,
poriluka, pinata, boraine, metvice, jaglaca, ljubiice, mladog
crvenog luka, koromaa i vrtne potoarke, mrvice, rumarina i
tunja sve stavi pod vodu i dobro operi. Oguli sve i oisti od pe-
teljki i si. Sve nakidaj na male komadie i promijeaj dobro sa
sirovim uljem, dodaj ocat i sol te poslui
15
.
Ovaj recept datira iz etrnaestog stoljea i prvi je te vrste na en-
gleskome jeziku. Veina takvih recepata napisana je za gozbe pri-
padnika visokih slojeva. Prema strogim pravilima koja su vladala
za srednjovjekovnim stolom, jelovnici su ukljuivali i prevaan
red posluivanja prema kojemu je veina ukuana imala pravo
na prvo jelo, a rafiniranija su se jela posluivala samo onima na
viem poloaju. Zanimljivo je, meutim, to se posve prirodnim
smatralo da se kao prvo jelo posluuje salata, koja sadri najvie
hranjivih sastojaka, a ona tea, masna i slatka jela, ostavljaju se
za kraj.
Osim to su se ljeti hranili svjeim voem i povrem, u srednjem
su vijeku ljudi u podrume spremali zalihe voa i povra za zimu.
6 9
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Kiselili su velike koliine kupusa, marinirali gljive i kiselili raj-
ice, krastavce, mrkve, jabuke, repu, brusnice, enjak, pa ak i
lubenice. Tako konzervirano povre drali su u drvenim kacama
u podrumu. Svi su odreda, i oni bogatiji i oni siromaniji, za zimu
spremali krumpir, suhe gljive, osuene zainske trave, jabuke,
oraaste plodove i suho voe. Imali su i zalihe osuene ribe, mesa
i slanine. Vaan izvor vitamina bio im je i fermentirani sok razno-
ga voa, bobica i groa u bavicama. Veina hrane u njmovim
podrumima bila je sirova.
70
/
Poglavlje 8.
PRAKTI NOST NASUPROT ZDRAVLJU
Skuhala bih veer u, ali ne mog u nai otvara za konzerve!
- Autorica nepoznata
Nai su preci vie od tri milijuna godina jeli iskljuivo sirovu hra-
nu. Kad se praovjek, prije otprilike 790.000 godina, nauio ko-
ristiti vatrom
1
, nije odmah poeo kuhati. Vatra je za praovjeka
tisuama godina znaila toplinu, svjetlo i zatitu od divljih zvijeri.
Logian je zakljuak da vatru uope nije koristio za kuhanje sve
do kraja sakupljako-lovakoga razdoblja jer bi je u tom sluaju ili
morao nositi sa sobom, ili je svaki dan ponovno paliti. Pri emu
lovac-sakuplja nije sa sobom mogao nositi ba nita, pa tako ni
hranu koju bi naveer skuhao: za prijenos, naime, nije imao nita,
osim vlastita tijela. Praovjek je morao uvijek biti spreman da po-
tri ih se nekamo uzvere. Osobito je opasno bilo nositi sa sobom
meso jer je ono moglo privui divlje zvijeri.
Da se zapali nova vatra, pogotovo za loa vremena, potrebno je
mnogo vremena i truda. Mnogo sam puta na izletima s obitelji i
sama pokuala zapaliti vatru s pomou kremena: samo mi je za
potpalu trijea trebalo po sat i vie vremena. Nakon toga treba
naloiti veliku vatru dovoljnu za kuhanje, za to je potreban jo
dodatan sat ili dva. Ja mislim da su praljudi ipak tijekom dana
jeli hranu onako kako bi je nalazili i da nisu imali kuhani ruak
i veeru. Rekla bih da je kuhana hrana, i nakon to su se skrasili
na stalnim boravitima i poeli ivjeti sjedilakim ivotom, kod
71
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
njih jo uvijek rijetka pojava sve dok, oko 5.000 godine pr. Kr, nije
izumljeno kameno ognjite.
ak i nakon toga kuhanje e se jo stoljeima smatrati luksuzom
zbog velikog truda koji je trebalo uloiti da se doe do ogrjevnog
drva, koje je tisuama godina bilo jedinog gorivo. Teko je povje-
rovati da su domaice i kuharice vatru na svom ognjitu mora-
le paliti kresanjem kremena o kremen, ili trljanjem drva o drvo,
sve do 1827. kad je engleski kemiar John Walker izumio igice.
Uzimajui u obzir sve te silne prepreke, nije nikakvo udo to je
kuhana hrana bila najskuplja i to se smatrala vrjednijom.
Drevni narodi (kao, uostalom, i mnogi suvremeni!) nisu nita
znah o sastojcima zdrave prehrane. Vjerovali su kako je najuku-
snija i najprivlanija hrana ujedno i najzdravija. Kroz cijelu povi-
jest ovjeanstva genijalni umovi poput Anaksagore, Hipokrata
i Leonarda da Vincija nudili su ljudima svoje briljantne teorije,
koje se uglavnom nisu uzimale ozbiljno.
Tisuama godina praljudi su jeli preteito sirovu hranu koju su
birali slijedei iskljuivo vlastiti nagon, zbog ega je njihova pre-
hrana bila zdrava. Upravo zahvaljujui tome uspjeli su preivjeti
milijunima godina, usprkos nestaicama, divljim zvijerima i dra-
stinim Idimatskim promjenama.
Danas znamo da je proces kuhanja kemijska reakcija pri kojoj se
mijenja sastav namirnica. Kuhanjem se dakle stvaraju toksine
molekule koje mogu djelovati kao stimulansi, izazivajui kod nas
lanu potrebu za nekom odreenom hranom. Kad su ljudi u svo-
joj prehrani poeli poveavati udio kuhane hrane, oni su to inili
sluajui svoje tijelo, a ne svoje nagone. To ih je postupno dove-
lo do ope neishranjenosti. Neke skupine ljudi koje su se hranile
uglavnom kuhanom ili preraenom hranom obolijevale su od
opasnih bolesti kao to su skorbut, rahitis, beriberi i pelagra. Te
su bolesti jo donedavna odnosile na tisue ljudskih ivota. Pri-
mjerice, od pelagre je 1915. godine, samo u Sjedinjenim Drava-
ma, umrlo deset tisua ljudi
2
.
it
I
l Po g l a v l j e 8 . / P R A K T I N O S T N A S U P R O T Z D R A V L J U
73
Dok su se, u najveem dijelu svoje povijesti, ljudi hranili prven-
stveno sirovom, biljnom hranom, razvojem civilizacije taj se na-
in prehrane ubrzano poinje mijenjati. Najdramatiniji skok po-
tronje kuhane i preraene hrane dogodio se razmjeno nedavno,
krajem osamnaestog i poetkom devetnaestoga stoljea, kada je
dolo do naglog industrijskog razvoja i to na tri vana proizvodna
podruja istodobno.
U kasnom osamnaestom stoljeu vicarski je mlinar izumio
mehaniki elini valjak kojim se pojednostavila meljava
ita, to je dovelo do masovne proizvodnje bijeloga brana.
Godine 1784. ameriki izumitelj Oliver Evans izumio je au-
tomatski mlin za ito
3
.
Godine 1813. britanski kemiar Edward Charles Howard
otkrio je metodu rafiniranja eera
4
.
U devetnaestom stoljeu zapoelo se s industrijskom pro-
izvodnjom konzervirane hrane. Napoleon je bio prvi koji je
objavio natjeaj za najbolju konzerviranu hranu za vojsku.
Godine 1795. Francuz Nicholas Appert zasluio je nagradu
od 12.000 franaka, izumivi postupak konzerviranja mesa
i povra u smolom zapeaenim staklenkama. Isprva je to
bila strogo uvana vojna tajna, ah ubrzo se za nju doznalo i s
druge strane kanala La Manche. Godine 1810. Englez Peter
Durance patentirao je uporabu metalnih posuda za konzer-
viranje, a godinu dana kasnije ve je radilo nekoliko tvorni-
ca konzervi. Vojske to su se sukobile kod Waterlooa ve su
imale zalihe konzervirane hrane.
Potranja za konzerviranom hranom bila je golema. Tehnologija
konzerviranja hrane velikom se brzinom razvijala, te je do 1860.
vrijeme potrebno za pripremu jedne konzerve skraeno sa est
sati na trideset minuta
5
. Ubrzo je konzervirana hrana u limen-
kama ula u iroku uporabu. Limenke od elika presvuena ko-
sitrom i danas su u uporabi. U postupku konzerviranja namir-
nice se najprije dobro prokuhavaju, a potom im se dodaju razni
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
konzervansi i sol kako bi se produila trajnost konzerve. Trajnost
takve konzervirane hrane obino je dvije godine, pa i vie.
Ove su izume svi redom prihvatili: kupci, koji su cijenili njiho-
vu praktinost i nie cijene; trgovci, zbog prilike za bolju zara-
du te vlasti, jer im je to omoguilo da narod opskrbe jeftinijom
hranom. Tijekom devetnaestoga stoljea u prehrani veine ljudi,
osobito u razvijenijim zemljama, udio visokorafinirane, prerae-
ne hrane poeo se drastino poveavati, dok se, istodobno, udio
zdrave hrane, bogate hranjivim sastojcima, sve vie smanjivao.
Koliko god se divila brojnim korisnim i genijalnim otkriima to
ih je donijela industrijska revolucija, ipak smatram da je ovako
radikalna promjena u ljudskoj prehrani bila izrazito tetna. I na
nagon za samoodranjem i nae ivotne navike koje su se stjecale
kroz tisue generacija izgubili su se praktiki preko noi. Dok je
ljudski organizam ostao nepromijenjen, prehrana se naglo i dra-
stino promijenila.
U meuvremenu su ta beivotna jela u sjajnim limenkama, napu-
hani bijeli kruh i razliite, lijepo upakirane, prehrambene prera-
evine postali silno popularni, ali razlog tome nisu samo njihova
niska cijena i praktinosti, nego i injenica da su postali simboli-
ma napretka ovjeanstva.
Nove prehrambene preraevine oslobodile su ene od svakodne-
vnih dugih sati kuhanja pa ak i od dojenja. Prvi put u ljudskoj
povijesti novoroenad se hrani zamjenom za majino mlijeko,
za koju se vjeruje da je jednako dobra, ako ne i bolja od njega.
Gotovo sva hrana za odrasle takoer se pretvorila u svoju zamje-
nu. Umjesto prirodno hranjivih plodova zemlje, ljudi su se poeli
hraniti svakovrsnim jelima u limenkama (otvaraju se posebnim
otvaraem za limenke), nakon ega dolaze razni sirevi i kobasice
na krikama snjenobijela kruha, a sve zavrava velikom kolii-
nom slatkia iz privlanih, arenih omota.
Nikakvo udo to se istodobno stopa smrtnosti od raka toliko
poveala, a uestalost drugih degenerativnih oboljenja skoila
74
Po g l a v l j e 8 . / P R A K T I N O S T N A S U P R O T Z D R A V L J U
nebu pod oblake. Do 1900. godine od 100.000 ljudi njih 64 umi-
ralo je od raka. Te, ionako, velike brojke nastavljaju rasti pa e se
do 2000. godine poveati za tri. puta
6
. U Sjedinjenim Dravama
rak je, u nekoliko posljednjih godina, pretekao srane bolesti i
postao uzrok smrtnosti broj jedan. Ameriko drutvo za borbu
protiv raka procijenilo je da e u 2006. godini kod 1.399.790 ena
i mukaraca biti dijagnosticiran rak, te da e, u istoj toj 2006-, njih
564.830 od njega i umrijeti
7
.
U dvadesetom stoljeu nutricionizam se, u vie zemalja istodo-
bno, poinje profilirati kao znanost. Nakon to je 1912. definiran
opi pojam vitamina
8
, a 1931. otkriven vitamin C, znanstvenici
se sve vie poinju baviti ljudskom prehranom. U prvoj polovi-
ci dvadesetoga stoljea programi javne prehrane, u skladu s pre-
tpostavkom da je uvijek bolje previe nego premalo, ljudima
uglavnom preporuuju poveanje unosa praktiki svih namirni-
ca u uobiajenoj prehrani
9
. Svi su bili itekako iznenaeni kad se
ustanovilo da se u vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su zalihe
hrane, osobito mesa, u Europi bile strogo ograniene, pojava ne-
kih oboljenja openito smanjila
10
.
Znanost p ljudskoj prehrani veoma je mlada, mlada od jednog
stoljea, ah se veoma brzo razvija. Gotovo svakodnevno ujemo
o (za nas) novim, a ipak ivotno vanim hranjivim tvarima. Ljudi
stoljeima nisu znali koji su sastojci hrane bitni za njihovo zdra-
vlje. Mnogi su smatrali da je hrana zdrava ako nam prija. Takvo
neznanje odnijelo je nebrojene ivote. Dok si, naprotiv, dobro
uravnoteenom prehranom svi moemo osigurati optimalno
zdravstveno stanje. I unato tomu, i dalje jedemo tone i tone vi-
sokopreraene hrane, danas vie no ikada u ljudskoj povijesti. A
najgore od svega je to mi tu svoju preraenu hranu toliko volimo
te je pretpostavljamo prirodnim plodovima zemlje. A to dovodi
do ovisnosti o kuhanoj hrani. Uvjerena sam da o naoj sposobno-
sti da se te ovisnosti oslobodimo ovisi budunost ovjeanstva.
7 S
Poglavlje 9.
KAKO SE HRANI MOJA OBITELJ
U ovom tanjuru s hr anom ja vi di m cio svemi r koji podr ava
moje postojanje.
- Zenbudistiki blagoslov jela
Je li skupo drati se reima sirove prehrane? I jest i nije. Dopu-
stite da objasnim. Kako tu ne bi bilo nikakve zabune, ja u evo,
izvui svoje raune i sve trokove potanko objasniti. Za svoju e-
tverolanu obitelj troim u prosjeku 45 dolara na dan. To je 1350
dolara mjeseno, ali podijeljeno sa etiri ispada svega 338 dolara
po osobi. eljela bih objasniti da mi toliko novca troimo na hra-
nu ne zato to smo jako bogati, nego zato to nemamo zdravstve-
no osiguranje, a zdravlje za nas ima apsolutan prioritet pred svim
ostalim naim potrebama. Moja je vrsta odluka da ne tedim
novac kad je u pitanju prehrana. Znam da se moram adekvatno
hraniti, ne samo zato da bih mogla normalno funkcionirati danas
nego i zato to moram nadoknaditi sve ono vrijeme u prolosti
kada je moj organizam bio loe hranjen. Prije u se odluiti za
smanjenje ostalih trokova: za namjetaj, odjeu, sredstva za i-
enje, za skupa kola i, naravno, za zdravstveno osiguranje.
Bilo je razdoblja kada moja obitelj nije imala mnogo novca. Ne-
ko smo na etvoro dvije godine ivjeli s ukupnim mjesenim
primanjima od 900 dolara. U to su bili ukljueni osiguranje au-
tomobila, benzin i svi nai ostali trokovi. Moja se djeca rado sje-
aju Boia 1997. kad je Valja na poklon dobila vrpcu za kosu, a
7fi
P o g l a v l j e 9 . / K A K O SE H R A N I M O J A O BI T E L J
Sergej olovku. Iz nekog razloga taj im je blagdan ostao u ljepem
sjeanju od ostalih. ak i tada smo se hranili sirovom hranom
visoke hranjive vrijednosti. Pronali smo mnotvo naina da
doemo do kvalitetnih plodova zemlje uz minimalan ili nika-
kav troak; jednostavno smo provodili vie vremena izabirui
ili skupljajui plodove zemlje, umjesto da ih kupujemo. Igor je
za na kombi nainio posebnu prikolicu s dva velika hladnja-
ka u kojoj smo uzgajali klice u staklenkama. Na taj smo nain
stalno imali obilje svjeih klica koje nisu praktiki nita kotale.
Obilazili smo razne uzgajivae organskog voa i povra, nudei
im pomo u zamjenu za svjee voe i povre. Organske proizvo-
de kupovali smo i na snienju u prodavaonicama zdrave hrane.
Nauili smo odlaziti na trnice pred kraj dana kako bismo od
farmera dobili, namirnice po nioj cijeni. Sudjelujui na raznim
grupnim izletima pod vodstvom strunjaka, nauili smo hranu
traiti u prirodi te smo vei dio godine brali samoniklo jestivo
bilje. Odlazili smo u berbe gdje smo mogli sami brati, i brali sve
- od krastavaca do bresaka. Osim toga, odlazili smo pomagati u
berbi vlasnicima vonjaka koji ih nisu imali vremena sami obra-
ti. Mnoge je ljude zanimalo to emo uiniti s tolikim voem i
nemalo bi se iznenadili kad bi uli da su dragun ili trenje vaan
sastojak nae prehrane. Susreli smo putem mnoge obitelji koje
su ivjele u velikim vilama, ali su se jako loe hranile. Mi smo
moda bili siromani ali, bogami, hranili smo se kao kraljevi i
kraljice, ili, moda bolje, kao obrazovani kraljevi i kraljice.
Danas svi radimo i sretni smo to svu hranu moemo kupovati
u prodavaonicama zdrave hrane ili izravno od farmera. Ja se
osobito trudim da nabavljam samo najkvalitetnije, svjee or-
gansko voe i povre, ako je mogue sezonsko i s mjesnih far-
mi. U toplo godinje doba veinu namirnica kupujemo izravno
od farmera. Ja oboavam razgovarati s uzgajivaima organske
hrane, za mene su oni pravi junaci koji su se duom i tijelom
posvetili prirodnoj obradi zemlje, usprkos golemom trudu koji
77
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vi et o r i Bo u t e n k o
je potrebno u to uloiti i brojnim potekoama s kojima se sva-
kodnevno susreu.
Sretna sam to u blizini svog stana imam prodavaonicu zdra-
ve hrane u koju svaki drugi dan (ili tri puta tjedno) odlazim po
hranu za svoju obitelj. Moj suprug i djeca rado mi pomau, ali
uglavnom hranu kupujem ja. Redovito sobom ponesem nekoliko
platnenih torbi koje napunim namirnicama. Zimi tjedno kupim
sanduk jabuka ih kruaka, kako bismo u kui uvijek imali svjeeg
organskog voa. Kupujui na veliko utedim do dvadeset posto
od cijene.
Kad sam poela piti zeleni kaasti sok otila sam na zelenu trni-
cu i razgovarala s najmanje deset farmera. Svakome sam od njih
ponudila 20 dolara da mi sljedeeg tjedna donese veliku kutiju
samoniklog jestivog bilja. Uvjerena sam da je divlje jestivo bilje
naa prava i najbolja hrana. Dva su farmera pokazala zanimanje
za moj prijedlog. Otada mi obojica svakog tjedna donose mija-
kinju, koprivu, lobodu, iak, trputac, maslaak, tuanj i mnotvo
drugog jestivog korova. Zahvaljujui ovakvoj opskrbi najhranjivi-
jim zelenjem, od travnja do listopada vie ne kupujem namirni-
ce u duanu. Ohrabreni mojom podrkom, ovi su farmeri divlje
jestivo bilje ponudili i naoj lokalnoj zadruzi i sa zadovoljstvom
mogu rei da sam to hranjivo zelenje ondje vidjela.
U zimskim mjesecima obino kupim po osam vezica (za dva
dana) raznog zelenja u duanu. Tu bude: maslaka, kelja, strika,
pinata, raznih zelenih salata, lia korijandera, perina, ljutike,
ratike, rikule, endivije i mnogo drugog. Jedanput tjedno kupu-
jem vreicu mladog mijeanog zelenja. Za dvodnevne potrebe
svoje obitelji obino kupim dvanaest avokada, osam zrelih, svje-
tloutih limuna i jedan grozd banana.
Smatram da voe koje se nudi u prodavaonicama nije savreno
zato to je ubrano zeleno. Smeta mi takoer to vie ne mogu
uivati u grou s koticama. Ja uvijek izabirem voe koje je naj-
zrelije, ponekad ak pitam prodavaa ima li neto jo zrelije u
78
P o g l a v l j e 9 . / K A K O S E H R A N I M O J A O BI T E L J
skladitu. Redovito kupujem po pola kilograma od nekoliko vrsta
voa; to mogu biti mango, ananas, papaja, grejpfrut, kivi, smokve,
dragun ili neko drugo sezonsko voe. Uvijek kupujem mnogo bo-
bica, budui da su one rjee hibridi, da su zrelije od drugog voa
i da su bogate mnogim bitnim hranjivim tvarima. Gotovo nikada
ne kupujem lubenicu, osim u sezoni, jer sam navikla kupovati
samo najbolje lubenice iz organskog uzgoja izravno od farmera.
Obino kupim i tuce zrelih rajica, dva do tri tvrda krastavca i
nekoliko crvenih ih utih svjeih paprika. Nikada ne kupujem ze-
lene svjee paprike jer one nisu zrele. Jedanput-dvaput mjeseno
kupim mrkve ili cikle kako bih je naribala u salatu. Otprilike je-
danput mjeseno kupim paket datulja, i svaki put izaberem dru-
gog proizvoaa.
Otprilike svaka dva mjeseca naruim vreu od 2,5 kilograma
suncokretovih sjemenki i 2,5 kilograma badema, 1 kilogram ka-
duljinih sjemenki i 12,5 kilograma lanenih sjemenki (zvui puno,
ali mi velik dio krekera od lanenih sjemenki podijelimo s prija-
teljima).
Ne kupujem ni okoladu ni sirovo zrnje okolade. Kao to ne
kupujem ni sol, umjesto koje upotrebljavam morske trave: kelp,
dulse, nori, arame i druge. Ne kupujem nikakvo ulje, budui da
smo ga prije nekog vremena posve prestali upotrebljavati. Ipak,
ne mogu jamiti da emo se ulja zauvijek odrei. U obitelji sli-
jedimo vlastitu intuiciju radije nego savjete drugih. Umjesto iz
ulja, masti pokuavamo dobiti na prirodniji nain, primjerice iz
kokosa, avokada, povremeno iz duriana i, manji dio, iz sjemenki
i oraastih plodova.
Ljudi nas esto pitaju to jedemo tijekom dana. Rei u vam to
ja jedem.
Svako jutro oko 8 sati za doruak popijem litru zelenog kaastog
soka. Oko podne, ako se sjetim, pojedem malo voa. Inae sam
toliko zaokupljena poslom koji doista volim, te redovito posve
zaboravim na jelo.
79
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Kod nas je tradicija, gotovo obred, pojesti zelenu juhu s prijatelji-
ma i obitelji svaki dan u etrnaest sati. Bilo u mom uredu bilo kod
kue, netko od nas na brzinu u mikseru Vita-Mix pripremi zelenu
juhu koja se sastoji od svega etiri sastojka. Ta je juha nevjeroja-
tno zasitna i moj je glavni dnevni obrok.
Kada u devetnaest sati doem kui popijem jo jedan zeleni ka-
asti sok, uz koji pojedem ih zdjelicu zelenja i povra, bez ikakva
zaina ili zdjelicu voa. Druga varijanta veere je jedna zdjelica
od 4 dl bobica prelivenih licom maslaca od sirovih badema, koje
meljemo sami. Doista bih voljela da ne jedem vie nita, meutim
ipak kasnije naveer pojedem jabuku ih dvije.
Molim vas da ove informacije shvatite samo kao prenoenje isku-
stva, a ne kao preporuku. Molim vas takoer da me ne pokua-
vate imitirati - uvijek imajte na umu daje meni trebalo dvanaest
godina da bih dola do ovog naina prehrane, te da se on i dalje
stalno mijenja. Slijedite svoj unutarnji glas i ponaajte se prema
sebi kao da ste visokoobrazovani kraljevi i kraljice.
80
Poglavlje 10.
BAKTERIJE - GENI JALAN I ZUM PRI RODE
K rajnje je vrijeme da mal o bolje pog l ed amo K raljevstvo Ba-
kterija, s velikim poetni m sl ovi ma. Jer to je, bioloki reeno,
doista K raljevstvo, i to dr evna kraljevska loza, a raznolikost i
evolutivna snaga nj egovi h stanovni ka zasluuje prije kraljevski
tretman neg o li gaenj e.
-Trudy Wassenaar, doktor molekularne biologije
elim s vama podijeliti divljenje i potovanje koje osjeam prema
bakterijama. Moda ete ih i vi, nakon to proitate ovo poglavlje,
vie potovati. Bakterije su najvei svjetski preraivai otpada.
Preraujui sve organske tvari u plodnu zemlju, bakterije besko-
ristan otpad pretvaraju u izvor svih elemenata. Bakterije su je-
dinstvena pojava, one su i siune i goleme istodobno. Manje od
ijedne ive stanice, bakterije svoje redove mogu zaas ojaati tako
to e se razmnoiti u milijarde novih. Svaka se bakterija moe,
u samo 24 sata, razmnoiti u 16 milijuna novih bakterija
1
. One
dakle, ovisno o tome trebaju li razgraditi deset uginulih slonova
ili jednog uginulog mrava, u svojim redovima uvijek raspolau
dovoljnim brojem vojnika i nijedan proces truljenja nee se mo-
rati odgoditi zbog nedostatka tih siunih stvorova. Bakterije su
genijalan izum prirode i njezin dar svima nama. Mi neprekidno
nastojimo unititi to vie bakterija moemo, zato to ne razu-
mijemo njihovu svrhu na Zemlji. Pokuajmo zamisliti ivot bez
bakterija. Posvuda oko nas bilo bi samo kamenje, bez ijednog ko-
81
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
madia plodnog tla na kojemu bismo mogli uzgajati hranu. Bih
bismo okrueni naslagama mrtvog drvea, ivotinja, ptica, ku-
kaca, zmija, ljudi ili drugih organskih tvari. Bila bi to prava brda
smea!
Moda ste uoili da bakterije, u prirodnom ciklusu truljenja, ne
uzrokuju neugodan vonj. U umi nitko ne skuplja otpalo he niti
pokapa uginule ivotinje, sve naprosto ostane leati ondje gdje se
zateklo. Izmet ptica i ivotinja ostaje ondje gdje je pao. Oekivah
biste da uma neugodno vonja. A ipak, kad ste posljednji put bili
u umi, je li loe vonjala? Kladim se da ete odgovoriti nijeno.
Zapravo, kad se naemo u umi obino duboko udahnemo i ka-
emo: 0, kako divno mirii! Ako dakle bakterije ne proizvode
smrad u prirodnom umskom okruenju, zato se onda truljenje
uvijek povezuje sa smradom?
Zdravo tlo sadri veliki postotak dobrih bakterija. Prijatelj-
ske bakterije proizvode mnogo neophodnih hranjivih tvari za
biljke koje na tom tlu rastu. Ovim je dobrim ih aerobnim ba-
kterijama za rast i opstanak potreban kisik. Dobre bakterije
uspijevaju u tlu bogatom organskim tvarima, kao to su dijelovi
biljaka i uginulih ivotinja. Kada doe do pomanjkanja kisika ili
organskih tvari u tlu, loe bakterije preuzimaju vlast i ponu
se mnoiti, uzrokujui krajnje neugodan vonj. Ove patogene
bakterije su anaerobne i ne podnose kisik u plinovitom stanju.
Premda patogene bakterije proizvode smrad, a mogu uzrokovati
i razne bolesti, one pritom ispunjavaju svrhu koju im je priroda
namijenila. Zato u prirodi postoji ravnotea izmeu dobrih
i loih bakterija, uz znatnu prevlast onih dobrih. Dobre
bakterije mogu se, meutim, unititi na razne naine: otrovnim
sredstvima kao to su umjetna gnojiva i pesticidi u tlu, ih pak
antibioticima, neishranjenou, prejedanjem, stresom i t.d. u
ljudskom organizmu.
To je razlog to, u civiliziranom okruenju, bakterije proizvode
neugodan vonj.
82
Po g l a v l j e 10 , / B A K T E R I J E - G E N I J A L A N I Z U M P R I R O D E
Bakterije se silno mue s razgradnjom neprirodnih tvari koje
mi stvaramo. elite li provjeriti ovu tvrdnju sami moete izvesti
pokus. Stavite otpatke sirovog voa i povra u va kompost. Vi-
djet ete da e istrunuti i razgraditi se bez neugodna vonja. Sada
u svoj kompost dodajte neto kuhane hrane, kuhane tjestenine,
pilee juhe ili pire krumpir. Nakon nekoliko dana osjetit ete
kako se iz komposta iri neugodan miris. Taj vonj mogao bi biti
tako snaan da bi se i vai susjedi mogli na njega poaliti.
Bakterije igraju vanu ulogu u uzgoju poljoprivrednih kultu-
ra. Glavna razlika izmeu organskog i klasinog vrtlarstva je u
tome to se u klasinom vrtlarstvu nastoji prihraniti biljke, a
u organskom se hrane mikroorganizmi u tlu
2
. Ili, jednostavno
reeno, klasini poljoprivrednici zanemaruju mikroorganizme
u tlu i brinu se iskljuivo o tome da biljku opskrbe kalijem, du-
ikom i drugim kemikalijama, dok se oni koji se bave organskim
uzgojem brinu o tome da nahrane iva stvorenja u tlu, koja po-
tom opskrbljuju biljke uravnoteenom prehranom. Kao to ni
ljudi ne mogu preivjeti uzimajui umjesto hrane kemikalije,
tako ni mikroorganizmi u tlu ne mogu preivjeti kad ih se hra-
ni iskljuivo umjetnim gnojivom. Kad se svi mikroorganizmi
unite kemikalijama, plodno se tlo pretvara u prainu. Nijedna
biljka, ma koliko joj mi dodavali kemikalija, nee uspijevati u
praini.
Mi se biljkama hranimo, preko njih primamo hranjive sastojke
koje su proizveli mikroorganizmi u tlu. to je vie organske tvari
ili humusa prisutno u tlu, to hrana, koja je na tom tlu uzgoje-
na, ima veu prehrambenu vrijednost. Mi ljudi naslijedili smo
silna prostranstva divna, plodnog tla s bilijunima korisnih mi-
kroorganizama to u njemu sretno ive. U svojoj uspjenici Taj-
ne plodnog tla, Peter Tompkins i Christopher Bird kau: Uku-
pna teina svih mikrobiolokih organizama na Zemlji dvadeset
i pet puta je vea od ukupne teine njezina ivotinjskog svijeta;
svako jutro dobro obraene zemlje sadri ak do pola tone ivih
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V k t o r i a Bo u t e n k o
mikroorganizama i po tonu gujavica koje na dan mogu izluiti
tonu probavljenog humusa
3
.
Zahvaljujui naoj tehnoloki naprednoj obradi zemlje veina
plodnog tla na poljoprivrednim farmama u Sjedinjenim Drava-
ma sadri manje od 2% organske tvari, dok je neko, prije kemij-
ske ere, ta koliina bila od 60% do 100%. Ih, kako tvrdi David
Blume, ekoloki biolog i strunjak za perma-uzgoj:Veina prvo-
klasnog poljoprivrednog zemljita sretno je ako u svom sastavu
dosegne 2% organske tvari - to je granina crta izmeu ivog i
mrtvog tla
4
. Primjenom perma tehnike pri uzgoju poljoprivre-
dnih kultura David Blume uspio je, u svega nekoliko godina, u
krajnje osiromaeno tlo koje se sastojalo od, poput cementa tvr-
de ilovae, podii razinu organske tvari na 25%. To je polje dalo
urod 8 puta vei od uroda koji je, prema USD A, mogue postii
po etvornoj stopi
5
.
Tlo se ne moe hraniti kemikalijama jer kemija nije isto to i
biologija
6
. Drugim rijeima, umjetnom gnojivu nedostaju ivi
enzimi koji svojim djelovanjem od obine zemlje stvaraju plodno
tlo.
Jednako zanimljiva je i injenica da sva iva bia posjeduju sna-
an imunitet koji bakterijama prijei ulazak u organizam, sve dok
je taj organizam, bila to biljka, ivotinja ili ovjek, iv. Bakterija ne
moe razgraditi nita to je jo ivo. Primjerice, divovske sekvo-
je mogu doivjeti i vie od dvije tisue godina, a ipak ne trunu.
Njihovo je korijenje uvijek u tlu, a ipak ga bakterije ne napadaju.
Meutim, istoga asa kad stablo umre, bakterije ulaze kako bi ga
vratile na njegov poetak - u tlo. Bakterije mogu razlikovati to je
ivo a to mrtvo, a njih zanima samo mrtva tvar,
U prirodi se mogu esto vidjeti sluajevi kad razni paraziti napa-
daju biljke i ivotinje oslabljena imuniteta. Primjerice, mahovina,
imela i liaj ne ive na snanom, zdravom drveu. Zdravo, ura-
vnoteeno tlo u organskim vrtovima raa zdrave, otporne biljke,
koje su same u stanju pueve i kukce drati na sigurnoj udaljeno-
84
Po g l a v l j e 10 . / BA K T E R I J E - G E N I J A L A N I Z U M P R I R O D E
sti. U umi, parazitske gljive rastu uglavnom na sruenim debli-
ma i umiruem drveu. Isto tako, ni bakterije ni paraziti ne ive
na zdravim organizmima. Budui da je imunitet jedina postojea
obrana od nametnika, zato sve svoje napore umjesto na unita-
vanje bakterija ne usmjerimo ka jaanju imuniteta? Isto vrijedi za
sve nametnike. Ako se pobrinemo da nam je tijelo isto, zdravo i
dobro ishranjeno, nametnici nee moi ivjeti u naem tjelesnom
okruenju, pa nas ak ni komari nee gristi.
Odravanje osobne higijene neobino je vano, premda bakterije
nikada neemo uspjeti posve ukloniti iz nae blizine, bez obzira
koliko istili i kemikalija na to troili. Uz silan napor, stroge pro-
pise i velika novana ulaganja danas smo uspjeli gotovo potpuno
sprijeiti irenje bakterija u javnim nunicima.
Postoje specijalni aparati za suenje ruku i sofisticirani poklopci
za WC koljku. ovjek moe proi cijelim prostorom javnog nu-
nika i obaviti sve potrebno, a da nita ne dotakne. A ipak jo uvi-
jek ima mnogo mjesta gdje se ljudi mogu susresti s loim bakte-
rijama, s kojih se one ne mogu ukloniti. To su, primjerice, ruke
kolica u samoposlugama, kvake na vratima, pisalice u potanskim
uredima i bankama, drai u javnim prometalima, rukohvati po-
minih stepenica, novac, pribor u restoranima sa samoposlugom,
bankovni automati i jo mnoga druga, ukljuivi i razne posude
za uvanje hrane kao to su limenke, kantice i kutije. U usporedbi
s ovom, za nas pretekom zadaom koju smo preuzeli, da uniti-
mo sve loe bakterije u svom okoliu, jaanje vlastitog imunite-
ta ini se mnogo razboritijim i lakim zadatkom.
Paradoksalno je ipak, to svi antibakterijski preparati koje unosi-
mo u svoj organizam unitavaju ne samo loe bakterije nego i
dobre mikroorganizme, koji naem prirodnom obrambenom
mehanizmu pomau u borbi protiv loih bakterija. Osobno
smatram da je takav na pristup problemu vie tetan nego kori-
stan. Za mene je to isto kao da odree prst samo zato to u njemu
ima trn. Bolje bi nam, meutim, bilo da strahujemo od naih
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
sredstava za ienje jer se veina njih svodi na otrovne kemikalije.
Bakterije nam ne mogu nauditi drimo li se prirodnih zakona, ali
kemikalije e nas, ne budemo li drastino smanjili njihovu upora-
bu, na kraju sigurno ubiti. Stoga, ukoliko strahujemo od zaraznih
bolesti najbolje to moemo uiniti jest da svoj imunosni sustav
ojaamo zdravom prehranom, redovitim vjebanjem, primjenom
tehnika za oputanje i drugih prirodnih naina lijeenja.
Poglavlje 11.
A TO JE S KUKCI MA?
Jednostavna, ista istina rijetko je ista, a ni kada j ednost a-
vna.
-Oscar Wilde
U ovom trenutku osobno nisam ni za ni protiv toga da se jedu
kukci. Ipak, smatrala bih da sam prevelik idealist kad se ne bih
dotaknula i ove teme. To mi pitanje, osim toga, stalno postavljaju
na svim mojim predavanjima. Odluila sam stoga, premda sam
sama ve dugo godina veganka i premda mi se gadi i sama po-
misao na to da jedem kukce, podijeliti s vama ono to o tome
znam.
Ono to svakako ovdje treba istaknuti jest injenica da su se go-
tovo sve ljudske skupine, ili plemena, u povijesti hranile kukci-
ma. Gotovo svi stari narodi, ukljuujui i prastanovnike Sjeverne
Amerike, kukce su smatrali vrijednim izvorom hrane. Nekima od
njih kukci su bih pitanje preivljavanja, a nekima poslastica
1
.
Prema istraivanjima Sveuilita Purdue
2
, jo danas 80% ljudi na
svijetu svjesno i redovito jede kukce, a 100% njih jede ih nesvje-
sno, odnosno ne znajui. Na svijetu ive 1462 vrste jestivih kuka-
ca. Jela od raznih vrsta kukaca posluuju se u gurmanskim resto-
ranima u Japanu, Francuskoj, Tajvanu, Australiji, Novom Zelan-
du, Tajlandu i u drugim zemljama. Jestivi kukci stoljeima su bili
i ostali tradicionalna hrana stanovnika Afrike, Azije, Australije i
June Amerike
3
. Prastanovnici June Afrike hranili su se najra-
87
U U K O R A K A O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
zliitijim vrstama kukaca, ukljuivi gusjenice, skakavce, turke,
mrave, termite i ohare
4
. I danas mnogi ljudi jedu potone ra-
kove, jastoge, rakovice i kozice koji, ba kao i kukci, pripadaju
porodici lankonoaca.
O povijesnim razdobljima u kojima su se ljudi hranili kukcima
sauvano je mnogo podataka:
* Stari Grci i Rimljani hranili su se kukcima. Plinije Stariji,
rimski politiar i knjievnik (o. 23.-79.), u svom djelu
Prirodoznanstvo (Historia naturalis) pie kako su rimski
patriciji silno voljeli jesti ohare othranjene na branu i vinu
5
.
- Aristotel, grki filozof (384.-332. pr. Kr.), u jednom
svom djelu govori o tome kada je najbolje vrijeme za
skupljanje cvraka: Nakon to larva cvrka, zakukuljena pod
zemljom, dostigne svoju punu veliinu i postane liinka, ali
jo nije probila ovojnicu, tada je ona najukusnija. Isprva su za
jelo bolji mujaci, ali nakon parenja su ukusnije enke, koje su
tada pune bijelih jajasaca
6
.
Stari zavjet potie krane i idove da jedu skakavce, ohare i
zrike (Lev. 11,21-23). Za Sv. Ivana Krstitelja kae se da je u
pustinji preivio jedui skakavce i med (Mat. 3,4).
Kukci se smatraju najuspjenijom skupinom u ivotinjskom
carstvu. Vie od 80% svih ivuih ivotinja su kukci. Poznato
je oko milijun vrsta kukaca, a najmanje 7000 novih vrsta biva
otkriveno i opisano svake godine. Glavni razlozi njihove uspje-
nosti su sljedei: imaju sposobnost preivljavanja i prilagodbe
u najrazliitijim okruenjima; imaju veliku sposobnost razmno-
avanja; mogu se prehraniti razliitim vrstama hrane, a brzina
kojom se kreu daje im prednost pred veinom prirodnih ne-
prijatelja
7
.
William F. Lyon s Dravnog sveuilita Ohio o tome kae:
/
P o g l a v l j e 1 1 . / A T O J E 5 K U K CI M A ?
Kad bi Amerikanci mogli podnijeti da u hrani koju
jedu ima malo vie kukaca, farmeri bi mogli znatno
smanjiti koliinu pesticida koja im je potrebna svake
godine. Bolje je jesti vie kukaca a manje pesticida.
Kada bi Dravna uprava za hranu i lijekove (U. S. Food
and Drug Administration) podvostruila dopustivu
koliinu kukaca i njihovih ostataka u itaricama, ame-
riki bi farmeri morali koristiti znatno manje pesticida
godinje. Prije pedeset godina bilo je posve normalno
da jabuka u sebi ima crva, da su mahune nagrizene od
ika i da je leptir izgrizao rupice u liu kupusa.
Veina Amerikanaca ionako ne zna da svake godine
pojede izmeu pola kilograma i kilogram raznih ku-
kaca. Ti su kukci nevidljivi jer su, samljeveni u sitne
estice, dospjeli u dem od jagoda, maslac od kikiriki-
ja, umak za tijesto, umak od jabuka, smrznute broku-
le i si. Ti djelii kukaca nekima od tih proizvoda pove-
avaju prehrambenu vrijednost
8
.
Profesor Lyon upozorava na to da su mnogi kukci ii od dru-
gih ivotinja. Primjerice, skakavac i zriak jedu svjee zeleno bi-
lje, dok se rakovica, jastog i potoni rak, poput strvinara, hrane
svakojakim pokvarenim i trulim tvarima s morskog ili rijenog
dna. Prema Amerikom entomolokom drutvu, termiti, skakav-
ci, gusjenice, pipe, kune muhe i paukovi su, uzme li se u obzir
njihova teina, bolji izvor proteina od govedine, piletine, svinjeti-
ne ili janjetine. Kukci, osim toga, sadre malo kolesterola i malo
masti
9
.
Prema dr. Josephu Mercoli, autoru knjige Sveobuhvatni zdravstve-
ni program (Total Health Program) i jo nekolicine drugih popu-
larnih knjiga: Mnogi kukci sadre vitamin B
12
. . . primjerice, pet
vrsta termita sadre velike koliine vitamina B
12
(.455-3.21 u/u)
10
.
Usporedimo to s dnevnom dozom vitamina B
12
koja prema pre-
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
poruci USDA-e za odraslu osobu iznosi 2,8 mikrograma na dan
11
.
Ovo nam moe pomoi da shvatimo kako je praovjek dolazio do
vitamina B
1 2
ne ovisei pritom o velikim koliinama mesa.
Godine 2002. dvadeset se ljudi natjecalo za nagradu od 50.000
dolara, u raity showu 'Posljednji junak". Jedan od njihovih zada-
taka bio je da pojedu zdjelicu punu crva i kornjaa. U razgovoru
nakon emisije sudionici su ispriali kako su bili iznenaeni to im
se okus tih kukaca zapravo svidio i da bi ih rado ponovno jeli.
Zapravo, sve to jedemo sadri u sebi kukce (ili njihove dijelove),
zbog toga postoje ak i slubeni propisi o maksimalnoj dozvolje-
noj koliini dijelova kukaca u namirnicama. Prema vaeim pro-
pisima, u Sjedinjenim Dravama dozvoljena koliina je 75 djelia
kukaca na 50 gr peninog brana, dva crvia na 100 g umaka
od rajice, 20 crvia na limenku konzerviranih gljiva, 60 djelia
kukaca na 100 g maslaca od kikirikija i td.
12
. Ove su koliine do-
putene jer je apsolutno nemogue uzgajati biljke na otvorenom,
pobrati plodove i tehnoloki ih obraditi tako da u njima nema
nikakvih ostataka ivotinjskog podrijetla.
Kad ne bi postojali takvi propisi o doputenoj koliini ostataka
ivotinjskog podrijetla kod nekih prehrambenih proizvoda bilo
bi nuno protiv kukaca, glodavaca i drugih prirodnih nametni-
ka provesti jo intenzivniju primjenu kemijskih sredstava. Takva
alternativa, meutim, nije prihvatljiva jer bi opasnost po zdravlje
potroaa, zbog tetnog djelovanja ostataka tih kemikalija, bila
mnogo vea, u usporedbi s ovim, estetski odbojnim, ali u biti be-
zazlenim prirodnim nedostatcima. S obzirom na iroku upora-
bu pesticida u industrijskoj poljoprivredi, oito je da ovjek na
planet, oslobaajui ga od kukaca, truje, umjesto da kukce jede,
a umjetna kemijska sredstva dri to dalje od biljaka kojima se
hrani
13
.
Kako kae Gene DeFoliart, profesor emeritus entomologije na
Sveuilitu Wisconsin-Madison: Mi smo, u svojoj posvemanjoj
Po g l a v l j e 11. / A T O J E S K U K C I M A ?
zaokupljenosti stokom, unitili vegetaciju na naem planetu. Kad
je rije o pretvaranju biomase u protein, kukci su mnogo uin-
kovitiji
14
. Uzgoj kukaca mnogo se bolje isplati od uzgoja stoke.
Pedeset kilograma stone hrane daje 5 kilograma govedine, dok
ista koliina hrane daje ak 22 kilograma cvraka.
15
Pretpostavljam da su se predrasude prema kukcima na Zapadu
rodile nakon otkria bakterija. Kad su se u javnosti proirili strah
i gaenje prema mikrobima, ti su se osjeaji prenijeli i na kukce.
Budui da sam ve dugo godina veganka, odluila sam upitati pri-
jatelje, koje redovito susreem na naim veganskim sastancima,
to oni o tome misle. Treba h kukce jesti ih ne treba? To je pota-
knulo ivahnu raspravu na kojoj su se ula najrazliitija miljenja.
Isprva su svi govorili kako ne bismo smjeh nanositi bol nijednom
ivom stvoru. Ali, kad smo tu temu osvijetlili sa svih strana, moj
je prijatelj. Mike iziao s neoekivanim idejama. Kad bi ljudi jeli
kukce:
Morah bi smanjiti primjenu pesticida, pa bi se unitavalo
manje kukaca.
Potroaima se kukci u prehrambenim proizvodima, kao to
su voe i povre, tijesto ili okolada, ne bi gadili, zahvaljujui
emu bi u svojoj hrani mogli oekivati i maje pesticida.
Ne-vegetarijanci bi troili manje mesa ivotinja, koje imaju
ivani sustav i stoga mnogo vie pate.
Eko-uzgajivai, koji sa biljaka u veganskim vrtovima runo
skidaju velike koliine raznih kornjaa, mogli bi svoje kukce
jesti ili ih prodavati, umjesto da ih unitavaju.
Ukratko, kad bi ljudi na Zapadu osjeali manje odbojnosti
prema kukcima, od toga bi koristi imale mnoge vee ivotinje,
pa i sami kukci, u irem smislu, pomoglo bi to i odranju ekolo-
ke ravnotee, a da o moguem blagotvornom uinku na ljudsko
zdravlje i ne govorimo.
91
OVJEKOVA
OVISNOST
O KUHANOJ
HRANI
Poglavlje 12.
JE LI DOI STA RIJE O OVI SNOSTI ?
Neskloni s mo povjerovati u ono to bi nas, ako u to povjeruje-
mo, mog l o povrijediti.
- Ovidije, rimski pjesnik - 43.-18. pr. Kr.
Kad se moja obitelj odluila prijei na sirovu hranu iznenadila
sam se koliko mi je bilo teko drati se strogo samo sirove hrane,
osobito u prva dva tjedna. Isprva sam mislila da je razlog toj ne-
odoljivoj potrebi za kuhanom hranom jednostavno moja ljubav
prema domaoj kuhinji. Patila sam za kuhanom hranom otprilike
dva mjeseca, a onda sam, malo po malo, poela zaboravljati na
kuhane poslastice i sa zadovoljstvom prihvatila na novi nain
prehrane. I moj suprug je prolazio muke sline mojima, te je i nje-
mu trebalo dva mjeseca da prihvati reim sirove prehrane. ini
se, meutim, da se preobraenje nae djece na sirovu prehranu
dogodilo ipak mnogo bre i da je bilo manje bolno od naega.
Kasnije, kad sam poela drati teajeve o sirovoj hrani, otkrila
sam da prelazak na sirovu prehranu veini ljudi teko pada. i-
nilo se neloginim S jedne strane mnogi su eljeh nauiti neto
0 reimu sirove prehrane i moja su predavanja bila dobro posje-
ena. S druge pak strane, polaznici mojih teajeva priznali su mi
kako je za njih nevjerojatno teko izdrati na sirovoj hrani ve
1jedan ili dva dana. Nelogino je, to mi pritom svi stalno po-
navljah kako uivsju dok jedu sirovu hranu, od koje se osjeaju
puni energije i mlai no ikad, ali da ne uspijevaju ostati na tom
95
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
reimu prehrane zbog neodoljive potrebe za kuhanom hranom
koja ih veoma brzo pone muiti. Sjeam se, primjerice, dviju se-
stara koje su obje bolovale od hipoglikemije. Odmah su se silno
oduevile idejom sirove hrane, te su me zamolile da ostanem s
njima poslije predavanja i pomognem im sastaviti dijetni plan.
Ali, ve sutradan, kad sam sluajno naletjela na njih u prodavao-
nici zdrave hrane, sestre su me pozdravile lamanjem glave, skri-
vajui pri tom ruke iza lea. Dok su prolazile jednoj je iz ruke
ispao ... ajni kolai s maslacem. Oigledno su podcijenile mo
tih kolaia s maslacem.
Kako bih provjerila kakav uspjeh imaju moja predavanja, meu
polaznicima sam provela malu anketu. Bila sam nemalo iznena-
ena kad sam otkrila daje, samo mjesec dana nakon predavanja,
jo samo 2% polaznika jelo 80% ih vie sirove hrane. U nevjerici
sam odluila ponoviti anketu, i to u sijenju, neposredno nakon
blagdana. Naravno, vie nitko od polaznika nije bio na sirovoj
hrani.
Isprva sam zakljuila da sam tomu kriva ja i da bih, kao dobar
uitelj, trebala svoje teajeve uiniti privlanijima. Dala sam sve
od sebe da predavanja budu to zabavnija. Na satovima sam pje-
vala ruske pjesme, priala viceve i nudila svoje najuspjelije pri-
pravke od sirovih namirnica. Bez obzira na sve, rezultat je opet
bio isti: veina onih to su se prijavili na moj teaj uivala je u
sirovoj hrani, ah nije na njoj mogla ostati.
Jednoga me je dana moj prijatelj Garry pozvao na sastanak Kluba
anonimnih alkoholiara. Nikada prije nisam bila na takvom sa-
stanku i duboko me dirnula iskrenost kojom su ti ljudi govorili
o svojoj ovisnosti. Na tom mi je sastanku prvi put pala na pamet
pomisao kako moda postoji i ovisnost o kuhanoj hrani. Zapravo,
kad kuhana hrana ne bi izazivala ovisnost, ljudi bi ponekad mo-
gli preskoiti kuhane obroke i ivjeti dan ili dva samo na sirovoj
hrani. To ljudima, meutim, nikada ne uspijeva, osim ako se ne
izgube u praumi ih im se ne dogodi neto jednako dramatino.
96
/
97
1
Po g l a v l j e 12 . / J E L I D O I S T A R I J E 0 O V I S N O S T I ?
Kao to ni puau ne proe ni jedan dan bez cigarete, tako i oni
koji su navikli na kuhanu hranu osjeaju potrebu da pojedu ba-
rem jedan kuhani obrok dnevno. Nikakvo udo to veina ljudi
vjeruje da je kuhana hrana bitna za ljudsko zdravlje.
Nakon to sam o svemu malo porazmislila, otila sam u knjinicu
i prelistala tridesetak knjiga o ovisnostima. Knjiniarke su me
saaljivo gledale. Vjerojatno su zakljuile kako me mue gadni
problemi.
U tim sam knjigama pronala mnogo korisnih podataka. Dozna-
la sam da ljudi s nekom ovisnou pate od neodoljive potrebe da
uzmu neku posve odreenu tvar, premda su svjesni tekih fizi-
kih ili psihikih posljedica koje ona izaziva. Otkrila sam da su tri
glavna simptoma ovisnosti sljedea:
poricanje postojanja problema;
osjeaj da vam je ta tvar potrebna za normalno
funkcioniranje;
zloporaba te tvari (alkohol, hrana, duhan i si.)
1
.
Ovaj opis odnosa ovisnika prema sredstvu ovisnosti podsjetio me
je na moj odnos prema kuhanoj hrani. Sada sam shvatila zato
mi je prelazak na sirovu hranu tako teko pao. Shvatila sam da
uzrok mojih patnji nije bio u tome to jedem sirovu hranu, ve
u tome to ne jedem kuhanu. A da moja neodoljiva potreba za
kuhanim obrocima nije bila drugo do li posljedica odricanja od
kuhane hrane. Sada mi je bilo jasno zato moja predavanja nisu
imala veeg uinka. Ja sam razmiljala samo o prednostima sirove
hrane i kako da pripremim to ukusnija sirova jela, a propustila
sam objasniti najvanije o ovisnosti koju kuhana hrana kod nas
izaziva. Morala sam dakle smisliti neke praktine tehnike koje bi
mojim uenicima pomogle da se oslobode svoje neodoljive po-
trebe za kuhanom hranom.
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V k t o r i a f i oi i t enko
Odluila sam stoga osmisliti program koji sam nazvala 12 kora-
ka do sirove hrane. Naravno, kuhana hrana je neto drukija od
droge i alkohola. Primjerice, ako pojedete pizzu ili kola to nee
stubokom promijeniti vae ponaanje, ali svakodnevno konzumi-
ranje kuhane hrane moe vam ozbiljno naruiti zdravlje. Nada-
lje, konzumiranje kuhane hrane jo nije prepoznato kao ovisnost,
tovie, pripada meu drutveno prihvaena ponaanja. Zato se
moj program ipak razlikuje od programa Anonimnih alkoholi-
ara. Mnogo sam razgovarala s lanovima raznih klubova koji
provode takve 'programe u 12 koraka', osobito s ljudima iz Kluba
anonimnih deraa. Ovi su mi razgovori pomogli da osmislim
mnoge tehnike za rjeavanje svakodnevnih problema, koje otada
uspjeno primjenjujem u svojim radionicama.
Moja prva radionica pod naslovom 'U 12 koraka do sirove hrane'
odrana je u Portlandu, Oregon, u prosincu 1999. godine. Mje-
sec dana nakon te radionice nazvala sam sve polaznike. Bila sam
silno uzbuena kad sam doznala da je, usprkos blagdanima, svih
etrdeset i troje sudionika nastavilo jesti uglavnom sirovu hranu.
Otada sam, to u Sjedinjenim Dravama, to u inozemstvu, odr-
ala 192 radionice pod naslovom
C
U 12 koraka do sirove hrane'.
Te su radionice postale toliko popularne te sam u dvorani znala
imati i vie od stotinu polaznika, ponekad ak i dvije stotine. Ovaj
program predavanja pokazao se mnogo uinkovitijim od mojih
prvih predavanja o prednostima sirove hrane. Silno me razveseli-
lo kad sam, vrativi se nakon godinu dana u jedan od tih gradova,
doznala da su moji uenici jo uvijek na 100%-tnoj sirovoj hrani,
a moram priznati da se to na njima i vidjelo: izgledali kao svoja
vlastita mlaa braa i sestre.
Te radionice 'U 12 koraka do sirove hrane' postale su doista vane,
ne samo mojim uenicima nego i meni. Naa okupljanja nisu ni-
kada imala za cilj samo poduku, mi na njima doivljavamo pravo
ozdravljenje i prosvjetljenje. Kao to vjerojatno pretpostavljate,
moji uenici i ja, za vrijeme tih vikenda, iskreno smo razgovarali
00
P o g l a v l j e 12 . / J E L I D O I S T A R I J E 0 O V I S N O S T I ?
o svojim najintimnijim razmiljanjima o osjetljivim pitanjima u
vezi s prehranom. Te su mi ispovijesti pomogle da mnogo toga
shvatim. Obino smo se, nakon takvih iskrenih razgovora, svi
poeli osjeati kao jedna velika obitelj, ak smo, u ali, jedni dru-
ge oslovljavah sa sirovi brate/sestro'. Neobino mi je stoga drago
to sam uspjela nai vremena da ovu knjigu ponovno napiem i
dopunim je nekim doista vrijednim idejama, na koje sam nadola
tijekom mnogih godina poduavanja.
99
Poglavlje 13.
KOLIKO JE VANO BI T1100%' SI ROV?
Jesti je nunost, ali inteligentno jesti je umjetnost.
- La Rochefoucauld
Drati se 100%-tnog reima sirove prehrane izuzetno je korisno
za ljudsko zdravlje i zato je vano. Meutim, nije uvijek mogue
jesti iskljuivo sirovu hranu. S obzirom da sam odrasla u Rusiji i
da sam, u meuvremenu, posjetila mnoge zemlje, mogu vam rei
da je za mnoge jesti 100% -tnu sirovu vegansku hranu isti luksuz.
Osobno se smatram sretnom to sam u mogunosti hraniti se na
taj nain. Ja sam svoje knjige, primjerice, prevela na ruski, ah ni-
sam ih mogla objaviti u Rusiji, jer se ondje mnoge vrste voa, po-
vra, a osobito onog zelenoga, ne mogu nai, ak ni ljeti. Zaudilo
me je to je dananjim Rusima kelj, koji potjee iz Rusije, posve
nepoznata biljka. U ruskoj verziji svoje knjige zovem ga 'divlji ku-
pus', to je moda zbunjujue, ali bolje ime nisam mogla smishti.
Uoila sam, takoer, da se ljudi ne uspijevaju pridrava-
ti ovog naina prehrane i zbog raznih drugih razloga, bez obzi-
ra ive li u bogatim ili siromanim zemljama. Nabrojat u samo
neke ozbiljnije razloge koji ovjeku oteavaju provedbu dijete sa
sirovom hranom:
ako je ovisan o drugima ili je invalid;
ako je zaduen za pripremanje kuhanih obroka za druge
lanove obitelji;
100
P o g l a v l j e 1 3 . / KO L I KO J E V A N O B I T I 1 0 0 % ' S I R O V ?
ako mora jesti hranu koju mu drugi pripremaju;
ako radi u restoranu ili nekom drugom poslu vezanom uz
hranu;
ako teko dolazi do svjeih poljoprivrednih proizvoda;
ako putuje sa skupinom koja ima organizirane, uglavnom
kuhane, obroke;
ako je u bolnici, stacionaru, u ratu ih u zatvoru.
Pod pritiskom vlastitih ogranienja ljudi me esto pitaju koliko
je nastojanje da budu na 100%-tnoj sirovoj hrani doista vano.
Ja imam dva razliita savjeta za dva glavna tipa ljudi: za one koji
su ovisni o hrani i za one koji jedu normalno. Uvijek savjetujem
ljudima da se, prema sljedeim definicijama, sami odlue kojemu
od ova dva tipa pripadaju:
Ovisnik o hrani je osoba koja jede vie nego to joj je potrebno
ih vie nego to eli, ne odazivajui se na signale koje joj alje
eludac kad je prazan, nego iz posve drugih razloga.
Osoba koja jede normalno je ona koja jede kad je gladna i
prestaje jesti kad je sita
1
.
Ako mislite da ste negdje izmeu ove dvije kategorije odaberite
skupinu koja vam se ini bliom.
Uvjerena sam da e samo osobe koje jedu normalno uspjeti
ostati na sirovoj hrani te da se, ak i ako ponekad u svoju prehra-
nu ubace malu porciju kuhane hrane, nee vie vratiti klasinoj
prehrani. Ne kaem da to preporuujem; ali moje je miljenje da
e osobama koje jedu normalno povremeno konzumiranje kuha-
ne hrane najmanje nakoditi, budui da su u stanju obuzdati svoj
nagon za hranjenjem.
Ovisnicima o hrani ozbiljno preporuam da se 100% pridravaju
reima sirove prehrane, jednostavno zato to e im to biti mnogo
lake izdrati. Pratila sam desetke ovisnika o hrani kako poku-
101
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
avaju ostati na kombinaciji od 80% sirove i 20% kuhane hrane.
Gledala sam te jadne ljude kako skau sa 80% sirove na 80% ku-
hane hrane i natrag, kako ih, budui da se nisu u stanju drati
nekog odreenog plana prehrane, mui stalan osjeaj krivnje i
vjena zabrinutost za vlastito zdravlje. Istodobno mogu rei da
sam u bezbroj sluajeva uoila da su ovisnici o hrani, nakon pre-
laska na sirovu hranu, uspjeno odravali zdrav nain prehrane,
pazei da se ne prejedu i da u pauzama izmeu obroka nita ne
grickaju. Veina jela od sirovih namirnica, za razliku od mnogih
kuhanih jela, nema osobito privlaan okus. Susrela sam mnoge
ljudi koji su u jednom obroku mogli pojesti i po nekoliko pizza,
ali nikada nisam susrela nikoga tko bi odjednom mogao pojesti
nekoliko velikih zdjela salate. ak i u sluaju da se dogodi preje-
danje sirovom hranom, to je mnogo manje tetno od prejedanja
kuhanom hranom. Budui da sam i sama ovisnik o hrani, uvi-
jek sam zavidjela osobama koje jedu normalno i esto se osjeala
bespomonom kad bi me uhvatila poznata neodoljivih potreba
za hranom. Otkako sam na 100% sirovoj prehrani moje su se
prehrambene navike uvelike popravile, a posve mi se promijenio
i nain ivota.
esto me pitaju kako je mogue da samo 1% kuhane hrane u na-
oj prehrani moe biti tako kodljiv. Ja sam uvjerena da emo, ako
si dozvolimo taj 1%, time otvoriti vrata naoj sklonosti da udovo-
ljimo svojim eljama kada nas obuzmu. Prema podacima Kluba
anonimnih alkoholiara, naa sklonost prejedanju dolazi do izra-
aja u trenucima kad osjetimo glad, ljutnju, usamljenost, umor ih
potitenost. Odrei se i posljednjih 1% kuhane hrane u svom re-
imu prehrane znai zatvoriti vrata kuhanoj hrani zauvijek. Kad
zatvorimo vrata kuhanoj hrani, zatvorili smo vrata iskuenju.
Dokle god smo na 99%-tnoj sirovoj prehrani ostajemo izloeni
iskuenjima i doputamo si ono to elimo, kada to zaelimo. Su-
srela sam mnoge ljude koji su uloili golem napor da postignu tu
razinu od 99% sirove hrane u svojoj prehrani, a onda se, mjesec
102
/
dana kasnije, potpuno vratili na kuhanu hranu. Ovaj siuni 1%
moe nas stalno vraati kuhanoj hrani. Drim da je ovdje tako-
zvani 'nagli prekid' mnogo laki nain. Istina, ovjek e moda
prvih nekoliko mjeseci prolaziti kroz strane muke jer e mu sva-
ko iskuenje uzrokovati patnju. Ali ve nakon dva mjeseca ivot
postaje laki.
Iz razgovora s mnogima na sirovom programu prehrane dola
sam do zakljuka da nisu sva kuhana jela jednako opasna, kad je
u pitanju/poticanje neprirodne elje za jelom. Trebate se svakako
drati to dalje od svih zainjenih kuhanih jela, od kojih vam ide
slina na usta, kao i od vaih omiljenih 'zalogaj ia. Ova jela, bez
obzira na unesenu koliinu, mogu u vas probuditi snanu potrebu
da pojedete jo. Gledala sam ljude kako prekidaju s programom
sirove prehrane nakon samo jednog malog zalogaja neke kuhane
poslastice, nakon to su se uspjeno pridravali programa sirove
prehrane mjesecima, ak i godinama.
Istodobno ne bih nipoto eljela da netko postane paranoidan
zbog povremenog uzimanja male koliine kuhane hrane, osobito
ako ta nije povezano s kakvim 'nostalginim' sjeanjima. Primje-
rice, od nekoliko kapi ekstrakta vanilije u nekom desertu, jednog
lista prene alge nori, od lice misa ili prstohvata jestiva kvasca
zacijelo neete osjetiti neodoljivu potrebu za kuhanom hranom;
organizam se lako nosi s takvim povremenim kuhanim sastoj-
cima. To je slino kao kod lijeena alkoholiara kojemu se nee
nita dogoditi ako pojede prenu ribu u umaku od vina ili oko-
ladnu kocku s rumom.
Uvjerena sam kako je pridravanje 100%-tnog programa sirove
prehrane stvar osobnog izbora. I sama imam nekoliko bliskih pri-
jatelja i roaka kojima bi, znam pouzdano, prilagodba na program
sirove prehrane bila gotovo nemogua. Morali bi se, naime, odre-
i veine onoga za to, prema njihovu miljenju, vrijedi ivjeti.
Povremeno sam im znala pokloniti neku zgodnu vegansku knjigu
ili posue za kuhanje na pari, elei ih potaknuti da prijeu na
103
Po g l a v l j e 13 . / K O U K O J E V A N O BI T I 10 0 % ' S I R O V ?
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
laganiju prehranu. Uoila sam da se slue i knjigama i posuem
i da im ovaj zdraviji nain prehrane dobro ini. Istodobno, svi
moji prijatelji znaju da u im, budu li ikada zaeljeli promijeniti
svoj nain ivota, rado u tome pomoi.
Uvijek sam mislila da ovjek svoj nain prehrane formira kroz
cijeli ivot. U svojim istraivanjima naila sam na neke znanstve-
ne radove koji govore o usvajanju navika u djetinjstvu. Nemalo
sam se iznenadila doznavi da Okus majina mlijeka odreuje
djetetov kasniji ukus
z
. Meutim, kad je rije o prehrambenim
navikama, djetetu se one najdublje usjeku za vrijeme odvikava-
nja od majina mlijeka. To vrijeme naziva se 'osjetljivo razdoblje'
ih 'kritino razdoblje'
3
i traje izmeu dva i tri mjeseca, za koje
vrijeme u mozgu djeteta nastaje dubok otisak' na temelju djete-
tova doivljaja onoga to samo jede, ali i onoga to vidi da drugi
oko njega jedu, osobito majka. Taj je otisak praktiki neizbrisiv:
Samo kritino razdoblje ... traje veoma kratko, ali dojmovi koji
dijete stekne o onome to se oko njega dogaa u tom razdoblju
... ostaje do kraja ivota i teko e se dati izbrisati nekim kasnijim
iskustvima
4
.*
Tako se stvaraju prehrambene navike koje od nas ine vegetarijan-
ce, oboavatelje mesa-i-krumpira ih neke druge hrane. Isto tako,
ovisno o vrsti hrane s kojom smo se susretah u svom osjetljivom
razdoblju', moemo jesti normalno, a moemo postati i ovisnici
o hrani. ini se gotovo nevjerojatnim da tako kratko razdoblje
od ezdeset do devedeset dana oblikuje nae prehrambene na-
vike za cijeli ivot. Ovaj mehanizam ostavljanja otiska doista je
mudar nain da se odrimo kao vrsta, budui da dijete, zahva-
ljujui njemu, nasljeuje najpotrebnije znanje - o tome kako se
hraniti - i to od najbrinije osobe na svijetu - majke. Na svoju ne-
sreu, ljudi su danas napustili prirodan nain ivota. Uinivi to,
izopaili su najgenijalniji zakon prirode i prednosti doivotnog
zdravog naina prehrane pretvorili u frustrirajui zaarani krug
vjene ovisnosti o hrani. Usaene u najranijem djetinjstvu, pogu-
104
/
bne prehrambene navike mnogim ljudima ugroavaju zdravlje i
ivot. Prema statistikama, danas je ve 58 milijuna Amerikanaca
pretilo
5
, a ta brojka i dalje raste. Znanstvene studije o stvaranju
otisaka jasno ukazuju na to da emo se ve postojee pretilosti
jako teko rijeiti. Imali smo prilike vidjeti kako se ovisnici o hra-
ni oajniki trude da promijene svoje prehrambene navike. Neki
se od njih utjeu ak i najdrastinijim rjeenjima, poput smanje-
nja eluca kirurkim putem, kao krajnjoj mjeri kojom se koliina
hrane koju osoba moe probaviti ogranii na nain da se kirurki
odstrani vei dio eluca i 25 cm tankog crijeva. Tu se, meutim,
pokazuje da je priroda jaa od snage ljudske volje. ak i nakon
to su si dali smanjiti eludac, mnogi se pacijenti ne dre dijete
koju im je lijenik preporuio, ponu opet pretjerivati u jelu i,
u roku od pet godina, povrate svoju prijanju teinu
6
. Drugim
rijeima, otisci nastali u djetinjstvu borit e se za svoja prava do
kraja. U meuvremenu, mnogi su se ljudi uspjeli rijeiti pretilo-
sti prihvativi program sirove hrane i druge prirodne naine lije-
enja. Moja prijateljica Angela Stokes izgubila je, na primjer, 65
kilograma. Ona se rijeila bolesne pretilosti preavi na program
sirove hrane, s naglaskom na zelenju
7
.
Moje je miljenje da je pretilost, u veini sluajeva, mnogo la-
ke sprijeiti nego lijeiti. Kad se voda iz slavine pone prolijevati
po podu, hoemo li nastaviti brisati pod ih emo zatvoriti ventil?
Umjesto da sve svoje napore usmjeravamo na lijeenje ve posto-
jee pretilosti, potrudimo se radije da svojoj djeci pomognemo
da usvoje zdrave prehrambene navike. Obratimo pozornost na
prehrambenu vrijednost i koliinu hrane koju dajemo svojoj ma-
loj djeci, osobito u njihovom 'osjetljivom razdoblju. A u svrhu
stvaranja zdravih prehrambenih navika kod nae djece vodimo
uvijek rauna i o hrani koju e ona vidjeti na naem tanjuru.
105
I Pog l a v l j e 13 . / K O L I K O J E V A N O BI T I 10 0 % ' S I R O V ?
Poglavlje 14.
OVI SNOST O SVAKODNEVNI M NA MI RNI CA MA
Ne zanima me ljubav - meni je draa okolada
1
.
- Pripisuje se Sandri J. Dykes
Smatram da je ovisnost o kuhanoj hrani najokrutnija od svih ovi-
snosti zato to je izazivaju ovjeku najmilije namirnice, nj ?gove
najvee svetinje. Mislim da od svih svakodnevnih namirnica kruh,
mlijeko, eer i sol vjerojatno najlake stvaraju ovisnost. Zvui pa-
radoksalno, ali upravo je to razlog to se te namirnice upotreblja-
vaju tisuama godina i to su postale bitan dio ljudskog ivota i
kulture. Nikada se u povijesti nije dogodilo da bi se, nakon otkria
nekog novog sredstva ovisnosti, ovjek njega dragovoljno odrekao;
naprotiv njegova bi se uporaba redovito proirila na sve vei krug
ljudi. To je razlogom to sva sredstva ovisnosti, bez obzira je li rije
o duhanu, o marihuani, okoladi ili neem drugom, jednom otkri-
vena, ubrzo dopru do svih krajeva svijeta. Zato danas i poznajemo
toliki broj sredstava ovisnosti, koja ubijaju na tisue ljudi i predsta-
vljaju golem drutveni problem. Do sada smo ve nakupili toliko
namirnica koje izazivaju ovisnost, te se u svojim prehrambenim
navikama uglavnom ravnamo prema koliini uitka koje nam hra-
na prua, a ne prema njezinoj hranjivosti.
S naglim razvitkom novih tehnologija znanstvenici svakim danom
otkrivaju sve vei broj estica raznih novih tvari prisutnih u pre-
hrambenim proizvodima, ukljuujui tu i brojne tvari koje izazi-
vaju ovisnost, ak i u posve obinim namirnicama kao to je eer.
Po g l a v l j e 14 . / O V I S N O S T 0 S V A K O D N E V N I M N A M I R N I CA M A
Slatkii su ukusni jer se, kad ih jedemo, doslovce osjeamo dobro:
slatkii u tijelu izazivaju osjeaj ugode. Istraivanja pokazuju da su
receptori za slatko u ustima povezani s odreenim centrima u mo-
zgu koji oslobaaju endogene opijate - prirodne, kemijske spojeve
sline morfiju, koji stvaraju osjeaj ugode i zadovoljstva. Ve i sam
okus slatkoga dovoljan je da u mozgu aktivira centre za ugodu
1
.
To je razlog to veina ljudi rado uzima hranu koja sadri eer,
kao to su okolada, bomboni, sladoled, Coca-cola, kolai i td. Bi-
jeli eer (ih saharoza) neprirodna je molekula potpuno liena sva-
ke hranjive vrijednosti. Istodobno je bijeli eer pravi koncentrat
energije i esto se o njemu govori kao o izvoru praznih kalorija.
Nakon duljeg vremena, stalan unos velikih koliina rafiniranog e-
era moe dovesti do 'pothranjenosti', to znai da imamo dovoljno
energije da organizam nahranimo, ali nam nedostaju neke druge
bitne hranjive tvari. To moe uzrokovati pothranjenost ak i kod
osoba prekomjerne teine.
Osim to jede bijeli eer, veina ljudi konzumira i saharozu iz
kuhanog povra bogatog krobom. U procesu kuhanja slatkog
krumpira... gotovo se sav krob pretvara u eer. Zato bi o slatkom
krumpiru trebah prestati razmiljati kao o povru bogatu krobom,
budui da se on u ljudskoj prehrani ponaa prije kao eer nego kao
krob\ Povre bogato krobom kao to su krumpir, tikvica, mr-
kva, brokula i drugo, u kuhanom obliku znai samo dodatni eer
u naoj prehrani.
Bijeli kruh, itarice i tijesto, te druge namirnice od bijeloga bra-
na takoer sadre mnogo saharoze
3
. Imajui na umu da su ova
tri izvora eera najomiljeniji dio tipine ljudske prehrane, na je
dnevni unos eera izuzetno visok, posebice uzmemo li u obzir da
se i uporaba samog eera u posljednjih stotinu godina poveala za
4,2 puta
4
.
Ljudski se organizam pokuava snai s tako golemim unosom
eera tako to, neposredno nakon uzimanja hrane, poveava
proizvodnju inzulina
3
. Takav pretjerani unos eera neizbjeno
107
U 12 K O R A K A 0 0 S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
dovodi do bolesnog stanja poznatog kao hipoglikemija, s trajno
povienom razinom inzulina u krvi, koju organizam mora odr-
avati kako bi bio uvijek spreman za nov unos eera. Taj stalni
dotok dodatnog inzulina u krv izaziva nenormalno nisku razinu
eera u krvi. Hipoglikemija ugroava mozak kojemu je za rad
potrebna stalna opskrba glukozom. Ljudi s hipoglikemijom ima-
ju stalnu potrebu za slatkim ne bi li podigli razinu eera u krvi.
Njihovi pokuaji da prestanu jesti nakon razmjerno malog unosa
hrane obino propadaju zbog nezajaljive elje za jelom koju u
njih potie, inzulinom izazvana, hipoglikemija, pa to opet zavr-
ava nekontroliranim prejedanjem. Kao to vidite, konzumiranje
eera u obliku saharoze neizbjeno vodi u ovisnost o eeru.
Znamo, meutim, da nae tijelo bez eera ne moe funkcioni-
rati. Jednostavni eeri iz voa i meda veoma su lako probavlji-
vi, iz njih organizam dobiva i energiju i druge vrijedne hranjive
sastojke. Unos ovih prirodnih eera ne izaziva hipoglikemijsku
reakciju u tijelu.
Nedavno smo moja ki Valja i ja provele zanimljivo istraivanje.
Odluile smo istraiti za kojim namirnicama ljudi najvie osje-
aju potrebu kada su pod stresom. Anketirali smo ezdeset ljudi
s posebno pripremljenim pitanjima. Veina - njih 52-oje - od 60
anketiranih, odgovorila je da u stresnim situacijama najvie osje-
a potrebu za slatkim. Mene je, meutim, vie zanimalo novo,
posve neoekivano otkrie do kojeg smo doli u ovoj anketi. Ot-
krili smo, naime, da postoji snana veza izmeu odgoja to su ga
ti ljudi dobili u djetinjstvu i njihove reakcije na stres:
Ispitanici koji su odrasli na klasinom nainu prehrane
priznali su neodoljivu potrebu za kolaima, pitama, keksima,
bombonima i drugim po zdravlje riskantnim slatkiima.
Ispitanici koji su odrasli na vegetarijanskoj prehrani osjeah su
neodoljivu potrebu za groicama, datuljama i ostalim suhim
voem, kao i za nekim laganim vegetarijanskim desertima
.108
/
109
Po g l a v l j e 14 , / O V I S N O S T 0 S V A K O D N E V N I M N A M I R N I C A M A
kao to su veganski ajni kolaii od integralnog ita ili tapii
od sladia.
Mali broj ispitanika odrastao je na programu sirove hrane.
Bilo mije osobito drago kad sam ula da oni u tekim
trenucima osjeaju neodoljivu potrebu za slatkim voem
kao to su grozde, banane ili smokve.
Ovo me je istraivanje podsjetilo na vanu ulogu odgoja u stvaranju
naih doivotnih prehrambenih navika. Moje su najdrae uspome-
ne iz djetinjstva nerazdvojno vezane uz slike zajednikog blagova-
nja za obiteljskim stolom. Kad pogledamo neku namirnicu, elja da
je pojedemo izvire iz naeg sjeanja o prethodnom iskustvu s tom
namirnicom. Ugodna sjeanja mogu kod nas ponovno probuditi
neodoljivu potrebu za odreenom namirnicom i elju da ponovno
proivimo ugodne trenutke. Ja se, primjerice, svaki put kad vidim
reklamu za palainke, i danas sjetim svog djetinjstva i nedjeljnih ju-
tara kad me je budio miris majinih svjee peenih palainki, pre-
hvenih rastopljenim maslacem. S njenou uvam ta sjeanja, ah
svaki put kad mi prou kroz glavu, naas osjetim bol. Odjednom se
naem razapeta izmeu podsvjesne potrebe da ponovno doivim
te slatke trenutke iz prolosti i pomisli na to kako nikada vie neu
okusiti palainke, budui da ve godinama jedem iskljuivo sirovu
hranu. Nevjerojatno je koliko snanih emocija moe pokrenuti ve
sama pomisao na hrana Pitala sam svoju ker je li koja od njezinih
sretnih uspomena iz djetinjstva vezana uz hranu. Sa smijekom se
poela prisjeati kako smo u Michiganu brali divno groe, i kako
je u Kaliforniji dragun bio nevjerojatno sladak, pa ga se ak i naa
basetica Dashka tako prejela da se nije mogla micati, i kakav je bio
okus naeg prvog duriana itd. Oito je dakle da su ljudi programi-
rani tako da u stresnoj situaciji osjeaju potrebu za slatkim, ali to
slatko ne mora biti bijeli eer. Svjee voe je savreno gorivo, puno
hranjivih sastojaka i nema nikakve kodljive posljedice.
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
Kad sam poela prikupljati znanstvene podatke o kruhu doivjela
sam pravi ok, upravo me je zaboljelo kad sam otkrila kako sna-
nu ovisnost izaziva kruh. Ja sam vei dio svog ivota provela u
Rusiji gdje se kruh smatra svetinjom. Ondje nikada na podu ili na
ulici neete nai niti komadi odbaena kruha; baciti kruh zna-
ilo bi pokazati nepotovanje prema svima onima koji su iskusili
nestaicu kruha, primjerice za vrijeme blokade Lenjingrada. U
skladu s prastarom tradicijom, u Rusiji svaka nova vlada narodu
najprije obea ono najvanije, da e mu osigurati dovoljno kruha.
Kruh je od pamtivijeka veini ljudi glavna hrana. U Sjedinjenim
Dravama studeni je odreen kao Nacionalni mjesec kruha, ime
se priznanje iznimna vanosti ovog prehrambenog proizvoda.
Vise od 75 milijuna Amerikanaca uiva svakodnevno u kriki
preprenog kruha... Amerikanci zapravo toliko ljube svoj tost, da
se gotovo 10% odraslih ispitanika izjasnilo kako bi ujutro radije
pojeli tost nego imali snoaj. Vie od polovice anketiranih ujutro
bi izabralo tost radije nego neki slatki, a gotovo 40% njih, radije,
nego cokoladu.
Jeste li se ikada zapitali zato je kruh toliko omiljen? Moda je
teko povjerovati, ali znanstvenim istraivanjem dokazano je
da, ak i u prijesnim itaricama, ima sastojaka koji izazivaju ovi-
snost:
Novi opioidni peptid izoliran je iz... peninog glutena.
Taj peptid nazvan je gluten egzorn C
7
.
... laboratorijske analize peptida dobivenih iz proteina
peninog glutena pokazuju da imaju opioidno djelovanje
8
.
Gluten egzorfini iz penice normalno dopiru do. receptora za
opijate u sredinjem ivanom sustavu i potiu njihov rad
9
.
Znanstvenici su izmjerili koliinu opijata u penici: 0,5mg naja-
ktivnijih peptida odgovara InM (nanomola) morfija
10
. Premda
je koliina od l nMtek morfij u tragovima, njegovo djelovanje na
uri
Po g l a v l j e 14 . / O V I S N O S T 0 S V A K O D N E V N I M N A M I R N I C A M A
sredinji ivani sustav nije zanemarivo. Koliina od 1nMmorfija
moe se, primjerice, usporediti s koliinom opijata u naim hor-
monima, kao to je
s
recimo, endorfin, koje proizvodi sam orga-
nizam, a slue za smirivanje boli ili za stvaranje osjeaja ugode i
zadovoljstva. Treba pritom imati na umu i to da je rije o koliini
opijata dobivenoj iz veoma male kohine penice.
Osim to izazivaju ovisnost, opioidni peptidi iz penice znatno
utjeu i na funkcioniranje hormona:... davno je poznato da opi-
oidni peptidi, preko klasinih receptora za opijate, uzrokuju osje-
tne promjene u izluivanju hormona hipofize, kako u ivotinja
tako i u ljudi
11
.
Sada mi je jasno zato je kruh tako omiljeno sredstvo preivljava-
nja. Zahvaljujui visokom sadraju eera ak i najmanji komadi
kruha daje ovjeku energiju za mnogo sati rada. Kruh istodobno
ima i snaan umirujui uinak, zahvaljujui opojnim sastojcima
koji kod onih to ga jedu izaziva osjeaj ugode. Osim toga, opio-
idni peptidi prodiru i u stjenke crijeva i usporavaju probavu, to
uzrokuje na osjeaj sitosti. Upravo zbog toga se ljudi naviknuti
na kruh bez njega teko mogu zasititi.
Meutim, kruh, osobito njegove bijele varijante, nije hranjiva na-
mirnica. Zato se veina vrsta kruha na tritu obogauje sinte-
tikim vitaminima i mineralima. Poljoprivredne proizvode koji
su stvarno hranjivi nije potrebno niim obogaivati. Nikada,
primjerice, nisam vidjela neki celer ih mango obogaen vitami-
nima. Penica ne sadri ni vitamin C, ni vitamin B
12
a ni fi-ka-
roten
12
. U zemljama gdje se prehrana bazira na itaricama, ljudi
pate od nedostatka minerala, vitamina kao i od pothranjenosti,
koja je ondje uobiajena pojava. Dvije od najteih avitaminoza
koje uzrokuje nedostatak B vitamina (pelagra i beriberi) gotovo
se iskljuivo povezuju s.pretjeranim konzumiranjem itarica
13
. Ja,
osim toga, smatram upitnom bioloku iskoristivost veine hra-
njivih sastojaka u sirovom zrnu nakon to ono bude samljeveno,
rafinirano i ispeeno.
111
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Umjesto da kuhamo penicu i druge itarice trebali bismo ih pu-
stiti da isklijaju. Klice su iva hrana obogaena sunevom svje-
tlosti. Proklijale itarice sadre manje masnoa nego prije klijanja,
ali zato imaju mnogo vie vitamina i minerala. Veina mojih i-
tatelja sjea se kad su se, potkraj devedesetih, poele iriti glasine
na temu Y2K. Dok su ostali punih ostave svim vrstama konzervi,
moja je obitelj kupila samo jedan poljoprivredni proizvod - vreu
organski uzgojene penice. Izraunata sam da e mojoj etvero-
lanoj obitelji ta vrea penice od 25 kilograma trajati otprilike
godinu dana budemo li se hranili peninim klicama.
Meso, perad i riba jo su jedna kategorija namirnica koja sadri
opioidne peptide.
14
Prije nekog vremena, dok sam jo svakodne-
vno jela ivotinjsku hranu, sjeam se da su mi riba i meso na aru
bili najdraa hrana. itajui neke od novijih studija o mesu ostala
sam zapanjena istraivanjem prof. Matsumota s japanskog Sve-
uilita Kanazawa
15
. Uz opioidne peptide, AGE i druge toksine,
meso na aru sadri jo dvije toksine tvari:
2-amino-9H-pirido/2,3-b/indol;
2-amino-3-metil-9H-pirido/2,3-b/indol.
Ove toksine estice (skraeno
C
AC' i 'MeAC') normalno se nala-
ze u dimu cigarete. Profesor Matsumoto utvrdio je da je u mesu
na aru koncentracija ovih tvari, koje izazivaju ovisnost, mnogo
vea nego u cigaretama. Prema ovim istraivanjima, lg mesa na
aru sadri 650.8 ng AC-a i 63.5 ng MeAc-a, to je otprilike je-
dnako koliini iz 8 cigareta. Koncentrat dima iz jedne cigarete
sadri 79.7ng AC-a i 6.2 ng MeAc-a. To znai da koliina toksina
koji stvaraju ovisnost, u razmjeno maloj porciji od 100 g mesa
na aru, odgovara onoj u 800 komada cigaretal Nije udo to je
meso na aru uvijek bilo meu najtraenijim poslasticama, jo
od vremena kad se ovjek za pripremanje hrane poeo koristiti
vatrom.
113
/
Iz istoga razloga ljudi vie vole prene oraate plodove od prije-
snih, preno povre vie od salate i prepreni kruh vie od obi-
noga. Tako primo zrna kakaovca da dobijemo okoladu, a i
kavu spravljamo od prenih zrnaca. Neki uivaju u okusu prepr-
ene ekspres kave, drugi vie vole cappuccino, to je ista ekspres
kava s dodatkom pjenuava mlijeka.
Mlijeko je takoer prehrambeni proizvod koji izaziva ovisnost.
Mlijeko svih sisavaca, dakle i ljudsko, u sebi prirodno sadri
opioidne peptide: Pokazalo se da ljudski i govei kazeini u
svojoj izvornoj strukturi sadre peptide s opiodnim djelova-
njem ... koji su prisutni u mlijeku svih do sada istraenih vrsta
sisavaca, a glavni je sastojak u miceliju ljudskog kazeina. On je
odgovoran za 30% od ukupne koliine proteina i 70% kazeina
u mlijeku
6
.
Prisutnost sastojaka u mlijeku koji izazivaju ovisnost na priro-
dan nain pomae stvaranju snanije emocionalne veze izmeu
majke i djeteta. Takva je veza od ivotne vanosti za dijete jer
jami da e dijete, ili ivotinjsko mladune, uvijek rado uzima-
ti hranu (mlijeko) najbogatiju hranjivim sastojcima, da e vie
spavati i da e se u tom najosjetljivijem razdoblju svoga ivota
uvijek drati majke. im je dijete sposobno samo uzimati hranu
i nije mu vie potrebna stalna majinska skrb, poinje njegovo
odvikavanje od majina mlijeka. Nakon to prestane piti maji-
no mlijeko veina sisavaca nikada vie nee okusiti mlijeko, niti
ono majino, niti ono drugih ivotinja. Jedino e ljudska vrsta
nastaviti piti mlijeko raznih ivotinja i tijekom cijelog ivota je-
sti razne druge mlijene proizvode.
Zahvaljujui prisutnosti opijata u mlijeku kod ljudi koji nasta-
vljaju uzimati mlijeko i mlijene proizvode razvija se ovisnost o
njima, osobito o siru koji je koncentrat svih mlijenih sastojaka.
Gotovo sve vrste sira sadre jo jedan sastojak koji izaziva ovi-
snost, a to je sol. Stalno sluam ljude kako je za njih sir namirni-
ca koje e se najtee odrei.
113
P o g l a v l j e 14 . / ' O V I S N O S T 0 S V A K O D N E V N I M N A M I R N I C A M A
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Shvaam da je mlijeko stoljeima bilo hrana milijuriirna ljudi koji
moda bez njega ne bi preivjeli. Ja i danas znam za poneko rusko
selo u tajgi gdje nema ni ceste ni duana. U takvim uvjetima ivot
ljudi tijekom dugih zima ovisi o kravi. To, meutim, ne znai da
bi mlijeko trebalo biti omiljena hrana onima koji imaju pristup
namirnicama s vie hranjivih sastojaka.
Veina ljudi u svako jelo stavlja sol. Premda nam je natrij doi-
sta neophodan za prijenos ivanih podraaja u mozgu kao i za
pravilan rad miia, do pomanjkanja natrija u naem organizmu
teko moe doi. Natrijeve soli nalaze se, naime, u velikim ko-
liinama u tlu i sve biljke koje rastu na tom tlu sadre dovoljno
natrija. Nije ga, dakle, potrebno dodavati u hranu.
Ne bismo uope trebali strahovati od pomanjkanja natrija, prije
od vika. Dok nae dnevne potrebe natrija iznose 50 mg, prosje-
an odrastao ovjek konzumira 5000 mg, sto puta vie nego to je
potrebno
17
. Sklonost prema soli ovisnost je jednaka onoj o alko-
holu, duhanu, eeru ili kofeinu. Iz vlastitog iskustva znam da se
lake potpuno odrei soh nego li ograniiti uporabu. Zapamtite,
molim vas, da sva kupovna gotova hrana ve sadri sol. Kako se
radi o neprirodnom spoju, natrijev klorid toliko oteuje okusne
pupoljke na jeziku koji prepoznaju slano da mi vie nismo spo-
sobni osjetiti prirodan okus hrane. Kad se ovjek odlui prestati
upotrebljavati sol, obino je potrebno dva do tri dana da nam,
isprva bljutavo, jelo postane nevjerojatno ukusno. Zato ja volim
jesti neslano. Iz istoga razloga smatram i da emo si uklanjanjem
soli iz prehrane uvelike olakati prijelaz na reim sirove prehra-
ne.
Kruh, eer, meso, mlijeko i sol stoljeima su glavni sastojci ljud-
ske prehrane i mi smo se na njih naviknuli. Priznajem da su ti
prehrambeni proizvodi odigrali veliku ulogu u naoj prolosti.
Ove namirnice, osobito itarice, ljudskom su rodu omoguile
opstanak na ovom planetu, a zasluni su, napokon, i za golem
tehnoloki i industrijski razvoj civilizacije u kojoj danas ivimo.
P o g l a v l j e 14
/ ' O V I S N O S T 0 S V A K O D N E V N I M N A M I R N I CA M A
Brojna znanstvena istraivanja pokazuju nam, met o. daco
vjek ima na raspolaganju i namirnice s vie hraunvih sastojaka
Ost aLa, danas na svijetu ive milijuni ljudi koji imaju sree da
S i n a sva hrana koju poele. Ne vidim nikakva razloga
2 li ljudi i dalje jedu hranu namijenjenu pukom prezrvhavanju.
Nikome ne treba kabanica po sunanom danu.
Poglavlje 15.
TRAENJE UTJEHE U KUHANOJ HRANI
Srea ovisi iskljuivo o l eer nom doruku.
-JohnGunther
Postoje etiri os novne skupi ne namirnica: mlijena okol ada,
crna okol ada, bijela okol ada i okol adni bomboni .
- Autor nepoznat
Sastojci u kuhanoj hrani koji izazivaju ovisnost kod ovjeka mogu
razviti fiziku ovisnost o toj hrani. Fizika je ovisnost, meutim,
samo 'vrh ledene sante'. To to traimo oslonac u hrani koja izazi-
va ovisnost znak je da imamo neke duboko potisnute potrebe na
psiholokoj i duhovnoj razini.
Psiholoka ili mentalna ovisnost o kuhanoj hrani posljedica je
stalne izloenosti stresu i nae navike da se uz hranu oputamo.
Svi ivimo u svijetu punom stresa. Stres doivljavamo posvuda: u
koli, na poslu, kod kue, u prometu, pa ak i kad neto slavimo.
Naalost, nai roditelji i odgajatelji nisu nas nauili kako da se
ispravno nosimo sa stresom. Umjesto toga, nauili su nas da u
stresnim situacijama jedemo.
Plae, srce? Evo ti lizalica.
Duo, nemoj biti tuna, hajdemo pojesti malo sladoleda.
ivot je gorak, zasladimo ga s malo okolade.
Prolazi kroz teko razdoblje, zasluio si da se poasti.
Mora se opustiti i pojesti neto toplo.
i
P o g l a v l j e 15 . / T f U Z E N H U T J E H E U K U H A N O J H R A N I
Veza izmeu stresa i hranjenja duboko je usaena u nau psihu. U
trenutcima uzbuenja na probavni sustav automatski proizvodi
probavne sokove zbog ega osjeamo snaan poriv da neto poje-
demo. Izmislili smo ak i takozvanu 'hranu za rjeenje'. Oigledno
je danas ivot toliko naporan da nam je utjeha postala mnogo
vanijom od ishrane.
U mjesnom supermarketu pogledala sam u debeli katalog hrane i
zakljuila da priblino 90% svih prehrambenih proizvoda u pro-
davaonici pripada skupini namirnica za rjeenje, dok svega oko
10% otpada na doista hranjive namirnice.
'Hrana' i 'hranjivost' vie nisu sinonimi. Svjesno ili nesvjesno,
veina nas ne jede zbog ishrane. Kad se, primjerice, divimo za-
mamnim jelima izloenima na odjelu s delikatesnom hranom ka-
emo li sebi: Gle, onaj kalij u kolau od sira upravo me izaziva
da ga kupim! Kad bismo jeli samo zato da zadovoljimo potrebe
organizma za hranjivim tvarima nikada ne bismo ni okusili tako
kodljiva jela kao to su razni slatkii, chips, kokice fiipizza. Nitko
od nas ne pati od pomanjkanjap/zze u krvi, a ipak je ona jedno od
najomiljenijih jela. Kokice nemaju nikakvu hranjivu vrijednost,
ah nas tjee kad je film dosadan. Chips je pun soh i zasienih ma-
snoa, ah nam pomae da ostanemo budni dok vozimo. Od hrane
najee oekujemo da nas zadovolji i utjei, rijetko mislimo o
njezinoj hranjivoj vrijednosti.
Prema VfardNetu (jednom od online rjenika) 'rjeenje' znai
'oslobaanje od briga'
1
. Traei podatke o tome koju bi hranu ve-
ina ljudi svrstala u kategoriju oslobaanja od briga', naila sam
na popis koji je objavio BBC
2
, od deset najutjenijih namirnica u
Velikoj Britaniji. Kao to vidite izabrane namirnice nisu osobito
hranjive:
1. okolada
2. alica aja
3. tost
117
U 12 K O R A K A 0 0 S I R O V E H R A N E / V l c t o i l a B o u t e n k o
4. sladoled
5. kobasice, jaja, chips i grah
6. kobasice i pire od krumpira
7. juha
8. vona pita
9. puding
10. nabujak od rie
Uzimati hranu s ciljem rjeavanja emotivnih problema, smirenja
napetosti ili popunjavanja emotivne praznine postalo je posve uo-
biajeno. Mnogi restorani, ljetovalita i knjige kuharskih recepata
reklamiraju svoju hranu kao umirujuu'. A ipak je glavna svrha
hranjenja opskrba organizma hranjivim sastojcima. Jedino uzi-
manje hrane bogate hranjivim sastojcima jami dobro zdravlje.
Tu ne moe biti kompromisa. Ako ve moramo ivjeti u svijetu
punom stresa, pokuajmo barem iznai tehnike za borbu protiv
stresa koje se nee temeljiti na uzimanju hrane s umirujuim dje-
lovanjem.
Osobno drim da je etnja izvrstan prirodni nain borbe protiv
stresa. Ako ne volite hodati moete se baviti nekim drugim obli-
kom rekreacije. Meni je najdrae hodanje jer je to kretanje koje
je ovjeku priroeno, a korisno je kako za duu tako i za tijelo.
Hodanjem se rjeavamo stresa, ono tijelu pomae da se oslobodi
napetosti i nagomilane frustracije jer potie izluivanje endorfina
- jedne od onih kemikalija koje u naem mozgu izazivaju osjeaj
ugode. Uoila sam da su vlasnici pasa koji svoje pse svakodnevno
izvode u etnju obino smirene, uravnoteene osobe. Kad je je-
dna moja prijateljica izgubila psa i dalje je, po obiaju, svaki dan
odlazila u etnju kao da je pas jo s njom. Prema tome, redovito
vodite svoga psa u etnju, ak i ako ga nemate.
Sva zdrava djeca, kad su pod pritiskom, osjeaju prirodnu potre-
bu za hodanjem ili tranjem. Roditelje esto nervira kad im djeca
u skuenim prostorima u kojima danas svi ivimo tre i skau
Po g l a v l j e 15 . / T R A E N J E U T J E H E U K U H A N O J H R A N I
uokolo. Zato svoju djecu, sigurnosti radi, veemo u hodalice, au-
tomobilska sjedala i kolica u supermarketima. A protiv stresa im
nudimo slastice.
Kad sam bila dijete roditelji su mi bili tako siromani da sam ima-
la samo jednu haljinicu u kojoj sam odlazila i u kolu. Ah usprkos
siromatvu, uvijek se silno pazilo da u kui imamo dovoljno kru-
ha, mlijeka, jaja, sira, mesa, ak i kolaa, s vremena na vrijeme.
Dobro se hraniti bilo je jako vano, a zacijelo i ugodno. Sjeam se
da sam, itajui knjigu ih gledajui televiziju, uvijek neto vaka-
la. Ta mi je navika ostala sve do danas. Kad god itam ih gledam
televiziju ruka mi automatski trai neto za grickanje, a slina se
pone skupljati u ustima. Ponekad uspijem zatomiti tu neodo-
ljivu potrebu za hranom, ali esto ipak pojedem neku jabuku ili
gricnem neko povre.
Imala sam sree da upoznam tako izuzetne osobe kao to su moji
prijatelji Vanessa i Johnatan, koji kao da nisu sentimentalno ve-
zani uz hranu. Rekli su mi da njihove majke nisu hranu stavljale
u sredite njihova ivota. Jonathana majka nikada nije zvala da
doe jesti ako je bio zauzet igranjem. Ona je raunala da je u i-
votu igranje mnogo vanije od jela. Zahvaljujui tome danas se
njegov ivot ne vrti iskljuivo oko hrane. On kae da moe prove-
sti sate i sate a da i ne pomisli na hranu. Vanessa se ba i ne sjea
kakav okus imaju okolada, losos, bijeli kruh ili Coca-cola. Ona je
odrasla na veganskoj prehrani. Katkada bi je u gostima ponudili
kakvom drugom hranom, ali nakon to bi je kuala redovito bi
odluila priekati s jelom dok se ne vrati kui, jer majina joj je
hrana bila mnogo ukusnija. Vanessa se uvijek udila to njezini
prijatelji misle upravo suprotno.
Veina ljudi ne moe zamisliti ivot bez slasnih kuhanih obroka.
Zbog toga su poetnici na reimu sirove prehrane esto u potrazi
za sirovim jelima koja okusom podsjeaju na njihova omiljena
kuhana jela. Mnogi sirovi recepti imaju imena kao to su ne-bur-
rito\ lana okolada', 'lani-sendvi-od-tunjevine i slina. Sirova
119
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
hrana, meutim, ne sadri tvari koje izazivaju ovisnost i stoga vas
ne moe osloboditi briga' Zato slatkii od rogaa ne mogu posve
zadovoljiti nau neodoljivu potrebu za okoladom. ak kad nam
uspije postii da sirovo jelo dobije izvanredan okus, ono ni tada
nee moi zadovoljiti nae emotivne potrebe. Samo nam u jednom
sluaju sirova hrana moe doista pruiti uitak i zadovoljstvo, a to
je kad smo doista gladni. Onima dakle, koji su navikli cijeli dan
neto grickati, sirova hrana ne moe pruiti eljeni osjeaj ugode.
Upravo zato je neobino vano da si svatko pronae neto drugo
ime e se boriti protiv stresa a da to ne bude hrana, osobito ako
se odlui prijei na sirovu prehranu. Znam i previe ljudi koji su
se dugo vremena uspjeno drali reima sirove prehrane, a onda
su, zbog toga to se nisu bili sposobni nositi sa stresom, odje-
dnom od njega odustali. Neki od mojih prijatelja priznali su da
im se, povratkom na kuhanu hranu, stresno stanje jo vie pogor-
alo, osjeali su da im je naglo pala tjelesna energija, postali su
bezvoljni i nepokretni. S druge strane, primjena neke od tehnika
za ovladavanje stresom mogla im je pomoi da preive emotivnu
krizu i bez odustajanja od programa sirove hrane.
120
Poglavlje 16.
ZADOVOLJAVANJE UNUTARNJE GL ADI
Srea je s pos obnos t da osjetimo beskrajnu ljepotu svakoga
trenutka.
- Igor Boutenko
Ve smo raspravljali o ovisnosti o kuhanoj hrani na fizikoj i psi-
holokoj razini. Sada bih eljela govoriti o razini na kojoj je ovi-
snost najtee prevladati, a to je duhovna razina. Kako se moemo
boriti protiv osjeaja duhovne praznine?
Mnogi od polaznika mojih teajeva rekli su mi da esto jedu kako
bi otupili nepodnoljiv osjeaj emotivne praznine koji ih mui.
alili su se takoer kako njihovi pokuaji da tu prazninu i depre-
siju ispune hranom samo jo produbljuju taj bezdan. Jasno mi
je da taj osjeaj duhovne praznine i depresija imaju mnogo toga
zajednikog. Navest u neke statistike podatke o depresiji:
Od depresivnih poremeaja godinje oboli otprilike
18,8 milijuna odraslih Amerikanaca ili oko 9,5% ukupnog
sta novnitva starijeg od 18 godina
1
.
Svatko e prije ih kasnije u ivotu biti pogoen depresijom -
vlastitom ili tuom - kau slubene statistike u Australiji.
(Statistiki podaci o depresiji u Australiji odgovaraju onima u
Sjedinjenim Dravama i Ujedinjenom Kraljevstvu)
2
.
Porast broja sluajeva depresije kod djece dosegao je stopu od
nevjerojatnih 23% godinje
3
.
30% ena pati od depresije. Prije se mislilo da je postotak
171
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i t t o r i a Bo u t e n k o
( Pog l av l j e 16 . / Z A D O V O L J A V A N J E U N U T A R N J E G L A D I
123
puko vjerovanje, jer vjerom samom ne postie se duhovno stanje
bivstva, premda vjera moe (i esto to ini) pomoi ovjeku da
otkrije vlastite duhovne vrijednosti, kroz samopotvrivanje.
vrsto vjerujem da su svi ljudi duhovna bia. Kad zanemari svoj
duhovni ivot, ovjeka vrlo esto ponu muiti sumnje u smisao
ljudskog postojanja. Posljedica je gubitak volje za ivot i potonue
u depresiju. Posve je sigurno da nikakva pilula ne moe takvoj
osobi uliti vjeru u ivot. Upravo se zato uspjeno lijeenje ovisno-
sti ne temelji ni na lijekovima ni na snazi volje nego na duhovnoj
obnovi.
Na alost, mnogo je beskrajnih kontroverzi oko lijeenja ute-
meljenog na vjeri, od sukoba izmeu znanosti i duhovnosti do
skepticizma prema duhovnosti u stilu 'New Agea' (koju mnogi
od ovih programa promiu), pa do rasprava o ustavnosti sudskih
odluka o prisilnom lijeenju kojima se ovisnik upuuje na lije-
enje prema navodno vjerskim programima
14
. Ako je na cilj po-
moi ljudima da prestanu patiti trebah bismo se usredotoiti vie
na rezultate a manje na vrednovanje pojedinih vjerskih uvjerenja.
Kad bi se ideju duhovnosti uspjelo izdii iznad znanstveno-teorij-
ske i obredne razine, odnosno, na vii misaoni stupanj, mnogo bi
se veem broju ljudi omoguilo da prigrli ideju duhovnosti.
ak i pronalaenje duhovnog utemeljenja ne moe nam jamiti
da utjeha u vjeri nee vremenom izblijedjeti. Iz prve ruke znam
da osjeaj duevne praznine esto pogaa i one koji su duhovnost
univerzuma prepoznali kao realitet. Od mnogih sam prijatelja
ula da im je najtee bilo sauvati vjeru u situacijama u kojima su
se susretah s nekom velikom ivotnom nepravdom. Vjerujem da
su svi ljudi u poetku bili dobre i obzirne osobe. U svojoj knjizi
Svjetlija strana ljudske prirode Alfie Kohn, na temelju stotina ne-
vjerojatno zanimljivih radova s podruja psihologije, sociologije,
ekonomije i biologije, uvjerljivo pokazuje da mi mnogo vie suo-
sjeamo s drugima no to si sami priznajemo, i da se sve nae ve-
likodune geste ipak ne mogu svesti na puki vlastiti interes. Kohn
oboljelih meu mukom populacijom upola manji, ali nove
su procjene znatno vie
4
.
15% oboljehh od depresije poinit e samoubojstvo
5
.
Godine 2002. u Sjedinjenim Dravama samoubojstvo je
poinilo 31.655osoba (njih otprilike 11na 100.000
stanovnika)
6
.
Antidepresivi imaju jednako djelovanje (ili slabije) od
placeba
7
-
8
.
Kao to vidite, depresija, koja oduzima ivot milijunima, jedan je
od najveih problema naega doba. Mnogi psihoanalitiari sma-
traju da se depresija najbolje lijei njegovanjem duhovnih vre-
dnota, pronalaenjem vlastitog ivotnog cilja, te razmjenom tih
iskustava s drugima
9,10
.
Veina poznatih programa 'U 12 koraka' - kao to su oni nami-
jenjeni alkoholiarima, narkomanima ih osobama prekomjerne
teine - po svojoj su prirodi programi duhovne obnove, pa ukoli-
ko se usvoje kao nain ivota, mogu odagnati opsesivnu potrebu
za odreenim sredstvom ovisnosti i pomoi patniku da postane
sretna, drutveno korisna i zdrava osoba
11
. U Sjedinjenim Dr-
avama svaki od najmanje jedanaest tisua programa za lijeenje
ovisnosti uvodi svoje korisnike u neki oblik duhovnosti
12
.
U nekima od tih Programa za oslobaanje od ovisnosti u 12 ko-
raka, alkoholiara ih nekog drugog ovisnika pokuava se navesti
da prizna kako ima problem, da se za pomo obrati vioj sili (ili
'Bogu, onako kako ga mi shvaamo'), da se popravi, da moli i me-
ditira. Neki pak programi nude alternativne oblike duhovnosti,
poput yoge, Islama ili religija izvornih naroda Sjeverne Amerike.
Postoje i programi koji ovisnike potiu da slijede vlastitu religiju.
Rije duhovni izvedenica je od rijei duh, koja odgovara la-
tinskoj rijei spiritus, dakle - dah. I kod nas se, uostalom, kae
da ivot ulazi u ljudsko tijelo s prvim, a naputa ga s posljednjim
dahom. Prema Websterovom rjeniku, rije 'duhovni' znai svoj-
stvo ili stanje bivstva
13
. Duhovnost se, dakle, ne moe svesti na
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
takoer istie kako ljudi ve u najranijoj dobi pokazuju zanima-
nje za tuu nesreu, te da su jedine ivotinje koje mogu odabrati
da na svijet gledaju iz perspektive nekog drugog bia
15
. Ja ljud-
sko suosjeanje otkrivam kad god odem u kino. Gledajui pu-
bliku kako duboko proivljava sve ono to se dogaa potpunim
neznancima na platnu, otkrivamo koliko smo svi mi zapravo
osjetljivi na tuu bol i radost. Ako glavni lik pati vidjet ete, ako
se okrenete prema publici, more tunih i uplakanih lica, dok se
za vrijeme nekog veselog filma gledatelji obino smijee i odlaze
kui dobro raspoloeni.
Danas se u svijetu stalno neto dogaa. Suoeni s lavinom loih
vijesti, mogli bismo pomisliti da je svijet prema nama neprave-
dan. Nepravde koje svuda oko sebe gledamo pogubno djeluju
na nae emocije i na na razum. Ostanemo li zbog toga bez svo-
jih ideala osjeat emo se poput siroadi to gladuje za duho-
vnom hanom. Tada pokuavamo pojesti neko slasno, umirujue
jelo, ali to nam ne pomae jer dua nam i dalje gladuje.
Istodobno u univerzumu koji nas okruuje postoje i via pra-
vda, i via sila, i via ljubavi via ljepota. On se odraava u sva-
kom ljudskom biu i u svakom, i najmanjem, djeliu prirode.
Promatranje odraza tog nevidljivog ali monog duhovnog car-
stva uvijek mi pomae da obnovim vlastitu snagu, ravnoteu i
osjeaj unutarnjeg zadovoljstva. Poruku iz duhovnog univerzu-
ma moe nam prenijeti neiji topao pogled, neiji njean do-
dir, poljubac djeteta ili neodoljiva ljupkost kakva teneta. Slina
iskustva podsjeaju nas na to da materijalna sila nije jedina mo
na svijetu. Ne mogu rijeima opisati to se zapravo dogaa u
tim trenucima. Ali, otkako sam nauila obraati vie pozornosti
na te male epizode u svom ivotu, znam da vie ne zapadam
u emocionalne krize i da me vie ne progoni osjeaj nemoi.
Uspjela sam, tovie, postii vlastito stanje ravnotee u kojem
osjeam duboku povezanost s vlastitim unutarnjim biem kao
i s mudrou i snagom duhovnog svijeta. Znam da svatko ima
124
Po g l a v l j e 16 . / Z A D O V O L J A V A N J E U N U T A R N J E G L A D I
drugo ime za tu dragocjenu duhovnu snagu. Ja drim da samo
ime nije toliko vano kao istinska svijest o tome da je svaki ovjek
duhovno bie.
125
KAKO SE
OSLOBODITI
OVISNOSTI
O KUHANOJ
HRANI
K orak 1.
POSTATI SVJESTAN PROBLEMA
Upoznat ete istinu, a istina e vas osloboditi.
- Ivan 8,32
Prvi, a vjerojatno i najtei, korak jest da sami sebe dobro upozna-
te, da pokuate otkriti postoji li kod vas ovisnost o kuhanoj hrani,
da procijenite stupanj te ovisnosti i da priznate kako s tim imate
problema. Ne moemo rjeavati problem ako ne znamo kakav je.
Tona dijagnoza veoma je vana. Zamislite da vam je auto stao
nasred mosta. Zacijelo ne biste poeli mijenjati kotae ili rasta-
vljati motor prije no to uope utvrdite gdje je kvar. Vjerojatno
biste najradije nekome platili samo da vam postavi dijagnozu.
Isto se dogaa i kad ljudi osjete potrebu da prestanu jesti neku
hranu, a nisu svjesni da su o toj hrani ovisni, nego problem po-
kuavaju rijeiti pomou pogrenog alata i stoga su im izgledi za
uspjeh mali. Kako bih vam pomogla da utvrdite jeste li u stanju
sami dovesti u red svoje prehrambene navike, sastavila sam po-
seban upitnik.
UPITNIK ZA OVI SNOST O HRANI
Molim vas da odgovorite s 'da ili W na svako od sljedeih pita-
nja. elite li odgovoriti 'ponekad' ili 'moda' ili 'rijetko' odgovori-
te s 'da'. Molim vas da budete iskreni.
1. Ako niste gladni, a netko vam ponudi vae omiljeno
jelo, hoete li prihvatiti?
1?9
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
2. Ako znate da nije uputno jesti prije spavanja, a na
stolu je neko slasno jelo, hoete li ga posjeti?
3. Jedete li vie nego inae kad ste pod stresom?
4. Nastavljate li jesti sve dok ne napunite eludac?
5. Jedete h kad vam je dosadno?
6. Zamjeujete li imena restorana ak i kad niste gladni?
7. Kad vas pozovu na besplatnu veeru, prihvatite li
uvijek poziv?
8. Prejedete li se svaki put kad jedete u restoranima sa
vedskim stolom?
9. Jeste li ikada prekrili obeanje koje ste dali sebi da
neete jesti prije spavanja?
10. Biste li posljednjih 10 dolara potroili na svoju omiljenu
hranu?
11. Nagraujete li se za svoje uspjehe hranom?
12. Pojedete li i viak hrane, samo da se ne baci?
13. Ako znate da ete se od neke hrane u kojoj zbilja uivate
kasnije loe osjeati, hoete li je ipak posjeti?
Ako ste na tri ili vie pitanja odgovorili s 'da' znai da biste mo-
gli biti ovisnik o kuhanoj hrani.
ak i osobe koje su na sirovoj prehrani znaju na vie od tri
pitanja odgovoriti s 'da. Veina ljudi jo mjesecima, pa ak i
godinama, nakon prelaska na sirovu prehranu i dalje na hranu
gleda kao na sredstvo za postizanje ugode. Nakon toga, malo
po malo, poinju otkrivati druge izvore ugode i zadovoljstva, i
nakon nekog vremena hrana vie nee biti u ii njihova zani-
manja.
Kod ovog prvog koraka samo traimo pokazatelje koji bi upu-
ivali na nau ovisnost o odreenom nainu prehrane. Uoite
li neki znak, molim vas promatrajte svoje ponaanje bez dono-
enja sudova, bez osjeaja krivnje ili kajanja. Ovaj program nije
nainjen sa svrhom potkopavanja vaeg samopotovanja, nego
da vam pomogne pri pronalaenju najboljeg naina za borbu
130
! K o r a k 1. / PO S T A T I S V J E S T A N P R O BL E M A
protiv vaih prehrambenih navika, s krajnjim ciljem izgradnje
zdravog odnosa prema hrani. To je samo prvi korak.
Ovdje za vas imam jo jedan upitnik. Odgovorite, molim vas, na
sljedea tri pitanja. Neobino je vano da to uinite bez razmi-
ljanja i iskreno. Jo je bolje ako na ova pitanja odgovorite u na-
zonosti prijatelja.
1. Jeste h se ikada u ivotu prejeli? Da ili ne?
2. Je li vam se svidjelo kako ste se osjeali poslije toga?
Da ili ne?
3. Moete h mi u ovom trenutku obeati da to vie
neete ponoviti?
Da ih ne?
Da budem posve iskrena, jo nisam upoznala sretnicu ili sretni-
ka koji se nikada u ivotu nije prejeo. Ako vi ne pripadate u tu
kategoriju prisjetite se, molim vas, do u pojedinosti kako ste se
osjeali nakon nekog obilnog obroka? Moda vam se nije svidjelo
kako ste se nakon toga osjeali. Vjerojatno ste se osjeali kao da
u elucu imate ciglu, nou su vas muile more, a ujutro ste se
probudili podbuhh. Moda ste se ak i zakleli da se vie nikada
neete prejesti. Ali ako vas upitam hoete h to ponoviti, vi ete
vjerojatno odgovoriti 'Da!'.
esto se ponaamo kao da nam je hrana jedino zadovoljstvo. Za
proslavu roendana, godinjica i drugih prigoda organiziramo
velike i raskone zabave. Kad doemo na roendansku proslavu
oekujemo da nas pristojno nahrane. to biste vi pomislili o nekoj
zabavi na kojoj nema jela?
'Hrana' je postala istoznanica za 'proslavu' i uivanje'. Za prazni-
ke veere planiramo poseban jelovnik, troimo dodatni novac i
pripremamo posebno ukusna jela. Imamo ak i cijeli arsenal po-
sebnih, prazninih jela kao to su torte, okoladne kocke, sladoled
i razni slatkii, zajedno s dugim popisom predjela. esto se una-
prijed veselimo jelu, kao da je to najvaniji dio cijele proslave.
Pokuavamo ne misliti na to kako emo se osjeati sljedeeg jutra.
131
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Posve je prirodno da se nakon velike zabave osjeamo umorno,
pospano, ak bolesno. U veini sluajeva pokuavamo to stanje
popraviti kavom ili lijekovima. Ipak nas ta muka nee sprijeiti
da planiramo sljedeu blagdansku veeru. Ovakvo iracionalno
ponaanje jasno ukazuje na to da je veina ljudi nesposobna da
dri pod nadzorom vlastite prehrambene navike, odnosno, da se
uhvati u kotac sa svojom ovisnou.
Kako biste bolje shvatili koje su vrste bili izazovi s kojima ste se
moda susretali kad ste pokuavah ostati na reimu zdrave pre-
hrane, dopustite da osvijetlimo neke od vaih ranijih iskustava s
hranom.
1. Jeste li ikada pokuali prestati jesti neku odreenu
namirnicu (kruh, okoladu, meso, kokice, sladoled, kavu,
sir, eer i si.)?
Da ili ne?
2. Jesti li tu namirnicu pokuali prestati jesti u vie navrata?
Da ili ne?
3. Ako jeste, moete li se sjetiti zato ste to morali
pokuati vie odjedanput?
Prestati jesti neku namirnicu nije jednostavno kao to se ini, ak
i u sluaju da vam ugroava ivot. Svi znamo da se neki ljudi po-
dvrgavaju po ivot opasnim operacijama, daju si kirurkim putem
smanjiti eludac, uzimaju dijetetske preparate sumnjive vrijedno-
sti ili pue opasne sastojke kako bi smanjili apetit. Milijuni drugih
prisiljavaju se na povraanje nakon to se najedu, ih po nekoliko
dana piju samo vodu, ime se samo opet vraaju na poetak. Kad
ovisnost o kuhanoj hrani ne bi postojala, ove drastine mjere bile
bi posve nepotrebne.
Jednom sam devet mjeseci pomagala na Kreativnom zdravstve-
nom institutu (Creative Health Institute - CHI) u Michiganu. U
tom su razdoblju kroz program Instituta prole 132 osobe obo-
ljele od raka. Svima je njima bila propisana stroga dijeta na bazi
132
/
sirove hrane s naglaskom na zelenju i klicama (dijetu je osmislila
dr. Ann Wigmore - vidi Poglavlje 3.). Veina oboljelih osjeala se
bolje ve nakon nekoliko tjedana. Tumori su se poeli povlaiti, a
i subjektivno su se bolje osjeah. Neki od njih poeli su ak traiti
novi posao, a neki su se odluili upisati na studij. Nakon to su se
nai pacijenti vratili kui jo su se neko vrijeme drali svoje dijete.
Ali kad su doh praznici, svi su je odmah prekinuli. Svi su ti ljudi
umrli jer nisu mogli izdrati na reimu sirove prehrane. Ostavili
su iz sebe djecu i svoje voljene jer se nisu bili u stanju oduprijeti
neodoljivoj elji za kuhanom hranom. Svakoga sam od njih po-
znavala osobno. Uila sam ih kako da uzgajaju klice i piju sok od
mlade penice. Razgovarala sam s njihovim obiteljima koje su ih
u svemu podupirale jer su vidjele da je kod njihovih dragih do-
lo do poboljanja zdravstvenog stanja. U sjeanju mi je posebno
ostala Cynthia, tridesetogodinja uiteljica koja je imala zdunu
potporu cijele obitelji. Njezina su je tri sina preklinjala: Mama,
mi emo ti raditi sok. Samo ostani na dijeti sa sirovom hranom,
samo ostani na ivotu. Suprug joj je govorio: Ostani na sirovoj
hrani i mi emo jesti s tobom. Ona na sirovoj hrani jednostavno
nije mogla izdrati. Rak se vratio. Prije smrti Cynthia mi je posla-
la poruku: Hvala Vam!.
Ove prie pokazuju da je ovisnost o kuhanoj hrani esto jaa od
strah od smrti. Jaa je od straha od bolesti, bez obzira na bol i
patnju. Kad shvatimo kolika je snaga ovisnosti koju kuhana hrana
moe izazvati, lake emo tu ovisnost pobijediti. Sljedea vjeba
pomoi e vam da otkrijete jo neke svoje prehrambene navike
koje nisu uvijek oigledne.
Na novoj stranici svoje biljenice navedite po sjeanju najmanje
pet sluajeva kad ste od drugih skrivali to jedete.
U tome e vam moda pomoi ono to su o tome napisali neki od
polaznika mojih radionica:
133
' K o r a k 1. / PO S T A T I S V J E S T A N P R O B L E M A
U 12 K O R A K A . D O S I R O V E H R A N E / V i et o r i a Bo ut en ko
Erica: Za No vjetica pokuala sam, kad su djeca otila u kolu,
pojesti dio njihovih slatkia da djeca ne jedu toliko eera.
Matt: Ve sam se est mjeseci trudio jesti iskljuivo sirovu hrana.
Onda me je posjetila sestra i donijela mi moje najdrae krafne
umotane u celofan. Usred noi, dok su svi spavah, otiao sam u
kuhinju i odluio jednu pojesti. Celofan je toliko glasno ukao
da sam se bojao da u probuditi cijelu kuu. Ipak sam uspio poje-
sti tri krafne i ostati neprimjeen.
Helen: Nikada ne kupujem kuhanu hranu, ali kad idem u super-
market skoknem do odjela sa slatkiima i ondje ukradem jedan
bombon. Katkada napravim krug po supermarketu, pa se vratim
po jo jedan.
Tony: Moja supruga i ja ve smo se tri mjeseca strogo drali re-
ima sirove prehrane. Onda je jednoga dana moj kolega s posla
donio za ruak pizzu. Do mene je dopro njezin miris i nisam na
nju vie mogao prestati misliti. Tako sam poslije posla na putu
kui svratio u yizzeriju i kupio si kriku pizze. Nisam elio da
moja supruga dozna da sam pojeo pizzu jer sam se bojao da bi
onda i ona zaeljela pojesti komadi. Tako sam se na putu kui za-
ustavio i bacio papirnatu vreicu u koju je bila zapakirana. Poslije
sam imao uasno neugodan okus u ustima i uope mi nije onako
prijala kao to sam oekivao.
Ann: Bila sam na sirovoj hrani mjesec dana, a moj suprug me u
tome nije podupirao. Stalno mi se rugao. Moja je odlunost osla-
bila i odjednom sam poeljela pojesti ajni kolai s maslacem.
Odluila sam pojesti jedan, ali nisam eljela da to itko dozna, sto-
ga sam se odvezla do jedne poznate pekarnice na drugom kraju
grada. Kupila sam ajni kolai i odmah ga ondje pojela, osvrui
se oko sebe u strahu da me netko ne vidi. Bacila sam papirnatu
vreicu, ali sam zaboravila na mrvice na svom tamnom kinom
ogrtau. Kad sam dola kui suprug me je odmah zaskoio pita-
njem: Ann, pojela si ajni kolai?
Povikala sam bijesno: JeT ti to mene pijunira?
134
K o r a k 1. / PO S T A T I S V J E S T A N P R O B L E M A
Odgovorio je: Ima mrvice na kinom kaputu!
Tad sam se zarumenjela od stida.
Rebecca: Pozvala sam Viktoriju da nakon radionice doe malo
k nama u goste. Odluila sam stoga oistiti smonicu. Imala sam
ondje nekoliko kutija itarica koje nisu bile sirove pa nisam elje-
la da ih ona vidi.
Ingrid: Sada sam ve gotovo godinu dana na reimu sirove pre-
hrane. Otprilike jednom mjeseno zaelim se prenih krumpira
koji se kupuju pakirani u kutiji u oblinjoj delikatesnoj radnji.
Kupim ih i stavim pod sjedalo u autu. Potom odlazim pokupiti
svoga sina iz vrtia. Duga je to vonja do kue, oko trideset mi-
nuta, i ja obino ne mogu doekati da doem kui, a ne elim da
sin vidi da jedem prene krumpire jer e traiti da dam i njemu,
a znam da su za njega kodljivi. Budui da je svezan u djejem
sjedalu iza mene, ja nekako uspijevam jesti a da on to ne vidi i
tako smaem cijelu kutiju prije no to stignemo do kue. Osjeam
se pritom tako glupo, a osim toga mi se i prsti zamaste pa posli-
je moram istiti volan. Ali to se, iz nekog neobjanjivog razloga,
ipak stalno ponavlja.
Jessica: U uredu, na dnu ladice svog radnog stola drim okola-
dne bombone skrivene iza hrpe raznih papira. Jedem ih kad nitko
ne gleda.
Lucy: est mjeseci sam iskljuivo na sirovoj hrani i moja me obi-
telj u tome podrava. Zato su mi, kad smo se nali na obiteljskom
okupljanju, dopustili da pripremim vlastiti obrok i nisu me silili
da jedem s njima. Bilo mi je jako teko gledati svoja omiljena jela
iz djetinjstva koja, premda veganska, nisu bila sirova, ali sam im
uspjela odoljeti. Zato sam usred noi otila u kuhinju gdje sam
nala neke ostatke od ruka, koje sam pohlepno progutala. Nakon
toga sam se vratila u krevet.
Bob: Neko sam bio izvrstan vegetarijanski kuhar. Zato su me,
nakon to sam ve bio dva mjeseca na sirovoj hrani, prijatelji za-
molili da im pripremim svoje najuspjenije jelo - okruglice od sira
135
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
s krem umakom od gljiva. Bio je to roendan mog najboljeg pri-
jatelja, pa sam odluio prihvatiti. Na sam roendan ujutro poeo
sam kuhati. Dok sam ekao da se okruglice skuhaju, odluio sam
probati umak da vidim kako je uspio. Probao sam ga i probao sve
dok od njega nije ostalo praktiki nita. Dok su moji prijatelji jeli
okruglice bez umaka stalno su ponavljali kako su dobre i kako bi
bilo divno da uz njih postoji i umak.
Ja ovu vjebu radim na mnogim svojim radionicama. Nakon
svakog takvog priznanja pitam ostale iz skupine: Koliko se vas
moe prepoznati u ovoj prii? Gotovo svi polaznici dignu ruku.
Smatram ovu vjebu korisnom za prepoznavanje raznih obraza-
ca ponaanja koji imaju veze s hranjenjem. Ova e nam vjeba
posluiti da ocijenimo u kojoj smo mjeri ovisni o odreenoj vr-
sti hrane, jer nam pomae da shvatimo kako nas je upravo ta
neodoljiva potreba za posve odreenom hranom natjerala na ta-
kvo neprihvatljivo ponaanje kao to su skrivanje, laganje, ak i
kraa hrane. Vano je da uvijek prepoznamo vlastitu motivaciju
iza svakog takvog ponaanja i da budemo svjesni kako je rije o
ozbiljnoj ovisnosti.
Uoila sam da mnogim polaznicima veliko olakanje donosi spo-
znaja da se takvi pokuaji prikrivanja vlastitih prehrambenih na-
vika dogaaju i drugima. Veina ljudi pokuava, prije ih kasnije,
prijei na neku zdraviju prehranu, ali najmanje jedanput doivi
neuspjeh. Mnogi zbog toga ponu podsvjesno vjerovati da za to
nisu sposobni i da im je bolje da se okane orava posla. Uvjerena
sam kako je svaki osjeaj krivnje nepotreban i tetan. Umjesto da
gubimo vrijeme na osjeaj krivnje, ponimo poduzimati korake
da se tih loih navika oslobodimo.
Ponimo pratiti svoje postupke, osobito svoj nain razmiljanja.
Obratimo, za poetak, pozornost na to kako odabiremo namir-
nice. Moda u prodavaonici zdrave hrane vidimo organski uzgo-
jen mango a cijena mu je Majko moja! 2,99 dolara po komadu.
136
/
esto pomislimo - Kako je to skupo!. Onda se uputimo u de-
likatesni odjel i vidimo svjee pecivo po 2,99 dolara i kaemo:
Gle, kako je jeftino, ba sam gladna! Uvelike e nam koristiti
ako otkrijemo koji mentalni proces nas tjera da izaberemo svjee
pecivo male hranjivosti umjesto hranjivog voa. Moda udimo
za trenutnim uitkom, ili pokuavamo popuniti neku unutarnju
prazninu, pa nam taj mango nee pruiti oekivano zadovoljstvo,
a svjee pecivo hoe. Prema istraivanju provedenom na Sveuili-
tu Cornell, ovisnici osjeaju snanu potrebu za odreenim sred-
stvom ovisnosti, ne zbog toga da osjete uitak, ili da se omame,
nego zato da se osjete zadovoljenima, ili jednostavno da mogu
normalno funkcionirati
1
. Ako je to razlog zbog kojega biramo
svjee pecivo, onda nam je bolje da to to prije shvatimo.
Proces osvjeivanja vlastite ovisnosti moe biti tako bolan te ga
mnogi opisuju kao 'dosizanje samog dna'. Moda ste uli da neka
osoba mora 'dosei samo dno' kako bi se oslobodila ovisnosti.
Moda poznajete nekoga tko je godinama pio alkohol, tko si je
unitio zdravlje, izgubio obitelj i posao, i koga su njegovi voljeni
preklinjali da prestane, ali on to nije mogao. Onda, iznenada, taj
netko 'dosegne samo dno' i udo se dogodi: odjednom se otrijezni
i postane dobar. Jeste li se ikada zapitah to ima u tom samom
dnu' to mu daje toliku mo? Ja sam uvijek mislila da dosizanje
'samoga dna' ima veze s dubinom neijeg oaja ili ak s blizinom
smrti. Onda sam uoila da svatko doe do svoga 'dna' u razlii-
tom stadiju ovisnosti. Neki ljudi obole od emfizema plua, prije
no to prestanu puiti, neki se uspiju rijeiti ovisnosti ve u po-
etnom stadiju, a neki ostanu bez svega i umru, a da je se nikada
nisu oslobodili. To znai da stanje u kojemu smo 'dosegli samo
dno' nema veze s boleu ili oajem, nego s neim posve drugim.
Kakav je to arobni tapi koji ljude vraa punini ivota?
udotvorna preobrazba nastupa kad osoba postane dokraja svje-
sna svoga problema i vie je nije strah to drugima priznati. Zato je
priznanje ovisnosti bit svih 'Programa u 12 koraka'. ovjek esto
137
! K o r a k 1. / PO S T A T I S V J E S T A N P R O B L E M A
U 12 K O R A K A BO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
mora propatiti cijeli ivot prije nego li shvati koji je njegov pravi
problem. Neki se ljudi boje priznati istinu, drugi pak ne shvaaju
zato je to tako vano. Vjerojatno ste uh alkoholiara kako go-
vori: Mogu prestati piti kad god zaelim. Ja pijem samo zato da
se opustim. Ih ste moda uli puaa gdje izjavljuje: Mogao bih
se odrei cigarete, ali ja u njoj uivam i nemam nikakvih zdrav-
stvenih problema.
Ta nespremnost da se prizna istina zove se poricanje. Svi mi zna-
mo da su puenje i konzumiranje alkohola kodljivi, ali osobe u
fazi poricanja odbijaju priznati tu oiglednu injenicu, to kod
njih dovodi do daljnjeg gubitka orijentacije. S druge pak strane,
priznanje istine donosi nam olakanje i uklanja sve nejasnoe.
Priznamo li postojanje problema, to e nam pomoi da steknemo
jasniju predodbu o onome to nam je initi i dati nam snage za
na sljedei korak. Nije potrebno ekati da padnemo u najdublji
oaj kako bismo neto poeli mijenjati - to prije 'dosegnemo dno'
to bolje.
Kad postavimo tonu dijagnozu moemo zapoeti s promjenom
nabolje. Snaga lei u poznavanju samoga sebe.
138
K orak 2.
H RA N I TI TI JELO TA KO DA N E S TA N E N E O DO L J I V E
PO TRE BE ZA H RA N O M
Onaj tko uzi ma lijeka zanemaruje pr opi sanu dijetu pljuje na
lijenikovo znanje.
- Kineska poslovica
Posljednjih dvjesto godina ljudi jedu sve vee koliine visoko
rafiniranih namirnica kojima su uniteni svih hranjivi sastojci.
Posljedica toga je da su mnogi ljudi kronino pothranjeni. To je
razlogom to su, unato nesumnjivu napretku medicine, dana-
nje statistike o ljudskom zdravlju porazne: Prema predvianju
slubenih analitiara, Sjedinjene Drave u sljedeem e desetljeu
na svakih pet dolara potroiti jedan za zdravstvenu skrb ... Tako
e do 2005. godine ukupan nacionalni budet za zdravstvo pre-
maiti 4 bilijuna dolara
1
.
Uvjerena sam da je glavni uzrok epidemije degenerativnih obo-
ljenja, kojoj smo danas svjedoci, dugotrajan neadekvatan nain
prehrane stanovnitva. Uestalost pojava degenerativnih obolje-
nja i pretilosti posebice zabrinjava u razvijenim zemljama, gdje
ljudi jedu velike koliine rafiniranih namirnica.
Kako bi se borio s loom ishranjenou na organizam razvi-
ja dodatnu potrebu za hranom zbog ega imamo stalan osjeaj
gladi. Nae stanice vape za hranjivim tvarima koje su nam po-
trebne. Naalost, mi na taj vapaj odgovaramo uzimajui jo vie
rafinirane hrane, to dalje dovodi do sve vee pothranjenosti, sve
139
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V l c t o r l a Bo u t e n k o
vee ovisnosti o industrijski obraenoj hrani, sve vee potrebe za
jelom i naposljetku do kompulzivnog uzimanja hrane. Svakom
tko je uhvaen u ovaj zaarani krug i pati od stalnog osjeaja gla-
di, prijelaz na sirovu hranu mora se initi nevjerojatno tekim.
Zbog toga vam preporuam da dobro nahranite svoj organizam
nekoliko tjedana prije no to prijeete na reim sirove prehrane.
Po mome miljenju, zelenje je apsolutno najhranjivija namirnica
na svijetu. Miksanje je slino vakanju, stoga kaasta hrana moe
dramatino poboljati vae zdravstveno stanje. Nakon to se usi-
tne u snanom mikseru s velikim brojem okretaja estice hrane
postaju idealne za asimilaciju. Zato je zelena kaica najbolja hrana
kad je u pitanju brzo obnavljanje hranjivih tvari u naem organi-
zmu. Na ovaj ete se nain brzo oporaviti od posljedica neadekva-
tne prehrane, manje ete osjeati nezdravu potrebu za hranom i
bit ete spremniji za prijelaz na reim sirove prehrane, odnosno
na potpuno nov nain ivota. U nekim sluajevima prirodni do-
daci prehrani mogu biti od koristi, no ja bih vas ipak upozorila
da pravu hranu ne zamjenjujete nikakvim dodacima. Redovitim
uzimanjem cjelovitih namirnica bogatih hranjivim sastojcima
smanjit ete nezdravu potrebu za hranom i olakati si prijelaz na
nov reim prehrane.
Toplo vam preporuam redovito konzumiranje zelenih kaastih
sokova, bez obzira jeste li na kuhanoj ili na sirovoj hrani. Znam
mnoge sluajeve kad su ljudi uspjeli uvelike poboljati svoje
zdravstveno stanje, dodajui svakodnevnoj prehrani izmiksano
zelenje. Po mojim saznanjima, najbolji se rezultati postiu ako se
uobiajeni doruak zamijeni 1 litrom zelenog kaastog soka.
Ovo to slijedi svjedoanstva su ljudi koji su, pijui zeleni kaasti
sok, svoju nezdravu elju za hranom uspjeh smanjiti ili su je se
posve rijeili.
Moj deko i ja polako smo napredovali prema 'ivoj' hrani, ali
silno smo se pritom patili. Onda smo poeli piti te zelene kaaste
sokove. I sada, kad se moja nezdrava potreba zatiranom smanjila,
140
K or ak 2 . / H R A NI T I T I J E t f T AK O DA NE S T A NE N E O D O L J I V E PO T R E BE ZA H R A N O M
kad sam se rijeila gljivica na nonim prstima, a moje su akne
daleka prolost... mnogo smo zadovoljniji, smireniji i uivamo u
naim dnevnim obrocima zelenih kaastih sokova. Oni su dra-
matino promijenili ivot moje obitelji. Svakome bih preporu-
ila da pije zelene kaaste sokove. - Natalie
Posljednjih dvadeset godina pokuavam ivjeti na prirodnijoj
hrani i moje se zdravlje doista osjetno popravilo. Meutim, i
dalje sam patio za nezdravom hranom ... sve dok nisam otkrio
zelene kaaste sokove. Sada sam se posve oslobodio nezdrave
potrebe za hranom!* - Robin
Prihvativi Victorijin savjet, dodao sam mnogo zelenja u svoje
vone kaice i ve prvi dan moja je nezdrava potreba za
hranom prestala. Naprosto je vie nije bilo. Kao da mi je netko
'prekida za hranu' u glavi jednostavno okrenuo na 'ugaeno'.
Oigledno je moj organizam sve te godine vapio za mineralima:
im sam poeo jesti zelenje te je neodoljive potrebe za hranom
nestalo. Napokon sam poeo mravjeti! - Robert
Moja supruga i ja iskreno se radujemo promjenama to se do-
gaaju u naem tijelu! Pripremite si nekoliko puta zeleni kaasti
sok i vidjet ete kako vaa nezdrava potreba za hranom nestaje.
To je tajna mravljenja! - Mark
Zeleni kaasti sokovi su izvrsni. Da, ja i inae volim zelenje, ali
osobno sam se uvjerila kako i oni koji nisu ljubitelji zelenja do-
ista uivaju u zelenim kaastim sokovima koje im pripremam.
Isti ti ljudi, koji se inae hrane na standardan ameriki nain,
sada redovito trae velike obroke sirova voa i povra. Nesu-
mnjivo najlaki nain da ovjek promijeni ivot! - Laura B.
141
U 12 K O f i AK A DO S I R O V E H R A N E / V k t o i i a Bo u t e n k o
Nastavite dodavati zelene kaaste sokove u svoju uobiajenu pre-
hranu sve dok ne primijetite da osjeate prirodnu elju za salata-
ma, voem i drugom sirovom hranom. Kad uoite da je nezdrava
elja za vaim omiljenim kuhanim jelima oslabila i da se s njom
moete nositi, moete se smatrati spremnima za prijelaz na siro-
vu hranu.
Na kraju ove knjige nai ete nekoliko ukusnih recepata za pri-
premu zelenih kaastih sokova. Molim vas, imajte na umu da su
ti recepti samo polazita za vae daljnje kreacije. Slobodno zami-
jenite navedeno voe i povre nekim drugim kako biste poveali
raznolikost.
142
/
K orak 3.
STJECANJE OS NOV NI H VJETINA I NABAVA OPRE ME
K uhanje je poput ljubavi. Treba mu se ili pot puno posvetiti ili
odustati.
- Harriet van Horne
Ako ste se ozbiljno odluili za sirovu hranu kao za svoj glavni
nain prehrane, stjecanje vjetina u pripremi sirove hrane nevje-
rojatno je vano. Uope nije vano imate li u svojoj ulici resto-
ran sa sirovom hranom, ili je li va partner vrhunski strunjak za
pripremu sirove hrane. Na temelju dugogodinjeg iskustva dola
sam do zakljuka da svatko tko je na sirovoj hrani, a oekuje da
mu netko drugi priprema dnevne obroke, ima manje izgleda da,
u nepredvienim ivotnim situacijama, izdri na reimu sirove
prehrane.
Ja sam na tisue i tisue ljudi nauila pripremati prave poslastice
od sirovih namirnica, stoga znam da je veina nas sposobna raz-
mjerno brzo i lako nauiti osnovne vjetine u sirovoj kuhinji.
Najprije bih eljela objasniti zato je to znanje toliko vano. Ljudi
na klasinoj kuhanoj hrani jedu manje-vie iste stvari svaki dan.
Bili to, primjerice, biftek ili gula, hamburger ili rotilj, uvijek je
rije o istoj govedini, premda su jela naizgled razliita. ak i kad
govedinu zamijenite piletinom, svinjetinom ili ribom, opet je ri-
je o mesu koje ima slian okus, teksturu i prehrambenu vrije-
dnost (razlikuje se moda u koliini masnoa koja moe varirati
ovisno o kvaliteti mesa). Kladila bih se da veina potroaa ne bi
143
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
uoila razliku izmeu govedine, svinjetine, piletine ili hrenovke u
tijestu, pa ak ni razliku izmeu piletine i odreska od tofua, kad
bi bili jednako zainjeni.
Namirnice koje se jedu kao prilog mesu kao to je preni ili peeni
krumpir, pire od krumpira, ria, tijesto ili kruh, sastoje se veim
dijelom od ugljikohidrata ih masti, pa su i oni veoma slina okusa
i prehrambene vrijednosti. Dakako, dodavanjem sirovog povra
naem bismo obroku znatno poboljah prehrambenu vrijednost,
no to je, naalost, jo uvijek rijedak sluaj: Kad su, prema jednom
istraivanju o prehrambenim navikama provedenom 2005. godine,
Amerikanci jeli vani, najee su naruivah hamburgere, prene
krumpirie i pizzu. Onaj, recimo, zdraviji izbor salate kao priloga
bio je tek na 4. mjesto kod ena, a na 5. mjestu kod mukaraca*.
Pritom u ovoj zemlji postoji doista velik izbor svjeih poljopri-
vrednih proizvoda. Svaki supermarket u Sjedinjenim Dravama
nudi i do 130 raznih vrsta voa i 196 vrsta povra tijekom cijele
godine
2
. I svaka od tih silnih vrsta sirovog, nekuhanog povra,
zelenja, voa, oraastih plodova i sjemenki ima vlastiti, nepono-
vljiv okus.
Da bi skuhao neki neobian specijalitet od tako jednolinih sasto-
jaka kao to su meso i krumpir ovjek stvarno mora biti iskusan
i darovit kuhar. Poznati gurmanski okus kuhane hrane obino se
postie dodavanjem sloenih kombinacija zainskog bilja i drugih
zaina, bez kojih bi jelo bilo neukusno. Veini potroaa, kojima
uglavnom te sposobnosti nedostaju, na raspolaganju su mnogo-
brojna gotova jela koja se prodaju u supermarketima. Kako bi se
odrala niska cijena hrane, glavni zaini u tim su gotovim obro-
cima svedeni na sol i papar. A kako bi se produio vijek trajanja
dodaju se jo i razni konzervansi. Tipina prehrana gradskog sta-
novnitva u mdustrijaliziranim zemljama sastoji se prvenstveno
od kombinacije gotovih jela ih polupripremljenih, zapakiranih na-
mirnica. Pri emu se tek 1/3 jela u kunoj radinosti priprema od
sirovih namirnica
3
.
144
K or ak 3 . / S T J E C A N J E O S N O V N I H V J E T I N A I N A B A V A O P R E M E
Za razliku od toga, priprema jela od sirovih namirnica zahtijeva
samo najosnovnija znanja, a okus sirove hrane nije odreen zai-
nima nego najee razhitim prirodnim okusima povra, zelenja,
voa, oraastih plodova, raznog jestivog bilja itd. Uzmite, primje-
rice, recept iz ove knjige koji smo nazvali 'Ne mogu vjerovati da je
to obian kupus*. Za taj su recept potrebna samo tri sastojka: kupus,
ulje i sol. A ipak sam to jelo nudila na brojnim okupljanjima s veli-
kim uspjehom, i to gostima s raznim prehrambenim navikama, pa
ak i svojim roacima, mesojedima, koji su veliki sladokusci. Svima
se silno svidjelo. Stalno gledam kako se ljudi ugodno iznenauju
kad otkriju da i jela iz sirove ioohinje mogu biti prava poslastica.
Danas ljudi kad se umore od dosadna okusa kuhane hrane i ele
pojesti neko ukusno, nostalgino, domae ili autentino jelo sve
ee odlaze u restorane: Godine 2005. u Sjedinjenim Dravama
bilo je 925.000 restorana u kojima je poslueno preko 70 milijardi
obroka. Sa svojih 12,5 milijuna zaposlenih, ta je privredna grana
najvei poslodavac, ako se ne rauna sama drzava
4
.
Televizijska kompanija ABC News objavila je da: Amerikanci
sve ee jedu u restoranima. Statistike pokazuju da prosjena
obitelj ak 40% kunog budeta namijenjenoga ishrani potroi u
restoranima
5
.
Pri emu hrana u veini restorana nema u sebi niega 'nostalgi-
nog, domaeg ili autentinog. Zbog velikog poskupljenja kvali-
tetnih namirnica, visokih plaa profesionalnih efova kuhinje i
velike konkurencije u ugostiteljstvu, sve vei broj restorana poeo
je nuditi takozvanu brzu hranu. Shjedi statistika za svega tri lanca
restorana brze hrane:
Ukupan broj restorana Subway u SAD-u u srpnju 2006.
godine bio je 20.000
6
.
Ukupan broj prodajnih mjesta McDonalds u SAD-u u 2005.
godini bio je 12.658
7
.
Ukupan broj restorana Wendy u SAD-u u 2005. godini bio je
5.840
8
.
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Budui da sam dugo godina bila na kuhanoj, a da sam sada na si-
rovoj hrani, imala sam priliku usporediti ta dva naina prehrane.
Uoila sam da ta dva razliita obrasca hranjenja od mog organi-
zma zahtijevaju da funkcionira na dva razhita naina. Naime, kad
sam jela uglavnom kuhanu hranu gotovo nikada nisam uspijevala
zadovoljiti potrebe svog organizma za hranjivim sastojcima. Zato
moje odluke o tome koliko u hrane pojesti u jednom obroku nisu
ovisile o koliini hranjivih sastojaka koje on sadri, nego o mom
osjeaju sitosti i o tome jesam li uspjela zadovoljiti svoju neodoljivu
potrebu za hranom o kojoj sam tada bila ovisnik. Otkako je sirova
hrana postala mojim ivotnim izborom, moja potreba za hranom
esto nestane dok sam jo usred obroka i osjetim da sam sita i za-
dovoljna, premda nemam osjeaj da mije eludac pun.
Postoji, osim toga, velika razlika izmeu motiva kojima se u izboru
hrane vode oni na reimu sirove prehrane i oni na kuhanoj hrani.
Otkrila sam tu razliku kad sam, na jednom od svojih teajeva, radila
anketu s 40-tak polaznika od kojih su neki bili na sirovoj, a neki na
kuhanoj hrani. Svakome od njih postavila sam jednostavno pitanje:
Koje je vae omiljeno jelo? Veina onih na kuhanoj hram znah su
tono koje im je jelo najdrae, sa svim potankostima: primjerice, s
kojim je umakom ono najbolje ih u kojem se restoranu posluuje.
Iznenadilo me je, meutim, to su svi ispitanici na reimu sirove
prehrane naveli na desetke svojih najdraih jela od voa, povra,
bobica, oraastog voe itd. Usto su mnogi od njih spomenuh da se
njihova najdraa jela stalno mijenjaju, dok su drugi uivah samo u
sezonskim namirnicama.
Zakljuila sam da su ljudi koji jedu uglavnom kuhanu hranu moti-
virani u izboru hrane ukusom jela, svojom moebitnom ovisnou
o odreenoj hrani i, u doista rijetkim sluajevima, potrebom njiho-
va organizma za hranjivim sastojcima.
Nadam se da ete nakon svih izloenih injenica i zakljuaka razu-
mjeti zato je tako silno vano za svakoga tko je na reimu sirove
prehrane da bude u stanju pripremiti vlastiti obrok.
146
K o r a k 3 l / S T J E CA N J E O S N O V N I H V J E T I N A I N A BA V A O P R E M E
Uoila sam da veina ljudi koji primjenjuju reim sirove prehrane
prolaze kroz ova tri stadija:
1. Prijelazna raza. U tom razdoblju, koje moe trajati od nekoliko
mjeseci do nekoliko godina, ljudi jedu mnogo takozvanih sirovih
specijaliteta koji obino sadre velike koliine oraastih plodova,
ulja i zaina i nisu pripremljena prema pravilima o kombinira-
nju namirnica,*
1
Takvi sirovi specijaliteti obino svojim imenom
i izgledom podsjeaju na omiljena kuhana jela. Tako su, primje-
rice, izmiljeni ne-frwrrto' ili medoled'. S mnogim ete se takvim
jelima susresti u restoranima sa sirovom hranom i na festivalima
sirove hrane. U ovoj fazi za nas hrana, zbog svoje zasitnosti i pri-
vlana okusa, jo uvijek ima umirujuu funkciju i stoga nam ta-
kva jela pomau da se rijeimo ovisnosti o kuhanoj hrani. U ovoj
fazi mnogi osjeaju neodoljivu potrebu za krekerima od lanenih
sjemenki i drugim dehidriranim namirnicama. Ne morate naui-
ti pripremati mnogo vrsta specijaliteta, osim ako to ne elite, ali ja
vam toplo preporuam da nauite tri do etiri temeljna recepta.
2. Faza salate. U odreenom trenutku svog ivota na sirovoj hra-
ni osjetit ete prirodnu potrebu za jednostavnijim jelima za razli-
ku od onih tekih gurmanskih pripravaka. Od tog trenutka salata
e, malo po malo, postati glavna okosnica vae prehrane i ostat
e to godinama. Nebrojene varijante salate, s dodatkom voa i
oraastih plodova ili sjemenki, u potpunosti e zadovoljiti vau
potrebu za kalorijama, hranjivim sastojcima i pruiti vam osjeaj
ugode.
3. Faza zdravih namirnica. Ljudi do ove faze obino stiu nakon
to dugi niz godina ive na sirovoj hrani. U ovoj fazi posve spon-
tano poet e vam se jesti sve vie zdravih namirnica. Razvit ete
snanu sklonost prema zrelom sezonskom vou i povru visoke
prehrambene vrijednosti. Vjerojatno ete posve prestati upotre-
bljavati ulje, zaslaivae i dehidrirane namirnice, ili ete njihovu
uporabu svesti na minimum. Uvijek ete osjeati potrebu upravo
za onom hranom koju vae organizam treba i jest ete je s najve-
a 1
0 pravilnom kombiniranju namirnica prvi je, jo poetkom 20. stoljea, pisao William Howard Hay.
On savjetuje da se neke namirnica jedu odvojeno, a neke zajedno, ali samo u posve odr eeni m
jelima.)
1&1
U 12 K O R A K A DO S I R O V E . H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
im uitkom. Za sada mi nije poznato postoji li, nakon ove, jo
koja faza.
Nemojte uriti i nemojte nasilu prelaziti iz faze u fazu, bolje je
da u tome slijedite intuiciju vlastitog tijela. Tako ete zadovoljno
ivjeti na reimu sirove prehrane.
Ovdje se u devet toaka objanjava zato je vano da u pripremi
sirovih obroka budete samostalni:
Uvijek ete se adekvatno hraniti, bez obzira gdje se nalazili.
Moi ete reim prehrane prilagoditi vlastitim
potrebama i tako osigurati da vam organizam uvijek
dobiva ono to mu je potrebno.
Uvijek ete jesti ukusnu hranu po vlastitu izboru.
Moi ete brzo i lako prilagoditi svoj reim prehrane svakoj
sljedeoj fazi.
Svojim ukusno pripremljenim specijalitetima moi ete
ugodno iznenadite svoje goste i privui vie
prijatelja-istomiljenika u svoje drutvo.
Stei ete ugled meu poklonicima sirove i veganske
prehrane.
Hranit ete se jeftinije.
Neete, kad je rije o hrani, morati ovisiti o drugima.
Moete i druge nauiti umijeu pripremanja sirove hrane.
Ponite s nabavkom kuhinjskog pribora nunog za pripremu si-
rove hrane. Slijedi popis kuhinjskog pribora omiljenog u mojoj
obitelji:
Mikser Vita-mix
Nakon mnogo godina pripremanja jel od sirovih namirnica i
iskuavanja raznih miksera, zakljuili smo da je Vita-mix najbo-
lji. Ima veliku snagu i pouzdan je. Ovaj 'teka meu mikserima
moe i cjepanicu pretvoriti u kau.
14K
K or ak 3 . / ST J E CAr f J E . O S N O V N I H V J E T I N A I N A BA V A O P R E M E
Sokovnik Champion
Za pravljenje sokova, pirea, pateta i sladoleda rabimo viena-
mjenski sokovnik Champion. Champion je veoma praktian jer je
jednostavan za uporabu i lako se isti.
Kvizinar (Cuisinart)
Ovaj je univerzalni kuhinjski aparat najbolji jer traje vjeno i ima
visokokvalitetne noeve koje nije potrebno otriti. Kvizinar usi-
tnjava i tvrdo povre i oraaste plodove i sjemenke s kojima se
drugi takvi aparati mue.
Dehidrator Excalibur
Nama je taj dehidrator zgodan jer sui krekere, kekse i povre uje-
dnaeno i temeljito. Spretan je jer se otvara sprijeda i ima termo-
stat koji moete podesiti i za nie temperature. Preporuamo vam
verziju s devet ladica, ak i ako ste sami, jer se nikome, zacijelo, ne
isplati suiti svaki dan po aicu krekera.
Vrea za rrdijeko/Vrea za klijanje
Mi te vree rabimo za pravljenje mhjeka od oraastih plodova ili
sjemenki, ah i za uzgajanje klica raznih sjemenki i zrnja. Takvu
vreu za mlijeko moete sami napraviti od ili je moete naruiti
od nas na naoj internetskoj adresi: www.rawfamily.com.
Ponite se koristiti svojom novom opremom. Nikada neete po-
stati ef za sirova jela, ako samo gledati kako rade iskusni efovi
kuhinje, jer to je isto kao da elite nauiti plivati gledajui pliva-
ko natjecanje na Olimpijadi. Izaberite jedan ili dva recepta, ku-
pite potrebne sastojke i ponite vjebati. Ako vaa kreacija otprve
i ne uspije uvijek je moete baciti u kompost. Sve e se gujavice
- iz susjedstva sjatiti u vaem vrtu, privuene vaom izvrsnom ku-
hinjom.
Sjeam se koliko mi je trebalo da nagovorim svog supruga da
mi pomogne u pripremi povrtnih pljeskavica. Igor se bojao da
e upropastiti sastojke. Razmiljao je ovako: S pravim je mesom
bilo jednostavno, odrezao si komad i bacio ga na ulje. Ali sada se
149
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vi et o r i a Bo u t e n k o
od mene oekuje da kreiram 'meso' od mrkve, i to bez krave?
Bezbroj je puta gledao kako pripremam pljeskavicu ivih na-
mirnica, ali bio je uvjeren da je to za njega previe sloen zadatak.
Jednoga dana nali smo se u nezgodnoj situaciji kad se na veeri,
za koju su nas bili unajmili da pripremimo hranu, pojavilo previ-
e ljudi. Ja sam bila zauzeta pripremanjem juhe. Netko je trebao
pripremiti povrtne pljeskavice, i Igor tu nije imao izbora. Pa je
to i uinio. Dovrio je sve ak i prije nego to je juha bila gotova.
Otada ja vie nikada nisam pripremala povrtne pljeskavice jer je
Igor to preuzeo na sebe. Sada to u naoj obitelji zovemo Igorove
pljeskavice'.
Igor je nakon toga poeo sve vie uivati u pripremi jela od sirove
hrane. Kreirao je mnogo vlastitih recepata. Njegovi 'ruski boro-
dinski krekeri' stekli su svjetsku slavu (zovu ih i Igorovi krekeri'
pa ih pod tim imenom moete nai i u ovoj knjizi). Na Islandu
je Igor pokazivao kako se radi sirovi sendvi. Stavio je povrtnu
pljeskavicu na kreker i ukrasio sve zelenim liem i rajicom. Kad
su ljudi kuah njegove sendvie bih su iznenaeni njihovim do-
brim okusom. Jedna je ena oduevljeno uskliknula: Za ovaj se
sendvi isplati ivjeti!
U ovom poglavlju dat u vam vane upute za pripremu gurman-
skih jela u ovoj prvoj fazi vaeg ivota na sirovoj hrani. Ne vjeru-
jem da e bilo tko trebati moje upute za sljedee faze jer nakon
nekoliko mjeseci ivota na sirovoj hrani veina vas e sa zadovolj-
stvom pripremati vlastite obroke.
Mnogi sastojci kuhanih jela imaju uvijek isti okus. eer, primje-
rice, uvijek ima sladak okus, brano ima okus po branu, a sol
je uvijek slana. Kad je rije o sastojcima jela od sirove hrane, tu
neete nai ni dva limuna ista okusa. Jedan je vei i ima vie soka,
drugi pak ima deblju koru i manje je kiseo. Kuhani kukuruz, ku-
hane tikvice, kuhani graak i ostalo kuhano povre imaju gotovo
isti okus i potreban im je dodatak, u najmanju ruku ulja i soli.
U usporedbi s tim, sirovi kukuruz, tikvica, graak i drugo sirovo
K o r a k 3 . 7 S T J E CA N J E O S N O V N I H V J E T I N A I N A BA V A O P R E M E
povre imaju svaki svoj vlastiti, neponovljiv okus i nemogue ih
je pobrkati.
Zato kod pripreme jela od sirovih namirnica drati se strogo re-
cepta ne znai nuno i uspjeti. Kad ja pripremam sirovo jelo, re-
cepti mi slue samo za orijentaciju. Na kraju se, kako bih dotjerala
okus, uvijek koristim metodom pet okusa'. Pravilo je da u jelu
svaki od njih mora biti zastupljen. Tih pet okusa su: slatko, kiselo,
slano, ljuto i gorko. Ako je ovih pet okusa u vaem jelu dobro izba-
lansirano, jelo e tako djelovati na okusne pupoljke na jeziku, te
ete ga doivjeti kao ukusno.
U prirodi, sve voe i povre ve ima izbalansiran taj spoj okusa.
Meutim, okusni pupoljci na naem jeziku, zbog dugogodinjeg
dodira s kuhanom hranom punom zaina, posve su otupjeli. To je
razlog to mi, dokle god jedemo kuhanu hranu, ne moemo osje-
titi sve suptilne nijanse prirodnih okusa u sirovom vou i povru.
Budui da se okusni pupoljci na jeziku u razdoblju naeg prelaska
na sirovu hranu oporavljaju, mi poinjemo uivati u jednostavni-
jim namirnicama. Oni, koji svakodnevno pripremaju sirova jela
sa sigurnou mogu rei nedostaje li jelu koji sastojak ve nakon
jednoga ih dva kusanja. Ostali pak moraju svjee pripremljeno
jelo kuati i do pet puta, postavljajui si svaki puta veoma jedno-
stavna pitanja: Je li dovoljno ljuto? Je li dovoljno slano? Je li do-
voljno slatko? Je li dovoljno gorko? Tih pet okusa ne moraju biti
jako izraeni nego tek toliko koliko je za odreeno jelo potrebno.
Primjerice, najizraeniji okusi kod povrtne pljeskavice trebali bi
biti slatko, ljuto i slano, s tek malom naznakom kiselog i gorkog,
ali svi moraju biti zastupljeni. Inae e povrtna pljeskavica biti
bljutava.
Kad pripremate neko jelo i obavite svoju prvu rundu od pet ku-
sanja, vidjet ete da dva ih tri okusa obino nedostaju. Dodajte
sastojke s okusima koji nedostaju, promijeajte ponovno i ponite
drugu rundu od pet kusanja. Nastavite tako dok pet glavnih oku-
sa ne bude dobro izbalansirano. Taj se proces zove popravljanje
151
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V k t o r l a B o j t e n k o
okusa. U poetku to popravljanje moe potrajati. Nemojte se
obeshrabriti, upornom ete vjebom postii bolje vrijeme. Isto-
dobno e vaa jela od sirovih namirnica postati nenadmana.
Slijedi popis predloenih sastojaka u kojima je zastupljeno spo-
menutih pet okusa. Molim vas, pustite mati na volju ovo je tek
djeli onoga to vam na planet nudi. Mnoge biljke imaju velik
raspon okusa, ali su jedan ih dva meu njima dominantni. Molim
vas, takoer, da upotrijebite zdrav razum i da vaniliju ne stavljate
u juhe ni enjak u torte.
Za kiseo okus dodajte: limun, brusnicu, rabarbaru, vlasak, kise-
ljak, rajicu, kiseli kupus, jogurt od oraastih plodova ih sjemen-
ki ih jabuni ocat.
Za sladak okus dodajte: suho voe kao to su smokve, datulje,
ljive, groice; svjee voe kao to su zrele banane, mango, bres-
kve, kruke, sok od jabuka, sok od narane, nektar od sirove aga-
ve ili med.
Za ljut okus dodajte: enjak ili crveni luk, mladi ih stari, um-
bir, lie ih sjemenke goruice, hren, rotkvicu, mljevenu crvenu
papriku, morske alge i/ih zainsko bilje - svjee ili osueno - kao
to su bosiljak, kopar, korijandar, rumarin, cimet, mukatni
orah, vaniliju i paprenu metvicu.
Za slan okus dodajte: celer, korijandar, kopar, lie perina ih
morske trave kao to su dulse, kelp, nori, arame ili morsku sol.
Za gorak okus dodajte: lie perina i celera, salatu endiviju, e-
njak, crveni luk, maslaak, list lovora, kadulju, zain za peenu
piletinu ili mljevenu crvenu papriku.
Uvjerena sam da se dobro pripremljena jela od sirovih namirni-
ca u svakom pogledu mogu usporediti s kompliciranim kuhanim
jelima, a esto su jela od sirovih namirnica i ukusnija. Sama sam
odavno ljudima prestala govoriti da je moja hrana sirova, jo od
one svadbe za koju sam bila unajmljena da pripremim hranu. Par
koji se trebao vjenati nije izriito traio da se servira sirova hra-
152
i
na, a ja se, u silnoj elji da dobijem taj posao, nisam ba gurala da
im neke stvari pojasnim. U svakom sam sluaju bila uvjerena da
e mojom hranom biti zadovoljni, bez obzira jesu li svoje goste
namjeravah poastiti kuhanom ili sirovom hranom. Uivala sam
pripremajui i ukraavajui trokatnu svadbenu tortu od sirovih
sastojaka. Pripremila sam mnotvo sitnih zalogajia za hladni
bife, raznobojna osvjeavajua pia, veliku salatu s nekoliko vrsta
preljeva te pljeskavice od mljevenih oraastih plodova. Sjeam se
kako smo moja ki i ja satima iscrtavale reetke po tim pljeskavi-
cama, ne bi li izgledale kao da su pripremljene na rotilju.
Onda je prijem poeo. Dolo jepedesetak gostiju i gotovo cijeli
sat nikome nita nije bilo udno. Onda su ljudi poeli postavljati
pitanja i pozvali su efa kuhinje (mene) u salu za jelo. Kad sam se
pojavila, upitali su me: Jesu li to neki ruski specijaliteti? Kakve
ste zaine upotrijebili? Vaa hrana je doista izvrsna, ali neto sli-
no nismo nikada kuali!
Pogledala sam tu skupinu od pedeset ljudi i shvatila da bi ih spo-
znaja da je sva hrana sirova odve okirala. Gledali su me upitno.
Upitala sam ih: Biste li doli sa mnom u kuhinju? Pokazat u
vam kako to pripremam.
Kuhinja se ispunila znatieljnim gostima, a ja sam pred njima na
brzinu pripremila dva jela: patetu od oraastih plodova i voni
kup. Svi su bili zadivljeni brzinom, jednostavnou i sjajnim rezul-
tatom. U tom su asu svi zaboravili i na mladu i na mladoenju te
poeli postavljati pitanja. ene su na brzinu vadile kemijske olov-
ke iz depova svojih supruga i poele zapisivati na salvetama, pri
emu im je kao podloga posluilo rame prve susjede, neprestano
provjeravajui: Koliko ste rekli da ide limuna? }edan punaan
mukarac htio je znati: Moete li moju enu nauiti pripremati
tu hranu? Krajem tog tjedna odrala sam golemu radionicu koju
su uglavnom popunili gosti s tog vjenanja.
Tijekom godina provedenih na sirovoj hrani svaki lan moje
obitelji nauio je brzo pripremati ukusna jela. Oslanjajui se na
Kl
K or ak i . I S T J E CA N J E O S N O V N I H V J E T I N A I N A BA V A O P R E M E
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
dugogodinje iskustvo, razvili smo jednostavne tehnike kojima
uspjeno poduavamo i druge obitelji koje su na sirovoj hrani.
Ovdje je navedeno pet formula koje su nevjerojatno jednostavne,
moglo bi se gotovo rei, primitivne. One e svakome pomoi da
brzo pripremi ukusne, jednostavne i jeftine gurmanske specijali-
tete od sirovih namirnica.
Temeljna formula za ukusnujuhu
Osnova
Pet okusa
Neto to e plivati (naribana mrkva ili neko drugo korjenasto
povre, komadii avokada ili drugog povra, nasjeckani perin ih
druge zainske trave)
Osnovni sastojci za juhu uvijek su isti:
1 alica vode
1stapka celera
1 juna lica maslinovog ulja
Izmiksajete sve u mikseru, osim komadia koji trebaju plivati u
juhi; njih dodajte na kraju. Ja se ovom jednostavnom formulom
sluim u pripremi svih juha.
Dobije se 2 alice juhe
Temeljna formula za Slasnupljeskavicuod oraastih plodova
1 alica bilo kojih oraastih plodova
1 alica bilo kojeg povra
1juna lica ulja kojim ete sve povezati
Pet okusa
Samljeti u mikseru
Napomena: Ako elite masniju pljeskavicu stavite vie oraastih
plodova. Za laku pljeskavicu stavite vie povra.
Dobije se 2 alice smjese za pljeskavicu
I
K o r a k 3 . / S T J E CA N J E O S N O V N I H V J E T I N A 1 N A BA V A O P R E M E
Temeljna formula za tijesto za slatke tapie ili za kolae
1 alica oraastih plodova
1 alica bilo kojeg suhog voa
1juna lica ulja kojom ete sve povezati
Sameljite u mikseru. Od dobivene mase oblikujte tapie ih je ko-
ristite kao slojeve za kola.
Dobije se 2 alice fine mase za tijesto
Temeljna formula za fini preljev za salate
V2 alice vode
2 june lice maslinovog ulja
Pet jakih okusa
Dobro izmiksati.
Dobije se % alice finog prelijeva
Temeljna formula za fino mlijeko od oraastih plodova ili od
sjemenki
Vi alice orastih plodova ili sjemenki, potopiti preko noi u vodi
i dobro ocijediti
1 alica vode
1juna lica zaslaivaa (po elji)
Dobro izmiksati i ocijediti u vrei za mlijeko. Za obrano mlije-
ko staviti vie vode.
155
K orak 4.
VOL I M TE, BEZ OBZI RA NA ONO TO JEDE
K onja moe dovesti do vode, ali ga ne moe natjerati da
pije.
- John Heywood, Poslovice
Na jednoj od svojih radionica postavila sam polaznicima pitanje:
Kako se osjeate kad vam netko govori to da radite?
Veina nas je vjerojatno jo od djetinjstva bezbroj puta sluala ne-
eljene savjete. Sjetite se kad ste bili djeca pa su vam mama i tata
govorili: Stalno si na ulici, morala bi malo vie citati. Pokuajte
se prisjetiti kako ste se osjeali u takvim trenucima. Jeste li odmah
osjetih kako vas knjiga neodoljivo privlai? Jeste h rekli: 0, hva-
la ti, dragi tatice, idem odmah uzeti knjigu!? Vjerojatnije je da
ste u sebi osjetili pobunu i ljutnju i sigurno niste odmah pojurili,
uzeli knjigu, sjeli i poeli itati. A zacijelo se moete prisjetiti i
trenutka kad vam je prijateljica rekla neto kao: Trebala bi po-
eti s dogingom. Strano si se udebljala. Ih: Doista bi trebala
prestati puiti. Mora misliti na svoju djecu. Kakva je bila vaa
reakcija? Jesu li vam ti savjeti pomogli? Vjerojatno nisu. Navest
u ovdje reakcije polaznika mojih radionica na 'korisne savjete
drugih ljudi.
Nancy: Pristojno bih se nasmijeila, ali ne bih posluala, nara-
vno.
Mike: To me uvijek razljuti i osjeam se uvrijeenim.
156
k o r a k 4 . / V O L I M T E , BE Z O B Z I R A NA ONO ST O J E D E S
Dorothy: Osjeam kao da se pred nekim moram opravdavati, a
to najvie mrzim.
Bryan: Postajem sarkastian.
Jane: To me redovito povrijedi, uvrijedi i rasrdi.
Whitney: Ne sluam tue savjete, jer nije na drugima da odluuju
umjesto mene. Osjeam otpor.
George: Smjekam se, ali se pravim lud.
Cynthia: Mrzim kad me se na neto prisiljava i kad zbog toga
dolazim u situaciju da moram lagati.
Wendy: Ja volim svakome ugoditi. Doista ehm uiniti to od
mene trae, ah naposljetku uvijek neto smuljam i to me ljuti.
Seath: Ja bih tu osobu najradije ubio!
Carla: Od toga dobijem napadaj depresije, i to zna potrajati.
Sam: Kad mi netko kae da bih kod sebe trebao neto promijeni-
ti, ni za ivu glavu neu ga posluati, premda znam da je u pravu,
a onda me jo mui i to to znam da bih trebao neto uini, a ipak
to ne inim.
Ryan: Doivljavam to kao kritiku i osjeam se manje vrijednim.
Linda: Osjeam kao da netko mnome eli upravljati i odmah
pruam otpor.
Kao to vidite, kad nam netko da na znanje da bolje od nas zna
to je za nae dobro mi se najee naljutimo ili uvrijedimo. Osje-
amo da nas te osobe gnjave, u nama se stvara otpor pa te osobe i
njihove savjete ponemo izbjegavati. Doivljavamo to kao napad
na sebe, osjeamo se povrijeeno i nelagodno.
Upravo bi se tako osjeali nai prijatelji i lanovi nae obitelji kad
bismo im pokuah savjetovati da jedu vie sirove hrane. Na isti
nain najava nekog lana obitelji da prelazi na sirovu hranu moe
za ostatak obitelji biti veoma neugodna. Kuhana hrana je neto
to veina nas poznaje i smatra normalnim, neto to se u na-
oj kulturi oekuje. elimo li zaista da oni koje volimo osjeaju
prema nama otpor, da se osjeaju iskljueni iz naeg ivota, ljuti
157
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
i uvrijeeni? Jer oni bi se najvjerojatnije upravo tako osjeali da
im jednoga dana kaemo: Ja od danas prelazim na sirovu hranu
i nemoj vie preda mnom jesti to svoje smee! Muka mi je ve i
od samog pogleda na to!
Ja bih vam preporuila posve suprotan pristup. Kad odluite pri-
jei na sirovu hranu razgovarajte sa svojom obitelji Objasnite im:
Znate, dragi moji, tu se ne radi o vama. Reim sirove prehrane
sam odabrala/odabrao za sebe. Ne traim od vas da i vi jedete
sirovu hranu. Vi, to se mene tie, moete mirno nastaviti jesti
svoje omiljene bifteke. Volim vas onakve kakvi jeste. Ja sam ona/
onaj koji se eli promijeniti. To s vama nenia nikakve veze. Ne
oekujem od vas da mi se pridruite, da pokaete bilo kakvo za-
nimanje, ak ni da kuate moju hranu. Kad budete sa svojom
obitelji razgovarali na taj nain, vidjet ete kako e odahnuti s
olakanjem.
Katkada svoje drage moemo navesti da se osjeaju nelagodno
ak i bez rijei. Neki od nas mogu to uini i stanovitim pogledom
koji zna biti i rjeitiji od samih rijei. Tako mi je, primjerice, jedna
od polaznica mojih teajeva rekla: Moja se obitelj ljuti na mene
zbog toga to sam prela na reim sirove prehrane, premda nika-
da nikoga nisam tjerala da jede sirovu hranu. Moj je suprug ve
trideset godina vegan. Sin mi ima dvanaest godina. Oni od mene
i dalje trae da im kuham. Kad kuham za njih redovito prekinem
sa svojim reimom sirove prehrane. Osjeam da u njima nemam
podrku. Moj sin stalno pravi viceve na raun toga to svoj sirovi
kola moram jesti licom.
Odgovorila sam joj: Moda vi inite neto to ih nervira, a da
toga niste ni svjesni. Pratite svoje postupke i pokuajte otkriti to
je to. Nemojte gledati druge. Pazite na ono to sami radite i ime
svoju obitelj okreete protiv sebe.
Sljedei tjedan dola je na predavanje i rekla: Imali ste pravo.
Uhvatila sam se u nekoliko navrata kako ih podbadam tamo gdje
ih najvie boli. Ili kaem neto to ih povrijedi, ih napravim neku
158
K o r a k 4 . / V O L I M T E , BE Z O BZ I R A NA O NO T O J E D E
159
gadljivu grimasu ili se pak drim po strani. Promijenila sam svoj
odnos prema obitelji i sada je meu nama sve opet u najboljem
redu, i sve se to dogodilo u ciglih tjedan dana. Kad sam ja poe-
la prihvaati njih i oni su poeli prihvaate mene. Sada mi su-
prug ujutro priprema sok i ak mi ga donosi u krevet. Sada kae:
Duo, hou da ostane na svojoj sirovoj hrani. Odjednom je u
mojem domu opet zavladao mir, a moj sin je spreman kuati sve
to pripremim.
Ja za ivot zaraujem poduavajui ljude o reimu sirove prehra-
ne, i sama sam ve godinama iskljuivo na sirovoj hrani. Ali prije
dvadeset godina, dok sam jo bila na klasinoj prehrani, imala
sam prijatelja koji je bio na reimu sirove prehrane. Jo se sjeam
kako su me njegove primjedbe nervirale. Jednom je moj stariji
sin Stephan bio u bolnici radi neke manje operacije. Moj prijatelj,
poklonik sirove hrane, izrazio je svoje uenje to sam dopustila
da do toga doe. I danas mi je jo neugodno kad se sjetim kako
sam zbog te primjedbe bila bijesna na svog prijatelja. Tada jo
nisam bila spremna.
Drugi je primjer moja prijateljica Tina iz Denvera. Ona ima veli-
kih zdravstvenih problema. Provela je mjesece i mjesece u bolnici
na tretmanima koji su za nju bih izrazito bolni. Kad smo joj doh
u posjet vidjela je to Igor i ja jedemo i poelo ju je to zanimati.
Pitala me je: Moe li mi pokazati kako se ta hrana priprema?
Spremna sam to pokuati jer za dva tjedna imam zakazanu opera-
ciju debelog crijeva koju bih rado izbjegla. Ve za nekoliko dana
poela se osjeati bolje i uspjela je izbjei operaciju. Tina je shva-
tila da za nju postoje samo dvije mogunosti: sirova hrana ih ope-
racija, ivot i zdravlje ili kuhana hrana, operacija i mogui smrtni
ishod. Tina je odabrala ivot. U to vrijeme Tinino je etvoro djece
ivjelo uglavnom od brze hrane, a suprug uivao u votki, bifteku,
svinjskim odrescima i u svinjskoj masti koju je mazao na kruh.
Tina svojoj obitelji nije rekla da prelazi na sirovu hranu. Nastavila
je kuhati za njih kao obino. Rekla mi je: Drat u to za sebe.
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Sloila sam se s njom i rekla joj: Nemoj im to ni spominjati. Ne-
moj ih time uzrujavati. Samo neka tebe puste da radi svoje. Reci
im da od njih nita ne oekuje. Tina svojima nije nita rekla o
svom novom nainu prehrane.
Prola je godina dana. Opet smo prolazili kroz Denver i zaustavili
smo se da ih posjetimo. Odmah sam uoila da se Tinin suprug
Sam nevjerojatno promijenio. Pitala sam ga: Sam, to se dogaa?
Promijenio si se. Odgovorio mi je sa smijekom: Ve sam mje-
sec dana iskljuivo na sirovoj hrani. I djeca su na sirovoj hrani,
takoer.
Pa to se, zaboga. dogodilo?, upitala sam u nevjerici.
Sam mi je odluio ispriati kako je poeo jesti sirovu hranu. Prije
otprilike mjesec dana otiao je po Tinu na posao. Stigao je malo
ranije, pa je sjeo preko puta njezina radnog stola i ekao. Gleda-
jui suprugu kako radi, zamijetio je da zapravo izvrsno izgleda.
Zapazio je da klijenti s njom koketiraju. Odjednom ju je poeo
gledati drugim oima. Vidio je da izgleda mnogo zdravije i doista
privlano. Odjednom je osjetio da joj nije dorastao. Rekao mi je:
Odjurio sam u toalet i pogledao se u zrcalo. Vidio sam kesice
ispod oiju, podbuhlo lice i raupanu sijedu kosu. Raskopao
sam koulju i ugledao starake mrlje na svojim prsima. Pomislio
sam kako sa mnom, zacijelo, nitko ne bi elio koketirati! Priznao
mi je kako je u tom trenutku shvatio da Tina s godinama postaje
sve zdravija i ljepa, a on sve stariji. Sam je odluio da neto mora
promijeniti kako bi odrao korak sa svojom suprugom. Rekao mi
je: Na putu kui zamolio sam je da mi pomogne da i ja prijeem
na sirovu hranu.
Tina je s velikim zadovoljstvom pomogla svom suprugu. Rekla
mi je kako su i djeca, im je Sam preao na novi reim prehra-
ne, sama odluila prijei na sirovu hranu. Ki joj je smravjela
i postala prava.ljepotica, a nedavno se prijavila i na audiciju u
mjesnom kazalitu. itav ivot ove obitelji promijenio se najbo-
lje. Tina mi je rekla da je osjetila Boji poziv, i da su se u njihovu
160
/
! K o r a k 4 . / V O L I M T E , BE Z O BZ I R A (JA ONO T O J E D E
ivotu otada poele dogaati divne stvari. Tina je veoma mudra
ena. Ona svojoj obitelji nije drala prodike o sirovoj hrani. Sama
je pripremala svoju hranu i u njoj uivala, a da od obitelji nije
pritom oekivala nita. Njezino se tijelo poelo oporavljati od
bolesti i obitelj je na njoj uoila te promjene. Naposljetku je cijela
obitelj odluila slijediti njezin dobar primjer.
Mogla bih se prisjetiti brojnih primjera koji pokazuju koliko je
vano da ivimo u miru s onima koji jedu kuhanu hranu. Ako ne
shvatimo vanost toga moglo bi nam se dogoditi da se mir oko
nas pretvori u ratno stanje. Mi s ovim nainom prehrane moemo
ljude oko sebe nervirati. Ah moemo, isto tako, svjesno odabrati
da ivimo u miru s onima koji nas okruuju. Tek tada se uda
mogu poeti dogaati. Nemamo nikakvo pravo ureivati tue i-
vote. Nemamo nikakvo pravo da od drugih oekujemo da se pro-
mijene ako na to jo nisu spremni. Naprotiv, naa je dunost da
drugim objasnimo kako od njih ne oekujemo da se mijenjaju.
To ne znai da se ubudue obitelj nee okupljati uz zajedniku
veeru. Zato ne bi? Moete svom partneru rei: Duo, hajde-
mo pripremiti obiteljsku veeru. Ti donesi svoje svinjske odreske
ja u donijeti svoje punjene paprike. Razgovarat emo o doga-
ajima proteklog dana i uivati u zajedniki prevedenoj veeri.
Napokon, u obitelji je najvanija ljubav. U obitelji nije najvanije
hranjenje. Kada nai voljeni znaju da od njih ne oekujemo nita,
mogu se opustiti. Mogu nam biti podrka, a da pri tom nemaju
osjeaj da se moraju mijenjati pod svaku cijenu. Mi smo svoju
odluku donijeli za sebe, za to smo imah neki ozbiljan razlog. Mi
smo za sebe donijeli pravu odluku, ali ona ne mora biti dobra za
svakoga.
Meutim, kad sam ja prelazila na sirovu hranu uinila sam upra-
vo suprotno od ovoga to vam danas savjetujem. Ila sam naokolo
i svima govorila kako trebaju prijei na sirovu hranu. Neko sam
vrijeme progonila debeljukaste gospode u robnoj kui Safeway,
pokuavajui im objasniti kako je zapravo lako izgubiti kile. Bila
161
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
sam toliko uzbuena zdravim promjenama koje je moja obitelj
doivjela, to me je posve zanijelo. Stekla sam mnogo neprijatelja
prije no to sam shvatila da svatko mora pronai vlastiti nain i
vlastiti ivotni put.
Ako mi potujemo prava drugih, onda moemo traiti njihovu
podrku. Moramo pritom biti iskreni i ne smijemo se bojati rei:
Ljubavi, trebam tvoju pomo. Trebam tvoju podrku. Moram
poeti jesti sirovu hranu iz zdravstvenih razloga, osjeam se kao
da se raspadam. Kad jedem sirovu hranu osjeam se jaom i moja
je ljubav prema tebi jaa. Molim te, pomogni mi. Ne oekujem
od tebe da jede sirovu hranu. Imam ideju. Bi li mi nedjeljom,
umjesto okolade, mogao kupiti jedan zreli mango? Ah usreit
e me i s bilo kojim drugim egzotinim voem. Beskrajno sam
ti zahvalna na panji kojom me okruuje. Uinio bi mi veliku
uslugu kad bi one kolaie to ih dri na stoliu u dnevnoj sobi
odsada drao u kabini svog kamiona, da ih ja, u trenutku slabosti,
ne bih pojela. Tvoja mi podrka doista mnogo znai.
Nemojte se bojati pokazati da ste ranjivi i recite svojoj obitelji i
bliskim prijateljima: Sluajte, potrebna mi je vaa pomo. Za
mene i za moje zdravlje sada je vano da prijeem na sirovu hra-
nu. Bez vae pomoi neu u tome uspjeti. Podrite me u tome,
nemojte mi nuditi nikakva kuhana jela. Vi moete jesti to god
hoete, ali meni to, molim vas, nemojte nuditi. Drugo je traiti
od nekoga podrku a drugo savjetovati mu da prijee na reim
sirove prehrane.
Millie je takoer dobar primjer. Kad su kod Millie otkrili rak doj-
ke poela je jesti sirovu hranu. Cijela njezina obitelj (tri odrasla
sina i suprug) bila je protiv toga, mrzila je i samu rije sirov.
Onda se Millie upisala u radionicu 'U 12 koraka do sirove hrane'.
Drei se koraka broj 4, dala se na posao i posve promijenila svoj
nain komuniciranja s obitelji. Nekoliko tjedana nakon teaja
primila sam od nje e-mail poruku. U njoj je stajalo: Moj se su-
prug poeo mnome ponositi! Sve sjajno funkcionira. Moji u obi-
162
i K or ak 4 . / V O L I M T E , BE Z O BZ I R A NA ONO ST O J E D E
telji sada shvaaju da mi je potrebna njihova podrka. Objasnila
je svojoj obitelji da joj je potrebna njihova pomo da pobijedi rak,
a budui da nije od njih traila da prijeu na sirovu hranu, oni
se nisu osjeali pod pritiskom. Istodobno im je bilo drago to joj
mogu nekako pomoi.
Bez obzira na to koliko bismo mi bih sretni da i ostatak nae obite-
lji ima koristi od uzimanja sirove hrane, moemo donositi ivotne
odluke samo za jedno osobu na svijetu - samo za sebe. Nije nae da
donosimo odluke u ime supruga ih djece, ak i ako umiru od raka.
Nauila sam tu lekciju kad je moja majka umirala od raka kostiju,
kad sam odletjela ak u Rusiju s namjerom da je stavim na reim
sirove prehrane kako bi preivjela. Ja sam u to uloila silan trud:
odlazila sam na zelenu trnicu po povre i po cijeli dan od njega
pripremala zelene kaaste sokove. Trei dan, im sam otila na tr-
nicu, majka je apnula mome bratu: Sine, moe li mi napraviti
kajganu. Umirem od gladi! Kad sam se vratila, majina je soba
bila ispunjena mirisom peenih jaja. Brat mi je rekao: Ne elim
ti lagati, ona me je to zamolila. U tom trenutku shvatila sam kako
sam zapravo bila okrutna prema svojoj jadnoj majci. Kako nije bila
spremna, moje joj je navaljivanje prouzroilo samo jo vie patnje.
Ve smo raspravljali o tome kako se osjeamo kad nam netko po-
kuava nametnuti neto na to nismo spremni.
Poznajem mladia iz Seattlea koji mi je rekao da mu je ao nje-
gove majke koja trpi strane bolove. Rekao mij e da su on i majka
najblii prijatelji. Povjerio mi je: Volio bih da prijee na sirovu
hranu da ne mora toliko patiti.
Pitala sam ga: Zna li da e ona moda jo vie patiti ako osjeti
da nije dorasla tvojim oekivanjima?
Odgovorio mi je: Nikada na to nisam pomislio. Nakon to je
malo razmislio otiao je kui i rekao majci: Zna, to se mene
tie, ja ti neu zamjeriti ako ne prihvati moj reim sirove prehra-
ne. Za nekoliko dana nazvao me je i rekao: Dogodilo se udo.
Mama eli pokuati sa sirovom hranom!
163
U 12 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V k t o r i a Bo u t e n k o
Kad ljude nitko ne prisiljava da promijene svoj nain prehrane
i kad se ne osjeaju ugroenima, i kad ih nitko ne osuuje zbog
onoga to jedu, oni esto iznenada sami zaele poboljati svoje
prehrambene navike. Ako nauimo ivjeti u miru s ljudima koji
jedu kuhanu hranu sigurno emo lake postii da nam, umjesto
otpora, prue podrku.
Susretala sam ljude koji su poeh nagovarati druge da prijeu
na reim sirove prehrane prije no to su to oni sami uinili. Ta-
kav je bio sluaj s Lindom. Nakon to je odsluala samo jedno
predavanje o sirovoj hrani, Linda je od svog momka Jima traila
da prijee na program sirove prehrane. Kad je dola na sljedee
predavanje alila se kako je Jim ne podrava. Nekako je uspjela
dovui Jima na moje zadnje predavanje. Do tada je on ve bio
razvio takav otpor prema sirovoj hrani da je sjeo u najudaljeniji
kut dvorane. Meutim, nakon to je odsluao predavanje, Jima
je sirova hrana poela zanimati. Dva mjeseca kasnije Jim me je
nazvao i rekao da je ve dva mjeseca na sirovoj hrani, ah da Linda
nije izdrala, nego se vratila kuhanoj hrani. Da ironije bude vea,
Jim se poeo viati s drugom enom koju je upoznao na jednom
od okupljanja poklonika sirove hrane.
Kad pripremate svoj obrok od sirovih namirnica, koji namjerava-
te jesti u krugu obitelji, nemojte da vam se na tanjuru nae samo
vezica nekog zelenja. Vai bi vas u obitelji mogli poeti aliti, jer
bi mislili da ste prikraeni za uitak koji prua hrana. Pripremi-
te si, umjesto toga, neki gurmanski specijalitet privlana izgleda.
Nakon nekog vremena vai e voljeni i sami osjetiti elju da ku-
aju vau hranu, kad ve tako privlano izgleda. Kad budu okusili
vau sirovu kreaciju moda e rei: Nije ni tako loe.
A to je s djecom u vaoj obitelji za koju vi trebate pripremati
obroke? U veini sluajeva mi smo svoju djecu ve uinili ovisni-
cima o kuhanoj hrani, i zato s njima moramo imati strpljenja. U
nekim je sluajevima bolje postupno poveavati udio sirove hrane
u kuhanim obrocima. Savjetujem vam da u kui uvijek imate do-
164
/
voljno sirovog voa i povra od kojega u svakom trenutku moete
pripremiti slastan zalogaji. Nauite pripremati sirovi sladoled,
mlijeko od oraastih plodova, frape od mlijeka od oraastih plo-
dova, kaaste sokove, razne slatkie i kolae od sirovih sastojaka
i raznu drugu zdravu djeju hranu. Pokaite svojoj djeci da siro-
va hrana moe biti ukusan obrok. Pozovite ih da zajedno s vama
pripremaju sirovu hranu. Kupite im jeftini mikser na rasprodaji
rabljenih stvari. Ali najvanije od svega, budite dobar primjer i
nemojte/oko sirove hrane dizati veliku buku. Sjetite se da djeca
ue promatrajui odrasle. Dajte im da osjete kako za vaim obi-
teljskim stolom vladaju sloga i ljubav.
Ljudi me esto pitaju kako da ne uvrijede rodbinu, koja svoju lju-
bav iskazuje kroz hranu. Ako odbije njihovu hranu, oni bi mogli
pomisliti da ih odbacujete ili da im uskraujete potovanje. Na to
pitanje uvijek odgovaram: Sljedei put u na predavanje donijeti
bocu votke i ako je ne budete popili ondje na licu mjesta, na-
zdravljajui podignutim aicama, ja u se, kao roena Ruskinja,
smatrati uvrijeenom. Uvjerena sam da bi veina vas u takvoj si-
tuaciji lako nala naina da odbije moju ponudu, a da me pri tom
ne uvrijedi. Ako ste i dalje u dilemi, evo jo nekoliko savjeta koji
e vam pomoi da kaete 'Ne', a da pritom nikoga ne uvrijedite.
Ako nam ljudi u znak svoje ljubavi donose hranu zacijelo bi ih
najvie usreilo da pokaemo kako njihov dar iskreno cijenimo.
Prema udesnom postupku nazvanom 'Tehnika nenasilne komu-
nikacije'
1
, najbolji nain na koji moemo izraziti svoje potovanje
jest pokazati duboku zahvalnost i opisati to doista osjeajmo.
Na primjer, Johnu je njegova teta donije pitu od jabuka koju je
on neko oboavao. Sama ju je ispekla. Shjede dva mogua sce-
narija:
Scenarij 1.
John: to si mi to donijela? O, ne, to ne smijem jesti! Kuhano je
i puno eera. Ja tu hranu vie ne jedem, zar ne zna?! Ljudi koji
165
K or ak 4 . / V O L I M T E , BE Z O BZ I R A NA ONO ST O J E D E
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V I c t o r l a Bo u t e n k o
takve stvari jedu obolijevaju. Zato? Jer im peeno tijesto zaepi
crijeva. To je kao da jede ljepilo! Ne elim te uvrijediti, ali mo-
ram ti rei istinu. Tetie, zato plae?
Scenarij 2.
John: Tetice, to si mi to donijela? O, to je tvoja slavna pita od
jabuka! Duboko sam dirnut tvojom panjom. Zacijelo si potroila
mnogo novca i vremena kako bi me razveselila. Zbilja se osjeam
polaskanim. Puno ti hvala! Molim te ui, izvoli sjesti, moram ti
ispriati sve o svom novom nainu prehrane. Osjeam da imam
mnogo vie energije. Sljedei put kad bude trebala pomo u vrtu
svakako me pozovi, sada mogu mnogo vie raditi. Hoe li kuati
malo mlijeka od badema? Ba mi je drago to si dola.
Za razliku od razgovora u prvom scenariju koji bi zacijelo ostavio
gorak okus kod oba sudionika, iskrena zahvalnost koju je John
pokazao u drugome otvara mu mogunost da teti objasni svoje
motive a da je pritom ne raalosti. Budui da je teti oito do Jo-
hna stalo, sigurno bi joj bilo drago da uje da se u ivotu njezina
neaka dogaaju pozitivne promjene.
Kad sam bila u posjetu mojima u Rusiji i odbila jesti tradicionalna
ruska jela, moji su se roaci neko vrijeme osjeali uvrijeenima,
ah kad su shvatili koliko je sirova hrana bitna za mene i za moje
zdravlje, vie se nisu vrijeah. Pokazala sam im svoje slike prije
prelaska na reim sirove prehrane. Potvrdili su da izgledam bolje
otkako sam na toj 'hrani za zeeve*. Nisu me mogli ni zamisliti
u tako dobrom izdanju. Ako u obitelji ima ljubavi uvijek emo
pronai prikladne rijei da objasnimo svoje stavove i da nas drugi
uju. Ljudska su bia po naravi udna i lako ih je za neto zain-
teresirati. Uoila sam da ljudi najradije sami nalaze odgovore na
svoja pitanja. Moda je najlaki nain da pomognemo drugima
da probudimo njihovu znatielju. Napokon, mi druge ne moe-
mo mijenjati. Jedina osoba koju mogu doista promijeniti sam ja
166
K or ak 4 . / V O L I M T E , BE Z O BZ I R A NA ONO ST O J E D E
sama. I budui da nad sobom imam neogranienu vlast, vidim
pred sobom bezbrojne mogunosti za vlastito uzdizanje. Kad bi
svatko od nas nastavio raditi na osobnom uzdizanju, svi zajedno
mogli bismo promijeniti svijet.
K orak 5.
IZBJEGAVANJE ISKUENJA
Ne pobj euj emo planine, neg o sami sebe.
-Sir Edmund Hillary
Prema rjeniku Merriam-Webster Online Dictionary rije 'iskue-
nje' znai 'elju da uini ili posjeduje neto to zna da bi trebao
izbjegavat?
1
. U znaenju rijei 'iskuenje' oito ima protuslovlja:
arko elimo neto to je za nas loe. Kako je tako neto uope
mogue?
Pokuajmo razmotriti iskuenje da jedemo nezdravu hranu. Vei-
na ljudi svjesna je da nezdrava prehrana nuno zavrava patnjom,
boleu, pa ak i preranom smru. Te posljedice zvue strano, zar
ne? Pa to onda tjera mnoge od nas da svjesno jedemo nezdravu
hranu? Tajna je u onom kratkotrajnom, neposrednom uitku to
ga osjeamo jedui pojedina jela, dok posljedice dolaze mnogo
kasnije, esto i nakon mnogo godina.
Iskuenja su vjerojatno najvei izazov u ljudskom ivotu. Koliko
god nestvarna, iskuenja imaju golemu mo nad mnogim ljudi-
ma. Nikakvo udo to mnoge svjetske religije iskuenje smatraju
avoljim djelom. Bezbroj sam puta gledala kako zbog jednog je-
dinog zalogajia nekog jela uz koje su sentimentalno vezani, lju-
di bacaju u vodu mjesece i mjesec truda uloenog u privikavanje
na zdravu prehranu.
Budui da golema veina svjetskog stanovnitva ivi na kuhanoj
hrani, prihvaanje sirove prehrane kao novog naina ivota za
168
/
i K o r a k 5 . / I Z BJ E G A V A N J E I S K U E N J A
svakoga predstavlja izazov u vidu svakojakih iskuenja. Takve na-
pasti mogu uas poremetiti sve nae planove o zdravoj prehrani,
ako im se na pravi nain ne odupremo. Na temelju dugogodinjeg
iskustva koje sam stekla promatrajui ljude i pomaui im da
izdre na reimu sirove prehrane, stekla sam vrsto uvjerenje da
se protiv iskuenja ne moe boriti iskljuivo pukom snagom volje.
Iz tog sam razloga osmislila strategiju koja je pomogla meni, ali i
mnogim drugim ljudima.
Brojni psiholozi smatraju daje prvi i najvaniji korak u borbi pro-
tiv iskuenja odreivanje glavnog dugoronog cilja svakog pot-
hvata. Morate, dakle, najprije odrediti to zapravo svojim prela-
skom na reim sirove prehrane elite postii. Moda pred sobom
imate vie ciljeva kao to su gubitak teine, pojaanje tjelesne
energije, lijeenje neke bolesti i tako dalje. Istraivanja, meutim,
jasno pokazuju da ete, ako si postavite jedan glavni dugoroni
cilj, moi usredotoiti svu svoju pozornost na postizanje te odre-
ene svrhe, to e vam pomoi da se lake odreknete kratkotraj-
nih, trenutanih uitaka
2
.
Savjetujem vam, osim toga, da dobro proanalizirate motive koji
su vas naveh da se ponete zdravo hraniti, te da jasno osvijestite
koji je to cilj koji vas najvie motivira da prihvatite reim sirove
prehrane i koji e vas i dalje - jo dugi niz godina - motivirati i
pomoi vam da se oduprete svim iskuenjima na svom putu.
Nezgoda s iskuenjima je ta to nas ona odvraaju od svjesnog
ivljenja. Naa je egzistencija izloena stalnim, opakim nasrta-
jima iskuenja. Neka od tih iskuenja na nas tako snano utje-
u te ih esto brkamo s naim glavnim ivotnim ciljevima. Ja
sam, primjerice, upoznala mnoge ljude koji su vrsto vjerovah
da im je ivotni cilj posjedovati televizor, zabavljati se to je vie
mogue i/ili imati mnogo novca. Za mene su sve te stvari samo
velika iskuenja, dok je na pravi ivotni cilj duhovne prirode - i
svakome je od nas sueno da ga sam otkrije. Vjerujem da svaki
ovjek ima istinsku zadau u ivotu i da je ta zadaa pomaganje
169
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
drugim ljudima. Mislim da je pronalaenje vlastite ivotne svr-
he najdragocjeniji dar za svako ljudsko bie. Kad imamo svrhu
znamo u kojem smjeru treba ii na ivot i, dok se pribliavamo
tom zadanom cilju, osjeamo se sretno i ispunjeno. I obratno, ako
jo nismo pronali svrhu ivota kreemo se u krug, poinjemo se
osjeati beskorisnima i zapadamo u depresiju.
Dobro fiziko zdravlje moe nam uvelike koristiti kako pri pro-
nalaenju svrhe ivota tako i pri njezinu postizanju, u suprotnom
emo, umjesto da pomaemo drugima, mi biti ti kojima je pomo
potrebna. Nae tijelo, naa dua i na duh jedina su sredstva na
koja u ivotu moemo raunati; bez njih ne moemo nita, bez
njih ne moemo ostvariti svoje ciljeve. Ako se, dakle, pobrinemo
da budemo to boljeg zdravlja i naa e ivotna zadaa biti bolje
obavljena. Ljudi koji imaju priliku popraviti svoje zdravstveno
stanje tako to e jesti zdravu hranu moda e otkriti da time do-
bivaju mnogo vie nego to je samo fiziko zdravlje.
Uzimajui sve reeno u obzir, pozivam vas da sada razmislite o
svim moguim ivotnim zadaama koje ete moi obaviti, drei
se zdravog naina ivota, i da si jednu od njih postavite za svoj
najvaniji cilj. elim naglasiti kako prijelaz na reim sirove pre-
hrane sam po sebi nije cilj, ve prije sredstvo za postizanje cilja.
Napiite koji je va glavni cilj. Proitajte to naglas. Zvui li vam
va glavni cilj uzbudljivo? Savjetujem vam da svoj glavni cilj nau-
ite na pamet i ponavljate to kao da izgovarate prisegu, kad god
vam zatreba ohrabrenje. Nadam se da e vam taj cilj dati snage,
pruati ohrabrenje i nadahnue u godinama koje su pred vama.
Rado bih vas uputila u jo jednu uspjenu taktiku u borbi pro-
tiv iskuenja. Sljedea vjeba pomoi e vam da prepoznate ona
mjesta i trenutke u svakodnevnom ivotu kod kojih trebate biti
na oprezu i spremni na neko iskuenje. Stavite na popis sva mo-
ebitna iskuenja koja bi vas mogla omesti u ostvarenju vaega
glavnog cilja. Pokuajte se prisjetiti svih mjesta na kojima ste u
posljednjih nekoliko tjedana bih izvrgnuti iskuenju i popiite
170
K or ak S . / I Z BJ E G A V A N J E I S K U E N J A
ih, ak i ako vam za to treba nekoliko stranica. Kako bih vam
pomogla da prepoznate gdje vas iskuenja sve vrebaju, dat u
vam nekoliko primjera s popisa to su ga nainili polaznici mojih
radionica:
miris kave u knjiari
pauza za ruak na poslu
automati za osvjeavajue napitke u predvorju
reklame
prijatelji koji jedu okoladu
mamino kuhanje
vratiti se gladan s posla nakon 5 sati
besplatni uzorci hrane u supermarketu
. besplatni bomboni u mojoj banci
prolazak kraj auto-restorana
ulazak u benzinsku postaju
odlazak na zabavu
kokice u kinu
injenica da sam jedini u kui na sirovoj hrani
S obzirom na golemu opasnost koju predstavlja svako, pa i najma-
nje, iskuenje vano je da u svakom trenutku budete spremni na
napad'. U svakom sluaju, pokuajte izbjei iskuenje kad god je
to mogue. Svu primamljivu kuhanu hanu izbacite iz svoje kue,
iz svoga ureda ih iz automobila. Nemojte u kui drati skrivene
zalihe svog najdraeg kuhanog jela jer e vas pomisao na to stalno
progoniti, sve dok tu hranu ne pojedete, i onemoguiti vam da
se opustite ili usredotoite na svoj posao. Kad smo gladni, srditi,
usamljeni ili potiteni esto mislimo da e nam neka omiljena
hrana pomoi da ublaimo te osjeaje.
Pokuajte, barem prvih nekoliko mjeseci, ne gledati reklame. Kad
proizvoai reklamiraju brzu hranu uvijek prikazuju situacije u
kojima se svi smjekaju. Nigdje se ne spominju tetne posljedice
takvog naina prehrane kao to su bolest, prekomjerna teina ili
depresivnost Veina reklama kuhanu hranu povezuje sa zaba-
171
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
vom i druenjem. Reklamni strunjaci nastoje stvoriti sliku koja
sugerira da emo, budemo li jeli njihove proizvode, biti sretni i
ispunjeni kao ljudi koji se pojavljuju u reklamnom oglasu. Svi mi
dobro znamo da su reklame raene s glumcima, ali ipak nas neo-
doljivo privlae i hrana i ugoaj u tim reklamama:
Sada uz svako iskuenje koje ste naveli napiite i strategiju koju
ete protiv njega koristiti. Pokuajte iskuenja zamijeniti nekom
vama ugodnom aktivnou, bolje nego da aktivnost koja vas do-
vodi u iskuenje jednostavno izbriete iz svog ivota (to ionako
najee nije mogue). Pripremite posebnu strategiju za borbu
protiv iskuenja koja ne moete izbjei. Budite u tome realistini i
nemojte se odve pouzdavati u svoju snagu volje. Dolje navodim
neke od strategija koje su smislili polaznici mojih radionica:
Miris kave u knjiari: Naruivat u knjige preko I nterneta.
Pauza za ruak u uredu: Donosit u sa sobom velik, slastan
sirovi ruak.
Automati za osvjeavajue napitke: Recitirat u neku
poeziju dok kraj njih prolazim:
Reklame na televiziji: Gledat u samo video-filmove.
Reklame u asopisima: Zamolit u nekoga da iz asopisa iskida
stranice s reklamnim oglasim, prije no to ga ponem itati.
Prijatelji koji jedu okoladu: Jest u za to vrijeme voe ili
u u sebi ponavljati svoju prisegu.
Mamino kuhanje: Nauit u mamu pripremat sirovu hranu,
kupit u joj mikser.
Vratiti se gladan s posla poslije 5 sati: Pustit u si neku lijepu
glazbu.
Besplatni uzorci hrane u supermarketu: Napunit u usta
groicama.
Besplatni bomboni u mojoj banci: Poet u se koristiti
novanim automatima.
Prolazak kraj auto-restorana: Vraat u se kui nekim
drugim putem.
172
K or ak 5 . / I Z BJ E G A V A N J E I S K U E N J A
Ulazak u benzinsku postaju: Plaat u vani kreditnom
karticom.
Odlazak na zabavu: Za sada u odbijati pozive. Kad se budem
osjeao sigurnijim, nosit u hranu sa sobom na zabavu.
Kokice u kinu: Donijet u u kino vreicu suhoga voa i povra.
injenica da sam jedini u kui na sirovoj hrani: Nainit u
od jednog dijela kuhinje zonu slobodnu od iskuenja.
Odricanje od malih zadovoljstava moe, osobito u poetku, biti
frustrirajue. Pokuajte se usredotoiti na pozitivan aspekt svog
prelaska na reim sirove prehrane. Kad odluite ne otii na zaba-
vu, prisjetite se uvijek da time dobivate neto mnogo vrjednije od
kratkotrajnog uitka u hrani. Meutim, dok jedete zdravu hranu
moete trajno uivati mnogobrojne, neprocjenjive prednosti do-
brog zdravlja: u vitalnoj energiji, bistrini uma, u zdravom tenu,
mirisnom dahu, boljem vidu i u mnotvo drugih. I, to je najva-
nije, sve ste blie i blie svomglavnom cilju.
Istraivanja su pokazala da e se, ako svakodnevno, uporno izbje-
gavamo iskuenja koja nas okruuju, kod nas naposljetku razviti
podsvjesni mehanizam koji e nam omoguiti da ih vie ne pri-
mjeujemo
3
.
Kad budete razvili dostatnu rezistenciju na iskuenja moete opet
odlaziti u restorane sami ili, jo bolje, s prijateljima. Moete sa
sobom ponijeti vlastiti preljev, moda koji sirovi kreker ih malo
sjemenih klica kojima ete salatu zainiti.
Kako bi vam izlasci bih to zabavniji i to manje komplicirani sa-
vjetujem vam da se opskrbite 'restoranskom karticom'. Tu karticu
izmislio je prije mnogo godina moj prijatelj Jonathan Weber, i
otada je izvrsno posluila tisuama onih to su na sirovoj hrani.
Svoju 'restoransku karticu' moete nainiti u veliine obine po-
sjetnice. Pokaite je konobarici kad naruujete jelo. Kad jedem
vani, ta me kartica uvijek spaava od nepotrebnih komplikacija.
Umjesto da konobarici u beskraj objanjavam to mogu a to ne
173
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t ot t a B o u t e n k o
mogu jesti, ja joj jednostavno pruim karticu. Pokazalo se da je
takav pristup veini efova kuhinje od koristi i da rado prihvaaju
priliku da se iskau. Zahvaljujui mojoj Vestoranskoj kartici* na-
ruena jela redovito su privlana izgleda i ukusna. Nainite vie
takvih kartica i podijelite ih prijateljima. Kad konobarice izvijeste
svoje efove o sve veem broju ljudi koji naruuju sirovu hranu,
sirova jela pojavit e se na meniju jo veeg broja restorana.
JONATHANOVA KARTI CA
JEDEMSAMO SIROVU, NEKUHANU HRANU
elio bih salatu ih platu od povra u kojima su iskljuivo svjee,
nekuhane namirnice:
zelena salata rajica avokado mrkva
tikvice klice krastavac celer
brokula ljutika kupus crveni luk
cvjetaa perin rotkva kelj
pinat korijandar rikula cikla
gljive korabica svjea paprika striak
Unaprijed zahvaljujem na dobroj volji i trudu!
Nakon to ste nekoliko mjeseci proveli na sirovoj hrani i svje-
sno se hvatali u kotac s mnogobrojnim iskuenjima uoit ete
da polako prestajete obraati pozornost kako na restorane tako
i na kuhanu hranu openito. Moda ete stei i pogrean dojam
da je vae ovisnosti o kuhanoj hrani nestalo i moda ete doi u
iskuenje da pojedete ih barem kuate samo jedan mah, najmanji
komadi neega. Vidjela sam mnoge koji su zbog jednog takvog
zalogaja nehotice prekinuli s reimom sirove prehrane. Savjetu-
jem vam da pokuate potpuno zaboraviti na kuhane poslastice i
da se, umjesto toga, vrsto drite svojih planova i nastavite napre-
dovati prema svom glavnom cilju.
174
K orak 6.
OSI GURAVANJE PODRKE
ovjek je dijete svog okruenja.
- Shinkhi Suzuki
ovjek je izvrgnut raznim iskuenjima otkako je svijeta i vijeka
ili barem od trenutka kad je prvi put osjetio uitak. Veliki grki
pjesnik Homer iskovao je savrenu metaforu za iskuenje - sirene.
U grkoj mitologiji sirena je bie s glavom ene i tijelom ptice a
ivi na stjenovitim otocima. Svojom zanosnom pjesmom sirene
bi namamile mornare da se brodom priblie stijenama oko oto-
ka, gdje ih je ekala sigurna propast. U svom epu Odiseja Ho-
mer opisuje kako je glavni junak Odisej lukavstvom i uz podrku
svojih mornara uspio pobijediti sirene (iskuenja). Upozoren na
zavodnike sklonosti raspjevanih sirena, Odisej je spasio svoje
brodove i posadu od njihove fatalne pjesme. Dok su prolazili kraj
otoka na kojima su sirene ivjele, naredio je svojim mornarima
da sebi uha zaepe voskom, a njega da zaveu za jarbol jer je htio
uti njihov prekrasan poj. Kad im se Odisejevo brodovlje poelo
pribliavati sirene su zapjevale, a rijei njihove pjesme bile su jo
zavodljivije od melodije. Svakomu koji k njima doe obeavale
su podariti znanje, mudrost i bistar um. Odisejevo srce kidalo se
od enje, ali uad ga je vrsto stezala, a brod je brzo otplovio u
sigurne vode
1
.
Mislim daje ova pria veoma pouna. Sumnjam da bi Odisej ostao
na brodu da nije bio vezan za jarbol. Da nije bilo vrsta ueta koje
175
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
ga je u tome sprjeavalo, bio bi slijedio sirene i poginuo, kao i svi
prije njega. Takvom se iskuenju nije mogao oduprijeti samom
snagom volje. Pretpostavljam da je Odisej, kao pravi epski junak,
imao neobino snanu volju. A ipak je zapovjedio svojim morna-
rima da ga zaveu. To je svima nama vana poruka: ovjeku, da bi
se othrvao iskuenju, nije dovoljno samo junatvo. On osim toga
mora biti i dovoljno mudar i da trai pomo. U trenucima kad
smo izvrgnuti velikom iskuenju trebali bismo zatraiti pomo
izvana, od drugog ovjeka ili skupine ljudi. Moramo se dati na
vrijeme 'zavezati za jarbol
5
, prije no to se 'naemo pred otokom
sirena*. Odnosno, moramo traiti podrku drugih kako bismo se
othrvali velikom iskuenju.
Savjetujem vam da iskoristite svu podrku koja vam se nudi. Evo
i nekoliko ideja koje poetnik moe iskoristiti kako bi si osigurao
podrku.
Odlazite na okupljanja na kojima se priprema sirova hrana ili,
jo bolje, organizirajte takva okupljanja u vlastitom domu. Imat
ete moda malo vie posla s ienjem stana, potroiti malo vie
energije i vremena, ah podrka koju ete dobiti neusporedivo je
vrjednija. Glavne prednosti takvih okupljanja su u tome to su
besplatna i to svatko ima priliku pripremiti, ukrasiti i posluiti
jelo koje eli. U Ashlandu u Oregonu, gdje sada ivim, redovi-
to organiziramo takva okupljanja s pripremanjem sirove hrane u
vlastitim domovima, a jednom mjeseno imamo i veliko okuplja-
nje na kojem se priprema sirova hrana i koje je otvoreno za sve
zainteresirane.
Drugi nain da si osigurate podrku jest da organizirate tjedne
veere u stilu 'juha i salata za 5 dolara. Kupite bilo koji poljopri-
vredni proizvod na rasprodaji, pripremite velik lonac juhe, nasje-
ckajte neto povra i nainite vr preljeva za salatu. Potom pozo-
vite ljude iz vae mjesne zajednice da svrate k vama na veeru. Po-
lijepite letke u mjesnoj prodavaonici zdrave hrane i stavite oglas
u novine. Moete to raditi jedanput tjedno uvijek u isto vrijeme,
17 6
K o r a k 6 . / O S I G U R A V A N J E P O D R K E
recimo, srijedom izmeu 17 i 19 sati. Stavite na stol staklenku
za dobrovoljne priloge. Ovakva okupljanja imaju mnogobrojne
prednosti: ljudi se ne moraju brinuti to e pripremiti za veeru,
jedu vani u ugodnom drutvu a da ne moraju davati napojnicu
konobaru, cijena je pristupana, mogu si priutiti da povedu i
prijatelje, a domain neto malo i zaradi. Mi u Ashlandu takva
okupljanja ve dugo uspjeno organiziramo.
Ponite drati teajeve o sirovoj hrani. Ako ne ehte poduava-
ti teoriju moete poduavati pripremanje hrane. Ve nakon dva
tjedna na sirovoj hrani bit ete zacijelo u stanju pripremiti barem
nekoliko jela, primjerice, mlijeko od badema ih 'ivu' juhu, pre-
ljev za salate i si. Poduite i druge kako se pripremaju ta osnovna
jela. Moete to naplaivati ih pak poduavati besplatno, jer, pri-
sjetite se, to radite kako biste si osigurali podrku.
Pretplatite se na asopise specijalizirane za sirovu prehranu. Oni
obino donose vijesti o novinama u pristupu temi sirove prehra-
ne i puni su svjeih ideja. Tu ete se susresti s mnotvom autora
ija e vas osobna razmiljanja i iskustva ohrabriti. Ovi asopisi
specijalizirani za sirovu prehranu bit e vam nevjerojatna podr-
ka. Ja ih uvijek proitam od korica do korica.
Pretraujte po internetu. Ima mnotvo stranica posveenih 'i-
voj* hrani. Na mnogima od njih nai ete i osobne oglase, forume
ili chatove na kojima moete susresti nekog istomiljenika koji je
na sirovoj hrani ih pronai neku zajednicu poklonika sirove pre-
hrane u svojoj blizini. Slijedi popis nekih popularnih internetskih
stranica:
http:/ / www.goneraw.com
http:/ /www.living-food.net
http:/ /www.rawfamily.com
http:/ /www.rawlivingfoodresources.com
http:/ /www.naturesr awenergy.com
http:/ /www.treeoflife.nu
http:/ /www, arnoldsway.com
177
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
http:/ /Raw. RawGirls.com
http:/ /www.rawfoodtalk.com
Savjetujem takoer da se prijavite i na nekoliko e-newsletters-a.
Navest u nekoliko adresa na kojima moete nai one najkori-
snije:
http:/ /www.arnoldsway.com
http:/ / www.TheGardenDietcom
http://www.rawfamily.com
http:/ /www.alokhealth.com
http:/ /www. chidiet.com
Pohaajte predavanja o sirovoj hrani, ah ne samo zato da sluate
predavaa nego i radi toga da razgovarate s ostalim polaznicima
- nisam sigurna to je od toga vanije! Iz istoga razloga ja rado
odlazim na festivale sirove hrane gdje za cijenu jedne ulaznice
moete sluati mnoge renomirane predavae, ali i sudjelovati u
zanimljivim i nadasve korisnim razgovorima s tisuama drugih
sudionika, moete zajedno s njima uivati u vrhunski pripremlje-
nim jelima, a ponekad i pronai nove prijatelje slinih ivotnih
nazora ili sa slinim zdravstvenim problemima. Slijedi popis ne-
kolicine popularnih sajmova sirove hrane:
Vibrant Living Expo, godinji, Kalifornija, SAD; za dodatne
informacije nazovite: 707-964-2420 ili posjetite:
www.RawFo odChef.com
Raw Spirit Retreat, godinji, Oregon, SAD, za dodatne
informacije zovite: 503-650-447.
. The Fresh Festival, godinji, Velika Britanija. Za dodatne
informacije posjetite:
http:/ /www.fresh-network.com/festival/indx.htm.
Raw Food; Meunarodni festival poklonika sirove hrane,
godi nji, Costa Rica. Za dodatne informacije posjetite:
www.rawworld.org.
Raw Spirit Festival, godinji, Arizona, SAD. Za dodatne infor-
178
K or ak 6 . / O S I G U R A V A N J E P O D R K E
macije nazovite: 928-708-0784; 928-284-0759 ili 928-776-1497.
Kako biste se okruili ljudima koji vas podravaju, odravajte bli-
ske fizike kontakte s ljudima i skupinama iji su ciljevi slini va-
emglavnom cilju i koji vam, na bilo koji nain, mogu pomoi da
ostanete na zdravoj prehrani. Primjerice, upisom u mjesni klub
za doging doi ete u dodir s trkaima kojima je takoer stalo
do zdravlja, pa e vam i oni, premda neizravno, pruati podrku.
Mogli biste se ukljuiti u neke od skupnih aktivnosti koje okuplja-
ju ljude iji interesi su slini ili bliski vaima. Oni mogu ojaati
vau motivaciju i osigurati vam okruenje u kojemu su iskuenja
rijetka, ih ih uope nema. Ovdje je popis raznih ideja na koje su
doli polaznici mojih radionica:
Ulanite se u mjesnu Organizaciju katolike mladei (YMCA).
Posjeujte jedanput tjedno zelenu trnicu.
Ukljuite se u rad mjesne poljoprivredne zadruge.
Sudjelujte u radu mjesnog ogranka Zelene akcije.
Posjetite jedanput godinje neki sajam sirove hrane.
Nainite ekoloki vrt u svom stranjem dvoritu.
Kupite godinju ulaznicu za bazen.
Upiite se n&fitness.
Upiite se na teaj masae.
Ukljuite se u runo branje voa na mjesnoj eko-farmi.
Sudjelujte na veganskim okupljanjima na kojima se
priprema hrana.
Ako ste na reimu sirove prehrane a nemate niiju podrku osje-
at ete se kao da ste jedini na svijetu na sirovoj hrani ili kao da ste
neki udak. Istodobno e vam podrka makar samo jedne osobe
dati osjeaj kao daje sav svijet ve preao na ovaj nain prehrane.
Zapamtite da time to se drite reima sirove prehrane i vi tako-
er pruate potporu drugima.
179
K orak 7.
ZAHVALNOST I OPRATANJE
Zahvalnost nije samo najvea meu vrlinama, ve i majka svih
ostalih.
- Ciceron
Kad se odluimo za reim sirove prehrane vjerojatno emo osje-
ati da si time uskraujemo neke od najdraih navika, osobito
ako pritom gledamo druge kako uivaju u kuhanim poslasticama
koje su bile i naa omiljena jela. Ako smo u tom trenutku gla-
dni, srditi, usamljeni ili potiteni to moe dodatno pogorati nae
muke. eljela bih vam rei neto o metodi koja vam moe pomoi
da zauvijek uklonite taj osjeaj uskrate iz svog ivota.
Svatko od nas drukije gleda na ivot. Jedni smatraju da je ivjeti
sve tee, osobito kad pomislimo na prirodne katastrofe koje nas
sve ee pogaaju, ili na aktualnu politiku situaciju. Drugi se
ivotu raduju i dre da ga je vrijedno proivjeti. Ja sam isprva
vjerovala da na stav prema ivotu odreuje koliina materijal-
nih dobara koju posjedujemo. Kasnije sam, meutim, upoznala
mnoge siromane ljude koji su bili zadovoljni svojim ivotom i
bogatae koji su bili duboko nesretni. Gledajui mnoge ljude
kako se grevito bore da zgrnu materijalno bogatstvo (ukljuiv-
i i mene osobno), osjetila sam silnu elju da pokuam otkriti o
emu zapravo ovisi ljudska srea. Ubrzo sam dola do zakljuka
da postoje dva posve oprena pristupa: materijalistiki pristup i
pristup zahvalnosti.
180
K or ak 7 . / Z A H V A L N O S T I O P R A T A N J E
Materijalistiki pristup ivotu zajameno vodi do nezadovoljstva
i frustracije, budui da u zgrtanju materijalnih dobara nema ni-
kakve objektivne granice. Ne postoji utvrena mjera kojom bi
se moglo tono odrediti kada je 'dosta' A istodobno nam samo
ona malobrojna dobra to slue za zadovoljavanje osnovnih po-
treba, kao to su hrana odjea i krov nad glavom, mogu pruiti
zamjetan osjeaj zadovoljstva. Veina materijalnih dobara, koja
ne ulaze u te osnovne potrebe, svome vlasniku pruaju veoma
malo zadovoljstva.
Nasuprot tomu. pristup zahvalnosti neizbjeno nas dovodi do
spoznaje o neogranienim bogatstvima koja ivot za svakoga od
nas ima u priuvi. Zahvalni su ljudi obino sretniji, optimisti-
niji, zadovoljniji svojim ivotom nego njihovi, manje zahvalni,
neistomiljenicL Michael E. McCullough, profesor s Floride, na
temelju svojih eksperimenata doao je do zakljuka da osjeaj
zahvalnosti dovodi do poboljanja psihikog pa ak i fizikog
zdravlja
1
.
McCulloughovo pionirsko istraivanje pokazuje da su oni, koji
su odve zaokupljeni zgrtanjem materijalnih dobara i koji stje-
canje bogatstva i materijalnih dobara pretpostavljaju kvalitetnim
ljudskim odnosima, sudjelovanju u ivotu zajednice i duhovnim
vrijednostima - najee nesretni ljudi. Oni su redovito nezado-
voljni ivotom i skloni su na nj gledati s izrazito negativne strane.
Kod njih postoji velik rizik od obolijevanja od raznih mentalnih
bolesti. Nasuprot tomu, oni zahvalni - oni, koji su uvijek spre-
mni priznati da im ivot neprekidno obogauju dobronamjerni
postupci drugih - esto su veoma sretni ljudi. Oni na ivot gleda-
ju s pozitivne strane i uglavnom su njime zadovoljni
2
.
U psihologiji se navode tri glavna razloga koji ovjeka nagone na
zgrtanje materijalnih dobara:
1. osjeaj nesigurnosti koji se kod ovjeka stvara ako nisu
zadovoljene njegove osnovne psiholoke potrebe kao to
su osjeaj sigurnosti, vlastite vrijednosti i pripadanja.
U 12 K O R A K A 0 0 S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
2. nedostatak samopouzdanja od kojega esto pate djeca
razvedenih roditelja.
3. materijalistike teme koje su preplavile suvremeno drutvo
u obliku reldamnih poruka koje, djelujui na podsvijest,
navode ljude da prihvate vrijednosne kriterije prema kojima
je novac mjerilo svih stvari. Televizija nam, primjerice,
esto servira nerealno uljepanu sliku svijeta, te se mnogima
vlastiti ivot, s njom u usporedbi, ini jadnim
3
.
Zbog neprekidne izloenosti beskrajnoj kohini reklamnih poru-
ka i zbog financijskih problema s kojima se moraju stalno boriti,
mnogi od nas poinju na ivot gledati samo s materijalne stra-
ne. Prema McCulloughovim istraivanjima, pristup zahvalnosti
ivotno je naelo koje ovjeka moe oslobodi tenje za materijal-
nim dobrima
4
.
Pozivam vas da istinitost ove tvrdnje o snazi zahvalnosti provjeri-
te u nekoj od vlastitih ivotnih situacija. U nastavku u prikazati
dva razliita pristupa pri promatranju nekoga tko pred nama jede
neku kuhanu poslasticu:
Materijalistiki pristup:
Kakav je to boanski miris? O, ne! To je pizza/ Pogledaj kako samo
u njoj uiva. Zato i ja ne smijem u njoj uivati? Zar sam ja ispo-
snik? Ne izgleda mi kao da e ovaj as umrijeti. Je li mogue da ja
nikada vie neu smjeti uivati u tim divnim jelima? O, kako je taj
ovjek sretan! Jadanja, kakopatim. O, taj miomiris... tjeramisuze
na oi. Budi u meni tolike drage uspomene na najljepe doba mog
ivota. Sada je sve to prolost. Eh, da.
Pristup zahvalnosti:
Ovaj mije miris neobino poznat. Hej, pa to je pizza/ Koliko sam ih
u ivotu pojeo! Vie no to moe i sanjati. Sada je vrijeme da malo
pripazim na zdravlje. Da, sada mije zdravlje najvanije. Svi ovi to
sada jedu pizzu i sami e, kad za to doe vrijeme, sa zadovoljstvom
otkriti zdrav nain prehrane. Ja sam zahvalan to sam ve sada
na reimu zdrave prehrane. Doista se bolje osjeam. Strano mi je
101
I
K o l i k 7 . / Z A H V A L N O S T I O P R A T A N J E
drago da neu opet biti bolestan. Za petnaest minuta sam kod kue.
to imam u hladnjaku? Onih par avokada to sam ih juer kupio
trebali bi danas biti dovoljno zreli. Trebat e mi samo nekoliko mi-
nuta da pripremim guacamole s limunom, rajicama i jalapenom.
Joj, ve mi ide slina na usta! I mam i svjee zelene salate, rajica i
jedan veliki organski uzgojen mango koji je tako ukusan i hranjiv.
Jedva ekam svoju sirovu veeru nakon koje se osjeam dobro i tako
lagano. Doista sam zahvalan na svemu to sirova hrana ini za
moje tijelo i duu. Zbilja imam sree! ivot je pravi blagoslov.
Vjebanje zahvalnosti najuinkovitija je meni poznata tehnika
svladavanja svakodnevnih potekoa. Kako bismo razvili osjeaj
zahvalnosti moramo vjebati jednu jednostavnu radnju: uoava-
nje pozitivne strane svega to nam se u ivotu dogaa. Najbolji
nain za to je voenje dnevnika zahvalnosti. Kupite si biljenicu i
svaki danu u nju pribiljeite od tri do pet dogaaja kod kojih ste
osjetili zahvalnost. Moje je miljenje da bismo trebah biti zahval-
ni ne samo na svemu dobrom to nam se dogaa ve i na onom
loem. esto upravo najbolniji dogaaji u naem ivom oblikuju
one osobine naeg znaaja koje kod sebe najvie cijenimo. Pozna-
jem ovjeka koji je dnevnik zahvalnosti vodio deset godina. Tvr-
dio je da mu je, zahvaljujui tom dnevniku, neko nesretan ivot
postao lijep. Drugi ljudi vode dnevnik zahvalnosti sve dok im se,
u podsvijesti, osjeaj zahvalnosti ne ustali kao psiholoki obrazac
ponaanja. Jedan je eksperiment pokazao da kod ispitanika pisa-
nje takvih biljeki zahvalnosti dovodi do ubrzanja visokofrekven-
tnih impulsa koje srce alje u mozak.
Sljedea vjeba pomoi e vam da pratite veliku promjenu svojih
osjeaja koju ete doivjeti nakon to ponete primjenjivati nae-
lo zahvalnosti.
Sada odmah napiite, ili izgovorite, tri stvari za koje osjeate za-
hvalnost i pozorno pratite kako se osjeate. Opiite usmeno ili pi-
smeno svoje osjeaje.
183
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t or i a Bo u t e n k o
Osjeaj zahvalnosti ide ruku pod ruku s opratanjem. Zahvalni
ljudi koji su ivot navikli gledati s vedrije strane najspremniji su
suosjeati s osobom koja ih je povrijedila i u stanju su joj opro-
stiti.
Gatlupove ankete pokazuju da je 94% Amerikanaca bar jednom
u ivotu molilo nekoga za oprost
6
. ini se, dakle, da je opratanje
gotovo svakome od nas vano. Da bismo u ivotu bili sretni je-
dnako je bitno da nauimo opratati kao i da nauimo biti zahval-
ni. Opratanje od nas zahtijeva da se odreknemo starih mrnji i
negativnog miljenja koje imamo o osobi koja nas je uvrijedila,
a ponekad treba moi osjetiti zahvalnost i za bolnu lekciju koju
smo nauili. Opratanje neutralizirati na negativan osjeaj ogor-
enosti, a moe ga ak pretvoriti i u pozitivnu emociju koja e
nam pomoi da se.osjeamo sretnijima.
Osim to pozitivno djeluje na nau psihu, opratanje nam donosi
i bolje fiziko zdravlje. Znanstvenici su nedavno otkrili da kod
ljudi, dok ponovno proivljavaju neku pretrpljenu uvredu, dola-
zi do kratkotrajnog poveanja kortizola, to moe izazvati nagle
promjene raspoloenja, gubitak motivacije, gubitak miine mase
i apetita
7
. Zato elja za osvetom ih ponovno proivljavanje pretr-
pljenih uvreda mogu ozbiljno ugroziti vau odluku da ostanete
na reimu sirove prehrane i tako zaustaviti i sam proces vaeg
ozdravljenja. S druge pak strane, primjena naela zahvalnosti i
opratanja moe vam ivot na sirovoj hrani uiniti ugodnijim i
zacijelo e blagotvorno djelovati na vae zdravlje, raspoloenje i
ivot openito.
184
K orak 8.
OSTVARIVANJE SNOVA
Usudi se ivjeti i votom o koj emu si sanjao.
- Ralph VValdo Emerson
Poklonici sirove hrane esto kau da sirova hrana nije samo re-
im prehrane nego i nain ivota, budui da mijenja veinu naih
ivotnih stavova. Osim to blagotvorno djeluje na nae zdravlje,
reim sirove prehrane nagrauje nas s vie vremena, vie energije
i s vie novca.
Vrijeme. Moda ete najvie vremena utedjeti time to se neete
razboljeti i vie neete morati odlaziti lijeniku, ni sada ni u bu-
dunosti. Dodatna dva do tri sata dnevno dobit ete zbog toga
to vam vie nee trebati toliko sati nonog sna i to neete vie
spavati poslije ruka. Vaa trea velika uteda bit e na vremenu
potrebnom za pripremu hrane.
Doista nevjerojatno, ah mnogi misle da za pripremu sirove hra-
ne treba mnogo vremena. Po mom miljenju najvie e vam
vremena biti potrebno da se nauite koristiti opremom: mikser,
vienamjenski kuhinjski aparat, sokovnik i dehidrator. Za samu
pripremu, u veini sluajeva, treba tek nekoliko minuta. Sirova
kuhinja posve iskljuuje dugotrajne postupke kao to su pretho-
dno zagrijavanje penice, peenje, prokuhavanje, parenje, pre-
nje, pirjanje i, naravno, pranje sua i ribanje masnih tava, lonaca
i ploe tednjaka. Va blistavo ist tednjak odsad e mirno stajati
UK
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
u kutu kuhinje, netaknut i uvijek savreno ist, prekriven velikom
daskom za rezanje na kojoj su posloene staklenke s klicama. Za
pranje suda takoer je potrebno samo nekoliko minuta.
Neki se ljudi boje da postupci poput dehidriranja i uzgajanja klica
dugo traju. To, meutim, uope nije sluaj. Istina je da kreke-
rima za suenje treba dvadeset i etiri sata, ali mi za to vrijeme
ne trebamo sjediti kraj njih i ekati. Da bi se umijesilo tijesto i
oblikovali krekeri treba otprilike pola sata, ukljuujui ienje.
Dok je dehidrator ukljuen moemo raditi to nas je volja - otii
proetati ili raditi neto drugo zabavno - krekeri nee zagorjeti. S
uzgajanjem klica je slino: samo klijanje traje dva do tri dana, ali
za potapanje sjemenki u vodu i mijenjanje vode, svakih otprilike
dvanaest sati, treba dvije do tri minute.
Veina jela od sirovih namirnica gotova je za nekoliko minuta.
Primjerice, za pripremu sirove juhe u mikseru treba priblino
ezdeset sekundi, plus sjeckanje i ienje. Ako imate snaan mi-
kser, u njemu ne smijete nita miksati dulje od dvije minute, u
protivnom e se tekuina u njemu odve zagrijati.
Dakako, pripremanje jela od sirovih namirnica moe potrajati i
due dok ste poetnik. Moda niste strunjak za guljenje i sje-
ckanje, moda e vam se recepti initi nejasnima ili odve sloe-
nima. Ali uvjeravam vas da ete, budete li uporno vjebah, ubrzo
svladati sva umijea pravoga efa kuhinje; recepti e vam se initi
jednostavnima, a opremom ete rukovati automatski (kao to vo-
zite auto), a ve za nekoliko tjedana postat ete prvak u guljenju
i sjeckanju.
Utedjet ete jo vremena zahvaljujui mnogim drugim vidovi-
ma vaega sirovog' ivota. Trebat e vam tako manje vremena za
odlazak u kupovinu, budui da sada sve kupujete na istom odjelu.
Moda ete morati kupovati manje nove odjee jer e sada vae
zdravo tijelo izgledati dobro u svakoj odjei. Na poslu, dok drugi
idu na pauzu za ruak ili za puenje, vi moete to vrijeme isko-
ristiti za neku zdravu fiziku aktivnost, moda za etnju. Osim
186
K o r a k 8 . / O S T V A R I V A N J E S N O V A
svega to smo spomenuli, vjerojatno ete i cijeli proces starenja
odgoditi za nekoliko godina. To bi moglo znaiti da imate deset
ili petnaest godina ivota vie na raspolaganju.
Naposljetku, otkrit ete da vam je um postao bistriji i bre ete
donositi odluke. Ja sam uoila da mi treba manje vremena za
rjeavanje uredskih poslova. Lake se koncentriram i zato mogu
bre obaviti svaki posao. Bilo da radim u vrtu, piem lanak za
novine, istim kuu ih radim u uredu, sada mogu raditi satima a
da mi uope ne treba odmor. Kad zaposlim mlade ljude koji su na
kuhanoj hrani, vidim da se prebrzo umaraju i da im je potrebna
pauza. Zakljuila sam da ja, zahvaljujui reimu sirove prehrane,
premda sam prela pedesetu, imam vie energije od mlaih ljudi
koji su uglavnom na kuhanoj hrani.
Energija. Prije dosta godina, kad sam jo jela kuhanu hranu na-
vijala bih svoju budilicu da dva puta zvoni kako bih se mogla
polako probuditi jer se nikada, bez obzira koliko spavala, nisam
budila svjea. Kad god je budilica zazvonila, meni bi dolo da je
razbijem. Izvukla bih se iz kreveta sat i pol prije svojih jutarnjih
sastanaka jer sam morala nakovrati kosu, naminkati se, odje-
nuti, namirisati i staviti dezodorans, popiti kavu i tko zna to sve
ne. Znam samo da nikada nisam otila niti na najkrau etnju.
Izgledala sam pospano i osjeala se umornom. Sada se mogu pro-
buditi doslovce petnaest minuta prije izlaska iz kue, a osjeam se
svjee i puna sam energije. Osim toga, vie mi ne treba budilica,
ak je niti nemam! Sunce jutro ispuni svjetlou, ja otvorim oi
i odmah sam budna, obino mnogo prije zakazanih sastanaka i
uvijek imam vremena otii proetati.
Drutvo je ustrojeno na nain da ljudi najproduktivniji dio dana
moraju provesti na poslu, to je razdoblje od 9 sati ujutro do 17sati
poslijepodne. Nakon osmosatnog radnog dana ljudi su veinom
iscrpljeni i jedino jo mogu gledati televiziju, jesti i kod kue se
odmarati. Za razliku od njih, ljudi koji su na reimu sirove pre-
187
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
hrane, ak i samo nekoliko tjedana, tvrde da su na kraju svog ra-
dnog dana jednako svjei kao i ujutro. Neki od njih nastavljaju
intenzivno raditi jo nekoliko sati.
Prije no to je moja obitelj prela na sirovu hranu moj suprug
Igor u svom je rehabilitacijskom centru imao troje zaposlenih.
Oni su istih, skupljali otpalo lie, kosili travnjak, sadili cvijee,
istovarivali i cijepali drvo za saunu, usisavali sobe, prali poste-
ljinu, slagali runike i pripremah osvjeavajua pia za klijente.
Poslije svega dva mjeseca provedenih na reimu sirove prehrane
Igor je sve preuzeo na sebe jer je imao dovoljno energije da sve te
poslove obavlja sam.
Za svoj 49. roendan Igor je na poklon dobio dvije preke za skle-
kove. Isprva nije bio osobito oduevljen. Ispriao nam je kako je
sa esnaest godina sanjao o tome da zadivi neku ljepoticu time
to e napraviti sto sklekova odjednom. Unato intenzivnom vje-
banju i potronji velike koliine bjelanevina, mladi je Igor uspio
napraviti najvie sedamdeset sklekova. Nakon tako naporne vje-
be ruke bi mu se tresle i sve ga je boljelo. Zato se Igor odrekao
sklekova i nije ih radio vie od trideset godina. Sada se pitao koli-
ko bi sklekova mogao napraviti na ovim prekama. Bio je uvjeren
da ih nee napraviti vie od desetak. Sljedeeg jutra odluio je to
provjeriti. Napravio je pedeset sklekova ve u prvom pokuaju,
ustao je i optrao krug oko preki. Onda ih je napravio jo pede-
set, i jo pedeset. Nakon tri sata dola sam mu rei da moramo
krenuti kui. Igor je jo uvijek radio sklekove i ljutio se na mene
to sam ga prekinula jer mu je jo malo nedostajalo do tisuu!
Otada Igor svoje preke nosi uvijek sa sobom. Radi sklekove na
benzinskoj postaji dok toi benzin, i na parkiralitu dok eka da
se vratim iz kupovine. Jo uvijek pokuava otkriti koji mu je ma-
ksimalni rezultat. Kad mu dosade sklekovi preskae preko ueta,
i to satima. Uvjerena sam da e mnogi svjetski rekordi biti srueni
kada atletiari olimpijci otkriju sirovu hranu.
188
K or ak 8 . / O S T V A R I V A N J E S N O V A
Novac. Prije no to je moja obitelj prela na sirovu hranu troili
smo stotine, ponekad i tisue, dolara na lijenike i zubare, na li-
jekove i medicinska pomagala, te na zdravstveno osiguranje. Tu
treba uzeti u obzir i dnevnice koje smo izgubili zbog bolovanja.
Kad bih sada uzela najnii iznos tih trokova i pomnoila ga s
godinama koje smo proveli na reimu sirove prehrane dobila bih
lijepu svoticu od mnogo tisua dolara. Svih tih godina nismo pla-
ali nikakvo zdravstveno osiguranje, zato si i moemo priutiti
organski uzgojenu papaju i ananas.
Osim ovih velikih uteda moete jo dodatno utedjeti i tako
to ete si pojednostaviti ivot. Primjerice, nakon to nekoliko
mjeseci provedete na reimu sirove prehrane moete prijei na
jednostavnija jela i tako troiti manje na hranu. Moete odluiti
iskljuiti grijanje i spavati kod otvorena prozora. Moete odluiti
rabiti manje kemijskih sredstava za ienje i istodobno se odrei
raznih osvjeivaa zraka, dezodoransa i kozmetikih sredstava.
Ve smo govorili o tome kako ljudi mogu utedjeti na vremenu i
energiji hranei se sirovom hranom. Te utede, ukoliko to elite,
moete pretvoriti u novac.
Kao to vidite, viak vremena, energije i novca dodatna su na-
grada za va prelazak na reim sirove prehrane. Za razliku od
toga, sjeam se da sam, u vrijeme dok sam jo bila uglavnom na
kuhanoj hrani, stalno patila od pomanjkanja vremena, energije i
novca. ivjela sam u zaaranom krugu: zbog nedostatka novca
morala sam vie raditi, to sam vie radila manje mi je energije
ostajalo za kreativan rad i rekreaciju. Emocionalno iscrpljena od
takvog dosadnog ivota bila sam preumorna da se bavim neim
kreativnim, pa sam sve ee jela. Kako bih platila hranu koja me
je mogla zadovoljiti, morala sam jo vie raditi, i tako dalje. Bila
sam vjeno iscrpljena i nezadovoljna.
Prelazak na sirovu hranu pokazao se kao vieznaan poklon sva-
kom lanu moje obitelji. Poznajem mnoge ljude iji se nain ivo-
ta prelaskom na sirovu hranu u mnogim aspektima dramatino
189
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
promijenio. Primjerice, moja prijateljica Rhonda, majka etvoro
djece, bila je trgovac nekretninama. Nakon to je prela na sirovu
hranu zavrila je kolu za primalje, isprva se time bavila iz ho-
bija, a potom joj je to postalo glavno zanimanje. Sada Rhonda
poduava trudnice o zdravoj prehrani i pomae majkama da na
svijet donesu zdravu djecu. Ona tvrdi kako je za nju prelazak na
sirovu hranu znaio otvaranje jednog novog, mnogo sadrajnijeg
poglavlja u ivom.
vrsto vjerujem da prelaskom na reim sirove prehrane svaka
osoba dobiva jedinstvenu priliku da ostvari svoje najskrivenije
snove. U ovom Koraku, koji smo nazvali 'Ostvarivanje snova',
rije je o pripremanju za veliki pomak prema ivotu u kojemu
ete ostvariti sve svoje tenje. Mislim da je vano isplanirati na-
in na koji ete utroiti darovano vam vrijeme, energiju i novac.
Ma koliko nevjerojatno to zvualo, ah viak vremena moe nam
predstavljati problem. Polaznici mojih radionica esto kau kako
ne znaju to bi s vikom vremena. Dosadno im je pa stalno zavi-
ruju u hladnjak jer stalno misle samo na jelo. Meutim, ovjek
ne moe pojesti pola kile badema, ipak to nisu kokice, niti moe
pojest toliko groica koliko je prije znao pojesti napolitanki. Si-
rova je hrana mnogo bogatija hranjivim tvarima, stoga i zasitnija.
Posljedica toga je da se ljudi vie ne mogu zabaviti jedui, kao
to su obiavali. Poinju se osjeati uskraenima za zabavu koju
su nalazili u stalnom grickanju i ubrzo se skidaju s reima sirove
prehrane. Pronalaenje nekih drugih zabavnih aktivnosti ini se
kao jedino rjeenje za ovoj problem.
Evo jo jedne tipine prie. Kad je Jennifer shvatila da ima viak
vremena bilo joj je teko ne misliti na hranu. Opisala mi je kako
bi se ujutro budila puna energije, proetala psa, obilazila po kui
traei neto to bi mogla raditi, podrezala grm u vrtu, ukljui-
la perilicu rublja, malo se razgibavala, malo gledala televiziju, a
onda bi pogledala na sat i otkrila da je tek 8.30 ujutro. To je Jen-
nifer posve zbunilo, vie nije znala to da pone sa sobom,. Za
190
/
K ot a k 8 . I O S T V A R I V A N J E S N O V A
razliku od nje, mnogi mi ljudi kau kako cijelog ivota imaju neki
san, ali nikada nisu imali dovoljno ni vremena, ni energije ni nov-
ca da ga ostvare.
Ako sami ne znate koju biste aktivnost izabrali, obratite pozornost
na ono to rade drugi i to ih nadahnjuje. Najvanije je da poku-
ate pronai aktivnosti koje su korisne za vau bliu zajednicu i
ekoloki prihvatljive. U potragu za nadahnuem otiite do mje-
snog upnog dvora, mjesne srednje kole ili rekreacijskog centra
i pogledajte to vas ondje najvie privlai. Proitajte, molim vas,
popis onoga o emu su sanjali polaznici mojih teajevima:
Posaditi mnogo voaka u svom gradu
Napisati knjigu
- Nauiti itati i pisati djecu iz susjedstva
Pripremati sirovu hranu za velike zabave
Skrbiti se o ivotinjama
Nauiti graditi kue od kukuruznih klipova
Baviti se slikanjem
Nauiti jezik znakova
Otii na dugo pjeaenje s prijateljem
Zasaditi eko-povrtnjak
Izraivati lutke i slati ih djeci u siromanim zemljama
Volontirati u crkvi
Provesti se biciklom kroz Sjedinjene Drave s ciljem
skupljanja sredstava za dobrotvorne svrhe
Uiti pjevanje i pjevati na mjesnim priredbama
Baviti se prouavanjem geoloke strukture svoje regije
Pjevati u crkvenom zboru
Ustrajemo U na reimu sirove prehrane u svakom emo pogledu
biti na dobitku. Osim to e nam se popraviti zdravstveno stanje
imat emo i vie vremena, vie energije i vie novca. Tim se blago-
datima moete koristiti prema vlastitu izboru. Moda e vam ono
to izaberete promijeniti ivot, a moda e pridonijeti i naporima
da se promijeni cijeli svijet. Neka vam se svi snovi ostvare!
191
Korak 9.
PRI HVAANJE DRUGI H ZDRAVI H NAVI KA
Bol eu se pri roda osveuj e oni ma koji kre njezine zakone.
- Charles Simmons
Osim naina prehrane, koji je kljuni imbenik ljudskog zdravlja,
ima jo mnogo drugih vanih aspekata o kojima ono ovisi. Sma-
tram kako je za postizanje optimalnog zdravlja potrebno sljede-
e:
Redovito vjebanje
Boravak na sunevu svjetlu
Zdrav san
Pravilno disanje
Pijenje iste, negazirane vode
Upravljanje stresom
elienje tijela hladnom vodom
Redovito vjebanje
Prouivi navike i zdravstveno stanje 17.000 sredovjenih i stari-
jih mukaraca, znanstvenici sa sveuilita Harvard i Stanford prvi
su put mogli znanstveno dokazati da ak i minimalno redovito
vjebanje produava ivotni vijek
1
.
Ako se kao ljudski narataj rauna raspon od dvadeset godina,
znai da je od 10000. godine pr. Kr. do danas bilo svega petsto
ljudskih narataja. Mi smo, dakle, na sadanji genski kod nasli-
jedili od svojih predaka koji su ivjeli prije mnogo tisua godina.
192
1
K o r a k 9 . / P R I H V A A N J E D R U G I H Z D R A V I H N A V I K A
Ako na nain ivota ne ukljuuje i fizike aktivnosti, nae e se
tijelo protiv njega pobuniti. ivimo li sjedilakim, neaktivnim
nainom ivota tijelo e nam oslabiti i moemo se ozbiljno razbo-
ljeti, ak i ako se pravilno hranimo. Ako, dakle, moete barem tri-
deset minuta dnevno posvetiti vjebanju ili nekoj drugoj fizikoj
aktivnosti, osjetit ete neke ili sve od ovdje navedenih blagodati:
Porast ivotne energije
Bolji metabolizam
Poveanje miine mase
Smanjenje stresa
Vee samopouzdanje
Smanjenje masnoa u organizmu
Smanjenje rizika od brojnih ozbiljnih oboljenja, kao to
su rak, srane bolesti, artritis, eerna bolest i osteoporoza.
Bolja cirkulacija
Suneva svjetlost. Lijenici i iscjelitelji stoljeima se slue sune-
vom svjetlou (poznatom kao 'helioterapija') u lijeenju mnogih
zdravstvenih tegoba. Znanstvena istraivanja pokazuju da je sun-
eva svjetlost djelotvoran lijek protiv rahitisa, osteoporoze, akni,
ekcema, psorijaze, postnatalne utice i depresije. Bez suneve
energije koja ivot znai vjerojatnost da emo umrijeti od raka
trideset je puta vea
2
.
U nekom medicinskom asopisu naila sam na jedan lanak u ko-
jemu se raspravlja o blagodatima umjerenog izlaganja suncu. U
jednom eksperimentu, u kojemu je sudjelovalo tisuu dvjesto dje-
ce koja su u razliitom stupnju bila izloena sunevoj svjetlosti, u
skupini koja je bila izloena umjerenoj koliini suneve svjetlosti
obolijevanje od eerne bolesti smanjeno je za 80% u usporedbi s
kontrolnom skupinom. Ovim je pokusom dokazano da vitamin
D iz ribljeg ulja ne moe zamijeniti sunevu svjetiost
3
.
Prema jednom lanku u dnevniku Washington Post: Mnogi
Amerikanci, osobito Afroamerikanci, vjerojatno pate od neotkri-
venog pomanjkanja kljune hranjive tvari, vitamina D, to pove-
193
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
ava rizik od kotanih i brojnih drugih oboljenja. Neki podaci
ukazuju na to da se s pomanjkanjem vitamina D mogu povezati
i mnogi oblici raka, visoki krvni tlak, depresija i poremeaji u
funkcioniranju imuno sustava, kao to su multipla skleroza, reu-
matski artritis i eerna bolest
4
.
Moramo se redovito izlagati sunevu svjetlu jer ono na na orga-
nizam ima blagotvorno djelovanje:
Sniava kolesterol
Sniava krvni tlak
Potie rad titnjae
Potie rad imunolokog sustava
Potie proizvodnju inzulina
Poboljava elastinost sranog miia
Svakome bih preporuila da, ako je mogue, svakodnevno barem
trideset do ezdeset minuta provede na suncu, to vrijedi osobito
za one koji rade u zatvorenim prostorijama i pod umjetnom ras-
vjetom. Moram vas, meutim, upozoriti da se klonite sunca kad
je najjae: ljeti, oko podneva, osobito u podrujima uz ekvator ili
na velikim nadmorskim visinama.
Zdrav san. Na mudar i dalekovidan Stvoritelj, stvarajui ovjeka
predvidio je da e se on kasnije odati raznim porocima i unitava-
ti si zdravlje tijekom dana. U svojoj prevelikoj mudrosti Stvoritelj
nas je stoga blagoslovio potrebom za udesnim nonim poin-
kom, te nas san, bez obzira to tijekom dana inili, nou sprjea-
va da nastavimo sa svojim bezumnim ponaanjem. Nou se svi
mi nekoliko sati moramo ispruiti i odspavati. Dok spavamo ne
moemo se ni opijati, ni puiti niti se prejedati. Bez obzira koliko
naudili svom zdravlju tijekom dana, nae e se tijelo preko noi
oporaviti.
Kako bi samo sebe izlijeilo, nae tijelo tijekom noi nastoji po-
stii homeostazu. Meutim, mi ljudi uspijevamo si svojim neo-
194
!
K or ak 9 . / P R I H V A A N J E D R U G I H Z D R A V I H N A V I K A
dgovornim ponaanjem tijekom dana toliko nauditi da nam ve i
noni odmor postaje upitan. Najee uope nismo svjesni koliko
sitnice mogu nakoditi naem zdravlju. Rado bih vam, stoga, dala
nekoliko korisnih savjeta.
1. Kad god moete spavajte na otvorenom: svjei zrak bogat
je negativno nabijenim ionima. Visoka razina negativnih iona, po
miljenju mnogih znanstvenika, blagotvorno djeluje na ljudski
organizam, pomae da se opustimo, ublaava posljedice umora,
stresa; nervoze, depresije i napetosti
5
. Ja i moja obitelj pokuava-
mo spavati na otvorenom cijele godine. Moj suprug je podigao
straga u naem dvoritu neko zdanje, neto izmeu vrtnog pa-
viljona i hambara, s velikim, neostakljenim prozorima, s velikim
otvorenim vratima i jo jednim otvorom neposredno pod kro-
vom. Ondje moja obitelj spava kad smo kod kue. Ako ne pada
kia ne spavamo ondje, spavamo vani na ravnom krovu kue, pod
zvjezdanim nebom.
2. Dajte vremena svom energetskom polju da se oporavi.
Nae energetsko polje obuhvaa jo oko metar prostora oko na-
eg tijela i ima oblik golema jajeta. Ovo energetsko polje naa je
kolijevka ozdravljenja. Nou sve tete bivaju popravljene, ali to se
nee dogoditi ako kraj glave drimo budilicu ih nam je u spavaoj
sobi ukljuen kompjuter. Svaki elektrini aparat okruen je vla-
stitim magnetskim poljem koje se prostire na vie od metra oko
njega. Kad su ta dva polja s elektrinim nabojem u doticaju nae
se tijelo ne moe u potpunosti oporaviti. Osobno uvijek iskljuim
sve elektrine aparate ako sam prinuena spavati u zatvorenom
prostoru. Pazim takoer i na hladnjake, mikrovalke ih druge sna-
ne aparate koji su moda ukljueni u susjednoj prostoriji jer zid
od dasaka ne moe zaustaviti ta tetna zraenja.
3. Spavajte na tvrdoj podlozi: nae se tijelo nou mora ispru-
iti. Sve kosti i zglobovi mogu se dobro protegnuti samo ako spa-
vamo na tvrdoj podlozi. To je osobito vano za kraljenicu. Da-
nju je kraljenica u nepravilnom poloaju: dok vozimo auto, dok
195
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
sjedimo pred raunalom ili gledamo televiziju poloaj kraljenice
toliko je lo da do nekih kraljeaka ne dolazi ni dovoljno spinalne
tekuine, ni dovoljno krvi obogaene kisikom. Cijela moja obitelj
najradije spava ili na tvrdom krevetu ili na podu, u vreama za
spavanje. Trebali biste nas vidjeti kad smo na putu kako u hote-
lima spavamo na podu oko golemog branog kreveta. Ukoliko
smo ipak prinueni spavati na mekom krevetu ujutro se budimo
s glavoboljom, bolovima po cijelom tijelu i neodmoreni.
4. Ne idite u postelju puna eluca. Nastojte posljednji dnevni
obrok pojesti barem dva do tri sata prije spavanja i pobrinite se
da to bude neto lagano to e prije no to legnete ve biti proba-
vljeno.
5. Nauite spavati goli: svaka odjea, ma kako prostrana bila,
ometa pravilnu cirkulaciju. Osobito je kodljivo spavati u spava-
ici od sintetikog materijala zato to sintetika privlai statiki
elektricitet koji ometa protok nae tjelesne energije.
6. Nou spavajte: nije nikakvo udo to se kod nas none
smjene zovu i 'grobljanske'. Veoma je vano spavati nou. Ljud-
sko je tijelo usklaeno s kretanjem zvijezda i svemira, i svaki or-
gan odmara se u drugo vrijeme dana. Primjerice, nadbubrena
lijezda najbolje se odmara izmeu 23 sata i 1 sat ujutro. To je
vrijeme kad nas poinje hvatati san i trebaju nam alica kave, gla-
sna glazba ili jaka rasvjeta da bismo uope ostali budni. Ako smo
navikli ostajati budni poshje 23 sata naa e se nadbubrena lije-
zda na kraju istroiti, a mi emo zbog toga cijeli dan biti pospani
i umorni. Takva dugogodinja navika kasnog lijeganja moe iza-
zvati nesanicu i depresiju.
Meni je posve jasno da svi mi vodimo veoma uurban ivot i da
nam se te sitnice mogu initi nevanima. Savjetujem vam da, dr-
ei se ovih nekoliko jednostavnih uputa, popravite uvjete u ko-
jima spavate i vidjet ete da e vam se kvaliteta sna popraviti. Ja
doista naporno radim, ima dana kad se naveer osjeam posve
196
' . K o r a k 9 . / P R I H V A A N J E D R U G I H Z D R A V I H N A V I K A
iscrpljenom. Vodim, meutim, rauna o tome kako spavam i uju-
tro se budim osvjeena, puna energije i dobro raspoloena.
Pravilno disanje. Kisik je bitan za na krvoilni i dini sustav.
Dok diemo kisik, koji pritom ulazi u naa plua, hrani organizam
i isti krv, odnosei sobom otrovne otpadne estice iz naeg krvo-
toka. Prema Michaelu Whiteu, koji je osmislio Tehniku za vjeba-
nje pravilnog disanja, dini sustav odgovoran je za otklanjanje
70% metabolikog otpada. Nepravilno disanje moe usporiti
ovaj proces proiavanja i uzrokovati gomilanje otpadnih tvari u
krvotoku, to moe izazvati mnoga ozbiljna oboljenja.
Nakon godina istraivanja White tvrdi: Veina ljudi ne zna di-
sati. Obino zadravaju dah ili diu previsoko iz grudnog koa,
ili pak diu plitko i nepravilno. Ove su navike nesvjesno usvoje-
ne, sluajno nastale ili usaene u djetinjstvu na emotivnoj razini.
Neki 'tipini' naini disanja mogu biti reakcija na tjeskobu, iza-
zvanu fiziolokim ili psiholokim stresom
6
.
Kako biste provjerili vlastiti ritam disanja, sjednite na neko mirno
mjesto i opustite se na minutu ili dvije. Poloite ispruenu ruku
oko 2,5 cm iznad pupka. Zatvorite oi. Diite normalno i ne po-
kuavajte utjecati ni na koji nain na svoj uobiajeni ritam disa-
nja. Pratite kako vam se, dok udiete i izdiete, trbuh die i sputa.
Ako diete pravilno trebali biste uoiti kako vam se ruka, koju
drite na trbuhu, podie i sputa u ritmu disanja.
Abdominalno disanje pravilan je nain disanja. Ako vam se, dok
diete, pomie grudni ko, a nema za to nekih zdravstvenih razlo-
ga, to znai da diete plitko i nepravilno.
Ponite pratiti svoje disanje. Kad god se uhvatite kako zadravate
dah, diete nepravilno ili ubrzano, vratite se abdominalnom di-
sanju.
Pijenje iste, negazirane vode. Dovoljna koliina vode u ljud-
skom tijelu uvjet je za normalno funkcioniranje svih organa. Dvi-
107
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
je treine ljudskog tijela sastoji se od vode. Bez nje ovjek umire
ve za nekoliko dana. Voda ini do 95% naeg mozga, 82% krvi i
90% plua. Nakon opsenih istraivanja o ulozi vode u ljudskom
organizmu, dr. Ferevdoon Batmanghelidj otkrio je da je kronina
dehidracija uzrokom mnogih bolesnih stanja kao to su astma,
razne alergije, artritis, angina, migrena, visoki tlak, visoki kole-
sterol, sindrom kronine iscrpljenosti, multipla skleroza, depre-
sija, lana glad i staraki dijabetes
7
. Voda je vana za zdravo fun-
kcioniranje organizma jer:
daje vie energije
potie metabolizam
ublaava glavobolju i vrtoglavicu
pomae pri skidanju vika kilograma
potie probavu i ubrzava proces pretvaranja hrane u energiju
ubrzava izbacivanje otpadnih tvari
podmazuje zglobove
regulira tjelesnu toplinu
Uzimajui u obzir da sirovo voe i povre sadri razmjerno veliku
koliinu vode, ako ste na reimu sirove prehrane ne morate piti
osam aa vode na dan, osim ako ne jedete jako slano, ako ne
ivite u suhom podneblju i/ili ako se ne bavite dugotrajnim i na-
pornim fizikim aktivnostima. Ja obino popijem oko etiri ae
vode na dan. Ponekad, kad dnevno popijem dvije ili tri litre zele-
nog kaastog soka, vode pijem veoma malo ili je uope ne pijem.
Naravno, voda koju pijete mora biti negazirana i zdrava.
Upravljanje stresom. Kad smo zabrinuti ih smo pod stresom
nae tijelo na fiziolokoj razini reagira jednako kao ivotinjsko,
samo to mi konfliktne situacije ne rjeavamo na isti nain - bor-
bom ili bijegom. Mi emo se, meutim, ako se mehanizam kojim
reagiramo na stres preesto aktivira, nakon nekog vremena do-
slovce razboljeti. U svojoj uspjenici Zato zebre nemaju ir na
198
' K or ak 9 . / P R I H V A A N J E D R U G I H Z D R A V I H N A V I K A
elucu dr. Robert Sapolskv objanjava kako dugotrajna izloenost
stresu uzrokuje ili intenzivira cijeli niz fizikih i mentalnih obo-
ljenja, ukljuivi depresiju, ir na elucu, kolitis, srane i mnoge
druge bolesti
8
.
Kao to sam ve spomenula, osobno hodanje smatram izvrsnim
prirodnim nainom borbe protiv stresa. Ne volite li hodati mo-
ete pokuati s nekim drugim fizikim aktivnostima. Ja najradije
hodam jer je hodanje najprirodnije ovjekovo kretanje i dobro je
za nae kako psihiko tako i fiziko zdravlje. Hodanjem se oslo-
baamo stresa jer ono potie izluivanje endorfina, tvari slinih
morfiju, koje u mozgu izazivaju osjeaj ugode, i na taj nas nain
oslobaaju napetosti i nezadovoljstva koje u sebi nakupljamo.
Meutim, na vlastiti doivljaj stresa esto moemo i utjecati,
moemo ga ili promijeniti ili potpuno izbjei ih barem svesti na
najmanju moguu mjeru. Nabrojat u neke od postupaka kojima
moete utjecati na intenzitet stresa:
Nauite prepoznavati vlastite reakcije na stres.
Imajte vie povjerenja u sebe.
Usredotoite se na svoje dobre strane i sposobnosti.
Izbjegavajte nepotrebno natjecanje.
Prepoznajte i prihvatite svoja ogranienja. Sjetite se da je svaki
ovjek jedinstven i drukiji od drugih.
Razgovarajte o svojim brigama i problemima s prijateljima ili
drugim osobama od povjerenja.
Nauite mudro iskoristiti svoje vrijeme.
Vjebajte tehnike oputanja. Recimo, kad ste napeti, pokuajte
nekoliko minuta disati ritmiki, to vam moe pomoi da e
opustite
9
.
elienje tijela hladnom vodom. U prolosti su se ljudi kupah
iskljuivo u hladnoj vodi, osim u rijedm prilikama kad bi naili na
termalne izvore. I danas ima jo mnogo mjesta na svijetu gdje ljudi
za osobnu higijenu imaju na raspolaganju samo hladnu vodu.
199
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Stari Grci poznavali su terapijska svojstva hladne vode. Kad su,
700 godina pr. Kr, izumili prve sustave za zagrijavanje vode, hla-
dnom su se vodom i dalje koristili u terapijske svrhe. Spartanci,
za koje je zdravlje bilo jedno od najvanijih pitanja, kupanje u
toploj vodi drali su nemuevnim; oni su se, da bi oeliili tijelo,
redovito kupah u hladnoj vodi
10
.
U Finskoj se u 1. stoljeu uobiajilo da ljudi nakon znojenja u
sauni skoe u ledenu vodu rijeke ili jezera. U Rusiji se u IX. stolje-
u skokom u ledenu vodu obavljalo obredno 'ienje'. elienje
tijela kupanjem u hladnoj vodi stoljetna je ruska tradicija koja se
odrala sve do danas
11
.
Kupanje u ledenoj vodi tako je duboko ukorijenjeno u ruskoj tra-
dicijskoj kulturi da danas postoji ak i Savez drutava za elie-
nje organizma i zimsko kupanje na dravnoj razini. Osim toga, u
Moskvi se odrava i godinji znanstveni skup posveen istraiva-
nju djelovanja hladne vode na ljudski organizam. U Rusiji postoji
nekoliko znanstvenih instituta, osobito u Sibiru, koji se ve de-
setljeima bave prouavanjem djelovanja niskih temperatura na
ljudsko zdravlje. Htjela bih ovdje rei neto o rezultatima do kojih
su doli.
Maksimalan uinak na zdravlje postie se ako se tijelo uroni na
jednu do dvije minute u vodu ija je temperatura ispod 12 C (53
F)
12
. Za vrijeme trenutanog uranjanja tijela u hladnu vodu ka-
pilare u koi naglo se stegnu, tjerajui veliku koliinu krvi u unu-
tarnjost organizma. To uzrokuje reaktiviranje unutarnjih kapilara
od kojih su, u dobi od trideset godina, zbog loe cirkulacije i ne-
zdrava naina ivota mnoge ve atrofirale. Regeneracijom velikog
dijela kapilara naim e organima biti osigurana bolja opskrba
hranjivim tvarima, nunima za njihov normalan rad i obnavlja-
nje. Upravo tom masivnom obnavljanju kapilarne cirkulacije
oni to se kupaju u hladnoj vodi mogu zahvaliti svoj mladenaki
izgled
11
. U Staroj Grkoj taj se postupak zvao 'prirodna gimnasti-
ka za krvne ile'.
200
k o r a k 9 . / P R I H V A A N J E D R U G I H Z D R A V I H N A V I K A
Mnoga su znanstvena istraivanja pokazala da se, unutar petnaest
sekundi od izlaganja krajnje niskim temperaturama, u tijelu oslo-
baa golema koliina topline koja se stvara transformacijom neu-
rona, pojavom koja je poznata kao 'trenutano oslobaanje topline.
Zbog toga, bez obzira na prvotni ok koji moe biti izuzetno bolan,
zimski kupai (zovu ih i polarni medvjedi') gotovo odmah nakon
uranjanja osjeaju kako ih proima ugodna toplina koja izaziva po-
tpuno oputanje cijeloga tijela
14
. Ovaj nain relaksacije jedinstven je
i ne moe se usporediti ni s jednim drugim.
Ruski znanstvenici dokazali su da ta kombinacija naglog hladnog
oka i topline koja nakon njega shjedi potie organizam da pronae
oboljele stanice i uniti ih, te da se na taj nain zaustavlja napredo-
vanje mnogih patolokih procesa u jetrima, bubrezima i srcu, ah i
nekih tegoba psihike naravi
15
.
Poslije hladne kupke povrina koe napuni se negativnim ionima.
Ruski akademik i znanstvenik Alexander Chizhevsky smatra da je
taj negativni naboj izuzetno vaan za nas organizam u kojem inae
pozitivni naboj esto prevladava
16
.
ehenje tijela hladnom vodom ubrzava izmjenu tvari. Na taj se
nain organizam bre oslobaa slobodnih radikala, tekih metala,
nitrata i pesticida. to je jo vanije, to se ienje odvija preko koe
i plua, ime se smanjuje optereenje bubrega
17
.
I naposljetku, kupanje u hladnoj vodi dramatino jaa imunitet. Dok
se nastojimo zatititi od prirodne hladnoe i vruine, odravajui
svoje tijelo pomou raznih klima ureaja, grijalica i odjee uvijek
na istoj temperaturi, sprjeavamo djelovanje naeg prirodnog su-
stava toplinske regulacije. Uvjereni smo kako na taj nain skrbimo
za udobnost i zdravlje svog tijela, ah to nije tono. Izloeno niskim
temperaturama, ljudsko tijelo nenaviklo samo regulirati unutarnju
temperaturu gubi tjelesnu toplinu otprilike trideset puta bre nego
tijelo oelieno hladnom vodom
18
. Posljedica toga je da se ovjek
moe razboljeti ve i od najmanje promjene vanjske temperature:
ako, recimo, provede pet minuta due na vjetru ih ako pokisne.
201
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E I V i c t o r i a B o u t e n k o
Mi, meutim, nikada nismo do kraja istraili ljudske mogunosti.
Bila sam izvan sebe od oduevljenja kad sam proitala lanak o
novom sportu nazvanom aquiace': plivanje u ledenoj vodi koje
je posljednjih godina postalo veoma popularno u Rusiji, Japanu,
ekoj, Kini i drugim zemljama. Stotine natjecatelja sudjeluje u
maratonskom plivanju u ledenim vodama koje obino traje sati-
ma. Na primjer, im je 19. oujka 2006. debeo led na rijeci Moskvi
poeo pucati, dvadeset ekipa iz raznih krajeva Rusije zaplivalo je
u utrci na 100 kilometara. Ekipe su se sastojale od po etiri pli-
vaa, odnosno plivaice, koji su se izmjenjivali plivajui do cilja.
Rekordno vrijeme na 100 km bilo je 42 sata i 45 minuta! Najdua
dionica bila 7000 metara. Za postizanje tako oeliena tijela po-
trebno je nekoliko godina stalnog vjebanja
19
.
Plivanje u hladnoj vodi u svijetu je sve popularnije, pa tako i u
Sjevernoj Americi. Danas u dravi New York postoje brojni klu-
bovi 'Polarnih medvjeda gdje se okuplja na stotine ljudi koji se
bave ovom zdravom sportskom aktivnou.
Jedan od najveih klubova 'Polarnih medvjeda' na ovom konti-
nentu nalazi se u Vancouveru, a ima na tisue lanova. Na pri-
mjer, 2128 lanova toga kluba zaplivalo je zajedno u ledenom
oceanu, slavei dolazak nove 2000. godine
20
.
Moj suprug Igor bio je 1980-tih predsjednik kluba 'Polarni med-
vjed' u Moskvi, svakog jutra prije posla vodio je cijelu nau obi-
telj na plivanje u smrznutim jezerima i rijekama, ak i za vrijeme
moje trudnoe i dojenja. Sjeam se da smo se bili toliko navikli na
te ledene kupke da nismo ni jedan dan mogli bez njih. Ako bismo
ma i jedan dan propustili svoje ledene kupke svi smo osjeah kao
da nam neto nedostaje, a djeca su loe spavala i bila cendrava. Ja
sam pak imala osjeaj da mi je taj dan propao.
Zimsko kupanje sjajna je metoda elienja tijela i dobar nain da
se organizam napuni dodatnom energijom. Statistike pokazuju
da oni koji se bave zimskim phvanjem ak ezdeset puta rjee
obolijevaju od raznih prehlada
21
. Kao terapijska metoda, zimsko
202
/
plivanje moe izlijeiti mnoge bolesti, ukljuivi artritis, visoki
tlak, tuberkulozu, dijabetes tipa 2, kronina oboljenja probava-
nog sustava, razne upalne procese, neredovitost u menstrualnom
ciklusu, dermatitis i mnoge druge. Naravno, prije no to skoi u
ledenu rijeku, svatko mora potraiti tone upute ili u svom mje-
snom klubu 'Polarni medvjed' ili u literaturi.
Pojedini znanstvenici sumnjaju u to da je izlaganje ljudskog tijela
niskim i visokim temperaturama zdravo. Ja sam pak uvjerena da
je ova aktivnost za ljudsko zdravlje jednako korisna kao vjebanje
ili post. Na primjer, ako se nakon dogiranja osjeamo umorni-
ma to ne znai da zbog toga trebamo prestati trati. Praksa, kao
i znanstvena istraivanja, pokazali su da se ba ljudi koji pomo-
u grijalica, klima ureaja i tople odjee odravaju svoje tijelo na
uvijek istoj temperaturi, imaju manje ivotne energije te da im je
ivotni vijek krai
22
. Veina stogodinjaka ivi u planinama gdje
su velike temperaturne razlike neizbjene.
Unato uvrijeenu miljenju, u zimskom se plivanju moe doista
uivati. Nakon skoka u ledenu vodu osjeam se tako dobro i tako
osvjeeno i zbilja ne znam s im bi se taj uitak uope mogao
usporediti. Moja obitelj svake Nove Godine ujutro ve tradicio-
nalno odlazi na plivanje. Igor je s plivanjem u ledenoj vodi upo-
znao mnoge Amerikance. Mnogi od gostiju u naim odmaraliti-
ma u Ashlandu iskuali su skakanje u hladu vodu i rekli nam da
su se poslije osjeali nevjerojatno puni energije i da im je to bilo
ugodno iskustvo.
203
r t oi a k 9 . / P R I H V A A N J E D R U G I H Z D R A V I H N A V I K A
K orak 10.
POSTI ZANJE BI STRI NE U MA
Bistar um znai i bistre osjeaje; zato velik i bistar um ljubi
str asno i j asno vidi to ljubi.
- Blaise Pascal
Smatram da je bistar um na najvei dar. Kad kaem 'bistar um*
ne mislim pritom na 'sposobnost razumijevanja znaenja rijei ili
znanstvenih definicija' ili na 'bogatstvo rjenika'. Za mene imati
'bistar um' znai 'biti sposoban vidjeti stvari onakvima kakve one
jesu, biti sposoban razluiti istinu od zablude i tono poznavati
svoje elje i svoje potrebe.
Meni je reim sirove prehrane pomogao da postignem bistrinu
uma. Samim tim to sam poela jesti sirovu hranu prestala sam
biti tipian pripadnik drutva, budui da veina ljudi na svijetu
vjeruje da je kuhana hrana zdrava. Moj nain ivota i navike stal-
no se mijenjaju. Moj se nain ivota razlikuje od naina ivota
veine ljudi. esto sam prinuena sama donositi veoma ozbiljne
odluke. Isprva me je ta odgovornost za vlastite odluke pomalo pla-
ila. Povremeno me je od toga hvatala panika pa bih potraila go-
tove odgovore od 'strunjaka! Ali u svijetu sirove hrane' ne postoje
pravi strunjaci. Svi smo mi pioniri. S vremenom sam otkrila da
samostalno donoenje odluka i nije tako opasno i da posljedice ne
moraju nuno biti pogubne, od ega sam prije strahovala. Napro-
tiv, to to sam samostalno donosila odluke pokazalo se sigurnijim,
prualo mi je vie zadovoljstva i donosilo bolje rezultate.
204
K or ak 10 . / P O S T I Z A N J E B I S T R I N E U M A
Cijelo se moje poimanje ivota poelo mijenjati. Mnoga moja
dotadanja uvjerenja poela su mi djelovati lano. Neka moja
uvrijeena shvaanja posve su izgubila smisao, a mjesto mog ne-
kadanjeg znanja zauzela je bistrina uma. Uvijek sam, primjerice,
vjerovala da se sve to je na tanjuru mora pojesti, zato to djeca
u Kini i Africi umiru od gladi. Odjednom mi je sinulo kako od
toga to se ja prejedam ta jadna djeca nemaju nita. Jo jedno od
mojih, naizgled vrstih, uvjerenja bilo je da prvo moram ugoditi
svima drugima, pa tek onda sebi. Jednoga mi je dana odjednom
sinulo da je jedna od mojih glavnih zadaa u ivotu da usreim
sebe.
Sada mi je teko shvatiti kako sam do svoje trideset i osme godine
mogla ivjeti bez bistrine uma. Bila sam uvjerena da sam nespo-
sobna iznjedriti neku novu misao, ili posve sama doi do nekog
novog zakljuka. Bila sam sigurna da do pametnih ideja mogu
doi jedino ako ih negdje proitam ili ujem od drugih, silno
pametnih ljudi. Trudila sam se da akumuliram znanje, prikuplja-
jui mnotvo profesionalnih miljenja, pamtei podatke i statisti-
ke. Sastavljala sam svoja predavanja i lanke iz tuih predavanja
i knjiga. Moja ideja 'mudrosti' i 'inteligencije' svodila se na to da
treba imati u glavi najvei mogui broj podataka. Vjerovala
sam u ustaljeni kliej: 'Znanje je mo'. Istodobno mi nikako nije
bilo jasno zato su moja predavanja slabo posjeena, a moji lanci
dosadni ak i meni. Obeshrabrena time, izgubila sam zanimanje
za predavanja i pisanje i prestala sam se time baviti.
Kasnije, kad sam poela jasnije sagledavati stvari i kad sam osje-
tila potrebu da neka od svojih saznanja podijelim s drugima, bila
sam silno iznenaena pozornou kojom su me ljudi sluali, to
prije nikada nije bio sluaj. Moje sluateljstvo i ja doivjeli smo
pravo nadahnue, zaljubila sam se u poduavanje. Zahvalna sam
to danas jasno vidim da nikakvo znanje ne moe zamijeniti bi-
strinu uma. Znanje ne znai ak ni informiranost. Znanje je samo
neije miljenje. Bistrina uma znai sposobnost da ivot vidimo
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
onakvim kakav jest, a da na um nije pritom zamagljen znanjem.
Nagomilano znanje esto nas sprjeava da postignemo bistrinu
uma. Sretna sam to je moj um danas bistar i to mogu jasno mi-
sliti. Moj ivot vie ne ovisi o odlukama raznih strunjaka ih au-
toriteta. Ja danas tono znam to trebam jesti i piti, kako spavati,
to odjenuti i to itati. A znam i odgovor na najvanije od svih
pitanja: to elim postii u ivotu?
Ne vjerujem da nam moe koristiti ono to drugi umjesto nas
vide ili misle, premda nas ponekad mogu nadahnuti njihove ide-
je. Einstein je, primjerice, rekao svijetu: Sve je relativno. Kad o
tome bolje razmislim, postaje mi jasno da je moje vlastito gledite
jedini pristup realnosti u koji se mogu pouzdati.
Veoma esto brkamo bistrinu uma s razmetanjem velikim rije-
ima'. Pokuat u to objasniti. Ako ja, recimo, nauim napamet
cijeli udbenik anatomije, pa sam ak u stanju neto od toga i
prepriati, to jo uvijek ne znai da je meni jasno sve o funkci-
oniranju ljudskog tijela. Veina nas posjeduje mnogo znanja, ali
malo nas posjeduje bistrinu uma. Ako to dvoje ne umijemo ra-
zlikovati, radije emo izabrati znanje nego bistrinu uma. Bistrinu
uma postii emo ako budemo pomno pratili suptilne promjene
koje e se dogoditi u naim osjeajima i dojmovima kad svijet oko
sebe ponemo promatrati otvorenih oiju, bez skrivanja iza lije-
pih iluzija. Bistar um omoguava nam da se sa svakom situacijom
nosimo na najbolji mogui nain.
Samo bistrim umom moemo spoznati duhovnu prirodu ljudskih
bia. On nam omoguuje da osjetimo povezanost sa svim ivim
stvorenjima i vodi nas do istinske sree. Kad smo istinski sretni
ne traimo zadovoljstva. Samo nesretni ljudi u stalnoj su potrazi
za zadovoljstvima. Srea je sastavni dio prirodnog zakona.
Kako biste postigli bistrinu uma moete vjebati oslobaanje od
predrasuda. Svi mi tijekom ivota nakupimo mnotvo predrasu-
da koje zamagljuju um- 'Imati predrasude' znai 'imati vrste sta-
vove koji su se oblikovali u prolosti'. 'Osloboditi se predrasuda
1
206
1
K or ak 10 . / P O S T I Z A N J E B I S T R I N E U M A
znai 'iznova stvarati predodbe o stvarima ih idejama svaki puta
kad se s njima susretnemo'. Drugim rijeima, 'biti bez predrasuda
znai 'ivjeti u sadanjosti'. Primjerice, kad smo mi poeh ivjeti
u podnoju planine isprva smo se, pri svakom pogledu na nju,
divili njezinoj ljepoti. Nakon nekog vremena tako smo se na tu
planinu navikli te je vie jednostavno nismo vidjeli. Stvorili smo o
njoj ustaljeni sud, odnosno predrasudu. Ljudi koji su nam dolazili
u goste tu bi planinu odmah uoili, jer o njoj nisu imali unaprijed
stvoreno miljenje. Uvijek su nam govorili: ivite na tako aro-
bnom mjestu! U svojoj planini moemo opet uivati tek ako je
svaki dan budemo gledali novim oima.
Kako bismo se uspjeno rijeili predrasuda moramo biti u stanju
kod sebe prepoznati ustaljene sudove koje smo bez razmiljanja
prihvatili kao istinite:
Uvijek sam mislio/mislila da ivotinje ne osjeaju bol.
Uvijek sam mislio/mislila da je neuspjeh neto loe.
Uvijek sam se stidio/stidjela svog siromatva.
Uvijek sam se stidio/stidjela to su mi roditelji jako bogati.
Uvijek sam mislio/mislila da su mukarci pametniji od ena.
Uvijek sam mislio/mislila da moram svaki dan piti
mhjeko kako bih dobio/dobila dovoljno kalcija.
Uvijek sam mislio/mislila da se moram javiti svaki puta
kad telefon zazvoni.
Uvijek sam mislio/mislila da moram puno jesti da narastem.
Uvijek sam mislio/mislila da, elim li uspjeti u ivotu,
moram imati vlastitu karijeru.
Uvijek sam mislio/mislila da je eni mjesto u kuhinji.
Uvijek sam mislio/mislila da je dunost mog uitelja da mi
ulij e pamet u glavu.
Uvijek sam mislio/mislila da e me novac uinit sretnim.
Uvijek sam mislio/mislila da djecu treba gledati, a ne sluati.
Uvijek sam mislio/mislila da su u koli najvanije dobre
ocjene.
207
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V U t o c i a B o u t e n k o
Uvijek sam mislio/mislila da moram piti elim li se druiti.
Uvijek sam mislio/mislila da su drugim ljudima kad su
nesretni potrebni moji savjeti.
Kad ponemo preispitivati te predrasude koje su nas pratile kroz
cijeli ivot moe nam se dogoditi da otkrijemo kako veina njih
vie ne odgovara naim dananjim pogledima na svijet. Tada e
nam tek postati jasno u kolikoj su mjeri te predrasude oblikovale
na ivot i uinile od nas bespomone i nezadovoljne ljude. Do-
bro je jedino to to se protiv tih predrasuda ne trebamo boriti, do-
voljno je da ih prepoznamo. Onoga asa kad smo uoili pogreku
u razmiljanju, nje e nestati i na e se um razbistriti. Imati bistar
um znai posjedovati dragocjenu sposobnost da stvarnost vidimo
onakvom kakva ona jest, a ne iskrivljenu predrasudama.
208
/
K o r a k u .
U POTRAZI ZA DU HOV N I M POSLANJEM
Dananji svijet pati vie od gladi za ljubavlju i lijepom rijei
nego od gladi za kruhom.
- Majka Tereza
Svi smo mi duhovna bia. Znam to zbog toga to, svaki put kad
nekoga pogledam u oi, osjetim s njim duhovnu povezanost. Ah
tu neobjanjivu i nemjerljivu energiju ne osjeamo samo kod
ljudskih bia, iste te duboke vibracije osjeamo i u dodiru sa ivo-
tinjama i biljkama. Jeste li kada, primjerice, promatrah kako vlat
trave probija sebi put kroz debele naslage zemlje, ilovae ih stije-
ne? Teko je povjerovati da tako njena biljka moe probiti nai-
zgled neprobojnu povrinu. Ja za tu pojavu ne mogu nai nikakvo
drugo objanjenje osim nevidljive, a ipak mone energije koju u
sebi ima klica koja se bori da preivi, bez obzira ne sve prepreke.
Sva iva stvorenja meusobno su povezana, svi mi meusobno
komuniciramo pomou razliitih energija i vibracija. Sjetite se
samo kanadskih gusaka koje su u stanju preletjeti nevjerojatne
udaljenosti i stid do posve odreenoga jezera a da pritom nika-
da ne pogrijee. Uvijek sam se divila njihovoj sposobnosti da se
orijentiraju bez kompasa ili kakvih drugih pomagala, koristei se
samo vlastitim, nevjerojatnim nagonom. Drugi se primjer temelji
na mojim iskustvima s psima. Oni uvijek nagonski osjete kad ih
se bojite. Imaju sposobnost da vam prenesu svoje trenutno raspo-
loenje i tako vas upozore da tono znaju kako se osjeate. Imam
209
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V k t o r i a Bo u t e n k o
i nekoliko veoma upeatljivih iskustava s makama. Znam da su
one male i prilino bezopasne ivotinje, ah znalo mi se dogoditi
da me neka maka, ak i prije no to se odluim ispruiti ruku da
je pogladim, snanim valom energije upozori da j.oj ne prilazim
- a da se pri tom nije ni nakostrijeila ni zafrktala. Spominjem ove
primjere kako bih vam pokazala da se svatko od nas neprekidno
susree s energijama koje, premda nevidljive, imaju veoma sna-
no djelovanje.
Zato nam je dana tako silna energija? Vjerujem da nam je ta mo
dana radi neke vie svrhe ili poslanja. Vjerujem da svako ljudsko
bie ima neko poslanje u ivotu. Vjerujem takoer da je ispunje-
nje tog poslanja najvanija svrha ljudskog postojanja, jedini nain
da ovjek najvie to moe pridonese dobrobiti ovjeanstva u
cjelini. Ljudi koji su u tome uspjeh u povijesti e ostati zapameni
kao istinski predvodnici u svojoj struci.
Kako otkriti koje je nae poslanje u ivotu? Mislim da emo to
najlake doznati tako to emo se potruditi da otkrijemo kakve
su nae sposobnosti i za to imamo dara. Svaki je ovjek za neto
nadaren. Ja ve vie od dvadeset godina radim kao namjetenica
ili direktorica u raznim tvrtkama, i otkrila sam da svaki od mojih
zaposlenika ima za neto dara. Radila sam s velikim brojem lju-
di i nikada nisam naila na nekoga tko nema dara ba ni za to.
Nakon to se s ljudima bolje upoznam, redovito otkrijem da su
mnogo nadareniji nego to sam mislila. Svatko od nas oito je
nadaren na drugi nain i ima drugo poslanje u ivotu.
Moj suprug, primjerice, voli masirati. On u kamionu uvijek ima
nekoliko sklopivih stolova za masau. Igoru uope nije vano
hoe li biti plaen. Masiranje je njegova velika strast. Stalno trai
nekoga koga bi izmasirao. Ako Igor i ja radimo zajedno na nekom
projektu on e se nekoliko puta na dan ponuditi da me izmasira.
Ako pristanem, masirat e me dok mu ne kaem da je dosta, a i
onda e mu biti ao to mora prestati. Igor moe satima govoriti
o tome kako oboava dodirivati ljude i osjeati njihovu energiju.
210
K or ak 11. / U PO T R A Z I ZA D U H O V N I M P O S L A N J E M
Zanimljivo je da ne moe masirati svakoga nego smo odreene
osobe s kojima osjea povezanost. To je razlog to se Igor ne bavi
masaom profesionalno. Njegove sesije masae nevjerojatan su
doivljaj i zbog njih je nadaleko poznat. Ponekad, kad me Igor
izmasira, pokuam i ja na svoj nevjet nain izmasirati njega, ali
rijetko u tome uspijem. Jedno vrijeme sam se ozbiljno trudila na-
uiti masirati, ali za to nemam dovoljno snage, umorim se ve
nakon nekoliko minuta i postane mi dosadno. Koliko god cijenila
njegov rad, osobno uope ne volim masirati. Ni za kakve me nov-
ce ne bi mogh natjerati da masiram.
Ja silno volim iskreno razgovarati s ljudima. Dok sluam neko
drugo ljudsko bie zaboravim na vrijeme, hranu ili san. Igor se
divi mojemu strpljenju s ljudima, ega ja uope nisam svjesna.
Uvijek kae da nema tih novaca koji bi ga natjerali da satima
slua uvijek iste prie. Nas dvoje ivimo zajedno mnogo godina
i imamo mnogo toga zajednikog, ali nijedno se od nas nije zbog
toga moralo odrei vlastitih ivotnih sklonosti.
Prava je srea to smo suprug i ja nali naina da za ivot zara-
ujemo radei ono to volimo. Trebale su nam godine da shvati-
mo da je u ivotu mnogo vanije raditi ono to voli od koliine
novca koju pri tom zarauje. Morali smo nauiti ivjeti s manje
novca, ali zadovoljstvo koje osjeamo dok radimo ono to volimo
mnogo nam je vanije od novca.
U novinama esto itam o ljudima koji ne vole svoj posao. Cijeli
dan pate, brojei sate i minute do ruka, do pauze, do kraja ra-
dnog dana. Cijeli svoj ivot provode u ekanju, u ekanju kraja.
Zato ljudi ne mogu raditi ono to vole? Mislim da sam otkrila
dva glavna razloga:
1. Ljudi ne znaju to bi voljeli raditi.
2. Ljudi smatraju da su njihove ivotne sklonosti nevane.
U oba sluaja ljudi najee rade neto to ne vole, nadajui se
da e se onome to vole moi posvetiti kad odu u mirovinu. Ih
211
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
pak rade ono to vole, ali se svojom nadarenou koriste u pogre-
ne svrhe, te se umjesto stvaranjem bave razaranjem. Primjerice,
imam prijatelja koji je izvanredan trgovac. On tvrdi da bi mogao
prodavati led Eskimima. Oito je veoma nadaren kad uspijeva
navesti ljude da kupe ono to im ne treba. Uvjerena sam da je
njegovo pravo poslanje da ljude potie, da ih nadahnjuje. Rekla
sam mu da bi bio sjajan kao uitelj ih kao voditelj programa za
motiviranje, da bi mogao poticati ljude da rade neto lijepo, ne-
to kreativno. Kad je to uo zaplakao je i priznao da je oduvijek
sanjao da postane uitelj, ali da se boji siromatva. Jedna moja
prijateljica darovita je slikarica. Njezine su slike jedinstvene i pre-
lijepe, diraju ovjeka ravno u srce. Meutim, ona ve godinama
nije naslikala nijednu sliku jer moe vie zaraditi dizajniranjem
reklama i promotivnih plakata.
Kad gledam ljude koji se bave destruktivnim poslovima i zanima-
njima, proizvodei po okoli tetne proizvode, natapajui plodno
obradivo tlo tetnim kemikalijama, prodajui eernu vunu po
zabavnim parkovima, snimajui porno filmove i radei bezbroj-
ne druge besmislene i tetne stvari, postaje mi jasno da ti ljudi
jednostavno ne shvaaju koliko je vano da ovjek slijedi svoje
poslanje. Ako jedna vlat trave ima toliko snage da se moe probiti
na povrinu tla, koliku tek potencijalnu snagu ima ovjek koji se
posveti nekom cilju.
Koliko se ljudi moete sjetiti od svih onih koji su svojim djelo-
vanjem pokrenuli pozitivne promjene u cijelom svijetu? Na pri-
mjer: Martin Luther King jr., Mahatma Gandhi, Byron Katie, Jid-
du Krishnamurti, Lav Tolstoj, Majka Tereza, Eckhart Tolle, Paul
McCartney itd. Svi su oni bili arko predani ispunjenju svoga
ivotnog poslanja. Uvjerena sam da svatko od na, u svakom tre-
nutku svog ivota, moe poeti ispunjavati svoje poslanje i tako
pomoi da na svijet postane ljepi.
Upravo zato to smo mi ljudi duhovna bia naa duhovna po-
slanja mnogo su vanija za na duhovni ivot od zgrtanja novca
212
K c r a k 11. / U PO T R A Z I ZA D U H O V N I M P O S L A N J E M
za druge, neduhovne, potrebe. Ako ne teimo postizanju svojih
istinskih ciljeva, naa e se dua razboljeti i poet e nas muiti
dosada i osjeaj ispraznosti. Jo od najranijeg djetinjstva mnogi
su od nas s vremena na vrijeme osjetili dosadu. To se esto do-
gaa kad smo prinueni raditi neto to ne volimo, ih kad nismo
u mogunosti raditi ono to arko elimo. Postoji golema razli-
ka izmeu zabavnih aktivnosti, kao to su gledanje televizije ili
posjeivanje zabavnih parkova, i onih aktivnosti koje potiu na
duhovni razvoj kao to je, recimo, kreativan rad na poslu za koji
smo nadareni. Dok se nakon takvog kreativnog rada osjeamo
puni snage, nadahnuti iispunjeni, odgledavi film esto se osjea-
mo kao isprani i jo nam je dosadnije. Pokuavamo nai neto to
e nam pomoi da ublaimo osjeaj besmislenosti i ispraznosti.
Ako dugo ivimo tako odvojeni od svog ivotnog poslanja u dui
e nam se opasno nagomilati negativni osjeaji. Osjeat emo se
izgubljenima, usamljenima, muit e nas dosada i init e nam
se da ivot nema smisla. esto za te patnje okrivljujemo tekoe
s kojima se u ivotu susreemo kao to su usamljenost, gorka lju-
bavna iskustva, dugovi, bolest i si. Duevne patnje mogu biti gore
od fizikih i s vremenom mogu postati neizdrive. Veina samou-
bojstava dogaa se zbog duevnih, a ne zbog fizikih patnji. Samo
u SAD-u dvadeset i osam milijuna ljudi svakodnevno uzima anti-
depresive jer bez njih ne moe ivjeti
1
. Pri emu je ustavno pravo
svakoga ovjeka da bude sretan.
Pozivam vas da pomno pratite to osjeate dok obavljate razliite
zadatke i da prepustite svojim sklonostima da vas vode kroz ivot.
Moete li se, na primjer, sjetiti jeste li ikada toliko uivali u onom
to radite da ste potpuno zaboravili na vrijeme, preskoili ruak i
uope vas nije briga to drugi o vama misle? Ako jeste, to je vje-
rojatno bilo neto to biste ee trebali raditi u ivotu. Duhovno
buenje provlai se kroz sve programe 'U 12 koraka' za koje znam.
Odricanje od kuhane hrane nije iznimka. Ako prestanete jesti ku-
hanu hranu, a pri tom nastavite patiti od usamljenosti i dosade,
213
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V l c t o r l a Bo u t e n k o
va bijeg od duevnih boli nee uspjeti i vi ete, u nemogunosti
da se suoite s prazninom, staru ovisnost jednostavno zamijeniti
nekom novom kao to su odlasci u kupovinu, kockanje, gledanje
televizije, pretjerani rad i si. Upravo sam zato nekoliko koraka u
ovom programu posvetila duhovnoj obnovi.
214
/
K orak 12.
PRUANJE PODRKE DRUGI MA
Nema boljega naina da zahvalite Bog u to vam j e dao vi d od
pomaganj a oni ma koji ive u mraku.
- Helen Keller
Gotovo se nitko ne sjea svog prvog susreta s reimom sirove
prehrane, recimo, onog trenutka kad nam je netko od prijatelja
ispriao o svom novom nainu ivota. Moda su nas rijei te oso-
be dovoljno nadahnule da se i sami upiemo na teaj o sirovoj
prehrani koji je drao neki poznati predava. Kasnije se vie i ne
sjeamo komu bismo za to zapravo trebali zahvaliti. Molim vas,
pokuajte se sjetiti prve osobe koja vam je spomenula sirovu hra-
nu. Poaljite toj osobi pismo zahvalnosti. Moj prvi susret sa siro-
vom hranom dogodio se dok sam ekala u redu pred alterom u
banci. Ondje sam susrela Elizabeth ije prezime uope ne znam.
eljela bih se ovdje posebno zahvaliti svim 'prvim osobama
1
na
svijetu koje obavljaju 'prizemne' poslove, koje se nigdje ne spomi-
nju, koje za to ne dobivaju nagrade i nisu za to plaene. Cijenim
te ljude zbog njihove elie da pomognu drugima. Oni stalno, uvi-
jek iznova, moraju odgovarati na ista pitanja: Odakle dobiva-
te bjelanevine? ili Vi, znai; jedete sirovo meso? ili Zar se
nikada ne zaelite pizzel* Ja za ivot zaraujem piui knjige i
drei teajeve o sirovo; prehrani i pouzdano znam da ih ne bih
imala kome drati kad ne bi bilo 'terenskog rada' koji obavljaju
ovi entuzijasti.
215
U 1 2 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Sada se i vama prua prilika da dadete podrku drugima. Sada
je na vama red da budete strpljivi i presete svoje znanje i isku-
stvo drugima. Ali da budem jasna, to nipoto ne znai kako vas
potiem da svakoga koga sretnete odmah zaskoite s radikalnom
koncepcijom sirove prehrane. Kad kaem 'dati podrku' ne mislim
pritom da biste trebali nekomu stubokom izmijeniti ivot, mislim
na 'bacanje sjemena na plodno tlo', odnosno na pomaganje oni-
ma koji su i sami u potrazi za prirodnijim nainom ivota. Ljudi
esto, nakon nekog predavanja o prednostima sirove prehrane,
pokuavaju teke bolesnike, osobito one oboljele od raka, preo-
bratiti na ovaj nain prehrane. Zovu me telefonom sa zahtjevom:
Svakako morate razgovarati s tom osobom. Ona ima rak! Pre-
tpostavljaju da su teko bolesni ljudi spremni na neku promjenu.
Moje osobno iskustvo govori mi daje upravo suprotno. Ukoliko
ljudi nisu poeli mijenjati svoje ivotne navike i prije no to su se
ozbiljno razboljeli, mala je vjerojatnost da e to uiniti dok su pod
budnom paskom lijenika. Ja vam savjetujem da pokuate pomo-
i onima koji su spremni promijeniti svoje ivotne navike.
Najbolji nain da ljude upoznate s programom sirove prehrane
(da posijete sjeme) jest da im posluite neko od slasnih sirovih
jela. Prijetite se prvog sirovog jela koje je vas oduevilo. Sjeate li
se jo kako ste pomislili da biste se doista mogli tako hraniti? Je li
vam to iskustvo doista neto znailo? ini se da je ukusna sirova
hrana prekretnica u ivotu veine ljudi. Moda put do srca doista
ide kroz eludac.
'Davanje podrke drugima - korak je kojim ete, dok dajete po-
drku drugim, istodobno pomoi i sebi. Ovaj e vam korak biti
od pomoi na vie naina. Prvo i najvanije, njime ete snano
potvrditi ispravnost svog uvjerenja i osnaiti vlastiti nain ivota,
time to ete svoja iskustva podijeliti s prijateljima. Drugo, uvijek
je najbolje uiti poduavajui druge. I naposljetku, to vise poklo-
nika sirove hrane na naem planetu to bolje, ne samo za njih nego
i za vas. Primjerice, ne bi li bilo sjajno kad biste svugdje na svijetu
I
K o r a k 1 2 . / P R U A N J E P O D R K E D R U G I MA
mogli jesti u restoranu sa sirovom hranom? Kad bi u avionu mo-
gli odabrati sirovi meni? Kad bi svom djetetu mogli dati dolar za
sirovi ruak u koli? Kad biste na reklamnim panoima mogli pro-
itati: Jeste li danas ve pojeli svoj sladoled od banane? umjesto
Kupite ovdje jeftinu hrenovku u tijestu!? Zamislite da vie, bez
obzira gdje se nali, ne morate stalno objanjavati to je to sirova
hrana. Zamislite sokovnik umjesto aparata za kavu u svakom ure-
du, paketie klica u svakom supermarketu .... To sada zvui kao
bajka, a ipak, mi smo oni koji je mogu pretvoriti u stvarnost.
Drugi vaan nain pruanja podrke poetnicima u pokretu za
sirovu hranu jest pripremanje ukusnih jela na okupljanjima po-
klonika sirove hrane. Na takvim okupljanjima moete mnoge
upoznati s ukusnim sirovim jelima i tako doista utjecati na ljude
da donesu odluke koje e im primijeniti ivot. ak i ako sami u
ovom trenutku jedete jednostavna jela, na okupljanjima gdje se
priprema sirova hrana nemojte se pojaviti sa samo par listova ke-
lja. Predlaem vam da si uzmete malo vremena, da potroite do-
datnih 10 do 15 dolara i pripremite neko oku privlano i ukusno
jelo. Sjeam se jednoga od prvih takvih okupljanja u svom ivotu
na koji su sudionici donijeli jednostavne salate i zdjele svjeeg
voa. Jedino 'komplicirano* jelo bile su narezane banane u koje
su bile zabodene akalice. Bilo je ondje i novih ljudi koje je za-
nimala sirova hrana i meni ih je bilo ao kad sam vidjela njihova
razoarana lica. Otada se uvijek potrudim da na ta okupljanja do-
nesem dva-tri specijaliteta.
Prisjetite se, molim vas, svoje prve uiteljice ili uitelja koji su vas
uputili u program sirove prehrane. Po emu su ta uiteljica ili taj
uitelj bili posebni? Jesu li ona ili on bili dobri govornici? Jeste li
osjeah kao da su vam ona ili on prijatelji i da im moete vjero-
vati? Sjetite se ponekad sa zahvalnou te uiteljice ili uitelja koji
su vas dirnuli u srce.
Sada je moda doao red i na vas da i sami postanete uiteljima.
Od mnogih sam poklonika sirove prehrane ula kako bi elje-
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V k t o r i a Bo u t e n k o
li postati uitelji. Ja sam uvjerena da je svaki ovjek na svijetu
potencijalni uitelj, kad iskreno voli ono to radi. Tada im nije
potrebna nikakva reklama, jer oni koji to ele, slijedit e ih na
njihovu putu. Dok poduavate trudite se da one koji vas sluaju
nadahnete, a ne da ih zaplaite, jer strah je izuzetno negativna
emocija. Iz iskustva znam daje dijeta potaknuta strahom kratko-
trajna te da moe potrajati najvie nekoliko dana.
Uvijek sam mislila da se pri poduavanju ljudi veinom slue
primjerima, sada znam da se slue iskljuivo primjerima. elje-
la bih i vas potaknuti da postanete, i ostanete, ivim primjerom.
to mislite, na koliko ete ljudi pozitivno utjecati ve samim time
to se zdravo hranite? Mislite na sve one ljude s kojima svako-
dnevno dolazite u dodir: sve svoje susjede, rodbinu, suradnike
na poslu i ljude koji vas vide kako kupujete i jedete zdravu hranu.
Blagajnica u vaem mjesnom supermarketu mogla bi vas pitati:
Vi imate konja? A vi biste mogli odgovoriti: Ne, ali zato imam
sokovnik. Blagajnica bi se na to mogla zamisliti: Moda bih ga i
ja mogla nabaviti. ak bi i drugi kupci, vidjevi vaa kolica puna
zeleno-ljubiasto-crvenog arenila, mogli odjuriti natrag na odjel
voa i povra i zgrabiti dodatnu glavicu zelene salate. Kad vaa
djeca dou u kolu i kau uiteljici: Mi kod kue salatu jedemo
svaki dan, ne utjeu li oni time i na uiteljicu? Ako vas va su-
sjed stalno poziva na rotilj, a vi se redovito pojavite s pladnjem
'povrtne pljeskavice' i sirovim kolaem, i on e neizbjeno u svoju
prehranu poeti ukljuivati vie svjeih namirnica.
Vai suradnici na poslu moda za ruak jedu brzu hranu. Oni e,
meutim, brzo zamijetiti vae privlane sirove zalogajie, kao i
to kako vi, nakon pauze za ruak, izgledate svjeije, dok su oni
moda umorni i pospani. Ljudi u glavi uvijek podsvjesno pove-
zuju zdrav izgled sa zdravim nainom prehrane. Va e ih primjer
potaknuti da ponu vie misliti na svoje zdravlje.
Vai bi vam roaci mogli predstavljati najtvri orah. Oni nee
oklijevati da vam kau to misle. Ali vi se nemojte dati odmah
218
K or ak 12 . / P R U A N J E P O D R K E D R U G I M A
obeshrabriti. S njima ete moda imati malo vie muke, ah e oni
istodobno na vas biti ponosni i ak vas pitati za savjet, osobito
ako vide da ste uporni. Sjeam se kako me je otac znao Ijutito
napadati i optuivati kad god bih mu preko telefona spomenu-
la sirovu hranu. Tek u kasnije od svoje tetke doznati, na svo-
je najvee zaprepatenje, da je otac, odmah nakon razgovora sa
mnom, nazvao nju i pohvalio se da je u svoju prehranu uveo ak
50% sirove hrane i pri tom s velikim ponosom spomenuo svo-
ju ker. Jedan moj drugi roak svaki put kad spomenem dobre
strane sirove prehrane napravi tako gadljivu grimasu te osjeam
kao da me ismijava. A nakon toga mi njegova ene kae kako je
za ruak traio salatu od sirovog povra. Prve negativne reakcije
obino dolaze od vaih najmilijih koji se tako pokuavaju obraniti
od nepoznatoga. Kao to ste nauili u Koraku br. 4, nastojite sami
pruiti dobar primjer, umjesto da pokuate promijeniti druge.
Kad postanete ivi primjer za nain ivota na sirovoj prehrani vi
ete doslovce utjecati na tisue ljudi. Uzmite mene za primjer, to
bi bilo da nisam prela na reim sirove prehrane? to bi se dogo-
dilo sa svim mojim kasnijim uenicima? Mnogi od mojih bivih
uenika danas zarauju za ivot drei teajeve iz sirove prehrane.
Nikad se ne zna kada e sjeme koje ste posijali proklijati, prolistati
i naposljetku procvasti i time nadahnuti druge. Na koliko ljudi vi
u svom ivotu moete, izravno ili neizravno, utjecati? Na kraju,
uvjerena sam, i na cijeli planet. Nije li, dakle, vrijedno pokuati?
219
RECEPTI
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Z el eni ka a st i s okovi sirove obi t el ji >
Ovdje ete nai pet recepata za zelene kaaste sokove. To je tek
nekoliko osnovnih ideja koje vam mogu posluiti za vae vlasti-
te zelene kreacije. Slobodno navedene sastojke zamijenite svojim
izborom zelenja i voa. Dobar tek!
Jabuka-kelj-limun
4 jabuke
Vz limuna (samo sok)
5 listova kelja (odstranite bijele dijelove peteljki zbog boljeg oku-
sa)
2 alice vode
Breskva- pinat
6 bresaka
2 ake listova pinata
2 alice vode
Mango- jest ivo samoni kl o biljke
2 manga
1 aka jestivog samoniklog bilja (kao to su loboda, kopriva, tu-
anj i si.)
2 alice vode
Jagode-banane-zelena salata
1 alica jagoda
2 banane
1 manja glavica zelene salate
2 alice vode
222
/
R e c e p t i
Kruka-striak-metvica
4 zrele kruke
5 listova strika
2 vezice svjee metvice
2 alice vode
Zelena juha sirova obitelj"
1 velika aka zelenia (kelj, pinat, striak ih drugog)
1 svjea paprika sa sjemenkama (ili 2 rajice ili 1 krastavac)
Sok od 2-3 limuna
2 velikog avokada [ili jedan mali)
Dodajte vode koliko je potrebno i izmiksajte do eljene gustoe.
Mi ovu juhu rado jedemo s liem dulse, naribanom mrkvom ili
klicama
Valjina nevjerojatno divna, izuzetno ukusna,
sasvi m posebna , zelena juha od pinat a
3 mala avokada (ili jedan osobito veliki)
2 svjee paprike
2 vezice lia korijandra
2 vezice pinata
2 mala limuna (oguljena bez sjemenki)
2 ahce negazirane vode
1 mala ljuta papriica
2 liice morske sob' (po elji)
Sve sastojke stavite u mikser Vita-Mix i dobro izmiksajte. Kad su
sastojci dobro izmiksani izlijte juhu u veliku zdjelu. Dodajte sitno
nasjeckanoga bijelog ili crvenog kupusa i svjee ili suene listove
dulse.
Koliina za 6 osoba.
223
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Pravi ruski bor
Sve sastojke dobro izmiksajte u mikseru.
2 alice vode
3 cikle
1 mali korijen umbira (narezan na ploke)
1-2 velika enja bijeloga luka
5-6listova lovora
Izlijte juhu u veliku zdjelu.
Izmiksajte kratko (oko 30 sek.) sljedee sastojke:
2 alice vode
2 mrkve
2 stabljike celera
2 liice jabunog octa
3-4 narane, oguljene bez sjemenki (sjemenke daju gorinu)
1 liica sirovog nektara od agave
Vz alice maslinovog ulja
morske soh (po elji)
Dodajte Vi alice ljenjaka i brzo izmiksajte na maloj brzini, da
ljenjaci usitne, ali da se ne pretvore u kau.
Dodajte u zdjelu u kojoj je juha i promijeajte.
Nareite na kockice ili naribajte:
Vz glavice kupusa
1-2 mrkve
1 vezicu perina
Dodajte i to u zdjelu s juhom. Promijeajte i posluite.
Koliina za 7-10 osoba.
224
/
R e c e p t i
Temeljni recept za chowder
Izmiksajte 1 alicu oraha s 1 alicom vode tako da dobijete itku
masu.
Dodajte sljedee sastojke:
1 alicu vode
V* alice maslinovog ulja
2-3 datulje, bez kotica
1 alicu nasjeckanog perina
Ljute papriice (po elji)
1-2 enja bijelog luka
morske soli (po elji)
Sada kad ste dobili osnovnu smjesu za chowder, izaberite okus i
dodajte:
- za okus chowdera od koljaka: dodajte mljevenu, osuenu algu
dulse
- za okus brokula: usitnjene brokule
- za okus gljiva: vae omiljene gljive, svjee ili suene.
- za okus rajice: nasjeckane rajice
- za okus mrkve: naribanu mrkvu
- za okus kukuruza: svjei kukuruz u zrnu ili smrznuti
- za okus graka: svjei ih smrznuti graak.
Posipajte na kraju nasjeckanim perinom i posluite.
Koliina za 5osoba.
Chili
U mikseru izmiksajte sljedee sastojke:
1 alicu vode
2 alice svjeih rajica, nasjeckanih
Vi alice datulja ili groica
1 alicu na suncu osuenih rajica
1 alicu dehidriranih gljiva (po elji)
1-2 velike lice maslinovog ulja
225
U U K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
1-2 velike lice soka od limete ili limuna
Ljute papriice (po elji)
2 enja bijelog luka
1vezicu bosiljka
Dodajte 25 dkg klica graha, graka ili lee. Nemojte miksati!
Pospite suenim perinom i posluite.
Koliina-za 5-7osoba.
Gazpacho
Izmiksajte sljedee sastojke u mikseru dok ne dobijete kaicu:
Vi ahce vode
2 velike lice maslinovog ulja
5 velikih zrelih rajica
2 enja bijelog luka ili ljute papriice (po elji)
5-7 datulja, bez kotica (mogu biti i groice)
Vi ahce sok od limuna
Vz liice morske soli (po elji)
1 vezicu svjeeg bosiljka
Sada ste dobih tekui dio za gazpacho.
Nasjeckajte sljedee povre na sitne kockice:
1 veliki avokado
1 svjeu papriku srednje veliine
5 stapki celera
1 mali crveni luk (po elji)
Izmijeate sve sastojke u zdjeli i posipajte svjeim nasjeckanim
perinom.
Koliina za 4-5osoba.
226
/
R e c e p t i
Ne mogu vjerovati da je to obino zelje
1glavica bijelog kupusa
2 velike lice maslinovog ulja
1 liica soh
1 sok od jednog limuna (po elji)
1 velika lica jestivog kvasca (po elji)
Izmijeajte sve sastojke u zdjeli i ukrasite svojom najdraom za-
inskom biljkom.
Koliina za 5osoba.
I gorovi krekeri
Prvo u mikseru Vita-Mix sameljite 2 ahce lanenih sjemenki (posu-
da mora biti potpuno suha).
Potom izmiksajte zajedno:
1alicu vode
3 velike mrkve, nasjeckane
3 stapke celera, nasjeckanog
4 enja bijelog luka (srednje veliine)
2 rajice (po elji)
1hicu kima
1 hicu sjemenki korijandera
1 hicu morske soh (po elji)
Samljevene lanene sjemenke umijeajte runo u dobivenu smjesu.
Pokrijte tijesto istom krpom i ostavite da odstoji na sobnoj tempe-
raturi preko noi da malo fermentira.
Koristei se patulom, tijesto ravnomjerno razmazite po neprijanja-
juem limu (ladica aparata za dehidriranje)
Razreite ga na etverokute eljene vehine.
Ako ehte da krekeri imaju okus kruha, dehidrirajte ih dovoljno
dugo da se osue, ali ne toliko da postanu hrskavi. Suite due, ako
ehte hrskave krekere koji e se drati nekoliko mjeseci.
Kohina za 25do 32 krekera.
227
U U K O R A K A 0 0 S I R O V E H R A N E / V i c t ot i a B o u t e n U
tve povrtne pljeskavice
Sameljite u mikseru 500 g svojih omiljenih oraastih plodova. Pre-
mjestite samljevenu smjesu u zdjelu. Izmijeate potom sljedee sa-
stojke, pa i njih sameljite u miskeru:
500 g mrkve (ih kae od mrkve, to vam je ostala kad ste radili sok)
1 srednji crveni luk
1 veliku licu zaslativaa (nektar od agave, datulje, groice)
1 veliku hcu ulja
1-2 velike lice zaina za piletinu (ili nekog drugog biljnog zaina)
morske soli (po elji)
Ako dobivena masa nije dovoljno gusta dodajte joj dva do tri
sljedea dodatka za zgunjavanje: suenog kopra, bijelog luka u
prahu, listie suhog crvenog luka, suenog perina, samljevenih
lanenih sjemenki.
Oblikujte pljeskavice, kotlete ili medaljone i pospite ih mljeve-
nom paprikom neposredno prije posluivanja.
Napomena: Ako elite riblje" pljeskavice dodajte smjesi morske
alge (dulse, kelp i si.).
Koliina za 10 osoba.
ive pljeskavice, nemasna verzija
Sameljite u mikseru 500 g. suncokretovih sjemenki.
U velikoj zdjeli runo dobro pomijeajte samljevene suncokreto-
ve sjemenke sa sljedeim sastojcima:
1 kg kae od mrkve (ostatak od cijeenja soka ili naribane pa isti-
snute)
1 kg kae od celera (ostatak od cijeenja soka ih naribane i isti-
snute)
1srednji crveni luk (nariban i istisnut)
2 velike lice zaslaivaa (nektar agave, jako zrele banane ili gro-
ice izmiksane s malo vode da se dobije gusta masa)
228
/
R e c e p t i
3 limuna (iscijeena)
3 velike lice maslinovog ulja
1-2 ljute papriice ih neki drugi ljuti zain (po elji)
1 liica zaina za piletinu
Vi liice morske soli (po elji)
Dobro izmijeajte. Morat ete malo eksperimentirati dok ne do-
bijete eljenu gustou smjese. Oblikujte u pljeskavice. Posluite
na listovima zelene salate, na krekerima ili uz salatu.
Ova se smjesa u hladnjaku moe drati najmanje tjedan dana.
Koliina za 24 pljeskavice.
ivi preni krumpirii
Ogulite i jednu veliku jicama i nareite je na tapie tako da nali-
kuje prenim krumpiriima.
Pomijeajte u zdjeli sa:
1velikom licom crvenog luka u prahu
2 velike lice maslinovog ulja
1 velika lica mljevene crvene paprike
morskom soli (po elji)
Preporuamo vam a ive prene krumpirie servirate s uma-
kom od rajice s bosiljkom. (Vidi u nastavku).
Koliina za 5osoba.
229
U 1.2 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Umak od rajice s bosiljkom
Izmiksajte 2 alice svjee nasjeckanih rajica.
Dodajte rajicama sljedee sastojke i miksajte dalje:
1 alicu na suncu osuenih rajica
3
A alice nasjeckanog svjeeg bosiljka
Sok 1 srednjeg limuna
2 velike lice maslinovog ulja
4 datulje (ili neto groica)
1-2 enja bijelog luka
Koliina za 9 osoba.
Ziva pizza
Priprema tijesta:
Sameljite 2 alice lanenih sjemenki u mikseru Vita-Mix (posuda
mora biti suha) ili u mlincu za kavu.
Izmiksajte zajedno:
3 stapke celera, nasjeckane
2 srednje rajice
1 alicu vode
1 veliki crveni luk, nasjeckan
1 liicu morske soli (po elji)
Runo umijeajte samljevene lanene sjemenke u smjesu za tijesto.
Spatulom razmazite tijesto po neprijanjajuoj povrini. Razreite
na etvorine eljene veliine. Dehidrirajte samo dok se ne osui,
jer ne smije postati hrskavo.
Namaz:
Izmiksajte sljedee sastojke s posve malo vode:
2 alice suncokretovih sjemenki
Vi alice na suncu osuenih rajica
Vi alice groica
Sok od 1 srednjeg limuna
2 velike lice maslinovog ulja
230
/
R e c e p t i
1 veliku hcu osuenog bosiljka
Sve ulijte u zdjelu i dodajte:
1 veliku licu suhog crvenog luka u listiima
1veliku hcu suhog bijelog luka
2 velike lice jestivog kvasca
1veliku hcu misa
Sve dobro promijeajte.
Priprema pizze:
Dobivenim premazom pokrijte tijesto. Ukrasite naribanim ja-
mom* nasjeckanim cherry rajicama, nasjeckanim gljivama, na-
sjeckanim maslinama i nasjeckanim perinovim listom.
Kohina za 12 trokutia" pizze.
Nori roladice
Za ovoj recept treba vam:
5 listova sirove alge nori
Smjesa za punjenje;
Vi alice oraha
2 alice suncokretovih sjemenki, natopljenih preko noi
3 enja bijelog luka
1 alica nasjeckanog celerovog lista
1 liica morske soli (po elji)
2 velike lice maslinovog ulja
Vi alice soka od limuna
1 liica curryja u prahu (ih drugog zaina prema izboru)
Nareite sljedee sastojke na duge, tanke rezance:
V% avokada
Vz velike svjee paprike
2 mlada crvena luka
Miksajte sve sastojke u mikseru dok ne dobijete itku masu. Na-
nesite sloj ovog punjenja na list alge nori i na to dodajte fino na-
rezano povre. Nainite roladice.
231
U 12 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
(Napomena: Da vam se listovi alge nori ne bi otvarali moete im
rubove malo namazati vodom, limunom, sokom od rajice ili na-
rane.)
Ostavite nori roladice da 10 minuta odstoje i onda ih nareite na
nitice debljine 5 cm.
Koliina za 15-20 nori roladica
Sir od oraastih plodova ili sjemenki
2 alice bilo kojih oraastih plodova ili sjemenki, natopljenih pre-
ko noi
1 Vi alica vode
Oraaste plodove ili sjemenke natopite preko noi u vodu. Ocije-
dite i isperite. Stavite u mikser s jednom alicom vode i izmiksajte
dobro tako da dobijete finu kremu. Ulijte u vreu za klijanje (da
se ocijedi sirutka) i ostavite 8-12 sati na sobnoj temperaturi da
fermentira.
Premjestite sir u zdjelu, dodajte svoje omiljene zaine i dobro
promijeajte. Kao zaine u ovom siru moete koristiti bilo koji od
navedenih: bijeli luk, sok od limuna, nasjeckani svjei korijandar,
curry u prahu, nasjeckani svjei ili sueni list perina, nasjeckani
svjei ili sueni kopar, na suncu suene rajice, nasjeckanu ljutiku,
bosiljak, maslinovo ulje ili morsku sol.
Dobiva se Vi litre smjese. Dri se najmanje 7dana u dobro zatvo-
renoj posudi u hladnjaku.
Valjin sir od badema sa zainima
U zdjeli pomijeajte sljedee sastojke:
2 alice nezaslaene kae od badema (ostatak nakon cijeenja ba-
demova mlijeka)
2 velike hce maslinovog ulja
Vi alice soka od limuna
232
/
R e c e p t i
Vi liice morske soli (po elji)
l
A ahce svjeeg ih suhog kopra
Vi alice na kockice nasjeckanog crvenog luka
Vi alice na kockice nasjeckane svjee crvene paprike
Ukrasite cherry rajicama.
Koliina za 6osoba.
Sunani namaz
2 ahce suncokretovih sjemenki, natopljenih preko noi
Vi ahce oraha
1 alica nasjeckanog celera
2 velike lice maslinovog ulja
Vi ahce soka od limuna
1velika lica suhog bosiljka
2 enja bijelog luka
1 Vi liice morske soli (po elji)
Miksajte sastojke u mikseru dok ne dobijete glatku masu.
Dajte mati na volju i posluite namaz na krekerima, umotan u
listove kupusa ili kao nadjev za svjee paprike.
Koliina za 12 osoba.
233
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Sergejev hummus
U mikseru izmiksajte sljedee sastojke:
2 alice garbanzo graha, s jednodnevnim klicama
1 alicu nasjeckanih rajica
1 alicu nasjeckanog celera
2 velike lice maslinovog ulja
1-2 velike lice (suhoga) ih 1 alica svjeeg kopra ili bosiljka
1-2 velike lice soka od limete ili limuna
ljute papriice (po elji)
morske soli (po elji)
2-3 enja bijelog luka
Prije posluivanja pospite suhim perinovim listom.
Koliina za 5-7 osoba.
Temeljni recept za kolae
Podloga za kola:
Dobro pomijeajte sljedee sastojke:
1 alicu samljevenih oraastih plodova ili sjemenki
1 veliku licu ulja
1 veliku licu sirovog nektara od agave
Po elji:
Vi alice nasjeckanog ili smrvljenog suhog voa ili bobica, ih Vi
alice suhog voa natopljenog u vodi 1-2 sata, a potom samlje-
venog
1 liica vanilije
Vi liice oraia
Vi liice brana od rogaa
kora od 4 mandarinke, dobro samljevena
Ako smjesa nije dovoljno gusta dodajte u avanu usitnjenog koko-
sa. Na ravnoj podlozi oblikujte podlogu za kola.
2 34
/
R e c e p t i
Namaz:
Dobro izmiksajte sljedee sastojke; ako je potrebno, razrijedite
liicom vode:
Vi alice svjeeg ili smrznutog voa
Vi alice oraastih plodova
2 velike lice maslinovog ulja
2-3 velike lice sirovog nektara od agave
Sok od 1 limuna
1 liica vanilije
Ovom smjesom ravnomjerno premaite podlogu za kola. Ukra-
site voem, bobicama ili oraastim plodovima. Dajte svome kola-
u ime. Ohladite u hladnjaku.
Koliina za 12 osoba.
Sergejev kola San od ml a dog kokosa
Ovaj kola pobijedio je na Festivalu sirovih jela u Portlandu.
Podloga za kola:
1 alica sirovih, nenatopljenih oraha
Vi alice vaih najdraih datulja bez kotice
Vi alice mlijeka od mladog kokosa
4 velike lice brana od sirovog rogaa
1 mala papaja
U mikseru dobro izmiksajte orahe i datulje da dobijete glatku
smjesu. Umijeajte roga i vodu od kokosa. Razvucite jedan sloj
kore na pladnju. Poslaite ploke papaje na prvi sloj kore. Pokrijte
ga drugim slojem od oraha i datulja.
235
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Preljev:
1 alica mesa mladog kokosa
Vode, dovoljno da dobijete gust preljev
1 velika lica sirovog nektara od agave
Sve dobro izmiksajte u mikseru Vita-Mix. Prelijte preko kolaa.
Ukrasite krikama voa i oraatim plodovima.
Koliina za 12 osoba.
Ne-okoladni kola
Podloga:
Dobro izmijeajte sljedee sastojke:
1 alicu samljevenih oraastih plodova
1 alicu groica
1 alicu brana od sirovog rogaa
1 alicu suhih ljiva, 1-2 sata natopljenih u vodi i samljevenih
1 veliku licu ulja
1 hicu arome karamela
1 liicu vanilije
Vi liice oraia
Kora od 4 mandarinke, dobro samljevena
Na ravnoj podlozi razvucite tijesto u sloj debljine 2,5 centimetra.
Izmeu slojeva kore namaite smjesu od samljevenih suhih ljiva
(nainite slojeva koliko god elite).
Preljev:
Dobro izmiksajte sljedee sastojke; dodajte, ako je potrebno, li-
icu vode:
1 alicu mesa zrelog avokada
1 liicu maslinovog ulja
3 liice sirovog nektara od agave
Sok od 1 srednjeg limuna
1 liicu vanilije
4-5 velikih lica brana od sirovog rogaa
236
R e c e p t i
Smjesom ravnomjerno premaite posljednji sloj kolaa, ili se za
to posluite tuljcem za ukraavanje. Ukrasite voem, bobicama ih
oraastim plodovima. Ohladite.
Koliina za 12 osoba.
Sergejeve nevjerojatne kuglice
1alica oraha
Vi alice vaih najdraih datulja bez kotica
Y* alice vode od mladog kokosa
4 velike lice brana od sirovog rogaa
Miksajte orahe i datulje dok ne dobijete glatku masu.
Pomijeajte brano od rogaa s vodom od kokosa. Od smjese
oblikujte kuglice i uvaljajte u brano od rogaa. Ukrasite voem
po vlastitom izboru.
Koliina za 8-12 kuglica.
Alline pogaice od brusnica
2 alice naribanih jabuka
2 alice kae od mrkve (ostatak nakon cijeenja soka)
2 alice groica ili nasjeckanih datulja
1 alica brusnica (svjeih ili suhih)
2 alice badema, samljevenih
1alica lanenih sjemenki izmiksana s 1 alicom vode
2 velike lice sirovog nektara od agave
3 velike lice maslinovog ulja
Izmijeajte runo. Morat ete malo eksperimentirati dok ne do-
bijete eljenu gustou smjese. Pomou lice za sladoled oblikujte
pogaice i sloite ih na neprijanjajuu podlogu. Dehidrirajte na
temperaturi od 105-115 otprilike 4 sata na jednoj strani potom
ih okrenite i suite jo oko 3 sata na drugoj.
Koliina za 24 pogaica.-
237
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Kolaii od sezama
Ovo je najbolji nain da se iskoristi sva kasa od sezamovih sje-
menki koja vam je ostala nakon to ste iz njih iscijedili mlijeko.
5 alica kae od sezamovih sjemenki
2 alice groica
Sok od jedne narane
2 velike lice sirovog nektara od agave
Mak u zrnu za ukras.
Izmiksajte groice i sok od narane u mikseru dok ne dobijete
pire. Dodajte u zdjelu s kaom od sezamovih sjemenki. Dodajte
nektar od agave i dobro promijeajte.
238
R e c e p t i
patulom rairite smjesu po neprijanjajuem limu i izreite na
kockice. Posipajte makom u zrnu i stavite u dehidrator na 105.
Suite 12-15 sati ih dok ne bude suho.
Koliina za 15-20 kolaia.
Jutarnje itarice
Natopite 1 alicu jemene prekrupe preko noi.
Izmiksajte s 1 alicom vode.
Dodajte
l
A alice datulja bez kotica (ili upotrijebite groice) i
izmiksajte.
Dodajte 1 liicu ulja (po elji).
Dodajte morske soli (po elji).
Ukrasite svjeim voem i bobicama i posluite.
Koliina za 3 osobe.
Mlijeko od oraastih plodova ili sjemenki
1 ahca bilo kojih oraastih plodova ili sjemenki natopljena preko
noi u vodi
2 alice negazirane vode
2-3 datulje
l
A liice morske soli (po elji)
Dobro izmiksajte sve sastojke dok ne dobijete glatku smjesu.
Procijedite smjesu kroz posebnu vreicu za mlijeko od oraastih
plodova ili kroz vreicu za klijanje.
Ulijte u staklenku.
Koliina za 4 osobe.
239
Sergejevi kolaii od tikvica
4 alice oguljenih tikvica, nasjeckanih na komadie srednje veli-
ine.
1 alica groica
Sok od jedne narane
Vi liice oraia
1 liica cimeta
3 velike lice sirovog nektara od agave
Izmiksajte nasjeckane tikvice u mikseru i pretresite u zdjelu. Po-
tom izmiksajte groice i sok od narane i dodajte smjesi u zdjeh.
Dodajte ostale sastojke u zdjelu i dobro promijeajte.
Uzmite licu za sladoled da dobijete pravilne kuglice i poslaite
kuglice na neprijanjajui lim. Spljotite svaki kolai na debljinu
od oko 4 cm. Namjestite dehidrator na 105 i ostavite ih da se sue
12-15sati.
Koliina za 7do 11kolaia.
Biljeke
Prvi dio
Zato sirova hrana?
Poglavlje 1.
1. J. Whittaker, Reversing diabetes. New York: Warner Books,
1990.
Poglavlje 3.
1. Weston A. Price, Nutrition and physical degeneration,
6th edition. La Mesa, CA: The Price-Pottenger Nutrition
Foundation, Inc., 2003.
2. ibid.
Poglavlje 4.
1. Vie informacija potraite na adresi: Lars Christensen,
Department of Food Science, Research Centre
Aarslev, Denmark. Tel.: +45 8999 3367; e-mail: LarsP.
Christensen@agrsci.dk.
240
/
2. A. Waladkhani, M. Clemens, "Effect of dietary
phytochemicals on cancer development" International
Journal of Molecular Medicine, Germany 1998.
3. R. Sinha et al., "Development of a food frequency
questionnaire module and databases for compounds
in cooked and processed meats", Acta Physiol Scand
130(3):467-74 (July 1987). Nutrition Epidemiology
Branch, Division of Cancer, Epidemiology and Genetics,
National Cancer Institute, Bethesda, MD 20892-7273, USA.
sinhar@nih.gov.
4. Summary - Acrylamide in heat-processed foods.
Livsmedelsverket, Swedish National Food Administration,
Stockholm, April 2002.
5. L. Link, J. Potter, "Diseases associated with raw versus
cooked vegetables and cancer risk", Cancer Epidemiology
Biomarkers Preview 13(9):1422-35 (September 2004).
6. J. Alexander, "Chemical and biological properties related to
toxicity of heated fats", Environ Health 7(l):125-38 (January
1981).
7. K. Wu, "Meat mutagens and risk of distal colon adenoma
in a cohort of U.S. men", Cancer Epidemilogy Biomarkers
Preview 15(6):1120-25 (June 2006).
8. K Steinmetz, J. Potter, Vegetables, fruit, and cancer
prevention: a review. World Cancer Research Fund, London,
England.
9. I. Romieu, C. Trenga, Diet and obstructive lung disease. Pan
American Health Organization and National Institute of
Public Health, Center for Population Studies, Cuernavaca,
Morelos, Mexico.
241
' B i l j e k e
U 1 2 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
10. M. Morris et al., "Associations of vegetable and fruit
consumption with age-related cognitive change" Neurology
67:1370-76 (2006).
11. T. Goldberg, MS RD, et al., "Advanced glycoxidation end
products in commonly consumed foods", American Dietetic
Assoc Journal 105(4):647 (April 2005).
12. Ravachandran Ramasamy et al., Advanced glycation end
products and RAGE: a common thread in aging, diabetes,
neurodegeneration, and inflamation. Department of
Pathology, Columbia University Medical Center, New York,
March 7, 2005.
13. C. Borek, PhD, "AGE breakers", LE Magazine, August 2001.
14. E Tessier, "Structure and mechanism of formation of human
lens fluorophore \M-\",JBiol Chem 274(30):20796-20804
(July 23, 19 9 9 ).
15. Glutathione (GSH) http://www.vitimmune.com/l-skin_
antioxidants_letter.htm.
16. T. Goldberg et al. Vidi gore biljeku 11.
17. J. Uribarri, M. Peppa, W. Cai, T. Goldberg, M. Lu, H.
Vlassara, "Restriction of glycotoxins markedly reduces AGE
toxins in renal failure patients", J Am Soc Nephrol 14:728-31
(2003).
18. G. Cousens, MD, MD (H). EWellness articles with Dr.
Cousens. http://www.treeoflife.nu/artides.html.
19. http://awi.vlaanderen.be/documenten/COST_927_MoU_
TA_3rd.pdf.
242
B i l j e U e
243
Poglavlje 5.
1. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http://
en.wikipedia.org/ wiki/Life.
2. Dr. Tom Lonsdale, "Optimum animal nutrition and
complementary and alternative therapies in veterinary
medicine", British Journal of Small Animal Practice
(December 1995). http://www.shirleys-wellness-cafe.com.
3. http://www. shirleys-wellness-cafe.com.
Poglavlje 6.
1. The dangers of aspirin & NSAIDS. American College of
Gastroenerology. Bethesda, MD, 2006.
2. Coordinating Center for Infectious Diseases, Division of
Bacterial and Mycotic Diseases. Atlanta, GA, publikacija od
24.10.2005.
Poglavlje 7.
1. Human prehistory, an exhibition. Anistoriton, History,
Archaeology and Art History (an electronic journal), 2005.
http://users.hol.gr/~dilos/prehis.htm.
2. N. Boauz, Quarry: closing in on the missing link. New York:
The Free Press, 1993.
3. "Rainforest", Microsoft' Encarta
8
online encyclopedia
2006, http://encarta.msn.com 1997-2006 Microsoft
Corporation.
4. D. Johanson, B. Edgar, From Lucy to language. New York:
Simon & Schuster, 1996.
U 1 2 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
5. D. Moerman, Native american ethnobotany. Portland, OR:
Timber Press, 1998.
6. Tallyrand, History of cooking. New Zealand: Tallyrand's
Culinary Fare, 2005.
7. http://www.clover.okstate.edu/fourth/aitc/lessons/extras/
facts/wheat.html#history.
8. T. D. Price, Europe's first farmers. Madison, WI : University of
Wisconsin, 2000.
9. Kansas Foundation for Agriculture in Classroom, KSU,
2004.
10. Tallyrand, History of cooking. Vidi gore biljeku 6.
11. http://history.enotes.com/guides/history-topics.
12. L. Tolstoi, War and peace. New York: Classic Books, 2003.
13. J. Goethe,. Italian journey:1786-1788. New York: Penguin
Classics, 1992.
14. C. Hieatt, Curie on Inglysch: middle English recipes: English
culinary manuscripts of the fourteenth century. Oxford, UK:
Early English Text Society, 1985.
15 Preveo James L. Matterer, Gode cookery. Clinton, PA: Gode
Cookery Recipe Collection, 2005. http://www.godecookery.
com.
Poglavlje 8.
1. P. Rincorn, Early human fire skills revealed. BBC News,
2006. http://news.bbc.co.Uk/go/pr/fr/-/2/hi/science/nature/
3670017.stm.
2. http://www.hbci.com/~wenonah/new/howfindv.htm.
244
B i l j e k e
3. Tallyrand, History of cooking. New Zealand: Tallyrand's
Culinary Fare, 2005.
4. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http://
en, wikipedia.org/wiki/Sugar.
5. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http://
en.wikipedia.org/wiki/Canning.
6. U.S. news and world report, December 27, 19 9 9 .
7. http://seer.cancer.gov.
8. Benjamin Harrow, Casimtr Funk: pioneer in vitamins and
hormones. New York: Dodd, Mead 8c Company, 1955.
9. K. Carpenter, A short history of nutritional science. Bristol,
UK: The British Journal of Nutrition, 2003.
10. H. Magee, "Application of nutrition to public health: some
lessons of the war. 1946", British Med Journal, 1(4447):475-
482 (March 30 , 19 46).
Poglavlje 10.
1. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http://
en.wikipedia. org/wflci/SoilJufe.
2. Vyapaka Dasa, organic farm inspector, It ain't just dirt!
Canada, 2005. http://www.hkrl.com/soils.html.
3. P. Tompkins, C. Bird, Secrets of the soil. Anchorage, AK:
Earthpulse Press Inc., 2002.
4. D. Blume, "Food and permaculture" Article at: http://www.
permaculmre.com/permaculture/About_Permaculture/
food.shtml.
5. ibid.
245
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
6. L. Kervran, Biological transmutations. London: Crosby
Lockwood, 1972.
Poglavlje 11.
1. W. Price, D.D.S., Nutrition and physical degeneration. La
Mesa, CA: The Price-Pottenger Nutrition Foundation, Inc.,
2003.
2. T. Turpin, entomologist. Bug du jour. "Down the garden
path". Cooperative ExtensionService, Purdue University, IN,
2004.
3. J. Allotey, "Utilization of useful insects as food source".
Department of Biological Sciences, University of Botswana,
Private Bag 0022, Gaborone, Botswana. http://www.ajfand.
net/Issue-V-files/IssueV-Short%20Communication%20-
%20Allotey.htm.
4. M. Gelfand, Diet and tradition in an African culture.
Edinburgh, UK: Livingstone, 1971.
5. http://news.nationalgeographic.eom/news/2004/07/0715/_
040715_tvinsectfood.html.
6. S. Guynup, N. Ruggia, For most people, eating bugs is only
natural. National Geographic Channel, luly 15,2004.
http://news.nationalgeographic.eom/news/2004/07/0715/_
040715_tvinsectfood.html.
7. R. Kumar, Insect pests of agriculture in Papua New
Guinea. Part 1: principles and practice. Pests of tree
crops and stored products. UPNG Printery, Waigani,
2001: 723. http://www.ajfand.net/Issue-V-nles/IssueV-
Short%20Communication%20-%20Auotey.htm.
246
/
!
B i l j e k e
8. W. Lyon, Insects as human food (Microlivestock), Ohio State
University, Extension fact sheet, Entomology, HYG-2160-96.
Columbus, OH, 1996.
9. ibid.
10. Dr. Joseph Mercola, "Vitamin B-12: are you getting it?"
http://www.mercola.com/2002/jan/30/vitamin_B-12_a.htm.
11. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research
Service. 2003. USDA nutrient database for standard
reference, Release 16. Nutrient Data Laboratory home page,
http://www. .nal.usda.gov/fhic/cgi-bin/nut_search.pl.
12. "The food defect action levels: current levels for natural or
unavoidable defects for human use that present no health
hazard". U.S. Department of Health & Human Services,
1989.
13. S. Guynup, N. Ruggia, For most people, eating bugs is only
natural. Vidi gore biljeku 6.
14. ibid.
15. ibid.
D r ugi di o
ovjekova ovi snost o kuha noj hrani
Poglavlje 12.
1. Weil Medical College of Cornell University, New York, 2006,
izvjetaj o istraivanju na njihovoj internetskoj stranici:
"Addiction, substance dependence".
2 4 7
U 12 K O R A K A DO S t R O V E H R A N E / V i c t or i a B out enk o
Poglavlje13.
1. Hirschmann, C. Munter, Overcoming overeating.
Robbinsdale, MN: Fawcett, 1998.
2. L. Eliot, What's going on in there? How the brain and mind
develop in the first five years of life. New York: Bantam
Books, 1999.
3. E. Hess, Imprinting. New York: D. Van Nostrand Company,
1973.
4. ibid.
5. Wellness International Network Ltd - http://web.winltd.com.
6. R. Hohen, "Weight loss brings hope", Argus Leader,
December 8,2002. Sioux Falls, North Dakota.
7. http://www.rawreform.com.
Poglavlje 14.
1. L. Eliot, What's going on in there? How the brain and mind
develop in the first five years of life. New York: Bantam
Books, 1999.
2. H. C. Gore, "Formation of maltose in sweet potatoes on
cooking", Industrial and Engineering Chemistry, Vol. 15, No.
9 (1923), Washington, DC.
3. J. Higdon, Glycemic index and glycemic load, Oregon State
University, 2005.
4. United States Department of Agriculture, http://www.usda.
gov/fact-book/chapter2.htm.
5. A. Kaplan, Medical issues and the eating disorders. New York:
Brunner/Mazel, 1993.
248
/
6. "Toasting the toaster: the original comfort food remains a
breakfast staple for Americans". Study conducted by Grain
Foods Foundation in 2005. Rochester, NY. http://www.
grainpower.org.
7. S. Fukudome "Gluten exorphin C: a novel opioid peptide
derived from wheat gluten", FEBS Letters 316(1):17-19
(1993).
8. F. Huebner, "Demonstration of high opioid-like activity in
isolated peptides from wheat gluten hydrolysates", Peptides
5(6):1139-47(1984).
9. E. Usdin et al., Endorphins in mental health research. New
York Oxford University Press, 1970.
10. F Huebner. Vidi gore biljesku 8.
11. G. FanciuUi et al., "Prolactin and growth hormone response
to intracerebroventricular administration of the food opioid
peptide gluten exorphin B5 in rats", Life sciences 4(71):20
(2002), http://www.pubmed.gov.
12. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research
Service. 2006. USDA national nutrient database for standard
reference, release 19. Nutrient Data Laboratory home page,
http://www.ars.usda.gov/ba/bhnrc/ndl.
13. L. Cordain, Cereal grains: humanity's double-edged sword.
Fort Collins, CO: Department of Exercise and Sport Science,
Colorado State University, 1999.
14. M Froetschel, Bioactive peptides in Digesta that regulate
gastrointestinal function and intake. Athens, GA:
Department of Animal and Diary Science, University of
Georgia, Athens, 2006.
249
B i l j e k e
U 1 2 K O R A K A P O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
15. T. Matsumoto, "Determination of mutagens, amino-alpha-
carbolines in grilled foods and cigarette smoke condensate",
Cancer Letters 12((1-2):105-10 (March 1981).
16. M. Kampa et al., "Identification of a novel opioid peptide
(Tyr-Val-Pro-Phe-Pro) derived from human a
S]
casein (a
Sl
-casomorphin), and a
sl
-casomorphin amide", Biochemical
Journal 319:903-08 (1996). Printed in Great Britain.
17. R. Kennedy, MD, Addiction to salt http://www.medical-
library.net.
Poglavlje 15.
1. http://wordnet.princeton.edu.
2. http://www.bbc.co.uk/food/tv_and_radio/favouritefood.
index.shtml
Poglavlje 16.
1. National Institute of Mental Health (NIMH), 2006,
nimhinfo@nih.gov.
2. Australian Institute of Health and Welfare, National health
priority areas. Mental Health: a report focusing on depression,
1998.
3. Harvard University - istraivanje objavljeno u Harvard
Mental Health Newsletter, February 2002.
4. World Health Organization (WHO) - izvjetaj citiran na
BBC-Online, 9. sijenja 2001.
5. Agency for Healthcare Research and Quality, National
Healthcare Quality Report, 2003.
250
/
B i l j e k e
6. K. Kochanek et al., "Deaths: final data for 2002", National
Vital Statistics Reports 12; 53(5):1-115 (October 2004).
7. T. Walsh et al., "Placebo response in studies of major
depression: variable, substantial, and growing", JAMA
287:1840-47 (April 2002).
8. I. Kirsch, PhD, D. Antonuccio, PhD, "Antidepressants versus
placebos: meaningful advantages are lacking", Psychiatric
Times 19:9 (2004).
9. B. Murray, "Getting to the essential 'we' in wellness"
Monitor on Psychology 33(10) (November 2002).
10. H. Koenig et al., "Modeling the cross-sectional relationships
between religion, physical health, social support, and
depressive symptoms" American Journal of Geriatric
Psychiatry 5:131 A3 (1997).
11. Twelve steps and twelve traditions. New York: Alcoholics
Anonymous World Services, 1990.
12. http://www.recoveringnurses.org.
13. Merriam-Webster's Dictionary, http://www.m-w.com.
14. C. Ringwald, The soul of recovery: uncoverring the spiritual
dimension in the treatment of addictions. Oxford: Oxford
University Press, 2002.
15. A.Kohn, The brighter side of human nature: altruism and
empathy in everyday life. New York: Basic Books, 1992.
251
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
252
Bi l j e k e
7. National Restaurant Association. Vidi gore biljeku 4.
8. http://www.wendys-invest.com/ne/wen092104.php.
Korak 4.
1. M. Rosenberg, Nonviolent communication: a language of life.
Encinitas, CA: Puddledancer Press, 2003.
Korak 5.
1. Merriam-Webster online dictionary, http://www.m-w.com.
2. Y. Zhang, A. Fishbach, "The dilution model: how additional
goals undermine the perceived instrumentahty of a shared
path" Journal of Personality and Social Psychology, University
of Chicago, 2006.
3. A. Fishbach, J. Shah, "Self control in action: implicit
dispositions toward goals and awaz from temptations"
Journal of Personality and Social Psychology, University of
Chicago, 2006.
Korak6.
1. Homer, The Odissey. New York: Farrar, Straus and Giroux,
1998.
Korak 7.
1. A. Emmons, M. McCullough, The psychology of gratitude.
New York: Oxford University Press, 2004.
253
Trei dio
Kako se rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani (u 12 koraka)
Korak 1.
1. Weil Medical College of Cornell University, New York, 2006,
izvjetaj o istraivanju na njihovoj internetskoj stranici:
"Addiction, substance dependence"
Korak 2.
1. What's new in health: February 2006 archives. http://www.
foxnews.com/story/0,2933,185717,00.htral.
Korak 3.
1. CBS news, "Report: Restaurants should go on diet"
Washington, June 2,2006. http://www.cbsnews.com.
2. USD A, "Fruit and tree nuts situation and outlook yearbook"
2000, i "Vegetables and specialties situation and oudook
yearbook", 2000. http://www.ers.usda.gov.
3. E. Sloan, "News release, Institute of Food Technologists"
Food Technology, January 6, 2006.
4. National Restaurant Association. "Restaurant industry fact
sheet 2006". http://www.restaurant.org.
5. S. Nelson, ABC news homepage, "Good morning America",
August 8,2005. http://abcnews.go.com.
6. K. Kane, Market leadership. Franchise International,
October 2006. http://www.franchise-international.net.
U 1 2 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
2. E. Polak, M. McCullough, "Is gratitude an alternative to
materialism?", Journal of Happiness Studies, 2006, DOI
10.1007/sl0902-005-3649-5.
3. T. Kasser, The high price of materialism. Cambridge, MA:
The MI T Press, 2002.
4. M. McGullough, S. Kilpatrick, R. Emmons, D. Larson, "Is
gratitude a moral affect?" Psychological Bulletin 127 (2001).
5. J. Hughes, C. Stoney, "Depressed mood is related to
high-frequency heart rate variability during stressors"
Psychosomatic Medicine 62:796-803 (2000).
6. M. McCullough, S. Sandage, E. Worthington, To forgive is
human: how to put your past in the past. Downers Grove, IL:
Inter Varsity Press, 1997.
7. M. McCullough, P. Orsulak, A. Brandon, L. Akers,
"Rumination, fear and Cortisol: an in vivo study of
interpersonal transgressions" Health Psychology, 2006.
Korak9.
1. R. Lyons, "Scientists find even mild exercise prolongs life",
The New York Times, July 27, 19 84.
2. J. McDougall, "Sunny days, keeping those clouds away".
http://www.drmcdougall.com.
3. A. Vasquez, G. Manso, J. Cannell, "The clinical importance
of vitamin D: a paradigm shift with implications for all
healthcare providers" Alternative Therapies in Health and
Medicine 10 (5):28-36; quiz 37, 9 4 (Sep-Oct 2004).
4. R. Stein, "Vitamin D deficiency called major health risk",
Washington Post, May 21, 2004.
254
B i l j e k e
5. E. Kellogg, "Air ions: their possible biological significance
and effects", / Bioelectricity 3 (1984).
6. M. White, The way you breathe can make you sick or
make you well. E-knjiga. Dostupna na adresi: http://www.
breathing.com.
7. F. Batmanghelidj, Your body's many cries for water. Falls
Church, VA: Global Health Solutions, 1997.
8. R. Sapolsky, Why zebrasdon't get ulcers. New York: Owl
Books, 2004.
9. How to reduce stress: suggestions to college students. State
University of New York at Buffalo. http://ub-counsejTing.
buffalo.edu/ stress-management, shtml.
10. hi^://www.victorianturkishbath.org/2HISTORY/3CLOSER.
htm.
11. A.B. Grenader, "Impact of cold tempering and winter
swimming on human organism", Second Scientific and
methodological Conference on Cold Tempering and Winter
Swimming, Minsk, 1967. (na ruskom jeziku)
12. Kondakova-Varlamova, Methods of tempering procedures,
1980., (na ruskom jeziku)
13. G. Malakhov, Tempering and healing with water. Moskva:
Stalker Publishing, 2006 (na ruskom jeziku).
14. E. Maistrakh, Physiological pathology of cooling of human
organism. Moskva: Medicine Publishing, 1975 (na ruskom
jeziku)
15. A. Kolgushkin, Tempering. Moskva: Ripol Classic
Publishing, 1997 (na ruskom jeziku).
16. A. Chizevsky, The terrestrial echo of solar storms. Moscow:
Mysl Pubhshing, 1976. Prevedeno na engleski).
255
U U K O R A K A DO 5 I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
17. A. Baranov, V. Kidalov, Healing with cold. Kemerovo, Russia:
Astrel Publishing, 2000 (na ruskom jeziku).
18. M. Aleksandrov, Human safety on the sea. St. Petersburg,
Russia: Sudostroenie Publishing, 1983 (na ruskom jeziku).
19. V. Grebyonkin, "Report of the President of The Federation
of Tempering and Water Swimrriing". http://umcsa.narod.
ru/rus/index.htm
20. Vancouver Polar Bear Swim Club, http://www.city.
vancouver.bc.ca/parks/events/polarbear.
21. R. Zhbankov, The tasks and perspectives of cold tempering
and winter swiming. Second Scientific and Methodological
Conference on Cold Tempering and Winter Swimming,
Minski, 1967 (na ruskom jeziku).
22. ibid.
Korakll.
1. D. Trebichavska, Depression. Phoenix, 2005. http://www.
healthtransformations.net/depression.htm
256
/
Bibliografija
Batmanghelidj, F. Your body's many cries for water. Falls Church,
VA: Global Health Solutions, 1997.
Boauz, N. Quarry: closing in on the missing link. New York: The
Free Press, 1993.
Boutenko, V. Green for life. Ashland, OR: Raw Family
Publishing, 2005.
Boutenko, V., Boutenko I., Boutenko, S., Boutenko, V. Raw
family: a true story of awakening. Ashland, OR: Raw Family
Publishing, 2005.
Eliot, L. What's going on in there? How the brain and mind
develop in the first five years of life. New York: Bantam Books,
1999.
Emmons, A., McCullough, M. The psychology of gratitude. New
York: Oxford University Press, 2004.
Fuller, R. Critical path. New York: St. Martins Press, 1981.
Goethe,. J. Italian journey:1786-1788. New York: Penguin
Classics, 1992.
Hess, E. Imprinting. New York: D. Van Nostrand Company,
1973.
257
U 1 2 K O R A K A DO S f R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Hirschmann, J.R., Munter, C. Overcoming overeating.
Robbinsdale, MN: Fawcett, 1998.
Homer, The Odissey. New York: Farrar, Straus and Giroux, 1998.
Johanson, D., Edgar, B. From Lucy to language. New York: Simon
& Schuster, 1996.
Kaplan, A. Medical issues and the eating disorders. New York:
Brunner/Mazel, 1993.
Kervran, L, Biological transmutations. London: Crosby
Lockwood, 1972.
Kohn, A. The brighter side of human nature: altruism and
empathy in everyday life. New York: Basic Books, 1992.
McCullough, M. Forgivness: theory, research, and practice. New
YorkGuilford Press. 2000.
McCullough, M., Sandage, S., Worthington, E. To forgive is
human: how to put your past in the past. Downers Grove, IL:
InterVarsity Press, 1997.
Moerman, D. Native american ethnobotany. Portland, OR:
Timber Press, 1998.
Murray, B. Creating optimism. New York: McGraw-Hill, 2004.
Post, S., et al. Altruism & love. Philadelphia: Templeton
Foundation Press, 2003.
Price, W. Nutrition and physical degeneration, 6th edition. La
Mesa, CA: The Price-Pottenger Nutrition Foundation, Inc.,
2003.
Ringwald, C. The soul of recovery: uncoverring the spiritual
dimension in the treatment of addictions. Oxford: Oxford
University Press, 2002.
258
/
B i bl i o gr a f i j a
Rosenberg, M. Nonviolent communication: a language of life.
Encinitas, CA: Puddledancer Press, 2003.
Sapolsky, R. Why zebras don't get ulcers. New York: Owl Books,
2004.
Stokes, A. Raw reform: revealing the physical changes, http://
www.rawreform.com, 2006.
Tolstoi, L. War and peace. New York: Classic Books, 2003.
Tompkins, P., Bird, C. Secrets of the soil. Anchorage, AK:
Earthpulse Press Inc., 2002.
Twelve steps and twelve traditions. New York: Alcohohcs
Anonymous World Services, 1990.
Whittaker, J. Reversing diabetes. New York: Warner Books, 1990.
? S 9
K azalo
A
AGE (Krajnji proizvodi uznapredovale glikoksidacije), 44-49
Akrilamid,41-42,44,49
Alergije, 18,198
Alline pogaice od brusnica, 237
Antocijanin, 41
Appert, Nicholas, 73
Artritis, 17, 53,193,194,198, 203
Astma, 18,43,61,198
Avokado, 223, 226,231,236
B
Bademi, 232,237
Bakterije, 81-86
Banana-jagoda-zelena salata, zeleni kaasti sok, 222
Bird Christopher, 83
Bistrina uma, 204-208
Blume, David, 84
Borovnice, 41
Bor, pravi ruski, 224
Brano, bijelo, 73, 107
Breskva-pinat, zeleni kaasti sok, 222
Brokule, 225
Brusnice, pogaice od, 237
Brza hrana, 145
Butmanghelidj, Fereydoon, 198
260
K a z a l o
c
Celer, 224, 226, 227,228,230,231,233,234
Celuloza, 30
Chili,225-26
Chizhevsky, Alexander, 201
Chowder, temeljni recept, 225
Cikla, 224
Ciljevi, odreivanje, 169-73
Cousens, Gabriel, 49

asopisi, specijalizirani, 177
elienje tijela hladnom vodom, 192-202
impanze, 29,64
D
Datulje, 225-26,230,235-36, 237, 239
DeFoliart, Gene, 90
Degenerativni procesi, 49, 53-54, 74,139
Dehidracija, 198
Dehidratori, 149
Depresija, 121-122,193
Dijabetes, 43-45
Disanje, 197
Djeca, 105,118-19
Dodaci, prehrani, 140
Dogaanja, 176-178
Duhovnost, 121-25
Durance, Peter, 73
E
Endotermike kemijske reakcije, 48
Energetsko polje, 52-53, 195-96
U U K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Energija, 187-91
Evans, Oliver, 73
Excalibur, dehidrator, 149
F
Falkarinol, 9, 40
Festivali, 176-178
Fitokemikalije, 41
Fogliano, Vincenzo, 49
G
Garbanzo grah, 234
Gazpacho, 226
Glad, unutarnja, 121-26
Gljive, 225-26
Grah, 234
Graak, 225
Groznica, 59
Groe, 40
Groice, 225, 228,230,236,238,239
H
Hay, William Howard, 147
HCA (heterociklini amini), 41
Helioterapa, 193
Hipertireoza, 17, 24
Hipoglikemija, 108
Hodanje, 118,199
Howard, Edward Charles, 73
Hrana za kune ljubimce, 53
Hummus, Sergejev, 234
262
/
K a z a l o
I
Igorovi krekeri, 227
Imunosni sustav, 85-86
Industrijski obraena hrana, 73-74,139
Internetske stranice, 177-78
Inzulin, 18,107
Ioni, negativno nabijeni, 195,201
Iskuenja, 168-74,175-76
J
Jabuke, 222,237
Jagoda-banana-zelena salata, zeleni kaasti sok, 222
Jeam, 239
Jensen, Bernard, 61
Jetrene pjege, 45,48
Jicama, 229
Juhe, 32,154, 223,224,225,226
Jutarnje itarice, 239
K
Kardiovaskularne bolesti, 9,41-44
Karoten, 40,41
Kaasti sokovi, vidi Zeleni kaasti sokovi
Kelj-jabuka-Iimun, zeleni kaasti sok, 222
Kisik, 196
Klice,
Klorom, 37
Kohn,Alrie, 123
Kokos, San od mladog kokosa, Sergejev kola, 235-36
Kolai, 155, 234^36
Kollath, Gyorgy, 54
Kombiniranje namirnica, 147
Konzervirana hrana, 73-74
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Konzervirana hrana, 73-74
Krastvaci, 223
Kreativni zdravstveni institut (CHI), 32,132
Krekeri, Igorovi, 227
Krepka juha, 32-33
Kruh, 66-67,107,110-112
Kruka-striak-metvica, zeleni kaasti sok, 223
Kughce, Sergejeve nevjerojatne, 237
Kuhana hrana, monotonija, 145-46
Kuhana hrana, opasnost po zdravlje, 41,44-49,74-75
Kuhana hrana, povijest, 71-75
Kuhana hrana, prehrana ivotinja, 54
Kuhana hrana, prema sirovoj, 147-48
Kuhana hrana, traenje utjehe u, 116-120
Kuhana hrana, vidi i Ovisnost o kuhanoj hrani,
Kuhana hrana, zanemarive koliine, 101
Kuhana hrana, ivjeti u miru s potroaima, 158
Kukci, 87-91
Kukuruz, 41, 225
Kupus, 223-24, 227
Kvisinar, 149
L
Lanene sjemenke, 227, 230, 237
Likopen, 41
Lonsdale, Tom, 54
Lutein, 41
Lyon, William, 88
Ljubav, hrana kao znak, 165-67
M
Mango-jestivo samoniklo bilje, zeleni kaasti sok, 222
Masti, 79-80
2 64
/
K a z a l o
McCullough, Michael E., 181
Mercola, Joseph, 88
Meso, 65, 67,112
Mikser, 148
Mikseri, 31,148
Mitohondriji, 53
Mlijeni proizvodi, 113-114
Mlijeko, 155
Moerman, Daniel, 66
Mrkva, 40, 41, 154,224,225,227,228-29,237
Multipla skleroza, 194,198
N
Namaz, sunani, 233
Narana, 224, 238
Natrij, 114
Ne mogu vjerovati da je to obian kupus, 227
Ne, nauiti rei, 165-67
Ne-okoladni kola, 236
Nesigurnost, 181
Nori roladice, 231
Normalni jelci, 101
Novac, 76-77,189
Nutricionizam, znanost, 75
O
Okupljanja poklonika sirove hrane, 176,217
Okusi, balansiranje pet glavnih, 151-52
Opioidni peptidi, 110-11,113
Opratanje, 184
Oprema, 148-49
Opskrba namirnicama, 77-80
Oraasti plodovi, vidi i oraasti plodovi pojedinano, 154-55,
tur
232, 234-35,236-37, 239
Orai, 234
Organsko vrtlarstvo/uzgoj bilja, 77, 82-84
Ovisnici o hrani, 73-74
Ovisnost o kuhanoj hrani, nezdrava potreba, 95-99
Ovisnost o kuhanoj hrani, osvjeivanje problema, 129-138
Ovisnost o kuhanoj hrani, psiholoka, 116-120
Ovisnost, 106-115
P
PAH (policikliki aromatski ugljikohidrati), 41
Papaja, 235
Paprika, svjea, 223,226,227,231,233-34
Pesticidi, 89,90,91
Pizza, iva, 230-31
Pljeskavica
Podrka, davanje, 215-219
Podrka, osiguravanje, 158,175-79
Poduavanje, 177, 218-19
Pogaice, Alline od brusnica, 237
Polarni medvjed, klubovi, 201,202,203
Poricanje, 97,138
Poslanje, ivotno, 210-13
Potreba za hranom, neodoljiva, 34-35, 56, 95-97,102-103,119,
133,136-141
Povre, vidi i povre pojedinano, 40,41,107,144,154
Praljudi, 62-70
Pravi ruski bor, 224
Praznina, osjeaj, 121,123
Predavanja, 178
Predrasude, oslobaanje od, 206-207
Prehrambene navike ivotinja, 53-54
Prehrambene navike, mijenjanje, 129-33
7fifi
K a z a l o
Prehrambene navike, reakcija na stres, 116-119
Prehrambene navike, skrivanje, 133-36
Prehrambene navike, tetne, 105
Prehrambene navike, usvajanje, 104
Prejedanje, 102-108,130-31
Pretilost, 43,105,139
Programi U 12 koraka, 98,122, 137
Proljev, 60
Preni krumpirii, 'ivi', 229
R
Radionice, U 12 koraka do sirove hrane, 98
Rajica, 230
Rak, 132-33
Ratarstvo, 67-68, 83
Ratarstvo/uzgoj bilja, 67,79,83
Reklamne poruke, 182
Restorani, 145,173 .
Resveratrol, 40
Roga, 234, 235,236-37
S
Salate, 69,147,155
Samoodranje, Zakon * 55-56
Samopouzdanje, nedostatak, 182
Sapolskv, Robert> 199
Savjet, neeljeni, 156-57,161-62,163-64
Sergejev hummus, 234
Sergejev kola 'San od mladog kokosa', 235
Sergejeve nevjerojatne kuglice, 237
Sergejevi kolaii od tikvice*, 238
Sezam, kolaii, 238
Sir, 232,233
267
U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o
Sirova obitelj, zelena juha, 223
Sirova obitelj, zeleni kaasti sokovi, 222
Sirova prehrana, 100%, 100-105
Sirova prehrana, blagodati, 17,185-91
Sirova prehrana, glavni cilj, 169-74
Sirova prehrana, iskuenja, 168-74
Sirova prehrana, mogue zamke, 27-28
Sirova prehrana, opskrba namirnicama, 77-80
Sirova prehrana, posebni uvjeti, 100-10
Sirova prehrana, predaka, 62-73
Sirova prehrana, prelazak na, 22-24,95-96
Sirova prehrana, prvi susret sa, 215-16
Sirova prehrana, reakcije drugih, 156-67
Sirova prehrana, svladavanje osnovnih vjetina, 143-44,148,
149-55
Sirova prehrana, troak, 76-77,189-90
Sirova prehrana, u odnosu na kuhanu, 143-44
Sirova prehrana, utjeha, 120
Sirova prehrana, znanstvena podloga, 39-49
Sjemenke, vidi i sjemenke pojedinano, 155,228,232, 234-35,
239
Slatkii, 155
Snovi, ostvarivanje, 190
Sokovnici, 148
Sokovnik Champion, 149
Sol, 114
Spavanje, 57,194-96
Starenje, 44,187
Stres, 108-109
Striak-kruka-metvica, zeleni kaasti sok, 223
Suncokretove sjemenke, 228
Suneva svjetlost, 192-94
Suosjeanje, 123-24
268
/
K a z a l o

eer, 73,106-107
ljive, suhe, 236
pinat, 223
T
Temeljni recept za Chowder, 225
Temeljni recept za kolae, 234-35
Temeljni recepti, 154-55
Tijelo, mudrost, 55-61
Tikvice, Sergejevi kolaii od *, 238
Tlak, visoki, 44,194,198,203
Tlo, plodno, 82-84
Tompkins, Peter, 83
Tranje, 25
U
Ulja, 79
Umak, rajica s bosiljkom, 230
Usvajanje navika, 104-105
Uteda vremena, 185-86
Utjena hrana, 116-20
Uzgoj bilja, 83
V
Valjin sir od badema sa zainima, 232
Valjina nevjerojatno divna juha od pinata, 223
Vatra, 71-72
Vitamini, 40, 89-90,193
Vita-Mix, mikseri, 148
Vjebe, 25-26,118,199
Vlakna, 31
Voe, vidi i pojedinano voe, 40,41,77-78,155
269
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a Bo u t e n k o
Voda, 197-98
Vree a klijanje, 149
Vreice za mlijeko, 149
W
Walker, John, 72
Weber, Jonathan, 173
White, Michael, 197
Wigmore, Ann, 32, 37,133
Z
Zabave, 131-32
Zahvalnost, 180-84
Zeleni kaasti sokovi, blagodati, 35-39,140
Zeleni kaasti sokovi, Jabuka-kelj-limun, 222
Zeleni kaasti sokovi, Jagoda-banana-zelena salata, 222
Zeleni kaasti sokovi, Mango-jestivo samoniklo bilje, 222
Zeleni kaasti sokovi, nezdrava potreba za hranom i, 140-41
Zeleni kaasti sokovi, odnos voa i zelenja, 36
Zelenje, izmiksano, 31-33,140
Zelenje, neodoljiva potreba za, 34-35
Zelenje, potrebna koliina, 29,30
Zelenje, samoniklo, 77-78
Zelenje, stanina graa, 30-31
Zelenje, vanost, 29-30,140
Zelenje, vidi i Zeleni kaasti sokovi
Zelenje, Zelena juha sirove obitelji, 223

itarice, 67,107-114
itarice, jutarnje, 239
iva pizza, 230-31
ive pljeskavice, nemasna verzija, 228-29
270
K a z a l o
ive povrtne pljeskavice, 228
ivi preni krumpirii, 229
ivot, definicija, 51
ivot, gdje se nalazi, 52
ivot, pristup, 180-184
ivot, u odnosu nasmrt, 50-51
ivot, vanost u namirnicama, 50-52
vakanje, 31
271
0 autorici
Victoria Boutenko odrava predavanja o sirovoj hrani na Sveui-
litu South Oregon, a kao rezultat njenih uenja diljem svijeta su
nastale brojne zajednice ljudi koji jedu sirovu hranu. Victoria i
njezina obitelj ive na 100% sirovoj prehrani od 1994., i svo etve-
ro izlijeilo se od neizljeivih bolesti. Prelazak Victorijine obitelji
na sirovu prehranu opisan je u knjizi Raw Family (Sirova obitelj),
ali njezine najuspjenije knjige su Zeleno za zdravlje i 1712 koraka
do sirove hrane. Njeno dvoje djece napisalo je knjigu s izvrsnim
receptima od sirovih namirnica pod naslovom Eating without
Heating (Jesti bez zagrijavanja).
272