Sadraj

PRAVOPIS
6
1. Pisanje velikog i malog slova 7
1.1. Velikim slovom 7
1.2. Malim poetnim slovom 9
1.3. Pisanja rijei iz drugih jezika 1
2. !astavljeno i rastavljeno pisanje rijei 11
2.1. !lo"eni#e 11
2.2. Poluslo"eni#e 11
3. $eenini i pravopisni znakovi 12
KRATICE
17
GLAS
1%
1. &onetika i 'onologija 1%
1.1. (lasovne promjene 19
1.2. Podjela glasova 2)
1.3. *astanak glasova 2%
1.+. (ovorni organi 3
1.). (lasovi , -, d" i . 31
1.6. *aglasni sustav suvremenoga hrvatskog jezika 33
JEZINO IZRAAVANJE
3)
RIJE 36
1. /vor0a rijei 37
1.1. Pre'iksalna tvor0a +
1.2. !u'iksalna tvor0a +1
1.3. Pre'iksalno1su'iksalna tvor0a +2
1.+. !laganje +2
2
1.). !rastanje +3
1.6. Preo0raz0a +3
1.7. /vor0a slo"enih skra-eni#a ++
VRSTE RIJEI
+)
1. Promjenjive +6
1.1. 2meni#e +%
1.2. (lagoli )
3ondi#ional 2 )2
3ondi#ional 22 )3
(lagolski o0li#i ))
1. 4ednostavni glagolski o0li#i )6
1.1. 2n'initiv )6
1.2. 2mperativ )7
1.3. Prezent )%
1.+. 5orist 6
1.). 2mper'ekt 61
2. !lo"eni glagolski o0li#i 62
1.1. Per'ekt 62
1.2. Pluskvamper'ekt 63
1.3. &utur 2 6+
1.+. &utur 22 6)
1.3. Pridjevi 66
1.+. 6rojevi 6%
1.). 7amjeni#e 69
2. *epromjenjive 73
2.1. Prilozi 73
2.2. Prijedlozi 7+
2.3. Vezni#i 7+
2.+. 8skli#i 7+
3
2.). 9esti#e 7+
3. *aglasni#e i nenaglasni#e 7)
REENICA
76
1. $eeni#e po sastavu 77
1.1. 4ednostavna 77
1.2. !lo"ena 7%
1. 7avisno slo"ene reeni#e 7%
1.1. Predikatna reeni#a 79
1.2. !u0jektna reeni#a 79
1.3. :0jektna reeni#a 79
1.+. 5tri0utna reeni#a %
1.). Prilo"ne reeni#e %
2. *ezavisno slo"ene reeni#e %3
1.1. !astavne %3
1.2. $astavne %+
1.3. !uprotne %)
1.+. 2skljune ;izuzetne< %)
1.). 7akljune %)
1.). $eenini niz %)
2. =ijelovi reeni#e ;slu"0a rijei< %6
1.1. Predikat %6
1.2. :0jekt %6
1.3. Prilo"ne oznake %7
1.+. !u0jekt %7
1.). 5tri0ut %%
1.6. 5pozi#ija %%
3. 8pravni i neupravni govor %9
RJENIK
9
1. >eksem 9
+
2. !inonim 91
3. ?omonimi 91
+. 5ntonimi 92
). Vremenska raslojenost jezika 93
6. >eksik @na prijelazuA 93
7. Podruna raslojenost jezika 9+
%. &unk#ionalna raslojenost leksika 9+
JEZIK - RAZVITAK
96
KNJIEVNOTEORIJSKI POJMOVI
1)
PODJELA GLASOVA PO PROLASKU ZRANE STRUJE
19
)
Pravop!
1 Sustav odnosno skup pravila prema kojima se grafijski znakovi (slova) odreenoga jezika
biljee pri pisanju rijei i reenica
1 Pravopis mo"e 0itiB 'onoloCki, korijenski, etimoloCki ;mor'oloCki<
1 :snovna o0ilje"ja nekom pravopisu daje nain na koji se piCu pojedine rijei s o0zirom na
glasove koji ih sastavljaju, na njihove o0like i skupove rijei
1 !adaCnji pravopis je &:*:>:D3:1M:$&:>:D32
o FONOO!"# $ utemeljen je na glasovnom naelu, tj. tra"i da se isti 'onem ;glas< piCe
uvijek istim znakom ;slovom<
o "O%#&'NS"# $ pri pisanju pazi da se isti mor'em uvijek piCe istim slovima 0ez o0zira
Cto se u razliitim glasovnim okolinama razliito izgovara ;ne navode se glasovne
promjene<
Patka
razliito se izgovara i uje
patak
ro0ski 1 ropski (glasovna promjena)
hrvatska 1 hrva#ka
korijenski fonoloki
kod ku-e E kotku-e (nema glasovne promjene kod spojeva rijei)
korijenski
6
"#PISANJE VELIKOG I MALOG SLOVA
"#"# VELIKIM SLOVOM
( pi)u se rijei zbog isticanja* poasti* dodatnog znaenja+
,+,+,+ -%./ %#&'0 1 %'0'N#2#
1 svaka nova reeni#a nosi novu misao i piCe se velikim slovom
1 prva rije upravnog govora
Ne znam, slagao je Marko.
Puno vam vala , ka!e Petar, stvarno ste mi puno pomogli.
"vala# ka!e Petar.
nema zareza
$ko do%ete, ka!e Petar, pomo&i &ete mi.
1 ako je u oslovljavanju u pismu usklinik, sljede-a reeni#a poinje VP!, ako je zarez
M!
,+,+3+ %#&'0# #4 -O0/S5#
' (i, )i, (voj, )a, )i, )a E ako se u pismu o0ra-ate jednoj oso0i, tada se, iz
poCtovanja, piCe V!
Potovani gospodine ravnatelju. Molim )as
1 *azivi poglavara dr"ave, ako je 0ez vlastita imena, piCe se VP!
*olazi predsjednik Mesi&.
*olazi Predsjednik.
( zanimanja malim slovom *olazi ministar.
1 /itule
Njegovo )isoanstvo, Njezina +kselen,ija, )aa )isosti
1 akademik, doktor E M!
7
,+,+6+ ./S5#5/ #7'N/
o &ednolana
#mena (Pero, Marko, $ldo)
#mena ljudi prema pripadnosti narodu* kraju8 (*almatinka,
-ranin)
#mena boanstava i mitolo)ki9 bi:a (.og, /sus, 0ave, -iklop)
#mena ivotinja (.am1i, Pluton)
-osvojni pridjevi izvedeni od vlastiti9 imenica ((ov* (ev* (in)
(Mato 2 Matoev, 3ustav 2 3ustavov, $ldo 2 $ldov)
-rezimena ("orvat, .aldani, .rli& 4 Ma!urani&)
Nadimci (Miko, -iki, Miki, $m1i)
#mena naseljeni9 mjesta (5agre1, 6sijek)
#mena drava (7lovenija)
#mena kontinenata (+uropa, $zija, $frika)
#mena proizvoda ()egeta)
o .i)elana
svi se lanovi viCelanih imena ;osim veznika i prijedloga< piCu VP! kodB
Osobna imena ljudi i boanstava (Petar -reimir 8etvrti,
.la!ena *jevi,a Marija)
Naseljena mjesta (7lavonski .rod, "um na 7utli)
#mena drava (7jedinjene $merike *r!ave, $ustro ' 9garska,
:epu1lika "rvatska)
#mena kontinenata (7jeverna i 0u!na $merika)
u svim ostalim sluajevima se VP! piCe samo prvi lan, a od ostalih
lanova samo onaj koji je i sam vlastito ime, tj. koji 0i se i izvan naziva
;samostalno< pisao VP!
#mena ulica (9li,a kralja (omislava, ;rankopanska uli,a, 9li,a
kralja Petra -reimira /).)
#mena naselja (<vjetno naselje)
%
#mena trgova ((rg 1ana 0osipa 0elai&a, Ma!urani&ev trg)
#mena upanija (5agre1aka !upanija, 7isako 4 moslavaka
!upanija)
#mena gradski9 naselja ($uto,esta 5agre1'7plit)
#mena krajeva (5agorje, "rvatsko zagorje, *almatinska zagora,
/stra, *alma,ija)
#mena voda (7ava, 0adransko more, Plitvika jezera)
#mena planina (.jelolasi,a, )ele1it, Moslavaka gora,
5agre1aka gora)
#mena nizina (Panonska nizina)
#mena polja (=onjsko polje)
#mena blagdana (Nova godina, .lagdan 1la!ene djevi,e Marije)
#mena ustanova* organizacija* udruga (Ministarstvo
pravosu%a, 3radska knji!ni,a, 7veuilina knji!ni,a, )inogradska
1olni,a, 9druga 1ranitelja iz *omovinskog rata, 6snovna kola
/vana 3orana -ovai&a, 9iteljaska akademija (ili $kademija
ako se zna koja je))
#mena knjiga (Prie iz davnina, 8udnovate zgode egrta
"lapi&a)
#mena filmova (Na ru1u zakona, Mala sirena, Petar Pan,
5vjezdane staze)
#mena novina (0utarnji list, )eernji list, 3lo1us, 3lorija)
#mena nebeski9 tijela (Mars, Pluton, 9ran, Neptun, Mlijena
staza)

1.2. MALIM POETNIM SLOVOM PI$U SE %
o zanimanja, titule uz ime ;kralj 7vonimir<
o nazivi dru)tveni9 pokreta* povijesni9 dogaaja i razdoblja (op:i su pojmovi) i
umjetniki9 epo9a (ilirizam, umanizam, srednji vijek, devetnaesto stolje&e, renesansa,
romantizam<
1 ako se druCtveni pokreti o0ilje"avaju vremenski piCu se VP! ;Prvi svjetski
rat, !eljaka 0una<
>?@A. zavrio je *rugi svjetski rat.
9
8esto sam mislio na drugi svjetski rat.
o nazivi pripadnika pokreta, uenja, stranaka, klu0ova ;ilira#, 'ranjeva#, dinamova#,
hadezeova#<
o nazivi vjera ;islam, krC-anstvo, 0udizam, katolianstvoF<
o nazivi "ivotinjskih pasmina ;1ernardina,, kokerF<
o odnosni pridjevi na 'ski, 'ki,'ki, '&ki izvedeni od zemljopisnih imena i imena
stanovnika (rvatski, paki, gospi&kiF<
o osobna imena u slubi op:i9 imenica (naje):e mjerne jedinice i proizvodi) ;amper,
ford, mer,edesB)
"#&# PISANJA RIJEI IZ DRUGI' JEZIKA

PRILAGODBA POSUENICA E posu.eni#e se prilago.avaju hrvatskom jeziku na
gra'ijskoj, pravopisnoj, 'onoloCkoj, mor'oloCkoj, semantikoj razini
$24G92 !/$5*:( P:=$24G/>5
!/$5*G $24G92 P:!8HG*2IG
;#ool<
/8H2IG P$2>5(:HG*2IG 8!V:4G*2IG
;0ajt< ;re'eren#ija< ;Ce-er<
Posuenice se s o1zirom na uklopljenost u rvatski jezini sustav dijele naC
o /8H2IG E posu.eni#e koje su pravopisno prilago.ene hrvatskom glasovnom
sustavu, ali sadr"avaju neka svojstva izvornog jezika nesvojstvena hrvatskom
jeziku ;1i,ikl, fajl, lift, sakD, 1ife, roza, drap, lila<
o P$2>5(:HG*2IG E posu.eni#e koje su naglasno, glasovno i sklonid0eno
prilago.ene hrvatskom jeziku ;1it, ,entar, ip, kursor, printer, sida<
1
o 8!V:4G*2IG E rijei koje su tako potpuno uklopljene u hrvatski jezik da se ne
razlikuju od izvornih hrvatskih rijei ;e&er, lopta, krevet, unka, odlian,
aktuelan, ofenziva<
(ea 4 (eji, Mario 4 Mariju, $ndre 4 $ndreju
2.SASTAVLJENO I RASTAVLJENO
PISANJE RIJEI
Pogledat &u te u oi. Pogledat &u te uoiB
!vaka rije se piCe odvojeno
!pajanje je dozvoljeno samo ako do0ijemo novo znaenje
(o sam rijeio usput. (o sam naao uz put.
(#"#SLOENICE
auto,esta
aero, auto, eko
uvijek se pi)u zajedno
aeromiting
autokola
kemo1oja

(#(#POLUSLOENICE
PiCu se sa spojni#om ;E<
rak'rana (rak'rane)
ne sklanja se

svaka rije sadrava svoj
naglasak
/nternet'strani,a (ili
internetska strani,a 4 uvijek je
bolje z!ijeni"i ovi!
iz#zo!$$$)
11
&#REENINI I PRAVOPISNI
ZNAKOVI
%'0'N#0N# ( slu"e za rastavljanje teksta reeni#e i njezinih dijelova ;zadatak im je
ponajprije u tome da se zna kako napisano tre0a razumjeti<
+* ;* <* 8* ** =* >* (%c#"ic&) $%s'ojnic)& ?%'olunvo(nici)
-%/.O-#SN# 1 slu"e za razumijevanje kako Cto tre0a proitati
+* ** ( %c#"ic)& $%s'ojnic)
&#"# TOKA )#*
o kao reenini znak
stavlja se na kraju reenice
Marko ide u umu.
o ko '#vo'isni znk
upotrebljavamo pri pisanju kratica npr. , tj. , itd.
pri pisanju inicijala imena i prezimena Pavao Pavlii& P.P.
pri pisanju redni9 brojeva i godina prvi >., sedmi E., >???., FGGA.,
FGGA.HFGGI., A.'I.
&#(# ZAREZ )+*
o ko #e)eni)ni znk
upotrebljavamo ga pri nizanju
Mama je kupila gro!%e, ja1uke, kruke i ljive.
odjeljuje dijelove koji se niu
12
o suprotne reenice
nema zareza
kada se veznik nego nadovezuje na komparativ
0esi li danas pametniji nego juer.
2spred nego i ve- kada u prvoj reeni#i dolazi *e samo
Ne samo da je lijep i pametan nego i B..
o zakljune reenice 9 autu sam, a mama je u du&anu. (9 autu sam.
Mama je u du&anu.<
o iskljune reenice
nominativ i vokativ su neovisni padei i mogu funkcionirati kao samostalna
reenica
atribut i apozicija se ne odvajaju zarezom* osim
Mato =ovrak, rvatski knji!evnik (inverzija)
6sim u reeni,ama koje imaju veznike i, pa, te, ni, niti, ili +
9it &u ili &u do1iti jedan.
o ko '#vo'isni znk
glavni brojevi od decimalni9 jedinica J, FA min
&#&# TROTOJE ),*
o njime oznaavamo izostavljanje dijela teksta* prekid nabrajanja* isprekidan govor
(stanke u govoru)* nezavr)enost misli
.ilo je to moje prvo 1jegunstvo te vrsti (B)
7lavona, lju1i tu svoju rastovu umu nadasveKB
.io sam uC 5agre1u, 6sijeku, PuliB
13
&#-# CRTICA )-*
o ko #e)eni)ni znk
odjeljuje umetnute dijelove reenice
)idi majka ' sve kroz suze ' da joj je sin 1lijed i nesretan.
oznauje upravni govor i zamjenjuje navodnike
Lto imaM ' upita Marko. 2 ' Lto imaM ' upita Marko.
oznauje due stanke ili izostavljeni tekst
8ekam, ekam ' a on se ne pojavljuje.
o ko '#vo'isni znk
zamjenjuje prijedlog @O izmeu brojeva
=jetovat &u na moru >G ' >A dana. (=jetovat &u na moru od >G do >A dana.)
/van Ma!urani& (>J>@. ' >J?G.) veliki je rvatski pjesnik.
oznauje udaljenost izmeu mjesta* tj+ Odreuje smjer kretanja
9daljenost 5agre1 ' )ara!din iznosi EG km.
odjeljuje dva udruena naziva ili imena
9takmi,a *inamo ' "ajduk
/zalo je etvrto izdanje "rvatskoga pravopisa .a1i& ' ;inka ' Mogu.
&#.# TOKA SA ZAREZOM )/*
o ne)to izrazitije od zareza odjeljuje jedan dio teksta od drugoga
3dje kojega 7un,e o1orilo, tu se pod njim i gli1 otvorioK u gli1 pada, a gli1 se
otvaraK gdje je stajao, tu mu gro1 nastao.
o upotrebljava se u nabrajanju reenica ili reenini9 dijelova koji poinju malim
slovom
o (lagolski o0li#iB
1+
vremena> prezent, per'ekt, imper'ekt, aorist, pluskvamper'ekt, 'utur prvi, 'utur
drugi
naini> FFF..
&#0# IZOSTAVNIK ILI APOSTRO1 )2*
o zamjenjuje izostavljeno slovo u rijei
$lN tu!na B
Lta se ima vie re&N
3.7. ZAGRADA ) ) *+ 3 4+ 5 6+ 7 8 *
o ko #e)eni)ni znk
odjeljuje od ostaloga teksta dio koji je manje vaan
"rvatski narodB to smo svi mi. (M. -rle!a)
o ko '#vo'isni znk
slui kao skra:eno oznaivanje dvostruki9 likova rijei i oblika reenica
,rk(a)va 4 ,rkava
s(a) O s i sa
&#9# NAVODNICI ): ;+ < =*
o oznauju upravni govor i navode (doslovno navoenje neiji9 rijei)
:ekao jeC /ma "rvoje jo jedan.
o0jaCnjenje upravni govor
o 8mjesto navodni#ima, u tiskanom tekstu upravni govor oznauje se uglavnom #rti#om.
:ekao jeC ' /ma "rvoje jo jedan.
Posjetili smo -o1ilju glavu. Postili smo restoran -o1ilja glava.
1)

&#># UPITNIK )?*
o stavljamo ga na kraju upitne reenice
-ada si iao na putM 5atoM
&#"@#USKLINIK )A*
o stavljamo ga na kraju uskline reenice
Mama, nemoj me tu&i# Pazi# Nemoj#
o koristi se u imperativu i optativu
&#""#SPOJNICA )B*
5a4gre1, !en4a, AG4godinji,a, AG4i (u tiskanom obliku pi)u se bez razmaka<<<)
PLEONA*+I djeji kinder1et oko AG4ak
16
KraCDE
o P$2(:=*G E koje mi piCemo, kako "elimo
o !/5>*G
Obine $ piCu se malim poetnim slovom i sa tokom na kraju
t., g., v., o. g., m. r., i dr., npr., itd., tj., jd. (jednina), mn., g. ili gosp.

kod g%a i g%i,a nema toke
Sloene (sastavljene)
6snovna kola 0ure -atelana 6L 0ure -atelana
"rvatsko narodno kazalite "N-
"rvatska televizija "() ("(),a)
Narodni magazin Nama (normalna deklina,ija)
-/4#<<<<
#nicijali imena ljudi
$ldo .aldani A - B - -#!1 S' S 5O0"O7
o Od kratica razlikujemo znakove<<<<< 5o su meunarodno pri9va:ene oznake mjerni9
jedinica* kemijski9 elemenata* novani9 jedinica* imena drava* strana svijeta* struni9
termina i slini znakovi+ 0itaju se kao puna rije+
17
m 4 metar, kg 4 kilogram, $ 4 amper, +9: 4 euro, ":- 4 rvatska kuna, <" 4 Lvi,arska, 7
4 su1jekt, N ' sjever
GFa!
o 9rvatski jezik ima 63 glasa E a, 1, ,, , &, d, d!, %, e, f, g, , i, j, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, , t, u,
v, z, !, te glasove P i Qe
o slogotvorno J nosi naglasak ;prst, krv<
o Ke ;jat< 1 #vijet ;#vit, #vet< E jednoslo"na rije
1 svijet
o .e(noslovi suB a, 1, ,, , &, d, %, e, f, g, , i, j, k, l, m, n, o, p, r, s, , t, u , v, z, !
o Dvoslovi suB d", lj, nj. ;piCu se uz pomo- dvaju slova za jedan glas<
o SO.O je pisani znak za glas . (slovo pi)emo* glas izgovaramo) P'r'i''a't'i
1. FONETIKA I FONOLOGIJA
o 4nanstvene discipline koje se bave glasom
FON'5#"/ $ artikulacijsko(akustina svojstva (izgovor i kako zvue)
FONOOA#&/ $ kako ti glasovi funkcioniraju u pismu* govoru
o FON'7# $ najmanje jezine jedinice koje nemaju svoje znaenje* ali imaju razlikovnu
ulogu
v Ru Rk 'R u Rk m Ru Rk
L
'onem
1%
"#"# GLASOVNE PROMJENE
,+,+,+ &O5/2#&/ ( &otacija je stapanje nenepanika s glasom j u nepanik.
grana (a) S je O granje
ne'l"li
'l"l
c/j0) kli,ati'kliem (kli,Sjem)
(/j0 mladTmla% (mladSji)
1/j02 1lag'1la!i (1lagSji)
3/j04 ti ' tii (ti Sji)K maati'maem (maSjem)
k/j0) jak'jai (jakSji)
l/j0lj sol'solju (solSju)
n/j0nj tanak' tanji (tanSji)
s/j04 pisati' piem (pisSjem)
"/j05 smrt'smr&u (smrtSju)
z/j02 1rz'1r!i (1rzSji)
o /ko imamo p, 0, m, v, ' M j N l ;epentetsko<
gr! S je O grmlje
palubSje O palu1lje
,+,+3+ S#B#%/#4/2#&/
k& 1& 3 ispred i u c& z& s majka E majci
k 1 3 c " ( s z l n
) 2 4 ) 5 4 2 lj nj
19
o Sibil#izcij je 1lsovn '#o!jen '#i kojoj se jedreni,i k, g, & u neki!
oblici! #ije)i ispred i !ijenjju s c&z&s %sibiln"i)-
k, g, S i T ,, z, s
(majka ' maj,i, junak ' juna,i, krag ' krazi, pe,i, te,i, lezi, zapu ' zapusi)
=ika 4 =i,i
$merika 4 $meri,i
O@S51-/N&' kod etnika<<<<
7pli&anka 4 7pli&anki
5agrepanka 4 5agrepanki
zeko 4 zeke (3)
,+,+6+ -//5/#4/2#&/
o Glsovn '#o!jen u kojoj se je(#enici k, g, is'#e( e, i ili nepostojanog a u
neki! oblici! #ije)i !ijenjju s 'l"li! ,!,.
o -onekad se palatalizira i # ispred samoglasnika e i i.
k, g, h u , ", C
(junak ' junae, du ' due, mjese, ' mjesee, pti,a ' ptii,a, ze, '
zee, reko ' ree, rak ' rai&)
,+,+C+ N'-OS5O&/NO a
o Neke #ije)i iz!eu (v k#jnj su1lsnik i!ju s!o1lsnik koji ne (olzi
u svi! oblici! "e #ije)i ' se "kvo nziv ne'os"ojno -
(momk ' momka ' momka, daska ' daska, sestra ' sestra, do1r ' do1ri,
sitn ' sitni, topo ' topli, nikakv ' nikakvi, radostn ' radosni)
,+,+D+ N'-OS5O&/NO e
o Nek kjkvsk !jesn i!en i '#ezi!en iz!eu (v z(nj su1lsnik
i!ju s!o1lsnik e koji 'os"oji s!o u neki! oblici! is"e #ije)i ' se "kvo
e zove
2
(.ele, ' .el,a, 8akove, ' 8akov,a, )ra1e, ' )rap,a, )r1ove, ' )r1ov,a,
(uelj ' (ulja, /vane, ' /van,a). Ako se us"lilo u jezi)noj '#ksi !o2e bi"i
i 'os"ojno ko n '#- +)ek6+)ek& *ebec6*ebec-
1.1.6. 17'5N15O l
o ko je n k#ju osnove b& '& !& v
glu' S ji O glu'lji gib S ji O giblji !iv S ji O !ivlji ;k od jota#ije<
,+,+E+ 4/7&'N/ l F o
o 7oklizcij je z!jenjivnje l s o n k#ju slo1 i n k#ju #ije)i-
(itao'itala, mislila,'mislio,a, an%eo'an%ela, seo1a'seliti)
Alagolski pridjevi inil/o 8 inio
#menice m+ roda u N jednine donosilc
N donosilc donosioci
G donosioc donosilc
D donosiocu
,+,+G+ '-'N5'4/
o E'en"ez je 'ojv k( se iz!eu usneni3 su1lsnik 1, p, m, v i 1ls j
u!e5e su1lsnik l koji se on( s 1lso! j s"' u lj- Ovko u!e"nu"o l zove se
epentetsko l& cijel '#o!jen se z'#vo s!"# jo"cijo!-
gro1Sje T gro1lje, glupSjiT gluplji, grmSjeT grmlje, zdravSjeT
zdravlje
,+,+H+ N/.'4/" (pokretni samoglasnik)
o ne !ijenj zn)enje #ije)i& !o2e i ne !o# bi"i %1eni"iv& ("iv i lok"iv) ,& u& e
studenog 2 studenog
njim 2 njime
rvatskog 2 rvatskog
navezak se ne mora pisati <<<<
21
o OB/.'4NO -#S/N&' N/.'S"/
prijedlozi s i sa s etkom s mnom
k i ka k meni k 1radu, k klupi
prijedlozi nad, pod, uz ispred zamjeniki9 enklitika njoj, joj, njega, nj,
mene
nad nj uz se
prijedlog koji zavr)ava na d
na( mnom, po( mnom
,+,+,I+ &'@N/0'N&' S1A/SN#"/ -O 4.10NOS5#
o 9( se nu (v su1lsnik #zli)i" 'o zvu)nos"i je(n 'ok#j (#u1o1&
#(i lk4e1 iz1ovo# izje(n)uju se "ko ( ob 'os"ju ili zvu)ni %z) ili
bezvu)ni %b)-
5 S . O ..
. S 5O 55
5ko se zajedno na.u dva Cumnika od kojih je prvi zvuan, a drugi
0ezvuan, prvi se Cumnik zamjenjuje sa svojim 0ezvunim parnjakom
vra1a,T vra1,aT vrap,a 1Tp z1T11
gladakTgladkaTglatka dTt
drugiTdrugijiTdrukiji gTk
te!ak T te!ka T teka !T
5ko se zajedno na.u dva Cumnika od kojih je prvi 0ezvuan, a drugi
zvuan, prvi se zamjenjuje sa svojim zvunim parnjakom.
svat T svat1a T svad1a tTd 1zTzz
svjedoiti T svjedo1a T svjedod!1a Td!
*7U:NI B D G * ; 6 6 6 D;
BE*7U:N
I
P < 9 S = > ? C : @
bezvunici ;M ', h, < Patki#a se Ce-e.
22

,+,+,,+ &'@N/0'N&' S1A/SN#"/ -O 7&'S51 5.O%B'
o -o mjestu tvorbe jednae se suglasnici s, z, , n i to po sljede:im pravilimaC
glas s ispred glasova , - lj, nj zamjenjuje se sa C
1ijesan T 1jesnji T 1jenji
nositi T nosnja T nonja
glas z ispred glasova ., d", lj, nj zamjenjuje se sa "
kazniti T kaznjiv T ka2njiv
paziti T paznja T pa2nja
kad se glas n nae pred glasovima 0 ili p zamjenjuje se glasom m
stan1eni T stam1eni
preran1en T preram1en
zelen1a& T zelem1a&
suglasnik n kojim zavr)ava prefiks ili prvi lan sloenice ne
zamjenjuje se sa m jedan S put 2 jedanput
kad se glas s, z, h nae ispred C, ", , - ;palatala< J palatati
mjei&, ora3 S )i& Oora4i&, tr1ui&
,+,+,3+ -%#&'A/S
o zamjenjivanje samoglasnika o iza palatala* )t* d
, &, d!, %, , !, lj, nj, t, !d S o O e
mu2 / o 8 mu!em
23
ru4" S o O rutem
ODS<UPAN.A
Sloenice sa spojnikom o
7rednjonepani, srednjovjekovni, srednjokolski
#nstrumental jednine
#menica m+ r+ koja se sastoji od > ili F sloga* a u slogu
imaju samoglasnik e
.e 4 .eom pade! 4 pade!om
+ rod
velja 4 veljom kupelja 4 kupeljom
posuenice
1ed! 4 1ed!om imid! 4 imid!om
,+,+,6+ /5'%N/2#&/ #&'K &'
o pravila o kra-enju i duljenju korijenskog sloga
"orijenski se slog krati>
u mnoinskim oblicima jednosloni9 imenica mu)kog roda (svijet '
svjetovi, 1rijeg ' 1rjegovi, ali se pie lijek ' lijekovi, 1rijest '1rijestovi)
u imenica s nejednakim brojem slogova (vrijeme ' vremena ' vrjemena,
tijelo ' tjelesa, dijete ' djeteta)
u oblicima s tri uzastopna duga sloga (pripovijetka ' pripovjedaka,
popijevka ' popjevaka)
u komparativu i superlativu pridjeva (lijep ' ljepi, vrijedan 'vrjedniji,
trijezan ' trjezniji, 1ijedan ' 1jedniji)
u prednaglasnom poloaju (1ijel ' 1jelina, ,ijel ' ,jelovit)
u imenica i pridjeva izvedeni9 iz glagola (lijepiti ' ljepilo ' ljepljiv,
rijeiti ' rjeiv, dijeliti ' djelid1a, odijeliti ' odjel)
2+
u zbirnim imenicama na (ad (zvijer ' zvjerad, !drije1e ' !drje1ad ili
!dre1ad)
u izvedenicama na (ar* (ak (,vije&e ' ,vje&ar, lijevi ' ljevak)
u deminutiva na (i:* (i:* (ica* (ica (mije ' mjei&, korijen 'korjeni&,
zvijezda ' zvjezdi,a, ,ijev ' ,jevi,a)
u augmentativa (,ijev ' ,jevina, mije ' mjeina, svijet ' svjetina)
u pridjeva na (ast* (at* (it (,ijev ' ,jevast, 1ijel ' 1jelkast, rije ' rjeit)
u sloenim pridjevima (dug S vijek T dugovjek, skupe ,ijene T
skupo,jen)
o "orijenski se slog ne krati>
u dugoj mnoini imenica (1rijest T 1rijestovi)
u glagola izvedeni9 iz imenica i pridjeva (lijek T lijeiti, grije T
grijeiti, snijeg T snije!iti)
u zbirni9 imenica na (je (,vijet T ,vije&e, trijeska T trije&e)
u imenica na (ost izvedeni9 iz pridjeva (lijen T lijenost, ,ijel T ,ijelost,
vrijedan T vrijednost)
u deminutiva na (ce* (ak* (ka (odijelo T odijel,e, !drijelo T !drijel,e,
grije T grijeak)
u posvojni9 pridjeva na (ov* (ev* (in (pijetao T pijetlov, slijepa, T
slijepev, zvijezda T zvijezdin)
u glagolskom pridjevu trpnom (en (povrijediti T povrije%en)
o @o duljenja skupa (je dolazi>
pri promjeni glagolskog vida (nasje&i T nasije,ati, dogorjeti T
dogorijevati)
prefiks pre( pri izvoenju imenica iz glagola prelazi u prije( (prepisati
T prijepis, prelaziti T prijelaz, predlo!iti T prijedlog)
"#(# PODJELA GLASOVA
o Pri stvaranju glasova govorni su organi u razliitim polo"ajima, a zranoj struji koja
izlazi iz plu-a. Prolaz je otvoren ili zatvoren ;djelomino ili potpuno<.
2)
o Prema tome se glasovi dijele naB
otvornike ;prolaz je zranoj struji slo0odan od plu-a do usne Cupljine<
zatvornike ;prolaz je zranoj struji djelomino ili potpuno zatvoren<
1.2.1. O5.O%N#2# (samoglasnici* vokali)
o *astaju tako da zrana struja slo0odno prolazi izme.u govornih organa, a
glasni#e pri tome trepere stvaraju-i ton. 3onano o0likovanje glasa ovisi o
polo"aju jezika u usnoj Cupljini i nainu o0likovanja usnenog otvora.
o Otvornici su>
jednostavni (monofoni) a, e, i, o, u
slo!eni (dvoglasi, diftonzi) ie
o -o mjestu tvorbe dijele se na B
prednje ;i, e<
srednji ;a<
stra"nji ;o, u<
o -o nainu tvorbe na B
visoke ;najzatvorenije< i, u
srednje e, o
niski ;najotvoreniji< a
P$G=*42 !$G=*42 !/$5O*42
V2!:32 i u
!$G=*42 e o
*2!32 a
1.2.2. 4/5.O%N#2# (suglasnici* konsonanti)
26
o 7atvorni#i nastaju tako da govorni organi zatvaraju prolaz zranoj struji i to
potpuno ili djelomino. =ijele se ovisno oB mjestu tvor0e, nainu tvor0e i
treperenju glasni#a.
o *"vo#nici suA
zvonanici ;poluotvorni#i, sonanti< nastaju tako da se pri0li"avanjem ili
ak dodirivanjem nekih govornih organa zranoj struji suzi i djelomino
zatvori prolaz, a pri njihovoj tvor0i glasni#e trepere. 70og malog zatvora
ti glasovi su ujni, zvonki. (j, l, lj, m, n, nj, r,v)
)umnici nastaju tako da se dodirivanjem govornih organa zranoj struji
potpuno zatvori prolaz ili se ostavi tjesna# ;prolaz< kroz koji se zrana
struja tare. (1, d, g, p, t, k, s, , z, !, f, , ,, , &, d!, %)
o Po !jes"u "vo#be z"vo#nike (ijeli!o nA
1snenici (labijali)
dvousneni (bilabijalni) 1 p, 0, m ;o0je usne me.uso0nim
dodirom o0likuju glas<
zubnousneni (labiodentalni) 1 ', v ;glas se o0likuju dodirom
donje usne i gornjih zu0i<
4ubno(desniki (dentali)
zubnici (dentali) 1 t, d, n, #, z, s ;nastaju tako da vrh jezika
dodiruje samo zu0e<
desnici (alveolari) 1 r, l ;vrh jezika dodiruje desni i o0likuje glas<
Nepanici (tvrdonepanici* palatali)
prednepanici 1 , d", C, " ;jezik istovremeno dodiruje desni i
tvrdo nep#e<
pravi nepanici 1 -, ., nj, lj, j ;jezik dodiruje samo tvrdo nep#e<
&edrenici (mekonepanici* velari) 1 k, g, h ;djelomini ili potpuni dodir
jezika i mekog nep#a<
27
o -rema nainu tvorbe zatvornike dijelimo na >
4vonanici se prema nainu tvor0e dijele naB
nosne (nazalne) 1 m, n, nj ;nastaju tako Cto zrana struja slo0odno
prolazi kroz nos jer joj jezik 0lokira put u usnu Cupljinu<
usnene 1 v, j, l, lj, r
>. protonike (likvide) ' r,l, lj F. pri1li!nike ' j, v
' 1oni,i (laterali) ' l, lj
' treptajnik (vi1rant) ' r
"#&#NASTANAK GLASOVA
o Bonici ;l, lj< nastaju tako Cto jezik dodiruje svod usne Cupljine, a sa strane ostaje otvor
kroz koji protjee zrana struja. Pri tvor0i treptajnika ;r< vrh jezika nekoliko puta trepne
pri dodiru desni. Pri izgovoru glasa j prednji se dio jezika podi"e prema nep#u
ostavljaju-i uzak prolaz. Pri izgovoru glasa v gornji zu0i dodiruju usne.<
o !umnici su prema nainu tvor0e B
zapornici (praskavci* okluzivi) ;0, d, g, p, t, k<
*astaju tako da se govorni organi potpuno spoje i kratkotrajno zatvore prolaz
zranoj struji, a kad se prolaz oslo0odi, naglo pro0ijanje zrane struje stvara
prasak.
tjesnanici (strujnici* frikativi) ;s, C, z, ", ', v<
3od nastajanja tih glasova govorni organi se tako pri0li"e da nastaje mali tjesna#
kroz koji se zrana struja tare
slivenici (afrikate) ;#, , -, d", .<
*astaju tako da govorni organi najprije zatvore prolaz zranoj struji, a kad ga
zrana struja pro0ije na istom se mjestu stvara tjesna#. !liveni su od dvaju
artikula#ijskih pokreta.
2%
29
"#-# GOVORNI ORGANI )POKRETNI I NEPOKRETNI+ GRAGA I
1UNKCIJA *
o (ovorni organi su svi oni organi koji slu"e za proizvodnju glasova.
o /o suB
plu:a ;dio diCnog sustava koja slu"e za stvaranje zrane struje<
du)nik ;hrskavina #ijev koja vodi zrak od plu-nih krila do "drijela<
grkljan ;gornji dio duCnika koji slu"i za stavarnje glasova<
jezik ;vrlo pokretljivi mesnati organ koji se sastoji od vrha, prethr0ata, hr0ata i
korijena<
usne ;dva pokretna organa koja ine predvorje usne Cupljine<
zubi ;gornji i donji koji se pokre-u zajedno s donjom ili gornjom eljusti<
desni ;z0razdani dio iza zu0a, tj. dio izme.u gornjih sjekuti-a i nep#a<
nepce ;tvrdi, koCtani dio kojim je nadsvo.ene usna Cupljina, a ujedno je i
najuzdignutiji dio gornje eljustiP iza njega je meko nep#e nazvano jedro, meki
pokretni dio<
resi#a ;mali ovjeCeni zavrCetak mekog nep#a koji zatvara ili otvara zraku
put kroz nos ili usnu Cupljinu<
glasnice ;dva na0ora kojima se duCnik su"ava u me.uglasniki prolaz<
drijelo ;Cupljina ome.ena spletom miCi-a koji svojim stezanjem su"avaju i
skra-uju , a opuCtanjem Cire i produljuju tu Cupljinu<
o *epokretni govorni organi su B gornja eljust sa zu0ima, desnima i nep#em, a ostali
pokretni ostvaruju razliiti stupanj pominosti pri o0likovanju glasova.
o (las se tvori izdisajem zrane struje iz plu-a koja prolazi kroz duCnik, grkljan s
glasni#ama. 5ko su glasni#e prilikom prolaza zrane struje rastvorene i miruju, nastaju
0ezvuni glasovi, a ako su lagano z0li"ene i napete, zrak koji prolazi uzrokuje njihovo
treperenje pa se o0likuju zvuni glasovi. 7rana struja nakon toga dolazi u grlo i "drijelo
koje vodi u usnu i nosnu Cupljinu. !voj konani o0lik glas do0iva uz pomo- ostalih
govornih organa.
3
"#.#GLASOVI + H+ D+ G
o tipina mjesta, ortogra'ski i ortoepski pro0lemi
o (lasovi i - su dva razliita 'onema Cto znai da suprotstavljeni jedan drugomu,
sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei.
guak (gusinjak) gu&ak (gusti)
mlaenje (od mlaiti) mla&enje (od mlatiti)
spavai,a (!ena koja spava) spava&i,a (koulja za spavanje)
posjeen (od posje&i) posje&en (od posjetiti)
o Pri izgovoru glasa vrh jezika se uzdi"e i prislanja uz desni, a usne se ispupuju i
zao0ljuju. Pri izgovoru glasa - vrh jezika se opre o donje zu0e, srednji dio jezika
prislanja uz prednje nep#e, a usne razvlae, ola0avljuju.
>one! : (olzi A
u rijeima kojima postanak nije vidljiv (1ava, juer, gr, pela)
u svim izvedeni,ama i pade!ima ostaje
u izvedenicama i oblicima prema osnovnom k* c (vuk T vuji, znak T
znaiti, stri, T striev, mi,ati T miem, ze, U zeev)
iznimke trije&e, lije&e
u sufiksima na (a* (aa* (jaa* (iar* (i:* (ica* (ina* (e (1era,
sjevernjaa, alkooliar, kameni&, ,jevi,a, djevoje)
u kajkavskim vlastitim imenima (.edekovina, 8rnomere,, Pantovak)
u slavenskim prezimenima (=av Nikolajevi, Mikloi, 0uri)
>one! @ (olziA
u rijeima u kojima postanak nije vidljiv %1e&ar, &elav, &ud, du&an, k&i,
mo&, no&)
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom t i (smrt T smr&u, 1rat
T 1ra&a, pamtiti T pam&enje, sme% T sme&kast, le%a T nale&ke)
u sufiksima (i:* (o:a* (a:i* (:i %ko!(i&, slje'o&a, 4iva&i& 1le(ju&i)
umjesto ako se provodi jednaenje po zvunosti (sme% T sme&kast)
u infinitivu i&i, na&i, re&i, mo&i
31
>one! D; %zvu)ni '#njk bezvu)no1 ))
na mjestu ispred zvunog b (jednaiti T jednad!1a, uiti T ud!1enik,
naruiti T narud!1a)
u rijeima sa sufiksom (dija i izvedenicama od nji9 (galamd!ija,
aljivd!ija)
u rijeima kojima postanak nije vidljiv %u1lvno! "uice iz "u#sko1 i
en1lesko1 jezik) (d!emper, pid!ama, patlid!an, d!ez, d!ungla, d!ip,
amid!a, d!a1a)
>one! %zvu)ni je '#njk 1ls 5)
u oblicima i izvedenicama na mjestu osnovnog d (glad T gla%u, grad
T gra%anin, vidjeti T vi%en, mlad T mla%i)
dolazi u rijeima kojima postanak nije vidljiv (an%eo, %ak, %avao,
eva%elje, oru%e, me%a)
SOA je najmanji dio rijei koji se moe samostalno izgovoriti. 8 svakom slogu je jedan
!5M:(>5!*23 ;a, e, i, o, u, r<
ne'strp'ljiv, prst
o -rema broju slogova rijei mogu biti>
je(noslo2ne $ prst, kuk, 0rk, kraj, sad
(voslo2ne , mama, ruka, more, dati
"#oslo2ne , maslina, rukama, ploviti, 0je"ati
vi4eslo2ne , podignuti, samoglasnik, reeni#a
32
,+L+ NAGLASNI SUSTAV SUVREMENOGA 'RVATSKOG JEZIKA
;pravila naglaCavanja, znakovlje, prepoznavanje naglasaka, zanaglasna du"ina<
o *aglasak je isti#anje sloga jainom i visinom glasa. *aglasne jedini#e suB jaina glasa, kretanje
tona i du"ina izgovora. *ositelj naglaska je samoglasnik ili slogotvorno r.
o 8 hrvatskome knji"evnom jeziku razlikujemo etiri naglaskaB
kratkosilazni ;ri0a< silazni uzlazni
kratkouzlazni ;noga<
dugosilazni ;majka< dugi
dugouzlazni ;ruka<
kratki
o -ravila o naglascima>
naglasak mo"e stajati na svim slogovima osim zadnjeg
na prvom slogu mogu stajati sva etiri naglaska ;istina, potok, more, luka<
na unutarnjim slogovima ;kod troslo"nih i viCeslo"nih rijei< stoje samo uzlazni
naglas#i ;visina, prijateljstvo<
u jednoslonim rijeima stoje samo silazni naglas#i ;grad, ma<
zanaglasna du"ina nalazi se uvijek iza sloga s naglaskom ;dragB, zveC<
o *enaglaCeni slogovi razlikuju se samo po du"ini ;trajanju izgovora< pa mogu 0iti dugi ili kratki.
o =ugi slog o0ilje"avamo #rti#om iznad dugog samoglasnika, koju zovemo zanaglasna duina+
o : zanaglasnoj du"ini ponekad ovisi i znaenje rijei. $edovito se javlja u genitivu mno"ine
; junakQ, "enQ, selQ<, u prezentu ;nosRm, nosRC<, u odre.enom o0liku pridjeva ;do0rR, do0rSga<.
o *eke rijei nemaju svoj naglasak pa se zovu nenagla)ene rijei ;nenaglasni#e ili klitike).
o -roklitike ;prednaglasni#e< su rijei 0ez naglaska koje se nalaze ispred naglaCenih rijei i s
njima tvore jednu naglasnu #jelinu ; prijedlozi, vezni#i i nijeni#a ne<.
o Ponekad naglasak prelazi na proklitiku.
od ku&e, do kole, uz prugu, na tom, a zimi, i 1latnjavo T itaju se zajedno
o 'nklitike ;zanaglasni#e< su rijei 0ez svoga naglaska koje se nalaze iza naglaCenih rijei.
*ikada nisu naglaCene.
nenagla)eni oblici glagola biti i 9tjeti
U V
WW W
33
1 nenagl. prez. po. gl. 0iti ' sam, si, je, smo, ste, su
1 nenagl. prez. po. gl. htjeti ' &u, &e, &e, &emo, &ete, &e
1 nenagl. aor. po. gl. 0iti ' 1i, 1i, 1i, 1ismo, 1iste, 1i
zamjenike
1 ( 1 me, te, ga, je, nas, vas, iK se
1 = 1 mi, ti, mu, joj, nam, vam, imK si
1 5 1 me, te, gaH nj, jeH ju, nas, vas, iK se
upitna estica li
3+
JEIJKo
IraavaKjE
va"no je u ni"im razredima
uenje jezika povezano je s pozitivnom okolinom
polaskom u Ckolu T standardni jezik
temeljna zada:a T uenje jezika u 'unk#iji ;razliitim komunika#ijskim situa#ijama<
jezino djelovanje T sluCanje, govorenje, itanje i pisanje, izra"avanje, jezik, medijska kultura
va"no je uiti komunika#ijsku gramatiku
uspje)na nastava jezinog izraavanja pretpostavlja>
o primjenu osnovnih jezikoslovnih teorija, psiholingvistikih i didaktikih preo0likovanja
za potre0e pro#esa ranojezinog uenja
o usvajanje gramatikih, leksikih, pravogovornih i pravopisnih, te stilskih normi
hrvatskog jezika nu"nih za uspjeCnu usmenu i pisanu komunika#iju
o razvijanje jezinih djelatnosti sluCanja, govorenja, itanja i pisanja, te osposo0ljavanje
uenika za govorno i pisano sporazumijevanje u svakodnevnim situa#ijama
o proCirivanje i usvajanje leksikoga korpusa hrvatskoga jezika
o spoznavanje i usvajanje 'unk#ije rijei u razliitim priop-ajnim sredstvima i
'unk#ionalnim stilovima
o poti#anje stvaralakog izra"avanja na govorima svih triju hrvatskih narjeja ili
individualnih hrvatskih idioma
o razvoj kognitivnih sposo0nosti i logikog zakljuivanja
o razvoj per#eptivnih sposo0nosti
o poti#anje pozitivnog stava prema materinjskom jeziku, te lju0av prema knjizi i
knji"evnom stvaralaCtvu kao umjetnosti rijei
3)
RjEJ
7O%FOOA#&/ ;od gr. morphe 1 o0lik, logos1 rije< je dio gramatike koja prouava vrste
rijei i njihove o0like odnosno jedini#e manje od rijei koje imaju svoje znaenje.
7O%F'7 je najmanja jedini#a jezika koja ima svoje znaenje.
9 rijei moli'm, jedini,a m ima svoje znaenje i to tri znaenjaC znaenje prvo li,e,
znaenje jednina, znaenje sadanje vrijeme.

Mor'emi kojima se stvaraju rijei nazivamo rjeotvornim morfemima, a mor'emi kojima se
stvaraju o0li#i iste rijei oblikotvornim morfemima.
7O%F je izraz mor'ema. 2sti mor'em u svim o0li#ima iste rijei ili u razliitim rijeima nema
uvijek isti izraz tj. isti mor'.
npr. morfem rek sa sadr!ajem usmeno priop&iti ima morfemC re, rek, re,, re koji dolaze
u o1li,ima ree, rekla, re,imo, re&i.
/O7O%F# su razliiti mor'i koji slu"e kao izraz istom mor'emu odnosno varijante mor'ema
nastale glasovnim promjenama na mor'emskoj grani#i.
Prema tome morfi re, rek, re,, re alomorfi su morfema rek sa sadr!ajem usmeno
priop&iti
5lomor'i jednog mor'ema mogu 0iti potpuno razliiti
npr. ovjek T ljudi
36
1. TVORBA RIJEI
OSNO.N/ %#&'0 5.O%'N#2/
glagol gledati gledatelj
imeni#a svijet polusvijet
noga metati nogomet
o :snovna rije i tvoreni#a su u tvor0enoj vezi E imaju istu 5.O%B'N1 OSNO.1
:snovna rije tvoreni#a tvor0ena osnova
gledati gledatelj gleda
o OSNO./ mo"e 0itiB
o0lina ;mor'oloCka<
tvor0ena
oblina tvorbena
gled6!V 64 V 6 gleda"elj
gledatelj6 V 6u o'gleda6lo
oblini nastavak

o 5.O%B'N/ -O%O@#2/ %#&'0# (rjeotvorna)
pis1ati
pis1a#
pis1ar
dopis1ati
korijen
37
3:$24G* /V:$6G*5 :!*:V5
do'isni,a dopisnic
do'isniki dopisni)ki
Na granici tvorbeni9 sastavnica dolazi do glasovni9 promjena
knjig(a) S i,a T knji2i,a T palataliza#ija
iz S itati T i4itati T jedna. po mj. tvor0e, zvunosti i ispadanje
to)iti 4 istkati 4 te&i 4 otje,ati T prijevoj
o .i)e stajali)ta>
/vor0eni nain
pre'iksalna
su'iksalna
pre'iksalno1su'iksalna
slaganje
srastanje
preo0raz0a ;konverzija<
tvor0a slo"enih kra-eni#a
o vrsta rijei koje nastaju tvor0om
o od koje vrste rijei se tvore nove vrste rijei
o sa semantikog znaenja ;znaajskog< E tvor0a rijei kojima se oznauje vrCitelj radnje
o 5.O%B'N/ /N/#4/
kod tvorbene analize rijei nastaju nove rijei ili nova vrsta rijei+
imamo>
3%
5.O%B'NO 7O5#.#%/N' %#&'0#
stolarski stolarev
5.O%B'NO N'7O5#.#%/N' $ ne bavimo se njima (nema analize)
stol
1 tvorbi razlikujemo tvorbene jedinice>
Prefiks (predmetak) E niz glasova koji dolazi na poetku tvoreni#e u pre'iksalnoj tvor0i,
tj. ispred osnove u pre'iksalno1su'iksalnoj tvor0i
7ufiks (dometak) E niz glasova koji dolazi na kraju tvoreni#e, a sam nije ni rije ni
njezina osnova ;prijedlog<
7pojnik (interfiks) E glas koji dolazi izme.u dviju osnova ;slo"eni#e<
PREFIKS X OSNOVA X SPOJNIK X OSNOVA X SUFIKS

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY
Y Y Y Y Y Y Y Y tvor0eni Cav
L X L X
9istiti T ista T istaica
YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY
Y Y Y Y Y Y Y Y Y Y Y
L X L X
(ledati T gledatelj T gledateljica T su'iksalna tvor0a
.ano je voditi rauna o blioj tvorbenoj rijei
Ne X ist X o:a T pre'iksalno1su'iksalna

mo"e 0iti i neist X o:a T su'iksalna
39
0ez X vez X an T pre'iksalno1su'iksalna
L L L
P : !
o 5.O%B'N/ -O%O@#2/ E niz tvor0eno povezanih rijei ;lanovi su povezani i izrazom i
sadr"ajem<
Po1le("i pre1le("i na1le("i se
o N'5.O%B'N/ -O%O@#2/ ' povezane izrazno ;razliito znaenje rijei<
Lumski ' umi"i morski 6 umor
o 5.O%B'N/ OSNO./ E dio tvoreni#e koji uva izraznu i sadr"ajnu vezu s osnovom ;od nje
nastaju tvoreni#e<
gledati
o "O%#&'N E najmanji zajedniki sastavni element svih tvor0eno srodnih rijei
"#"# PRE1IKSALNA TVORLA
o I*7EDENICE , nastaje nova rije
o SLO;ENICE , imaju 2 osnove
2spred tvoreni#e se stavlja pre'iks
Pre'iks mo"e 0iti prijedlog, esti#a ;ne, ni<, rije#e
Mogu 0iti kom0ina#ija stranih i hrvatskih rijei
post(diplomski ;poslijediplomski<
trans(kontinentalni ;prijekokontinentalni<
-refiksi i sufiksi se razlikuju s obzirom kako sudjeliju u tvorbi rijei
:snovna rije u su'iksalnoj tvor0i mo"e 0iti mor'oloCko razliita
pisati pisar
8z isti su'iks rezultat je mor'oloCko isti
+
7tol stol#
Pre'iks nikada ne mijenja mor'oloCku ;vrstu< narav rijei, samo
modi'i#ira znaenje osnovne rijei
Predsjednik 'o(predsjednik
Pre'iksi mogu 0iti samostalne rijei ;pre'iks ne<
"#(# SU1IKSALNA TVORLA
o 5vorbeni nain gdje se iza tvorbene osnove dodaje sufiks
o 5vorbeni se nastavak (sufiks) od obinog (morfolo)kog) nastavka razlikuje po tome
)to obini nastavak mijenja oblik iste rijei (,est, ,este)* a tvorbenim se nastavkom
od jedne rijei dobivaju nove rijei (,est#, ,estovni)
o 7ogu biti doma:eg i stranog podrijetla (radioaktivnos", radioaktivite")
.%O -O@N# S/BO -O@N# N'-O@N# (' en, ' er)
prsten
grave#
o <vo#b
mlijek6o 0 mljek/#
mlijek6o 0 mlijek / ni ' mlijeni
5reba razlikovati imenovanje MnastavakaN
mla% S #ij 2 tvor1eni sufiks ("vo#beni ns"vk)
mla%arij6 2 o1lini nastavak (ns"vk)
Nastavak moe biti i nulti ( O )
mrav 4 O mladi- $ O
Nulti sufiks vid 'O F vidjeti zuj 6 D 0 zujati
Sufiks u tvorbi imenica s posebnim znaenjem (telj, 'a, 'a,, 'la,, 'nik, 'i
#zmeu tvorbene osnove i sufiksa dolazi do glasovni9 promjena
jednaenje po
zvunosti
niz T niska svjedo) (iti)
+1
tvorbi
stan (ovati) T sta!1en
pas T pa4e
gubljenje suglasnika rus S ski T ruski
palatalizacija gra3 T gra4i&
jotacija prut T pru" S je T pru5e
"#&# PRE1IKSALNO-SU1IKSALNA TVORLA
o #mamo i prefiks i sufiks
'o(R mor R je
"#-# SLAGANJE
o Nastaju sloenice u ijem su sastavu prepoznatljive dvije punoznane rijei
-repoznaju se po spojniku (spojnom vokalu)
vodR o R otpornost
W W W
O spojni O
vokal

1jel R o R oni,a
srednjR o R kolski
Sloenice nastaju i dodavanjem '#eEiksoi( i suEiksoi( koji su ve:inom
stranog podrijetla (eko, video, auto, midi, idro)
u"o,esta& ekokola
"od prefiksoida je bitno da se pi)e zajedno sa osnovom
7#&'!/N' 5.O%'N#2' (doma:e i strane rijei)
An"itijela (protutijela)
L L
strana doma-a
snaga"o#, ne!o#l
+2
Slo2eno nesuEiksln "vo#b %)is"o sl1nje)
vodXoXotporan
Slo2eno suEiksln "vo#b
vodXoXotpornXost
desetXoXgodXiCnji
"#.# SRASTANJE
o Nema spojni vokal
o 0vrsta tvorbena veza desetRoRgodRinji
o #maju jedan naglasak
-O1SOP'N#2'
2maju dva naglaska
PiCu se sa spojni#om ;oznaava da se prvi dio slo"eni#e ne deklinira<
"#0# PREOLRAZLA )MoKvErIja*
o Nain postanka novi9 rijei u kojem se ne mijenja izraz ali rije iz je(ne v#s"e #ije)i
prelazi u (#u1u pri emu mijenja gramatika obiljeja i sintaktiki poloaj
(dobiva obiljeje rijei u koju se preobrazi)
o .%S5' -%'OB%/4B'>
-O#7'N#0'N&' $ preobrazba rijei u imenice
mlada (djevojka) T mlada (mladenka) pridjev u imeni#u
rvatska (zemlja) T "rvatska
-O-%#@&'.&'N&' $ preobrazba rijei u pridjeve
+isle5i, dolazimo do znaajnog zakljuka. prilog
+isle5i 'oje(inc najve&a je do1ro1it drutva. pridjev
-O-%#OP'N&' ( preobrazba rijei u priloge
:adimo sve to nam padne n '!e". prijedlo"ni izraz
Nauio sam sve n'!e". prilog
+3
-O.'4N#0'N&' ( preobrazba rijei u veznike
9!o si krenuoM prilog
/dem k!o me noge nose. veznik
-O-%#&'@OP'N&' ( preobrazba rijei u prijedloge
)olim etati rodnim k#je!. imeni#a
9#je! zime dani postaju dulji. prijedlog
"#N# TVORBA SLOENIH SKRAENICA
o -oduze:e* ustanove* klubovi ( vi)elani
i sl. , itd. J samo u pisanju
i slino, i tako dalje J pri itanju
o 5.O%B'N# 14O%2# (prema dijelovima osnovne rijei koje ulaze u skra:enicu
uzorak poetni9 slova
glasovne slo"ene skra-eni#e itaju se onako kako su zapisane ;?578, 7G/,
?53<
slovne slo"ene skra-eni#e itaju se po imenima slova od kojih su sastavljene
;?*3 T h n k, ?/V T h t v< E piCu se samo velikim slovima
slogovni uzorak
sastoji se od poetnih slogova ili poetnih dijelova osnovnih rijei ;*ama,
$oma, Vuteks<
mje)oviti uzorak (dekliniraju sa kao imenice) ;2na E 2ni<
sve skra:enice imaju rod
2*5 E e
L
piCu se malim slovom
%Q se ne deklinira
./PNO<<< %azlikujemo sloene kra:enice od kratica+
++
o sloene kra:enice postaju rijei i pona)aju se kao samostalne rijei
"$59 ("azu), "/N$ ("ina), /N$ (/na), Nama $ itaju se kako se pi)u
o kratice nastaju kra:enjem rijei i koriste se samo u pismu* a itaju se kao prve rijei
(aj gl. je u X. l. jd. prez. ((aj glagol je u tre&em li,u jednine prezenta.)
i sl. , itd. J samo u pisanju
i slino, i tako dalje J pri itanju
Vr!CE rjEJ
-%O7&'N&#.' N'-%O7&'N&#.'
A/AO# -%#O4#
#7'N#2' -%#&'@O4#
-%#@&'.# imenske .'4N#2#
4/7&'N#2' 14.#2#
$ijei prema
sadr"aju i upora0i
P8*:7*59*G,
>G3!293G
imeni#e, zamjeni#e,
pridjevi, 0rojevi, glagoli, prilozi
imaju i gramatiko znaenje
P:M:Z*G,
($5M5/293G
1 prijedlozi, vezni#i, esti#e, uskli#i
+)
B%O&'.# 0'S5#2'
"# PROMJENJIVE )!MFoKdOEKE F
dEMFKaOFKE*
S"ON#@B'N' (@'"#N/B#N')
1 imeni,e, zamjeni,e, pridjevi, 1rojevi
1 osnovni oblik> N jd+ (m+r+)
1 mijenjaju se po deklinaciji
1 imaju rod i broj
S-%'4#.' ("ON&1A/2#&S"')
1 mijenjaju se u vremenu i nainu $
konjugacija
1 gramatike odlike $ vrijeme (nain)*
lice i broj
1 glagoli $ osn+ olik infinitiv
o mijenjaju svoj oblik u skladu s gramatikim kategorijama koje im pripadaju $ rodu*
broju i padeu (ponekad i9 zovemo imenske rijei* zbog zajedniki9 svojstva promjene $
odnosno* ako su u istoj reenici moraju se slagati u svim kategorijama)
A%/7/5#0"' "/5'AO%#&'> odnose se na imenice* zamjenice* pridjeve i brojeve
o %O@ B
muCki
+6
"enski
srednji
o B%O&>
jednina
mno"ina
o -/@'P>
S"ON#@B/ (deklinacija)
*:M2*5/2V ;/3:, D/:< 1 neovisan o prijedlogu
(G*2/2V ;3:(5, 9G(5 nema< 0ez, do, od, kod, z0og
=5/2V ;3:M8, 9GM8 dajem< k, ka, nasuprot, unato, usprkos
53875/2V ;3:(5, D/: vidim< kroz, niz, uz, u, za, na, o, po, nad, pod, pred
V:35/2V ;:4[, G4[< 0ez prijedloga, odjeljuje se zarezom
>:35/2V ;: 3:MG, : 9GM8< 1 neovisan o prijedlogu
2*!/$8MG*/5> ;! 32M, ! 92M< s ;0i-e<, sa ;stvar<, me.u, nad, pod
+7
IMENICE
o .rsta rijei kojom #7'N1&'7O B#R/* -%'@7'5'* -O&/.'* OS&'R/&'+
o .%S5'>
O-R' E kazuju ime koje je zajedniko svim 0i-ima stvarima i pojavama iste vrste, a
znaeB
apojedinu vrstu 0i-a, stvari i pojava ;ovjek, lopta, "enaF<
skup istovrsnih 0i-a ili predmeta koji se uzimaju kao #jelina 1 z1irne imeni,e
;granje, liC-e, #vije-eF<
tvar, gradivo, ili materiju 1 gradivne imeni#e ;sol, voda, vinoF<
./S5#5' E kazuju ime kojim se imenuje samo odre.eno 0i-e, premet ili pojava
;Mario, 3upa, 7agre0F<
o ! o0zirom na ovjekov dodir s onim Cto one znae imeni#e se dijele naB
s"v#ne ;konkretne< imeni#e oznauju 0i-a, stvari, i pojave u iju se stvarnost mo"emo
uvjeriti pomo-u svojih osjetila ;ovjek, drvo, zemlja, zvukF<
!islene ;apstraktne< imeni#e oznauju neCto nestvarno Cto promiCljamo kao stvarno
;duCevna pjavaB misao, tugaF, oso0inaB do0rota, mladost, starostF< 5ldo, 5m0er
;piCemo velikim slovom<
o A%/7/5#0"' "/5'AO%#&'> #o(& b#oj& '(e2
+%
%O@ 1 gramatika kategorija koja se oituje u slaganju imeni#a s pridjevskim rijeima
;muCki, "enski srednji<
B%O& 1 mor'oloCka kategorija po kojoj se razlikuje jedan primjerak onoga Cto imeni#a
znai ;jednina< od viCe primjeraka onoga Cto imeni#a znai ;mno"ina<
-/@'P 1 mor'oloCka kategorija koja izrie razliite odnose onoga Cto rije znai prema
sadr"aju reeni#e. Promjena rijei po pade"ima je sklonid0a ili deklina#ija.
o 17/N&'N#2/ ,rijep 4 ,rjepi5
o 1.'R/N#2/ ,ijev 4 ,jevin
o %#&'0# 4/ #7'NO./N&' -%#-/@NOS5# 7&'S51* "%/&1* 4'7&# # N/%O@1
Ve-ina G/*235 tvori se nastav#ima 1anin, 1janin, 1a#.
Metkovanin, )ara!dina,, =a1injanin ;jota#ija<
M4G!/: P:!V. P$2=4GV !/5*:V*23 P$2P5=*:!/
!/5*:V*238
Osijek T osjeki T Osjeanin T Osjeaninov
+9
GLAGOLI
o 7#s" #ije)i kojo! I*RI:E+O RADN.U& S<AN.E I *BI7AN.E-
o A%/7/5#0"' "/5'AO%#&'> vid , li,e , prelaznost , nain , vrijeme i stanje
.#@ $ trajanje radnje* njezino izvr)avanje
Nesvr)eni E 0a#ati, ekati, izvjeC-ivati, dospijevati
Svr)eni $ 0a#iti, doekati, izvijestiti
dvovidni
1 glagoli koji u svr)enom vidu imaju osnovu je* tvore nesvr)eni vid dulje:i je u
ije
#2' # B%O& prvo ;govorno<, drugo ;sugovorno<, tre-e ;negovorno<P 1., 2., 3.
A/AO# -O OB&'"51 (prelaznosti) $ osobina glagola da mu radnja izravno
prelazi ili ne prelazi na objekt $ esti,a se
-rijelazni E itati, dati ;mogu imati o0jekt u akuzativu<
Neprijelazni E hodati, le"ati ;ne mogu imati o0jekt u akuzativu<
-ovratni E 0ojati se, smijati se ;uza se imaju povratnu zamjeni#u se<
)
Pravi =jeak se ;se0e< umiva.
*epravi =jeak se smije.
8zajamno povratni =jeak i djevoji#a se grle.
A/AOS"/ S5/N&/ $ oznaavanje odnosa izmeu subjekta i glagolske radnje
aktiv ( radno stanje ) 1 zovem, po0ijedili su
6ni su po1ijedili.
pasiv ( trpno stanje ) E zvan sam, po0ije.eni su
6ni su po1ije%eni.
N/0#N $ oznaavanje odnosa govornika prema radnji o kojoj se radi)
indikativ $ izjavni nain 6prezno vozi.
kondicional $ pogodbeni nain Dj, napii to.
imperativ $ zapovjedni nain U)ini to# Ne ulazi#
li#e nema
li#e dodavanje nastavka
li#e neka M prezent
optativ $ eljeni nain Molim te, 'o!ozi mi.
)1
KONDICIONAL PRVI )poPodOEK KaJK*
o glagolski oblik sloen od nenagla)enog aorista glagola bi"i i glagolskog pridjeva radnog
o njime se izrie pogodba
o "ondicionalom se prvim izrie >
radnja koja bi se mogla vr)iti (Podjela 1i nas osiromaila i posva%ala.)
elja da se vr)i neka radnja (0a 1i radije ostao ovdje. .iste li preno&ili.)
uljudno pitanje i molba (3ospodine, 1iste li nam pokazali putM)
blaa tvrdnja (:ekao 1i da je istina.)
pogodba ;-ad 1ismo uili kako tre1a, rezultati 1i 1ili 1olji.)
namjera ()ikao je ne 1i li ga uli.)
"ON@#2#ON/ -%.#
lice
glagol
Q5&'5# B#5# 7O%/5#
ja htio 0ih 0io 0ih morala 0ih
ti htio 0i 0io 0i morala 0i
)2
on* ona*
ono
htio 0i 0io 0i morao ;la, lo< 0i
mi htjeli 0ismo 0ili 0ismo morali 0ismo
vi htjeli 0iste 0ili 0iste morali 0iste
oni* one*
ona
htjeli 0i 0ili 0i morali ;le,la< 0i
KONDICIONAL DRUGI )EFjE+ QoPRSKo!C*
o glagolski oblik sloen od kondicionala glagola biti i radnog pridjeva
o "ondicionalm drugim izrie se>
radnja koja se mogla izvr)iti u pro)losti (*io1a 1i nas 1ila osiromaila.)
elja koja je postojala u pro)losti da se izvr)i neka radnja (0a 1i 1io radije ostao
ovdje.)
"ON@#2#ON/ @%1A#
lice
glagol
#R# -&'./5# OS5/5#
ja 0io 0ih iCao 0io 0ih pjevao 0io 0ih ostao
ti 0io 0i iCao 0io 0i pjevao 0io 0i ostao
on* ona*
ono
0io 0i iCao 0io 0i pjevao 0io 0i ostao
mi 0ili 0ismo iCli 0ili 0ismo pjevali 0ili 0ismo ostali
vi 0ili 0iste iCli 0ili 0iste pjevali 0ili 0iste ostali
)3
oni* one*
ona
0ili 0i iCli 0ili 0i pjevali 0ili 0i ostali
.%#&'7'
sadaCnjost E -%'4'N5
proClost E -'%F'"5* /O%#S5* #7-'%F'"5* -1S"./7-'%F'"5
0udu-nost E F151% -%.#* F151% @%1A#
A/AOS"# -%#@&'. E pridjev izveden od glagola
radni E rekao, izvadio, "ivio ;"ivjela,"ivjelo, "ivjeli<, letio ;letjela, letjelo, letjeli<
trpni E reen, izva.en, "ivljeni
A/AOS"/ #7'N#2/ E glagolski pridjev trpni M je
pleten S je O pletenje
pit S je O pi&e
A/AOS"# -%#OA>
Sada)nji
( 5vori se od 6+ lica mnoine prezenta S 1-i
Pjevaju&i, pleu&i, ue&i 6n je 'jev pleu&i sam1u.

-ro)li
( 5vori se od osnove S 1avCi, 1 vCi
7tigavi, digavi, vidjevi, po1ijedivi 6n z'l)e ugledavi majku.
/ko glagolski prilog dolazi na poetku reenice* sam ili s dopunama* odvaja
se zarezom.
)+
8itaju&i, puno mo!emo nauiti.
8 svim glagolskim li#ima oni ostaju *GP$:M24G*4G*2[[[[
-/S#.
-asiv ili trpni lik mogu imati samo prelazni glagoli. /vori se od pomo-u glagolskog
pridjeva trpnog.
valjen sam valjen si valjen je valjeni smo valjeni ste valjeni su
Glagolski oblii
S-%'4#.# N'S-%'4#.#
(konjugacija) (nema konjugacije)
#nfinitiv (' ti, ' &i<
Alagolski pridjevi (radni i trpni)
Alagolski prilozi (pro)li i sada)nji)
VREMENA NAINI
imperativ
kondicional #+ i ##+
optativ ()eseli, zdravi 1ili# )
&'@NOS5 SOP
aorist perfekt
imperfekt pluskvamperfekt
prezent futur #+
futur ##+
))

4 NEPRAVILNA GLAGOLA:
biti (jesam, budem, bi, bud)
htjeti (u, hou, htjeti)
ii (idem, iao)
s!ati (s!im, s!i, s!i, s!imo, s!ite, s!e)
1. J!"#os$a%#i glagolski oblii
(i"#i"iti$, im!e%ati$, !%e&e"t, ao%ist, im!e%#e't)
IN1INITIV
o #nfinitiv je neodreeni glagolski oblik koji kazuje samo pojam radnje* a ne kazuje
gramatike kategorije glagola (lice* vrijeme8)+ 2n'initiv zavrCava nastavkom Eti ili E-i.
o *ajeC-e je dopuna glagolu ;dio predikata< E mogu, ho-u, kanim, namjeravam, smijem, umijem,
znam, pokuCavam, nastojim, volimF
1 ti 1 -i
plesti re&i
tonuti tu&i
vidjeti sti&i
o Budu:i da se infinitivom daje samo ime glagolskoj radnji u reenici moe biti .
su0jekt (*o1ro je !ivjeti)
nagla)eni nenagla)eni
jesam sam
jesi si
jest je
jesmo smo
jeste ste
jesu su
)6
dopuna nekim glagolima (poeti, stati, tjeti, voljeti, smjeti, morati, tre1ati)
dopuna pridjevu (0e si li spreman oprostiti pogrekuM)

IMPERATIV
o glagolski oblik kojim se izrie zapovijed* zabrana* poticaj* upozorenje* molba
#7-'%/5#.
lice
glagol
10# -#S/5#
ja 1 1
ti ui piCi
on* ona* ono neka ui neka piCe
mi uimo piCimo
vi uite piCite
oni* one* ona neka ue neka piCu
o nastavci za imperativ B 1, mo, teP j, jmo, jteP i, imo, iteP ji, jimo, jite
o u prvom licu jednine nema imperativa (sam sebi ne moe) nareivati<<<)
o glagolske promjene su> sibiralizacija* jotacija i umetnuto l
pis S ji O pii glod S ji O glo%i gi1 S ji O gi1lji
)7
PREZENT
o 1l1olsko v#ije!e koji! se iz#i)e s(4njos"- <vo#i se o( sv#4eni3 i nesv#4eni3 1l1ol
ns"vci!C 'em % #s"e!)& 'jem %'ije!& k#ije!)& 'am %1le(!& )i"!)& 'im %lovi!& !u)i!)-
o P#ezen"o! se iz#i)eA
'#v s(4njos" ;radnja koja se vrCi u istom asu kad se o njoj govori<
ne'#v s(4njos" ;pripovjedaki prezent u prianju proClih doga.aja gnomski ili
poslovini prezent u poslovi#ama, svevremenost odnosno svagdaCnjost, 0udu-nost
1'uturski prezent<
2elj ili z'ovije(

-%'4'N5
lice
glagol
AO.O%#5# B#5# -'R#
ja govorim 0ijem peem
ti govoriC 0ijeC peeC
on* ona* ono govori 0ije pee
mi govorimo 0ijemo peemo
vi govorite 0ijete peete
oni* one* ona govore 0iju peku ;palataliza#ija<
)%
o N'S.%!'N# -%'4'N5 1 7ada itam novine.
o S.%!'N# -%'4'N5 1 -ad stignem, javit &u se.
o -%#-O.&'@/0"# -%'4'N5 1 7atima se izle!avam na pla!i.
o F151%S"# -%'4'N5 1 :adujem se darovima. Ne uim nita.
-%'4'N5 -O7ORNOA A/AO/ B#5#
lice
nesvr)eni
nagla)eni nenagla)eni nijeni
svr)eni
ja jesam sam nisam 0udem
ti jesi si nisi 0udeC
on* ona* ono jest je nije 0ude
mi jesmo smo nismo 0udemo
vi jeste ste niste 0udete
oni* one* ona jesu su nisu 0udu
-%'4'N5 -O7ORNOA A/AO/ Q5&'5#
lice
nesvr)eni
nagla)eni nenagla)eni nijeni
ja ho-u -u ne-u
ti ho-eC -eC ne-eC
on* ona* ono ho-e -e ne-e
mi ho-emo -emo ne-emo
vi ho-ete -ete ne-ete
oni* one* ona ho-e -e ne-e
)9
AORIST
o je pro)lo svr)eno vrijeme* tvori se preteno od infinitivne ili prezentske osnove svr)eni9
glagola nastavcima
'o, 'e, 'e, 'osmo, 'oste, 'oe (ako gl+ osnova zavr)ava na suglasnik) F reko9
', ', ' , 'smo, 'ste, 'e (gl+ osnova zavr)ava na samoglasnik) F vidje9* proita9
o 5orist se danas vrlo rijetko ra0i, uglavnom za proCle radnje netom zavrCene, za izri#anje kratkih,
0rzih i dinaminih radnji ;naj-eC-e u knji"evnim djelima<. !lu"i i za izri#anje 0udu-nosti
;'uturski< te svagdaCnjosti ;svevremenosti<. =anas se zamjenjuje u govoru svrCenim per'ektom
;proitah N proitao sam<.
Lju(i& pogi1o$ ="o reko& ne poreko- *o%oe (ivlji& istjerae 'i"o!e- Oni do%oe& i
odnesoe.
/O%#S5
lice
glagol
Q5&'5# B#5# -'R#
ja htjedoh 0ih pekoh
ti htjede 0i pee ;palataliza#ija<
on* ona* ono htjede 0i pee ;palataliza#ija<
mi htjedosmo 0ismo pekosmo
vi htjedoste 0iste pekoste
oni* one* ona htjedoCe 0iCe ;0i< pekoCe
o nastavci za aorist> e& e& os!o& os"e& o4e
3& 6& 6& s!o& s"e& 4e
Peko kolae. .ija u trgovini. -ad 1udem gledao, vidjet &u.
6
IMPER1EKT
o je pro)lo nesvr)eno vrijeme* stoga se tvori iskljuivo od nesvr)eni9 glagola (danas) tako da
se in'initivnoj ili prezentskoj osnovi dodaju nastav#iB
3& 4e& 4e& s!o& s"e 3u (zva)
j3& j4e& j4e& js!o& js"e& j3u (1ija)
lj3& lj4e& lj4e& ljs!o& ljs"e& lj3u (!ivlja)
ij3& ij4e& ij4e& ijs!o& ijs"e& ij3u (vu,ija)
o 2mper'ektom se izriu doga.aji koji su u proClosti trajali. =anas se ne ra0i, osim u jeziku
umjetnike knji"evnosti. =rugdje se zamjenjuje per'ektom svrCenih glagola ;pisah N pisao
sam<.
#7-'%F'"5
lice
glagol
4./5# B#5# -'R#
ja zvah 0ijah pe#ijah
ti zvaCe 0ijaCe pe#ijaCe
on* ona* ono zvaCe 0ijaCe pe#ijaCe
mi zvasmo 0ijasmo pe#ijasmo
vi zvaste 0ijaste pe#ijaste
oni* one* ona zvahu 0ijahu pe#ijaCe
2. SLOENI GLAGOLSKI OBLICI
61
(!e%#e't, !(us'$am!e%#e't, #utu% I, #utu% II, 'o"di)io"a( I,
'o"di)io"a( II)
PER1EKT
o tvori se od nagla)eni9 i nenagla)eni9 oblika pomo:nog glagola bi"i u prezentu i glagolskog
pridjeva radnog
o Per'ektom se izriu doga.aji koji su u proClosti trajali i u proClosti zavrCili. *jime se mo"e izre-i
i 0udu-a radnja ;'uturski per'ekt 1 $ko ne odgovori, stradao si<, a est je i u poslovi#ama
;poslovini ili gnomski perfekt \ 8im se koza diila, tim se ov,a sramila.<
o Per'ektom se mogu zamijeniti sva proCla vremena.
-'%F'"5
lice
glagol
AO.O%#5# B#5# -'R#
ja sam govorio sam 0io sam pekao
ti si govorio si 0io si pekao
on* ona* ono je govorio ;la, lo< je 0io ;la, lo< je pekao ;la,lo<
mi smo govorili smo 0ili smo pekli
vi ste govorili ste 0ili ste pekli
oni* one* ona su govorili ;le, la< su 0ili
su pekli
;palataliza#ija<
o nastavci za perfekt> o& l& lo& li& le& l
o "%N&# -'%F'"5 E izostavljen je pomo-ni glagol
.io jedan stara,B .aka se sjetila svoje mladosti.
PLUSKVAMPER1EKT
o je glagolski oblik kojim se izrie vrijeme pro)le glagolske radnje dovr)ene prije koje druge
pro)le glagolske radnje+
62
0io sam pisao 1 1ija (1je) pisao
0io je govorio 1 1ijae govorioB
o Pluskvamper'ekt se danas uglavnom zamjenjuje per'ektom, a nalazimo ga joC samo u jeziku i
knji"evnosti.
o tvori se perfektom (ili imperfektom) pomo:nog glagola bi"i i #(no1 '#i(jev
-1S"./7-'%F'"5
lice
glagol
4./5# 4./5# -'R#
ja sam 0io zvao 0ijah zvao pe#ijah
ti si 0io zvao 0ijaCe zvao pe#ijaCe
on* ona* ono je 0io ;la, lo< zvao 0ijaCe zvao ;la, lo< pe#ijaCe
mi smo 0ili zvali 0ijasmo zvali pe#ijasmo
vi ste 0ili zvali 0ijaste zvali pe#ijaste
oni* one* ona su 0ili zvali 0ijahu zvali pe#ijaCe
per'ekt gl. 0iti M pridj. radni imper'ekt gl. 0iti M pridj. radni imper'ekt gl. 0iti M pridj. radni
.io sam zvao. O .ija zvao.
.ila sam uinila zada&u. O .ija uinila zada&u.
1UTUR PRVI
o je glagolski oblik kojim se izrie budu:e vrijeme+
o 5vori se od prezenta pomo:nog glagola 9tjeti i infinitiva odgovaraju:eg glagola+
itat &u, &u itatiK i&i &u, &u i&i
o &uturom prvim se izrie prava 0udu-nost , ali se mo"e izre-i i neprava.
63
poslovini ili gnomski futur ;Misli kako &e uma&i T kako 1i umakao<
pripovjedaki ili 9istorijska futur ;Prije nego li &e po&i, sazvao je svoje prijatelje<
F151% -%.#
lice
glagol
B#5# Q5&'5# 4./5# -'R#
ja -u htjeti ;htjet -u< -u 0iti ;0it -u< -u zvati ;zvat -u< -u pe-i ;pe-i -u<
ti -eC htjeti ;htjet -eC< -eC 0iti ;0it -eC<
-eC zvati ;zvat
-eC<
-eC pe-i ;pe-i -eC<
on* ona*
ono
-e htjeti ;htjet -e< -e 0iti ;0it -e< -e zvati ;zvat -eC< -e pe-i ;pe-i -e<
mi
-emo htjeti ;htjet
-emo<
-emo 0iti ;0it -emo<
-emo zvati ;zvat
-emo<
-emo pe-i ;pe-i
-emo<
vi
-ete htjeti ;htjet
-ete<
-ete 0iti ;0it -emo<
-ete zvati ;zvat
-ete<
-ete pe-i ;pe-i
-ete<
oni* one*
ona
-e htjeti ;htjet -e< -e 0iti ;0it -e< -e zvati ;zvat -e< -e pe-i ;pe-i -e<
1UTUR DRUGI
o je predbudu:e vrijeme sloeno od glagolskoga pridjeva radnoga i dvovidnog prezenta
pomo:nog glagola biti+
bu(e! (olzio& bu(e4 (olzio& bu(e (olzio& bu(e!o (olzili& bu(e"e (olzili& bu(u
(olzili
6+
o &utur drugi se upotre0ljava samo u zavisnim reeni#ama, a njime se prvenstveno izriu radnje
koje -e se dogoditi prije neke druge 0udu-e radnje, ali i one koje -e se vrCiti usporedno s
drugom radnjom.
Posjeti me kad 1ude imao vremena. -oliko 1ude uio, toliko &e znati. $ko 1ude do1ro
radio, do1ro &u te platiti.
F151% @%1A#
lice
glagol
B#5# Q5&'5# 4./5# -'R#
ja 0udem 0io 0udem htio 0udem zvao 0udem pekao
ti 0udeC 0io 0udeC htio 0udeC zvao 0udeC pekao
on* ona*
ono
0ude 0io, 0ila,
0ilo
0ude htio, htjela,
htjelo
0ude zvao, zvala,
zvalo
0ude pekao,
pekla, peklo
mi 0udemo 0ili 0udemo htjeli 0udemo zvali 0udemo pekli
vi 0udete 0ili 0udete htjeli 0udete zvali 0udete pekli
oni* one*
ona
0udu 0ili, 0ile,
0ila
0udu htjeli 0udu zvali 0udu pekli
PRIDJEVI
o P#i(jevi su #ije)i koji se '#i(ijevju i!enic! i kzuju svojs"vo %c#ven jbuk)& '#i'(nos"
%o)ev k'u")& 1#u %(#ven s"olic)& v#ije!e %ju)e#4nje novine)F
o .%S5/
O-#SN# E kakvo je Cto] lijepo, plavo, olujno
-OS.O&N#1 ije je Cto] mamino, $ldino
6)
A%/@#.N# E od ega je Cto] drveno, stakleno
o G#!"i)k obilje2j '#i(jev su #o(& b#oj i '(e2-
o S51-N&'./N&' -%#@&'./
8spore.uju-i dva ili tri predmeta po nekoj zajednikoj oso0ini mo"emo izraziti koji od
dva predmeta ima viCe one zajednike oso0ine odnosno najviCe.
1 komparaciji razlikujemo tri stupnja>
pozitiv1 iskazuje samo o kojoj je oso0ini rije ;1ijel, do1ar, lak, zdrav<
komparativ 1 kazuje da neki predmet tu oso0inu ima u ve-oj mjeri ;1jelji,
1olji, laki,zdraviji< pozitiv S dometak
1 nepravilna kompara#ija ( zao F gori* dobar F bolji
1 "omparativ se tvori tako da se pozitivu dodaju nastavci 1Ci (samo tri
pridjeva<, 1ji, 1iji+
superlativ ( kazuje da neki predmet tu oso0inu ima u najve-oj mjeri ;naj1jelji,
naj1olji, najlaki, najzdraviji< predmetak naj S komparativ
1 pridjevi koji poinju sa j u superlativu imaju dva j ( najjasniji
1 Superlativ se tvori morfemom 1naj koji se stavlja ispred komparativa+
lak ' laki, mek ' meki, lijep ' ljepi
do1ar ' 1olji ' naj1olji
zao ' gori ' najgori nepravilna komparacija
malen ' manji ' najmanji
velik ' ve&i ' najve&i
1 neki9 pridjeva u komparaciji se javljaju sljede:e glasovne promjene> jotacija*
nepostojano a* jednaenje po zvunosti* kra:enje ijeFje+
o .#@ -%#@&'./
O@%'T'N# $ odgovara na pitanje "O&#; predmet se identi'i#ira, utvr.uje se koji je.
!amo u tom o0liku dolaziB
kad je uz imeni#u pokazna zamjeni#a (taj tvrdoglavi ovjek, onaj visoki djeak)
kad je dio vlastitog imena (Petar )eliki, *ugi otok)
kad je dio naziva (1ijeli jasen, pitomi kesten)
1 Pridjevi u odre.enom o0liku imaju pose0nu pridjevsku deklina#iju.
66
N'O@%'T'N# $ odgovara na pitanje "/"/.; *eodre.enim o0likom se predmet
kvali'i#ira tj. utvr.uje kakav je, a ra0i se onda kada znai neCto nepoznato,
nespomenuto ili op-e. 8 tom o0liku dolazi pridjevB
kad je dio imenskog predikata (8ovjek je osamljen. -aput je nov.)
uz imeni#u u atri0utskom skupu (kritiar otra pera, djevojka lijepa stasa)
LROJEVI
o B#ojevi su #ije)i koji! se iz#i)e koliko )e1 i! ili koje je 4"o 'o #e(u-
o .%S5/
A/.N# E koliina ;jedan, pet<
:d glavnih 0rojeva vlastitu promjenu imajuB jedan, jedna, jedno ;mijenja se kao
neodre.eni pridjev<,
67
dva, tri i etiri imaju sljede-u deklina#ijuB
* 5 V dva dvije tri etiri
( dvaju dviju triju etiriju
= > 2 dvama dvjema trima etirima
!totina, tisu-a i milijarda mijenjaju se kao imeni#e "enskog roda, a milijun,
trilijun kao imeni#e muCkog roda. :stali se glavni 0rojevi ne mijenjaju.
%'@N# E poredak ;prvi, tre-i E piCu se s tokom<
$edni 0rojevi se mijenjaju kao odre.eni pridjevi.
Brojevne imenice su rijei koje su po o0liku imeni#e, a po znaenju 0rojevi. /o
su dvojica, trojica, dvoje, troje, peteroF
ZAMJENICE
o 7#s" #ije)i koj z!jenjuje (#u1e #ije)i-
o -%'7/ 1O4# (F1N"2#&#)
2MG*293G E zamjenjuju imeni#eB line* povratna* upitne i odnosne tko i )to i
neodreene slo"ene s tko i )to
6%
(ko je u3v"io lo'"uG 6 *jeak.
Lto "#2i4G 6 =optu-
P$2=4GV!3G E zamjenjuju pridjeveB posvojne* povratno(posvojna* pokazne te
upitne* odnosne i neodreene koje nisu imenike
8ija "o#b le2i n 'o(uG /vanova "o#b-
-oji u)enik vi)eG 6naj u)enik u ku"u-
-akvu boju voli4G 6vakvu boju voli!-
-olika #ib je (o'livlG (olika #ib je (o'livl-
o -O 4N/0'N&1
line E ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona
posvojne E moj, tvoj, njegov, njezin, naC, vaC, njihov
povratne E se0e, se
povratno( posvojne E svoj, svoja, svoje, svojim
pokazne E ta, to, ono, onaj, ovaj, ovolik, tolik, onolik, te zamjenski pridjevi isti, sam
upitne E tko, Cto, koji, iji, kakav, kolik
odnosne E tko, Cto, koji, iji, kakav, kolik
neodreene E netko, neCto, svaCta, niCta, iCta
1. LINE &OSOBNE'
o zamjeni#e koje zamjenjuju li#a oso0e i oznaavaju odnos sudionika u razgovoru i toB
oso0a koja govori o se0i j& !i
oso0a kojoj je govor upu-en "i& vi
oso0a koja ne govori o se0i, niti joj je govor upu-en on& on& ono& oni& one& on
o Li)ne z!jenice se (eklini#ju %sklnjju)-
69

0ednina
N &/ 5# ON ON/ ONO
A mene, me te0e, te njega, ga nje , je njega, ga
@ meni, mi te0i,ti njemu, mu joj, joj njemu, mu
/ mene, me te0e, te njega, ga, nj nju, je, ju njega, ga, nj
. 1 ti 1 1 1
meni te0i njemu, njem njoj, njemu, njem
# mnome, mnom to0om njime, njim njome,njom njime, njim
Mno!ina
N 7# .# ON# (ON'* ON/)
A nas vas njih, ih
@ nama, nam vama, vam njima, im
/ nas vas njih, ih
. 1 vi 1
nam vama njima
# nama vama njima
o N1l4eni oblici se u'o"#ebljvju A
kada se li#e naroito istie Mene su tre1ali, a ne te1e.
kad je ispred zamjeni#e prijedlog 7tani pokraj mene, a ne pokraj njega.
o Nen1l4eni oblici se u'o"#ebljvjuA
uz prijedlog kroz, nad, pod, pred , uz, akuzativ jd. zamjeni#e on mo"e glasiti i nj, ali tada
prijedlog do0iva navezak 1a ;kroza nj, nada nj, preda nj, uza nj<
nenaglaCeni o0lik zamjeni#e ona u akuzativu jednine glasi je ;7vi je tuku.<, ali ako se
ispred toga o0lika na.e slog je, 0ilo kao pomo-ni glagol ili zavrCni slog neke druge
rijei, tre0a upotrije0iti ju. ;9zela ju je. -upuje ju.<
2. (OVRATNA )A*JENICA (sebe, se)
7
o zamjenjuje sve line zamjeni#e kada se oznauje da radnja ne prelazi na drugoga, nego se vra-a
na su0jekt. Povratne zamjeni#a ima samo zavisne pade"e.
o Ne! N&7-
G se1e, se A se1e se I so1om
D se1i, si L se1i
3. (OSVOJNE )A*JENICE
o oznauju pripada li Cto govornoj sugovornoj ili negovornoj oso0i. :ne zamjenjuju posvojne
pridjeve i odgovaraju na pitanjaB iji] ija] ije]
o Posvojne z!jenice suA !oj& "voj& nje1ov& njezin %njen)& n4& v4& nji3ov
+. (OVRATNO,(OSVOJNA %svoj)
o oznaava da neCto pripada su0jektuP zamjenjuje sve posvojne zamjeni#e
-. (OKA)NE
o pokazuju neCto, upu-uju na neCto oznaavaju-i ujedno kojoj je to oso0i u 0liziniP odgovaraju
na pitanje koji] kakav] kolik]
ovaj, ovakav, ovolik 6 'okzuju n ne4"o u blizini 1ovo#no1 lic
taj, takav, tolik 6 'okzuju n ne4"o u blizini (#u1o1 lic
onaj, onakav, onolik 6 'okzuju n ne4"o u blizini "#e5e1 lic
.. /(ITNE i O0NOSNE
o su iste rijei ; tko, Cto, koji, iji, kakv,kolik <P razlikuju se samo po upotre0i
o upitne zamjenice dolaze samo u pitanjima, zamjenjuju onu rije koja se oekuje u odgovoru.
<ko sam jaM 0a sam ovjek.
o odnosne zamjenice dolaze samo u zavisnim reeni#amaP one povezuju zavisnu reeni#u s
onom o kojoj ta zavisna reeni#a ovisi.
Na stolu su rairene novine 4"o znai da je kod ku&e.
71
1. NEO0RE2ENE
o zamjenjuju neCto neodre.eno, neCto suviCe op-enito ili neCto nijeno
imenine > netko, neCto, nitko, niCta, itko, iCta, svatko, svaCta, tkogod, 0ilo tko, 0ilo Cto
pridjevne> neki, nekakav, neiji, gdjekoji, gdjekakav, gdjeiji, niiji, nikakav, svaki,
svaiji, svakakav, sav, kojeiji, kojekakav, kojigod, ijigod, kakavgod, ikoji, iiji, ikakav,
0ilo koji, 0ilo iji, 0ilo kakav
"#eb vo(i"i #)un o 'isnju ovi3 z!jenic s '#ije(lozi!
ne vljA od nikoga, za nita, pred iim, u nikakvim
vljA ni od koga, ni za ta, i pred im, ni u kakvim
3. NE(RO*JENJIVE
PRILOZI
o P#il2u se 1l1oli! i kzuju #zli)i"e okolnos"i 1l1olske #(nje.
o mogu 0iti promjenjivi jer imaju kompara#iju E do.i 0rzo ;0r"e<
o .%S5/
mjesni ;gdje], kamo], kuda], otkuda], dokle]< E ovdje, ondje, tamo, tu, daleko,
sprijeda, svagdje, niz1rdo, gore, dolje, mjestimi,e
72
vremenski ;kada], otkada], dokada]< E odma, sada, nikada, jesenas, juer, danas,
no&u, danju, svakodnevno, lani, jutros, kada, tada
nainski ;kako]< E tako, ovako, neprimjetno, loe, nikako, svakako, sluajno, 1rzo,
do1ro
Nainski prilozi nastaju i od pridjeva i to od >
pozitiva, komparativa ili superlativa opisni pridjeva C 0lago, 0la"e,
naj0la"e, 0rzo, daleko, lijepo, teCko, te"e, najte"e, "estokoF
/i nainski prilozi razlikuju se od pridjeva u srednjem rodu
jednine po tome Cto prilozi odgovaraju na pitanje kako], a pridjevi
na pitanje kakvo]
*ijete se igra veselo. )eselo dijete se igra.
0elen tri 1rzo. .rzo lane tri.
od posvojni pridjeva na 'ski.
3ovorimo ;kako]< rvatski. ;prilog<
Na jezik je ;koji]< rvatski. ;pridjev<
koliinski ;koliko]< E mnogo, previe, dosta, malo, dvaput
uzroni ;zaCto]< E zato, stoga, 1ezrazlo!no, otimi,e
o prilozi sad(sada* kad(kada* tad(tada* nikad(nikada E su izuze#i nepromijenjivih vrsta rijei
jer mogu 0iti s pokretnim samoglasnikom ;navezak< ili 0ez njega
PRIJEDLOZI
o Rije)i koje se '#il2u i!enic! i ozn)uju o(nose !eu #ije)i!- na, u, po, pa, pod, iznad,
pred, iza, poput, do
o prijedlozi s1sa, k1ka, uz1uza, nad1nada, pod1poda, pred1preda $ su izuzeci nepromijenjivi9
vrsta rijei jer mogu biti s pokretnim samoglasnikom (navezak) ili bez njega
sa E piCemo ispred rijei koje poinju slovima s, C, z, ", ks, ps, mnom, ispred jednog
slova
ka E piCemo ispred rijei koje poinju sa k ili g
73
VEZNICI
o Povezuju #ije)i& sku'ove #ije)i i je(nos"vne #e)enice+ i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, ve-, iako,
premda, makar, da dok, im, jer, kao, maF
USKLICI
o Iz#2vju osje5je& (ozivnje& 'o"icnje& o'on4nje zvukov-
o !o1u v#4i"i sve Eunkcije u #e)enici
0ao# "ej# /#
ESTICE
o Slu2e z oblikovnje i '#eoblikovnje #e)enic- li, zar, ne, evo, eto, eno, god, put, neka, se
;kada rije ne mogu zamijeniti sa se0e[[[[[<
Veselim se.
=a, jesam.
NAGLASNICE I NENAGLASNICE
o N'N/A/SN#2'
4anaglasnice ;enklitike<
nenagl. o0li#i pom. glagola 62/2 ;sam, si, je, smo, ste, su<
nenagl. o0li#i pom. glagola ?/4G/2 ;-u, -eC, -e, -emo, -ete, -e<
rje#a >2
4esi li F
7+
*aglasni#a M nenaglasni#a 1 zanaglasni#a

N izgovorni skup ; izgovaraju se jesili <
prednaglasnice ;proklitike<
o prijedlozi
o rje#a *G[
o nenaglaCeni vezni#i E i, a
/ko po no-i luta[
*aglasni#a nenaglasni#a M naglasni#a naglasni#a N izgovorni skup ;izgovaraju se pono:i <
o N/A/SN#2' E naglaCene rijei u reeni#i
Naglasni,a S nenaglasni,a O NAGLASNI S9UP (izgovorni skup)
o N/A/!'N# SOA
^ + ^jka ^ vo ^ li ^ !e ^ ne. (Majka voli mene.)
REJEKDa
o Osnovn '#io'5jn je(inic- Sku' #ije)i ili s!o je(n #ije) kojo! '#enosi!o 'o"'unu
obvijes"- Njo!e iz#i)e!o z'2nj& s'oznje& !isli& osje5je& 'i"njF
2745V*5 /dem u kino.
8P2/*5 /dem li u kinoM
7)
8!3>29*5 ;osje-aji, poti#anje, zahtjev< /dem u kino#
4G!*5 $G9G*2I5 )ozim 1i,ikl.
*24G9*5 $G9G*2I5 Ne vozim 1i,ikl.
o %eenica moe biti i samo jedna rije . 3rmi# Pazi# "o&u# ;3$*45 $G9G*2I5<
o $je#a ne se piCe odvojeno od glagola (ne gaa)* osim nisam* nisi* nije* nismo* niste* nisu*
nemam* nema)* nemoj
o %ed rijei > gramatiko ustrojstvo odnosa me.u reeninim dijelovima
S* -* -O U .ranko se protezao zadovoljno.
-* S* -O U Protezao se .ranko zadovoljno.
-O* S* - U 5adovoljno se .ranko protezao.
-O* -* S O5adovoljno se protezao .ranko.
Promjenom reda rijei utjeemo na o0avijesnu i izra"ajnu, stilski plan reeni#e
!/2>!32 *G:62>4GOG* $G= $24G92
! E P E :
P: ispred P ako je izreena prilogom
REENICE PO SASTAVU
"# JEDNOSTAVNA
o Nepro)irena ;subjekt i predikat<
Mama radi.
76
o -ro)irena ;subjekt* predikat i dopune<
)esela i lijepa mama radi u pridavaoni,i.
su0jektni skup predikatni skup
;atri0ut, apozi#ija< ;o0jekt, prilo"na oznaka<
o N'#4%'0'N# S1B&'"5 !toji na prozoru. ;:n<
o B'S1B&'"5N/ %'0'N#2/ Mir posvuda.
o N'OA/AO&'N/ %'0'N#2/ (krnja reenica)
*o1ra veer#=aku no&# 9 pomo&# 6pet onaj tvoj zvi2(uk s .ukov,a.
o %'0'N#2/ S .#!' #S5O.%SN#Q @#&'O./
7virao si violinu.
!virao si violinu i glasovir.
7virao si glasovir.
(# SLOENA (sastoji se od dviju ili vi)e samostalni9 reenica* ima dva ili vi)e
predikata) *jeak .ranimir )i" knjigu , a mala /va c#" pti,u .
bezveznika veznika
L L L
$eenini niz ;nizanje< zavisno slo". nezavisno slo".
;uvrCtavanje< ;povezivanje<
77
o S9LAPAN.E RE:ENICA
Nizanjem pri emu se sureeni#e odvajaju zarezom i nastaje bezvezni)k nezvisno
slo2en #e)enic ' RE:ENI:NI NI*
Napolju je 1ilo gadno jesensko vrijeme& kia lijevala kao iz ka1la.
1vr)tavanjem $ slo"ena reeni#a u kojoj jedna sureeni#a ;koja ne mo"e stajati kao
zase0na reeni#a< dopunjava drugu $ *A7ISNO SLO;ENA RE:ENICA
(ko da se udi to se ve& od deset sati ujutro uzesmo kartati.
:0jaCnjenje u.enja 9GM8]
ZAVISNO SLOENE REENICE
o .eznici su da, dok, jer, ako, kao
3njiga nije skupa, je# je imala oko pola kile.
ne mo"e stajati samostalno

o Odnosne zamjenice Cto, tko, koji
8 knji"ni#i sam vidio ovjeka FF..koji je najte!e 1rojeve odma zapamtio.
Alavna sureenica 4avisna sureenica
o -rilozi gdje, kako, kolikoF
o .ezniki skupovi 0udu-i da, nego CtoF.
o red sureenica u zavisno sloenoj reenici
ako je glavna reeni#a na prvome mjestu, zovemo to normalnim* uobiajenim redom
reeni#a i ne odvaja se zarezom
7%
ako zavisna reeni#a pret9odi glavnoj, takav red u reeni#i zovemo obrnuti
(inverzija) red reeni#a i uvijek se odvaja zarezom
"#"# PREDIKATNA REENICA $ naje):i veznici su odnosne zamjeni#e tko,Cto, koji.
7oe se povezati i veznikom da* a ponekad slubu rijei moe imati prilog (ne odvaja se
zarezom) !5O;
7ima je ove godine da ladnija ne mo!e 1iti.
Mudrost je kad i u utnji nalazi odgovor.
Pravo 0ogatstvo je )to znaC. ;dva predikata<
"#(# SULJEKTNA REENICA 1 naje):i veznici su odnosne zamjeni#e tko,Cto, koji
(odvaja se zarezom kada je u inverziji) 5"O;
/eCko je znati 4"o &e se z1iti . !to -e se z0iti, teCko je znati.
6rat mi je "ko mi do1ro ini . 5ko mi do0ro ini, 0rat mi je.
"#&# OLJEKTNA REENICA E naje):i veznik je da, ali veznici su i druge veznike rijei>
prilozi kad, gdje, kakoF, te odnosne zamjeni#e Cto, tkoF (ne odvaja se zarezom* osim
kada je u inverziji $ rijetko $ ili ako se nabraja vi)e objektni9 reenica)
Vidim ( me smatra oz1iljnom .
Voljela 0ih k( 1i imala vie vremena .
9oliko smo znoja prolili , nikada ne-e znati.
*i ne slute ( nam je igra sve & ( nam je ona najva!nija stvar na svijetu.
P#eobliko! u'#vno1 u neu'#vni 1ovo# ns"je objek"n #e)enic
V P:*
>ORA Nikad nisam doznao to se tono (o1o(ilo-
Nikad nisam doznao istinu. (ako prvu reeni#u mo"emo izmijeniti kao u
primjeru sigurni smo da je o0jektna reeni#a[[[[[<
"#-# ATRILUTNA REENICA $ naje):i vezni#i su odnosne zamjeni#e koji, Cto, iji,
kakavP veznik moe biti i da, a slubu veznika mogu imati i prilozi kada, gdjeF (obino
dolazi iza imenice $ ili neke imenske rijei $ koju dopunjava i ne odvaja se zarezom)
79
8li#a je zakrena automo0ilima 4"o nestrpljivo tru1e .
o odvaja se zarezomB
kada se na0raja viCe atri0utnih reeni#a uz istu imeni#u
Vrijedni su divljenja ljudi koji znaju, koji umiju, koji mogu i koji o&e.
3ada se atri0utna sureeni#a istie ili je naknadno dodana
2ma li Cto ugodnije od gradina& 1(je s grana pada tiina kao tuga s
trepavi,aM
3ad je atri0utna sureeni#a umetnuta
!a ak#enta& koji mu daju naroito izra!ajne mogu&nosti & on je neo0inoF
"#.# PRILONE REENICE
o M4G!*5, V$GMG*!35 2 *592*!35 $G9G*2I5 E veznici su prilozi ;mjesni,
vremenski i nainski<, te neki vezniki skupovi (ne odvajaju se zarezom ako su iza
glavne reenice)
/iCina je zavladala ku( je on proao.
!luCala ga je ko ( je opinjena .
M0+7N$ :+8+N/<+ je zavisno slo"ena reeni#a u kojoj zavisna sureeni#a
dopunjuju glagol glavne reeni#e kao oznaka mjesta. Slubu veznika vr)e
mjesni prilozi gdje, kamo, kuda, otkuda, odakle, dokle.
/di k!o ti je nare%eno. 6tiao je o"ku( je i doao.
):+M+N7-$ :+8+N/<$ je on zavisno slo"ena reeni#a u kojoj zavisna
sureeni#a dopunjuju glagol glavne reeni#e kao oznaka vremena. Slubu
veznika vr)e vremenski prilozi kad, otkad, dokad poCto, veznik dok, zamjenica
im te skupovi rijei prije nego, tek Cto, istom potom.
Nije zautio o"kko je doao. P#ije ne1o li &e po&i, pozvao je sve prijatelje.
9( je zavladala tema, uvatio me stra.
%
N$8/N7-+ :+8+N/<+ su zavisne slo"ene reeni#e u kojoj zavisna sureeni#a
dopunjuje glavnu kao oznaka naina. :dgovaraju na pitanje kako] Slubu
veznika u nainskoj reenici vr)e rijei kako, kao Cto, kao da, nego Cto, nego
daF
3ovorio je ko ( je gluma,. =ijepo mu je u ,rti&u ko ( je u djejem
vrti&u.
o 87$:9*5, *5M4G$*5, P:(:=6G*5 $G9G*2I5, P:!>4G=29*5, =:P8!*5
P67=0+*/8N+ :+8+N/<+ su zavisno slo"ene reeni#e u kojoj zavisna
sureeni#a dopunjuje glavnu da 0i oznaila posljedi#u onoga Cto Cto se izrie
reeni#om. Posljedine reeni#e odgovaraju na pitanje 3ako] 3oliko]
<ko se jako smijao da su mu potekle suze.
*6P97N+ :+8+N/<+ su one zavisno slo"ene reeni#e u kojoj se dopuCta
sadr"aj glavne reeni#eiako se tome protivi sadr"aj zavisna reeni#e. 8 dopusnim
reeni#ama dolaze veznici iako, makar, premda, mada.
Iko je dugo 1oravio u tu%ini, nije za1oravio svoj jezik.
95:68N+ :+8+N/<+ su one zavisno slo"ene reeni#e u kojoj zavisna
sureeni#a dopunjuje glagol glavne sureeni#e kao oznaka uzroka. Slubu
veznika u uzronim reenicama vr)i veznik jer prilozi kako i kad, zamjenica
Cto i skupovi rijei 0udu-i da, zato Cto, z0og toga Cto, s o0zirom na to Cto.
9vi%ao je sve to je# nije 1io prazne glave. Bu(u5i ( svi nisu mogli govoriti
u isti as, nastala je graja.
N$M0+:N+ :+8+N/<+ su zavisno slo"ene reeni#e u kojoj zavisna sueeni#a
oznaava namjeru s kojom se vrCi radnja u glavnoj reeni#i. Namjerne reenice
odgovaraju na pitanja> radi ega] s kojom svrhom] s kojom namjerom]
7ve 1i dao s!o ( mi se vrati. Yurno sam je prekinuo ( ne 1i
zakompli,irala priu.
P636*.+N+ :+8+N/<+ su one zavisno slo"ene reeni#e u kojima se izrie
pogod0a ili uvjet potre0an da se izvrCi radnja glavne reeni#e. Slubu veznika
%1
u pogodbenim reenicama vr)e veznici ako, da, prilozi kad, li ukoliko,
skupovi rijei samo ako, samo da, samo kad.
%azlikujemo tri vrste pogodbeni9 reenica>
stvarne pogod0ene reeni#e 1 sadr"aj glavne reeni#e ostvaruje se
ako se ostvari uvjet sadr"an u pogod0enoj reeni#i. Vezni#i su
ako, ukoliko.
Ako vam prodamo zemlju, morate potivati vodu.
mogu-e pogod0ene reeni#e 1 mogu-e je ostvarenje sadr"aja
glavne reeni#e ako je mogu-e ostvarenje sadr"aja zavisne
reeni#e. Predikat zavisne sureeni#e uvijek je u kondi#ionalu 2.
Poinje veznikom ako.
Ako 1i se javili, posjetili 1ismo i.
nestvarne ili irealne pogod0ene reeni#e 1 da je mogu-a pogod0a
0ilo 0i mogu-e i ostvarenje sadr"aja glavne reeni#e. /e reeni#e
u zavisnoj sureeni#i imaju sadaCnje ili proClo vrijeme i veznik da,
a u glavnoj kondi#ional.
D postoji udo, ja 1i ti vjerovao
-ovezivanjem $ povezivanje jednostavnih reeni#a u slo"enu veznikom pri emu su
sureeni#e me.uso0no nezavisne ;mogu se izdvojiti u samostalne zase0ne reeni#e< E
NE*A7ISNO SLO;ENA RE:ENICA
7jedili smo u .rezovi,i i igrali tarok.
;!jedili smo u 6rezovi#i. 2grali smo tarok.<
NEZAVISNO SLOENE REENICE
%2
"#"# SASTAVNE $ povezuju se sastavnim vezni#ima i, pa, te, ni, niti (u pravilu se pi)u bez
zareza)
o mogu se odvajati zarezom B
ako je druga sureeni#a naknadno dodana
Na ne1u se nakratko pojavio mjese,& i ve& ga nema.
ako je sastavna reeni#a slo"ena od viCe sureeni#a koje su povezane istim
veznikom
Plesai se raduju& i pleu& i pjevaju& i grootom se smiju.
"ele li se pose0no isti#ati, sureeni#e se mogu nizati ;u reenini niz<, a
posljednja se povezuje veznikom
/van nas je doslovno ugurao u kupaoni,u pred ogledalo& zgra1io nae ruke&
tutnuo u nji ogromnu kutiju uvr&ivaa i pokazivao to da uinimo s njim.
o Mo"e 0iti sklopljena od viCe sureeni#a povezanih razliitim vezni#ima ;tada u pravilu
nema zareza<
/van nas je doslovno ugurao u kupaoni,u pred ogledalo i zgra1io nae ruke "e
tutnuo u nji ogromnu kutiju uvr&ivaa ' pokazivao to da uinimo s njim.

o 7anijekane sureeni#e o0ino se povezuju u sastavnu veznikom ni ili niti koji se javljaju
dva puta pa je tada glagol 0ez nijeni#e
"rvoje nije veseo. Ne 'le4e.
Ni"i je "rvoje veseo ni"i plee.
o !astavne reeni#e mogu 0iti i neoglagoljene
Ni prvi ni zadnji. (Nis!o prvi. Nis!o zadnji.)
"#(# RASTAVNE $ povezuju se rastavnim veznikom ili (u pravilu se pi)u bez zareza)
S"lno je umoran. 51og neega je (stalno) ljut.
7talno je umoran ili je z1og neega ljut.
%3
o Mogu se odvajati zarezomB
5ko je druga sureeni#a naknadno dodana ;u govoru se tada podi"e reenina
intona#ija<
7talno je umoran ili je z1og neega ljut.
7talno je umoran& ili je z1og neega ljut.
0e li 1olestan& ili se zalju1ioM
5ko se veznik ili javlja viCe od dva puta, tj. 5ko je reeni#a sklopljena od viCe
sureeni#a
Ili samo odmane rukom& ili promrmlja neto nerazumljivo& ili mi okrene
le%a.
o Veznik ili esto se javlja dva oputaB uz svaku sureeni#u .
Ili je 1olestan ili se zalju1io.
o $astavne reeni#e mogu 0iti i neoglagoljene ;umjesto udvojenih veznika ili1ili mo"e se
pisati i 0ilo10ilo<
.olest ili lju1avM
Ili ona ili ja. Bilo ona bilo ja.
Ili no& ili dan. Bilo no& bilo dan.
"#&# SUPROTNE $ povezuju se suprotnim vezni#ima ali, nego, no, ve- (odjeljuju se
zarezom)
3leda& ne vidi. 7talno mi neto govori& li ja ga ne sluam. (rpio sam ga danima&
no sada mi ga je dosta.
o 5ko nego dolazi poslije komparativa ;pridjeva<, ne odvaja se zarezom
.olje je ponekad i popustiti ne1o uvijek 1iti u suko1u s drugima.
0a1uka je ukusnija i zdravija ne1o 1anana.
o !uprotne reeni#e mogu 0iti i neoglagoljene ;pose0no ako je u o0jema sureeni#ama isti
glagol<
%+
0edna& li vrijedna. Nije ovjek nego (je) pti,a. Pojeo je odrezak, ali ne (nije pojeo)
salatu.
o !uprotna reeni#a mo"e se povezati s reeninim nizom ili sastavnim reeni#ama
3ovorila mu je majka, ponavljao i ota,& li njemu to nita nije znailo.
"#-# ISKLJUNE )IZUZETNE* $ povezuju se iskljunim vezni#ima samo, samo Cto,
jedino, jedino Cto, tek, tek Cto (uvijek se odjeljuju zarezom)
Preko tjedna je mirovao& "ek je nedjeljom izlazio u etnju.
"#.# ZAKLJUNE $ povezuju se zakljunim vezni#ima dakle, stoga, zato (uvijek se odvajaju
zarezom)
.rzo smo zavrili zada&u& (kle ostatak poslijepodneva nam je slo1odan.
"#0# REENINI NIZ $ nema veznika* reenice su nizane
9do1no se smjestila u naslonja, sluala nji dvoji,u za glasovirom, smjeila se.
DIJELOVI REENICE )SLULA RIJEI*
o P$G=235/
o !864G3/
o :64G3/
o P$2>:O*G :7*53G
o 5/$268/
o 5P:72I245
%)
"#"# PREDIKAT E osnovni dio reeni#e ;kao vrsta rijei je glagol, kazuje )to tko radi<
(>5(:>!32 ;glagol u nekom licu< )lak je krenuo.
2MG*!32 ;pom+ glagol i imenska rije E imeni#a, pridjev, zamjeni#a ili 0roj u
nominativu< *an &e 1iti lijep.
N'OA/AO&'N/ %'0'N#2/ (krnja reenica)
*o1ra veer# =aku no&# 9 pomo&#
DOPUNE GLAGOLU %PREDI9A<U) SU OB.E9< I PRILO;NA O*NA9A
"#(# OLJEKT E dopuna predikatu kojom se oznauje predmet radnje ;koga ili )to* koga ili
ega<
*ario otvara prozor.
:oditelji itaju vijest.
o OB&'"5N# S"1- E atri0ut M apozi#ija kojima je kazan o0jekt
=ijeio je 1os'o(u, trnjanske seljake.
o #4%/.N# OB&'"5 ;akuzativ ili genitiv<
0avljam vijest.
o N'#4%/.N# OB&'"5 ;genitiv, dativ, lokativ i instrumental<
Priam o patulj,ima.
.ojim se rata.
-%#&'@OPN# E prijedlog M imeni#a ili zamjeni#a u genitivu, akuzativu,
lokativu, instrumentalu
%6
"#&# PRILONE OZNAKE $ dopuna predikatu koji oznauje okolnosti o0avljanja glagolske
radnje ;kao i prilozi<
o 7&'S5/ ( gdje, kamo, kuda, odakle, dokle < )idra je u jezeru.
o .%'7'N/ ; kada, otkad, dokad < Po1jegla je maloprije.
o N/0#N/ ; kako, na koji nain < Po1jegla je kriomi,e.
o 14%O"/ ; zaCto, z0og ega < Po1jegla je z1og deka.
o "O#0#N' ; koliko< 7me&a je previe.
"#-# SULJEKT E dopuna predikatu ;kao vrsta rijei mo"e 0iti imeni#a ili zamjeni#a ;ali i 0roj,
pridjev, te glagol u in'initivu, kazuje tko )to radi<
)lak je krenuo. 1 imeni#a
6n &e 1iti lijep. 1 zamjeni#a
*va su pogo%ena. 1 0roj
Prvi je po1jegao. 1 0roj
9porni uspijevaju u svom naumu. E pridjev ;poimenini E pridjev se ponaCa
kao imeni#a<
Pogoditi je va!no. 1 glagol
o B'S1B&'"5N/ %'0'N#2/ Mir posvuda. Liri se selom i gradom. .ez prestanka
sipi.
o S N'#4%'0'N#7 S1B&'"5O7 Pitao sam ga za savjet. (ja)
DOPUNE I+ENICI %SUB.E9<U) SU A<RIBU< I APO*ICI.A
"#.# ATRILUT $ dopuna subjektu (pridjev* zamjenica* broj) (ako je uz jednu imenicu vi)e
atributa* zarezom se odvajaju kad se usporedno nabrajaju)
)idjela sam sive& o'sne o1lake- ili )idjela sam sive i o'sne o1lake-
6vo su sivi o'sni o1la,i.
o -%#@&'.S"# ;pridjev, zamjeni#a, 0roj<
Njegovo li,e 1ilo je neo1ino.
%7
Prvi djeak ide na elo kolone.
o #7'N#0"# ;imeni#a ili posvojni pridjev<
Pjev pti,a odjekuje umom.
Ptiji pjev odjekuje umom.
"#0# APOZICIJA $ imenica koja poblie oznaava subjekt (drugu imenicu)
-nji!evnik $ugust Lenoa napisao je knjigu Z5latarevo zlato[.
o /-O4#2#&S"# S"1- ;atri0ut M apozi#ija<
5nameniti knji!evnik 5ugust Denoa o0javio je mnogo knjiga.
atri0ut M apozi#ija N apozicijski skup
5ugust Denoa* znameniti knji"evnik, o0javio je mnogo knjiga.
atri0ut M apozi#ija N apozicijski skup
1 kada se apozi#ija ;ili apozi#ijski skup< na.e iza imeni#e odvaja se zarezom
S%O0NOS5 ("ONA%1'N2#&/) E slaganje su0jekta i predikata u li#u, 0roju i rodu.
o uz zamjeni#u .# predikat je uvijek u mnoini i mu)kom rodu
UPRAVNI I NEUPRAVNI GOVOR
o 1-%/.N# AO.O% je tono navoenje neiji9 rijei+ 1 govoru se oznauje posebnom
intonacijom* a u pismu navodnim znakovima+
HNe zn!I, slagao je Marko.
upravni govor reeni#a o0jaCnjenja
%%
Marko je slagaoB HNe zn!-I
%eenicu upravnoga govora poinjemo velikim slovom. %eenicu obja)njenja
piCemo malim slovom
5ko je upravni govor upitna ili usklina reenica , upitnik i usklinik stavljamo prije
navodnih znakova, reeni#u o0jaCnjenja piCemo malim slovom i ne odvajamo zarezom.
6vdje u razreduM gledao ga je 2vo.
8 tiskanom tekstu navodni znakovi mogu 0iti i _ `, a njih i zarez mo"e zamijeniti #rti#a.
Nije stvar u tome, o0jasnio je /omo.
' Nije stvar u tome ' o0jasnio je /omo.
o N'1-%/.N# AO.O% je preoblikovani upravni govor s veznikom da ispu)taju:i
navodnike i mijenjaju:i* po potrebi* glagolsko lice+
@*ije stvar u tomeA, o0jasnio je /omo. /omo je o0jasnio ( nije stvar u tome.
Pro'esor je rekao 2vanuB @Pri.i prozoru.A
Pro'esor je rekao 2vanu nek pri%e prozoru.

RjEJKM
"# LEKSEM (leksik* leksikologija* leks+ discipline* vi)eznanost leksema)
o eksem je o0lik punoznane rijei koji sainjava ukupnost njezinih gramatikih o0lika i
leksikih znaenja.
&ednoznani su oni leksemi kod kojih su opseg sadr"aja i opseg jednog znaenja
podudarne veliine.
%9
.i)eznani su oni leksemi iji se sadr"aj sastoji od dvaju ili viCe znaenja.
;npr. gimnazija ima znaenje zgrade, ali i znaenje asvi pro'esori i ueni#iaP
meta'ora, metonimija , sinegdoha su rijei prenesena znaenja<
o eksik ine svi leksemi nekog jezika, u naCem sluaju svi leksemi hrvatskog jezika.
o 7oe biti>
op:i ili op:euporabni ( rijei koje svim govorni#ima jednog jezika znae isto
struni nazivi ili termini ( rijei koje se upotre0ljavaju me.u strunja#ima pojedinih
struka
o eksikologija je grana jezikoslovlja koja prouava i opisuje leksik, rjenik nekog prirodnog
jezika postavljaju-i pri tome i sva op-a pitanja koja se odnose na rije kao temeljnu jedini#u
jezika.
o eksikologija se dijeli na nekoliko viCe manje osamostaljenih ogranaka, a svaka od njih
potanko prouava neki odjeak hrvatskog jezika. /o suB
tvorba rijei ( prouava tvor0enu strukturu dosadaCnjih rijei daju-i pravila za tvor0u
novih
frazeologija ( prouava 'razeme
onomastika ( govori o znaenju i tvor0i vlastitih imena
nazivoslovlje (terminoligija) ( prouava strune nazive i termine
leksikografija 1umije-e sastavljanja i pisanja rjenika
(# SINONIM I SINONIMIJA
o Sinonimi su leksemi ;rijei< koji pripadaju istoj vrsti rijei, imaju razliiti izraz, a isti sadr"aj.
npr. tuga 1 "alostP veselje1 radost
o Sinonimija je semantiki odnos izme.u dvaju ili viCe leksema koji pripadaju istoj vrsti rijei,
imaju razliiti izraz i jednak sadr"aj.
o Sinonime dijelimo>
prema zamjenjivosti na+
0liskoznani#e ;sinonimi zamjenjivi samo u nekim kontekstima<
9
generacija ( pokoljenje ( nara)taj
genera,ija se mo!e odnositi na ljude, !ivotinje i stvari
narataj samo na ljude i !ivotinje
pokoljenje samo na ljude
istoznani#e ;sinonimi zamjenjivi u svim kontekstima<
tuga( alost
prema pripadnosti standardnom jeziku na>
standardnojezini sinonim ;pripadaju standardnom jeziku<
nestandardnojezini sinonimi ;ne pripadaju standardnom jeziku<
kulja, top, komad, os,ar ' sinonimi za negativnu o,jenu
&# 'OMONIMIJA+ 'OMONIMI
o Qomonimija je izjednaenje izraza dvaju leksema razliita znaenja.
o Qomonimi su leksemi jednakih izraza, a razliitog sadr"aja. =a 0i za dva leksema mogli re-i da
su homonimski parnja#i moraju ispuniti sljede-e uvjete, a to suB
moraju imati razliita znaenja
izrazi moraju biti jednakog fonemskog sastava
moraju imati iste prozodijske znaajke (isti naglasak)
moraju se jednako pisati
o %azlikujemo dvije vrste 9omonima
o0lini ili mor'oloCki 1 podudarnost izraza vezana je uz odre.ene mor'oloCke kategorije
odnosno uz pade", vrijeme ili li#e.
* jd. unuk ( mn. unuka
* jd. unuka ( mn. unuka
leksiki 1 podudarnost nije mor'oloCki uvjetovana
para \ 3l.jd. glagola parati kosa \ vlas na glavi
para\ ( mn. imeni#e para kosa \ oru.e
/ko se dva leksema razlikuju po prozodijskim znajkama tada govorimo o
9omografima ( istopisnicama+ (pas> pas* luk> luk)
/ko se dva leksema razliito pi)u* a jednako izgovaraju* govorimo o
9omofonima ( istozvunicama+ (vi)nja (.i)nja= bra (Bra)
91
-# ANTONIMIJA+ ANTONIMI
o /ntonimija je leksiko1semantika pojava znaenjske opreke izme.u dvaju leksema.
o /ntonimi su leksemi suprotnih znaenja.
o @va leksema suprotni9 znaenja ine antonimski par+ (crn(bijel* iv(mrtav* dobar(lo))
o /ntonime dijelimo >
po podrijetlu
istokorijensk i 1 razvili su se iz istog korijena (otvoriti'zatvoriti, upisati'ispisati)
raznokorijenski 1 razvili se iz razliitih korijena (istina'la!, !iv'mrtav)
po naravi znaenjske opreke
0inarni antonimi ( s dvojanom znaenjskom oprekom ili je jedno ili drugo
(6vo je djeak. 6vo je djevoji,a.)
stupnjeviti antonimi izme.u dvaju antonima postoji i me.ustupanj (visok 'nizak)
po usvojenosti
djelomina antonimij a 1 jedan leksem je u znaenjskoj opre#i s drugim samo
jednim svojim znaenjem tj. dan u znaenju vrijeme od izlaska do zalaska sun#a
(dan'no&)
viCestruka antonimija 1 leksem ima viCe znaenja, a suprotan je drugom leksemu
samo jednim od znaenja (star'nov, star'mlad, star'moderan)
.# VREMENSKA RASLOJENOST JEZIKA
o .remenska raslojenost pokazuje kako se leksik razvijao u povijesnim tjekovima* kako je
pratio povijesna* dru)tvena i kulturna zbivanja+ S obzirom na uestalost uporabe rijei u
pojedinom razdoblju postoji>
/"5#.N# '"S#" ( ine rijei koje su esto u upora0i, razumljive su ve-ini govornik
hrvatskoga jezika, neutralno se ra0e u jezinoj komunika#iji.
92
-/S#.N# '"S#" ( ine rijei koje su zastarjele te z0og svojeg sadr"aja ili izraza
predstavljaju neo0inost za suvremene govornike, ali i one rijei koje joC nisu uCle u
op-u upora0u.
9istorizmi ( rijei koje nisu u estoj upora0i jer su se izmijenile druCtveno1
povijesne okolnosti ;0an, krinolina, gro', mjesna zajedni#aF<
ar9aizmi ( zastarjele rijei koje su dijelom pasivnog leksika postale zato Cto su
ih zamijenile druge rijei iz sljede-ih razlogaB
1 izrazni ar9aizmi kod kojih se sadr"aj izrie drugim izrazom ;islo \
0roj, horugva \ zastava<
1 sadrajni ar9aizmi kod kojih je zastario prijaCnji sadr"aj
;lukaNlivada, vraNdoktor<
1 tvorbeni ar9aizmi kod kojih je zastarjela tvor0ena sastavni#a
;dava#, prima#,kraljski<
nekrotizmi ( leksemi karakteristini za leksik jednog pis#a, leksikogra'a,
knji"evnika koji nikad nisu postali aktivnim dijelom op-eg leksika. (ljesit'drven,
mno!1a' mno!enjeB)
knji)ki ( leksemi koji se 0ez o0zira na svoju starost pojavljuju samo u knjigama
ili rjeni#ima (mirisni,a' parfumerija, mudra,'filozof, 1rodokrje'1rodolom,
kamenarni,a'kamenolom)
0# LEKSIK TNA PRIJELAZUT
o Aranica izmeu aktivnog i pasivnog leksika nije vrsta jer rijei mogu prelaziti iz jednog
u drugi+
o 5o su>
zastarjelice su leksemi koji se sve rje.e ra0e u standardnome hrvatskom jeziku pa je
pitanje vremena kada -e potpuno prije-i u pasivni leksik ;'erije, 'iskultura,
koristovatiF<
pomodnice su leksemi koji oznauju neku pomodnu pojavu ;dolevita, ka'i-,
ips,tenisi#eF<
oivljenice su leksemi koji se iz pasivnog rjenika postupno vra-aju u aktivni ;djelatnik,
du"nosnik, 0ojnik, asnik, gledeF<
novotvorenice su leksemi koji nastaju iz druCtvenih i komunika#ijskih potre0a, a joC
nisu uCle u leksik standardnog jezika. *ovotvoreni#e nastaju uo0iajenim tvor0enim
93
nainom i mogu 0iti prihva-ene kao dio aktivnog leksika. Ponekad je razlog nastanka
tvoreni#e puristiki tj. nastaojanje da se hrvatskom rijei zamijeni posu.ena
;dalekovidni#a1televizijaF<
-odvrsta novotvorenica su individualne novotvorenice koje se javljaju u
knjievnim djelima+
N# PODRUNA RASLOJENOST JEZIKA
o -odruna raslojenost jezika pokazuje kako je jezik rasprostranjen na odreenom
prostoru+ -o veliini jezinog podruja na kojemu su rasprostranjeni* podruno
ogranieni leksemi su>
lokalizmi su rijei svojstvene mjesnom govoru ;=u0rovnik, gospar1gospodinP !plit,
vrtojak1zvrkF<
regionalizmi su rijei koje se upotre0ljavaju na velikom dijelu nekog narjeja, ali ne na
njegovom itavom podruju ;Ctednjak1 Cpaher, Cpaker, Cparet, Cparhet, Cporet<
dijalektizmi su rijei proCirene na #ijelom podruju nekog narjeja ;akavizmi,
kajkavizmi Ctokavizmi<
9# 1UNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA
o 4bog svog funkcinalnog ogranienja sve se rijei ne pojavljaju jednako esto u svakom
tekstu+
o 4bor rijei ovisi o funciji teksta+
o Stilistika prouava funkcionalnu stranu uporabe jezini9 jedinica+
o Stil je nain pisanja odnosno odnosno iz0or jedne od viCe mogu-nosti za izri#anje istog
sadr"aja. !vaki 'unk#ionalni stil o0likovao se istodo0nim djelovanjem triju im0enikaB
ovjeka,druCtva i jezika.
o Funkcionalni stilovi 9rvatskoga standardnog jezika su>
knjievno ( umjetniki stil ;su0jektivnost, osje-ajnost, prenesena znaenja<
publicistiki stil ;o0jektivnost i sa"etost, ali pristupaan nain izlaganja s dosta
individualnih #rta<
znanstveni stil ;o0jektivnost, misaonost, upora0a strunih termina pojedinih znanosti<
administrativni stil ;o0jektivnost, sa"etost iskaza, leksem ogranien ustaljeno):u
pravila za sastavljanje spisa<
razgovorni stil ;svojstven je ponajprije usmenoj komunika#iji<
9+
upora1a kolokvijalizama 1 leksema na grani#i standardnog jezika i
dijalektizama
upora1a !argonizama tj. jezika zatvorene skupine
upora1a vulgarizama tj. upora0a prostakih i nepristojnih rijei
'rvaC!M jEIM
9)
3*42OGV*2 4G723 (:V:$2
*5$:=*2
o Dtokavski ;jekavski<
o 9akavski ;ikavski<
o 3ajkavski ;ekavski<
75V2954*2
M4G!*2
JEIM
o sredstvo 1 sporazumijevanja i zra"avanja
o -riop:iti i primiti poruku* dakle sporazumijevati se ili komunicirati* moemo na razliite
naine>
znkovi! %si1nli!)* kao Cto su npr. prometni znakovi, #rveno svjetlo na sema'oru,
plavo rotiraju-e svjetlo poli#ijskoga automo0ila, #rveni kri" na vozilu hitne pomo-i...
'ok#e"i! "ijel* npr. kimanje glavom lijevo1desno kad "elimo re-i @neA ili kimanje
glavom gore1dolje kad neCto potvr.ujemo, ka"iprst podignut prema gore kao znak
upozorenja ili prijekora...
jeziko!, npr. razgovorom ili pisanjem poruka, odnosno jezikom u njegovome usmenom
o0liku ili pak jezikom u njegovome pisanom o0liku.
RAZVITAK 'RVATSKOGA JEZIKA
o 5rpimirova darovnica $ najstariji sauvana isprava jednog vladara ;latinski jezik<
o Branimirov natpis $ prvi put se spominje ime Qrvat ;latinski jezik<
o ,GCE+ u Qrvatskom saboru 9rvatski jezik progla)en slubenim jezikom
o -#S7/ E glagolji#a, latini#a, -irili#a
96
"#"# OPHESLAVENSKI KNJIEVNI JEZIK
o rad sv+ Ririla i 7etoda* vokalni sustav op:eslavenskog jezika* redakcije* pismo (glagoljica i
:irilica
o Op:eslavenski knjievni jezik (staroslavenski* starocrkvenoslavenski) je prvi slavenski
zapisani jezik+ 5o je ujedno i prvi knjievni jezik* a djelo je "onstantina ( Ririla i 7etoda+
o *astao na prijelazu iz 9. u 1.st., a utemeljen na mjesnom govoru !lavena iz okoli#e !oluna,
nije se mnogo razlikovao od ostalih slavenskih jezika me.u kojima su razlike tada 0ile daleko
manje nego danas.
o /aj jezik je zapravo 0io knji"evnojezina tvor0a u odnosu na ishodiCni ju"noslavenski
;makedonski< dijalekt. 6io je o0oga-en gramatiki i leksiki, nije se podudarao ni s jednim od
"ivih narodnih slavenskih govora, a 0io je razumljiv svim !lavenima. !lu"io je gotovo kao
nadna#ionalni, zajedniki jezik svih !lavena pa se u novijoj literaturi i naziva op-eslavenski
knji"evni jezik.
o *a taj jezik 0ra-a Ziril i Metod potkraj 9. stolje-a prevode liturgijske knjige ;potre0ne za
Cirenje krC-anstva< te odlaze u tadaCnju Moravsku i Panoniju. *ajstariji pisani spomeni#i ne
potjeu iz tog do0a 0udu-i da su nakon Metodove smrti %%). uniCteni, no sauvani su u
prijepisima iz 1. i 11.st.
o 8 znanstvenoj literaturi o nazivu toga prvog jezika, dakle iz kraja 9.st., nema jedinstvenog
naziva pa se uz naziv staroslavenski javlja i #rkvenoslavenski pa i staro0ugarski te najnovije
op-eslavenski.
o 8 nas se staro#rkvenoslavenskim jezikom naziva nesauvan ;u spisima nepotvr.en<
-irilometodski jezik 9.st.
o !taroslavenskim jezikom naziva se onaj iz 1. i 11.st. sauvan u odre.enom 0roju #rkvenih
spisa ;tzv. kanonski spisi<.
o *a osnovi staroslavenskih spomenika pisanih glagolji#om i -irili#om opisan je staroslavenski
jezik+ #mao je trinaest otvornika & e i& o& u& %je#)& %jo#)& e %j")& J %je#i)& e& o& #& l- Alasovi je#
;meki, prednjojezini< i jo# ;tvrdi, stra"njojezini< po svojoj prirodi bili su uvijek kratki* u
uporabi esti jer je u staroslavenskom jeziku vladao zakon otvoreni9 slogova tj+ nijedan
slog nije mogao zavr)iti zatvornikom. *a njihovom mjestu u danaCnjem jeziku stoji glas a ili
nita.Vrlo je poznat glas jat. Pouzdano se ne zna kako se izgovarao, po prirodi je 0io dug, a
pretpostavlja se da je 0io slian glasu e s izgovorom ovisno o susjednim glasovima te nije 0io
jednak u krajevima i vremenima. @anas je u jeziku na mjestu tog glasa ie koji se pi)e sa ije*
je * e* i+ Staroslavenski je imao i dva nosna vokala e* o koja su zamijenjena e F e* o F o ili u+
97
Alas je#i u 9rvatskom je zamijenjen glasom i+ 1z vokalno r postojalo je vokalno l+
Me.utim, tijekom vremena taj se op-eslavenski jezik mijenjao, jer su se u njega spontano
unosile neke #rte "ivih govornih jezika ;glasovi i rjenik<. /ako su nastali modi'i#irani,
govornom jeziku prilago.eni o0li#i koji su se nazvali redak#ijama op-eslavenskog jezika
;hrvatskosrpska, eCka, 0ugarska, makedonska, panonskoslavenska<. /ako se za hrvatski tip
upotre0ljavao naziv op-eslavenski knji"evni jezik hrvatske reak#ije ili staroslavenski jezik
hrvatske redak#ije. 6udu-i da !laveni nisu imali svog pisma, Ziril je %63. sastavio pose0no
pismo glagoljicu, a u0rzo je nastala i :irilica , nazvana po Zirilu jer se mislilo da ju je on
sastavio. Stari tip glagoljice naziva se obla* a u Qrvatskoj se razvio novi tip ( uglata ili
9rvatska glagoljica.
"#( 'RVATSKI JEZIK OD ".# DO "># STOLJEHA
o ,D+st+ je do0a pro#vata hrvatske kasne srednjovjekovne knji"evnosti i prvi poetak svjetovne
knji"evnosti. 3oriste se tri jezika tj. latinski ;slu"0eni jezik Irkve i europskog kulturnog kruga<,
hrvatska redak#ija op-eslavenskog knji"evnog jezika te hrvatski ;narodni< jezik. !ve je sna"nije
preplitanje raznorodnih dijalekatskih elemenata u osnovnu akavsku strukturu tj. Ctokavizama i
kajkavizama. $a0e se i tri pismaB glagolji#a, latini#a i -irili#a ;tzv. 0osani#a<. 1 ,D+st+ tiskane
su prve knjige (knjige tiskane do ,DII+g+ zovu se #N"1N/B1') i to>
7#S/ -O 4/"ON1 %#7S"OA/ @.O%/* ,CG6+
B%'.#&/% -O 4/"ON1 %#7S"OA/ @.O%/* ,CH,+
7isal je knjiga molitava i pjesama koje se pjevaju u katolikom 0ogoslu"ju, brevijar knjiga
molitava i pjesama za sve-enike. ?rvatski humanistiki pis#i piCu na latinskom jeziku
ukljuuju-i se tako u jezino1kulturni europski krug.
o ,L+st+ vrijeme je potpune regionalne razdro0ljenosti te vrijeme poetaka hrvatskih pokrajinskih
knji"evnosti. 8za svu pokrajinsku odjelitost, knji"evna djela ipak pokazuju da je to zapravo
stolje-e nastavljenih knji"evno jezinih veza i utje#aja, a z0og migra#ije stanovniCtva dolazi i do
mijeCanja hrvatskih govora svih triju narjeja.
=u0rovako1dalmatinska knji"evnost ;iji su glavni predstavni#i M. Maruli-, =". =r"i-,
D. Meneti-, ?. >u#i-, P.?ektorovi-, P. 7orani-, M. =r"i-< ra0i u svom jeziku akavsko
1 ikavske elemente odnosno primje-uje se akavska i Ctokavska stiliza#ija hrvatskoga
knji"evnog jezika.
9%
*a sjeveru ?rvatske ;7agre01Vara"din< javlja se u drugoj polovi#i 16.st. knji"evnost na
kajkavskom narjejuB prijevod latinskog djela *e,retum tripartitum 2vana PergoCi-a
;1)7+.< te djela 5ntuna Vran#a, 3ronika kratka i Pastila.
8 tom razdo0lju hrvatski jezik postaje i sadr"ajem jezikoslovnih djela. 3rajem stolje-a
pojavljuje se najva"nije leksikogra'sko djelo toga razdo0lja prvi 9rvatski tiskani rjenik
;1)9).<. :0javio ga je Faust .rani: pod naslovom *i,tionarium \uin\ue no1ilissimarum
linguarum latinae, itali,ae, 3ermani,ae, dalmati,ae et ungari,ae ;$jenik pet
najplemenitijih europskih jezika latinskoga talijanskoga, njemakoga dalmatinskoga tj.
hrvatskoga i ma.arskoga jezika<. 8 njemu se ogleda najva"nija jezina tenden#ija toga
razdo0lja E me.udijalektalno pro"imanje u knji"evnom jeziku. Ponajprije, to je rjenik
akavCtine, ali ima u njem Ctokavskih i poneCto kajkavskih rijei.
o ,E+st+ znai novo razdo0lje u razvoju hrvatske knji"evnosti i njezina jezika. /o je do0a nastanka
naCih prvih gramatika i pojaanog leksikogra'skog rada, do0a teorijskih i praktinih pokuCaja na
stvaranju jedinstvenoga knji"evnog jezika. *apokon to je do0a proture'orma#ije kada isusov#i
diljem ?rvatske otvaraju Ckole te za svoj o0novljeni vjerskopuki rad ponovo tra"e Cto
razumljiviji i Cire prihvatljiviji hrvatski jezik. 8 ovom razdo0lju nastaje prva hrvatska gramatika
Bartola "a)i:a, /nstitutionum linguae ill]ri,ae duo, ;=vije knjige temelja ilirskoga jezika<
o0javljena u $imu 16+.g. /o je gramatika jezika dotadaCnje hrvatske pismenosti i knji"evnosti
Cto znai da joj je osnova akavska, ali u njoj ima i Ctokavskih elemenata. :ko zrinsko1
'rankopanskog ozaljskog knji"evnog srediCta poznatijeg pod nazivom :zaljski knji"evni krug
okupljaju se stvarao#i ;P. 7rinski, &. 3. &rankopan, 3. 7rinska, 2. 6elostene#< koji njeguju
mjeCoviti tip knji"evnog jezika u kojem se isprepli-u raznorodna dijalekatska o0ilje"ja.
/emeljna odredni#a njihova stvaranja upravo i jest upora0a takvoga jezika koji poprima ulogu
jezinog standarda tj. jezika knji"evnog stvaranja, javnog i privatnog komuni#iranja, ali na
ogranienom prostoru. *a taj je nain "ivjela zrinsko1'rankopanska ideja o duhovnom
ujedinjenju ?rvata na jezinom jedinstvu suprotstavljaju-i se politikoj razjedinjenosti ?rvata.
2deje i osnovne jezine kon#ep#ije ozaljskoga kruga odrazile su se u najznaajnijem djelu starije
hrvatske leksikogra'ije rjeniku kajkavca #vana Belostenca, 3azop]la,ium koji je o0javljen
tek 17+. godine pa je tako izostao utje#aj na njegove suvremenike. $jenik je u osnovi
kajkavski, no namijenjen je govorni#ima svih triju narjeja i usmjeren stvaranju jedinstvenoga
knji"evnog jezika. *a sjeveru ?rvatske ;sa 7agre0om kao kulturno politikim srediCtem<
o0likuje se op-ekajkavski zajedniki knji"evni jezik. *ajve-i kajkavski pisa# 17.st. &uraj
Qabdeli: izdao je 167. kajkavski rjenik ;dvojezini hrvatsko1latinski< s neCto nekajkavskih
99
rijei pod naslovom *ik,ionar ili rei slovenske.8 njegovom djelu 7r#alo Marijansko ;1662.<
primje-uju se elementi Ctokavskog i akavskog. 8 =u0rovniku je u 17.st. prevladala
novoCtokavska ijekavi#a. /o je du0rovako1dalmatinski krug pisa#a ;2. (unduli-, 4. Palmoti-,
2van 6uni- Vui-<. Pod utje#ajem du0rovake i usmene Ctokavske knji"evnosti i sve viCe pisa#a
akava#a ju"ne ?rvatske, prihva-a Ctokavsko narjeje. =jelovanjem 0osanskih 'ranjevakih
pisa#a M. =ivkovi-, 4.ilipovi- i dr. CtokavCtina postaje presti"ni knji"evni jezik na
ju"noakavskom podruju. Va"an poti#aj u tom smjeru 0io je rjenik talijanskog isusovca
&akova 7ikalje, .lago jezika ilirskoga ili /lirski rjenik ;o0javljivan od 16+9. do 16)1.< /o je
hrvatsko1latinsko1talijanski rjenik, a autor je u njemu izrazio misao da 0i svi ?rvati tre0ali za
knji"evni jezik oda0rati svoje najljepCe narjeje tj. Ctokavsko. Mikalja u svome rjeniku donosi i
kratku gramatiku hrvatskoga jezika ;po uzoru na 3aCi-evu<.
o 1 ,G+st+ pojavljuju se pis#i koji u knji"evni jezik unose Ctokavsku ikavi#u. /o su slavonski pis#i
M. 5ntun $eljkovi-, 5. 3ani"li- i Vid =oCen, te dalmatinski pis#i 5ndrija 3ai- MioCi- i &ilip
(ra0ova#. 7naajno je ime 5. 3atani-a koji je preveo !veto pismo s latinskoga na Ctokavsku
ikavi#u. !vi su oni dali velik doprinos o0likovanju CtokavCtine kao hrvatskoga jezinog
standarda polaze-i od jezinog izraza narodnog stvaralaCtva pri0li"avanjem i pro"imanjem
jezika hrvatskoga sjevera i juga. /o je i vrijeme knji"evne stiliza#ije novoCtokavskoga narjeja.
Pojaana je i jezikoslovna djelatnost, pojavljuju se nove gramatike i rjeni#i, a osnivaju se i
komisije za ure.ivanje latinike gra'ije. Pavao $itter Vitezovi- jedan je od pisa#a koji su se
zalagali za jedinstveni hrvatski standardni jezik, radio je na re'ormi hrvatskoga gra'ijskog
sustava iznose-i misao da svaki glas tre0a pisati uvijek istim znakom. $adilo se i na rjeni#ima
hrvatskoga jezika. /ako o0javljujuB $rdelio*ella .ella, *izionario italiano, latino, illiri,o '
:jenik talijanski, latinski, ilirski ;172%.<
5ndrija 4am0reCi-, >atinski rjenik s o0zirom na ilirski, njemaki i ma.arski ;17+2.<
"#&# 'RVATSKI JEZIK U "># I (@# STOLJEHU
o ,H+st+ esto se istie kao presudno u razvoju hrvatskoga jezika z0og toga Cto se u njemu ?rvati
konano ujedinjuju u standardnom ;knji"evnom< jeziku koji se temelji na Ctokavskom narjeju.
Prvu polovi#u stolje-a o0ilje"ava djelovanje ilira#a, a drugu djelovanje i 0or0a raznolikih
'iloloCkih Ckola.
o 7animanje za pro0lematiku hrvatskoga jezika u 19.st. zainje se 0roCurom /+ 7i9anovi:a
o0javljena u 6eu 1%1). pod naslovom :e domovini o asnovitosti pisanja vu domorodnom
jeziku. Mihanovi- u toj 0roCuri zagovara uvo.enje hrvatskoga jezika u javne poslove. 8 to
1
vrijeme u Ckolama prevladava latinski i njemaki, a nema niti jednog asopisa ni novina na
hrvatskom jeziku. j+ Aaj i ostali 2lir#i nastojali su da u knji"evnom jeziku ujedine sve ju"ne
!lavene pa su predlagali ona rjeCenja koja 0i 0ila najprihvatljivija za sve. 1%3. (aj izdaje u
6udimu -ratku osnovu orvatsko ' slavenskoga pravopisanja koja je prvo jezikoslovno djelo u
do0a hrvatskoga narodnog preporoda. 8 njoj je (aj iznio svoj prijedlog re'orme ilirske gra'ije
gdje za palatale predla"e pose0an znak ;tj. za svaki glas jedan znak s tildom <. # ,g, d, l, n, s, d,
z . /ilda je 0ila dijakritiki znak. 1%3). (aj u *ani,iA o0javljuje lanak Pravopisz u kojem
tildu mijenja u kvai#u uvode-i za palatale sljede-e znakove , ", C, dj, gj, lj, nj ;sa zarezom na j
umjesto toke< te prihva-a poljsko -. 4at 0ilje"i tzv. rogatim e. 7asluga 2lira#a je Cto su uspjeli
ujediniti sve ?rvate u jednom knji"evnom jeziku i prihva-anju jedinstvene latinike gra'ije,
nastavljaju-i Ctokavsko knji"evnojezinu tradi#iju pisa#a prethodnih razdo0lja. :d gramatiara
iz razdo0lja ilirizma pose0no su se isti#ali autori gramatikeB
.+ Babuki:, 6snove slovni,e slavjanske nareja ilirskoga ;1%36.< i /lirske slovni,e ;1%)+.<
/+ 7aurani:, (emelji ilirskoga i latinskoga jezika za poetnike ;1%39.<, 7lovni,e ervatske
;1%)9.<
3+ svibnja ,GC6+ u Saboru je odran prvi politiki govor ;ilira# #van "ukuljevi:
Sakcinski<. 1%+7. !a0or prihva-a prijedlog da se hrvatski jezik proglasi @diplomatikimA tj.
uredovnim jezikom.
=rugu polovi#u 19.st. o0ilje"uje vrijeme daljnje izgradnje hrvatskoga standardnog jezika na
temeljima koje su udarili ilir#i. Mnoga jezina pitanja 0ila su joC nerijeCena, a postojala su i
razliita miCljenja kako ih prevladati. 7ato je 'ormirano nekoliko 'iloloCkih Ckola koje su
predlagale svoja rjeCenja.
4agrebaka filolo)ka )kola ;V. 6a0uki-, 5. Ma"urani-, 5. V. /kalevi-, 6. Dulek<
hrvatski standardni jezik temelji se na jekavskoj CtokavCtini
zalagali su se za otvorenost prema drugim narjejima i slavenskim jezi#ima
;utje#aj<
zalagali su se za nastavak 1ah u genitivu mno"ine ;jelenah, mnogo "enah, mnogo
selah< pa su ih zato zvali a9avci
zalagali su se za e ;rogato e< umjesto ije1je1e u pisanju, a svatko je mogao itati
kako ho-e.
4adarska filolo)ka )kola ;5. 3uzmanovi-<
u poetku se protivi (ajevoj gra'iji, zala"e se za ustaljenu slavonsko1dalmatinsku
gra'iju
11
protivnik je Ctokavske ijekavi#e i zala"e se za Ctokavsku ikavi#u
%ijeka filolo)ka )kola ;&ran 3urela#<
osnovi#u standardnog jezika tre0aju initi sastavni#e zajednike ve-ini
slavenskih jezika
od0a#uje nastavak 1ah u genitivu mno"ine i zagovara starije o0like s nultim
mor'emom ;mnogo "en, mnogo sel, mnogo jelen<
!kola 9rvatski9 MvukovacaV
*astaje i jaa potkraj 19.st. djelovanjem srpskog 'ilologa Hure =anii-a u 7agre0u.
6io je pozvan da u novoosnovanoj 4578 organizira i zapone rad na $jeniku
hrvatskoga ili srpskog jezika. 2van 6roz izra.uje ?rvatski pravopis ;1%92.<, /omo
Mareti-, (ramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskog jezika ;1%99.<, a znaajan je
$jenik hrvatskoga jezika ;191.< za koji je gra.u ve-inom sakupio 2. 6roz, a
o0javio ga &. 2vekovi-. @Vukov#iA su smatrali da se pravilan jezik mo"e na-i samo
u narodnoj knji"evnosti, a to znai da su standardni jezik poistovje-ivali s
novoCtokavskim dijalektom odnosno ijekavskim govorima zanemaruju-i pri tom
0ogatu hrvatsku knji"evno jezinu tradi#iju.

o 3I+st+ je vrijeme prilago.avanja, dotjerivanja i usavrCavanja hrvatskoga knji"evnog jezika i
vrijeme kada se politiki im0eni#i viCe nego ikada upli-u u jezinu politiku, nastoje-i svjesno
skrenuti jezine tokove prema trenutanim interesima. Me.utim u posljednjih pedeset godina
stvorene su neke 0itne spoznaje o razvoju hrvatskoga jezika koji prolazi nekoliko razdo0lja.
191.1191%. 1 :vo razdo0lje o0ilje"eno je djelovanjem hrvatskih @vukova#aA, ali prvim
sustavnijim otporom ;*. 5ndri-, 6rani jezika hrvatskoga, 7agre0, 1911.<. $azvija se i
dijalektalno pjesniCtvo ;MatoC, (alovi-, *azor, =omjani-<.
191%.119+1. 1 (odine 191%. stvaranjem 3raljevine !?! stvoren je i zajedniki jezik 1
srpskohrvatskoslovenaki. !truna komisija Ministarstva prosvjete priprema osnove
zajednikog pravopisa, a kao zajednika rjeCenja prihva-ena su rjeCenja iz srpskog
pravopisa.
8oi =rugog svjetskog rata javljaju se neka djela koja upu-uju na razliku izme.u
hrvatskog i srpskog jezika ;P. 3u1erina i -. -rsti&, :azlike izme%u rvatskog i srpskoga
knji!evnog jezika<, =ijalektalna knji"evnost M. 3rle"a, 6alade Petri#e 3erempuha
;1936<.
12
19+1.119+). 1 $azdo0lje *=? o0ilje"eno je pojaanim purizmom, "eljom za isto-om
hrvatskoga jezika i povratkom potiskivanih hrvatskih rijei. :snovan je ?rvatski dr"avni
ured za jezik koji ima savjetodavnu ulogu i 0rine se o isto-i i pravilnosti hrvatskoga
jezika u javnoj upora0i. :vaj ured je sastavio tekst -oriensko pisanje (>?@F.) i
privremeni "rvatski pravopis (>?@@.) po mor'onoloCkim naelima.
.. 0urii&, Na,rt rvatske slovni,e /.K 3lasovi i o1li,i u poviesnom razvoju (>?@@.)
19+).1199. 1 2ako je nakon 19+). zakonski postojala ravnopravnost jezika u sklopu
jugoslavenske dr"ave u praksi to nije 0ilo tako. ?rvatske rijei su potiskivane, a jezik je
podre.en srpskom.
19)+. u *ovom !adu odr"an je sastanak na kojem je dogovoreno da je jezik ?rvata,
!r0a i Irnogora#a jedan jezik s dva izgovora 1 ekavskim i ijekavskim. $avnopravna su
o0a pisma. *a temelju tih zakljuaka prire.en je i zajedniki Pravopis hrvatskosrpskog
knji"evnog jezika s pravopisnim rjenikom. 2zlaze i prva dva sveska :jenika
rvatskosrpskoga knji!evnog jezika ;1967.<
1967. ve-ina kulturnih ustanova potpisuje =eklara#iju o nazivu i polo"aju hrvatskog
knji"evnog jezika u kojoj se tra"i stvarna ravnopravnost jezika te upora0a hrvatskog
jezika u Ckolama, medijima i javnim ustanovama. =eklara#ija je do"ivjela osudu kao i
potpisni#i.
1971. pojavljuje se ?rvatski pravopis autora !. 6a0i-1M. MoguC16. &inka, no za0ranjen
je pa ga izdaje hrvatska emigra#ija u >ondonu ;zato ga nazivaju >ondona#<.
199. do danas dolazi do politikih promjena i osamostaljenja ?rvatske. 2zlazi niz
znaajnih jezikoslovnih djela Cto je znak da se njeguje standardni knji"evni jezik.
.a1i& ' ;inka ' Mogu, "rvatski pravopis, >??G.
7. (e!ak ' 7. .a1i&, 3ramatika rvatskoga jezika, >??F.
). $ni&, :jenik rvatskoga jezika, >??>.
). .rodnjak, :azlikovni rjenik rvatskoga i srpskog jezika, >??>.
NO%7/5#.N# -%#%10N#2#>
Pravopis 1 propisuje kako tre0a pisati, konven#ionalan je ;dogovoren<
Pravogovorni 1 pravila o pravilnom izgovoru rijei
(ramatika 1 'onoloCko i gramatiko ustrojstvo jezika ;mor'oloCko, tvor0eno i
sintaktiko<
$jenik 1 popisuje znaenje rijei
!avjetnik 1 pu0li#istiki i znanstveni stil ;kako pisati neku rije<
13
?rvatski jezik ine i standard i supstandard i narjeja i "argoni. /aj je odnos pose0i#e
naglaCen kada oso0a, @dvojezinik ili viCejezinikA, u svojoj jezinoj praksi s razliitim
sugovorni#ima razliito komuni#iraB u Ckoli, na 'akultetu ili poslu 1 standardnim jezikomP u ku-i 1
dijalektomP u igri, s prijateljima, na uli#i 1 "argonom. 4ezine norme propisane su, opisane i
sadr"ane u trima najva"nijim knjigama pojedinoga jezikaB gramatika, pravopis i rjenik.
KKjEvKoCEorj!M
pojQov
/#5'%/2#&/
ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupina u reeni#ama odn.
stihovima
/%Q/#4/7
zastarjeli#a. $ije ili izraz koji je zastario i viCe ga ne upotre0ljavamo u
govoru. Mo"e se na-i u starim knji"evnim djelima npr.
joCte ;joC< Fda 0i vazda sretna 0ila ;uvijek, zauvijek<
/15OB#OA%/F#&/ knji"evno djelo u kojem pisa# opisuje svoj "ivot.
1+
rijeimaB _4ednom davnoF`, a zavrCavaB _Oivjeli su dugo i sretno.` *a kraju
do0ro po0je.uje zlo. 8 0ajkama se esto pojavljuje 0roj tri, tj. neke se stvari
ponavljaju tri puta npr. vuk je triput puhao da 0i sruCio ku-u praCi-a, ma-eha
se triput pokuCavala rijeCiti !njegulji#e, u Pepeljuzi je triput ispro0avana
#ipeli#a, Irvenkapi#a je triput ispitivala vuka itd.
B//@/ lirsko epska pjesma koja ima tu"no raspolo"enje i tragian svrCetak. (ovori o
ljudskim stradanjima i nesre-ama.
B/SN/ kra-e pripovjedno djelo u prozi ili u stihu u kojem su glavni likovi "ivotinje,
ponekad i 0iljke i stvari, koje predstavljaju ljudske karaktere. 8 njoj se
o0ino izruguju ljudske mane poput pohlepe, umiCljenosti i sl. pa iz nje
uvijek mo"emo izvu-i neku pouku.
B#OA%/F#&/ knji"evno djelo u kojem pisa# opisuje "ivot neke druge istaknute ;slavne<
oso0e.
@#@/S"/#&' nalaze se u dramskim djelima, o0jaCnjenja u zagradama, esto pisana kosim
slovima, koja glum#i ne izgovaraju na pozorni#i, ve- im slu"e kao upute E Cto
da rade, kakav im tre0a 0iti izraz li#a, gdje tre0aju stajati, kako 0iti odjeveni i
slino.
PrimjerB
V83B 8.i dijete[
I$VG*35P2I5B ;2ma za0rinuti izraz li#a. !kida ka0ani#u.< Dto ti je 0ako]
b
=2=5!35>24G
@#&/OA
razgovor izme.u dvaju likova ;ili viCe njih<
@%/7/ dramsko djelo koje prikazuje neke suko0e izme.u oso0a ili u druCtvu,
napetog, 0urnog sadr"aja.
'-#OA zavrCni dio prie koji opisuje naknadne doga.aje, a koji mogu pomo-i
razumijevanju prie
'-#5'5 ose0ujan, pose0no oda0ran pridjev koji pjesnik koristi kako 0i o0ogatio
pjesniku sliku npr. :lovni i teCki snoviF zlatne dolineF pahuljasti o0la#i
'-#4O@/ sporedna radnja umetnuta u 'a0ularni tijek knji"evnog dijela
'-S"/ -&'S7/
je poput prie u stihovima. :pCirno pripovijeda o nekom doga.aju iz
proClosti. 2ma 'a0ulu i likove poput senjskih uskoka ;2ve !enjanin<, 0ana
=erenina, Mijata /omi-a, omiCkih gusara, *ikole Du0i-a 7rinskog i sl.
*ema autora jer je nastala u narodu i prenosila se s koljena na koljeno, tj.
pjevala se esto uz gusle. Pisana je najeC-e epskim deseter#em ;vidi
o0jaCnjenje< ili dvostruko rimovanim dvanaester#em. 8 njoj se javljaju stalni
epiteti ;vidi o0jaCnjenje pod stalni epitet<.
'-S"#
@'S'5'%/2
stih od deset slogova koji ima stanku nakon etvrtog sloga, njime su najeC-e
pisane epske pjesme
$oc0ic 2cvecc poc mocru 0rocdocve
2 c odcnacCacc pCecnic#uc 0jeclic#uFc cc stanka ili #ezura nakon
etvrtog sloga u stihu
F/B1/
tijek z0ivanja u knji"evnom djelu. Mo"emo je odrediti u epskim i dramskim
djelima, u liri#i je nema. =ijelovi 'a0ule suB uvod, zaplet, vrhuna#, rasplet i
zavrCetak.
F/B1/ redoslijed doga.aja u prii. !astoji se od uvoda, poetka radnje, zapleta,
vrhun#a, raspleta te katkad epiloga
A'S5' pokreti tijela gluma#a
Q/#"1
vrsta kratke lirske pjesme podrijetlom iz 4apana koja se u japanskom jeziku
sastoji od 17 slogova raspore.enih u tri stiha ;) 171 ) slogova<. *aCi pjesni#i,
z0og pose0nosti hrvatskog jezika, esto ne poCtuju taj raspored. 8glavnom su
pejsa"ne, tj. motivi su im iz prirode, ali mogu imati i druge motive. 9esto
nemaju naslova.
1)
PrimjerB _=ocsacdnac djec#a` ) slogova 1 petera#
ocnocmec tkoc toc kac"e 7 slogova 1 sedmera#
nekdc #vijetc nec #vijecta. ) slogova E petera#
#A%O"/4
jednostavno, za0avno dramsko djelo namijenjeno dje#i. Mo"e 0iti dramski
;glume glum#i< i lutkarski ;glume lutke< te glaz0eno1s#enski poput mjuzikla
;tekst se uglavnom pjeva uz glaz0u i ples<.
#NS-#2#&'N5 oso0a koja tijekom predstave upu-uje glum#e na pozorni#u i 0rine se za
pravilan redoslijed odvijanja predstave
#N.'%4#&/ ##
OB%/5
o0rnuti poredak rijei u stihu ili reeni#iB Fje li vas magla 0ijela opila svojim
letom]... ;magla 0ijela umjesto 0ijela magla<
"#5#2/ ## S5%OF/ jedan stih ili skup stihova u pjesmi koji ine jednu #jelinu, vidno su odvojeni
od drugih stihova. $azlikujemoB
a. M:*:!/2? E kiti#u od samo jednog stiha
0. =V:!/2? 2>2 =2!/2? E kiti#u od dva stiha
#. /$:!/2? 2>2 /G$IG/E kiti#u od tri stiha
d. 9G/VG$:!/2? 2>2 35/$G* E kiti#u od etiri stiha
e. PG/G$:!/2? E kiti#u od pet stihova
'. DG!/G$:!/2? 2>2 !G!/2*8 E kiti#u od Cest stihova
g. !G=MG$:!/2? 2>2 !GP/2M8 E kiti#u od sedam stihova
h. :!MG$:!/2? 2>2 :3/5V8 1 kiti#u od osam stihova
F itd.
"N&#A/ SN#7/N&/
'ilmska pria pisana po kadrovima
"O7'@#&/ dramsko djelo smijeCnog, Caljivog sadr"aja.
"O7-O4#2#&/
nain organiza#ije 'a0ule
"OS5#7OA%/F oso0a koja se u kazaliCtu 0rine za kostime gluma#a.
"%ONOO!"#
S#&'@ @OA/T/&/
stvarni vremenski slijed doga.aja
"1#S'
predmeti na pozorni#i, umjetno drve-e, planine, ku-e, so0e, poto#i, ne0o,
zvijezdeF
#%S"/ -&'S7/
pjesma pisana u stihovima, izrie pjesnikov do"ivljaj, oso0no iskustvo,
su0jektivna je, ne pria o nekom doga.aju poput epske pjesme i nema tipine
likove.
Prema temi mo"e 0itiB pejsa"na, lju0avna, domolju0na, so#ijalna, religiozna,
intimna, misaona ili re'leksivna i slino.
7'5/FO%/ preneseno znaenje rijei, skra-ena uspored0a ;zlato moje, ne misli se na
pravo zlato, metal, no-ni putnik N Mjese#<
7#7#"/ izra"ajnost li#a gluma#a, pokreti li#a
7ONOOA
govor jedne oso0e, razgovor lika sa samim so0om.
7O5#. najmanja tematska jedini#a, manja od teme, to je poti#aj, povod umjetnikom
do"ivljaju ;8 pjesmi =o0riCe Iesari-a 4esen tema je pjesme jesen, a motivi
su uvelo liC-e, polja, snijeg, avke, medvjed, zamu-eno jezero itd.<
ONO7/5O-'&/
pjesniki postupak ;ili stilsko sredstvo< kojim se oponaCaju zvukovi iz
prirode ;"ivotinjsko glasanje, prirodne pojave i zvu#i koji nas podsje-aju na
odre.eni predmet<B liC-e CuCti, potok "u0ori, vodopad 0ui, #vrak #vriF
O-#S izvanjski E opis 'izikog izgleda lika u knji"evnom djelu, a o0ino sadr"ava
podatke o oso0itostima vanjskog izgleda oiju, kose, li#a, nosa, usta, stasa...
unutarnji E prikaz oso0ina lika, njegovih osje-aja i postupaka te opis utje#aja
druCtvene sredine na strukturu linosti
-'%SON#F#"/2#&/ pjesniki postupak ;ili stilsko sredstvo< kojim se "ivotinjama, 0iljkama ili
neem ne"ivom daju ljudske oso0ineB knjiga pleCe, grane plau, travke
snivaju, ze# pjeva, lisi#a mudrujeF
16
-&'SN#0"/ S#"/
itaju-i pjesmu, do"ivljavaju-i njene stihove, pred naCim se oima stvara
udesan svijet pjesnikih slika. Mo"emo ih do"ivjeti razliitim osjetilimaB
1. vidom ;vizualne slike< Fna ne0u modrome, eno, sjajna se prelijeva
dugaF
2. sluhom ;akustine slike< Fu strniCtima tu"no CuCtiF, i sviraka 'lauta
0rujiF
3. mirisom ;ol'aktivne slike< FmiriCe gro".e i smiljeF
+. dodirom ;taktilne slike< Ftoplina me dodirujeF
). okusom ;gustativne slike< F rujno vino me krijepiF
-O%'@B/ ##
"O7-/%/2#&/
kada se neCto s neim uspore.uje na osnovi nekih zajednikih oso0ina koje
uglavnom nisu uoljive
-O%5%'5 vjeran opis i zoran prikaz karaktera lika u knji"evnom djelu
-%#-O.#&'5"/
kra-e pripovjedno djelo s manje likova i sa"etijom radnjom.
-%OB'7S"#
0/N/"
novinski tekst kojemu je tema neki pro0lem, neka pro0lematina druCtvena
pojava. :n istra"uje pojavne o0like pro0lema, uzroke nastanka i mogu-nosti
rjeCavanja
-15O-#S
knji"evno djelo u kojem pisa# opisuje krajeve i zemlje kroz koje je putovaoP
krajolik, tj. prirodne ljepote, zanimljivosti o njihovoj povijesti, kulturi,
o0iajima, znamenitim linostima, "ivotu stanovnika, glaz0i, jelu itd. 8 djelo
unosi i neka svoja razmiCljanja i osje-aje.
%'@/5'&
uvje"0ava glum#e, 0rine o #ijeloj predstavi, kako -e sve izgledati, @Ce'e
%#7/ ## S%O" glasovno podudaranje rijei na kraju stiha ili u stihu. $ijei se mogu
podudarati u jednom slogu ili u viCe slogova npr.
val $al (podudara se jedan slog)* slamici $ granici (podudaraju
se dva sloga)
Vrste rimeB
a. parna E aa 00
0. ukrCtena ;unakrsna ili kri"na< E a0a0
#. o0grljena E a00a
d. nagomilana E aaaa
e. isprekidana E a0#0
%O7/N najopCirniji o0lik pripovjednih djela, ima ve-i 0roj likova i opCirnu radnju.
Prema temi mo"e 0iti povijesni, psiholoCki, pustolovni, lju0avni, so#ijalni,
kriminalistiki itd.
%O7/N2/
lirsko1epska pjesma lju0avnog sadr"aja i sretnog svrCetka.
S2'N/%#& pria napisana s namjerom da se po njoj snimi 'ilm
S2'NOA%/F
oso0a koja 0rine o izgledu s#ene ili pozorni#e.
SOBO@N#
S5#QO.#
stihovi koji nisu vezani rimom i o0ino su razliitih duljina
S5/N# '-#5'5# su pridjevi koji se javljaju u epskim pjesmama i stalno se javljaju uz neku
imeni#u kad god se ona pojavi u pjesmi npr. zelene dolame, konj vran,
>ugovo ravno, !enjanin 2ve, stara majka, vjerna lju0a, rujno vino, sinje more,
#rna zemlji#a
S5#Q jedan red u pjesmi
prema 0roju slogova razlikujemo stih od jednog dva ili tri sloga, etvera#
;stih od etiri sloga<, petera# ;stih od pet slogova<, Cestera# ;stih od Cest
slogova<, sedmera# ;stih od sedam slogova<F
peclac nac #vijectu pet slogova 1 petera#
lecptirc uc lectu pet slogova E petera#
S1-%O5NOS5 ##
"ON5%/S5
suprotstavljanje razliitih pojmovaB dan i no-, toplo i hladno, tama i svjetlost,
do0ro i zlo
17
5'7/
predmet izlaganja, ono o emu se govori u nekom djelu. 9esto se nalazi u
naslovu. ;8 pjesmi =o0riCe Iesari-a 4esen tema je pjesme, kako sam naslov
ka"e, jesen.<
5%/A'@#&/ dramsko djelo tu"nog sadr"aja i traginog zavrCetka
5%/A#"O7'@#&/
dramsko djelo koje ima i tragine i Caljive doga.aja.
1S-O%'@B/ uspore.ivanje jednog predmeta, oso0e, pojave s drugim na osnovi neke
zajednike oso0ine ili slinosti. *ajeC-e rijei u njoj su kao i poput.
.ijela joj je aljina poput snijega. *odir joj je nje!an kao jutarnja rosa.
.'4/N# S5#QO.#
stihovi koji su me.uso0no vezani rimom
.%S5'
/N#7#%/NOA
F#7/
#rtani, lutkarski, od glinamola, od kola" papira, 'ilmovi nastali
kompjutorskom anima#ijom itd.
Prvi 'ilm E 1%9). 0ra-a 5ugust i >ouis >umiereB 2zlazak ljudi iz tvorni#e
=olazak vlaka u stani#u
More
Prvi zvuni 'ilm E 1927. g. Pjeva d"eza
.%S5' @%/7S"#Q
@&'/
;izvode se u kazaliCtu<B drama, komedija, tragedija, tragikomedija i igrokaz.
.%S5' F#7O./ animirani 'ilm, dokumentarni 'ilm, igrani 'ilm, namjenski 'ilm i
eksperimentalni 'ilm
P/N%O.#
#A%/NOA F#7/
triler, festern, komedije, ak#ijski, drame, kriminalistiki, 'ilm strave i u"asa,
znanstveno'antastiniF
1%
19