Pneumotoraks je prisutnost slobodnog zraka u pleuralnoj upljini. Prema nastanku bolest
moemo podijeliti na traumatski i spontani pneumotoraks.
UVOD Pneumotoraks je prisutnost slobodnog zraka u pleuralnoj upljini. Prema nastanku bolest moemo podijeliti na traumatski i spontani pneumotoraks. Traumatski pneumotoraks uzrokuju razliite ozljede prsnog koa i ozljede prsnih stjenki. Spontani pneumotoraks moe biti primarni sekundarni, ovisno o tome da li se bolest razvila u organizmu potpuno zdravog ovjeka ili je nastala kao posljedica neke druge bolesti.
SPONTANI PRIMARNI PNEUMOTORAKS To je najei oblik pneumotoraksa koji nastaje iznenada, a simptomi su mu jaka bol u podruju prsnog koa, koja se iri na vrat i lea, osjeaj guenja, oteano disanje (dispneja) i ubrzan rad srca. Pacijent je blijed, cijanotian, znoji se i kalje, a njegovo ope stanje izgleda jako loe, osobito to pacijenti imaju jak strah od guenja zbog dispneje i osjeaja nedostatka zraka. Za dijagnosticiranje ovog oblika pneumotoraksa neophodna je radioloka pretraga, klinika slika, pregled i laboratorijske pretrage. Za lijeenje se pacijentima propisuju antibiotici, analgetici i anksiolitici. Pacijent mora strogo mirovati i biti obvezno u polusjedeem poloaju.
SPONTANI SEKUNDARNI PNEUMOTORAKS Ovaj oblik pneumotoraksa nastaje kao komplikacija drugih plunih bolesti ili u nekim sluajevima kao komplikacija bolesti nekih okolnih organa. Bolesti zbog kojih se kao komplikacija najee javlja pneumotoraks su: tuberkuloza, tumori, apsces plua i bronhiektazije.