Med

Zlato prirode
Sadraj
Uvodna rije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Med - zlato prirode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
injenice o medu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Uinci meda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Dijetoterapija medom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Vrste meda na naem podruju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8-9
Matina mlije - eliksir ivota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Uinci matine mlijei. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Pelud - riznica hranjivih tvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Uinci peluda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Propolis -zatitnik organizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Popis pelarskih udruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Dio tekstova ustupljen je ljubaznou Darija Frangena
Pred Vama je knjiica nastala u sklopu Programa SeeNet translokalna mrea za
suradnju izmeu Italije i jugoistone Europe, u okviru akcije 2A - Valorizacija lokalnih
resursa u cilju razvoja ruralnog turizma na podrujima dubrovake i hercegovake
regije. Kroz ovu akciju provedena je aktivnost Pilot intervencije za jaanje turistike
ponude na pojedinanim teritorijima - Valorizacija meda u DN, kojeg su zajedniki
provodili Regionalna razvojna agencija DUNEA, Dubrovako-neretvanska upanija,
Zajednica pelarskih udruga Dubrovako-neretvanske upanije i Oxfam Italia u BiH.
Knjiica je promotivnog karaktera i donosi priu o medu i ostalim pelinjim proiz-
vodima matinoj mlijei, propolisu i peludu. Namijenjena je krajnjim korisnicima
ovog zlata prirode iji su dobri uinci na zdravlje ovjeka poznati od davnina. Ve-
liko nam je, zato, zadovoljstvo istaknuti kako na podruju Dubrovako-neretvanske
upanije djeluje oko 350 pelara, koje okuplja sedam podrunih udruga te krovna
organizacija Zajednica pelarskih udruga Dubrovako-neretvanske upanije.
U suradnji s njima organizirana je i kola pelarstva u ilipima, Slanome, Putnikoviima
i Metkoviu, koju je zavrilo 130 polaznika, sada spremnih da s vaeim uvjerenjima
plasiraju svoje proizvode na veliko EU trite koje nam se otvara skorim pristupanjem
Hrvatske Europskoj uniji.
Kroz Program SeeNet odraene su i brojne druge aktivnosti pa je temeljim obavljene
Analize sektora pelarstva, radom na terenu kroz vie radionica u upaniji, utvreno
da je prvi potrebni korak obuka i certifciranje pelara te su dobivene i preporuke
razvoja pelarstva. U sklopu projekta suraivalo se s talijanskim ekspertima kroz sem-
inare i studijsko putovanja 15 pelara na sjever Italije.
Radilo se i na poboljanju kvalitete meda, komerijalizaciji pelinjih proizvoda te je ob-
novljena stara kola u Majkovima u svrhu kreiranja Centra za promociju, degustaciju
meda i ostalih tradicionalnih proizvoda regije, kao i Edukativnog centra za med.
Uloeni su napori i u promociju pelarstva i njegovih proizvoda, iji je rezultat i knjiica
pred vama. Na ovim ete stranicama pronai korisne i zanimljive podatke o ovim vri-
jednim namirnicama koje, uz puno znanja i truda pelara, stiu u nae domove i nude
nam veliko bogatstvo prirode u svom izvornom obliku.
Melanija Mili,
direktorica DUNEA-e
2 3
Med - zlato prirode
Iako su ljudi danas skloni traenju skupih rjeenja i skupih lijekova, tendencija je okre-
tanja zdravom nainu prehrane i nezagaenim proizvodima. Uviaju da znatno
mogu ublaiti tegobe, pa ak i neke bolesti, koritenjem zdrave hrane u koju ubra-
jamo i med, koji je dostupan svima.
U dananje vrijeme naroito dolazi do izraaja izloenost pesticidima, konzervansima,
radijaciji, genetski modifciranoj hrani, aditivima, stresu svake vrste. Ti negativni fak-
tori ostavljaju upeatljive posljedice na nae zdravlje. Pelinji proizvodi su rijetka vrsta
hrane, koja do krajnjeg potroaa dolazi u neizmijenjenom obliku, bez industrijske
prerade - onakvi kakve su ih pele proizvele, bez aditiva Ai konzervansa.
Znanstvene spoznaje, do kojih se dolo u posljednjih nekoliko godina, govore nam
da redovito konzumiranje meda u malim koliinama od barem jedne liice na dan,
osigurava niz korisnih uinaka na ljudsko zdravlje. To je najjeftiniji izvor zdravlja koji
se danas moe kupiti.
to je med
Med je najdostupniji pelinji proizvod i koristi se od davnina. Nazivaju ga zlatom
prirode i zaboravljenim blagom povijesti. Med je prvi slatki kojeg je ovjek okusio.
Biljke lue nektar, kojeg neki nazivaju jo i sokom ivota biljaka, kako bi privukle
pele, a one ih za uzvrat oprauju i stvaraju novi ivot. Sakupljeni nektar pele pret-
varaju u med.
Med je slatka, gusta, viskozna tekua ili kristalizirana tvar koju ljudi nisu jo ni dan
danas uspjeli proizvesti umjetnim, industrijskim putem. Med za razliku od obinog
eera koji predstavlja samo sirovu energiju sadri jednostavne, lako probavljive
eere fruktozu i glukozu, vitamine, minerale, bjelanevine, fermente, biljne hormone,
favonoide...
Dobro je znati injenice o medu
Prirodno svojstvo meda je kristalizacija, zbog prezasienosti jednostavnim
eerima.
Sve pelinje proizvode treba to dulje drati u ustima, jer oni sadre veliki broj
jednostavnih tvari koje se mogu apsorbirati direktno u krv putem podjezinih
krvnih ila. To nam osigurava maksimalnu iskoristivost jer, ako ih odmah progu-
tamo, eluane kiseline dio tih tvari odmah razgrade.
Med tamnije boje sadri vie mineralnih tvari od svjetlijih vrsta meda.
Med ima hidroskopna svojstva tj. sposobnost upijanja vlage. Stoga ga treba uvi-
jek nastojati uzimati s tekuinom (vee koliine meda uzete na tate mogu izaz-
vati bolove u elucu).
Med se pri dekristalizaciji ne smije zagrijavati na temperaturu viu od 40C jer
gubi vrijedna svojstva.
Med treba uvijek uzimati sa istim, suhim drvenim, plastinim, keramikim ili stak-
lenim predmetima, a nikako metalnim licama. Kod kontakta metala s medom
dolazi do reakcija organskih kiselina iz meda i metala to dovodi do nepoeljnih
reakcija za ljudski organizam.
Med se uva u zatvorenim posudama na suhom, tamnom mjestu i na sobnoj
temperaturi. U tim uvjetima med zanemarivo gubi svoja svojstva unutar dvije
godine.
Preporuka je konzumirati med sa prostora gdje ivite jer samo taj med sadri
peludna zrnca sa tog prostora. Organizam se na taj nain privikava na te vrste
peluda i stvara otpornost na alergijske reakcije.
Organoleptikom procjenom meda obuhvaeni su: okus, miris, boja, konzisten-
cija, istoa i zrelost meda.
Med lako i brzo upija vanjske mirise o emu valja voditi rauna prigodom
skladitenja.
Peludna analiza meda je pokazatelj podrijetla i kakvoe meda.
Jedna litra meda ima teinu od 1,42 kg.
Med se smrzava na temperaturi od 17C. Tada se volumen meda smanjuje za
10%.
Proces kristalizacije se najbre odvija na temperaturi od 14C.
Kako raspoznati prirodan med od meda upitne kvalitete?
Prisutnost vode u medu moemo prepoznati tako to se kap meda vrlo brzo
razlije na staklenoj povrini, dok kap istog meda ostaje spljotena
Da li je med zreo ili nije, moemo raspoznati po njegovom curenju iz lice.
Nezreli med je vodeniji i vrlo brzo iscuri sa lice, dok je zreli med gui, a sa
lice curi vrlo sporo i bez prekida
Kada se staklenka s medom okrene, zrani balon se mora polako pomicati
prema vrhu, kao jedinstvena kugla
Kada med curi sa lice, ne smije kapati, ve mora bez prekida curiti sve do
debljine konca.
4 5
Uinci meda
Med je vrlo kvalitetna i hranjiva namirnica. On je koncentrirani i visokokalorini proiz-
vod, a po kemijskom sastavu bitno se razlikuje od svih drugih prehrambenih proiz-
voda. Glavne hranjive tvari u medu su: razne vrste eera, bjelanevine, mineralne
soli, vitamini, enzimi.
Koje sve pozitivne uinke na organizam ima med?
Antioksiditivna aktivnost - smanjuje oksidaciju lipoproteina u ljudskoj krvi koja je
inae vaan faktor u nastanku arterioskleroze. Redovita upotreba meda znatno
smanjuje rizik od pojave raka, kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove boles-
ti i posljedica starosti, bitno umanjuje faktore koji uzrokuju kardiovaskularna
oboljenja, smanjuje kolesterol i trigliceride. Antioksidativnu aktivnost imaju sve
vrste, ali je najvie izraena kod tamnijih vrsta livadnog meda.
Aktivator imunosustava - pomae u boljoj reakciji organizma na infekcije. Med
stimulira stvaranje antitijela i tijekom primarnog i tijekom sekundarnog imu-
noodgovora. Poveava otpornost organizma u borbi protiv infekcija tako to
podie razinu korisnih tvari, a smanjuje razinu tetnih.
Antibakterijska svojstva - putem vie mehanizama djeluje na bakterije. Kada se
med otopi u aju ili mlijeku ovaj enzim se aktivira i poinje oslobaati vodikov
peroksid koji obavlja lokalnu dezinfekciju u usnoj upljini. Malo je poznato da je
med, iako sladak, zapravo kisela sredina to ne pogoduje bakterijama. U medu
ima puno jednostavnih eera koji doslovno izvuku tekuinu iz bakterija i one
uginu.
Antimutagena i antikancerogena svojstva - istraivanjem je dokazano da, ako se
meso prije peenja polije preljevom koji sadri i med ili se jednostavno premae
medom, ne dolazi do stvaranja kancerogenih tvari. Naime, tamo gdje je meso
jako zapeeno stvaraju se tzv. heterocikliki aromatski amini koji su dokazani
izazivai raka. Pojava raka u probavnom sustavu, meu ostalim, direktno ovisi
od koliine tih amina unjetih tijekom ivota u organizam. Medom se to moe
sprijeiti.
Postoje vrste meda koje se ve stoljeima koriste
kod dijetoterapije pojednih bolesti ili tegoba:
Bolesti ili stanja Vrsta meda
Nesanica Med lipe
Anemija Med kadulje, vrijeska i kestena
Povieni krvni tlak Med kestena, majine duice i stolisnika
Bolesti srca Med gloga i umski med
Astma Med planike i kadulje
Bronhitis i kaalj Med stolisnika, kadulje i lavande
Gripa i prehlada Med lipe i majine duice
Opstipacija ili zatvor Med bagrema
Crijevne smetnje Med kestena i lavande
Bubreni kamenci i cistitis Med vrijeska
ir na elucu ili dvanaestniku Med lavande
Reumatske tegobe
Med mediteranskog bilja
(vrijesak, lavanda, kadulja, majina duica, rumarin)
6 7
Vrste meda na podruju
Dubrovako-neretvanske upanije
Kadulja: izvrsnog je okusa i mirisa po cvi-
jetu, boja mu je svijetla do tamno jantarna
sa zelenkastim odsjajem. Nezamjenjiv je
kod tegoba dinih organa jer ima snano
antiseptiko i umirujue djelovanje. Uvelike
pomae kod suhog kalja i bronhitisa jer
pospjeuje sazrijevanje i izbacivanje sekreta
iz dinih puteva. Ljekovitost kaduljinog meda
ubraja se u vodeu grupu meda za lijeenje
respiratornog sustava. aj s medom od
kadulje ne smije se uzimati vru, ve mlak.
Planika: rijedak i izuzetno cijenjen med,
boje tamno jantarne. Izrazito je gust i
gorkog je okusa, pa ga mogu konzumirati i
dijabetiari. Med od planike je prirodni an-
tioksidans. Preporuuje se za poboljanje
krvne slike i reguliranje krvnog tlaka. Blagot-
vorno djeluje na dini sustav, pa ga kor-
iste astmatiari (jedna lica prije spavanja).
Preporuuje se i osobama koje pate od
uestalih upala mjehura i mokranih kanala.
Livadni (mijeani) med: med od
raznog livadnog cvijea, a njegova karakteris-
tika je postojanje velike koliine razliite vrste
peludi. Miris mu je blag do jako aromatian,
od svijetle boje pa sve do zagasito tamne
zavisno od lokacije pela. Svojstvo mu je
da vrlo brzo kristalizira. Smatra se da pov-
oljno djeluje na oporavak nakon bolesti, kod
sranih tegoba te kod djece u razvoju i stari-
jih osoba.
Vrijesak: svijetao i ugodnog blagog miri-
sa. Uzimanje se preporuuje kod reumatinih
oboljenja, bolesti mokranih putova i
bubrega,posebno u ajnim smjesama npr.
od breze, kamilice, ipka. Med od vrijesa je
tamnosmee boje s naranastocrvenim
odsjajem. U mirisu se osjea karamel i kuhani
eer te je srednjeg intenziteta.
Mandarina: po boji med od mandarine
spada u kategoriju svijetlih vrsta meda. Nje-
gova je boja uta sa svjetlijim i tamnijim
nijansama. Ima srednje intenzivan miris koji
spada u cvjetne vone mirise. Prema oku-
su spada u kategoriju srednje slatkih vrsta
meda. Rije je o rjeoj vrsta meda.
Ruzmarin: koristi se kao lijek kod boles-
ti dinih putova jer djeluje kao dezinfci-
jens na dine organe, regulira cirkulaciju
krvi, poboljava funkciju jetre. Kod fzike i
psihike iscrpljenosti preporua se uzimanje
ruzmarinovog meda.
Lavanda: Med od lavande je svijetlout,
bistar i proziran. Ugodnog je, malo otrijeg
okusa. Spada u red kvalitetnijih i traenijih
vrsta meda. Djeluje blago i umirujue, a uzi-
ma se jo i kod probavnih smetnji.
8 9
Matina mlije - eliksir ivota
Sr, bit matine mlijei je produljenje ivota vrste, opstanak, egzistencija pelinjeg
drutva. Samo jedna pela, a to je matica, ima kljunu, nazamjenjivu ulogu u pelinjem
drutvu, u kojem je u ljetnom periodu 50.000 pela i samo jedna matica koja osigu-
rava savren sklad i besprijekorno funkcioniranje drutva. Gubitkom matice, pelinja
zajednica je obezglavljena i propada u vrlo kratkom vremenu. Intenzivan ljetni rad is-
crpljuje pele koje u tom periodu ive svega oko mjesec dana. Meutim, matica koja
se tijekom ljeta iznimno iscrpljuje polaganjem jajaaca, koja dnevno mogu premaiti
njenu dvostruku teinu, a i gotovo cijelu jesen i dobar dio zime polae jajaca, ivi oko
pet godina. Tajna opstanka je u ishrani matice jer pele se hrane medom i peludom,
a matica samo matinom mlijei. Matina mlije u pelinjem drutvu je eliksir ivota
i tajna dugovjenosti.
to je matina mlije
Matina mlije je proizvod luenja mlijenih ili drijelnih lijezda pela. To je homoge-
na gusta, neprozirna i kremasta tvar bijele do blijedoukaste boje, viskoznosti vrhnja.
Ima karakteristian otri miris i specifan kiselo-slatki okus.
Matina mlije moe se koristiti u izvornom obliku, tj. kao tekuina. Do koritenja se
mora uvati u zamrzivau na -18C. Nakon otvaranja boice, dok se ne potroi, uva
se u hladnjaku. Najbolje ju je uzimati istom drvenom akalicom, gdje jedna kap ima
oko 40 do 50 mg i tako 2 do 3 puta na dan.
Uinci i svojstva matine mlijei
Matina mlije se koristi kao dodatak prehrani. Ve se tisuama godina u orijentalnim
kulturama cijeni kao jedinstveni prirodni izvor za ouvanje mladosti i energije. Tradi-
cionalna iskustva ukazuju da ublaava uznemirenost i nesanicu, podie raspoloenje,
poveava izdrljivost i pamenje te jaa imunoloki sustav.
Znanstvena istraivanja su utvrdila sljedea svojstva matine mlijei:
stimulirajui uinak na cijeli organizam uz poveanje energije
imunomodularno djelovanje kojim se poveava otpornost na razne infekcije
poveanje otpornosti na stres i bolesti
njega i pomlaivanje koe
poboljanje memorije
odravanje hormonalne ravnotee
smanjenje razine kolesterola
regulacija krvnog tlaka
protuupalno djelovanje
antibiotiko i antivirusno djelovanje
pomae kod raznih tegoba kotano - miinog sustava
skrauje vrijeme oporavka kod tekih bolesnika (rekonvalescenata)
poveava apetit i tjelesnu teinu
ima vrlo snaan uinak na sprjeavanje nastanka slobodnih radikala
Zahvaljujui visokom sadraju bjelanevina, mikroelemenata i gotovo svih vitamina
(naroito skupine B), matina mlije djeluje na organizam okrepljujue, poboljava
probavu, utjee na stvaranje krvi, rad srca te pojaava luenje endokrilnih lijezda.
10 11
Pelud - riznica hranjivih tvari
Pelinjoj zajednici pelud je glavni izvor bjelanevina, vitamina i minerala. Pele pe-
ludna zrnca sakupljaju sa cvjetova biljaka, istodobno im dodajui nektar i tvari svo-
jih lijezda oblikujui male granulice. Veliina tih granulica je otprilike veliine zrna
okrugle rie. Pele te granulice prenose do konice u koaricama na stranjem paru
nogu. Svaka granula pelinjeg cvjetnog praha sadri od nekoliko stotina tisua do
preko 2 milijuna peludnih zrnaca. Koliko je pelud vaan pelama govori i podatak da
pelinje drutvo godinje za svoje potrebe potroi i do 50 kg peluda.
to je pelud
Pelud je, osim za pele, vrlo vrijedan bioloki materijal i za ljudsko zdravlje jer sadri
izvanredno uravnoteene prirodne sastojke. Takva odmjerenost i toliko bogatstvo
hranjivih tvari nije pronaeno ni u jednom drugom biljnom obliku. Pelud predstavlja
izuzetno rijetku prirodnu riznicu hranjivih tvari od kojih potjeu njegova ljekovita svo-
jstva koja utjeu na poboljanje i odravanje ovjekovog zdravlja.
Nain koritenja peluda je vrlo vaan, a preporuka je otopiti ga i ostaviti nekoliko sati
(barem 6 12 sati) da odstoji u ai mlake vode, u mlijeku, jogurtu, aju ili soku za-
jedno sa licom meda. Za to vrijeme pelud proklija i oslobodi svoj sadraj. Drugi nain
je pelud u kombinaciji s medom.
Uinci i svojstva peluda
Pelud treba vie koristiti za poboljanje opeg stanja organizma, a to znai i
sprjeavanje nastanka bolesti.
Pozitivan uinak peluda:
na rast i razvoj
poveava plodnost
poveava broj leukocita, eritrocita i trombocita
poboljava cirkulaciju krvi
biostimulativna i regenerativna svojstva (jetra)
protubakterijski uinak (na gram negativne bakterije) eluano-crijevnih oboljen-
ja i infekcija mokranih puteva (Esherihia coli, Salmonella, Proteus Vulgaris)
djeluje na lipidni metabolizam (smanjenje triglicerida)
usporava starenje
pomae kod probavnih smetnji
stimulira apetit
odrava homeostazu organizma
poveava otpornost na bolesti
jaa koronarne arterije i miino tkivo srca
djelotvoran kod iscrpljenosti
olakava umni rad
poboljava vid
poboljava rast kose
NAPOMENA: Treba naglasiti da pelud moe izazvati burne reakcije kod osoba koje
ne podnose pelinje proizvode i sklonih alergijama. Simptomi su: povraanje, proljev,
bol u predjelu trbuha, glavobolje, svrbe, curenje iz nosa, oteano disanje, osip pa i
alergijski ok.
12 13
Propolis zatitnik organizma
Propolis je pelinji proizvod koji pelama slui kao lijek i kao gradivna tvar. Pele prop-
olisom dezinfciraju i tite svoju konicu od nepoeljnih vanjskih utjecaja: od gljivica,
bakterija, manjih ivotinja (mievi, rovke), vlage i propuha.
Za pozitivan uinak propolisa na ljudsko zdravlje znali su Egipani jo prije tri tisue
godina. Ljekoviti uinak propolisa sastoji se u tome to aktivira zatitne funkcije or-
ganizma, poveava sadraj zatitnih bjelanevina u krvi i stimulira razvoj specifnih
antitijela protiv mnogih mikroorganizama i njihovih toksina te virusa.
to je propolis
To je smolasta, ljepljiva tvar ugodna mirisa koja svojim najveim dijelom sadri
raznovrsne biljne smole. Te biljne smole potjeu s pupoljaka ili oteenih dijelova
biljaka (i do 70%), a ostalo u procesu prerade dodaju pele. One smolama dodaju
vosak (oko 30 %) koji ini masu ljepljivom, pelud te obogauju propolis izluevinama
svojih lijezda.
Boja propolisa je u rasponu od utozelene do smee i tamnocrvene te varira ovisno o
geografskom i botanikom podrijetlu. Propolis moemo koristiti u prirodnom obliku,
rastopljenog u alkoholu (rjee u vodi) te u kombinaciji s medom i drugim pelinjim
proizvodima.
Uinci i svojstva propolisa
Prednost propolisa je u tome to kao prirodni antibiotik nije kodljiv za ljudski organi-
zam, a mikroorganizmi ne mogu stvoriti otpornost na njega.
Za propolis je utvreno da ima sljedea svojstva:
antibakterijska (djeluje protubakterijski)
antigljivina (djeluje protugljivino na preko 60 vrsta gljivica)
antivirusna ( djeluje protuvirusno na viruse herpesa, virus gripe tipa II)
protuupalna
antioksidativna
anestetika (vrlo jak lokalni anestetik)
antitumorska svojstva (ometa razvoj tumora)
imunostimularna svojstva (stimulira rad odnosno jaa imunosustav)
potie regeneraciju tkiva (obnavlja oteena tkiva)
titi organizam od posljedica zraenja
NAPOMENA: Iako vrlo ljekovit, propolis kod vrlo malog postotka ljudi (oko 0,5 %) izazi-
va alergijske reakcije i u tom sluaju treba prekinuti s njegovom upotrebom.
Zajednica pelarskih udruga Dubrovako-neretvanske upanije
Trg kralja Tomislava 1
Ston
Predsjednik Luka upi
098 160 9608
Udruge pelara u Dubrovako-neretvanskoj upaniji:
Pelarska Udruga Mandarina Opuzen
Trg kralja Tomislava 1
20355 Opuzen
Pelarska udruga Kadulja Metkovi
Splitska 51
20350 Metkovi
PU Dubrovako primorje Majkovi
Majkovi
Osredina 8
20232 Slano
PU Rusmarin upa Dubrovaka
Petraa 3
20207 Mlini
PU Nada Konavle
799 - 617
Dubravka
20216 Dubravka
PU Planika Ploe
Fax: 679 - 071
Ploe
PU Vrijesak Peljeac
Fax: 754-802
Ston
14 15
Supported by Program SeeNet
Co-fnanced by
Lead partner
In partnership with
In partnership with
Implemented by