Gerson I Bishop - Lijecenje Na Gersonov Nacin

Lijeenje na
Gersonov nain
Pobijedite rak i
druge kronine bolesti
Charlotte Gerson
i Beata Bishop
TELEdisk, 2010.
Popis tablica 11
Zahvale 13
Vana poruka itatelju 15
Uvod 17
PRVI DIO - Zdravlje i lijeenje u bolesnom svijetu 2 1
1. poglavlje - Pria poinje 23
2. poglavlje - Terapija ide dalje 30
Ekstrakt sjemenki grejpa 32
Tahebo, pau d'arco ili lapacho 32
Selen 32
Tretman glukoza-kalij-inzulin .....33
Kromov pikolinat 33
Saetak 33
3. poglavlje - Upoznajmo neprijatelja 34
Zatrovanost 34
Nedostaci hranjivih tvari 36
4. poglavlje - Obrane tijela 38
Imunoloki sustav 38
Enzimski sustav 39
Hormonski sustav 40
Vani organi 41
Ravnotea minerala 41
5. poglavlje - Slom obrane tijela 43
Kemijska poljoprivreda 44
SADRAJ
Lijekovi 46
Prehrambeni aditivi 48
Aspartam -48
Mononatrijev glutamat 49
Izmijenjena hrana 50
Transmasti 50
Fluorid 51
Nikotin i alkohol 53
Kozmetika 53
Imunizacija - cijepljenje 55
Elektromagnetska polja 56
Stres: unutarnji neprijatelj 57
6. poglavlje - Bolesti moderne civilizacije 66
Pobijedimo ubojice 67
Rak ..., 67
Bolesti srca i cirkulacije 70
Uloga kolesterola u sranim bolestima 71
Hipertenzija (povien krvni tlak) 73
Dijabetes 74
Suoavanje s kroninim stanjima .77
Kronine imunodeficijencijske bolesti 77
Kolagenske bolesti 81
Razni neprijatelji zdravlja 84
Ogranienja 101
Bolesti koje se teko lijee Gersonovom terapijom 101
Bolesti koje nisu izljeive Gersonovom terapijom 103
Saetak 105
7. poglavlje - Obnavljanje obrane tijela 110
Hiperalimentacija 111
Detoksikacija 111
8. poglavlje - Zato Gersonova terapija djeluje 113
DRUGI DIO - Potpuni vodi za primjenu Gersonove terapije 1 1 9
9. poglavlje - Gersonovo domainstvo 121
Hladnjak 121
Sokovnici 122
tednjak i penica: elektrini ili plinski? 123
Lonci i posue . 124
Destilatori 125
Sredstva za ienje 126
Kemijsko ienje 127
Aerosoli i sprejevi 127
Zahod 127
Prostor za boravak 127
Lienje cijele kue 128
Sredstva za prskanje vrta/poljoprivredni pesticidi 128
10. poglavlje - Zabranjena hrana 130
Zabranjena hrana i ostale stvari .....131
Privremeno zabranjena hrana dok ju ne odobri Gersonov lijenik 133
Zabranjeni predmeti za domainstvo i osobnu upotrebu 133
11. poglavlje-Hrana sree 135
12. poglavlje - Priprema hrane i sokova - osnovna pravila 137
Nezamjenjivi sokovi 138
Dnevna rutina 139
Osnovni recepti za poetak 140
13. poglavlje - Sve o klistirima 142
Osnove i kako ih koristiti 144
Koliko puta? Koliko esto? 146
Mogui problemi 146
Tretman ricinusovim uljem 148
ienje opreme 150
14. poglavlje - Lijekovi 151
Kalijeva smjesa : ...151
titnjaa i Lugolova otopina 152
Niacin 152
Kapsule jetre i 153
Injekcije sirove jetre s dodatnim B
12
153
Pankreatin 153
Acidol pepsin 154
Govea u u prahu 154
Laneno ulje 154
Koenzim Q10 154
15. poglavlje - Kontrola bolova bez lijekova 156
Oblozi od ricinusovog ulja 156
Oblozi od gline 157
Hipertermija (hidroterapija) 157
Tretman kisikom 158
Skakutanje 159
Trijada 159
16. poglavlje - Razumijevanje reakcije ozdravljenja 160
Munina . 161
Bolovi ! 162
Depresija 163
Potekoe s kavenim klistirima 163
Vruica 163
Saetak 163
17. poglavlje - Puna terapija 166
18. poglavlje - Prilagodba terapije kemo-tretiranim i jako oslabljenim pacijentima 169
19. poglavlje - Gersonova terapija za nemaligne bolesti 173
20. poglavlje - Stvari koje treba zapamtiti 175
Ortodoksni tretmani za rak i 175
Kirurgija 175
Dijagnostika kirurgija .176
Zraenje 177
Kemoterapija 178
Implantati za dojke 179
Pomo u domainstvu 180
Problem sa Sunevom svjetlou 181
Komplementarne terapije 182
21. poglavlje - Oprez: zamke na putu! 185
tedite svoju energiju! 185
Zaobilaenje pravila 186
Ustrajte, unato prijateljima 187
Ustrajte, unato dobronamjernim lijenicima 187
Rasplamsavanja i promjene raspoloenja 188
Upozorenje u vezi s vodom 188
Pazite to itate 189
Pokuaji tednje 189
RS 190
22. poglavlje - esto postavljana pitanja 191
23. poglavlje - ivot nakon Gersona 200
Kako pametno jesti 201
Umijee odravanja dobrog zdravlja 202
TREI DIO - Neizostavni dodaci 2 0 3
24. poglavlje - Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu 205
Strah je neprijatelj 206
Uloga stresa 208
Prva pomo za um 209
Svladavanje prve prepreke 210
Pomo dolazi od tijela 211
Problemi na putu 212
25. poglavlje - Prevladavanje stresa i napetosti 215
Pazite na tijelo 215
Pitanja uma 217
26. poglavlje - Objanjenje Gersonovih laboratorijskih testova 220
27. poglavlje - Povijesti sluajeva oporavljenih pacijenata 240
Agresivni limfom 241
Endometrioza koja prelazi u rak cerviksa 242
Rak dojke 243
Rak dojke s metastazama na jetri 243
Recidiv raka dojke nakon kemoterapije i zraenja ....244
Melanom , 244
Recidiv melanoma 245
Kolorektalni rak s metastazama na jetri 245
Rak guterae ! 246
Rak prostate 247
Rak prostate i kostiju te sluaj raka plua 247
Astrocitom 248
Ovisnost o nikotinu 248
Rak jednjaka 249
Oporavak cijele obitelji: Rak dojke i prostate te pleuritis 250
Ewingov sarkom 251
28. poglavlje - Recepti 252
Posebne napomene 252
Kruh 252
Jogurt 253
Sladila 253
Pranje voa i povra 253
Peenje 253
Vrijeme kuhanja/broj porcija 253
Posebna juha ili Hipokratova juha 253
Recepti 254
Umaci 254
Predjela 255
Preljevi .259
Salate 263
Juhe 280
Povre i krumpiri 288
Deserti 330
Popis izvora Gersonovih materijala 337
Dodatna literatura 343
Popis tablica
Tablica 17-1
Raspored iz sata u sat za tipinog pacijenta s rakom ; 167
Tablica 17-2
Godinji raspored za tipinog pacijenta s rakom 168
Tablica 18-1
Raspored iz sata u sat za kemo-tretiranog ili oslabljenog pacijenta 171
Tablica 19-1
Raspored za nemalignog pacijenta 173
Tablica 26-1
Vrijednosti triglicerida 231
Tablica 26-2
Normalan krvni serum 231
Tablica 26-3
Normalno eljezo u serumu i ukupna sposobnost vezanja eljeza 234
Tablica 26-4
Normalne vrijednosti hemoglobina 235
Tablica 26-5
Vrijednosti bijelih krvnih zrnaca 239
11
Zahvale
O
va je knjiga prije svega priznanje mom ocu, dr. Maxu Gersonu. On nije bio
samo lijenik, nego i pravi iscjelitelj. Posjedovao je duboko razumijevanje te-
meljne organizacije tog nevjerojatno kompleksnog i divnog organizma koji je ljudsko
tijelo i kroz svoju je genijalnost nauio kako obnoviti i izlijeiti one ije je zdravlje
propadalo. Nije samo iscjeljivao, ve se nadao da e donijeti zdravlje cijelom svijetu,
okonati bolest i patnje.
Oslanjajui se na njegovo golemo znanje i iskustvo, esto smo bili u stanju donijeti
potpuno izljeenje te povratak ivota i zdravlja onima koji su nekada bili proglae-
ni neizljeivima i suoavali se sa smru ili dugim godinama patnji. U ovoj knjizi
elimo iznijeti detalje njegovog pristupa onima koji e ih iskoristiti kako bi se vratili
sretnom i produktivnom ivotu.
Tijekom proteklih 30 godina svijet se promijenio, uvjeti su se pogorali, a znanje o
lijeenju trebalo je prilagoditi tim promjenama. Za postizanje te prilagodbe bilo je
potrebno mnogo ljudi od znanja, iskustva i mudrosti. Trebalo je mnogo vie ljudi da
nam pomognu da zabiljeimo neizmjerne detalje Gersonovog tretmana.
Doslovno je nemogue poimence zahvaliti svima koji su bili ukljueni u pripremu
ove knjige. To su lijenici obueni za lijeenje Gersonovom metodom, medicinske
sestre i pomagai koji svakog sata pripremaju sokove - i, iznimno bitni, predani nje-
govatelji koji provode dnevnu rutinu potrebnu za lijeenje. Nai su junaci i pacijenti,
disciplinirani i ustrajni u svom pridravanju terapije. Pomogli su i oni prijatelji, po-
znanici i lanovi obitelji koji su ohrabrivali pacijente da ostanu na putu i ne odustaju
samo zato to im je njihov prvotni lijenik iznio smrtnu presudu.
Moj sin, Howard Straus, doprinio je ovoj knjizi nebrojenim satima potrage za izvori-
ma, idejama i prijedlozima, objavljivao je informacije na World Wide Webu i drao
predavanja u SAD-u, Kanadi i Aziji; pomogla je i moja ki, Margaret Straus, ija su
predavanja, seminari i lanci predstavili Gersonovu terapiju Engleskoj i Italiji te ija
su pomo i ohrabrivanje pacijenata nadahnuli jedan od naih najslavnijih uspjeha:
sluaj moje drage prijateljice Beate Bishop.
Beata, koja je prvo bila predana pacijentica, nagraena dramatinim oporavkom, po-
svetila je beskrajno vrijeme i energiju pisanju i ureivanju ove knjige. Njena vlastita
13
L I J E E NJ E NA GE RSONOV NAI N - CHARL OT T E GE RSON I BEATA BI SHOP
knjiga, A Time to Heal (Vrijeme za lijeenje), u kojoj je opisala svoju po ivot opasnu
bolest i potpun oporavak na Gersonovoj terapiji, prevedena je na osam jezika i vjero-
jatno je spasila mnoge ivote irom svijeta. Prije dvadeset godina dovela je Gersono-
vu terapiju u Maarsku, gdje je danas sve vie oporavljenih pacijenata. U Maarskoj
je osnovala Gersonovu grupu za podrku, koja sada ima vlastiti centar za smjetaj,
pod vodstvom obuenog Gersonovog terapeuta uz podrku suosjeajnih lijenika.
Beata je 1993. bila jedan od osnivaa britanske Gersonove grupe za podrku, iji je i
dalje aktivni lan. Takoer smo vrlo zahvalni toj grupi to nam je dopustila da iskori-
stimo veinu recepata iz njihove publikacije Gerson Gourmet (Gersonov sladokusac).
Poglavlju s receptima takoer su doprinijele Yvonne Nienstdt, Susan DeSimone i
nekoliko oporavljenih Gersonovih pacijenata.
Bili su potrebni jo mnogi, mnogi drugi, previe brojni da svima navedem imena,
da nam pomau, hrabre nas i podravaju, psiholoki i esto financijski, kako bi ovaj
projekt urodio plodom. Svim predanim podupiraima koji nastavljaju iscjeljujui rad
dr. Gersona - posveujem ovu knjigu s najveom zahvalnou.
-Charlotte Gerson
Bonita, Kalifornija
Oujak2009.
14
Vana poruka itatelju
K
njiga koju drite u ruci moe biti najdragocjenije sredstvo za odravanje i po-
boljanje vaeg zdravlja ako ste u formi i zdravi, ili za njegovo vraanje ako ste
bolesni. Nai ete svo vodstvo koje vam je potrebno za obje svrhe, ali ima nekoliko
stvari koje treba naglasiti ako izaberete Gersonovu metodu za vae lijeenje. Molim
vas da ih, u vaem interesu, shvatite ozbiljno i imate na umu.
Gersonova terapija je fino podeen precizan instrument, iji svaki element ima vanu
ulogu i utjee na sve druge dijelove. Mora se provoditi u potpunosti, bez izostavljanja
ijednog detalja. Drugaije postupanje ne samo to naruava iscjeljujuu mo terapije,
nego moe uzrokovati i dodatne zdravstvene probleme.
Nemojte zapoinjati s Gersonovom terapijom iz elje za eksperimentiranjem, mislei
da uvijek moete odustati ako otkrijete da vam je program prezahtjevan. Program jesi
zahtjevan, intenzivan i dugotrajan - nimalo nalik instant-lijeenju gutanjem pilula
koje nudi konvencionalna medicina. Umjesto suzbijanja simptoma, on moe stvarno
izlijeiti i ponuditi zdravu budunost. Izbor je na vama. Prouite ovu knjigu i otkrijte
to tono znai krenuti s terapijom. Molim vas, u vaem najboljem interesu, da s njo-
me zaponete samo ako ste vrsto odluili pridravati je se dok ne budete potpuno i
istinski zdravi. irom svijeta ima ljudi koji su uinili upravo to, i vratili se iz po ivot
opasne bolesti u blistavo zdravlje i bogatiji ivot. Slobodno im se pridruite.
itajui ovu knjigu esto ete vidjeti da se spominje epohalno djelo dr. Maxa Ger-
sona, Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva,
1
koje je prvi put objavljeno 1958.,
godinu dana prije autorove smrti. Sad je u estom izdanju i prevedeno je na etiri jezi-
ka. U godinama od njegovog nastanka, medicinska tehnologija i istraivanja postigli
su ogroman napredak, nudei mogunosti koje bi u vrijeme dr. Gersona bilo teko
zamisliti. Iz tog razloga dananjem se itatelju dijelovi Terapije.za rak mogu initi za-
starjelima ili nerelevantnima. Meutim, ono to je ostalo aktualno i relevantnije nego
ikad jest zapanjujue originalan pristup dr. Gersona uzrocima, tretiranju i lijeenju
raka koji se potpuno razlikuje od trenutne onkoloke prakse. Slom zakona i reda u
organizmu na staninoj razini, koji dovodi do raka, danas je isti kakav je uvijek bio,
a sposobnost Gersonove terapije da rjeava taj slom takoer ostaje nepromijenjena.
Takoer treba zapamtiti da je dr. Gerson, osim to je bio aktivan lijenik, takoer bio
15
ugledan znanstvenik, duboko ukljuen u raspravu u Kongresu SAD-a o metodama
lijeenja raka i da mu je dobitnik Nobelove nagrade, dr. Albert Schweitzer, odao pri-
znanje za njegovu briljantnost. Njegovi su radovi ispunili sve tradicionalne zahtjeve
za medicinu temeljenu na dokazima; dananji moderni znanstveni pristupi poeli su
rasvjetljavati zato je i kako njegova terapija djelovala.
BILJEKE
1 Gerson, M. A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of
Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical
Experimentation, 6. izdanje, San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.
16
Uvod
ivimo u kljunim vremenima, proivljavajui dosad nevien napad na zdravlje;

kako nas samih, tako i naeg planeta. To dvoje povezano je i ne moe se razdvo-
jiti. Ovo je kriza za koju ne moemo optuiti vanjske sile - sami smo se u nju doveli.
Oigledno je da smo tijekom mnogih stoljea zlostavljali Zemlju, na jedini dom, bru-
talno je iskoritavajui, kao da je beivotna gruda dragocjenih sirovina koje moemo
troiti. Danas, i prilino prekasno, shvatili smo da je na planet zapravo kompleksan
ivi organizam s ogromnom, ali ne i beskonanom sposobnou samoregulacije - i
da nam se moe osvetiti na dramatine naine odu li ljudske aktivnosti predaleko.
Danas je potrebno biti izvanredno slijep da se ne vidi kako je taj proces ve zapoeo.
Sve nas to izravno pogaa. Ne potujui prirodu otuili smo se od nje, i globalno i u
naim pojedinanim ivotima. Bljetavilo visoke tehnologije, elektronika uda, sve-
mirska putovanja, neograniena raunalna snaga i sve udobnosti potroakog dru-
tva uinili su da zaboravimo osnove ljudskog postojanja, odnosno da:
Sav ivot na zemlji ovisi o oko 25 cm plodnog povrinskog sloja tla, sposobnog
prehranjivati biljni ivot, koji pak prehranjuje ivotinje i ljude. Ta se dragocjena
tvar rapidno gubi irom svijeta kroz poplave, eroziju, intenzivne poljoprivredne
metode, deforestaciju i druge destruktivne postupke. Nastavi li se to razaranje,
nikakva nas visoka tehnologija nee biti u stanju prehraniti.
Mi smo dijelovi prirode, tisuljeima smo se razvijali zajedno s drugim oblicima
ivota, tako da nai organizmi mogu biti zdravi samo uz prirodnu hranu, svje
zrak, istu vodu i okoli bez otrova.
Naalost, u razvijenom svijetu ne ivimo tako. Usprkos visokom ivotnom standar-
du, dobroj higijeni, udima moderne medicine i rastuem prosperitetu, ope zdrav-
lje stanovnitva je slabo i pogorava se. Istina, ljudi ive due, ali dui ivotni vijek
beskoristan je ako stari ljudi svoje dodatne godine provode trpei bolesti u rasponu
od onesposobljavajueg artritisa, slabe pokretnosti, loe probave i, to je jo gore,
odravajui se na ivotu gomilama lijekova. Na drugom kraju dobnog raspona, djeca
u sve ranijoj dobi obolijevaju od kroninih degenerativnih bolesti koje su, ne tako
davno, pogaale samo sredovjene i starije ljude. Pretilost, sa svojim tekim posljedi-
cama po zdravlje, sve je tea epidemija meu svim dobnim grupama. S obzirom na
17
astronomske svote koje se troe na medicinska istraivanja i zdravstvenu skrb, opa
je slika prilino turobna.
Ironino, u zemljama u razvoju gdje se tradicionalan nain ivota, ukljuujui poljo-
privredne metode, uglavnom odrao, i usprkos raznim razinama siromatva, ljudi su
openito zdraviji. Nisu se rastali od svojih korijena u prirodi, a poinju obolijevati tek
kad se prebace na na zapadni nain ivota za kojim - zavedeni - ude.
Jasno je da moramo promijeniti nae obiaje. Vratimo se prirodi!, predloio je
francuski filozof Rousseau u 18. stoljeu, i to je upravo ono to trebamo uiniti. Mo-
ramo pronai put natrag u nepatvoren prirodni nain ivota i nauiti kako obnoviti
nae zdravlje rjeavajui uzroke, a ne samo simptome naih problema.
Gersonov nain lijeenja, to je tema ove knjige, omoguava nam da to napravimo
- bilo da moramo izlijeiti neku od bezbrojnih kroninih degenerativnih bolesti ili
elimo, iz stanja nespecifinog slabog zdravlja (s njegovim brojnim manjim simpto-
mima) doi u energijom ispunjenu formu i dobrobit.
Osnovni je princip ovog programa cjelovitost (takoer poznata kao holizam). To zna-
i uzimanje u obzir itavog organizma i rjeavanje svih njegovih problema i slabosti, a
ne koncentriranje na samo jedan simptom ili organ, kao da su oni neovisni o ostatku
tijela. To takoer znai uzimanje u obzir okruenje i fizike uvjete svakodnevnog
ivota osobe, ili njen posao i nain ivota. Taj se pristup znatno razlikuje od onoga
konvencionalne alopatske medicine, za koju je karakteristina sve vea specijalizaci-
ja, koncentriranje na simptome, traenje jednog uzroka za njih i pokuaji njihovog
suzbijanja lijekovima.
esto se kae da je moderna alopatska medicina jedina vea znanost koja je jo zao-
stala u eri prije Einsteina. Zaista, ona jo djeluje u duhu Louisa Pasteura, francuskog
znanstvenika iz 19. stoljea i takozvanog oca teorije klica. Pasteur je itav svoj ivot
tvrdio da su bolesti uzrokovane klicama (koje je on prvi identificirao) i da se izljee-
nje postie unitavanjem klica (bakterija). Za razliku od svog suvremenika i protivni-
ka, Antoinea Bechampa, koji je tvrdio da nije vana klica nego stanje organizma koji
je napala, Pasteur se drao svoje dogme do samog kraja. Tek je na svojoj samrtnikoj
postelji priznao kako klica nije nita, podloga je sve.
1
Naalost, ta kasna promjena
miljenja ostala je uglavnom nepoznata, ostavljajui modernu medicinu u zamci teo-
rije o klicama, zanemarivanju podloge i neumoljivoj specijalizaciji.
Gersonov program ide suprotnim putem. Njegova je metoda lijeenja nespecifina,
to objanjava zato je u stanju rjeavati irok raspon stanja: Nastoji obnoviti pod-
logu (tj. itav organizam), koji onda postaje sposoban izlijeiti samoga sebe. Zadiv-
ljujua sposobnost samoizljeenja koju posjeduje tijelo, potpuno iskoritena u ovom
programu, u alopatskoj se medicini naalost zapostavlja, pa ak i ignorira. Naravno,
neselektivnost (suprotnost specijalizaciji) anatema je za konvencionalno kolovane
18
U V O D
lijenike. To je vrijedilo i za mladog dr. Maxa Gersona kada je otkrio da se moe
rijeiti svojih estih iscrpljujuih napada migrene prihvaanjem niskomasne vegeta-
rijanske prehrane bez soli. To je pokrenulo proces koji je na kraju doveo dr. Gersona
do spoznaje da njegova prehrana lijei itav organizam, ne samo odreene tegobe,
i da stoga praktino nema granica njene iscjeljujue moi. Zadivljujua, gotovo 80
godina duga povijest uspjeha terapije dokazuje da je bio u pravu.
Danas, kada je svijet neusporedivo zatrovaniji a zapadna prehrana daleko tetnija
nego za ivota dr. Gersona, njegova terapija jo uvijek postie izvanredne rezultate,
mada je rad na lijeenju tei i zahtijeva vie vremena. Meutim, mora se naglasiti
da Gersonov nain lijeenja nije ni univerzalna panaceja ni aroban lijek, i moe biti
neuspjean iz raznih razloga (npr. ako pacijent doe do njega prekasno, nakon to
itav raspon konvencionalnih tretmana nije uspio dovesti do remisije; ako se ne pri-
drava pravila; ili ako mu je izvaen neki od neophodnih organa). Ostavimo li po
strani takve sluajeve, stopa uspjeha Gersonovog programa s uznapredovalim rakom
i mnogim drugim tekim degenerativnim bolestima daleko nadmauje onu konven-
cionalnih tretmana. Sljedea poglavlja detaljno e objasniti zato i kako on djeluje.
BILJEKE
1 Klica nije nita, podloga je sve, Claude Bernard (1817.-1878.).
Iako je Pasteur ustrajao u svom stavu do kraja svog ivota, na samrtnikoj je
postelji priznao da je Claude Bernard bio u pravu. Claude Bernard je imao
pravo, priznao je Pasteur. Mikrob je nita, podloga je sve. Louis Pasteur
(1822.-1895.). Izjava Louisa Pasteura, Valery-Radot, reenica izreena na
njegovoj samrtnikoj postelji (www.originalquinton.com/history.php).
19
PRVI DIO
Zdravlje i lijeenje
u bolesnom svijetu
Z
nanje je mo. Pomae nam da naemo put kroz nepoznat teritorij,
kao to je Gersonov put do lijeenja i zdravlja. Prvi dio ove knjige
prua vam sve to trebate znati o pozadini i strogo znanstvenoj teoriji o
ovoj metodi. Teorija moe zvuati suhoparno; u ovom sluaju, upravo
je suprotno. Ona predstavlja tmurne zdravstvene probleme moderne ci-
vilizacije iz zapanjujue originalnog revolucionarnog kuta. Prije negoli
ih uzmognemo popraviti, moramo saznati to ne valja s naim ivotima.
Molim vas da paljivo proitate sljedea poglavlja. Ona su va klju za
vrata koja vode do okrepljujue, iscjeljujue prakse utemeljene na te-
oriji. Sve u svemu, ono to nauite osposobit e vas da preuzmete od-
govornost za vae zdravlje i dobrobit - i uvate ih umjesto da se bavite
kontrolom tete i popravljanjem.
1. POGLAVLJE
Pria poinje
Veliki duhovi uvijek su nailazili na estok
otpor mediokritetnih umova.
- Albert Einstein
N
eka od najveih znanstvenih otkria bila su rezultat iznenadnih uvida ili nadah-
nua koja su dola neoekivano, poput groma iz vedra neba. Druga su posti-
gnuta nakon dugih godina strpljivog, pomnog rada. Najfascinantnija postignua su
ona koja su bila plod prividnih sluajnosti, to bi dovodilo do zapanjujueg ishoda.
Gersonova terapija spada u ovu zadnju kategoriju. Nastala je zato to je jedan izuze-
tan ovjek, dr. Max Gerson, lijenik rodom iz Njemake, imao sposobnost postaviti
prava pitanja u pravo vrijeme i traiti odgovore krajnjom znanstvenom strogou.
Njegova pria pomae nam razumjeti kako je nastala spasonosna terapija koja nosi
njegovo ime.
Max Gerson je kao mali djeak pokazivao odreenu znanstvenu radoznalost. Volio
se igrati u vrtu svoje bake koja je uzgajala cvijee, kao i voe i povre za svoju trpezu.
Jednom prilikom, kad je odluila isprobati neko novo umjetno gnojivo koje je navod-
no davalo vee i bolje prinose, Max je sa zaprepatenjem vidio kako gliste naputaju
gredice tretirane novom kemikalijom i odlaze na gredice tretirane starom, provje-
renom prirodnom tvari. Mladi Max zakljuio je da je u novoj kemikaliji moralo biti
neto tetno i ometajue to gliste nisu podnosile i to ih je natjeralo da pobjegnu u
prirodnu sredinu. To rano iskustvo nikada nije zaboravio.
Nakon srednjokolske mature Max je odluio postati lijenik i kasnije je studirao na
sveuilitima u Wroclawu, Wuerzburgu, Berlinu i Freiburgu. Tijekom svojih studija
i do kraja svog ivota ostao je vjeno znatieljan, stalno se igrajui s mogunostima i
pitajui se: to bi se dogodilo kad bi...? Kao mlad lijenik, radei kao asistent pro-
fesora Ottfrieda Foerstera u Wroclawu, naruio je najbolje grmove rua iz Nizozem-
ske, posadio ih i promijenio njihovo gnojivo, njihovu hranu i - ugradivi filtere za
23
svjetlo - ak i koliinu Suneve svjetlosti koju su primali. Pomou tih metoda uspio
je promijeniti boju rua.
To gaj e nauilo da hranjive tvari i svjetlost mogu izmijeniti metabolizam ive biljke,
ali nije znao kako bi to otkrie mogao primijeniti na ljudima, a kamoli za njihovo
lijeenje. Na kraju mu je njegov vlastiti ozbiljan zdravstveni problem - njegove ope-
tovane i teke migrene - pokazao put naprijed.
Migrene su bile toliko nepodnoljive i javljale su se tako esto da je oajniki elio
neto poduzeti. Njegovi uitelji i profesori, s kojima se savjetovao, nisu znali kako
bi mu pomogli. Rekli su mu da e se osjeati bolje kada doe u srednje pedesete,
ali mladi lijenik nije mogao zamisliti ivot s takvim migrenama kroz narednih 30
godina. Ponekad su ga drale vezanim uz krevet u zamraenoj sobi, uz estoke bolo-
ve i muninu, dva ili tri dana u tjednu! Moralo je postojati bolje rjeenje, i vrsto je
odluio pronai ga.
Za poetak svog istraivanja proitao je sve naizgled relevantno do ega je mogao doi.
Nije otkrio nita pozitivno. Posjetio je mnoge profesore kao pacijent, ali pomo ondje
nije naao. Jednog je dana sluajno (ako vjerujemo u sluajnosti) naiao na studiju u
kojoj je pisalo kako je jednoj eni koja je bolovala od migrena pomogla promjena pre-
hrane. Prehrana! Nitko ga nije nauio nita o prehrani, niti su njegovi uitelji ikada spo-
menuli mogunost da bi neka kronina bolest mogla biti povezana s prehranom. Kao i
uvijek, bio je spreman eksperimentirati, ak i koristiti sebe kao pokusnog kunia. Odu-
stao je od svog uobiajenog izbora hrane i isprobao nekoliko razliitih naina prehrane.
Trebalo mu je neko vrijeme i nekoliko promaaja dok nije utvrdio da ga vegetarijanska
prehrana bez soli oslobaa od migrenskih bolova i munina.
Tada je poeo koristiti prehrambeni tretman u svojoj praksi. Kad bi pacijenti doli u
njegovu ordinaciju u Bielefeldu bolujui od migrene, otvoreno bi im rekao da, prema
svim medicinskim tekstovima, za taj problem nema lijeka. Takoer bi im rekao da je
i on bolovao od migrene dok mu promjena prehrane nije donijela olakanje te je pa-
cijentima predloio da isprobaju istu metodu. Kad bi se ti pacijenti vratili da ga vide
tri ili etiri tjedna kasnije, redovno bi ispriali da su se oslobodili glavobolja - sve dok
su se pridravali strogih prehrambenih pravila i nisu varali.
To iskustvo potaknulo je dr. Gersona da svoju metodu zove prehrana za migrenu,
kao konkretni tretman za konkretni zdravstveni problem, kako propisuje konven-
cionalna medicina, dok se nije dogodilo neto to je promijenilo njegova gledita.
Jednog se dana bolesnik s migrenom posavjetovao s dr. Gersonom i dobio preporuku
da prihvati prehranu za migrenu, to je i uinio. Kad se vratio otprilike mjesec dana
kasnije, imao je za ispriati neto izvanredno. Njegove su migrene nestale, a njegova
tuberkuloza koe (Lupus vulgaris) od koje je bolovao takoer se povlaila. Dr. Gerson
je bio skeptian. Ne, nije mogue da ste imali lupus. Sigurno je bilo neto drugo.
24
r . P O G L A V L J E : P R I A P O I N J E
Lupus je neizljeiv, ustvrdio je. Pacijent je pokazao rezultate laboratorijskih testova,
koji su dokazali da su u tkivima njegovih rana zaista bili prisutni uzronici tuberku-
loze. Dr. Gerson je bio zapanjen. Nije mogao vidjeti vezu izmeu migrene i lupusa,
pa zato su onda obje bolesti bile izlijeene?
To je bio jo jedan presudan trenutak u njegovom ivotu kad je morao postaviti pi-
tanje i pronai odgovor. Za poetak, pitao je svog pacijenta poznaje li jo kojeg bole-
snika s lupusom i, ako poznaje, hoe li ih poslati k njemu na besplatan tretman. Neki
su doli i ozdravili su. Dr. Gerson je morao prihvatiti da ta prehrana za migrenu
takoer moe izlijeiti navodno neizljeivu tuberkulozu koe.
Njegovi izvanredni rezultati doprli su do uiju slavnog specijalista za tuberkulozu
plua, Ferdinanda Sauerbrucha iz Miinchena u Njemakoj. On je 450 svojih pacije-
nata s neizljeivim lupusom podvrgao prehrani dr. Gersona, rekavi da ako Gerson
uspije zaustaviti napredovanje bolesti kod jednog jedinog pacijenta, povjerovat e sve
to mladi lijenik tvrdi. Gersonova prehrana ne samo to je zaustavila proces bolesti,
nego je stvarno izlijeila 446 od tih teko bolesnih pacijenata. Sauerbruchova reakcija
bila je ta daj e svoje rezultate objavio u brojnim znanstvenim radovima.
1
No, dr. Gerson nije bio zadovoljan. Razmiljao je o tome da ako tuberkuloza koe
pozitivno reagira na prehranu, ne bi li bilo tako i s drugim oblicima tuberkuloze? to
je s ubojitom plunom tuberkulozom? to je s bubrenim, kotanim, encefalitikim i
drugim oblicima tuberkuloze? Poeo je i takve pacijente tretirati svojom prehranom
- meu njima i suprugu dr. Alberta Schweitzera - i otkrio da su se i oni oporavili. to
je jo vanije, mnogi od tih pacijenata imali su i druge probleme pored tuberkuloze:
visok ili nizak krvni tlak, alergije, astmu, bolesti bubrega i drugo. Te su bolesti tako-
er nestale uz prehranu za migrenu!
U toj je fazi Gersonu postalo sasvim jasno da vie nije lijeio bolesti promjenama
prehrane; reagirao je metabolizam i imunoloki sustav pacijenata, to je znailo da je
lijeio cijelo tijelo. To je otvorilo vrata za lijeenje svih neizljeivih kroninih bole-
sti. Od tog ga je trenutka njegov put vodio u potpuno drugom smjeru od ortodoksne
medicine. Njegovi su pacijenti sada bili izlijeeni, a ne pod lijekovima.
Prvi veliki korak prema lijeenju raka dogodio se 1928. kada ga je jedna gospoa
pozvala uz svoj bolesniki krevet. Prema rijeima samog dr. Gersona, Pitao sam
ju to nije u redu, ali nije mi htjela rei preko telefona.
2
Kad je stigao u njen dom,
pacijentica mu je rekla da je bila operirana zbog raka uovoda; sad je imala uticu,
bila je u groznici i trebala joj je pomo. Dr. Gerson joj je rekao da ne zna lijeiti rak,
ali ona je inzistirala, spominjui njegov uspjeh sa sluajevima tuberkuloze. Zatim je
zatraila od njega da pogleda u veliku knjigu koja je bila na njenom stolu, otvorena na
poglavlju pod naslovom Lijeenje raka. U toj knjizi o narodnoj medicini, sjeao se
dr. Gerson, bilo je neto o Hipokratu koji je ivio 425 godina prije Krista...
25
L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BE A T A B I S H O P
On je smatrao da pacijenta treba detoksicirati posebnom juhom i nekim klistirima.
3
Jo jednom je rekao pacijentici da ju nije u stanju lijeiti ali, na njeno nagovaranje,
pristao je pokuati. Zapisao joj je plan lijeenja - u osnovi isti kao njegov tretman za
tuberkulozu. Kako je zapisao, Pokuao sam - i oko est mjeseci kasnije pacijentica
je bila izlijeena! Hodala je bez pomoi i bila je u najboljem stanju. Poslala mi je jo
dvoje oboljelih od raka. Jedan je imao metastazirane lijezde oko eluca - takoer
je ozdravio! Trea osoba s rakom takoer je ozdravila! U sva tri sluaja dolo je do
izljeenja!
4
Kasnije, u Beu, pokuao je opet, tretirajui est sluajeva, ali je svih est bilo neu-
spjeno. Bio je okiran i obeshrabren, ali ...sad kad je to bilo u mojoj glavi i mojim
rukama i mom srcu, vie se nisam mogao odvojiti od tog problema.
5
Nekoliko godina kasnije Gerson je doselio u SAD. Kako bi dobio dozvolu za rad,
prvo je morao proi medicinski pregled; nakon toga nije mogao nai bolnicu u kojoj
bi mogao lijeiti pacijente. Nisam prestajao misliti na prva tri sluaja. Stalno sam
razmiljao: 'To mora biti mogue. Bilo bi zloin ne uiniti to.'
6
Prouavao je svu medicinsku literaturu i istraivake materijale koje je mogao nai i ot-
krio je da postoji razlika izmeu kronino bolesnih pacijenata i onih koji boluju od raka.
Kasnije je opisao tu razliku objasnivi da kronino bolestan pacijent ima slabu, oteenu
jetru; pacijent s rakom ima zatrovanu jetru.
7
Gerson je takoer otkrio da pacijenti s ra-
kom ne mogu u potpunosti probaviti i asimilirati masti i ulja. Te neprobavljene ostatke
apsorbirala su tumorska tkiva te su na njima rasla i bujala. Nakon vie godina pokuaja
i pogreaka, prikupljajui izravna iskustva uz bolesnike postelje, razvio je izvanredno
uinkovit tretman koji je djelovao - ak i kod terminalno bolesnih pacijenata.
Gersonove iznenaujue originalne ideje i nove metode nisu se uklapale u sustav alo-
patske medicine. Napisao je brojne lanke o svom radu te o rezultatima kod pacijena-
ta i poslao ih u nekoliko medicinskih asopisa; svi su bili odbijeni s razliitim izgovo-
rima. Kasnije, pacijentima koji su se raspitivali o Gersonu u Amerikom lijenikom
udruenju, govorili su da je njegova metoda tajna, jer ju je odbijao objaviti.
8
Cenzorski odbor Njujorkog lijenikog udruenja pet je puta pisao dr. Gersonu, tra-
ei od njega da preda dokumente koji dokazuju njegov rad.
9
Pet je puta strpljivo prikupio jo svojih dokumenata a povremeno je ak i predstav-
ljao neke od svojih izlijeenih pacijenata. Njegov jedini zahtjev bio je da odbor objavi
svoje zakljuke; nikad to nisu uinili.
Kako bi osigurao nastavak svog rada, dr. Gerson je arko elio obuavati druge lije-
nike i/ili asistente o provoenju svoje terapije. U nekoliko prilika mladi lijenici, jo
neafirmirani u praksi, pristupili su Gersonu i traili da ih prihvati kao asistente kako
bi nauili tretman. Uvijek spreman prenijeti svoje iskustvo zainteresiranim mladim
kolegama, takve je ponude spremno prihvaao.
26
Asistiranje nikada ne bi potrajalo due od etiri ili pet dana. Nakon tog vremena
mladi bi lijenici posramljeno objasnili dr. Gersonu da su dobili ozbiljne prijetnje
te da e im, nastave li raditi s njim, biti zabranjen pristup bolnicama, da im nijedan
drugi lijenik nee slati pacijente i da nee biti u stanju raditi. Kako su na leima
imali velike dugove od kolovanja, mladi lijenici nisu si mogli dopustiti da ih gur-
nu u takvu situaciju te su, naalost, morali odustati od rada s dr. Gersonom. (Sline
situacije dogaaju se i u dananje vrijeme, kada neki nedovoljno afirmirani lijenik
poeli posjetiti Gersonovu kliniku u Meksiku kako bi prouio terapiju, a njegovi mu
nadreeni objasne da bi takav potez ugrozio razvoj njegove karijere. To objanjava
zato ima tako malo lijenika obuenih za Gersonov protokol.)
Nezaplaen svim preprekama, dr. Gerson nastavio je sa svojim radom, usavrava-
jui svoj tretman u hodu. Kako je, usprkos svim svojim naporima, bio sprijeen
u objavljivanju svoga rada u medicinskim asopisima, na kraju je prikupio svoje
materijale i objavio ih u svojoj posljednjoj knjizi, koja je takoer njegova trajna
medicinska oporuka.
Prije nekoliko godina primili smo zadivljujue informacije od jednog pozna-
tog njujorkog autora i publicista na temu zdravlja. On je prikupljao materijale za
svoj rad i elio je objaviti svjedoenje dr. Gersona iznijeto 1946. pred Kongresnim
odborom,
10
pod pokroviteljstvom senatora Claudea Peppera. Taj je istraiva otputo-
vao u Washington kako bi potraio izvjetaj o svjedoenju u Kongresnom zapisniku
koji, kao slubeni dokument vlade SAD-a, ne bi smio biti mijenjan ili prepravljan.
Znao je da je svjedoenje obuhvaalo nekoliko stranica, ukljuujui odgovore dr.
Gersona na brojna pitanja o njegovom radu i njegovo predstavljanje petero od njego-
vih izlijeenih pacijenata, koji su izvorno bili poslani kui da umru od terminalnog
raka. Istraiva je pretraio Kongresni zapisnik i pod datumom gdje je trebalo biti
svjedoenje pronaao samo prazan prostor. Protiv svih pravila, ono je bilo uklonjeno
bez objanjenja.
Ortodoksna znanstvena medicina rutinski odbacuje studije koje se temelje na ma-
lom broju (manje od 250) subjekata, bez obzira na njihovu vrijednost. Evo jednog
relevantnog citata, koji ima dodirnih toaka s priom o dr. Gersonu:
Zbog malog broja koritenih subjekata studija je bila izvrgnuta ruglu kojim se me-
dicinska znanost koristi preko sto godina u napadima na eksperimente koji se ne
uklapaju u njene predodbe. 'Kakva je bila kontrolna grupa?' 'Gdje su statistike?'
'Kako znate da pacijenti nisu ozdravili zbog neeg drugog?' 'Statistiki, matematika
ne stoji.' 'Jesu li zaista kontrolirali sve varijable?' 'Kako znate da lijekovi nisu jednako
djelotvorni?' 'Pacemakeri djeluju jednako dobro.' ' Ono to ve imamo dovoljno je
dobro ako se pravilno koristi.'
11
27
BILJEKE
1 Ferdinand Sauerbruch, A Surgeons Life (London: Andre Deutsch,
1953); takoer pogledati Howard Straus, Dr. Max Gerson: Healing
the Hopeless (Carmel, CA: Totality Books, 2002).
2 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced
Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation,
6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999), Dodatak II.
3 Na istom mjestu
4 Na istom mjestu
5 Na istom mjestu str. 403-405
6 Margaret Gerson, Dr. Max Gerson: A Life Without Fear
(New York: neobjavljeni rukopis, 1968-1969).
7 Biljeka 2 (Gerson), gore.
8 Patricia Spain Ward, History of the Gerson Therapy, pod ugovorom za Kongresni
ured SAD-a za procjenu tehnologija: U usporedbi s Mileyevim svjedoenjem,
Gersonovo je bilo nevino, koncentrirano na povijesti bolesti pacijenata koje je
doveo sa sobom i na vjerojatne mehanizme kojima je njegova prehrana uzrokovala
povlaenje tumora i izljeenje. Tek je pod pritiskom senatora Peppera Gerson izjavio
da je oko 30% onih koje je lijeio pokazalo povoljnu reakciju (Kongres SAD-a,
1946,115). Usprkos tome, JAMA je posvetila dvije stranice ruenju Gersonova
integriteta (JAMA, 1946). Ne pokazujui bilo kakvo suzdravanje kad se radilo o
Gersonu, Fishbein je, suprotno injenicama, tvrdio da uspjehe postignute prehranom
Gerson-Sauerbruch-Hermannsdorfer 'drugi promatrai, kako se ini, nisu uspjeli
ponoviti'. On je takoer lano ustvrdio da je Gerson nekoliko puta odbio AMA-i
podnijeti pojedinosti o nainu prehrane. (Fishbain je rekao da ih je mogao objaviti
u ovom lanku samo zato to mu je 'preko jednog potencijalnog pacijenta bila na
raspolaganju tablica prehrane za njegov tretman.) Fishbain je, bez komentara,
naglasio Gersonov oprez u vezi s upotrebom drugih lijekova, posebno anestetika,
zato to su izazivali opasno jake reakcije u pojaano alerginom stanju njegovih
pacijenata koji su najjae reagirali. Ta se izjava nalazila u uvodnom lanku Morrisa
Fishbeina, kako je gore citirao Ward. Gerson's Cancer Treatment', uvodni lanak,
Journal of American Medical Association 132 (16. studenog 1946.):645-646.
9 S. J. Haught, Censured for Curing Cancer: The American Experience
of Dr. Max Gerson (San Diego: Gerson Institute, 1991).
10 Na istom mjestu. Takoer pogledati transkript svjedoenja dr. Gersona pred
Pepper-Neeleyevim pododborom. Cancer Research, Hearings before a Subcommittee
of the Committee on Foreign Relations, United States Senate, Seventy-Ninth
Congress, Second Session on S. 1875, A Bill to Authorize and Request the President
28
to Undertake to Mobilize at Some Convenient Place in the United States an
Adequate Number of the World's Outstanding Experts, and Coordinate and Utilize
Their Services in a Supreme Endeavor to Discover a Means of Curing and Preventing
cancer. 1,2. i 3. srpnja 1946. (Washington, DC: United States Printing Office, 1946).
11 R. J. Glasser, The Body Is the Hero (New York: Random House, 1976), str. 242.
29
1. POGLAVLJE
Terapija ide dalje
O
ni koji se tek poinju upoznavati s Gersonovim nainom lijeenja ponekad izra-
avaju gledite da terapija koja je razvijena prije ezdesetak godina i otad ostala
nepromijenjena sigurno mora biti zastarjela. Napokon, medicina je ostvarila ogroman
napredak od smrti dr. Gersona 1959. godine. Ta je kritika u svakom pogledu pogrena.
Ljudska fiziologija i priroda kroninih bolesti nisu se promijenile, stoga Gersonov pri-
stup nije zastario. Naprotiv, rezultati nedavnih istraivanja iz cijelog svijeta potvruju i
opravdavaju Gersonov izbor metoda i materijala.
1
Daleko od toga daj e terapija tijekom
godina stagnirala i ostala nepromijenjena. Obogauje se paljivo odabranim dodacima,
u duhu dr. Gersona, koji nikada nije bio zadovoljan rezultatima koje je dobivao ma ko-
liko da su bili izvrsni i dramatini. Smatrao je da ih se uvijek moe poboljati.
Od njegove smrti, rad na lijeenju postaje sve tei. Zrak, tlo i voda globalno su za-
gaeni; hrana uzgojena na osiromaenom tlu izgubila je vei dio svoje prehrambene
vrijednosti, pored toga to je visoko preraena, izmijenjena i oneiena kemijskim
aditivima. to je jo gore, upotreba lijekova, kako receptnih tako i onih bez recepta,
drastino se poveala. Odreene autodestruktivne navike (npr. puenje, zloupotreba
alkohola i takozvane rekreacijske droge) postali su dio modernog naina ivota. Kao
rezultat toga, ljudi su sve tee zatrovani i njihova su tijela oteenija.
U skladu s time, u Gersonovoj klinici u Meksiku rano smo primijetili da rezultati do-
biveni strogom Gersonovom terapijom nisu bili tako dobri i dramatini kao oni koje
je on zabiljeio. Osim toga, neki od izvornih lijekova bili su izmijenjeni, dok se drugi
vie nisu mogli nabaviti ili nisu bili upotrebljivi. Na primjer, dr. Gerson je koristio
ekstrakt sirove jetre (Lilly) za jaanje funkcije jetre kod svojih pacijenata. Danas je
ekstrakt jetre daleko rafiniraniji i vjerojatno nije toliko djelotvoran. On je takoer ko-
ristio svjee pripremljen sok telee jetre kako bi pomogao popraviti tetu na jetri pa-
cijenata izazvanu pesticidima. To se vie ne moe primjenjivati jer je utvreno da su
ak i mlade jetre iz najboljih dostupnih izvora zagaene Campylobacterom - bakteri-
jom koja moe uzrokovati proljev, bolove u trbuhu, vruicu, muninu i povraanje.
30
2 . P O G L A V L J E : T E R A P I J A I D E D A L J E
Kako bi se nadoknadili nastali nedostaci, Gersonovom protokolu dodano je nekoliko no-
vih elemenata i procedura. Jedan od njih je koenzim Q10, koji zamjenjuje dio sastava soka
sirove jetre, jaa imunoloki sustav i omoguuje tijelu da se odupre odreenim infekcija-
ma i tipovima raka. Drugi je odmaeni kolostrum, prva tekuina koja se lui u majinim
grudima (ili ekvivalentnim lijezdama svih sisavaca) kako bi nahranila novu bebu. Taj
dragocjeni materijal pomae u uspostavljanju i organiziranju imunolokog sustava novog
dojeneta i takoer jaa oslabljeni imunoloki sustav imunodeficijentnih pacijenata.
Od samog poetka, enzimi guterae bili su iznimno bitan lijek. Dr. Gerson koristio
ih je za napadanje, razgradnju i probavljanje tumorskog tkiva. Kako bi pomogla da-
nanjim teko oslabljenim pacijentima, terapija je pojaana veim koliinama pan-
kreatina u viim koncentracijama. Korisnima su se pokazale i tablete Wobe-Mugos,
sa spektrom tvari koje podravaju imunoloki sustav i djeluju protiv tumora. Jedna
je od funkcija tog lijeka da unitava vanjski sloj stanica raka, tako da ih mogu prepo-
znati i unititi precizno ciljani elementi terapije.
Lijenici koji primjenjuju Gersonovu metodu takoer koriste tretman umjetno izazva-
nom vruicom (hipertermija) za poboljanje imunoloke funkcije i ubrzanje reakcija
ozdravljenja. Taj tretman ukljuuje upotrebu laetrila (takoer poznatog kao vitamin B
1?
),
dobivenog iz jezgri marelica. Laetril, kojeg je razvio dr. med. Ernst Krebs stariji, sa svojim
sinom Ernstom Krebsom mlaim, sadri cijanidni dio koji je u stanju napasti i unititi
stanice raka bez ozljeivanja zdravih stanica. Takoer je utvreno da intravenozna injek-
cija laetrila podie temperaturu tumorskog tkiva za jedan puni stupanj - to je veliki bo-
nus, budui da tumorsko tkivo ne moe preivjeti na povienim temperaturama koje nor-
malna tjelesna tkiva lako toleriraju. Radi pojaanja tog uinka pacijenta se uranja u vruu
kupku (hipertermija) koja dodatno podie ukupnu tjelesnu temperaturu, uzrokujui u
pacijenta vruicu. Ukupno uzevi, ovaj tretman potie unitavanje tumora, ublaavanje
bolova i bolju dobrobit. (Naravno, itav tumor ne biva uniten jednim tretmanom!)
Napomena: Iako laetril moe biti koristan za smanjenje mase tumora i bolova - posebno
bolova u kostima - on ne obnavlja tjelesne sustave i organe i ne pomae u odnoenju
otrova. On je koristan dodatak terapiji, ali nije lijek.
Jo jedan koristan dodatak Gersonovom protokolu je ozon (koristi se putem rektalne in-
suflacije) ili peroksid (koristi se za utrljavanje u kou). U skladu s time, dostupan je u dva
oblika: kao vodikov peroksid ili plinoviti ozon. U oba sluaja ubija klice i viruse, unitava
kancerozno tkivo, oksigenira krvotok - a time i sve sustave organa - te pretvara tetne
slobodne radikale u izluive tvari. Vodikov peroksid, utekuem obliku s koncentracijom
od 3% ili manjom, kakav se prodaje u ljekarnama, utrljava se po cijelom tijelu pacijen-
ta jednom ili dvaput dnevno, kako bi se apsorbirao u sustav kroz pore. Ako je vodikov
peroksid dostupan samo u veim koncentracijama, mora se razrijediti na 3% ili manje.
Nikad se ne smije koristiti interno.
31
Sobni generatori ozona rutinski se koriste u Gersonovim klinikama i preporuuju paci-
jentima koji ive na veim nadmorskim visinama (iznad 1000 m) i/ili na podrujima na
kojima se raspruju otrovne tvari, ili tamo gdje ima mnogo industrijskog zagaenja zraka.
Udisanje ozoniranog zraka osvjeava i energizira, a popravlja ak i raspoloenje pacijenata.
Inovacija na podruju prehrane tie se odreenih pacijenata koji ne podnose glukozu
(tj. ne mogu podnijeti odmaene i razgraene mlijene bjelanevine, kao to su jogurt
i mladi sir, koje se obino dodaju protokolu nakon est do deset tjedana). U tim se slu-
ajevima koriste vegetarijanski, bjelanevinama bogati materijali, kao to je spirulina.
EKSTRAKT SJEMENKI GREJPA
Budui da je imunoloka sposobnost pacijenata openito niska, velika panja posveuje
se njihovoj zatiti od prehlada ili, jo gore, gripe. Ekstrakt sjemenki grejpa, koji ima
protuvirusna i protubakterijska svojstva, nedavno je dodan programu i vrlo je koristan.
Kada se uzima oralno i koristi za grgljanje, moe zatititi od prehlade ako se uzme od-
mah kod prve sumnje na problem. Jo jedan izvrstan pripravak je homeopatsko rjee-
nje z;a gripu koje proizvodi Dolisos America, Inc. (www.dolisosamerica.com).
TAHEBO, PAU D'ARCO ILI LAPACHO
Tahebo (taheebo) ili pau d'arco unutarnja je kora jedne vrste bora s Anda, koju su
mnoga plemena s junoamerikih Anda tradicionalno koristila u svrhu lijeenja. Od
njega pripremljen aj koristi se, uz Gersonov tretman, na mnogim pacijentima koji
ga smatraju vrijednim dodatkom jer pomae njihovoj dobrobiti, a pomae ak i u
smanjivanju tumora. Tahebo se sastoji od sitnog drvenastog iverja koje se treba na-
makati pet do deset minuta u vodi koja tiho vrije i procijediti prije posluivanja. Bu-
dui da taj lijek koriste mnoga plemena, poznat je kao tahebo, pau d'arco ili lapacho.
SELEN
Nekoliko istraivaa - ukljuujui profesora Gerharda N. Schrauzera s Kalifornijskog
sveuilita u La Jolli
2
i profesora Harolda D. Fostera iz Victorije u kanadskoj pokrajini Bri-
tanska Kolumbija
3
- otkrilo je da je ovaj kemijski element vaan stimulator imunolokog
sustava. Iz tog razloga ukljuen je u lijeenje mnogih pacijenata Gersonovom metodom.
TRETMAN GLUKOZOM-KALIJEM-INZULINOM
Intravenozno davanje glukoze, kalija i inzulina razvio je slavni specijalist za srce dr.
med. Demetrio Sodi-Pallares. Glukoza i inzulin pruaju energiju potrebnu za prije-
32
2 . P O G L A V L J E : T E R A P I J A I D E D A L J E
nos kalija kroz staninu membranu u tkiva. Budui da je Gersonov protokol bogat i
glukozom i kalijem iz sokova i kalijevih soli, koristi se samo mala koliina inzulina
(3-5 jedinica) koja se daje supkutano (tj. ubrizgava se pod kou).
KROMOV PIKOLINAT
Utvreno je da krom, u obliku pikolinata, stimulira stvaranje inzulina u guterai.
Kapsule ili tablete od 200 mcg ove tvari dodane su protokolu, posebno za dijabetia-
re, kao pomo u ublaavanju njihovog nedostatka.
SAETAK
Ovo su samo neki od elemenata koji su u novije vrijeme dodani osnovnom Gersono-
vom protokolu kako bi se poveala njegova djelotvornost. Oigledno, potrebno je da
su dokazano netoksine. Testiranjem obeavajuih inovacija i moguih dodataka s
najveim oprezom, moe se osigurati da Gersonova terapija dobro obavi svoj posao
pod sve teim dananjim okolnostima.
BILJEKE
1 Carmen Wheatley, u Michael Gearin-Tosh, Living Proof: A Medical
Mutiny (London: Simon & Schuster, 2002.), dodatak.
2 L. Olmsted, Gerhard N. Schrauzer, M. Flores-Arce i J. Dowd, Selenium supplementation
of symptomatic human immunodeficiency virus infected patients, 1: Biol Trace Elem Res.
(travanj/svibanj 1989.); 20 (1-2): 59-65. Katedra za obiteljsku medicinu, Medicinski fakultet
Kalifornijskog sveuilita u San Diegu, La Jolla. Prosjene razine selena u punoj krvi kod
mukih pacijenata u San Diegu, CA, sa steenim sindromom gubitka imuniteta (AIDS) su
0,123 0,030 ng/mL (n=24), i 0,1260,038 ng/mL (n=26) kod pacijenata s kompleksom
vezanim uz AIDS (ARC), u usporedbi sa 0,1950,020 |ig/mL (=28) kod zdravih kontrola
(mukaraca) iz San Diega. Kako bi se utvrdilo da li je crijevna apsorpcija selena iz hrane
oslabljena kod AIDS-a ili ARC-a, provedeno je istraivanje suplementacije u kojem je 19
simptomatinih HlV-pozitivnih pacijenata s AIDS-om ili ARC-om uzimalo 400 (ig selena
dnevno u obliku kvasca obogaenog selenom do 70 dana. Prosjene razine selena u punoj
krvi porasle su na 0,28+0,08 (ig/mL nakon 70 dana suplementacije, a dodaci sa selenom bili
su dobro tolerirani. Predlae se opravdanje za davanje dodatnog selena simptomatinim i
asimptomatinim nosiocima HIV-a. PMID-.2484402 [PubMed - indeksirano za MEDLINE].
3 Harold D. Foster, dr. sc., What really causes AIDS (Victoria, BC: Trafford Publishing, 2002.).
33
1. POGLAVLJE
Upoznajmo neprijatelja
G
ersonov pristup zdravlju i bolesti toliko je razliit od uobiajenih medicinskih
procedura da je vano potpuno razumjeti njegove osnovne principe. Kad se to
dogodi, teorija i praksa terapije postaju sasvim jasne i pokazuju svoju duboku logiku.
U stvari, mnogi oporavljeni pacijenti priznaju da su izabrali Gersonov program usred
zdravstvene krize koja je prijetila njihovom ivotu zato to je imao smisla i zato to je
uvjerljivo obeavao da ih moe izlijeiti.
Cilj terapije je rijeiti uzrok bolesti, a ne njene simptome. Fokusirana je na ono to
vidi kao dva najvea neprijatelja zdravlja: zatrovanost i nedostatke hranjivih tvari.
Oboje su rezultat dananjeg neprirodnog, umjetnog naina ivota; oboje su, do neke
mjere, povezani s dananjom zapadnom prehranom i naim zagaenim okoliem.
Razmotrimo ih poblie.
ZATROVANOST
Zrak koji udiemo - apsolutno neophodan za ivot - zagaen je ispunim plinovima
cestovnog prometa, siunim nevidljivim esticama koje odlete s guma i ugnijezde se
u naim pluima, ostacima avionskog goriva koji padaju s neba i otrovnim isparenjima
to ih rigaju tvorniki dimnjaci ili kemijske istionice iz susjedstva. Voda - jo jedna
osnovna ivotna potreba - jednako je loa, zagaena klorom i fluorom i s ostacima
irokog raspona lijekova, koji se opiru svim postojeim tehnikama proiavanja (osim
destilacije). Industrijske i poljoprivredne otpadne tekuine zagauju rijeke i jezera.
Najnoviji doprinos zagaenju okolia je elektrosmog, nevidljiva, ali sve gua elek-
tromagnetska polja koja nas okruuju gdje god bili. U kui, stvaraju ih televizori,
mikrovalne penice i mobilni telefoni. Ometajui prirodna elektromagnetska polja
ljudskog tijela, vre tetan utjecaj na zdravlje.
1
Izvan kue, odailjai mobilnih mrea
uzrokuju veliku zabrinutost: grupiranje bolesti, uglavnom raka, utvreno je u blizini
novih odailjaa.
2
(Pogledati 5. poglavlje, Slom obrane tijela)
34
3 . P O G L A V L J E : U P O Z N A J M O N E P R I J A T E L J A
Zatrovanost zapoinje u tlu i u biljkama koje na njemu rastu. Vrlo otrovni pesticidi,
fungicidi, herbicidi i druge kemikalije koje se koriste u komercijalnoj poljoprivredi,
esto do dana berbe ili etve, ostavljaju ostatke (rezidue) na biljkama koje postaju
naa hrana. Mnogi su od tih otrova sistemski (tj. proimaju voe i povre i ne mogu
se ukloniti pranjem). Ako ne jedemo iskljuivo ekoloki uzgojenu hranu, na je dnev-
ni unos obilno zagaen koktelom agrokemikalija iji kumulativni uinak nikada nije
bio testiran.
Tijekom obrade hrane dodaje se ogroman broj kemijskih aditiva, od kojih su mnogi
opasni.
3
Njihova je svrha da gotovo neogranieno produe vijek trajanja, uine izgled
proizvoda privlanijim a nedostajue prirodne arome zamijene umjetnima. Kozme-
tika za hranu, kako je ironino zovu, iskljuivo slui profitu okrenutim interesima
proizvoaa i nema nikakve veze sa zdravom prehranom.
Meutim, opasnosti od prehrambenih aditiva ne bi nam trebali skrenuti panju s i-
njenice daj e prvi veliki krivac uobiajene moderne prehrane sol (natrij) - upravo ona
tvar koju je najtee izbjegavati. Usprkos slubenim upozorenjima na njenu pretjeranu
upotrebu,
4
potronja soli u zapadnom svijetu alarmantno je visoka, zbog ega tijelo
zadrava vodu u stanicama, tOrvodi do edema. Sol takoer nepotrebno optereuje
bubrege, podie krvni tlak, umrtvljuje okusne pupoljke tako da ju je potrebno uzima-
ti sve vie i vie za postizanje istog uinka, te ometa proces probave. Sol, kao to emo
vidjeti kasnije, takoer ima opasnu ulogu u staninim procesima koji vode do raka.
Budui da je meso cijenjeni osnovni element moderne prehrane, moe zvuati izne-
naujue da se suvine ivotinjske bjelanevine mogu ponaati kao otrov u tijelu,
injenica je da ljudski organizam, sa svojim dugim crijevnim traktom, nije prila-
goen prehrani bogatoj ivotinjskim bjelanevinama. (Nasuprot tome, crijevni trakt
mesojeda, kao to su lavovi i druge velike make, kratak je - zato se otpadni produkti
probavljenog mesa brzo uklanjaju.) Idealna prehrana za ljude trebala bi se temeljiti
preteno na biljkama, s minimumom ivotinjskih bjelanevina; danas imamo suprot-
no. Kako idemo kroz ivot, postajemo sve manje sposobni probavljati ivotinjske bje-
lanevine. Ti slabo probavljeni, nepotpuno razgraeni dijelovi zadravaju se u tijelu
kao otrovi. ivotinjske masti koje se nalaze u gotovo svim mesnim, peradarskim i
mlijenim proizvodima takoer se nedovoljno probavljaju kako tijelo stari i njegovi en-
zimi vie nisu tako djelotvorni. ivotinje za hranu uzgajaju se na nezdravom tlu tretira-
nom hormonima, antibioticima i sintetikim stimulatorima rasta. Sve to su prisiljene
pojesti ostaje u mesu, jajima i mlijenim proizvodima koji na kraju dolaze na na stol,
poveavajui ionako veliku koliinu otrova koju i ne znajui nosimo u sebi.
Tijelo se pokuava osloboditi svih tih tetnih tvari kako bi se zatitilo. Naalost, po-
red golemog tereta otrova s kojim se treba nositi, takoer se suoava s problemom
nedostataka.
35
NEDOSTACI HRANJIVIH TVARI
Ba kao i zatrovanost, ovaj neprijatelj dobrog zdravlja takoer zapoinje u tlu. Ve
preko 150 godina umjetna se gnojiva sve vie koriste u komercijalnoj poljoprivredi,
opskrbljujui tlo trima najvanijim mineralima: duikom, fosforom i kalijem. Ona
ne pruaju pedesetak minerala i elemenata u tragovima nunih za odravanje tla
zdravim, plodnim i bogatim enzimima i mikroorganizmima koji su karakteristi-
ni za prirodno gnojena, humusom bogata tla. Kao rezultat toga, osiromaena tla
mogu davati samo neishranjene, hranjivim tvarima siromane biljke, koje postaju
naa jednako siromana svakodnevna hrana.
Ona se jo vie osiromauje preradom. Sva hrana koja je u konzervama, teglama,
kutijama, dimljena, ukiseljena, flairana i na druge naine konzervirana, liena je
svojih malobrojnih preostalih hranjivih tvari i oteena visokom temperaturom
i konzervansima. Nedostaje joj vitamina i enzima. Ovi potonji, vitalno vani za
dobru probavu, unitavaju se na temperaturama iznad 60 C i mogu se unijeti u
tijelo samo svjeim voem i salatama. Meutim, malo je ljudi koji ih jedu dovolj-
no da dobiju odgovarajuu koliinu enzima potrebnih za zdrav sustav.
Dosad bi trebalo biti jasno da dva glavna neprijatelja dobrog zdravlja - zatrova-
nost i nedostatak hranjivih tvari, kojima se Gersonov protokol nastoji baviti kao
glavnim prioritetom - vode do jednog zaaranog kruga. Kad bi naa hrana bila
stvarno hranjiva, naa bi tijela bila sposobnija nositi se sa zatrovanou, ali nije.
Kao rezultat toga, prije ili kasnije javljaju se degenerativni procesi, otvarajui vrata
ozbiljnim kroninim bolestima. Oigledno, potrebno je ukloniti oba neprijatelja
zdravija kako bi se pokrenulo ozdravljenje i obnovile prirodne zatite tijela. To je
tema sljedeih poglavlja.
BILJEKE
1 Robert O. Becker, dr. med., citirano u magazinu Icon u lanku Eileen O'Connor,
predsjednice Zaklade za EM zraenje,. Mobile Phone Mast Radiation and
Breast Cancer: Eileen O'Connor's Personal Story, The Interdisciplinary Centre
for Obesity, Nutrition and Health (ICON-Health), University of Leeds (UK),
br. 34 (zima 2006.); Gerson Healing Newsletter (San Diego: Gerson Institute,
oujak/travanj 2007.); Joseph Mercola, dr. med., Are EMFs Hazarduous
to Our Health? (www.mercola.com/article/emf/emf_dangers.htm). .
2 Biljeka 1 (Becker), gore, vidi takoer Ronni Wolf i Danny Wolf,
Increased Incidence of Cancer near a Cell-Phone Transmitter Station,
International Journal of Cancer Prevention 1 (2) (travanj 2004.).
36
3 . P O G L A V L J E : U P O Z N A J M O N E P R I J A T E L J A
3 Sally Fallon, Dirty Secrets of the Food Processing Industry, izlaganje
odrano na godinjoj konferenciji kanadskog Consumer Healtha
(oujak 2002.) (www.westonaprice.org/modernfood/dirty-secrets.html).
4 Excessive Sodium is One of the Greatest Health Threats in Foods, izvjetaj Svjetske
zdravstvene organizacije (SZO) sa sastanka u Parizu u listopadu 2006., u sklopu
implementacije SZO-ove Globalne strategije prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravlja.
37
1. POGLAVLJE
Obrane tijela
udsko je tijelo udesan ivi precizan instrument iji je svaki dio usko povezan
sa svim drugim dijelovima. Svaka od njegovih bilijun stanica ima vlastitu inte-
ligenciju, funkciju i mjesto u ukupnom sustavu. Nije pretjerano rei da je tijelo ivo
udo i da smo jo daleko od toga da u potpunosti razumijemo njegove mogunosti.
Usprkos brzom razvoju istraivanja visoke tehnologije, znanstvenici tek poinju od-
gonetati ogromnu sloenost ivota na staninoj razini.
Tijelo, preputeno samo sebi i uz prave uvjete, funkcionira kako bi preivjelo i ostalo
u stanju homeostaze (stanju dinamike ravnotee). U tom stanju ljudski organizam
odrava stabilnost i prilagoava se promjenjivim uvjetima. im ta stabilnost postane
ugroena, nekoliko ugraenih sustava obrane kree u akciju. Pa, pogledajmo poblie
te sofisticirane sustave.
irom itave prirode milijuni ivih organizama napadaju jedni druge. To takoer vri-
jedi za ljudsko tijelo koje je svakodnevno izloeno napadima klica, virusa i parazita
koji nose bolesti. Njegov je glavni zatitnik imunoloki sustav, koji je u novije vri-
jeme dobio odreeno priznanje u iroj javnosti, uglavnom kroz reklame koje nude
pripravke za jaanje imunolokog sustava. Bez obzira djeluju li oni ili ne, ljudi ih
kupuju ne znajui nita o imunolokom sustavu - od ega se sastoji ili gdje je smje-
ten - premda ta tema zasluuje veu panju.
Imunoloki sustav nije jedan organ ili jedna lijezda; njegovi dijelovi rasporeeni su po
cijelom tijelu. Nekoliko organa (npr. jetra, mozak i guteraa) toliko je vano da imaju vla-
stite imunoloke mehanizme - retikuloendotelijski sustav - koji im daje dodatnu zatitu.
Postoji takoer i limfni sustav, koji prenosi suvinu tekuinu iz tjelesnih tkiva u kr-
votok. Sama limfa je tekuina boje slame i sadri stanice koje se bore protiv infekcije.
Sustav se sastoji od oko 700 vorova kod normalne osobe, rasporeenih po cijelom
IMUNOLOKI SUSTAV
38
5 . P O G L A V L J E : S L O M O B R A N E T I J E L A
tijelu. Za razliku od krvotoka, koji cirkulira zahvaljujui pumpanju srca, limfa se kre-
e tijelom zahvaljujui radu miia.
Meutim, glavna osnovna komponenta sustava smjetena je u kotanoj sri, gdje se
stvaraju bijela krvna zrnca. Kad se oslobode, ona nisu potpuna. Neka doplove do
grudne lijezde, gdje budu dovrena i osloboena kao T-limfociti; druga doplove do
slezene i limfnog sustava i sazriju u B-limfocite. Svi oni gutaju klice, viruse, maligne
stanice ili otrovne tvari, ubijajui ih ili neutralizirajui na druge naine.
Kao i svi drugi dijelovi organizma, imunoloki sustav sastoji se od stanica koje je
potrebno hraniti. One zahtijevaju punu ishranu mineralima, enzimima i vitaminima
u njihovom prirodnom obliku koji se lako asimilira. Pilule i lijekovi ne mogu zado-
voljiti tu potrebu; ponekad se uope ne apsorbiraju. Ovdje, kao i u ostatku tijela, po-
trebne su svjee, ive, organske tvari koje e hraniti i odravati taj neophodan sustav
za odravanje ivota.
ENZIMSKI SUSTAV
Laici esto slabo razumiju enzime. Prema jednoj strunoj definiciji, oni su kompleksne
bjelanevine koje su u stanju izazivati kemijske promjene u drugim tvarima a da se pri-
tom same ne mijenjaju.
1
Sve to se dogaa u tijelu - od udisaja kako bismo krv opskr-
bili kisikom, do probavljanja hrane i zatim kombiniranja probavljene hrane s kisikom
kako bismo stvarah energiju - stotine takvih procesa zahtijevaju enzimsku aktivnost.
Tijelo mora stvarati vlastite enzime, budui da ne moe koristiti one koji se nalaze
u sirovoj hrani ili ivotinjskim proizvodima. Kako bi proizvodilo stotine potrebnih
enzima, sustavi organa zahtijevaju odreene minerale kao katalizatore. (Katalizatori
su tvari koje ubrzavaju reakciju i pritom se sami ne mijenjaju.)
Istraivai Dixon i Webb
2
obavili su detaljnu studiju o tome kako tijelo stvara enzime.
Utvrdili su da, kod veine enzima koje su prouili, tijelo treba kalij kao katalizator,
dok natrij djeluje kao enzimski inhibitor (tj. tvar koja blokira). Budui da enzime uni-
tava temperatura iznad 60 C, tijelo ne dobiva enzime iz kuhane ili preraene hrane.
Ako ne dobiva svjee, ive hranjive tvari, poput onih koje prua Gersonova terapija,
javljaju se ozbiljne potekoe. To posebno vrijedi za pacijente koji se ve suoavaju
s teim zdravstvenim problemima kao to su loa probava, slab apetit, opstipacija,
dijareja i bolni plinovi. Enzimi guterae ne rade svoj posao napadanja tumorskih
tkiva i oksidativni enzimi ne stvaraju odgovarajuu energiju, da spomenemo samo
neke od nedostataka.
Razlog zato su enzimi, posebno oni iz guterae, u stanju napadati i unitavati tu-
morska tkiva dok probavljaju hranu u tome je to oni prepoznaju stanice tumora kao
strane stanice koje treba eliminirati. Meutim, osnovna je funkcija tih istih enzi-
39
ma probavljanje bjelanevina. Budui da je prosjena prehrana bogata ivotinjskim
bjelanevinama, veina enzima guterae koristi se za probavu, a malo - ili nimalo
- dostupno je za unitavanje tumorskih tkiva, to tim tkivima omoguava da rastu i
ire se.
Oigledno, neodgovarajua enzimska aktivnost jedan je od glavnih problema s koji-
ma se bolesni ljudi, posebno pacijenti s rakom, moraju boriti. Odgovor lei u prua-
nju svjee, ekoloki uzgojene hrane bez toksina i ubrzanju njihove intenzivne detok-
sikacije pomou kavenih klistira. Osim toga, pruanje dodatnih doza probavnih en-
zima i enzima guterae integralan je dio Gersonovog protokola, zajedno sa svjeim
sokovima i njihovim visokim sadrajem kisika.
HORMONSKI SUSTAV
Hormoni su tvari koje odreene lijezde proizvode i oslobaaju izravno u krvotok,
pa se one zato zovu endokrine lijezde (tj. lijezde s unutarnjim izluivanjem). Veina
ljudi povezuje hormone posebno sa seksualnom funkcijom, no ima i mnogo drugih
koji igraju vane uloge u tijelu (npr. inzulin, tiroksin i adrenalin). Hormoni, posebno
tiroksin i adrenalin, reguliraju itav metabolizam.
titna lijezda zasluuje posebnu panju jer je vaan dio imunolokog sustava. Meu
brojnim svojim funkcijama ona regulira tjelesnu temperaturu, ukljuujui vruicu. Ako i
kada organizam napadnu klice ili virusi, imunoloki sustav reagira stvarajui suvinu to-
plinu, odnosno vruicu. Moramo imati na umu da veina klica i virusa, pa ak i tumorsko
tkivo, ne podnosi poviene temperature, koje zdrave stanice mogu lako podnijeti. Zato
titna lijezda koja dobro radi pomae kod obnavljanja zdravlja ako ju opskrbljujemo
jodom, koji joj je potreban za stvaranje njenog vitalno vanog hormona - tiroksina.
Naalost, ovih se dana jod teko nalazi. Klor iz vode za pie u stanju ga je izbaciti
iz titne lijezde. Fluor, koji je opasan otrov,
3
jo snanije blokira taj vaan element.
Pored toga, kao posljedica komercijalnih poljoprivrednih metoda, tlo sadri premalo
joda i tako daje jodom siromanu biljnu hranu. Uviajui to, vlade mnogih zemalja
uvele su obavezno jodiranje kuhinjske soli smatrajui da e, budui da javnost ve
koristi velike koliine soli, tako s njom s vjerojatno dobivati neto joda. S druge stra-
ne, sada je poznato da je velika potronja soli nezdrava, i zapravo se slubeno na pre-
poruuje,
4
to dovodi do ozbiljnog manjka joda ak i kod ljudi koji se dobro hrane.
Meu druge inhibitore enzima spadaju prehrambeni aditivi kao to su konzervansi,
emulgatori, boje, umjetni okusi i brojna druga takozvana kozmetika za hranu, pored
pesticida i drugih poljoprivrednih otrova u naoj hrani. Utvreno je da neki ostaci
pesticida ak inhibiraju stvaranje sperme kod mukaraca.
5
Hormonski sustav, vaan
dio obrane tijela, i sam je pod jakim napadom.
40
4 . P O G L A V L J E : O B R A N E T I J E L A
VANI ORGANI
Za odreene organe (npr. jetru, guterau, plua, bubrege, srce i mozak) kae se da su
vani (vitalni). Iako oni svakako zasluuju to ime, netko bi mogao pretpostaviti da, na
primjer, debelo crijevo nije vano! Isto vrijedi za tanko crijevo, kotanu sr, slezenu -
ak i slijepo crijevo, koji je dio imunolokog sustava. Ustvari, u tijelu je sve vano.
Stoga je tijekom lijeenja izuzetno vano poklanjati panju svim tjelesnim sustavima.
Budui da jetra ima vanu ulogu u lijeenju tijela, Gersonova terapija posveuje poseb-
nu panju obnavljanju njenog rada to je mogue bre i temeljitije. Jetra je zadivljuju
organ. To je jedini organ u tijelu koji je u stanju regenerirati se i ponovno stvoriti svoje
dijelove, ako se oni uklone. Ukljuena je u veinu procesa u tijelu; sve fizioloke aktiv-
nosti poinju i zavravaju u njoj. esto ju se opisuje kao organ za detoksikaciju, to ona
svakako jest, ali ima i mnoge druge funkcije - desetke, ako ne i stotine - koje ak ni
visokotehnoloka sredstva suvremene medicine nisu u stanju utvrditi.
Prema dr. Gersonu, za stvaranje svake nove generacije stanica jetre potrebno je oko
pet tjedana. On je pretpostavio da bi trebalo 12 do 15 generacija novih stanica da se
formira potpuno nova, zdrava jetra. Utvrdio je da je ak i kod pacijenata s uznapre-
dovalim rakom 18 mjeseci ono razdoblje koje je potrebno da jetra potpuno ozdravi i
obnovi se, a s njome i cijeli organizam. Naalost, taj model vie ne vrijedi.
Tijekom proteklih pedesetak godina, zbog pogoranja okolia i izvora hrane, zdravlje lju-
di postalo je mnogo ozbiljnije narueno nego kod ljudi koje je tretirao dr. Gerson. to je
jo ozbiljnije, odreen postotak pacijenata koji izaberu Gersonovu terapiju bio je pret-
hodno tretiran kemoterapijom, to znai jo vee tete na njihovim sustavima. U dananje
vrijeme potrebne su dvije godine - a ne 18 mjeseci - za potpun oporavak; onima koji su
bili tretirani kemoterapijom moe trebati i vie za detoksikaciju i ozdravljenje.
RAVNOTEA MINERALA
Kako bi dobro funkcioniralo i odravalo jaku obranu, tijelo treba velik broj minerala
- njih oko 52. Na Gersonovoj terapiji tu potrebu obilno namiruju velike koliine svje-
ih ekolokih sokova dobivenih iz plodova uzgojenih na bogatom tlu. Meutim, dr.
Gerson je takoer utvrdio da su u stvaranje neravnotee minerala u tijelu uglavnom
ukljuena dva minerala: natrij i kalij.
Ljudsko je tijelo tijekom tisuljea razvilo velike potrebe za kalijem, i potrebno mu
je oko 90% kalija prema 10% natrija u njegovoj prehrani - to je priblino postotak
koji se moe nai u prirodnoj, svjeoj, ekoloki uzgojenoj vegetarijanskoj hrani. Ipak,
u dananje vrijeme prosjena moderna prehrana nije ni blizu tim omjerima; umjesto
toga, pretrpana je natrijem, koji tijelo mora izluivati. Suvian natrij je inhibitor enzi-
41
ma, kao to su opisali Dixon i Webb.
6
Takoer je dokazano da stimulira rast tumora i
izaziva edeme,
7
jer ga tijelo vee s vodom kako bi smanjilo njegovu toksinost.
Radi ispravljanja te situacije dr. Gerson je u prehranu pacijenata uveo velike kolii-
ne kalija - do 40 ajnih liica 10-postotne otopine dnevno tijekom prva dva do tri
tjedna, pored prirodno kalijem bogate prehrane. To je rezultiralo trenutnim spla-
njavanjem edema, ascitesa i bolova. On je takoer primijetio da dodavanje bilo ko-
jeg drugog minerala, poput magnezija, kalcija ili eljeza, naruava pacijentovu mi-
neralnu ravnoteu i uzrokuje tetu. Najvie je upozoravao da se prehrani ne dodaje
kalcij. Zajedno sa svojim bliskim prijateljem, vrhunskim biokemiarem Rudolfom
Kellerom
8
, otkrio je da kalcij pripada natrijevoj grupi minerala i potie rast tumora.
ak i u sluajevima tekog razaranja kostiju tumorskim tkivom, ili kod osteoporoze,
Gersonov tretman - sa svojom visokom razinom dobro uravnoteenih minerala - u
stanju je postii obnavljanje kostiju. U svjetlu svega toga, lako je vidjeti zato je rav-
notea minerala vana komponenta obrane tijela.
BILJEKE
1 Tabers Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia:
F. A. Davis Company, 1993.).
2 Malcolm Dixon i Edwin C. Webb, Enzymes (New
York: Academic Press, Inc., 1964.).
3 John Yiamouyiannis, Fluoride: The Aging Factor
(Delaware, OH: Health Action Press, 1986.).
4 Excessive Sodium is One of the Greatest Health Threats in
Foods, izvjetaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sa
sastanka u Parizu u listopadu 2006., u sklopu provedbe SZO-ove
Globalne strategije za prehranu, tjelesnu aktivnost i zdravlje.
5 D. Whorton, R. M. Krauss, S. Marshall i T. H. Milby, Infertility in
male pesticide workers, The Lancet 2 (8051) (1977.): 1259-1261.
6 Biljeka 2 (Dixon/Webb), gore.
7 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of
Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), str. 210.
8 Rudolf Keller, citirano u biljeci 7 (Gerson), gore, str. 64.
42
1. POGLAVLJE
Slom obrane tijela
U
prethodnim poglavljima istraili smo viestruke obrane tijela koje mu, pod
idealnim okolnostima, omoguavaju da odrava svoju dinamiku ravnote-
u poznatu kao homeostaza. Meutim, uzmemo li u obzir dananje visoke razine
loeg zdravlja u razvijenom svijetu, postaje jasno da ti sofisticirani sustavi obrane
nisu u stanju obavljati svoj posao i da se homeostaza vie ne moe smatrati neim
to se samo po sebi podrazumijeva. Kako bismo razumjeli zato se to dogodilo,
trebamo razmotriti problem iz ire perspektive.
Kao to je ranije spomenuto, ljudski organizam evoluirao je tijekom milijuna godi-
na kao dio prirode, zajedno s biljkama i ivotinjama. Bio je izloen samo prirodnim
tvarima; okoli, hrana i sklonite nisu sadravali nita umjetno ili strano. ivoti na-
ih najdaljih predaka nesumnjivo su bili teki i kratki, ali njihova je spora evolucija
bila pot puno prirodna i dobro prilagoena svijetu u kojem su ivjeli.
S civilizacijom su se poele dogaati promjene, ali one su postale drastine i brze
tek nakon dolaska industrijske revolucije krajem 18. stoljea. Drugi val jo drasti-
nijih inovacija u zapadnom je svijetu uslijedio nakon Drugog svjetskog rata, mije-
njajui svakodnevni ivot ljudi, radnu rutinu, uvjete ivota i, iznad svega, njihovu
prehranu - najvaniji faktor koji djeluje na sve nas. Ogroman razvoj komercijalne
poljoprivrede i naizgled bezgranina ekspanzija prehrambene industrije izmijenili
su kruh na svagdanji gotovo do neprepoznatljivosti.
Meutim - a to je glavna stvar - neizmjerno kompleksan ljudski organizam nije
imao vremena izmijeniti se i prilagoditi tim temeljnim promjenama, pa se zato
njegovi sustavi obrane ne mogu nositi s viestrukim kunjama s kojima se suoa-
vaju. Oni se bore kako bi normalno funkcionirali, ali, narueni zagaenim zrakom,
vodom i pogrenom hranom, prije ili kasnije se slome. Naalost, sa svakom novom
generacijom, do sloma sada dolazi sve ranije.
U ovom poglavlju detaljnije emo analizirati uzroke tog sloma.
43
KEMI JSKA POLJOPRI VREDA
Upotreba umjetnih gnojiva poveava se ve preko 150 godina, oteujui i osiroma-
ujui tlo i mikroorganizme o kojima zdravlje tla i ivota na cijelom planetu ovisi.
Biljke su, pak, hrana ivotinjama i ljudima, i njihova smanjena prehrambena vri-
jednost ima dalekosene uinke. Dr. Gerson je bio jedan od rijetkih vizionarskih
znanstvenika koji su rano shvatili da postoji jasna veza izmeu manjkave prehrane i
bolesti - te izmeu bolesti i oboljelog, osiromaenog tla. Napisao je: Postoje vanjski
i unutarnji metabolizam o kojima ovisi sav ivot: oba su meusobno usko i nerazmr-
sivo povezana; osim toga, njihove rezerve nisu neiscrpne.
1
Nakon to su iscrpljene rezerve tla, poele su obolijevati i biljke. Kad im je poelo ne-
dostajati hranjivih tvari, izgubile su velik dio svojih obrana protiv tetoina, re, glji-
vica i mnogih drugih napadaa. Zato su razvijeni fungicidi, pesticidi i druge otrovne
kemikalije za svladavanje napadaa. Naravno, pretpostavljalo se da su te agrokemika-
lije bezopasne ako se koriste prema uputama; naalost, nije bilo tako.
Teki pesticidi - posebno DDT (diklor ifenil trikloretan) - poeli su se distribuirati
u drugoj polovini Drugog svjetskog rata, oko 1943. godine. Kao to je dr. Gerson
iznio u svojoj knjizi,
2
taj i drugi toksini materijali pronaeni su u mesu, maslacu,
mlijeku, pa ak i u majinom mlijeku unutar 18 mjeseci!
Nakon toga je postalo jasno da toksine agrokemikalije takoer prodiru u tlo i podze-
mne vode. Ti se rezultati danas mogu vidjeti na nekoliko podruja u Kaliforniji, sva-
ke godine tretiranih golemim koliinama pesticida, gdje su voda i tlo toliko zatrovani
da je epidemija primarnog raka jetre pogodila djecu koja su se igrala na otvorenom.
3
Situacija je postajala sve gora. Nakon to je neko vrijeme koriten DDT, tetni kukci
postali su otporni na nj, pa je bilo potrebno proizvesti tee, jo otrovnije materijale
kao to je dieldrin. Istovremeno, pokazalo se da ljudsko tijelo nije u stanju razviti
otpornost na te otrove. Njegov utjecaj na odrasle osobe dovoljno je lo; na nesreu,
embriji, bebe i mala djeca sa svojom osjetljivom konstitucijom trpe jo tea oteenja
na svojim tijelima koja se razvijaju. Valja se zamisliti nad injenicom da rak, koji je
nekada bio degenerativna bolest starijih ljudi, sada pogaa djecu. Oigledno, uesta-
lost raka meu irim stanovnitvom poveava se mnogo bre.
Da bismo ilustrirali razmjere i brzinu poveanja, vrijedi se prisjetiti da su 1937. go-
dine, kad je obitelj Gerson tek bila doselila u SAD, posteri na uglovima ulica objav-
ljivali da od raka umre jedna osoba na njih 14. Predsjednik Nixon je 1971. objavio
rat protiv raka, uvjeravajui javnost da e lijek za rak biti pronaen ako se dovoljno
novca potroi na istraivanja.
4
Te je godine oko 215.000 ljudi umrlo od raka
5
; 25 go-
dina kasnije, 1996., U.S. News & World Report objavio je rezultate istraivanja: nakon
potroenih 29 milijardi dolara, oekivalo se da e te godine od raka umrijeti 555.000
44
ljudi.
6
Voena su istraivanja kemikalija, sve otrovnijih i otrovnijih kemoterapijskih
lijekova - ali ne i prehrane. Zanimljivo je da se danas oekuje da vie od dvije na sva-
kih pet osoba dobiju rak
7
a, prema kanadskim procjenama,
8
taj se omjer kree prema
jednoj na dvije osobe.
tetne uinke agrokemikalija u hrani vremenom smo bolje upoznali. Jedna vedska
studija
9
pruila je dokaze koji pokazuju da je non-Hodgkinov limfom (NHL) pove-
zan s pesticidima. (Jedna ranija studija iz 1981. je kao krivce posebno navela fenoksi
herbicide.
10
) Jo jedan herbicid umijean u poveanu uestalost NHL-a je glifosat,
koji Monsanto reklamira pod zatienim imenom Roundup' . Alarmantno je to je
otpornost na taj otrov sada ugraena u genetski izmijenjeno sjeme koje proizvodi
Monsanto, to omoguava koritenje veih koliina pesticida bez smrtonosnih uina-
ka po samu biljku.
11
Ranija studija iste vedske grupe otkrila je umijeanost Roundu-
pa u izazivanje leukemije vlasastih stanica,
12
dok su studije na ivotinjama pokazale
da Roundup moe uzrokovati mutacije gena i kromosomske aberacije.
13
Poznato je da pesticid DDE (diklor difenil dikloretilen), nusprodukt razgradnje
DDT-a, ometa muki spolni razvoj deaktiviranjem mukog spolnih hormona testo-
sterona.
14
irom Europe, muka plodnost - mjerena prebrojavanjem spermija - u sta-
nju je opadanja
15
(najvei broj spermija pronaen je kod danskih ekolokih poljopri-
vrednika koji nemaju dodira s otrovnim agrokemikalijama.
16
) Jednako je alarmantno
irenje raka dojke meu enama svih dobnih skupina. Svakoga tjedna u Ujedinjenom
Kraljevstvu oko 250 ena umre od te bolesti,
17
a novih dijagnosticiranih sluajeva
bude barem 850.
18
Iako drugi faktori takoer doprinose tom trendu, uinci agroke-
mikalija ne mogu se odbaciti.
Kao da borba s postojeim problemima uzrokovanim agrokemikalijama nije dovoljna,
ljudsko zdravlje suoava se s novom prijetnjom koju predstavlja genetski modificirana
(GM) hrana. To je podruje u kojem je sukob izmeu monih poslovnih interesa i jav-
nog zdravlja izaao na vidjelo, usprkos najveim naporima GM proizvoaa Monsanta
da zataka podatke koji izazivaju ozbiljne sumnje u sigurnost GM hrane za ljudsku kon-
zumaciju.
19
To je u skladu s normalnom rutinom proizvoaa agrokemikalija koji bez
razlike nastoje dokazati sigurnost ovog ih onog njihovog proizvoda. Meutim, bilo tko
na prosjenoj modernoj prehrani prisiljen je konzumirati ostatke nekoliko toksinih tvari
sadranih u vou i povru, pa ipak nitko nikada nije istraio kumulativan uinak te vrste
toksinog koktela.
Slika je mrana, ali ipak nije sve izgubljeno. Od skromnih poetaka, proizvodnja eko-
loki uzgojenog povra i voa eksponencijalno je rasla posljednjih godina, omoguivi
prosvijeenom potroau da ivi na plodovima bez otrova. Ekoloka hrana, uzgojena na
tradicionalno gnojenom tlu, ima dodatnu prednost jer sadri sve minerale, elemente u
tragovima, enzime i vitamine potrebne za dobro zdravlje. To je razlog zato, da bi postigli
45
izljeenje, Gersonovi pacijenti moraju koristiti iskljuivo ekoloki uzgojeno voe i povre.
Reeno je dovoljno da postane jasan zaarani krug u kojem su zarobljeni ljudi na
prosjenoj modernoj prehrani. S vremenom, ljudi koji ive na toksinima bogatoj, ali
prehrambenim tvarima siromanoj hrani - posebno brzoj hrani - ponu bolovati
od glavobolja, artritisa, nesanice, depresije, estih prehlada, infekcija, probavnih pro-
blema i drugog. Koriste bezreceptne lijekove, a lijenici im prepisuju dodatne anal-
getike, tablete za spavanje, antidepresive i druge lijekove za suzbijanje simptoma, koji
ne rjeavaju temeljne probleme. Budui da su svi lijekovi dugorono toksini,
20
tjele-
sni sustavi obrane slabe i s vremenom se slamaju. Veza izmeu bolesnog tla i bolesnih
ljudskih bia bolno je oigledna.
LIJEKOVI
Jedna od prvih dunosti lijenika jest pouiti mase da ne uzimaju lijekove.
- Sir William Osler, 1849.-1919., povjesniar medici-
ne, zvan najutjecajnijim lijenikom svoga doba
Polovicu dananjih lijekova mogli bismo slobodno baci-
ti kroz prozor, samo to bi ih onda mogle pojesti ptice.
- Dr. med. M. H. Fischer
U izreci Tableta za svaku bolest saeta je ekstremna ovisnost o lijekovima koja je
postala integralan dio dananjeg naina ivota. Potrebno je samo ukljuiti televizor ili
radio kako bismo uli beskrajno recitiranje reklama o najnovijim lijekovima za koje
se tvrdi da mogu pobijediti sve vrste ljudskih bolesti. Takoer se na brzaka izrecitiraju
nedovoljno naglaeni popisi mnogih tetnih nuspojava svakog od njih. To negiranje
rizika nije uvijek uspjeno: pogledajte skandal koji je krajem 2004. izbio oko farmace-
utskog diva Merck & Co., Inc., u vezi s njihovim lijekom za artritis VIOXX*.
21
U po-
etku je Merck javno priznao da je 16.000 ljudi irom svijeta umrlo od nuspojava tog
lijeka u dvije ili tri prethodne godine te je povukao VIOXX s trita. Nevjerojatno je
to je Merck neko vrijeme objavljivao po ivot opasne nuspojave i upozorenja u vezi
s ovim lijekom u priruniku Physicians' Desk Reference (PDR).
22
Kako se istraga irila,
Merck je na kraju morao priznati da je oko 55.000 ljudi umrlo od nuspojava lijeka
koji su uzimali kako bi ublaili bolove od artritisa. Stvarno je skandalozna injenica
da je amerika Uprava za hranu i lijekove (FDA) pozvala Merck da vrati smrtonosni
lijek na trite, tvrdei da su koristi od njega vee od rizika.
23
Drugi pretjerano koriteni lijek koji se naao pod povealom javnosti je Ritalin', koji
se rutinski prepisuje djeci oboljeloj od takozvanog poremeaja panje s hiperakivno-
46
u. PDR, koji nabraja i opisuje sve lijekove na tritu koje lijenici mogu koristiti,
posebno navodi da se ne bi smio koristiti na djeci mlaoj od est godina, i navodi
sljedee nuspojave: usporeni rast, gubitak apetita, bolove u trbuhu, gubitak teine,
nesanicu i poremeaje vida.
24
(Ne spominje mnoge dokumentirane sluajeve
25
samo-
ubojstva i neizazvanih ubojstava koja su poinile mlade osobe na Ritalinu.)
Usprkos upozorenjima, poznati su sluajevi da se djeci od samo dvije ili etiri godine
daje taj lijek koji takoer izaziva jaku ovisnost i teke simptome kod odvikavanja. Dr.
med. Peter R. Breggin, direktor Meunarodnog centra za prouavanje psihijatrije i
psihologije, objavio je knjigu pod naslovom TalkingBack to Ritalin (Odbrusite Rita-
linu), u kojoj je naveo brojne znanstvene studije koje zagovornici Ritalina ignorira-
ju. On pie: Ritalin ne ispravlja biokemijske neravnotee - on ih uzrokuje. Postoje
odreeni dokazi da moe uzrokovati trajno oteenje djejeg mozga i njegove funk-
cije.
26
Nije teko zamisliti to ini cijelom djejem organizmu u razvoju i jo nezre-
lim prirodnim obranama. U vrijeme pisanja ove knjige, preko pet milijuna amerike
djece bilo je na Ritalinu.
27
U kakvom e stanju biti njihovo zdravlje za, recimo, 15
godina? (Pogledati Hiperaktivnost u 6. poglavlju, Bolesti moderne civilizacije)
Gledajui prekomjernu upotrebu lijekova openito, pravi je problem to to oni samo
suzbijaju simptome i omoguuju ljudima da nastave sa svojim svakodnevnim ivoti-
ma, barem jo neko vrijeme. Meutim, oni nikada ne izlijee ili rijee temeljni uzrok
boli ili poremeaja rada. Problem se nastavlja i postaje sve gori; prikrivenog lijekom,
tee ga je dijagnosticirati. Budui da je tijelo nedjeljiva cjelina, toksinost lijeka ne
utjee samo na jetru - takoer trpe i srce, plua, bubrezi i probavni sustav - a, shodno
tome, slabe i obrane tijela.
Budui da su praktino svi farmaceutski lijekovi toksini,
28
Gersonovim pacijentima
savjetuje se da se dre podalje od njih. Meutim, iznimka su antibiotici. Iako je nji-
hova pretjerana upotreba u opoj medicinskoj praksi oslabila imunoloki sustav ljudi
i ojaala bakterije uinivi ih otpornima, Gersonovi pacijenti povremeno ih trebaju
koristiti. Moramo zapamtiti da pacijenti s rakom imaju teko oslabljen imunoloki
sustav, u suprotnom ne bi ni imali rak!
Budui da se imunoloki sustav ne moe dovesti u normalno stanje za par tjedana ili
ak mjeseci (moe biti potrebno devet do 12 mjeseci), u sluaju akutne infekcije anti-
biotici su nuni. Kod popravaka zuba treba slijediti preporuke stomatologa. Antibio-
tici se takoer koriste kao pomo u borbi protiv prehlada i sluajeva gripe. Naravno,
antibiotici ne ubijaju viruse; meutim, pomau kontrolirati infekcije - oportunisti-
ke uzronike infekcija koji se nasele zbog oslabljenog stanja tijela. Kod borbe protiv
prehlada koriste se najmanje toksini antibiotici, tonije penicilin, ako pacijent nije
alergian na nj. U drugim sluajevima, odgovarajui antibiotici moraju se koristiti za
odreene infekcije. U svim se sluajevima djelotvornost antibiotika moe uvelike po-
47
jaati, bez poveanja doza, tako da ga se uzima s jednim aspirinom, jednom tabletom
od 500 mg vitamina C i 50 mg niacina.
Kada shvatimo teku, sveobuhvatnu tetu koju uzrokuje pretjerana upotreba lijekova,
postaje jasno zato su takozvane rekreacijske droge takva prijetnja. Kada ih mladi
ljudi - i oni ne tako mladi - koriste leerno kao da su bomboni, te droge mogu s
vremenom dovesti do ovisnosti koja unitava ivote. Pored svih ostalih tetnih kom-
ponenata modernog naina ivota, te droge, koje se uzimaju iz zabave, mogu biti kap
koja prelijeva au tjelesnih obrana.
PREHRAMBENI ADITIVI
Jedna vrsta zdrave prehrane koja se zove dijeta kamenog doba kae: Jedite samo
namirnice iz kojih nita nije uklonjeno, kojima nita nije dodano, i koje bi se pokva-
rile kad ih ne biste odmah pojeli.
29
Namuili biste se kad biste pokuali pronai takve
namirnice u bilo kojem supermarketu na svijetu. Ono to ti hramovi prehrambene
industrije prodaju - osim ako nemaju iroku ponudu ekolokog voa i povra - suta
je suprotnost navedenog pravila.
Sveprisutna upotreba prehrambenih aditiva, iji je broj trenutno iznad 4000,
30
slui
iskljuivo tome da industrijski proizvedena hrana izgleda bolje, ima bolji okus uspr-
kos injenici da sadri inferiorne sirovine, i da ima dui vijek trajanja kako bi bila
profitabilnija. Prehrambena kemija toliko je razvijena da moe oponaati gotovo bilo
koji prirodni okus ili miris. Ono to ne moe uiniti je prevariti ljudski organizam da
reagira na te imitacije kao da su pravi artikli, i prua samo kemikalije razliite toksi-
nosti umjesto neophodnih hranjivih tvari.
Meu aditive koji se najvie upotrebljavaju spadaju natrijev nitrit, saharin, kafein,
olestra (zamjena za masnoe), umjetne boje i okusi, antioksidanti, emulgatori, poja-
ivai okusa, zgunjivai, aspartam, transmasti i mononatrijev glutamat - uz nezdra-
ve koliine eera, soli i masnoa. Mogu uzrokovati mnoge alergijske reakcije, kao
to su umor, problemi s ponaanjem, promjene raspoloenja te, nakon dugotrajne
upotrebe, mogu dovesti ak i do bolesti srca i raka.
Aspartam
Aspartam - koji se prodaje kao NutraSweet", Spoonful", neotam i Ganderel* - zaslu-
uje da mu posvetimo posebnu panju zato to je prisutan u preko 5000 prehrambe-
nih artikala
31
, ukljuujui gazirana pia, marmelade, itarice za doruak, vitamine te
dijetalnu i hranu za dijabetiare. Ne sadri kalorije pa je zato privlaan ljudima koji
paze na teinu i vole slatko. Nakon to je otkriven u SAD-u, prvotno razvijen kao
lijek za ir, FDA ga je osam godina odbijala odobriti, smatrajui ga nesigurnim za
48
ljudsku konzumaciju.
32
Meutim, nakon osam godina lobiranja od strane proizvoa-
a, poetkom 1980-ih, usprkos zabrinutostima znanstvenika,
33
aspartam je slubeno
odobren kao prehrambeni aditiv.
Aspartam sadri oko est kemijskih tvari, ukljuujui metanol (drvni alkohol), ku-
mulativni otrov koji se pretvara u formaldehid, poznatu kancerogenu tvar;
34
DKP
(diketopiperazin), koji je u pokusima na ivotinjama izazivao tumore mozga;
35
i feni-
lalanin, koji moe izazvati teke neuroloke probleme.
36
to se tie tvrdnji da ljudima
pomae kontrolirati teinu, epidemija ljudi s prekomjernom teinom i pretilou i-
rom SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i drugdje proturjei toj tvrdnji.
Jo je alarmantnije to to reakcije meu potroaima velikih koliina aspartama u,
primjerice, dijetalnim bezalkoholnim piima, mogu biti sline stanjima kao to su
multipla skleroza, depresija, dijabetes, limfom, artritis, Alzheimerova bolest, napadi
panike, epilepsija/napadaji, Parkinsonova bolest i hipotireoza. Specijalist za dijabetes
H. J. Roberts, dr. med. iz Instituta za medicinska istraivanja Palm Beach, skovao je
izraz aspartamska bolest
37
koji se odnosi na brojna patoloka stanja meu njego-
vim pacijentima. Gotovo dvije treine njegovih pacijenata oporavilo se im su izba-
cili aspartam iz svoje prehrane.
Mononatrijev glutamat
Pojaiva okusa MNG (mononatrijev glutamat), koji je sam po sebi bez okusa, razvio
je jedan japanski prehrambeni kemiar 1907. godine. U svom izvornom obliku.bio je
sol prirodne aminokiseline zvane glutamat, este tvari koja se nalazi u svim biljnim i
ivotinjskim vrstama. S vremenom je postao MNG, naao se u gotovo svim vrstama
gotovih jela - od juha, konzerviranog umaka za peenje, salatnih preljeva, smrznutih
gotovih jela do ipsa, te u jelima koja se posluuju u lancima restorana brze hrane
rairenih po cijelom svijetu. (Na etiketama na hrani esto se skriva iza imena hidro-
lizirana biljna bjelanevina.)
Razlog za tu obilnu upotrebu MNG-a otkrio je John E. Erb, asistent na Sveuilitu u
Waterloou, Ontario, Kanada, kad je shvatio da laboratorijskim mievima i takorima,
koji se koriste za studije na pretilim ivotinjama, treba ubrizgati MNG ubrzo nakon
roenja kako bi postali debeli.
38
Pod prirodnim okolnostima, glodavci nikada ne po-
staju pretili. Takvi postanu samo kada ubrizgani MNG utrostrui koliinu inzulina
koji stvara njihova guteraa. Kada postanu debeli, poznati su kao MNG-tretirani
takori.
Izvan istraivakih laboratorija MNG se dodaje ljudskoj hrani zbog svog uinka iza-
zivanja ovisnosti. Jo je 1978. znanstveno dokazano da izaziva ovisnost.
39
Budui da
lobi proizvoaa hrane otvoreno kae da je svrha MNG-a da natjera ljude da jedu
vie,
40
taj aditiv oigledno ima vanu ulogu u trenutnoj epidemiji pretilosti. Ogroman
49
broj ljudi trpi ozbiljne nuspojave MNG-a, koje ukljuuju glavobolje, lupanje srca, po-
vraanje, muninu, utrnulost, bolove u grudima, pospanost, pritisak u licu i slabost.
Neke od tih nuspojava poznate su i kao Efekt kineskog restorana.
John E. Erb saeo je svoja otkria u The Slow Poisoning of America (Polagano trovanje
Amerike),
41
svojoj knjizi o tetnim uincima industrije prehrambenih aditiva. Iako
su opasnosti od MNG-a opepoznate ve desetljeima, FDA nije odredila nikakve
doputene granice za njegovu koliinu u hrani.
I ZMI JENJENA HRANA
Transmasti
Ti sveprisutni sastojci hrane, koje opisuju kao najnezdraviju hranu na svijetu i/ili
srani udar u kutiji, proizvode se hidrogeniranjem biljnih ulja kako bi tekuina po-
stala kruta tvar. Za transmasti ili hidrogenirana biljna ulja poznato je da poveavaju
razine LDL-a (lipoproteina niske gustoe) ili loeg kolesterola, smanjujui razine
HDL-a (lipoproteina visoke gustoe), dobre vrste. One ostavljaju masne naslage
na arterijama, uzrokuju probavne poremeaje i smanjuju stupanj apsorpcije nunih
vitamina i minerala.
Transmasti nastaju zagrijavanjem biljnih ulja do vrlo visokih temperatura, to ih
skrutnjava kako bi se mogle koristiti u margarinu, tijestu, pitama, sladoledu, slastica-
ma i bezbrojnim gotovim jelima. (Neinformirani kupci esto padaju na reklame koje
tvrde da je margarin, proizveden od suncokretovog ulja, zdraviji za srce od, primjeri-
ce, maslaca; ne pitaju se kako je tekue zlatnouta ulje postalo snjenobijelo i kruto.)
Hidrogenirana ulja su jeftina, nemaju okusa i svakom proizvodu osiguravaju dug rok
trajanja, i to je ono to ih ini popularnima u prehrambenoj industriji. Meutim, novi
dokazi pokazuju da umjesto da tite srce, transmasti ga zapravo oteuju, praktino
su toksine, uzrokuju pretilost, a ak su i povezane s nekim oblicima raka. Dugotraj-
na studija provedena na Fakultetu za javno zdravlje Sveuilita Harvard na 18.555
zdravih ena koje su pokuavale zatrudnjeti pokazala je da se za svakih 2% poveanja
koliine kalorija koje su ene dobivale od transmasti, njihov rizik od neplodnosti
poveavao za 73%.
42
Britanski strunjak za transmasti dr. med. Alex Richardson komentirao je: Tran-
smasti ne bi smjele biti u naoj prehrani. Toksine su, nemaju nikakve poznate koristi
za zdravlje i imaju mnoge poznate rizike za zdravlje.
43
Godine 2003. Svjetska zdrav-
stvena organizacija (SZO) preporuila je da se unos transmasti ogranii na manje
od 1% ukupnog unosa energije
44
, a u Britaniji su se svi vodei lanci supermarketa
obvezali da e izbaciti hidrogenirana ulja iz svojih marki proizvoda i pia to je prije
mogue.
45
50
Fakultet za javno zdravlje Sveuilita Harvard procijenio je da barem 30.000 ljudi
_ vjerojatno 100.000 - svake godine u SAD-u umre od kardiovaskularnih bolesti
uzrokovanih konzumiranjem hidrogeniranih biljnih ulja koja se nalaze u veini go-
tove hrane.
46
Amerika nutricionistica Mary Enig izjavila je da transmasti naruavaju
staninu funkciju tijela, slabei njegovu sposobnost izbacivanja otpadnih tvari i tok-
sina.
47
To stvara uvjete za bolesti srca, dijabetes, rak, slab imunitet i pretilost.
Dobra je vijest da od sijenja 2006., prema propisima vlade SAD-a, proizvoai hrane
moraju navesti koliinu transmasti u njihovim proizvodima.
48
Neki su ve poeli iz-
bacivati transmasti iz svojih proizvoda. Britansko drutvo za tlo, predvodnik pokreta
ekolokog uzgoja u Ujedinjenom Kraljevstvu, nedavno je objavilo da su svi aditivi,
ukljuujui transmasti, MSG i aspartam, odsad apsolutno zabranjeni u svim ekolo-
kim proizvodima.
49
Jedini je nain da te i bezbrojne druge tetne aditive izbacite iz prehrane taj da izbje-
gavate svu industrijsku hranu; krenete vremenski zahtjevnijim, ali iscjeljujuim pu-
tem jedenja samo svjeih, ekoloki uzgojenih prirodnih namirnica; i ograniite obro-
ke u restoranima na rijetke prilike.
Junk-food prepun aditiva ne samo da teti tijelu nego i snano potie na antisocijalno
ponaanje. Istraivai iz Kalifornije i Engleske proveli su eksperimente u zatvorima s
mladim mukim kriminalcima, dajui im dodatke s vitaminima, mineralima i esen-
cijalnim masnim kiselinama tijekom nekoliko mjeseci te su pratili njihovo ponaa-
nje. U obje zemlje uetalost manjih prekraja opala je za 33%, a uestalost onih tei,
ukljuujui nasilje, pala je za 37 do 38%.
50
Kada uzmete u obzir te rezultate dobivene
u zatvoru, postaje oigledno da se velik dio antisocijalnog ponaanja u drutvu moe
izravno pripisati tetnim toksinim prehrambenim aditivima - to je jo jedan uvjer-
ljiv argument za izbjegavanje junk-fooda svih vrsta.
FLUORID
Meu faktorima koji naruavaju tjelesne obrane fluorid zasluuje posebnu panju.
Dok interesne skupine iznose nerazumne tvrdnje o koristi od fluorida za zdravlje
zuba, on je zapravo opasan otrov, industrijski otpad koji sadri male koliine olo-
va, ive, berilija i arsena.
51
Slubeni razlog zato se vlada SAD-a zalae za obavezno
dodavanje fluorida vodi za pie je poboljanje zdravlja zuba kod djece, koje, kao to
govori zdrav razum, nije narueno nedostatkom fluorida, nego nezdravom prehra-
nom, nedovoljnom zubnom higijenom i prevelikom koliinom slatkia. Prema ne-
kim strunjacima,
52
fluorid titi djeje zube samo do dobi od pet godina. Budui da ta
dobna grupa ini tek mali postotak stanovnitva, ini se neobranjivim silom nametati
tu krajnje kontroverznu kemikaliju svima, bez obzira na njihovu dob i stanje zuba.
51
Osim toga, postoje dokazi
53
koji pokazuju da fluoridacija ne uzrokuje trajno pobolja-
^ nje zdravlja zuba kod djece. S druge strane, uzrokuje fluorozu kod jednog djeteta na
njih osmero, dovodei do pojave arenih, obojenih zuba.
54
Prema podacima objavlje-
nim za 2003, u SAD-u je usprkos fluoridaciji preko polovica djece u dobi od est do
osam godina i dvije treine svih petnaestogodinjaka imalo zubni karijes.
55
Takoer
postoje tvrdnje da dugotrajan unos fluorida moe biti povezan s poveanim rizikom od
raka, lomova kuka, osteoporoze, problema s bubrezima, pa ak i uroenih defekata.
56
Pokojni dr. med. Dean Burk, koji je preko 30 godina radio kao glavni kemiar u
amerikom Nacionalnom institutu za rak (NCI), izjavio je: Fluorid uzrokuje vie
ljudskih smrti od raka, i uzrokuje ih bre nego bilo koja druga kemikalija.
57
Nakon
17-godinje studije NCI je utvrdio da se, s poveanjem fluoridacije, kod mladih mu-
karaca poveavao i broj sluajeva oralnog raka i osteosarkoma, rijetkog oblika raka
kostiju.
58
Porast oralnog raka i osteosarkoma primijeen u prolom desetljeu u skla-
du je s otkriem statistiki znaajnih odnosa izmeu fluoridacije vodovodne vode i
zubne paste i kancerogenosti natrijevog fluorida kod ta dva raka.
59
Usprkos zakljucima NCI-ijeve studije, tabor zagovornika fluoridacije ini sve to
moe da sakrije i negira tetne uinke te kemikalije. Jedan takav pokuaj doveo je
2006. do uzbune meu znanstvenicima kada se saznalo da je profesor Chester Dou-
glass sa Stomatolokog fakulteta Sveuilita Harvard etiri godine drao u tajnosti ot-
kria svoje poslijediplomske studentice Elise B. Bassin. Bassin je u svojoj doktorskoj
disertaciji 2001. raspravljala o vezi izmeu fluorida i raka, posebno osteosarkoma
- raka kostiju - kod mladih mukaraca. Kad su njena otkria konano objavljena u
svibnju 2006, i kad je istina izala na vidjelo na ope zaprepatenje istraivaa, Har-
vard je profesora Douglassa oslobodio svake odgovornosti za prijestup i sukob intere-
sa, iako je opepoznato da je on plaeni savjetnik industrije paste za zube, koja koristi
goleme koliine fluorida.
60
ak 500 prosvjednih pisama poslano je g. Boku, ravnate-
lja Harvarda, meu kojima i otro pismo profesora Samuela Epsteina, predsjednika
Koalicije za prevenciju raka, koji je zahtijevao puno i besprijekorno objanjenje tog
neuvenog postupka.
61
U vrijeme pisanja ove knjige to pitanje jo nije bilo rijeeno.
Ova je pria samo jedan od brojnih primjera koji pokazuju koliko se marljivo intere-
sne skupine bore kako bi zatitile svoje profitabilne proizvode, ak i po cijenu ugroa-
vanja javnog zdravlja. Kako bismo naslutili istinu o navodnoj bezopasnosti fluorida,
dovoljno je da proitamo upozorenje na bilo kojoj tubi komercijalne paste za zube:
Drati dalje od dohvata djece mlae od est godina. Kod sluajnog gutanja koliine
vee od one koja je dovoljna za pranje zuba odmah potraiti medicinsku pomo ili
kontaktirati Centar za trovanja. Djeca u dobi izmeu dvije i est godina: koristiti ko-
liinu veliine zrna graka i nadzirati djetetovo pranje zuba i ispiranje usta kako bi se
gutanje svelo na najmanju mjeru.
52
Mnoge marke zubnih pasti, mlijene hrane za dojenad i komercijalnih gotovih pia uklju-
uju fluoridiranu fodu. Njihovom potpunom izbjegavanju treba posvetiti veliku panju.
NIKOTIN I ALKOHOL
Ve je dugo vremena poznato da puenje unitava zdravlje, pa ipak se ta navika i
dalje zadrala. Puai koriste cigarete ili kao stimulans ili kao pomo kod oputanja.
U svakom sluaju, eljeni se uinak brzo izgubi i treba ga obnoviti, i od toga potjee
autodestruktivna rutina puenja cigarete za cigaretom.
Glavni aktivni sastojak duhana je nikotin, koji strunjaci opisuju kao jedan od naj-
toksinijih i najadiktivnijih otrova koji djeluje jednako brzo kao cijanid,
62
pa ipak
duhan nije jedini otrovan produkt puenja. Katran koji nastaje u procesu izgaranja
oblae plua i s vremenom uzrokuje emfizem i rak.
63
Puai su skloni pretpostavljati
da oteuju samo svoja plua.
Meutim, otrovi koji se nalaze u cigaretama prodiru u cijeli organizam, oteujui sve
organe. Rak mokranog mjehura, na primjer, ee se javlja meu puaima nego ne-
puaima.
64
Tu je takoer i tetan uinak dobro dokumentiranog pasivnog puenja
na puaevu obitelj i kolege na poslu.
65
Ono to mnogima - ak i danas - moe izgledati
kao prihvatljiva drutvena navika zapravo je teak napad na nae prirodne obrane.
Isto vrijedi za alkohol, koji bi idealno trebalo konzumirati povremeno i u malim
koliinama. Ako se previe pije, alkohol moe dovesti do kroninog alkoholizma.
Otrovan je za mozak i jo otrovniji za jetru te moe uzrokovati gastritis, pankreatitis,
epileptine napade i delirij. U ekstremnim sluajevima, vodi do ciroze jetre i smrti.
66
Budui da je jetra kljuni organ, lako je vidjeti kako njeno unitenje nekontroliranim
pijenjem naruava cijeli organizam.
KOZMETIKA
U usporedbi s vrlo toksinim tvarima kao to su nikotin i alkohol, moe se initi da
kozmetici ba i nije mjesto na naoj crnoj listi. Napokon, koristi se za poveanje lje-
pote i glamura ve tisuama godina; arheolozi su pronali mnoge ostatke dragocjenih
pomasti, losiona i druge kozmetike u drevnim kraljevskim lokacijama i hramovima.
Meutim, dananja kozmetika uvelike se razlikuje od prirodnih tvari koje su se kori-
stile u drevnom Babilonu i Egiptu. Ona sadri zapanjuju broj sastojaka, od kojih su
mnogi (npr. irok raspon parabena) otrovni. U njoj nalazimo i natrijev lauril sulfat
(koji se koristi za ienje podova garaa i odmaivanje motora), dioksini (za koje se
sumnja da su kancerogeni) i formaldehid (izrazito nadraujua toksina tvar). Budui
da svi toksini doprinose slamanju tjelesnih obrana, razumljivo je da sve izvore toksinosti
53
treba izbaciti iz naih svakodnevnih ivota, to ukljuuje i toksinima bogatu kozmetiku.
injenica je da se 60% svih tvari koje rasprivanjem nanesemo na kou ili utrljamo u nju
odmah apsorbira i ode ravno u krvotok. Ortodoksna medicina to koristi kod primjene
raznih flastera koji oslobaaju tvari, uglavnom analgetike, u krvotok. Na slian na-
in puderi, kreme, masti, sprejevi i parfemi takoer brzo ulaze u organizam. Prema
nekim procjenama ene apsorbiraju oko 2 kg kemikalija kroz sredstva za kozmetiku
i higijenu svake godine.
67
to je jo gore, sve to se apsorbira kroz kou zaobilazi
normalan metaboliki sustav tijela i ne biva razgraeno i neutralizirano, ukljuujui
kancerogene tvari. (Naim pacijenticama uvijek govorimo, Ako neto ne biste pojele
ili popile, ne stavljajte to na vau kou ili usne! Meutim, pravimo jedan sitan ustu-
pak: doputene su olovke za obrve.)
Jedna od najriskantnijih tvari za njegu su deodoranti za pazuh. Gotovo sve marke
sadre aluminij, koji je ozbiljno tetan,
68
posebno kad se sjetimo da se na podruju
pazuha nalazi mnogo limfnih lijezda, koje proputaju apsorbirane toksine u limfni
sustav. ak i one kreme i stickove koji su zaista bez toksinih materijala i tvrde da su
ekoloki treba izbjegavati zato to ometaju pokuaje tijela da ukloni otrove jednostav-
nim inom znojenja!
Pacijenti na intenzivnoj terapiji esto doivljavaju nona znojenja, koja predstav-
ljaju napore tijela da se detoksicira za vrijeme odmora. Pranjem mozga uvjereni da
znojenje nije lijepo, mogu posegnuti za deodorantom u kremi, spreju ili sticku;
zdravi ljudi koji se znoje za vrueg dana ili prilikom tjelesnih aktivnosti mogu po-
eljeti uiniti isto. U oba sluaja, to bi bila ozbiljna greka. Kad se tijelo pokuava
detoksicirati kroz znojne lijezde, proces se ne smije zaustavljati ili ometati.
Blokiranje kanala pod pazuhom pomou deodoranta prisilit e toksine da se vrate
u limfni sustav oko grudi i ramena i poveaju rizik od raka dojke, ak i kod mu-
karaca.
69
Otkad su sredstva za njegu mukaraca ula u iroku upotrebu, uestalost
raka grudi kod mukaraca raste. Moemo pretpostaviti da je za taj trend velikim
dijelom odgovorna rutinska upotreba deodoranata za pazuh meu mukarcima.
Kako bismo, onda, trebali rjeavati problem znojenja? Prvo je pravilo izbjegavati
toksinu (tj. neekoloku) hranu i pia da tijelo ne bi moralo naporno raditi kako bi
se oslobodilo ostataka otrovnih tvari. Sapun i voda najbolji su za ienje. Zdrav
znoj nema mirisa i nisu potrebna kemijska oruja za njegovo uklanjanje.
Talk bi takoer trebalo zabraniti. Osim to zaepljuje pore, dokazano je da uzrokuje
rak plua kod beba kad se udie
70
i rak jajnika kod ena koje ga primjenjuju na geni-
talnom podruju.
71
Jo jedna vrlo toksina tvar koju koriste i mukarci i ene je irok raspon boja za
kosu. Koa glave snano je vaskulirana (tj. bogata je krvnim ilama blizu povri-
ne), tako se sve to se na nju nanese brzo upija u krvotok. Veina boja za kosu vrlo je
54
J . P O G L A V L J E : S L O M O B R A N E T I J E L A
toksina.
72
ak i novije vrste, koje sadre preteno netoksine biljne materijale, unose
strane tvari u organizam. To je razlog zato Gersonovim pacijentima nije doputeno
da koriste boje za kosu bilo koje vrste i smiju koristiti samo najblae ampone. Ta-
koer im se savjetuje da izbjegavaju parfeme, koji sadre sintetike arome, ali mogu
koristiti razrijeeni isti glicerin (bez raine vode) za hidrataciju suhe koe. Muki
se pacijenti pak moraju odrei losiona poslije brijanja i aerosolnih krema za brijanje.
Na tritu postoje blaga, netoksina kozmetika i higijenska sredstva, izraena od
prirodnih sirovina, koje mogu koristiti oporavljeni pacijenti i osobe koje nisu na te-
rapiji. Moda ete morati marljivo traiti i itati sitna slova na kutijama prije nego to
ih kupite, ali kad se radi o uvanju vaeg zdravlja nijedan napor nije prevelik.
I MUNI ZACI J A - CI JEPLJENJE
Cjepiva mogu spaavati ivote; takoer mogu biti smrtonosna. Njihova pria zapo-
inje radom britanskog lijenika dr. med. Edwarda Jennera (1749.-1823.). On je pri-
mijetio da bi mljekarice koje bi se zarazile kravljim boginjama pretrpjele samo blai
oblik bolesti i kasnije bile imune na velike boginje. Iz toga je zakljuio da je blai
oblik bolesti izazivao imunitet na smrtonosniji oblik.
73
Pretpostavka je bila tona, ali
u kasnijim pokuajima dobivanja istih rezultata nije uzeto u obzir da su mljekarice
bile mlade i vjerojatno zdrave; zato je njihov imunoloki sustav bio u stanju reagirati.
Otada su mnoge generacije djece bile cijepljene protiv velikih boginja; 1980-ih su
zdravstvene organizacije objavile da su velike boginje iskorijenjene.
74
Meutim, godinama su amerika djeca primala DTP (difterija-pertusis-tetanus) cje-
pivo u sve mlaoj dobi. Pokojni dr. med. Robert S. Mendelsohn (1926.-1988.), nekadanji
direktor Amerikog pedijatrijskog drutva, nikada nije prestao upozoravati na opasnosti
od cijepljenja beba, piui o brojnoj djeci ije je zdravlje bilo trajno narueno, ukljuuju-
i sluajeve tekog oteenja mozga. Istaknuo je da je dr. William Torch s Medicinskog
fakulteta u Renou Sveuilita u Nevadi izvijestio daj e dvije treine od 103 djece koja su
umrla od sindroma iznenadne dojenake smrti (SIDS) bila imunizirana DTP cjepivom
unutar tri tjedna prije njihove smrti, a mnoga su umrla unutar jednog dana nakon pri-
manja cjepiva.
75
Jedna studija iz 1994. utvrdila je da djeca s dijagnosticiranom astmom
(bolest dinog sustava koja ima slinosti sa SIDS-om) imaju pet puta veu vjerojatnost da
su primila cjepivo za hripavac (pertusis) nego da nisu. Druga studija utvrdila je da bebe
imaju osam puta veu smrtnost od uobiajene unutar tri dana nakon dobivanja DTP
cjepiva.
76
Kad je Japan zabranio cijepljenje djece mlae od dvije godine, njihov problem
sa SIDS-om praktino je nestao.
77
Amerika je vlada morala poeti jamiti za sigurnost
DTP injekcija, budui da su se farmaceutske kompanije koje su ih proizvodile suoavale s
brojnim tubama zbog naruenog zdravlja i smrti izazvanih cjepivima.
78
55
L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BE A T A BI S HOP
DTP cjepiva i dalje se koriste u SAD-u. Njihova je upotreba zapravo neznanstvena,
budui da mala beba jo nema svoj imunoloki sustav i zato nije u stanju reagirati na
nj. Beba se raa s majinim imunitetom koji traje oko est mjeseci, pa ipak pedijatri
i dalje zapoinju s cijepljenjem beba DTP cjepivom u dobi od dva do tri mjeseca.
Oigledno, to ometa prirodan razvoj djetetovog imunolokog sustava u kasnijoj lai.
U Britaniji bjesni kontroverza oko sigurnosti cjepiva protiv ospica, zaunjaka i rubeole,
koje se rutinski daje bebama, i za koje neki lijenici tvrde da moe izazvati autizam
i bolest crijeva
79
- to zdravstvene vlasti odluno odbacuju.
80
U SAD-u je prisutnost
timerosala (etil ive) u cjepivima davanim bebama i maloj djeci uzrokovala estoku
raspravu, u kojoj se otrovna iva povezuje s mnogim sluajevima autizma, kanjenja s
govorom i tikova kod djece te doprinoenja mentalnim i imunolokim poremeajima
kod znaajnog postotka stanovnitva.
81
Danas se sva pedijatrijska cjepiva koja se rutin-
ski primjenjuju proizvode ih u obliku bez timerosala ili sa smanjenom koliinom time-
rosala. Sve u svemu, mnoga pitanja u vezi s rutinskim cijepljenjem ostaju nerijeena.
Preesto se za ono to izgleda kao vrijedna medicinska inovacija pokae da ima zna
ajne nedostatke. Openito govorei, jake kemijske intervencije - bilo prehrambe-
nim aditivima, lijekovima ili toksinima iz okolia - slabe prirodne obrane tijela i tako
otvaraju put ozbiljnim bolestima, i odatle potreba da ih se obnovi na Gersonov nain,
kao to emo izloiti u narednim poglavljima.
ELEKT ROMAGNET SKA POLJ A
Svako ivo bie okrueno je vlastitim elektromagnetskim poljem - nevidljivim,
ali mjerljivim slojem zraee energije. Milijunima godina ta su polja postojala
neometana. Krajem 19. stoljea izmiljena je prva arulja sa arnom niti, prvo
u Britaniji, a kasnije i u Americi. S tim je izumom struja postala neizbjean dio
svakodnevnog ivota, a nj ena upotreba eksponencijalno raste.
Danas je itavo stanovnitvo Zemlje izloeno razliitim stupnjevima elektroma-
gnetskih polja. Svjetiljke, televizori, radioaparati, hladnjaci, obine i mikrovalne
penice, raunala te, u novije vrijeme, mobilni telefoni emitiraju nevidljive elektro-
magnetske frekvencije. Dodamo li naim kuanskim ureajima prirodna geopato-
gena zraenja, nije pretjerano rei da ivimo u elektronikoj kai i savim je logino
pretpostaviti da to mora imati tetan utjecaj na ljudsko zdravlje i dobrobit.
Kako raste upotreba mobilnih telefona irom svijeta, podie se sve vie i vie oda-
iljaa kako bi im sluili. Slubena tijela zasad tvrde da ti odailjai ne predstav-
ljaju rizik za zdravlje ljudi koji ive u njihovoj blizini,
82
ali zabrinuti pojedinci pri-
aju drugu priu, izvjetavajui o poveanoj uestalosti bolesti, uglavnom raka, s
epicentrima u blizini nedavno podignutih odailjaa.
83
Poremeaji spavanja, gla-
56
vobolje, osipi, lupanje srca i vrtoglavica takoer su se pojavili u istom razdoblju.
84
Neki znanstvenici dijele zabrinutost laike, ire javnosti. Na primjer, dr. med. Robert
O. Becker, dvaput nominiran za Nobelovu nagradu, nazvao je porast broja elektroma-
gnetskih polja najveim zagaujuim elementom u Zemljinom okoliu.
85
1 SZO i
Europski parlament odrali su rasprave o utjecaju elektromagnetskih polja na okoli.
86
Primjenjujui princip opreza, Ako postoji sumnja, nemoj to koristiti, moramo initi
sve to je mogue da ograniimo rizike od sveprisutnog elektronikog smoga. Upotreba
mobilnih telefona mora se svesti na minimum, potrebno ih je iskljuiti odmah nakon
upotrebe, i ne smije ih se nositi uz tijelo ak ni kad su iskljueni. Ako je mogue, treba
koristiti ureaj za slobodne ruke kako bi telefoni bih to dalje od glave i tijela.
Osim telefona, pametno je sve elektronike ureaje drati dalje od kreveta kako oso-
be koje spavaju ne bi bile izloene zraenju tijekom cijele noi. Elektronsku opremu
treba iskljuivati kad se ne koristi, ne ostavljati je u pripravnosti (stand-by). Neke
este sobne biljke (npr. Spatiphyllum) navodno apsorbiraju tetno zraenje
87
i trebalo
bi ih drati u kui u velikom broju.
STRES: UNUTARNJI NEPRIJATELJ
Pored tetnih utjecaja koji napadaju tijelo izvana, u obzir trebamo uzeti jo jedan
unutarnji koji sami stvaramo, tonije stres. Stres uglavnom prihvaamo kao neto to
se podrazumijeva u dananjem ubrzanom i nemirnom nainu ivota, pa ipak nije bio
ni prepoznat, a kamoli istraen, sve do prve polovine 20. stoljea.
Tada je ugledni endokrinolog rodom iz Maarske, dr. med. Hans Selye (1907.-1982.),
prvi poeo razmiljati o tome zato tako mnogo ljudi pati od onoga to je on zvao
sub-zdravlje: stanje ni bolesti ni zdravlja, uz nedostatak vitalnosti. Na kraju je kao
uzrok identificirao stres, koji je definirao sljedeim rijeima: Stres je nespecifina
reakcija tijela na bilo koji zahtjev, bilo da je uzrokovan, ili rezultira, ugodnim ili ne-
ugodnim uvjetima. Nain kako ga podnosite odreuje moete li se uspjeno prila-
goavati promjenama.
88
Drugim rijeima, stres sam po sebi nije lo. Naprotiv, da
opet citiram Selyea, Openito se vjeruje da bioloki organizmi zahtijevaju odreenu
koliinu stresa za odravanje svoje dobrobiti. Meutim,... suvian stres kojeg sustav
ne moe podnijeti stvara patoloke promjene.
89
Problem je u tome to dananja ljudska bia reagiraju na stvarnu ili zamiljenu opa-
snost istim trenutnim biolokim promjenama kao i nai najdalji preci kad su se su-
oavali s napadom mamuta ih s kremenom sjekirom neprijatelja: ukljuuje se reakcija
borba ili bijeg, dajui organizmu navalu energije za borbu protiv napadaa ili bijeg nat-
prosjenom brzinom. Reakcija uzbune uzrokuje da sustav hipofize i nadbubrenih lijez-
da reagira stvaranjem hormona nunih za borbu ih bijeg. Srani ritam se ubrzava, razina
57
eera u krvi raste, zjenice se ire kako bismo bolje vidjeli, a probava se usporava kako bi
se energija preusmjerila u udove. U sustav ulazi bujica adrenalina i kortizola. Sve te pro-
mjene nestaju kad se situacija rijei, bilo borbom protiv neprijatelja ili bijegom na sigiu no
U dananje vrijeme prijetnje su uglavnom nenasilne, a izazovi obino uzrokuju frustraci-
je, tiho kljuanje bijesa ili potisnutu napetost, koji nemaju oduka. Napokon, ne moemo
se pohrvati s prekritinim efom ili pobjei od izluujue prometne guve, zbog ega
organizam ostaje u neprirodno uzbuenom stanju. Ba poput naih spiljskih predaka,
moderni ljudi takoer prolaze kroz tri faze uzbunjenosti, otpora i, konano, iscrpljenosti
S vremenom, stresom izazvane hormonske promjene mogu dovesti do irokog raspo-
na bolesti, ukljuujui hipertenziju, koronarnu trombozu,
90
krvarenja na mozgu, ir na
elucu ili dvanaesniku,
91
aterosklerozu,
92
artritis, bolest bubrega i alergijske reakcije.'" I
najvanije od svega, imunoloki sustav je oslabljen, a znamo koliko je to opasno.
Gotovo nitko ne proivi svoj ivot a da ne proe kroz razdoblja velikog stresa. Poslovni
neuspjesi, financijski problemi, ozbiljni dugovi, razvod, bolest u obitelji ili gubitak posla -
popis je dug. Ljudi esto reagiraju tako da vie rade, ive od junk-fooda i nezdravih gricka-
lica, uzimaju lijekove za spavanje kako bi pobijedili nesanicu i lijekove za buenje kako
bi se mogli nositi s novim danom, piju vie kave i alkohola i pue vie cigareta - to sve
ubrzava propadanje zdravlja. Meutim, njihova je reakcija na stres - a ne sam stres - ono
to uzrokuje nevolje. Stres i njegove posljedice mogu djelovati kao poslovina kap koja
prelijeva au, posebno ako imamo posla s nekim od Selyeovih sub-zdravih pojedinaca
ija je jetra ve u jadnom stanju, a ostatak organizma zatrovan i pothranjen.
Stres treba ukljuiti meu faktore koji slabe tjelesne obrane i s njim se moramo nositi
razumno. Tehnike oputanja, joga, vjebe disanja i struni savjeti pomau u repro-
gramiranju naih spontanih, vrlo tetnih reakcija na neizbjena ivotna previranja.
(Pogledati 25. poglavlje, Prevladavanje stresa i napetosti) U kombinaciji s optimal-
nom prehranom, to moe dovesti do idealnog stanja koje je opisao dr. Selye kad je
preporuio, Stres bez muke.
94
BILJEKE
Experimentation, 6. izd. (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.).
2 Ibid., str. 145-173.
3 B. P. Baker, Charles M. Benbrook, E. Groth III i K. Lutz Benbrook, "Pesticide
residues in conventional, integrated pest management (IPM)-grown and
organic foods: insights from three US data sets," Taylor and Francis Ltd.,
Food Additives and Contaminants 19 (5) (svibanj 2002.): 427-446(20).
4 Govor o stanju nacije predsjednika Richarda M. Nixona (1970.),
58
koji je doveo do Nacionalnog zakona o raku iz 1971.
5 Dopisi iz "War on Cancer, Special Report," U.S. News & World Report (5. veljae 1995.).
6 Ibid.
7 "Probability of Developing Invasive Cancers Over Selected Age Intervals by
Sex, US, 2001 to 2003," Ameriko drutvo za rak, Surveillance Research (2007.)
(www.cancer.org/downloads/stt/CFF2007ProbDevellnvCancer.pdt).
8 "Chasing the cancer answer," Canadian Broadcasting
Corporation broadcast (5. oujka 2006.).
9 L. Hardell i M. Erikson, "A case-control study of non-Hodgkin lymphoma
and exposure to pesticides," Cancer 85 (6) (1999.): 1353-1360.
10 L. Hardell, "Relation of soft-tissue sarcoma, malignant lymphoma and
colon cancer to phenoxy acids, chlorophenols and other agents," Scandinavian
Journal of Work, Environment, and Health 7 (2) (1981.): 119130.
11 Charles M. Benbrook, dr. med., "Evidence of the Magnitude and Consequences
of the Roundup Ready Soybean Yield Drag from University-Based Varietal Trials
in 1998," Ag BioTech InfoNet Technical Paper, No. 1 (13. srpnja 1999.).
12 "Occupational exposures, animal exposure, and smoking as
risk factors for hairy cell leukaemia evaluated in a case-control
study," British Journal of Cancer 77 (1998.): 2048-2052.
13 Caroline Fox, "Glyphosate Factsheet," Journal of
Pesticide Reform 108 (3) (jesen 1998.).
14 Gina M. Solomon, dr. med., "Breast Cancer and the Environment,"
Medicinski fakultet Sveuilita u Kaliforniji, San Francisco, i Vijee
za obranu prirodnih resursa (izmijenjeno u travnju 2003.)
(www.healthandenvironment.org/breast-cancer/peer-reviewed).
15 Elizabeth Carlsen, et al., "Evidence for decreasing quality of semen
during the past 50 years," British Medical Journal 305 (1992.): 609-613.
16 Annette Abell, et al., "High sperm density among members of organic
farmers' association," The Lancet 343 (11. lipnja 1994.): 1498.
17 "UK Breast Cancer statistics," Centar za istraivanje raka UK,
(http://info.cancerresearchuk.org/cancerstats/types/breast/).
18 Ibid.
19 G. Lean, "Revealed: health fears over secret study into GM food,
The Independent on Sunday (London) (22. svibnja 2005.).
20 Carolyn Dean, dr. med, Death by Modern Medicine (Belleville, Ontario: Matrix
Vrit, Inc., 2005.); Carolyn Dean, dr. med., i Gary Null, "Death by Medicine"
(www.healthe-livingnews.com/articles/death-by-medicine-part - I.html). Za njihove
statistike o broju i godinjoj cijeni smrti od negativnih reakcija na lijekove pogledati
59
60
takoer J. Lazarou, B. Pomeranz i P. Corey, "Incidence of adverse drug reactions in
hospitalized patients," Journal of the American Medical Association 279 (1998.):
1200-1205; D. C. Suh, B. S. Woodall, S. K. Shin i E. R. Hermes-De Santis, "Clinical
and economic impact of adverse drug reactions in hospitalized patients," Annals
of Pharmacotherapy 34 (12) (prosinac 2000.): 1373-9; Abram Hoffer, dr. med.,
"Over the counter drugs," Journal of Orthomolecular Medicine (Ontario, Canada)
(svibanj 2003.). Objavljeno u Death by Modern Medicine (gore), Dodatak C, str. 349-58.
21 "News Release: Merck Announces Voluntary Worldwide Withdrawal of
VIOXX
1
(Whitehouse Station, NJ: Merck & Co., Inc., 30. rujna 2004.),
22 Biljeka 20 (Dean), gore, str. 182. (FDA se zatitila rekavi Mercku da ispravi
svoje upute o lijeku za Vioxx tako da ukljuuju oprez kod kardiovaskularnih bolesti,
ali s druge strane su dopustili da se lijek i dalje masovno reklamira u medijima.)
23 Mike Adams, "Health freedom action alert: FDA attempting to regulate Supplements,
herbs and juices as 'drugs,'" NewsTarget/Truth Publishing (Tuscon) (11. travnja 2007.).
24 PDR, informacije o lijeku RITALIN" HYDROCHLORIDE
(Novartis) (methylphenidate hydrochloride) tablete
USP RITALIN-SR (methylphenidate hydrochloride) USP tablete sa
sporim oslobaanjem (www.ritalindeath.com/Ritalin-PDR.htm).
25 "Learning and Learning Disabilities: Ritalin Side Effects," Audiblox
(www.audiblox2000.com/learning disabilities/ritalin.htm).
26 Peter R. Breggin, Talking Back to Ritalin (Monroe,
ME: Common Courage Press, 1998.).
27 "Ritalin: Keeping Kids Cool and in School" ("Procjenjuje se da je na tom lijeku
trenutno 5 milijuna djece kolske dobi. Smatra se da je jo 2 milijuna djece na drugim
psihijatrijskim lijekovima kao to su Adderall i Dexedrine. Proizvodnja tih lijekova
narasla je 2000%, prema Agenciji za kontrolu droga") (http://social.jrank.org/
pages/1011/Special-Needs-Gifts-Issues-Ritalin-Keeping-Kids-Cool-in-School.html).
28 Biljeka 20 (Dean/Nuli), gore. Za njihove statistike o broju i godinjoj cijeni smrti
od negativnih reakcija na lijekove pogledati takoer J. Lazarou, B. Pomeranz i P. Corey,
"Incidence of adverse drug reactions in hospitalized patients," Journal of the American
Medical Association 279 (1998.):1200-1205; D. C. Suh, B. S. Woodall, S. K. Shin i E.
R. Hermes-De Santis, "Clinical and economic impact of adverse drug reactions in
hospitalized patients," Annals of Pharmacotherapy 34 (12) (prosinac 2000.): 1373-9
29 Richard Mackarness, Eat Fat and Grow Slim (London: Harvill Press, 1958.;
London: Fontana/Collins, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, 1975.).
30 Tuula E. Tuormaa, "The Adverse Effects of Food Additives on Health,"
Journal of Orthomolecular Medicine 9 (4) (1994.): 225-243.
31 The Nutrasweet Co. (www.nutrasweet.com).
32 "Aspartame, Decision of the Public Board of Inquiry" (30. rujna, 1980.),
Ministarstvo zdravstva i socijalnih slubi, Uprava za hranu i lijekove [broj
spisa 75F-0355] (www.sweetpoison.com/articles/pdfs/fdapetition.pdf).
33 Ibid. Biljeka 20 (Dean), gore.
34 Betty Martini, dr. med, "Aspartame: No Hoax, Crime of the Century
(Front Groups in Violation of Title 18, Section 1001 When They Lie About
the Aspartame Issue and Stumble Others)" (Duluth, GA), Mission Possible
International (18. srpnja 2004.) (www.wnho.net/aspartame_no_hoax.htm).
35 Luis Elsas svjedoi pred Kongresom. ivotinje su dobile tumore
na mozgu: pogledati takoer Biljeka 34 (Martini), gore.
36 Ibid.
37 H. J. Roberts, dr. med., Defense against Alzheimers Disease (West Palm Beach, FL:
Sunshine Sentinel Press, sijeanj 1995.); pogledati takoer Biljeka 20 (Dean), gore.
38 John E. i T. M. Erb, The Slow Poisoning of America
(dostupno on-line na https://www.spofamerica.com).
39 Ibid.
40 Biljeka 34 (Martini), gore.
41 Biljeka 38 (Erb), gore.
42 J. E. Chavarro, J. W. Rick-Edwards, B. A. Rosner i W. C. Willett,
"Dietary fatty acid intake and the risk of ovulatory infertility," American
Journal of Clinical Nutrition 85 (1) (sijeanj 2007.): 231-237.
43 Alex Richardson, dr. med., "Brain food: Why the Government wants your
child to take Omega-3, the fish oil supplement," Pood and Behaviour Research
(11. lipnja 2006.) (www.fabresearch.org/view_item.aspx?item_id=956).
44 "Diet, Nutrition and the Prevention of Chronic Diseases," Svjetska
zdravstvena organizacija, izvjetaj sa zajednikog strunog savjetovanja
SZO-a i FAO-a, Serija tehnikih izvjetaja SZO-a 916 (2003.).
45 Jeremy Laurence, urednik za zdravlje, "Should trans fats be
banned?," The Independent (17. studenog, 2006.).
46 D. Mozaffarian, et al., "Trans Fatty Acids and Cardiovascular Disease," New England
Journal of Medicine 15 (354) (13. travnja 2006.): 1601-1613; takoer pogledati "Trans
Fatty Acids and Coronary Heart Disease" (U dopunjenoj analizi veze izmeu
trans-masti i bolesti srca istraivai HSPH-a utvrdili su da bi uklanjanje trans-masti iz
industrijske hrane moglo sprijeiti desetke tisua sranih udara i smrti od srca svake
godine u SAD-u. Zakljuci su objavljeni u asopisu New England Journal of Medicine od
13. travnja 2006.... Trans masti su takoer povezane s poveanim rizikom od koronarne
bolesti srca u epidemiolokim studijama.
4
... Na temelju dostupnih metabolikih studija,
u izvjetaju iz 1994. procijenili smo da se otprilike 30.000 prijevremenih smrti od
61
koronarne bolesti srca godinje moe pripisati konzumiranju trans-masnih kiselina.
4

Biljeka 4: W. C. Willett, A. Ascherio, "Trans fatty acids: Are the effects only marginal?,"
Am J Public Health 1994.; 84: 722-724.) (www.hsph.harvard.edu/reviews/transfats.html)
47 Intervju s Richardom A. Passwaterom, "Health Risks from
Processed Foods and the Dangers of Trans Fats."
48 "Food Labeling: Trans Fatty Acids in Nutrition Labeling...
ameriko Ministarstvo zdravlja i socijalnih slubi, FDA 21 CFR
Part 101, Savezni registar (11. srpnja 2003.), str. 41434.
49 What we can say - the quality and benefits of organic food," Informacijski
letak Britanskog udruenja za tlo, 4. verzija (24. studenog 2005.).
50 B. Gesch, londonska konferencija za tisak, Royal College of Psychiatrists
(25. lipnja 2002.); S. Schoenthaler, Anti-Ageing Medical Publications,
Vol. III. (Marina del Rey, CA: Health Quest Publications, 1999.).
51 Emma Young, "Trace arsenic in water raises cancer
risk," New Scientist (14. rujna 2001.).
52 J. A. Brunette i J. P. Carlos, "Recent Trends in Dental Caries in
U.S. Children and the Effect of Water Fluoridation," Journal of Dental
Research 69 (posebno izdanje, veljaa 1990.): 723-727.
53 Ibid.
54 M. A. Awad, J. A. Hargreaves, i G. W. Thompson, "Dental Caries and Fluorosis
in 7-9 and 11-14 Year Old Children Who Received Fluoride Supplements from
Birth," Journal of the Canadian Dental Association 60 (4) (1991.): 318-322.
55 C. H. Shiboski, et al "The association of early childhood
caries and race/ethnicity among California preschool children,"
Journal of Public Health Dentistry 63 (1) (2003.): 38-46.
56 Flise B. Bassin, D. Wypij, R. B. Davis i M. A. Mittleman,
"Age-specific fluoride exposure in drinking water and osteosarcoma
(United States)," Cancer Causes and Control 17 (2006.): 421-428.
57 Dean Burk, dr. med., Congressional Record (21. srpnja 1976.).
58 Perry D. Cohn, "A Brief Report on the Association of Drinking Water Fluoridation
and the Incidence of Osteosarcoma Among Young Males," Sluba za zdravlje okolia,
Odjel za zdravlje New Jerseya (8. studenog 1992.). Odjel za zdravlje drave New Jersey
objavio je 1992. g. rezultate studije koja je otkrila est puta ei rak kostiju meu
mukarcima mlaim od 20 godina koji su ivjeli u zajednicama s fluoridiranom vodom.
59 K. H. Gelberg, E. F. Fitzgerald, S. Hwang i R. Dubrow, "Fluoride exposure
and childhood osteosarcoma a case control study, American Journal of Public
Health 85 (1995.): 1678-1683; pogledati takoer J. K. Maurer, M. C. Cheng,
B. G. Boysen i R. I. Anderson, "Two-year carcinogenicity study of sodium
62
fluoride in rats," Journal, National Cancer Institute 82 (1990.): 1118-1126.
60 Juliet Eilperin, "Professor at Harvard Is Being Investigated, Fluoride-Cancer
Link May Have Been Hidden," The Washington Post (13. srpnja 2005.), str. A03.
61 Pismo profesora Samuela Epsteina predsjedniku Sveuilita
Harvard, Dereku C. Boku (31. kolovoza 2006.).
62 Taber's Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia: F. A. Davis Company, 1993.).
63 "Questions About Smoking, Tobacco, and Health," Ameriko
drutvo za rak (www.cancer.org/docroot/PED/content/ PED-10-
2x-Questions-About-Smoking_Tobacco-and-Health.asp).
64 "Detailed Guide: Bladder Cancer, What Are the Risk Factors for Bladder
Cancer,?" Ameriko drutvo za rak (www.cancer.org/docroot/cri/content/
cri_2_4_2x_what_are_the_risk_factors_for_biadder_cancer_44.asp).
65 "Secondhand Smoke-It Takes Your Breath Away: Secondhand
Smoke is unhealthy..." Odjel za zdravlje drave New York
(www.health.state.ny.us/prevention/tobacco_control/second/second.htm).
66 Howard J. Worman, dr. med., "Alcoholic Liver Disease," Medicinski fakultet
Sveuilita Columbia (http://cpmcnet.coIumbia.edu/dept/gi/alcohol.html).
67 "Is make-up making you sick? The hidden dangers on your
bathroom shelf," The Telegraph (UK) (18. oujka 2005.).
68 M. S. Petrik, M. C. Wong, R. C. Tabata, R. F. Garry i C. A. Shaw,
"Aluminum adjuvant linked to gulf war illness induces motor neuron
death in mice," Neuromolecular Medicine 9 (1) (2007.): 83-100.
69 P. D. Darbre, et al., "Chemical Used in Deodorant Found in Breast
Cancer Tissue," Journal of Applied Toxicology 24 (1) (2004.).
70 M. A. Hollinger, "Pulmonary toxicity of inhaled and
intravenous talc," Toxicology Letters 52 (1990.): 121-127.
71 B. L. Harlow, D. W. Cramer, D. A. Bell i W. R. Welch, "Perineal exposure to
talc and ovarian cancer risk," Obstetrics & Gynecology 80 (1992.): 19-26.
72 F. N. Marzulli, S. Green i H. K. Haibach, "Hair dye toxicity - a review," Journal of
Environmental Pathology, Toxicology and Oncology 1 (4) (oujak-travanj 1978.): 509-30.
73 John Baron i H. Colburn, "The life of Edward Jenner," s ilustracijama
njegovih doktrina i izborom iz njegove korespondencije (London, 1838.).
74 What You Should Know About a Smallpox Outbreak," Ministarstvo
zdravstva i socijalnih slubi, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti
(www.bt.cdc.gov/agent/smallpox/basics/outbreak.asp).
75 Robert S. Mendelsohn, dr. med., "The Medical Time Bomb Of Immunization Against
Disease," East West Journal (studeni 1984.) (www.whale.to/vaccines/mendelsohn.html).
76 Shirley's Wellness Cafe (www.shirleys-wellness-cafe.com/vaccine_sids.htm)
63
77 Osobna komunikacija sa Charlotte Gerson profesora Takahoa Watayoa,
dr. med., poddirektora tokijske bolnice Ohtsuka (rujan 2006.).
78 Nacionalni program za naknadu teta od cijepljenja (1. listopada 1988.).
79 Bill Parish, "MMR Vaccine and Subsequent Cases of Autism Suspected,"
Sightings, Parish s& Company (23. svibnja 2000.), FreeRepublic.
com (www.freerepublic.com/forum/a3931156bidee.htm).
80 "Frequently asked questions about Measles Vaccine and Inflammatory Bowel
Disease (IBD)," Ministarstvo zdravstva i socijalnih slubi, Centri za kontrolu i
prevenciju bolesti (www.cdc.gov/nip/vacsafe/ concerns/autism/ibd.htm).
81 James F. i Phyllis A. Balch, Prescription For Dietary Wellness: Using Foods
to Heal, 2. izd. (New York: Avery (Penguin Group), 26. svibnja 2003.).
82 "Cell Phone Facts: Consumer Information on Wireless Phones," Amerika
dravna uprava za hranu i lij ekove (www.fda.gov/cellphones/qa.html#4).
83 "Cancer clusters at phone masts," The London Sunday Times (22. travnja 2007.).
84 Eileen O'Connor, "EMF Discussion Group at the Health Protection
Agency for Radiation Protection (HPA-RPD) on 2nd March 2006"
(listopad 2006.), Mobile Phone/Mast Radiation (www.mast-victims.org/
index.php?content=journal&action=view&type=journal&id= 111).
"est drugih kratkotrajnih studija o odailjaima mobilnih mrea takoer je
utvrdilo znaajne uinke kao to su glavobolje, vrtoglavica, depresija, umor,
poremeaj spavanja, potekoe s koncentracijom i kardiovaskularni problemi:
"1) H-P Hutter, H Moshammer, P Wallner i M Kundi (http://oem.bmjjournals.com/cgi/
content/abstract/63/5/307) Subjektivni simptomi, problemi sa spavanjem i kognitivnim
sposobnostima kod subjekata koji ive blizu baznih stanica mobilnih mrea: Zakljuak:
Usprkos vrlo niskom izlaganju EMP-u visokih frekvencija, uinci na dobrobit i
sposobnosti ne mogu se iskljuiti, kao to pokazuju nedavno dobiveni eksperimentalni
rezultati; meutim, mehanizmi djelovanja na tim niskim razinama nisu poznati...
"2) Santini et. al. (Pariz) [Pathologic Biologic (Pariz)] 2002.
(http://www.emrnetworlc.org/position/santini_hearing_march6_02.pdf)
"3) Nizozemska ministarstva ekonomskih poslova, stanovanja,
prostornog planiranja, okolia, zddravlja i sporta. (TNO) 2003. (http://
www.unizh.ch/phar/sleep/handy/tnoabstractE.htm)
"4) Sindrom mikrovalne penice - dodatni aspekti panjolske studije - Oberfeld
Gerd. Meunarodna konferencija za tisak u Kosu (Grka), 2004. (http://www.
mindfully.org/Technology/2004/Microwave-SyndroillcOberfeldlmay04.htm)
"5) Austrijski znanstvenik dr. Gerd Oberfeld objavio je priopenje za tisak 1.
svibnja 2005. s ovim izvjetajem: 'Studija provedena u Austriji prouila je zraenje
iz odailjaa mobilne mree na udaljenosti od 80 metara; EEG testovi 12
elektrosenzitivnih osoba dokazali su znaajne promjene u elektrinim strujama
64
mozga. Dobrovoljci za test prijavili su simptome poput zujanja u glavi, lupanja
srca, slabosti, vrtoglavice, tjeskobe, zadihanosti, respiratornih problema,
razdraljivosti, agitacije, glavobolja, tinitusa, osjeaja vruine i depresije.
"6) Bamberg, Njemaka, 26. travnja 2005. dr. C Waldmann-Selsam, dr.
U. Saeger, Bamberg, Oberfranken analizirali su zdravstvene tegobe 356
ljudi koji su imali dugotrajno izlaganje zraenju u svojim domovima
od pulsirajuih magnetskih polja visoke frekvencije (izmeu ostalog,
od baznih stanica mobilnih telefona, beinih DECT telefona)."
Pogledati takoer Warren Brodey, dr. med., "Radiation and Health," Oslo, Norveka
(13. rujna 2006.), str. 14 (www.computer-clear.com/radiation_and_health.pdf).
85 Linda Moulton Howe, "British Cell Phone Safety Alert and An
Interview with Robert O. Becker, MD," Vijee za utjecaje beinih
tehnologija (www.energyfields.org/science/becker.html).
86 "Minutes of the Seventh International Advisory Committee Meeting,"
The International EMF Project (eneva), Svjetska zdravstvena organizacija (6.-7. lipnja
2002.) (www.who.int/peh-emf/pubIications/IAC_minutes_2002MR_update.pdf).
87 Mary Lambert, Clearing the Clutter for Good Feng Shui (New York: Michael
Friedman Publishing Group, 1. sijenja. 2001.). Lambert smatra da su sljedee
biljke posebno dobre za apsorbiranje elektromagnetskih zraenja iz raunala i
druge elektronike: spatililum, peperomije, Cirrus peruvianus (kaktus) i patuljasta
banana. Studije koje je provela Nacionalna agencija za svemir i aeronautiku
pokazale su da su one posebno djelotvorne u apsorbiranju formaldehida,
ksilena, benzena i ugljinog monoksida iz zraka u domovima i uredima.
88 Hans Selye, dr. med., The Stress of Life (New York: McGraw-Hill, 1956.).
89 Hans Selye, dr. med., "The stress concept and some of its implications," u
Vernon Hamilton i David M. Warburton, Human Stress and Cognition: An
Information Processing Approach (New York: John Wiley and Sons Ltd., 1979.).
90 Vijay Sood i R. N. Chakravarti, "Systemic stress in the production
of cardiac thrombosis in hypercholesterolaemic rats," Research in
Experimental Medicine 167 (1) (veljaa 1976.): 31-45.
91 "Digestive Disorders: Stomach and Duodenal Ulcers (Peptic Ulcers),"
Medicinski centar Sveuilita Maryland (www.umm.edu/digest/ulcers.htm).
92 E. C. Lattime i H. R. Strausser, "Arteriosclerosis: is stress-induced immune
suppression a risk factor?" Science 198 (4314) (21. listopada 1977.): 302-303.
93 M. Lekander, "The immune system is affected by psychological
factors. High stress levels can change susceptibility to infection and
allergy," Lakartidningen 96 (44) (3. studenog 1999.): 4807-11.
94 Hans Selye, dr. med., Stress Without Distress (Philadelphia, PA: Lippincott, 1974.).
65
1. POGLAVLJE
Bolesti moderne civilizacije
Z
apanjujua je injenica 21. stoljea da, umjesto da uivaju u dobrom zdravlju i
kondiciji, tako mnogo ljudi u razvijenom svijetu podnosi mnoge tegobe i bolesti
koje su prije par generacija bile mnogo manje rairene. to je jo gore, ta stanja vie
nisu ograniena na sredovjene i starije osobe nego napadaju sve mlae generacije.
Zato to su se pojavile relativno nedavno, esto ih zovemo bolesti moderne civili-
zacije.
To zvui kao neka vrsta opravdanja, kao da su one cijena koju moramo platiti za
dosad nevien stupanj tehnolokog razvoja, komfora i potroakog izbora; drugim
rijeima, one su izravna posljedica dananjeg denaturiranog, preciviliziranog naina
ivota. Bilo tako ili ne, ortodoksna medicina te bolesti smatra neizljeivima. Sve to
moe ponuditi je tretiranje simptoma, to djeluje samo do odreene toke i ogranie-
no dugo, uz ozbiljne nuspojave.
to je to u modernoj civilizaciji to se moe okriviti za propadanje javnog zdravlja?
Prihvaeni krivci su rairena zagaenost zraka, vode i tla; posljedice klimatskih pro-
mjena; enormno poveane razine buke, nasilja i ope nesigurnosti; drutvene nape-
tosti; stres; te slom zakona i reda u mnogim podrujima ivota. Sve je to istina i stoji.
Ali neobino je to to jedan ogroman faktor koji utjee na svakog ivog ovjeka nije
ukljuen na popis tetnih utjecaja: konkretno, ogromne prehrambene promjene koje
su se dogodile u razvijenom svijetu tijekom posljednjih stotinjak godina. (Pogledati
3. poglavlje, Upoznajmo neprijatelja)
To je zapanjujue uzmemo li u obzir da kvaliteta hrane i pia koje svakodnevno kon-
zumiramo u naim ivotima mora imati snaan utjecaj na stanje naeg zdravlja. No,
nije toliko iznenaujue ako se sjetimo da je znanost o prehrani upadljivo nezastu-
pljena u lijenikom obrazovanju. Posljedino neznanje uskrauje im monu, a ipak
blagu metodu lijeenja koja je u stanju pretvoriti slubeno neizljeiva stanja u izlje-
iva. Moemo se samo nadati da e, jednom u budunosti, ta metoda ui u glavnu
struju medicine.
66
6 . P O G L A V L J E : B O L E S T I M O D E R N E C I V I L I Z A C I J E
U meuvremenu, sa svojim programom prehrane, Gersonova terapija uspjeno li-
jei veinu bolesti moderne civilizacije ve nekoliko desetljea. U ovom poglavlju
navest emo neke od njih i objasniti kako je i zato je minimalna osnova terapije, tj.
ponovna izgradnja imunolokog sustava i obnavljanje svih tjelesnih obrana, u stanju
obrnuti razvoj i izlijeiti te bolesti.
POBIJEDIMO UBOJICE
Rak
Od svih bolesti koje emo razmotriti, rak je nesumnjivo ona koja ulijeva najvei strah
u veinu srca i umova. Njegova je uestalost u porastu, uinci su mu razorni - kao i
nuspojave raspoloivih ortodoksnih tretmana - a stopa smrtnosti visoka. Iznad sve-
ga, ostaje naizgled neizljeiv. Gledajui to sve zajedno, nije teko razumjeti da je reak-
cija veine ljudi na samo spominjanje raka krajnji strah.
Razmotrimo malo poblie tu pokoru, koju medicinski rjenik opisuje kao nekon-
troliran rast stanica nastalih iz normalnih tkiva,
1
dodajui da bolest obuhvaa pre-
ko 200 razliitih vrsta. To povlai neka pitanja: Zato je rast nekontroliran? Koje su
normalne kontrole i zato otkazuju? Zato je rak ubojica? I u takozvanim benignim
tumorima moe postojati nekontroliran rast. Oni su neinvazivni (tj. ne ire se),
mogu se ukloniti prilino lako i obino se vie ne javljaju. Kako se pretvore u maligne
ubojice?
Iako benigni tumori nisu rak, oni su izrasline kojima nije mjesto u tijelu i predstav-
ljaju rani slom tjelesnih obrana. Ne moraju se nuno javiti ponovno, ali skloni su
vremenom, sa slabljenjem tjelesnih obrana, postati maligni. Tumore identificiramo
kao maligne kada napadaju okolna tkiva i oslobaaju tumorske stanice u krvotok. Te
stanice krue krvotokom i u stanju su stvoriti nove kolonije, poznate kao metastaze,
koje rastu u drugim tkivima. Vremenom napadnu i unite vitalne organe, dovodei
do smrti.
Tijelo ima obrambeni sustav koji odrava homeostazu, stanje dinamike ravnotee
unutarnje sredine. (Pogledati 4. poglavlje, Obrane tijela). Poremeaj te ravnotee
pokree proces propadanja stanica, a sam poremeaj moe biti uzrokovan raznim
kemikalijama, posebno kancerogenim, zatim virusima, zraenjem, ultraljubiastim
zrakama i duhanom. Zanimljivo, takoer moe biti uzrokovan citotoksinim kemi-
kalijama koje se koriste kod tretiranja raka
2
i, naravno, pogrenom prehranom.
Rak se ne moe dogoditi u tijelu koje normalno funkcionira zato to njegove obra-
ne prepoznaju i unitavaju svaku malignu stanicu koja eventualno nastane ili im ne
doputa da se uope razviju. Imunoloki sustav igra vodeu ulogu u grupi obrana.
Prepoznaje malignu stanicu kao stranog napadaa i unitava je, kao to bi uinio
67
s bilo kojom klicom ili virusom koji prodru u tijelo. Meutim, imunoloki sustav,
zajedno s drugim obranama (npr., enzimskim i hormonskim sustavom i pravilnom
ravnotenom minerala), sastoji se od organa i lijezda kojima trebaju odgovarajue
hranjive tvari i mogu funkcionirati samo ako nisu blokirani otrovima. Kada ti uvjeti
nisu ostvareni, obrane nisu u stanju ispunjavati svoju zadau i nema niega to bi
sprijeilo preivljavanje i razmnoavanje malignih stanica.
Razlog zato se za rak kae da ima preko 200 razliitih tipova u tome je to stanice
svakog tipa pod mikroskopom izgledaju drugaije, ovisno o vrsti tkiva iz kojeg potje-
u. Ipak, u svim sluajevima, rak u osnovi predstavlja nekontrolirano razmnoavanje
stanica. Ta definicija ukljuuje ak i leukemije i mijelome, koji ne spadaju u skupinu
krutih tumora, budui da pogaaju kotanu sr gdje se njihove maligne stanice jed-
nako tako razmnoavaju. ?
Umjesto da izazivaju krute tumore, neke vrste raka razgrauju tkiva koja napadaju i
uzrokuju teke otvorene rane. Njihovi rubovi obino se sastoje od oteklina ispunjenih
malignim tkivom koje napada i razgrauje svako ivo tkivo koje dodirne. Ta se vrsta
raka takoer razmnoava.
Rak se dalje dijeli na dvije vee i nekoliko manjih kategorija, ovisno o tkivu iz kojeg
potjee. Oblici raka potekli iz epitelnih tkiva, koja okruuju sve organe, krvne ile
i sluznice tijela zovu se karcinomi. Oni predstavljaju najvei broj malignosti. Oni
koji potjeu iz vezivnog tkiva, kostiju, krvnih ila i limfnog sustava zovu se sarkomi.
Njihovo tretiranje Gersonovom terapijom jednako je djelotvorno za obje kategorije i
zahtijeva malu prilagodbu.
Najagresivniji oblici raka (npr. melanomi, agresivni limfomi i rak malih stanica plua)
najbre reagiraju na Gersonov tretman. To bi moglo biti zato to su najvie izmijenjeni
u odnosu na normalne stanice, pa je zato imunoloki sustav koji se poinje oporavljati u
stanju lako prepoznati te stanice. Slino tome, izvrsni rezultati postiu se kod raka jajni-
ka, ak i nakon nekih tretmana kemoterapijom. To ne znai da ta metoda ne djeluje kod
drugih malignosti. Meutim, kao to je istaknuo dr. Gerson, neke vrste raka lijezda,
ukljuujui rak dojke i prostate, smjeteni su u lijezdama iji su ulaz i izlaz zatvoreni
tumorskim stanicama. To svjee oksigeniranoj krvi, obogaenoj enzimima i imunolo-
kim tvarima, oteava pristup malignim stanicama i njihovo ubijanje. Vremenom se taj
problem rijei, pa budu uniteni i ti tumori. Meutim, time se moe objasniti zato je
tumorima prostate i dojke potrebno neto vie vremena da se povuku.
Pacijenti moraju razumjeti da, ak i kada njihovi tumori nestanu, oni jo nisu pot-
puno izlijeeni. Ono u emu se dr. Gerson najoitije razilazio u miljenju s ortodok-
snom onkologijom bila je njegova spoznaja da, kod raka, tumor nije bolest, nego
samo simptom temeljnog sloma tjelesnih sustava; drugim rijeima, rak nije stvar (tj.
tumor) nego proces koji obuhvaa cijeli organizam.
68
Stoga je od najvee vanosti to to nestanak tumora znai samo da su reakcije ob-
novljene do toke uklanjanja prijetnje ivotu pacijenta, ali to nije isto to i izljee-
nje. Pravo, potpuno izljeenje moe se dogoditi samo kad su svi pacijentovi organi
obnovljeni, doslovno ponovno izgraeni, od najbolje ekoloki uzgojene hrane te uz
nastavak detoksikacije. Ozdravljenje je gotovo tek kad se oteena i zatrovana jetra
oisti i obnovi do to je mogue normalnijeg stanja. Tekoa je u tome to ne postoji
nijedan test koji bi pokazao koliko je jetra obnovljena i kako funkcionira. Testovi
jetrenih enzima korisni su, ali nepotpuni. Pacijent moe imati normalne rezultate
testova ak i ako su malignosti jo uvijek prisutne. Kemijski sastav krvi, krvna slika i
analiza urina pokazuju samo da osnovni organi ponovno funkcioniraju u dovoljnoj
mjeri da se tijelo moe lijeiti.
Pacijent koji se oporavlja moe postati uznemiren ili razoaran kad mu se sve ovo
objasni, no potreba da se postigne potpuno izljeenje mora biti iznad svih drugih
faktora. Ako u potpunosti ne razumije razlog za ovo, javlja se odreeni rizik. Kada
rezultati svih testova postanu normalni, tumori vie nisu vidljivi. Lokalni lijenik,
neupoznat s Gersonovim principima, tada kae pacijentu daj e, u praktinom pogle-
du, izlijeen. Oni prekinu s terapijom, dobiju recidiv i umru. Naalost, to se dogo-
dilo vie nego jednom, uzrokujui gubitak mnogo napora, nade i dragocjenih ivota.
Povijesti bolesti
Zbog duge, uspjene povijesti lijeenja raka Gersonovom terapijom, mogli bismo
ukljuiti dovoljno povijesti bolesti da ispunimo cijelu ovu knjigu. Zaista, dostupna je i
posebna knjiica u kojoj su zabiljeena izljeenja raznih vrsta raka (pogledati Dodat-
ni bibliografski materijal). Ovdje emo opisati dva sluaja kako bismo ilustrirali kako
tijelo mora trpjeti sve vee tete prije nego to se pojavi zloudna bolest. U oba sluaja
pacijenti su bili premladi (32 i 42 godina) da bi bolovali od raka povezanog sa starou.
D. L. preboljela je upalu plua s tri godine. Godinu dana kasnije izvaeno joj je sli-
jepo crijevo. Tijekom tinejderskih godina imala je manjih zdravstvenih problema
i, u svojim ranim dvadesetima, dobila je niz upala mjehura koje su bile lijeene an-
tibioticima. Oni su svladali infekciju, ali se naselila kandida. Lijekovi su uklonili taj
problem, no vratila se upala mjehura, koja je opet bila lijeena antibioticima. Time je
stvoren ciklus koji je potrajao nekoliko godina. D. L. je pala u depresiju i bila je tre-
tirana antidepresivima. Nakon kontinuiranog tretiranja lijekovima oboljela je od ne-
obino agresivnog limfoma koji, kako joj je reeno, nije reagirao na konvencionalne
tretmane. Umjesto toga, ponudili su joj transplantaciju kotane sri. Ona je to odbila
i umjesto toga je zapoela s intenzivnom Gersonovom terapijom, koje se ustrajno
drala oko tri godine. Na kraju tog razdoblja bila je rijeena svih svojih problema -
limfoma, upale mjehura, kandide i depresije - i otad je cijelo vrijeme dobro.
69
D. W. je bolovala od depresije i napada panike kao mlada djevojka i bila je pod anti-
depresivima tijekom svojih dvadesetih i tridesetih. Usprkos stalnom tretiranju lijeko-
vima njeni napadi panike pogoravali su se do toke kada vie nije mogla biti sama u
sobi, izai na ulicu ili druiti se s ljudima. U svojim kasnim tridesetima oboljela je od
dijabetesa. U dobi od 42 godine (1995.), trpei jake bolove, prijavila se u bolnicu San
Antonio Community Hospital u Uplandu, Kalifornija. Dijagnoza je bila karcinom
lijevog jajnika, s metastazama na maternici i desnom jajniku.
D. W. su podvrgnuli histerektomiji, s rekonstrukcijom stijenke rektuma. Istovremeno
su pronaeni brojni vorii na debelom crijevu i trbunoj stijenci, ali mnogi vorii,
kao i presadnice na vaginalnoj stijenci, ostavljeni su na mjestu. Pored toga, MRI pre-
gled (magnetna rezonancija) otkrio je cistu na lijevom bubregu pacijentice. Lijenici
su uvjeravali D. W. da smjesta pone s kemoterapijom i ona je dogovorila sastanak.
Meutim, dan prije toga, nakon opsenog istraivanja, pronala je informacije o Ger-
sonovoj terapiji, otkazala kemoterapiju i umjesto toga otila u Gersonovu kliniku u
Meksiko. D. W. je ostala na Gersonovom protokolu dvije godine i izlijeila se od svih
svojih problema. Nisu joj bili potrebni hormoni za kontrolu njene kirurki izazvane
menopauze ili lijekovi za kontrolu njenog dijabetesa. Njeni napadi panike prestali su,
a cista na bubregu je nestala. Kasnije je D. W. uspjela nai posao, voziti i normalno
funkcionirati. Ona kae da su, u vrijeme kad je saznala svoju dijagnozu, tri njene pri-
jateljice takoer saznale da boluju od raka jajnika. D. W. je dosad u izvrsnom zdravlju
preivjela 12 godina; naalost, nijedna od njenih prijateljica koje su primale ortodok-
san tretman lijekovima nije preivjela vie od est mjeseci.
Bolesti srca i cirkulacije
Kao to je sluaj s drugim degenerativnim bolestima, uestalost bolesti srca i cirku-
lacije strahovito se poveala u posljednjih 50 do 75 godina.
3
Dr. Paul Dudley White,
najslavniji ameriki specijalist za srce 1920-ih i kasnije, izjavio je da je prvi put bio
svjedok sranog udara 1921.
4
Razlog zato se prije toga nije sreo s nekim sluajem
jest to to su konzervirana, flairana i jako zasoljena hrana bile na tritu tek relativno
kratko vrijeme; slino tome, kloriranje vodovodne vode takoer je poelo razmjerno
nedavno. Zbog toga ta dva faktora jo uvijek nisu bila u stanju uzrokovati metaboli-
ke bolesti. Otada su, meutim, i vie nego nadoknadile izgubljeno vrijeme. Kao to
se esto tvrdi, prvi simptom bolesti srca kod 40% pacijenata je fatalni srani udar.
5
ezdeset godina nakon prvog susreta dr. Whitea sa sranim udarom, 1981., na sa-
stanku kojim je proslavljena stogodinjica roenja dr. Gersona, jedan od govornika
bio je slavni specijalist za srce dr. Demetrio Sodi Pallares iz Mexico Citya. Opisujui
tretman koji je razvio za svoje pacijente s bolesnim srcem, izjavio je da bolest srca nije
lokalna bolest (tj. na srcu), nego metabolika bolest uzrokovana gubitkom kalija iz
70
tijela i pr odi r anj amnat r i j anj egove stanice.
6
To je zapaanje gotovo istovjetno fun-
damentalnoj teoriji i praksi dr. Gersona. Velika razlika bila je u tome to je dr. Sodi
koristio svoj tretman iskljuivo kod pacijenata s bolestima srca i cirkulacije, dok je dr.
Gerson otkrio da je ta terapija djelotvorna kod veine kroninih bolesti.
Dr. Sodi objavio je preko dvanaest knjiga i stotine znanstvenih radova u kojima je opisao
svoje uspjene metode lijeenja. Jedna od tehnika koje je razvio, zajedno s francuskim
lijenikom dr. Henrijem Laboritom, bilo je intravenozno davanje glukoze, kalija i inzuli-
na (GKI). Jednostavan proces koji su dvojica lijenika izumili bio je koritenje glukoze i
1
v v
inzulina za pruanje energije potrebne za prijenos kalija kroz stamenu membranu u tkiva.
U meuvremenu, lijenici koji koriste Gersonovu terapiju otkrili su da je GKI rje-
enje takoer vrlo korisno za vraanje kalija u iscrpljena tkiva. Meutim, budui da
je Gersonov tretman ve bogat glukozom (koju pruaju velike koliine sokova) i ka-
lijem (koji takoer pruaju sokovi i dodane kalijeve soli), trebalo je koristiti samo
malu koliinu inzulina. Kao rezultat toga, jedan od dodataka Gersonovom tretmanu
siuna je doza (3-5 jedinica) inzulina, koja se daje supkutano (tj. pod kou).
to se dogodilo s revolucionarnim tretmanom dr. Sodija za srane bolesti? Jedan od-
govor moemo nai u lanku koji je objavio Bucks Country Courier-7
'Odavno naputen tretman za srani udar koji je toliko jednostavan i jeftin da ga
ak i bolnice treeg svijeta mogu koristiti, daje nove nade i mogao bi godinje spaa-
vati ivote do 75.000 pacijenata u SAD-u' kau istraivai. ...Studija provedena u 29
bolnica u Latinskoj Americi utvrdila je da su pacijenti kojima je intravenozno dana
mjeavina eera, inzulina i kalija unutar 24 sata nakon to su doivjeli srani udar
imali upola manju stopu smrtnosti od onih koji nisu primili taj tretman. 'Smanje-
nje stope smrtnosti je dramatino - najvee smanjenje od svih intervencija koje su
isprobane', rekao je dr. Carl S. Apstein, profesor medicine na Bostonskom sveuili-
tu. 'Noviji tretmani za srani udar, poput lijekova za rastvaranje ugruaka, obino
kotaju stotine dolara po pacijentu u usporedbi s manje od 50 dolara za GKI.'
Iako je tretman navodno naputen zbog sumnji u njegovu djelotvornost,
8
autor
lanka kae kako vjeruje da su sumnje bile uzrokovane injenicom da je tretman bio
jeftin i djelotvoran, zbog ega strahovito skupe operacije ugradnje premosnica, angi-
oplastika, transplantacije srca itd. vie ne bi bile potrebne. Zanimljivo je da specijali-
sti za srce sada koriste izgovor da bi taj tretman mogli koristiti ljudi manjih prihoda i
oni koji ive u treem svijetu.
9
Ul oga kol est erol a u sr ani m bol est i ma
U svijesti javnosti kolesterol je maglovito povezan sa sranim i modanim udarima,
ali ne znaju svi kako ta veza funkcionira. Kolesterol, mekana, vosku slina tvar koja
71
se nalazi meu lipidima (mastima) u krvotoku, prirodno se stvara u jetri. Potreban
je za razne vane tjelesne funkcije, kao to su stvaranje hormona, ukljuujui spolne
hormone i kortikosteroide. Kolesterol se dijeli na lipoproteine visoke i niske gustoe
(LDL odnosno HDL). Smatra se da je HDL nuan i koristan te je u stanju osloboditi
krv tetnog LDL-a. Ovaj drugi moe biti genetskog porijekla, ali vjerojatnije je da je
uzrokovan prosjenom amerikom prehranom koja je daleko prebogata zasienim
mastima - oiglednim izvorom suvinog kolesterola.
Prema dr. W. Virgilu Brownu,
10
profesoru na Medicinskom fakultetu Mount Sinai
u New Yorku, u hranu najbogatiju kolesterolom spadaju hamburgeri, cheeseburgeri,
mesne truce, punomasno mlijeko i sir, odresci, hrenovke i jaja. Budui da te na-
mirnice ine velik udio u uobiajenoj amerikoj prehrani, jasno je da unose daleko
previe LDL kolesterola u krv. Rezultat je da se lipidi krvi (tj. masti) taloe na stijen-
kama arterija i stvaraju plak, koji uzrokuje aterosklerozu. Plak smanjuje protok krvi
u arterijama, grub je i omoguava lako nakupljanje trombocita, uzrokujui ugruke
koji onda potpuno blokiraju arteriju. Ako se to dogodi u koronarnim arterijama koje
okruuju i opskrbljuju srce, uzrokovat e srani udar; ako se dogodi u mozgu, rezul-
tat e biti modani udar.
Gersonov tretman izvanredno je djelotvoran ne samo za sniavanje tetnog kole-
sterola, nego i za otapanje plaka i ienje arterija radi normaliziranja protoka krvi.
Vieni su sluajevi smanjenja kolesterola za 100 jedinica u samo jednom tjednu.
Tom uspjehu uvelike doprinosi prehrana bez mesa, masti, mlijenih proizvoda, jaja
itd. Upotreba lanenog ulja jo je jedan vaan faktor. Kako je otkrila dr. med. Jo-
hanna Budwig
11
, hladno preano ulje ekoloki uzgojenih sjemenki lana bogato je
vanim omega-3, a siromano omega-6 masnim kiselinama. Taj omjer uzrokuje
otapanje vika kolesterola i njegovo odnoenje krvotokom u jetru. (Nasuprot tome,
prehrana bogata kolesterolom sadri mnogo omega-6 i ozbiljno joj nedostaju ome-
ga-3 masne kiseline.)
Kao trenutni rezultat zapoinjanja Gersonove terapije pacijentima se kolesterol poi-
nje normalizirati i u stanju su prestati uzimati statinske lijekove koje su im propisali
njihovi lijenici. Ti lijekovi predstavljaju jedno od najveih trita od svih lijekova
koji se daju na recept. Oni su otrovni i opasni,
12
ali lijenici osjeaju kako ih moraju
propisivati kako bi sprijeili srane i modane udare. Pacijenti na Gersonovom pro-
gramu u stanju su to postii bez statina, ime izbjegavaju jo jedan izvor toksinosti.
Sav preostali viak kolesterola lako se ukloni niacinom (vitamin B
3
)", koji je sastavni
dio Gersonovog protokola. Naravno, na terapiji je puenje - jo jedan izvor povie-
nog kolesterola - strogo zabranjeno.
Gersonov tretman pomae u ienju arterija od plaka, za to medicina tvrdi da se ne
moe postii, a time se izbjegavaju modani udari ili ozbiljniji drugi srani udari. To
72
je prirodna metoda prevencije, ak i kod ljudi koji moda imaju genetske predispo-
zicije za srane bolesti. Takoer, pacijentima koji su ve pretrpjeli srani ili modani
udar pomae da se oporave, pa ak i povrate neke od izgubljenih funkcija.
Povijest bolesti
Sljedea povijest bolesti samo je jedna od velikog broja zabiljeenih. U prosincu
1993., 87-godinji otac oporavljene Gersonove pacijentice Margaret W. pretrpio je
srani udar. Nakon to ga je vozilo hitne pomoi prebacilo u hitnu slubu, doivio je
modani udar. Nakon toga je proveo tri tjedna na odjelu za intenzivnu njegu, ugraen
mu je elektrostimulator srca i dobio je veliku koliinu lijekova, a njegovoj su supruzi
naposljetku rekli da ga odveze u staraki dom. Meutim, Margaret je uvjerila svoju
majku da ga ipak odvede kui te je odmah pourila pridruiti se svojim roditeljima.
okirala se vidjevi svog oca, koji je sjedio u pokretnim kolicima, glave nagnute
na jednu stranu, sa slinom koja mu je curila iz usta. Radila je s njim dan i no,
oprezno ga uvodei u Gersonovu terapiju. U poetku mu je davala par sokova
dok je jo uvijek uzimao sve propisane lijekove, a onda je postupno poveavala
intenzitet protokola. Nakon tri mjeseca, starom gospodinu vie nisu trebala po-
kretna kolica. U kolovozu 1994., osam mjeseci nakon sranog i modanog udara,
uao je u Odjel za motorna vozila i podni o zahtjev za izdavanje vozake dozvole.
[ dobio ju je. Ostao je dobrog zdravlja, proslavio svoj 90. roendan u kolovozu
1996., i umro nekoliko godina kasnije.
Hipertenzija (povien krvni tlak)
Krvni tlak (tj. pritisak krvi na stijenke arterija) igra vanu ulogu u zdravlju ili bo-
lesti.Prosjean normalan krvni tlak je 120/80. Kad poraste preko 140/90 smatra se
nenormalnim i opasnim, povezanim sa sranim bolestima i faktorom koji doprino-
si bolesti koronarnih arterija i cerebrovaskularnoj bolesti. Standardna je medicin-
ska reakcija sniavanje tlaka lijekovima, za koje se pacijentima kae da ih moraju
uzimati do kraja ivota kako bi spasili svoje bubrege.
Poveanje tlaka moe imati mnogo uzroka. Glavni je uzrok suavanje krvnih ila,
uglavnom zbog naslaga kolesterola koje tvore plak. Drugi uzroci ukljuuju bolest
bubrega, bolest koronarnih arterija i hipertireozu (tj. preveliku aktivnost titne
lijezde). Stres, ivana napetost ili uzbuenje mogu uzrokovati privremen porast
krvnog tlaka.
Standardni tretmani alopatske medicine uglavnom ukljuuju lijekove iz grupe stati-
na. Oni smanjuju krvni tlak, ponekad ak za 25-35 mm Hg (milimetara na ivinoj
skali koja se koristi za mjerenje). Meutim, vrlo su toksini.
13
Osim toga, lijenici ri-
jetko informiraju svoje muke pacijente o tome da statini uzrokuju impotenciju.
14
To
73
ne iznenauje ako znamo da ti lijekovi smanjuju pritisak krvi na arterije, ukljuu-
jui pritisak potreban za izazivanje erekcije. Uinci ovih lijekova unitili su mnoge
brakove.
Budui da se openito vjeruje da hipertenzija reagira samo na tretmane palijativnim
lijekovima i ostaje neizljeiva, moda e neke iznenaditi to se moe lako prevladati
prehranom na vegetarijanskoj bazi i bez soli, koja je dio Gersonovog programa. Na
poetku tretmana pacijent nastavlja uzimati propisane alopatske lijekove, ali treba
smanjiti dozu za 50% nakon tri dana terapije, koja tada ve poinje djelovati. estog
dana treba potpuno prestati uzimati lijekove budui da je pacijentov krvni tlak po-
stao normalan, a njegovo dodatno sniavanje do nenormalno niske razine mogao bi
kod pacijenta uzrokovati nesvjesticu.
Povien krvni tlak, zajedno sa sranim bolestima, ubojica je broj 1 meu bolestima u
SAD-u.
15
Lijeen Gersonovom terapijom, na koju reagira lako i brzo, taj bi poremeaj
postao daleko manja prijetnja i svake bi se godine spasili deseci tisua ivota.
Povijest bolesti
Kad je G. C., kojem su u to vrijeme bile 54 godine, stigao u Gersonovu kliniku u
Meksiku, bolovao je od vie tekih zdravstvenih problema, nakon to su mu njegovi
lijenici nekoliko tjedana ranije izrekli drugu smrtnu presudu. Pacijent je bolovao
od ciroze jetre, refluksa eluane kiseline (tj. vrlo neugodnog vraanja kiseline u jed-
njak iz eluca), irova na elucu, apneje u snu (tj. privremenog prestanka disanja),
opstruktivne bolesti plua, dijabetesa, povienog krvnog tlaka, kroninog umora i
depresije. Bio je podvrgnut trostrukoj ugradnji premosnice i probao je Viagru (i ud-
vostruio dozu bez eljenog rezultata).
Sedamnaest mjeseci nakon to je zapoeo s Gersonovom terapijom, svi G. C.-ovi na-
lazi bili su unutar normalnog raspona. Njegov zadnji pregled bio je potpuno metabo-
liko testiranje, ukljuujui testove njegove jetre, bubrega i svih drugih vanih orga-
na. Izvijestio je da se osjea izvrsno, ima dobru energiju - i vie ne mora ni razmiljati
0 Viagri. Pored toga, pacijentova supruga je na terapiji zajedno s njime. Kao rezultat
toga, njene mjesene migrenske glavobolje, zbog kojih je znala zavriti u bolnici s
podraajem na povraanje, pa ak i gubitkom svijesti, nestale su. Prestala je puiti,
izgleda mlae, ima vie energije i osjea se stvarno dobro.
Dijabetes
Dijabetes je bolest-ubojica broj 3 meu Amerikancima, nakon bolesti srca i cirkula-
cije i raka.
16
Moramo razlikovati dva razliita tipa bolesti - tip 1 ili juvenilni dijabetes
1 tip 2 - a oba zahtijevaju razliite pristupe, kao to je dolje objanjeno. Openito go-
vorei, moe se rei da je uobiajeni sumnjivac, tj. moderna amerika prehrana sa
74
svojim prevelikim koliinama eera i masti, najveim dijelom kriva za eksponencijalan
porast sluajeva dijabetesa. Ako zbrojite sav eer koji prosjena odrasla osoba u Americi
dnevno pojede u obliku slatkia, keksa, kolaa, gotove hrane, sladoleda, i najgorih krivaca
- bezalkoholnih pia - ukupan zbroj prilino je zastrauju. Ljudsko tijelo i njegov najpo-
goeniji organ, guteraa, ne mogu se nositi s takvim napadom; nakon nekog vremena
javlja se dijabetes. Meutim, uzroci juvenilnog dijabetesa druga su pria.
Juvenilni dijabetes ili dijabetes tip 1 opisuje se kao ovisan o inzulinu,
17
to je to-
no, budui da oni koji od njega boluju ne stvaraju dovoljno inzulina za zadovoljenje
potreba svoga tijela. Inzulin je hormon koji lue Langerhansovi otoii u guterai.
Neophodan je za pravilan metabolizam eera u krvi i odravanje normalne razine
eera u krvi. Nedovoljno stvaranje inzulina obino je posljedica ozbiljnog oteenja
ili infekcije guterae, to vodi do oteenja ili djelominog unitenja Langerhansovih
otoia. Oni koji preostanu nisu u stanju stvarati dovoljno inzulina.
U mnogim sluajevima problem poinje u ranom djetinjstvu, od ega potjee ime
juvenilni. Djeca su sklona prilino esto obolijevati od prehlade i gripe, a njihovi
zabrinuti roditelji vode ih pedijatru koji rutinski propisuje antibiotike. Oni suzbijaju i
privremeno uklanjaju simptome, ali obino naruavaju imunoloki sustav djece. Kao
rezultat toga, javljaju se nove infekcije sve dok u jednoj fazi prividna gripa ne postane
vrlo teka, potraje nekoliko tjedana i konano se povue. Naknadno se pokae da je
ta gripa bila pankreatitis (tj. upala guterae). Nedugo nakon toga djetetu dijagnosti-
ciraju dijabetes.
U ovom sluaju ne stvara se dovoljno prirodnog inzulina i dijete postaje ovisno o in-
zulinu te mu svakodnevno treba ubrizgavati nedostajui hormon. Naalost, problem
je doivotan, a vremenom se pogorava. Budui da se pacijentu savjetuje da se hrani
preteno bjelanevinama, sa to manje ugljikohidrata, vremenom to pone utjecati
na bubrege i dovodi do potrebe za dijalizom. Javljaju se nove tekoe, ukljuujui
stvaranje plaka i probleme s cirkulacijom, pa ak i gubitak prstiju na nogama i ruka-
ma, stopala ili nogu, zbog nedovoljne cirkulacije i gangrene koja se zbog toga javlja.
Tijekom adolescencije ta djeca nisu u stanju koncentrirati se i uspjeno uiti te ne
rastu jednakom brzinom kao njihovi vrnjaci.
Ti viestruki problemi koji se javljaju u mladoj dobi ublaavaju se Gersonovom te-
rapijom. Oigledno, potrebno je modificirati tretman prema posebnim potrebama
pacijenata: daje im se manje soka od mrkve i jabuke i vie soka od zelenog lisna-
tog povra. Krumpir se izbacuje u korist povra i sirove hrane te se daje malo voa,
uglavnom jabuka i dinja. Inzulin se i nadalje daje prema potrebi. Meutim, veina
pacijenata u stanju je znatno smanjiti dozu.
Jedan 12-godinji djeak bio je u stanju smanjiti svoje potrebe za inzulinom za dvije
treine u odnosu na izvornu dozu. Postao je izvrstan uenik i ak je rastom uspio su-
75
stii svoje vrnjake. Drugim rijeima, njegovo se stanje uvelike popravilo. Meutim,
nije mogao biti izlijeen (tj. potpuno osloboen svoje potrebe za inzulinom), jer je
bilo nemogue obnoviti unitene Langerhansove otoie, koji su trebali stvarati po-
treban prirodan inzulin. Gersonovi lijekovi kod tog su djeaka bili pojaani kromo-
vim pikolinatom kako bi s pojaalo njegovo stvaranje inzulina, ali ono se nije vratilo
na normalnu razinu.
Oprez: Kada pacijent zapone s dijalizom, Gersonova terapija ne moe se koristiti.
Dijabetes tip 2 moe se izlijeiti Gersonovom terapijom. Pacijenti s ovom boleu za-
pravo stvaraju dovoljne koliine inzulina. Problem je u tome to taj inzulin nije u sta-
nju stii do relevantnih receptora unutar stanica jer su blokirani vikom kolesterola.
18
to se tie veine pacijenata s dijabetesom, oni imaju koristi od Gersonovog progra-
ma koji je, sa svojim iskljuivanjem proizvoda ivotinjskog porijekla, bez koleste-
rola. to je jo vanije, obnovljena enzimska aktivnost, zajedno s visokim unosom
omega-3 iz lanenog ulja, u stanju su oistiti kolesterol iz tjelesnih tkiva. Kod veine
pacijenata suvini kolesterol oisti se unutar jednog ili dva tjedna, iako vie ne uzi-
maju svoje lijekove za sniavanje kolesterola. Potrebno je tek kratko vrijeme da do-
stupan prirodni inzulin stigne do svog odredita u stanicama; suvina glukoza (eer)
u krvotoku smanji se na normalnu razinu tako da vie nema potrebe za uzimanjem
dodatnog inzulina.
Ti pacijenti na poetku terapije takoer imaju ogranien unos soka od mrkve i jabu-
ke te slatkog voa, ali se vrlo brzo mogu prebaciti na redovnu Gersonovu terapiju s
uobiajenim sokovima, krumpirima bogatim obrocima i zobenom kaom s voem
za doruak. Njima se takoer daje dodatni kromov pikolinat, ali ga mogu prestati
uzimati ako im razina eera u krvi ostane normalna.
Povijest bolesti
Na najtee bolesni pacijent s dijabetesom bio je 41-godinji mukarac teak preko
136 kg. Njegov eer u krvi bio je iznad 340 (normalno je ispod 120) i nije ga bilo
mogue kontrolirati inzulinom i/ili drugim lijekovima. S 38 godina doivio je srani
udar, i ostao mu je opasno povien krvni tlak - 240/110 (normalno je 120/80), koji se
takoer nije mogao kontrolirati lijekovima. Takoer je bolovao od gihta. Ako bi samo
jedan dan propustio uzeti lijekove za giht, neizbjeno bi pretrpio vrlo bolan napad.
Na Gersonovoj terapiji jeo je uglavnom povre i sirove salate sa zelenim sokovima, a
unos krumpira bio je ogranien na jedan krumpir dnevno. Umjesto zobene kae, uju-
tro je dobivao tanjur mijeanog sirovog povra. Takoer je koristio uobiajene klisti-
re i uzimao kromov pikolinat zajedno s drugim Gersonovim lijekovima. Na poetku
tretmana morao je i dalje uzimati inzulin prema potrebi, a doza je bila provjeravana
redovnim krvnim pretragama.
76
Pacijent je gubio u prosjeku jednu do dvije funte (0,454-0,908 kg) dnevno, a nikada
nije bio gladan. Pored svoja tri redovna obroka, dobivao je po tanjur povra za uine
u svojoj sobi. (Pacijenti koji nemaju dijabetes dobivaju tanjur voa za uine tijekom
noi ili izmeu obroka ako osjete glad.) Njegov tanjur s povrem sadravao je mrkvu
i celer izrezane na tapie, zatim rajice, komadie cvjetae i rotkvice. Prestao je uzi-
mati lijek za giht im je zapoeo s terapijom i nije dobio napad.
Nakon 10 tjedana pacijentov eer u krvi bio je normalan i mogao je prestati primati
injekcije inzulina. Skinuo je gotovo 45,5 kg i, na svoju visinu od 188 cm, imao je
gotovo normalnih 95,5 kg. I konano, njegov krvni tlak takoer je pao na normalnu
razinu bez potrebe za lijekovima.
SUOAVANJ E S KRONI NI M STANJ I MA
Naalost, dosad opisane bolesti nisu jedine koje nam uzrokuju pogrene, po zdravlje
pogubne prehrambene navike moderne civilizacije. U dananje vrijeme ljudi si do-
slovno kopaju grob vlastitim zubima, nesvjesni tete koju si nanose. Kako su nam se
razne ozbiljne bolesti tiho prikaile, postavi dio naeg naina ivota (i smrti), skloni
smo prihvaati ih kao neto samo po sebi razumljivo i vie se ne udimo njihovoj
rastuoj uestalosti ili zato prekidaju ivote tolikog broja ljudi u njihovim najboljim
godinama. .
Sad je trenutak da postavljamo pitanja, sluamo odgovore i mijenjamo nae ivote na-
bolje. Dobra je vijest da se teke tete na zdravlju uzrokovane pogrenom prehranom
mogu ispraviti pravom prehranom. To jednako vrijedi za bolesti-ubojice koje smo
razmotrili kao i za mnoga kronina degenerativna stanja koja se mogu vui mno-
go godina, uzrokujui mnogo bolova, neugodnosti, depresije i loe kvalitete ivota.
Moderna medicina moe ublaiti bol alopatskim lijekovima, ali nije u stanju ukloniti
osnovni problem. Zapravo, mnogi ljudi vjeruju da su njihov artritis ili osteoporoza
neizljeivi, ali su u krivu. Iako je najpoznatije postignue Gersonove terapije njeno
uspjeno lijeenje raka, takoer je izvanredno uspjena u rjeavanju takozvanih ne-
izljeivih kroninih stanja.
Kr oni ne i munodef i ci j enci j ske bol esti
Sindrom kroninog umora
Sindrom kroninog umora takoer je poznat kao mijalgini encefalomijelitis. Zajed-
no s mnogim drugim bolestima uzrokovanim neodgovarajuim imunitetom, iri se
dramatinom brzinom. Ponekad ga zovu japijevski sindrom, i nekada je bio po-
znat kao Epstein-Barrova bolest. To je bio toniji opis jer je utvreno da je njegov
77
uzrok nesposobnost tijela da pobijedi infekciju Epstein-Barrovim virusom. Budui
da nema medicinskih tretmana za unitavanje virusa - antibiotici su protiv njih be-
skorisni - smatra se da je bolest ne samo neizljeiva, nego i da nema tretmana za nju.
Tijekom vremena, uz ljude koji su trpjeli sve izraenije simptome slabosti, nespo-
sobnosti koncentriranja te bolova u tijelu i miiima, otkriveno je da temeljni uzrok
nije iskljuivo Epstein-Barrov virus; tonije, da je taj virus moda mutirao u druge
oblike i da bi mogli biti ukljueni i drugi virusi. U toj je fazi bolest bila preimenovana
u sindrom kroninog umora, prema jednom od njenih glavnih simptoma. Naalost,
usprkos promjeni imena ostala je neizljeiva.
Povijest bolesti
Iz onoga to ve znamo o sposobnosti Gersonove terapije da obnovi oteen, ozbiljno
manjkav imunoloki sustav, trebalo bi biti jasno zato je toliko djelotvorna protiv
ovog stanja. Taj proces dobro ilustrira dramatina reakcija jednog pacijenta na tera-
piju. Radi se o sredovjenom inenjeru koji je, nakon 20 godina, bio prisiljen napu-
stiti svoj posao kad je obolio od virusne infekcije. Dobio je kalifornijsku iskaznicu
vozaa invalida, premda je postojala odreena sumnja je li uope u stanju voziti.
Ponekad ak nije bio u stanju pronai vlastiti auto, nije mogao izraunati stanje na
ekovnoj knjiici i alio se na crno platno koje padne preko mene.
Na punoj Gersonovoj terapiji, prema njegovim rijeima, ubrzo se osjeao ne tako
dobro kao moji kolege, kao to sam elio, ali mnogo bolje, s novom energijom, vedri-
jim pogledom na ivot i opet sam se, u dobi od 55 godina, osjeao kao da mi je 25!
Moja koordinacija, vid i sluh toliko su dobri da sada mogu raditi sve ono to nisam
mogao s 30 godina.
Mltipla skleroza
Mltipla skleroza (MS) je navodno autoimuna bolest. Tvrdi se da kod takvih bolesti pa-
cijentov imunoloki sustav napada vlastita tkiva i uzrokuje ozljede ili oteenja. Kau da
kod MS-a Infiltracija limfocita (bijelih krvnih zrnaca), uglavnom T-stanica i makrofaga,
degradira mijelinske ovojnice ivaca.
19
ivci su vodii elektrinih impulsa i potrebna im
je izolacija u obliku mijelinskih ovojnica kako ne bi dolazilo do kratkih spojeva. Kad su
mijelinske ovojnice oteene, javljaju se kratki spojevi, aljui lane signale du ivaca.
Oni uzrokuju tipine simptome mltiple skleroze.
MS se kod ljudi obino pojavi izmeu 20. i 40. godine starosti i ei je u hladnijim klima-
ma nego u blaim. Njegovi simptomi ukljuuju lou koordinaciju, nesiguran hod, nista-
gmus (tj. nekontrolirane pokrete oiju) i hitnu potrebu za mokrenjem. U ranoj fazi bolesti
esto doe do spontane remisije, da bi se kasnije javila u teem obliku. Mnogi bolesnici
vremenom moraju poeti koristiti pokretna kolica; neki ak postanu vezani uz krevet.
78
Jedina tekoa u vezi s primjenom Gersonove terapije kod MS-a u tome je to u pr-
vim tjednima tretmana pacijenti s MS-om obino doive pogoranje svog stanja. To
je vjerojatno uzrokovano procesom detoksikacije koji uklanja produkte infekcije iz
ozljeda na mijelinskim ovojnicama. ienje uzrokuje dodatni privremeni gubitak
izolacije i, kao posljedicu toga, pogoranje simptoma. Razumljivo, to uplai pacijente
i nekoliko ih je prekinulo s terapijom, pogreno pretpostavivi da nije djelovala i da
je umjesto toga pogoravala bolest.
Meutim, ako je pacijent s MS-om uporan, oiene ozljede - uz pomo hiperali-
mentacije i detoksikacije na Gersonovom programu - omoguuju obnavljanje ovoj-
nica, dokazujui da MS nije neizljeiv. Takoer, budui da terapija aktivno obnavlja i
jaa imunoloki sustav, jasno je da MS ne moe biti autoimuna bolest. Kad bi to bila,
osnaeni imunoloki sustav uinio bi oporavak nemoguim.
Povijest bolesti
J. S., roen 1960., odrastao je na ranu gdje je ivio itav svoj ivot, izloen irokoj
lepezi poljoprivrednih toksina. Doivio je nekoliko nezgoda, prvu ozbiljnu u dobi od
est godina, zbog koje je imao nestabilan hod. Nakon tekog pada pri kojem je ozlije-
dio rame, dobivao je snane analgetike kako bi mogao funkcionirati.
Prvi simptom tada jo nepoznate bolesti bio je pad, uzrokovan njegovom nesposob-
nou da kontrolira pokrete svoje noge. Nakon toga je izgubio vei dio vida na jed-
nom oku. U oujku 1995., kad mu je bilo 35 godina, J. S.-a je pregledao neurolog
u bolnici Benefis u Great Fallsu, Montana, i utvreno je da boluje od MS-a. Iako
ta bolest esto ulazi u djelomine remisije praene pogoranjima, J. S. nije uivao u
razdobljima olakanja; njegovo stanje ilo je iz loeg u gore. Lijenici su mu rekli da
nema nade u izljeenje.
U veljai 1996. J. S. je zapoeo s Gersonovom terapijom u punom intenzitetu. Energija
mu se gotovo istog trenutka poveala, hod mu je postao ujednaen te je bio u stanju ra-
diti na ranu i istovremeno se pridravati zahtjevnog Gersonovog rasporeda. Do jeseni
te godine vid mu se popravio i nestali su njegovi drugi simptomi. Godine 2002., jedini
njegov preostali simptom MS-a bio je donekle slabiji vid na zahvaenom oku. J. S. je i
danas u stanju raditi 16 sati dnevno na ranu i vie ga ne smeta vruina koja ga je nekad
iscrpljivala. Poput ostatka svoje obitelji, nastoji se to vie pridravati terapije.
Oprez: Umjetno sladilo aspartam, koje se prodaje pod imenima NutraSweet i Spoon-
ful, vrlo je toksino za ivani sustav i moe izazvati mnoge simptome sline MS-u.
20
Tvrdi se da je on uzrok dananje epidemije prividnog MS-a,
21
koja nema nikakve veze
s tom boleu. U mnogim sluajevima lano je stanje poboljano jednostavnim izba-
civanjem aspartama iz prehrane pacijenta.
22
(Pogledati Aspartam u 5. poglavlju,
Slom tjelesnih obrana)
79
Virus humane imunodeficijencije
Virus humane imunodeficijencije (HIV), kojem se pripisuje uzrokovanje AIDS-
a (sindroma steenog gubitka imuniteta), iri se brzo i neobuzdano. Kemoterapija
koja je razvijena kao tretman, u najboljem sluaju prua samo privremeno olakanje.
Dosad nije pronaena nikakva djelotvorna imunizacija. Budui da je bolest oigled-
no povezana s oslabljenim imunolokim sustavom, razumno je oekivati da bi ju
Gersonova terapija trebala moi prevladati. Koliko je nama poznato, to se i dogaa.
Meutim, veina Gersonovog rada obavlja se u Meksiku, a budui da meksiko Mi-
nistarstvo zdravlja ne doputa da se HIV-pozitivni pacijenti tamo tretiraju, imah smo
vrlo malo iskustva s tom boleu. Ustvari, dvojica pacijenata s aktivnim infekcijama
HIV-om, koji su bili tretirani Gersonovom terapijom kod kue, oporavili su se i po-
stali negativni. Ipak, uz samo dva zabiljeena oporavljena HIV-pozitivna pacijenta,
ne moemo sa sigurnou tvrditi da je terapija uspjena.
Jedini drugi dokaz koji imamo da je prehrana, u kombinaciji s uzimanjem dodat-
nog selena, djelotvorna u tretiranju HlV-a potjee iz knjige What Really Causes Aids
(to doista uzrokuje AIDS) profesora Harolda D. Fostera.
23
Dr. Foster je otkrio da na
podrujima gdje je tlo bogato selenom stanovnitvo ima dobru otpornost na HIV
Na podrujima s nedostatkom selena u tlu vrijedilo je suprotno: ljudi su bili mnogo
manje otporni na infekcije i mnoge bolesti, ukljuujui rak. Takoer je uspio pokazati
daj e pacijente s aktivnim HIV-om mogue uiniti negativnima uz pravilnu prehranu
i uzimanje odgovarajuih koliina dodatnog selena. Iznenaujue je to je otkrio da
je brazilski orah prirodna namirnica najbogatija selenom - sedam puta bogatija tom
tvari od sljedee namirnice najbogatije selenom.
24
Hepatitis BiC
Hepatitis, ili upala jetre, ne bi trebao postojati. Taj vitalan organ ima ogromne rezerve
pored svog vlastitog imunolokog sustava. Zbog toga ga, pod normalnim okolno-
stima, njegova snana otpornost infekcije titi od hepatitisa. Meutim, injenica da
ta bolest postoji i iri se, jo jednom ukazuje na sve slabiji imunoloki sustav meu
irom populacijom.
U osnovi su hepatitis B i C manje-vie ista stvar. Klasificiraju se pod razliitim ime-
nima samo zato to su uzrokovani razliitim virusima, poznatim kao virus hepatitisa
B odnosno hepatitisa C. U oba sluaja, bolest je zarazna i njegovatelji bi trebali po-
sveivati maksimalnu panju istoi posteljine, tanjura, hrane itd. Jedini raspoloivi
ortodoksni tretman sastoji se od odmora i dobre prehrane.
Bolest uzrokuje porast jetrenih enzima. Naalost, iako se ti enzimi esto snize kada
pacijent prebrodi prvu akutnu fazu bolesti, ne vrate se na normalnu razinu. To znai
da pacijent nikada u potpunosti ne ozdravi od te bolesti. U meuvremenu jetra po-
80
staje ozbiljnije oteena, jetreni enzimi ponovno porastu i koliina virusa u krvi se
poveava. Taj proces moe vremenom dovesti do hepatoma (primarnog raka jetre) ili
drugih malignih bolesti.
Budui da je Gersonova terapija u stanju ojaati i obnoviti imunoloki sustav, vidjeli
smo mnogo oporavaka od hepatitisa, ukljuujui vraanje jetrenih enzima na nor-
malnu razinu.
Povijest bolesti
L. M., u dobi od 54 godine, bila je bolesna, nije imala energije, nije mogla prijei cestu
i nije bila u stanju probaviti uneenu hranu. Na kraju su na Sveuilitu u Chicagu di-
jagnosticirali da boluje od kroninog aktivnog agresivnog hepatitisa s cirozom jetre.
Njeni jetreni enzimi bili su ekstremno visoki - SGOT (serumska glutamat-oksaloa-
cetat transaminaza) 1360 (normalno je 0-30) - a njeni su lijenici rekli da bi mogla
imati jo dvije godine ivota.
S Gersonovom terapijom zapoela je u sijenju 1995. Unutar tri tjedna njen je SGOT dra-
matino pao za 200 jedinica, ali njen oporavak bio je spor. Trebalo je godinu i pol dana da
njeni jetreni testovi postanu normalni; nakon dvije godine, opet je bila ona stara. Da ci-
tiram njenu nedavnu izjavu, Osjeam se bolje nego ikad i imam nevjerojatnu energiju.
Kol agenske bol esti
Kolagen je netopiva fibrozna bjelanevina koja se nalazi u vezivnim tkivima tijela,
ukljuujui kou, kosti, ligamente i hrskavice. Predstavlja 30% ukupnog proteinskog
sadraja tijela. Bolesti kolagena uzrokovane su raznim stanjima, poput oslabljene je-
tre i probavnog sustava, ili nakupljanjem neodgovarajue probavljenih ivotinjskih
bjelanevina. U ovu kategoriju spadaju sljedee bolesti.
Sistemski eritemski lupus
Pretpostavlja se da je sistemski eritemski lupus (SLE) autoimuna bolest. Njegova je
etiologija nepoznata,
25
to znai da ne razumijemo njegove uzroke. SLE je ozbiljno
stanje, u stanju da napadne svaki organ. Njegovi su simptomi brojni i teki. Jedan od
ranih simptoma je takozvani leptirasti osip, koji podsjea na rairena krila leptira, a
pojavljuje se s obje strane nosa. SLE se opisuje kao kronina upalna bolest vezivnog
tkiva u koi, zglobovima, bubrezima, sluznicama i ivanom sustavu. Nije neuobia-
jeno da bolest izazove smrt pacijenta.
Usprkos njegovoj zlokobnoj reputaciji, SLE je izvanredno izljeiv pomou Gersonove
terapije. Koliko e vremena biti potrebno za izljeenje ovisi o vrsti i trajanju kon-
81
vencionalnog tretmana koji su pacijenti primali. Kod izrazito tekih sluajeva, due
vrijeme tretiranih prednisonom (steroidnim hormonom koji se koristi kao protuu-
palno sredstvo), potrebno je due vrijeme za obnavljanje jetre, nadbubrenih lijezda
i imunolokog sustava. ak i u takvim sluajevima, izljeenje je mogue.
Povijest bolesti
A. B. je roena 1951. u Australiji. Udala se s 20 godina i dobila bolove i otekline u
koljenima i zglobovima. Tijekom njene druge trudnoe svi su njeni simptomi nestali;
da bi se vratili nakon bebinog roenja. Tijekom otprilike pet godina lijenici nisu bili
u stanju otkriti to nije u redu. Krajem 1976. specijalist i Melbourna dijagnosticirao
je da A. B. boluje od SLE. Njenu dijagnozu potvrdila je analiza uzorka u SAD-u.
Tijekom 1978. A. B. je imala razdoblja potpune onesposobljenosti. Godine 1979. za-
poeto je tretiranje injekcijama kortizona. Koljena su joj oticala do veliine nogo-
metne lopte, a njeni su ih lijenici drenirali i ubrizgavali kortizon. Usprkos uzimanju
analgetika, noi je provodila jecajui. Do 1992. bolovi su postali toliko teki da je A.
B. morala uzimati morfij i njeni su lijenici priznali da ne mogu uiniti vie nita
da joj pomognu. Negdje 1992. njen je suprug saznao za Gersonovu terapiju, koja je
pruala odreenu nadu, ali A. B. se nije sloila s idejom o klistiranju kavom. Meu-
tim, nekoliko mjeseci kasnije bila je toliko bolesna da je pristala isprobati Gersonov
program.
Nedugo nakon to je zapoela s tretmanom, A. B. je mogla normalno mokriti, to,
kako je izvijestio njen suprug, mnogo mjeseci nije bila u stanju. Njene reakcija ozdrav-
ljenja bile su burne, ali klistiri su pruali olakanje. A. B. je priznala da se povremeno
nije pridravala propisane prehrane, ali svako takvo nepridravanje prisililo bi ju na
odlazak u bolnicu po morfij. Do 1994. pacijentica se znatno oporavila i, po prvi put
u 20 mjeseci, uivala je u sve duim i duim razdobljima bez bolova. Poetkom 1999.
potpuno je prestala uzimati lijekove i ne uzima ih ni danas te je u stanju voditi njiho-
vo seosko imanje - to je poprilian uspjeh, s obzirom da par godina ranije nije bila
u stanju dignuti tanjur sa stola. Vie ne boluje od estih infekcija koje su je muile.
Reumatizam/artritis
Postoje razni oblici reumatizma i obino se nazivaju artritinim stanjima. U mnogim
sluajevima jednostavno se manifestiraju kao prolazna upala miia i zglobova, koja
se s vremena na vrijeme moe vraati, ali ne uzrokuje trajan problem. Prema medi-
cinskim informacijama,
26
uzrok je nepoznat i ne postoji konkretan tretman.
Njegov je najraireniji oblik osteoartritis, obino staraka bolest koja uzrokuje kro-
nine promjene, najee na zglobovima koji nose teinu (tj. koljenima, kukovima i
kraljecima). Za njega je karakteristian pretjeran rast kosti, koja formira ostruge i
82
kvrgave deformacije zglobova. Takoer, hrskavica (tj. vezivno tkivo koje osigurava da
se kosti u zglobovima ne dodiruju) postaje tanka i istroena, pa se kost trlja o kost,
uzrokujui troenje, oteenja i otar bol.
Dok konvencionalna medicina moe samo ublaavati bolove, ali ne i zaustaviti na-
predovanje bolesti, Gersonova terapija postie dobre rezultate ublaavajui bolove i
otapajui neke kotane deformacije. Ako se nastavi s terapijom, ona moe zaustaviti
napredovanje bolesti, pa ak i, u odreenoj mjeri, dovesti do njenog povlaenja. Me-
utim, kao i kod drugih bolesti koje ukljuuju ozljede na kostima, ozdravljenje je
sporo, i pacijenti esto nisu spremni upustiti se u dug, radno intenzivan Gersonov
tretman. Umjesto toga, zadovoljni su s onoliko olakanja bolova koliko im moderni
lijekovi mogu pruiti.
Etiologija reumatoidnog artritisa (RA) takoer je nepoznata, i to se stanje u osnovi
tretira lijekovima za ublaavanje simptoma. Bolest se moe proiriti na sve zglobove
u tijelu, uzrokujui oticanje, deformacije i jake bolove. Rutinski se tretira aspirinom,
prednisonom i jaim lijekovima za ublaavanje bolova. Budui da se za RA takoer
pretpostavlja da je autoimuna bolest (tj. imunoloki sustav tijela napada vlastita tki-
va), tretira se ak i lijekovima za rak kako bi se onesposobio imunoloki sustav.
Taj tretman nije dao nikakve koristi i umjesto toga je uinio organizam jo bolesnijim,
pa je za izljeenje na Gersonovoj terapiji trebalo vie vremena. Pacijenti koji nisu bili
prethodno tretirani takvim lijekovima reagiraju ekstremno dobro i brzo na Gersonov
program i njegovo obnavljanje imunolokog sustava. Budui da konzumiranje preve-
likih koliina ivotinjskih bjelanevina pogorava, ako ne i uzrokuje RA, Gersonova
terapija sa svojim ogranienim unosom bjelanevina dovodi do trenutnog smanjenja.
oteklina, ublaavanja ili potpunog uklanjanja bolova i poetka ozdravljenja. Pacijenti
se postupno oporave u cijelosti.
Povijest bolesti
D. P. je 1970. bila srednjokolska sportaica koja je mnogo obeavala. Njen joj je tre-
ner savjetovao da pije puno mlijeka kako bi ojaala svoje miie i opskrbila tijelo kal-
cijem. Za godinu dana, prije svog 20 roendana, dobila je RA, s oteenim i upaljenim
zglobovima, kvrgama i kalcifikacijama. Ortodoksni tretman prednisonom i zlatom
pokazao se nedjelotvornim; D. P. je 1976. bila vezana uz krevet, trpei neprestane
bolove.
Svi njeni zglobovi bili su kruti: zglobovi prstiju, zglavci, laktovi, koljena i glenjevi.
Pored toga, bolovala je od sranih palpitacija i oteanog disanja. Bila je blijeda, ane-
mina i hipoglikemina i jedva je mogla hodati ili spavati. U svibnju 1979. D. P. je
dola u Gersonovu bolnicu; nakon est tjedana bila je praktino bez bolova, veina
se kvrga u njenim zglobovima otopila, a njenim zglavcima poela se vraati pokret-
83
ljivost. 1981., dvije godine nakon to je zapoela s Gersonovim protokolom, mogla je
skijati na vodi, udala se i osnovala obitelj.
Skleroderma
Smatra se da je i ovaj trei lan skupine kolagenskih bolesti takoer autoimuna bo
lest.
27
Skleroderma uzrokuje kronino stvrdnjavanje i zatezanje koe i vezivnih tkiva,
to pokrete poput savijanja, posebno prstiju, ini tekim, ako ne i nemoguim. Bolest
se vremenom moe proiriti i na unutarnje organe. Usprkos prividnoj beznadnosti,
to se stanje takoer brzo popravi na Gersonovom programu, koji moe dovesti do
potpunog oporavka.
Razni nepri j at el j i zdr avl j a
U ovom odjeljku knjige predstavit emo mnotvo vrlo razliitih stanja i boljki koje
zagoravaju ivote ogromnog broja ljudi u razvijenom svijetu. Oni predstavljaju samo
malen dio ukupnog zbroja od stotina kroninih stanja koja su pogreno prihvaena
kao neizbjena i neizljeiva. Usprkos njihovoj iznenaujue raznolikoj prirodi, ti ne;
prijatelji zdravlja imaju jednu zajedniku stvar: potjeu od nepravilne prehrane i zato
pozitivno reagiraju na Gersonov protokol.
Astma
Astma, upalni poremeaj dinih puteva, rairen je i postaje sve ei. Procjenjuje se
da od njega pati 25 milijuna Amerikanaca svih dobnih skupina.
28
Kod napada astm<'
steu se miii koji okruuju dine puteve; istovremeno, dolazi do oticanja sluznice
dinih kanala. Kao rezultat toga, ulazi i izlazi manje zraka, to uzrokuje hripanje,
zadihanost i/ili kaalj. Napadi mogu trajati od nekoliko sati do cijelog dana ili due
Mogu postati opasni, uzrokovati tjeskobu, pa ak i izazvati osjeaj panike kod obo-
ljelog.
Astma ima mnoge uzroke. Ope zagaenje u atmosferi, polen, grinje i kune plijesni
neki su od njih; meutim, alergije i netoleranacije na hranu i negativne reakcije na
lijekove mogu biti glavni krivci. Astma je takoer jako povezana s psihosomatikom,
posebno kad se radi o maloj djeci, kod koje se esto spontano povue kad se uklone
emocionalni korijeni. Ovdje emo se baviti samo fiziko-prehrambenim aspektima;
Kad su ti aspekti odgovorni, astma se - posebno kod djece - lako lijei relativno
minimalnom promjenom prehrane i naina ivota. Za bilo koju dobnu skupinu, naj-
poznatije potencijalne okidae napada - tonije sir, okoladu, agrume i penicu -
treba jedan po jedan izbaciti kako bi se vidjelo koji treba trajno iskljuiti. Za djecu je
84
neophodno da iz prehrane iskljue svo mlijeko i mlijene proizvode. To je u potpunoj
suprotnosti s konvencionalnim medicinskim savjetima, kao to majke otkriju kad se
posavjetuju sa svojim pedijatrom o astmi svog djeteta. On im kae da se pobrinu da
njihovo dijete dobiva dovoljno mlijeka, koje je nuno za rast i razvoj; ipak, tijekom
mnogih mjeseci, pa ak i godina, propisani lijekovi nisu u stanju izlijeiti to stanje.
Meutim, ono brzo nestane ako se mlijeko iskljui iz prehrane djeteta.
Kod odraslih je za oporavak potrebno neto vie vremena budui da su, u pravilu, go-
dinama bili tretirani lijekovima i inhalatorima pa su zato pretrpjeli veu tetu. Zbog
toga, umjesto da samo izbace nekoliko namirnica iz prehrane, oni moraju slijediti
manje intenzivan oblik Gersonove terapije koji iskljuuje ivotinjske bjelanevine.
Astma je izljeiva bez obzira na dob, s jednim upozorenjem: ako je pacijent bio due
vrijeme tretiran prednisonom, lijeenje postaje tee. Kod mnogih drugih bolesti, du-
gotrajno lijeenje prednisonom izaziva jednaku koliinu nepotrebne tete i zahtijeva
vie vremena za poboljanje stanja.
Povijest bolesti
Pria D. B prema sjeanju njene majke, zapoela je kad je u dobi od est mjeseci do-
bila svoj prvi napad astme. Oko drugog roendana imala je napad svaka dva mjeseca,
a svaki je trajao sedam dana. Mala djevojica bila je testirana na 40 razliitih alergena,
nakon ega su joj davali lijekove i injekcije za imunitet svaka tri tjedna. Takav je re-
im trajao est godina. Od injekcija joj je bilo zlo. Ruke bi joj natekle, a oi podbuhle.
Kasnije je majka otkrila da su lijekovi koje je dobivala njena ki uzrokovali oteenje
jetre. Kad je o tome upitala svog lijenika, on je rekao da je, s obzirom na ozbiljnost
astme kod D. B., oteenje jetre uzrokovano lijekovima bilo manje zlo.
Tragajui za boljim rjeenjem, D. B.-ina majka sluajno je saznala da bi prehrana
mogla imati neke veze s problemom njene keri. ula je za Gersonovu terapiju kad je
D. B. imala devet godina te je izmijenila prehrambene navike cijele obitelji. Iako D. B.
nije dobivala kavene klistire, prihvatila je puni Gersonov prehrambeni pristup i nika-
da vie nije dobila napad astme. Sada ima 38 godina i moe imati zlatnog retrivera i
igrati se s njim bez bilo kakvih napada alergije ili astme.
\
Alergije i netolerancija na hranu
Prema jednoj strunoj definiciji,
29
alergije su steene ili naslijeene nenormalne imu-
noloke reakcije na tvari (alergene) koje normalno ne uzrokuju reakciju. Te se reak-
cije ne javljaju uvijek nakon prvog izlaganja i mogu se aktivirati tek u drugoj ili nekoj
kasnijoj prilici. Alergeni mogu biti, na primjer, prehrambeni proizvodi, polen, kuna
praina, deterdenti, kune plijesni ili kemikalije za kuanstvo. Oni uzrokuju razno-
like simptome u irokom rasponu od crvenila koe, svrbea, oticanja jezika i grla do
85
potekoa s disanjem, proljeva, bolova u trbuhu i povraanja. Najozbiljnija reakcija
na alergene iz hrane - anafilaktiki ok - iznenadna je, intenzivna i potencijalno fatal-
na, i ukljuuje razne dijelove organizma i potrebu za hitnom medicinskom pomoi.
Netolerancija na hranu mnogo je blaa reakcija na odreene jestive tvari. Ne ukljuu-
je imunoloki sustav, a njeni simptomi ogranieni su na plinove, nadimanje i bolove
u trbuhu. Oigledno rjeenje za ovaj problem i za tee alergije na hranu jest praenje
reakcija tijela i izbjegavanje tetnih tvari.
Vjerojatno zbog poveanog posvemanjeg zagaenja i poremeenog imunolokog
sustava ire populacije, alergije svih vrsta rairenije su no ikad. Prema jednoj pro-
cjeni, svaki etvrti Amerikanac ima neku vrstu alergije,
30
a smatra se da preko 50
milijuna Amerikanaca ima nosne alergije.
31
Ortodoksna medicina tretira alergije li-
jekovima za suzbijanje simptoma koji mogu donijeti olakanje, ali bez iznimke imaju
neeljene nuspojave.
Nasuprot tome, Gersonovi pacijenti openito rijee se veine svojih alergija na hranu na-
kon to prijeu na istu, ekoloki uzgojenu hranu. Poboljanje esto doe iznenaujue
brzo. Na primjer, ozbiljna alergija jednog pacijenta na mrkve nestala je u jednom danu.
Alergija jedne druge osobe na luk nestala je u prvom tjednu tretmana. S druge strane, te-
ko probavljive namirnice, koje su zapravo zabranjene za Gersonove pacijente, (npr. ribe i
koljke, soja, mlijeko, orasi i kikiriki) i dalje e im uzrokovati alergijske reakcije.
Mnogi pacijenti koji boluju od migrena - za koje vjeruju da su alergijskog porijekla
- osjete gotovo trenutno i trajno poboljanje nakon to zaponu s terapijom. ak
i nepopustljive alergijske reakcije na udahnute tvari, kao to su pelud ili odreeni
mirisi, smanjuju se na ovoj terapiji; u nekim sluajevima ak potpuno nestanu. Iako
je dr. Gerson zabranio konzumiranje bobica na poetku tretmana, budui da esto
uzrokuju alergijske reakcije, nakon 18 do 24 mjeseca na protokolu pacijenti ih mogu
poeti jesti a da ne doive negativne reakcije.
Ovisnost
Ovisnosti svih vrsta poast su naeg vremena. Dolaze u mnogim oblicima i, ako po-
traju, redovno vode do loeg zdravlja, pa ak i smrti. Ljudi postaju ovisni iz mnogih
razloga. Mladi ponu eksperimentirati s ulinim drogama zato to je to u trendu.
Drugi pokuavaju ublaiti svoje psiholoke ili emocionalne probleme opijajui se ili
uzimajui teke droge. U stvari, ljudi mogu postati ovisni o gotovo bilo kojoj tvari: al-
koholu, duhanu, tabletama za spavanje, eeru, mlijeku, sredstvima za smirenje, anal-
geticima, lijekovima na recept i, naravno, hrani - to je velika ovisnost koja stoji iza
alarmantnog irenja pretilosti. Pored svih drugih faktora, veinu ovisnosti uzrokuju
- ili barem pogoravaju - nedostaci hranjivih tvari. Tijelo zapravo udi za hranjivim
tvarima, a ne drogama ili piem, a svakako ne za junk-foodom. Ovisnik to ne shvaa i
86
nastavlja konzumirati pogrene tvari, to vodi do sve jae udnje.
Kod mnogih sluajeva ovisnosti koje smo vidjeli, nedavno pristigli pacijent, nakon
to pone svakih sat vremena piti svjee iscijeene ekoloke sokove, gotovo odmah
izgubi takvu udnju. Meutim, apstinencijska kriza moe se pojaviti gotovo istog tre-
nutka, budui da je tijelo sada u stanju otpustiti velike koliine toksinih tvari koje je
dugo dralo u sebi. Krvotok te tvari odnosi u jetru i one se moraju eliminirati.
Kaveni klistiri vrlo djelotvorno obavljaju taj zadatak, do te mjere da su ovisnosti - ak
i o najteim ulinim drogama i apstinencijska kriza koja je posljedica njihovog uzi-
manja - na Gersonovoj terapiji bile pobijeene za samo tri dana. Medicinski morfij,
koji je u nekim sluajevima tekih bolova bio davan mjesecima, treba vie vremena
zaienje.
Povijest bolesti
Prije oko devet godina, E. H., mladi ovjek u dobi od 34 godine, primljen je u Gersono-
vu kliniku u Meksiku. Ispriao je tunu priu: svi njegovi prijatelji koji su koristili uline
droge bili su mrtvi. Bio je svjestan da i sam ima zloslutne simptome i iskreno je vjerovao
da e, ako mu Gersonov tretman ne bude mogao pomoi, i on sam biti mrtav za oko tri
mjeseca. E. H. ne samo to je bio teki ovisnik o kokainu nego je bio i teki pua. Kom-
binacija tih dvaju otrova izazivala mu je velike tekoe s disanjem i bolove u prsima.
Kao i kod veine sluajeva ovisnosti o drogama, E. H. se strahovito bojao apstinen-
cijske krize. Zaista, ona je ponekad gotovo nepodnoljiva ako pacijenti ne dobiju svoj
fiks. Sreom, lijeenje ovisnosti o drogama Gersonovom metodom omoguava
lake podnoenje simptoma apstinencije. Kad je E. H. poeo dobivati svojih 13 aa
svjee pripremljenih ekolokih sokova, odmah je primijetio da su njegove udnje go-
tovo potpuno nestale. Kad su se ubrzo pojavili simptomi apstinencijske krize, takoer
je shvatio da ih kaveni klistiri vrlo uspjeno ublaavaju. Kao rezultat toga, provedeni
dani bili su mu vrlo ugodni, ispunjeni svjeim hranjivim tvarima koje su pobjeivale
sve udnje i kavenim klistirima koji su uklanjali simptome apstinencijske krize.
Meutim, noi su bile neto sasvirti drugo. Posljednji sok stie oko 7 sati naveer, a
zadnji klistir obino se vri oko 10 sati naveer, nakon ega pacijent odlazi na spava-
nje, to znai da, tijekom nekih osam sati, njegovo tijelo ne dobiva nikakvu podrku.
Naravno, nekih osam sati nakon odlaska na poinak, E. H. bi bio iscrpljen od tekih
nonih mora. Toksini su se slijevali u njegov sustav a da ih nita nije kontroliralo
i uklanjalo. U takvim sluajevima, kao to je objanjeno E. H.-u, potrebno je vriti
kaveni klistir usred noi. Dobivao je i neto voa kako bi podigao svoj eer u krvi
i malo biljnog aja radi tekuine te je obavljao kaveni klistir oko 3 sata ujutro. To bi
oistilo toksine i E. H. je mogao uivati u spavanju bez snova do jutra.
Ta nona rutina nastavila se tijekom tri ili etiri noi, nakon ega su dnevni simptomi
87
apstinencijske krize nestali i pacijentove noi postale su mirne i neometane. Pravi
problem za izlijeene ovisnike poput E. H.-a predstavlja njihov povratak kui. Ako
redovan ivot kod kue ukljuuje prijatelje ih roake koji i dalje koriste tvari koje iza-
zivaju ovisnost, lako se moe dogoditi da se vrate starom poroku i ponite sve dobro
rezultate Gersonove terapije.
Hiperaktivnost
O poremeaju panje s hiperaktivnou (ADHD) ovih se dana esto govori. Odnosi
se na djecu koja pokazuju poremeeno ponaanje koje je teko kontrolirati: stalnu
pretjeranu aktivnost, nedostatak koncentracije, agresivnost, impulzivnost i lako skre-
tanje panje. Prema slubenom gleditu,
32
mogao bi biti uzrokovan smetnjama u radu
sredinjeg ivanog sustava - to je diskutabilno miljenje.
Prije vie od 30 godina dr. med. Benjamin Feingold
33
razvio je prehrambeni tretman
za ovo stanje, koji se uvelike poklapa s Gersonovim principima. On je izbacio sve
umjetne okuse i boje, sve konzervanse, neke vrste eera, kvasac i salicilate, i umjesto
toga je propisivao svjeu, po mogunosti ekoloki uzgojenu hranu. Njegova metoda
privukla je entuzijastinu podrku i otre kritike; ovo drugo uglavnom od strane pre-
hrambene industrije.
34
Otada su mnogi naturopati i nutricionisti postizali dobre rezultate, tretirajui dje-
cu s ADHD-om jednostavnom promjenom njihove prehrane na cjelovitu, ekoloki
uzgojenu hranu, uz izbacivanje svih aditiva. Naalost, ortodoksni lijenici, koji nisu
upoznati s principima prehrane, hiperaktivnoj mladei propisuju lijek Ritalin, izuzet-
no adiktivnu tvar koja je vrlo slina kokainu. Ne udi to su nuspojave, koje ukljuuju
trajno oteenje mozga,
35
vrlo teke. Lijek se prepisuje ak i djeci mlaoj od est go-
dina, ponekad na preporuku medicinske sestre koja smatra da se dijete nedolini >
ponaa i eli ga drati mirnim i poslunim - zapravo, poput zombija.
Grozna je injenica da je gotovo devet milijuna amerike djece drogirano Ritali-
nom
36
, a broj i dalje raste. Majke su zahvalne na Ritalinu, koji uklanja destruktivnost i
agresivnost njihove djece, budui da ne razumiju pravi - prehrambeni - uzrok takvog
ponaanja i zato ne znaju kako s njim razumno i djelotvorno izai na kraj. Njihovi pe-
dijatri takoer im ne znaju dati dobre savjete; kolovani su samo za upotrebu lijekova
ak i najblai oblik Gersonovog protokola okonava ADHD gotovo odmah.
Depresija
irom itavog razvijenog svijeta depresija ubrzano postaje velik problem mentalnog
zdravlja, uzrokujui mnogo patnji i onesposobljenosti za rad i normalan ivot, gubi-
tak prihoda, uz rastue trokove lijeenja, uglavnom farmaceutskim lijekovima. Prema
SZO-u,
37
do 2020. klinika depresija postat e drugi vodei uzrok invaliditeta irom
88
svijeta. Alarmantno je to sada ve sve vie i vie djece i adolescenata postaje depresiv-
no; mnogi od njih reagiraju tako to dobiju poremeaje prehrane ili naude sami sebi.
Moramo razlikovati dvije vrste depresije - jednu koja je uzrokovana psiholokim fak-
torima i drugu koja je uzrokovana fizikim faktorima - iako esto utjeu jedna na
drugu. Ljudski ivot nikada nije bio bez problema i tekoa, i depresiju koja se zbog
toga javi treba ublaavati struna psiholoka pomo i podrka. (Naini kako se nositi
s depresijom izazvanom dijagnozom raka opisani su u poglavlju 24, Psiholoka po-
drka Gersonovom pacijentu)
Ovdje nas zanimaju fiziki temelji depresije, s posebnim fokusom na mozgu. Jasno,
nae razmiljanje, pogled na svijet, osjeaji, reakcije, noenje sa svakodnevnim proble-
mima, kao i kontrola pokreta, tjelesna koordinacija i mnoge druge vitalne aktivnosti
izravno su povezani s mozgom. Zbog toga je njegova funkcija kljuna te ovisi o zdrav-
lju i pravilnom radu modanih .stanica. Iako je to relativno mali organ u odnosu na
ukupnu masu tijela, mozak troi oko dvije petine tjelesnog unosa kisika i jednu petinu
njegove krvi. Moemo slobodno pretpostaviti da su mu takoer potrebne velike kolii-
ne hranjivih tvari - vitamina, minerala i enzima - za obavljanje njegovih nevjerojatno
kompleksnih zadaa. Budui da u takozvanoj normalnoj amerikoj prehrani kronino
nedostaje tih hranjivih tvari, oigledno je da potrebe mozga nisu zadovoljene. Ipak, kao
dio sredinjeg ivanog sustava, tkiva mozga toliko su specijalizirana da se, za razliku
od tkiva drugih organa, veinom ne mogu obnoviti (tj. razmnoavati).
Iz toga slijedi da ako stanice mozga nisu odgovarajue ishranjene, ne mogu ispravno
funkcionirati, dolazi do naruavanja njihove krhke ravnotee i javljaju se odree-
ni mentalni poremeaji. U njih spadaju bipolarni poremeaj, shizofrenija, kronina
tjeskoba i, iznad svega, depresija. Veina tih stanja ublai se do 90% na tretmanu
vitaminima (inozitolom).
38
Dvostruki dobitnik Nobelove nagrade Linus Pauling
39
takoer je izjavio da 60% shi-
zofreniara tretiranih megadozama vitamina doivi ili poboljanje ili potpuni ne-
stanak simptoma. Abram Hoffer, dr. med.,
40
otkrio je da niacin (vitamin B
3
) sniava
kolesterol, i da je suvian kolesterol faktor koji doprinosi shizofreniji. On je uspio
vratiti tisue shizofreniara u normalno stanje tretirajui ih megadozama niacina i
askorbinske kiseline (vitamina C).
Pod normalnim okolnostima mozak je od prodiranja toksina (otrova) zatien krv-
no-modanom barijerom (KMB), membranom koja kontrolira prolaz tvari iz krvi
u mozak. KMB se moe otetiti i razbiti mikrovalovima, zraenjem, hipertenzijom
(povienim krvnim tlakom), infekcijom i, najvanije od svega, visokom zatrovano-
u organizma, koja spreava barijeru da blokira prodiranje otrova u mozak. Zato
se zaarani krug neodgovarajue prehrane i toksinosti vrti dalje i poinju se javljati
depresija i drugi oblici mentalnih bolesti.
89
Nedavno razvijeni lijekovi za ublaavanje tog stanja gotovo su jednako loi kao ire-
nje klinike depresije. Ti visoko toksini lijekovi propisuju se ak i maloj djeci iako
dobro poznate nuspojave ukljuuju teko pogoranje depresije, do praga samouboj-
stva ili ubojstva.
41
Nasuprot tome, standardni Gersonov tretman u stanju je ublaiti
depresiju prilino brzo, ak i kod pacijenata koji su ve proli lijeenje lijekovima i
trpe njihove nuspojave. Detoksikacija kavenim klistirima u sklopu terapije i preplav-
ljivanje svih tjelesnih tkiva, ukljuujui mozak, potrebnim hranjivim tvarima, najbri
je i najsigurniji nain lijeenja depresije.
Povijest bolesti
Prije nekih osam godina, dok je Charlotte Gerson putovala irom SAD-a drei pre-
davanja pred raznim skupinama, odsjela je u jednom simpatinom malom motelu.
Menader motela, P. B., zanimao se za njen rad i tijekom njihovog razgovora ispriao
joj je da boluje od teke klinike depresije te da stanje kontrolira lijekovima na recepl
Takoer je priznao da je bio u Vijetnamu i da je bio izloen naranastom prahu.
Kad mu je Charlotte ispriala vie o prehrambenom pristupu lijeenju, P. B., kojem je
bilo oko 50 godina, kupio je Gersonova izdanja i poeo samostalno slijediti terapiju
kod kue najbolje to je mogao. U prosincu 2006. izvijestio je da se oporavio, da je u
stanju prestati uzimati sve medicinske lijekove, da se osjea vrlo dobro jer vie ne trpi
nuspojave tih lijekova i da vodi normalan, aktivan ivot.
Crohnova bolest
Medicinski naziv za Crohnovu bolest je regionalni ileitis. To je kronina upala donjih
dviju treina tankog crijeva (ileuma) gdje se, u pravilu, izmjenjuju razdoblja pogor-
anja i remisija. Pacijent boluje od proljeva, bolova u trbuhu, gubitka teine, anemije
a, vremenom, esto nakon nekoliko godina, opstrukcije crijeva. Prema Taber's Cyc-
lopedic Medical Dictionary, uzrok je nepoznat.
42
Kako ortodoksna medicina nema
lijeka za ovo stanje, konani ishod obino je operacija kojom se uklanja dio tankog
crijeva ili dio ili itavo debelo crijevo i ugrauje ileostomska ili kolostomska vreica.
Povijesti bolesti
M. G. je imala samo 15 godina kad joj je dijagnosticirana Crohnova bolest. Vei dio
te godine provela je putujui izmeu svog doma i Ope bolnice u gradu Sault Ste
Marieu, Ontario, Kanada, propustivi veinu svog kolovanja. Dok je posjeivala bol
nicu, nekoliko je puta bila na rubu dobivanja opstrukcije crijeva; kako nije mogla
apsorbirati hranu imala je samo 35 kg. Njen lijenik predloio je operaciju, ali ona
je to odbila. Ba u pravi tren njena obitelj otkrila je Gersonovu terapiju i djevojka je
zapoela s njome kod kue. Iako su joj crijeva bila gotovo zaepljena, kaveni klistiri
90
o d m a h su donijeli olakanje i vie nije trebala odlaziti u bolnicu. Nakon tri mjeseca
bolovi su bili nestali i energija joj se vratila; za godinu dana dobila je 12 kg i bila je u
s l a n j u redovno pohaati kolu. I dalje je dobro, a trenutno studira medicinu.
Migrena
Migrene se opisuju kao esto unilateralni (na jednoj strani) paroksizmalni (iznenad-
ni, teki) napadi glavobolje. Otra, pulsirajua bol obino je praena preosjetljivou
na svjetlo i zvuk, muninom i/ili povraanjem; napadi se ponavljaju i mogu trajati od
etiri do 72 sata. Migrene su izuzetno este: od njih redovito boluje gotovo 30 mili-
juna Amerikanaca.
43
Medicinski tretman ogranien je na lijekove za ublaavanje bo-
lova, ponekad ak tako jake kao to je morfij, s raznim neeljenim nuspojavama. Na
primjer, utvreno je da jedan od najee propisivanih amerikih lijekova poveava
r i z i k od prevelike kiselosti krvi, to moe dovesti do nastanka bubrenih kamenaca.
44
Migrene mogu biti uzrokovane brojnim faktorima. Neke su posljedica problema sa
zubima, kao to je loe poravnat zagriz ili neravnotea miia u vilici. U drugim slu-
ajevima uzrok je blokada ili sitna dislokacija u kraljenici ili vratu, koju je potrebno
ispraviti strunim tretmanom kod kiropraktiara. Golema veina migrena uzroko-
vana je alergijama ili netolerancijom na odreenu hranu. Kao uobiajeni krivci
najee su prepoznati sir, okolada i agrumi.
Max Gerson je kao mladi lijenik esto bolovao od vrlo iscrpljujuih migrena. Na-
kon eksperimentiranja s raznim nainima prehrane otkrio je da je njegov problem
bio uzrokovan toksinim prehrambenim proizvodima, uglavnom slanim i jako za-
injenim mesom. Kako bi se izlijeio, osmislio je vegetarijansku prehranu s niskim
razinama soli i masti koja je postala temelj njegovog prehrambenog protokola. Na-
kon daljnjeg usavravanja i poboljavanja iz toga se rodila Gersonova terapija, koja
se danas irom svijeta koristi za lijeenje ogromne veine kroninih degenerativnih
bolesti. Mnogi pacijenti koji zaponu s Gersonovim programom brzo se oporave od
migrena koje su ih dugo muile i rijee se bolova, osim ako se ne vrate konzumiranju
hrane koja im je u prolosti poticala napade.
Endometrioza
Endometrij je sluznica koja oblae unutranjost maternice. Tijekom plodnih godina
ene taj se sloj svakog mjeseca ljuti ako se izluena jajna stanica nije oplodila i usadi-
la u tkivo. Kada organizam ih hormonski sustav ne funkcioniraju pravilno, endome-
trij se moe proiriti na razna mjesta irom zdjelinog podruja, ukljuujui trbuni
zid. Kada se stanje pogorava a menstrualni ciklus se ne regulira, endometrijsko tkivo
moe se proiriti cijelim tijelom, postajui malignost koja podsjea na metastatski
zdjelini karcinom.
45
91
L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BE AT A BI S HOP
Povijest bolesti
Takvo napredovanje bolesti savreno ilustrira sluaj pacijentice S. T. Ona je imala
ginekolokih problema od samih poetaka svoje menstruacije. Trideset i pet godina
kasnije dijagnosticirana joj je endometrioza i imala je vie D i C (dilatacija i kiretaa,
ili struganje maternice) procedura radi uklanjanja endometrijskih naslaga. Na kra-
ju je imala djelominu histerektomiju, ali njeni su se problemi ipak nastavili. Papa
test je 1979. godine pokazao rak cerviksa s atipinim (nepravilnim, nenormalnim)
stanicama u krvi. Takoer je primijetila kvrice u grudima, ali to nije bilo dodatno
istraeno. Dogovorena joj je histerektomija, ali ona je odbila operaciju i promijenila
prehranu. Neko vrijeme prije toga ula je predavanje Charlotte Gerson i tada je bila
odluila da e, ako bilo koji lan njene obitelji dobije rak, zapoeti s Gersonovom te-
rapijom. S. T. je ostala na strogoj terapiji dvije godine. Izlijeila se i jo uvijek je dobro
i u formi te vodi vrlo aktivan ivot.
Morbidna pretilost
Ovo stanje definira se kao pretilost takvog stupnja da ometa normalne aktivnosti,
ukljuujui disanje.
46
Teina od 45,5 kg iznad normalne prosjene teine za neiju
dob, spol i grau smatra se morbidnom. Ne tako davno vrlo debeli ljudi privlaili
su znatieljne ili kritine poglede na ulici. U dananje vrijeme ima ih previe da bi
izazivali panju. Brzo irenje restorana brze hrane irom svijeta i eksponencijalari
rast prodaje gotove hrane potaknuli su globalnu epidemiju opasne pretilosti u svim
dobnim skupinama.
10. oujka 2004. vie puta je objavljeno na radiju (KNX-1070 AM u Los Angelesu) da
su Centri za kontrolu bolesti u Atlanti pretilost promaknuli na prvo mjesto spreivih
uzroka bolesti u SAD-u, koje su dotad drale cigarete.
Rije morbidan znai koji je bolesne prirode ili je znak bolesti i, zaista, medi-
cinski rjenik navodi pretilost kao faktor koji doprinosi sljedeim bolestima: dijabe-
tes (tip 2), hipertenzija i neki tipovi raka.
47
U vrijeme objavljivanja rjenika (1993.),
procjenjivalo se da 34 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima prekomjernu tjelesnu
teinu.
48
U novijoj objavi (2001.) Centra za znanost u javnom interesu
49
tvrdi se da
gotovo dvije treine odraslih Amerikanaca ima prekomjernu tjelesnu teinu. Brojke
za pretilost iz 1980. udvostruile su se do 2001.;
50
uestalost dijabetesa porasla je za
devet puta od 1958.,
51
a srane bolesti ostaju vodei uzrok smrti meu bolestima.
52
to je najgore od svega, pretilost je postala rairena meu djecom. Debelu djecu zovu
krumpirii: potomci kau-krumpira* Od 1980. do 1994. pretilost kod amerike
djece porasla je za 100%;
53
trenutno je svako etvrto dijete pretilo, kako su izvijestili
Frank Booth i Donna Krupa.
54
Nedostatak vjebe vaan je faktor koji doprinosi tom
traginom stanju stvari, budui da - prema spomenutim autorima - prosjeno dijete
92
provede 900 sati godinje u koli, a 1023 sata gleda televiziju. Djeja pretilost poseb-
no je opasna budui da je djeji organizam u razvoju i slabije je sposoban nositi se s
mnogim komplikacijama velike debljine od odraslog organizma. Nekoliko britanskih
istraivaa izjavilo je da e, po prvi put u ljudskoj povijesti, biti normalno da roditelji
nadive svoju djecu.
55
Vrlo uspjean nedavni film reisera Morgana Spurlocka pod nazivom Superveliki
ja razotkrio je istinu o destruktivnim uincima brze hrane. Spurlock, zdrav, 33-go-
dinji mukarac, jeo je sve svoje obroke u McDonaldsu 30 dana kako bi otkrio kako
e na njega djelovati takva ekskluzivna prehrana. Tijekom eksperimenta redovno
ga je pregledavao gastroenterolog dr. Daryl Isaacs, koji je izjavio da je Spurlock bio
izvanredno zdrava osoba koja je postala jako bolesna jedui McDonaldsovu hra-
nu.
56
U jednoj fazi lijenik je ak rekao Morganu Spurlocku da mu se jetra pretvorila
u patetu i zamolio ga da prekine s eksperimentom, ali reiser je ustrajao. Na kraju
mjeseca Spurlock je ispriao: Postao sam oajno bolestan. Lice mi je bilo puno mrlja
i imao sam ogroman trbuh. [Udebljao se 11,5 kg u 30 dana.] Koljena su me poela bo-
ljeti od dodatne, naglo dobivene, teine. Bilo je to zapanjujue i zastraujue.
57
Povrh
svega toga, zatrovala se i njegova jetra, kolesterol mu je skoio s niskih 165 na 230,
libido mu je oslabio i trpio je glavobolje i depresiju. Nekoliko dana nakon poetka
njegove brze prehrane Spurlock je povraao kroz prozor svog auta, a lijenici koji
su ga pregledali bili su okirani brzinom pogoranja stanja njegovog tijela.
Za pogrenu prehranu i neaktivnost djece nisu krive samo njihove majke. Vrlo malo
majki dobiva bilo kakve prehrambene smjernice od svojih pedijatara, koji ni sami
ne znaju mnogo o prehrani. Sve to su nauili na medicinskom fakultetu svodi se na
uobiajenu doktrinu bjelanevine, ugljikohidrati i masti, to ih ini nesposobnim
prepoznati tetu koju djeci nanosi njihova omiljena hrana. Na primjer, ivotinjski
proizvodi koji se koriste u brzoj hrani oteeni su toplinom, slabo se asimiliraju, ima-
ju previe kolesterola i soli, a nedostaje im pravih hranjivih tvari - vitamina, minerala
i enzima. Kao rezultat toga oni ne tae glad i stvara se zaarani krug, koji vodi do pre-
jedene, ali neishranjene djece. Ako dijete zatrai jo hrane nakon potpunog obroka,
instinktivna reakcija roditelja je da poslue dodatnu porciju; ne shvaaju da nikakva
dodatna koliina hrane nee nadoknaditi neophodne hranjive tvari kojih nema.
Prosjena amerika prehrana ostavlja djecu gladnom i s niskom energijom, pa provo-
de mnogo svog slobodnog vremena ljenarei i ne radei nita. Kako bi nadoknadili
svoju nisku energiju poinju traiti neto; naalost, pronalaze to u kola piima koja
sadre stimulanse kofein i eer, u cigaretama punim otrovnih tvari i na kraju u alko-
holu i ulinim drogama, koje im daju kratak uzlet i vode u ovisnost.
* engl. couch potato - osoba koja provodi mnogo vremena pred televizorom; op. prev.
93
Isti zaarani krug takoer pogaa i odrasle. Budui da je konvencionalna amerika
prehrana liena ivih hranjivih tvari, tijelo ostaje nezadovoljeno i udi za jo - ne ko-
liine, nego kvalitete, odgovarajue prehrane koja mu je potrebna da dobro i neome-
tano funkcionira. Naalost, ljudi to ne znaju ili ne razumiju, i pokuavaju zadovoljiti
svoje udnje obilnim desertima, sladoledima, kolaima i keksima. Ni oni ih ne zado-
voljavaju, ali stvaraju dodatne kilograme, visok kolesterol, visok krvni tlak, a vreme-
nom i dijabetes te jo gore bolesti. Pretilost je zaista morbidno stanje, a moe ga se
pobijediti samo prelaskom na hranjivim tvarima bogatu biljnu prehranu bez smea.
Nije potrebno imati diplomu iz nutricionizma da bi se znalo da sve vrste eera de-
bljaju i da je dananja zapadna prehrana, sa svojim ogromnim rasponom gotove hra-
ne, prebogata eerima. Meutim, kada treba izraditi slubenu politiku o prehrani,
takve se osnovne injenice esto guraju u stranu zbog komercijalnih razloga, koji se
esto sukobljavaju s interesima javnog zdravlja. Do jednog takvog sukoba nedavno je
dolo u vezi s gornjom sigurnom granicom za eer koji se dodaje hrani u preporuka
ma SZO-a. Profesor T. Colin Campbell
58
opisao je taj dogaaj u svojoj knjizi, Kineska
studija i, s njegovim odobrenjem, citiramo njegovu priu:
Preporuka o dodanom eeru jednako je skandalozna kao ona o bjelanevinama.
Otprilike u vrijeme kad je objavljen ovaj izvjetaj FNB-a (Odbor za prehranu), jedan
struni odbor kojeg su formirali SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) i FAO (Or-
ganizacija za hranu i poljoprivredu) dovravao je nov izvjetaj o prehrani i prevenciji
kroninih bolesti. Profesor Philip James, takoer moj prijatelj, bio je lan tog odbora
i njegov glasnogovornik za preporuke o dodanom eeru. Rane glasine o rezultatima
izvjetaja govorile su da se SZO i FAO spremaju preporuiti gornju sigurnu razinu od
10% za dodani eer, to je daleko nie od 25% koje je odredila amerika FNB gru-
pa... Meutim, politika se rano ukljuila u raspravu, kao to se dogaalo i u ranijim
izvjetajima o dodanim eerima. Prema priopenju za javnost koje je objavio ured
generalnog direktora SZO-a, ameriko Udruenje za eer i Svjetska organizacija za
istraivanje eera, koji predstavljaju interese proizvoaa i preraivaa eera, po-
krenuli su jaku lobistiku kampanju u pokuaju da diskreditiraju [SZO-ov] izvjetaj i
sprijee njegovo objavljivanje.'... Prema londonskom dnevnom listu Guardian,
7
ame-
rika industrija eera prijetila je da e sruiti Svjetsku zdravstvenu organizaciju nit
koljena ako ne odbaci te smjernice o dodanom eeru. Ljudi iz SZO-a opisivali su
prijetnju kao 'ravnu ucjeni'. Amerika skupina ak je javno zaprijetila da e lobirati
ameriki Kongres da smanji svojih 406 milijuna dolara izdvajanja za SZO ako om
ustraju na gornjoj granici od samo 10%. Bilo je pria... da je Busheva administraci-
ja bila sklona prikloniti se industriji eera...Tako sada imamo dvije razliite gornje
sigurne' granice za dodane eere: granicu od 10% za meunarodnu zajednicu i gra-
nicu od 25% za SAD.
94
To je ironian zakljuak profesora Campbella. Jasno, usprkos slubenim tvrdnjama,
epidemija pretilosti koja pogaa ameriki narod nije iskljuivo rezultat nedovoljne
tjelesne aktivnosti!
Osteoporoza
Ovaj progresivan gubitak kotane mase, poznat i kao krhke kosti, naalost postaje
vrlo est. Uzrokuje frakture i napuknua pri najslabijem udarcu, kao to su padovi ili
druge nezgode. Frakture su neizmjerno bolne i zarastaju sporo - ili, kod starih ljudi,
nikako. Teak prijelom, koji zahtijeva vietjedno leanje u krevetu, moe dovesti do
inficiranih rana (dekubitusa) i drugih potencijalno fatalnih komplikacija.
Od osteoporoze boluje vie ena nego mukaraca, pa se pretpostavlja da ju uzrokuje
starenje, postmenopauzalni gubitak enskog spolnog hormona estrogena, nedosta-
tak vjebanja i puenje. Meutim, mi smo vidjeli mladog mukarca, u dobi od 28 go-
dina, oboljelog od ovog stanja! Konvencionalan medicinski tretman propisuje enske
hormone, vitamin D i redovnu tjelesnu aktivnost. Najvie to se time moe postii
je usporavanje napredovanja bolesti, a ne i njeno lijeenje. Osim toga, enski spolni
hormoni mogu uzrokovati rak dojke, jajnika ili maternice; tijelo je nesposobno ko-
ristiti kalcij i sintetiki vitamin D. Oigledno, taj tretman ne obnavlja kotanu masu.
Tijekom istraivanja irom svijeta utvreno je da ene u jugoistonoj Aziji, koje u
prosjeku raaju estero do osmero djece i sve ih doje, ne boluju od osteoporoze. U
stvari, u tim je krajevima praktino nepoznata. U vezi s tom injenicom Lijeniki
odbor za odgovornu medicinu (PCRM) izvjetava, Prosjean unos kalcija u Singa-
puru je 389 mg dnevno, manje od polovine preporuenog dnevnog unosa u SAD-u.
Pa ipak je stopa prijeloma u Singapuru pet puta nia od one u SAD-u, gdje je unos
kalcija mnogo vei.
59
U izvjetaju se dalje navodi: Meu faktore prehrane i naina
ivota koji potiu gubitak kalcija spadaju: ivotinjske bjelanevine, natrij, kofein,
fosfor, duhan i sjedilaki nain ivota.
60
U jednoj studiji utvreno je da izbaci-
vanje mesa iz prehrane smanjuje gubitak kalcija urinom napola.
61
Takoer, sma-
njenje unosa natrija napola moe smanjiti potrebe za kalcijem za 160 miligrama
dnevno. Izbjegavanje duhana ima mjerljive uinke: puai imaju 10% slabije kosti
od nepuaa.
62
Usprkos jasnim znanstvenim dokazima
63
da kalcij nije odgovor na osteoporozu, u
sijenju 1997. pokrenuta je nova kampanja oglaavanja za poticanje potronje mli-
jeka, pod pokroviteljstvom Nacionalnog promocijskog odbora preraivaa svjeeg
mlijeka. Izmeu ostalog, u reklami se tvrdilo Bogato kalcijem, mlijeko je jedna od
najboljih dostupnih stvari.
64
U reklamama su se pojavljivale poznate enske i mu-
ke osobe s novim mlijenim brkovima slavnih. PCRM je podnio albu Saveznoj
trgovinskoj komisiji u Washingtonu, istaknuvi da je poveanje potronje mlijeka
95
jedna od najslabijih moguih strategija za zatitu kostiju, a tvrditi suprotno opasno je
navoenje na zabludu.
65
PCRM je takoer izjavio da, budui da je kalcij potreban u prehrani, oblik u kojem ga
prua zeleno povre po svemu sudei ima bolju bioraspoloivost (bolje se asimihu)
od kalcija koji se nalazi u mlijeku. Kako bi naglasili svoju tvrdnju, dodali su: Suvian
unos kalcija ne moe zavarati hormone da grade mnogo vie kosti, ba kao to do-
premanje dodatnog tereta cigala nee potaknuti zidare da sagrade veu graevinu ""
Kako se dokazi gomilaju, postaje sve jasnije da je osteoporoza, poput tolikog broja
kroninih degenerativnih bolesti, velikim dijelom rezultat pogrenih prehramb nih
navika. Dodatna potvrda dolazi od autora upjenica Johna Robbinsa, kojeg smatraju
strunjakom svjetske klase za prehrambenu vezu s okoliem i zdravljem. On pise
Jedna dugotrajna studija utvrdila je da se uz samo 75 grama bjelanevina (manje od
tri etvrtine onoga to prosjean Amerikanac mesojed pojede) vie kalcija izgubi un-
nom nego to ga apsorbira tijelo, ime prehrana stvara negativnu bilancu kalcija.??
Sve studije dale su iste rezultate: to se unosilo vie bjelanevina, gubilo se vie kil
cija. Dr. med. John McDougall, jedan od vodeih amerikih medicinskih autoriteta
za vezu izmeu prehrane i bolesti, dodaje: elio bih naglasiti da gubitak kalcija koji
bjelanevine izazivaju u ljudskom tijelu nije kontroverzno podruje u znanstvenim
krugovima. Brojne studije provedene tijekom posljednjih 55 godina dosljedno poka-
zuju da je najvanija promjena koju moemo napraviti u naoj prehrani, ako elimo
stvoriti pozitivnu bilancu kalcija koja e odrati nae kosti vrstima, ta da smanjimo
koliinu bjelanevina koje svakodnevno jedemo.
68
Sve gore navedeno slui kao dodatni dokaz da Gersonova terapija ne samo to odi / a
va ravnoteu kalcija u tijelu, nego je takoer u stanju lijeiti osteoporozu ogranin \
jui ivotinjske bjelanevine, sol i puenje, istovremeno preplavljujui tijelo kalcijem
iz biljnih izvora, zajedno s odgovarajuim enzimima za ugradnju tog kalcija u kosti
Zaista, kod brojnih pacijenata poveala se kotana masa i nestali su neugodnost ih
bolovi uzrokovani osteoporozom.
Povijest bolesti
Nakon to se spotaknula i pala na neravnom ploniku, dugogodinju izlijeenu Gei-
sonovu pacijenticu A. C. njen je lijenik poslao na rendgensko snimanje kako bi se
utvrdilo je li joj kuk slomljen. Pokazalo se da je kuk neozlijeen, ali osteoporoza je
otkrivena na tri mjesta u kraljenici. Lijenica koja je pacijentici priopila loe vijesti
ponudila joj je analgetike, koje je ona odbila zato to nije osjeala nikakve bolove.
Umjesto toga stupila je u kontakt s Charlotte Gerson, koja joj je savjetovala da pije
litru svjee iscijeenog soka od mrkve i jabuke i jede malo zelenog lisnatog povra
svaki dan, pored njene Gersonove rutine za odravanje zdravlja. Charlotte je dodala:
96
Ako vam ti ljudi kau da je osteoporoza neizljeiva, nemojte im vjerovati.
A. C. je radila kako joj je reeno. est mjeseci kasnije, na njen zahtjev, lijenica joj je
dogovorila jo jedan rendgenski pregled, koji je dokazao da se stanje nije pogoralo
i da je, ustvari, bilo vidljivo znatno poboljanje. Lijenica joj je rekla dobru vijest
ne pokazujui bilo kakvo iznenaenje ili zanimanje za taj neobian razvoj te je pa-
cijentici ponudila analgetike iako ona nije imala bolove. Od tog je dogaaja prolo
oko 15 godina i, mada je A. C. sada u svojim osamdesetima, nema nikakve znakove
Osteoporoze.
Zubi
alosna je injenica da je koncept cjelovitosti, ili holizma, slabo shvaen i ne primje-
njuje se u dentalnom zdravlju, iako su zubi sastavni dio tijela i mogu snano utjeca-
ti na njegovo ope stanje. Lijenici se rijetko sjete pregledati zube pacijenta koji se
pojavi s raznim problemima, kao to su sklonost infekcijama, slabost ili neki drugi
poremeaj metabolizma koji je teko dijagnosticirati. Razlog za taj propust je to to
zubi spadaju u potpuno drugo podruje medicine kojim se lijenik ne bavi.
Ozbiljna je greka ignorirati zube; to je jo gore, moe postati strana greka nepra-
vilno ih tretirati. Tek je prije nekoliko godina stomatoloka struka postala svjesna
problema uzrokovanih tretiranjem korijenskih kanala. To se dogodilo zato to je Ge-
orge Meinig, bivi predsjednik Drutva za korijenske kanale, proitao knjigu koju je
prije stotinjak godina napisao Weston Price,
69
i poeo shvaati da je velika greka bu-
iti u korijenske kanale, pokuati ih oistiti, ispuniti ispranjeni prostor i pretpostaviti
da je time problem rijeen.
Dr. Price je u svojoj knjizi ispriao kako su od njega zatraili da tretira zub jedne ene
koje je bila vezana za krevet s reumatoidnim artritisom (RA) po cijelom tijelu. Uklo-
nio je pokvareni zub iji su korijenski kanali bili ispunjeni, oistio ga i sterilizirao te
ga je usadio pod kou kunia. Za pet dana kuni je dobio teak RA; a 10 dana bolest
gaje ubila. U meuvremenu, pacijentica se poela osjeati bolje, mogla je ustati, njeni
bolovi i otekline velikim su se dijelom povukli, i postupno se oporavila.
Dr. Price je bio impresioniran tim razvojem dogaaja i odluio gaj e dodatno istraiti.
Svaki put kad bi izvadio oteen zub, ponovio bi postupak, sterilizirao ga i usadio
pod kou kunia. Na njegovo veliko uenje, sve bolesti od kojih su pacijenti bolo-
vali pojavili bi se kod kunia unutar pet dana i ubili ga za 10 dana. To se dogodilo
desetke, ak stotine puta, sa zubima izvaenim pacijentima koji su bolovali od bo-
lesti bubrega, sranih bolesti i drugih problema. Dr. Price je nakon toga proveo jo
dva eksperimenta. U jednom je zub koji je zdrava osoba izgubila u nezgodi usadio
pod kou kunia i zabiljeio da je kuni ostao zdrav i kasnije poivio jo 15 godina.
Nakon toga, uzeo je zub bolesnog pacijenta i sterilizirao ga autoklavom (tj. izloio
97
L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BE AT A Bi S HO P
ga pari pod pritiskom na 121 C). To nije imalo utjecaja: kuni je svejedno umro od
pacijentove bolesti.
Shvativi biokemijsku tetu koju cijelom tijelu nanosi punjenje korijenskih kanala,
George Meinig je dao ostavku u Drutvu za korijenske kanale i napisao knjigu The
Root Canal Cover-Up (Zatakavanje istine o korijenskim kanalima),
70
razotkrivi i-
njenice koje je izvorno otkrio i zabiljeio Prie.
Dr. Meinig objanjava da postoje dva faktora iza tete koju uzrokuje punjenje kori-
jenskih kanala. Jedan je to to vaenje ivca zuba ostavlja taj zub mrtvim. Nikakve
hranjive tvari ne mogu ui u njega kroz kanule (ekvivalent kapilara u drugim tkivi-
ma), a iz njega se ne mogu otpustiti metaboliki ostaci. Drugi faktor dogaa se zbog
injenice da se sada prazne kanule pune klicama i virusima, koji zatim prodiru u
eljusnu kost i mogu vremenom uzrokovati teko infektivno oteenje kosti. Toksini
iz tih infekcija oslobaaju se u krvotok, uzrokujui gotovo neprekidno trovanje.
Naalost, ak ni duboke infekcije kostiju s nastalim kavitacijama (upljinama u ko
stima) ne uzrokuju bolove, pa pacijent esto nije svjestan da ima problem. ak ni
standardni rendgenski snimak zuba ne pokazuje oteenje kosti; samo novi pano-
ramski rendgenski pregledi zuba u stanju su to uiniti. Jedino je rjeenje ukloniti
bolestan zub i oistiti infektivni materijal iz upljine, to omoguava izdubljenoj kosti
dazaraste.
Ako stomatolog otkrije granulom na vrhu korijena zuba, nagovarat e pacijenta na
punjenje kanala. Nemojte pristati na tu proceduru. Materijal kojim se pune kanali
vremenom se takoer malo stisne, to omoguava klicama i virusima da uu kroz
kanule, koje postaju prolazi za napadae, uzrokujui velike probleme. Stomatolog ce
vas uvjeravati da se materijal koji se trenutno koristi za punjenje kanala ne skuplja
Meutim, ak i kad bi to bilo istina, ostaje problem mrtvog zuba, klicama ispunjenih
kanula i stalnog arita infekcije aktivnog unutar organizma. Umjesto tretiranja kori-
jenskog kanala, zub naalost treba izvaditi.
Pored korijenskih kanala postoje mnogi zubni problemi, kao to su paradontozu,
upale desni i karijes, koje je lako prepoznati i ispraviti. Njih je potrebno rijeiti kako
nikakve oralne infekcije ne bi mogle ometati proces lijeenja. Kada shvatimo nedje-
ljivo jedinstvo organizma, postaje jasno kako nerijeeni i zanemareni problemi sa
zubima mogu uzrokovati ozbiljnu tetu na nekom drugom dijelu tijela.
ivine plombe nikada se ne bi smjele koristiti. Mnogo je informacija i istraivakog
materijala
71
koji dokazuju tetu izazvanu oslobaanjem malih koliina ive u sustav
prilikom vakanja, pijenja i gutanja. Te male, ali kontinuirane koliine onoga to
djeluje kao snaan neurotoksin takoer se apsorbiraju kroz plua i stijenke proba\
nog sustava u krvotok, to vodi do velikih teta. Usprkos gomile znanstvenog istra-
ivakog materijala koji potvruje rizik, neki stomatolozi i Ameriko stomatoloko
98
_L
udruenje buno tvrde da je iva savreno sigurna nakon to se ugradi u zub.
72
Nije.
U dananje vrijeme postoje razne minimalno toksine inertne plombe za rjeavanje
karijesa.
Zubne krune predstavljaju jo jedan problem. Kruna se nikada ne bi smjela stavljati
preko ivinih plombi, a zlato se ne bi smjelo koristiti ako postoji imalo ive - takoer
poznate kao srebrni amalgam - prisutne u drugim dijelovima usta. Izmeu tih dvaju
metala stvara se siuna, slaba elektrina struja, koja moe ometati enzime i druge
faktore pretprobave koji su aktivni u ustima. Ako je kruna nuna, trebala bi biti izra-
ena od drugih materijala, kao to su plastika ili porculan.
Zubnu anesteziju treba koristiti s oprezom. Kad je tijelo dobro detoksicirano, posta-
je osjetljivije na bilo koji toksin, ukljuujui anesteziju koju stomatolozi koriste za
ublaavanje bolova prilikom rada na zubima. Izuzetno je vano da Gersonov pacijent
kae svom stomatologu sljedee, prije upotrebe anestetika:
Koristite najvie jednu treinu do jednu polovinu normalne doze.
Nemojte koristiti epinefrin u pripremanju anestetika.
Zaponite tretman odmah (uinak se brzo izgubi).
Nakon povratka iz stomatoloke ordinacije pacijent bi trebao primiti kaveni klistir,
bez obzira je li bio programom predvien za to vrijeme. Bude li dodatnih bolova,
vjerojatno e ih ukloniti jo jedan kaveni klistir.
Napomena: Ako stomatolog savjetuje pacijentu da uzme dozu antibiotika, to se ne
smije odbiti. Zubna infekcija moe biti vrlo ozbiljna, pa ak i postati opasna po ivot.
Povijesti bolesti
Imamo nekoliko izvjetaja pacijenata o dramatinim poboljanjima nakon uklanja-
nja zuba kojima su bili tretirani korijenski kanali. Jedna pacijentica s rakom dojke
koja je bila na Gersonovoj terapiji sporo je napredovala. Kad je njen suprug poeo
sumnjati da neki problemi sa zubima usporavaju proces ozdravljenja, odveo ju je na
pregled kod stomatologa. Zaista, granulom je otkriven i oien, a inficirani zub je
izvaen. Nakon toga se preostalo tumorsko tkivo na dojci brzo apsorbiralo te se ona
oporavila, ostavi mnogo godina dobroga zdravlja.
U drugom je sluaju mlada ena, koja je bila udana za sportaa i eljela je dijete,
mogla lako zatrudnjeti, ali je imala tri spontana pobaaja za redom. Nakon detaljnog
pregleda zuba otkriven je jako uznapredovali granulom u njenoj vilici. Ubrzo nakon
to je bolesni zub izvaen i infekcija u njenoj vilici izlijeena, imala je tri normalne
trudnoe.
Jedan otac pisao nam je kako bi nam rekao da ga je impresionirao izvjetaj, objavljen
u biltenu Gersonovog instituta Gerson Healing Newsletter,
73
o teti koju uzrokuju zubi
s tretiranim korijenskim kanalima. To ga je potaknulo da dogovori pregled zuba za
99
svog sina koji je nekoliko godina bolovao od shizofrenije, a lijekovi koje je primao
nisu mu pomagali. Nakon pregleda zuba tog mladia i vaenja zuba s ispunjenim
korijenskim kanalima, on se postupno oporavio i vie mu nisu bili potrebni lijekovi.
Fibromijalgija
Iako to kronino stanje nije opasno po ivot, ovdje ga ukljuujemo kao jo jedan
rjeit primjer brojnih vrsta zdravstvenih problema uzrokovanih zatrovanou lije-
la. Fibromijalgija uzrokuje teke kronine bolove u miiima i mekim tkivima koja
okruuju zglobove. Pokuaji da ju se kontrolira protuupalnim sredstvima, ukljuu-
jui kortikosteroide, nisu bili uspjeni, i za nju jo nije otkriven nikakav djelotvoran
tretman. Sredstva protiv bolova koriste se kako bi se pomoglo pacijentima da spavaiu
Prema umjerenoj procjeni Nacionalnog udruenja za istraivanje fibromijalgije, pre-
ko est milijuna ljudi u SAD-u boluje od te bolesti.
74
Prema naem iskustvu, fibromijalgija je u osnovi toksino stanje uzrokovano kombi-
niranim utjecajem zagaenog zraka i vode, otrovnih kemijskih ostataka u poljopri-
vrednim proizvodima i prehrambenim aditivima koji se koriste u preraenoj hram.
Tijelo u nekom trenutku doe do toke kada vie ne moe izluivati te tetne tvan.
Kako ne bi preopteretilo jetru i kako bi sprijeilo da toksini (inhibitori enzima) ome-
taju funkcije vitalnih organa, ono ih oslobaa u miie i meka tkiva. Kada se ond|e
nau, toksina nadraujua sredstva uzrokuju bolove, koji vremenom postanu goto
vo nepodnoljivi.
Poput svih stanja koja se javljaju zbog visokog stupnja zatrovanosti tijela, fibromi-
jalgija vrlo brzo poputa uz ekoloku, vegetarijansku prehranu bez toksina u sklopu
Gersonove terapije, kombiniranu s intenzivnom detoksikacijom kavenim klistirima.
Vidjeli smo sluajeve kod kojih je bilo potrebno samo par dana da bolovi oslabe i
kasnije nestanu, omoguivi pacijentu da nastavi s normalnim aktivnostima. U uzna-
predovalim sluajevima, pogoranim zbog koritenja mnogih lijekova protiv bolo\a,
i kod pacijenata vezanih za krevet, moe trebati nekoliko tjedana da se postigne tiaj
no osloboenje od bolova i izljeenje.
Povijest bolesti
S ironinim se osmijehom prisjeamo iskustva jedne ozbiljno bolesne, uglavnom/a
krevet vezane pacijentice koja je stigla iz Njemake u Gersonovu kliniku u Meksiko.
Bolovala je od fibromijalgije nekoliko godina, da bi naposljetku nala lijenika koji je
bio na glasu kao vrhunski strunjak za to stanje. Meutim, lijenik je takoer bolo-
vao od tekog sluaja fibromijalgije i nije joj bio u stanju pomoi. Naprotiv, jednom
prilikom, kad ga je nazvala nakon osobito bolne noi ispunjene patnjom, na njeno je
jadanje odgovorio: Ha, meni priate!
100
OGRANI ENJ A
Treba zapamtiti da, usprkos njenom ogromnom potencijalu za lijeenje na tako broj-
nim podrujima loeg zdravlja, Gersonova terapija nije panaceja te postoje stanja kod
kojih moe lijeiti samo djelomino ili uope ne moe. Postoje dobri razlozi zato
inae mone udruene Gersonove metode hiperalimentacije i detoksikacije ne djelu-
ju u nekim okolnostima. U ovom poglavlju ukratko emo ih iznijeti u dva odjeljka:
bolesti koje se teko lijee Gersonovom terapijom i bolesti koje nisu izljeive Gerso-
novom terapijom.
Bol esti koj e se t eko lijee Ger s onov om t er api j om
Rak mozga
Svjedoili smo potpunim, dugotrajnim oporavcima sluajeva raka mozga, ali i ne-
uspjesima. Problem nije u samom raku, nego u lokaciji tumora. Tijekom reakcije
ozdravljenja tijelo gotovo uvijek stvara upalu, koja je sama po sebi poeljna, budui
da upalna tekuina obino unitava tumorsko tkivo. Meutim, ona takoer uzrokuje
oticanje u normalnom tkivu. Tumor mozga zatvoren je u lubanji gdje nema mjesta
za takve otekline. Ustvari, iscjeljujua upala sa svojim oticanjem uzrokuje ozbiljan
pritisak unutar lubanje, to esto dovodi do epileptinih napada. U takvim sluajevi-
ma treba oprezno postupati, i nastojati smanjiti oteklinu kako bi se smanjili napadi,
ali se time blokira i proces izljeenja. Teko je pronai srednji put izmeu doputanja
upale i ublaavanja tekih glavobolja i epileptinih napada. Naravno, ta dilema tako-
er zabrinjava pacijenta. Bilo je nekoliko pacijenata koji su odustali od Gersonove
terapije i vratili se ortodoksnom lijeenju.
Metastaze na kostima
Moe se raunati da e neke vrste raka stvoriti metastaze (irenje malignosti) u odre-
enim tkivima. Tako se kod veine sluajeva raka prostate i dojke, ako su se proirili,
utvrdi da su migrirali na kost(i). Kotano tkivo teko se lijei. Dok se moe raunati
da e ozljeda na obinom tkivu, ako je sanirana, zarasti unutar tjedan do 10 dana, pri-
jelomu kosti trebat e mnogo tjedana i esto nekoliko mjeseci. Budui da su metasta-
ze na kostima bolne, pacijent mora ostati odluan i uporan, znajui da je za izljeenje
potrebno mnogo vremena.
Otvorene rane kod raka dojke
Iako je dr. Gerson upozoravao da je do raka unutar lijezda tee doprijeti, rak dojke je
openito dobro reagirao na terapiju tijekom mnogo godina. Situacija se mijenja kada
101
L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BE AT A B I S H O P
i ako se rak dojke probije kroz kou. Otvorene rane koje mogu dovesti do infekcija
mnogo se tee lijee i zahtijevaju najbolju moguu njegu i mnogo panje.
Leukemije
Postoji nekoliko vrsta kroninih leukemija koje se obino javljaju u starijoj r ot
noj dobi i ne predstavljaju posebne probleme. Meutim, brz razvoj djejih leukemiju
mora se hitno zaustaviti. To nikako nije jednostavno. Iz raznih razloga, kao to su
tekoa kod primjenjivanja potpune intenzivne Gersonove terapije, otpor djeteta ili
drugi vanjski problemi, moe doi do ometanja djelotvornosti i usporavanja tretm i
na. Kad se to dogodi, akutna leukemija moe napredovati prebrzo da bi ju terapiju
mogla zaustaviti i izlijeiti.
Muitipii mijelom
Poput leukemija, ovo stanje ne spada u klasu krutih tumora. To je bolest kotane sri,
kod koje mijelomske stanice stvaraju viestruke tumorske mase.
75
One se infiltrira-
ju u okolnu kost - obino duge kosti natkoljenice u kojima nastaje krv - ali i u druge
dijelove kostura.
Bolest se ee javlja kod mukaraca nego kod ena, u omjeru 2:1.
76
Budui da oteu-
je kotanu sr koja stvara krv, uzrokuje anemiju i renalne (bubrene) ozljede. Kao to
je gore objanjeno, uvijek je tee lijeiti ozljede na kostima, to takoer vrijedi za mul
tipli mijelom. Potrebno je vie vremena i - prema zapaanjima dr. Gersona koja su
potvrdila najnovija istraivanja
77
o ovom stanju - vie vitamina B
12
nego kod drugih
vrsta raka. Zbog invazije mijelomskog tkiva na kost, takoer se mogu javiti patoloki
prijelomi (kada oslabljena kost pukne bez vanjskog uzroka). Na Gersonovoj terapiji
vidjeli smo kako takvi prijelomi vrlo sporo zarastaju.
Dugotrajno tretiranje prednisonom i/ili kemoterapijom
Svi su lijekovi otrovni;
78
zato dugotrajna primjena uzrokuje teko oteenje jetie
Prednison, jak steroid koji se rutinski propisuje za multiplu sklerozu, lupus, artritis i
mnoga druga stanja, iscrpljuje obrane tijela i uzrokuje znatna oteenja organa.
79
Ako
ta teta postane prevelika zbog dugotrajne primjene, moe postati teko ili ak nemo
gue zaista ozdraviti (tj. potpuno obnoviti jetru i druge vitalne organe). Kemoterapija
je daleko otrovnija. Iako smo vidjeli mnogo izljeenja bolesti kod pacijenata tretira-
nih kemoterapijom, nakon odreene toke, teta uzrokovana jakom kemoterapijom
vie nije reverzibilna. Kao openito pravilo, pacijente tretirane kroz dua razdoblja
toksinim lijekovima tee je izlijeiti od onih koji su bili tretirani samo krae vrijeme
ili, jo bolje, nimalo.
1 02
Bol esti koj e ni su i zl j ei ve Ger s onov om t er api j om
popis kroninih degenerativnih bolesti koje nisu izljeive Gersonovom terapijom
ukljuuje stotine stanja. Meutim, jedan vrlo mali broj bolesti, posebno one koje po-
gaaju sredinji ivani sustav, ne reagira dobro, ili uope, na prehrambeni pristup
lijeenju. Treba razumjeti da je sredinji ivani sustav, koji se sastoji od mozga i le-
ne modine, toliko visoko specijaliziran da ne zamjenjuje izgubljeno tkivo. Iz tog je
razloga gotovo nemogue izlijeiti ozbiljnu tetu nastalu na tom podruju.
Amiotrofina lateralna skleroza
Amiotrofina lateralna skleroza (ALS) takoer je poznata kao bolest motornih ne-
urona ili, obino, kao bolest Loua Gehriga. Dok ortodoksna medicina njen uzrok
smatra nepoznatim, prema naem iskustvu svi oboljeli pacijenti bili su intenzivno
izloeni pesticidima. Zanimljivo, dok smo bili u stanju nabavljati zdrave mlade te-
lee jetre i dobivati sok od jetre za tretiranje tih pacijenata, kod nekih od njih bio
je vidljiv znaajan napredak. Budui da sok od jetre vie nije siguran zbog rairene
zaraze Campylobacterom, pacijenti s ALS-om slabo napreduju prema ozdravljenju uz
Gersonovu terapiju, iako im se stanje sporije pogorava nego bez nje. To smatramo
neuspjehom.
Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest (PD) spada u grupu stanja zvanih poremeaji motorikog su-
stava, koji su rezultat gubitka modanih stanica koje stvaraju dopamin. etiri glavna
simptoma PD-a su tremor, ili drhtanje aka, ruku, nogu, vilice i lica; krutost ili uko-
enost udova i trupa; bradikinezija, ili usporenost pokreta; te nestabilnost dranja, ili
oslabljena ravnotea i koordinacija. Kako se ti simptomi pogoravaju, pacijenti imaju
potekoa s hodom, govorom ili izvravanjem jednostavnih zadataka.
PD je takoer poznat kao paralysis agitans ili, puki, kao drhtava paraliza, i obino
pogaa ljude starije od 50 godina. U alopatskom tretiranju obino se koriste dopami-
ni i nekoliko drugih lijekova, koji pomau pacijentu da funkcionira neko vrijeme, ali
ne lijee problem. Gersonova terapija takoer ne moe dovesti do izljeenja.
Alzheimerova bolest
Ovo stanje, koje se opisuje kao presenilna demencija, uzrokovano je atrofijom (sme-
uravanjem) frontalnih i okcipitalnih (zatiljnih) renjeva mozga. Prema Tabers
Cyclopedic Medical Dictionary, uzrokuje progresivno i ireverzibilno propadanje
intelektualnih funkcija, apatiju, poremeaje govora i hoda, dezorijentaciju i gubitak
pamenja.
80
U mnogim sluajevima reagira prilino dobro na Gersonovu terapiju,
103
koja ublaava i/ili uvelike poboljava najtee simptome. Meutim, samo one stanice
mozga koje su bolesne ili oteene mogu se oporaviti, pa ak i obnoviti. Onih koje su
mrtve vie nema, pa bolest nije izljeena.
Kronina bolest bubrega
Ako je napredovala do toke da je potrebna dijaliza, ne moe se izlijeiti. Specifina
funkcija bubrega je uklanjanje otpadnih produkata probavljanja bjelanevina (uree,
mokrane kiseline i kreatinina), kao i suvinih minerala (natrija i kalija) ili drugih
otrovnih tvari iz krvi, kako bi se odrala homeostaza sustava. To se radi pomou
osjetljivog filtracijskog sustava struktura poput bubrenih klupia koji se jo naziva-
ju glomeruli; ako oni izgube svoju propusnost zbog upale i suvinih toksina i vie ne
mogu funkcionirati, javlja se bolest.
Meutim, ako bolest nije otetila bubrenu funkciju vie od 80%, a 20% bubrega i
dalje je aktivno, stanje se moe lijeiti te se pacijenti mogu oporaviti i preivjeti. Me-
utim, ako je tkivo bubrega, slino modanom tkivu, mrtvo, ne moe se uiniti nita
Zbog toga se bubreni bolesnik ije se stanje popravilo na Gersonovom protokolu
nikada ne moe vratiti takozvanoj normalnoj, prosjenoj prehrani. Cijena preiv-
ljavanja je do kraja ivota ostati na Gersonovom programu. Ukratko, bolest bubrega
moe se tretirati i moe se postii dugotrajno preivljavanje, ali nije izljeiva. Nakon
to se zapone s dijalizom, obino kada funkcija bubrega padne ispod 10%, pacijent
ne bi trebao pokuavati zapoinjati s Gersonovom terapijom.
Emfizem
Emfizem je jo jedna bolest koja se moe uvelike ublaiti, ali ne i izlijeiti. Emfizem,
koji jo zovu i kronina opstruktivna bolest plua, uzrokuje promjene u strukturi
plunih mjehuria koji filtriraju ugljini dioksid za izluivanje i omoguuju kisiku da
prijee u krv. Ovdje dolazi do tekog oteenja plunog tkiva puenjem, toksinima i/
zagaenog zraka ili upalom, tako da ono gubi svoju propusnost i razmjena plinova
postaje ozbiljno oteana. Bolesno tkivo moe se obnoviti, ali je mrtvo tkivo izgublje-
no. Pacijent vjerojatno moe normalno funkcionirati sa samo oko 50% funkcional-
nog plunog tkiva, ali ga se ne moe potpuno izlijeiti.
Miina distrofija
Ovo stanje, koje se smatra nasljednom (genetskom) bolesti, uzrokuje progresivnu
atrofiju (krljanje) miia i obino zapoinje u djetinjstvu, ee kod djeaka nego
kod djevojica. Temeljni uzrok opisuje se kao poremeaj uzrokovan neodgovu i
juom prehranom ili metabolizmom.
81
U vrijeme dr. Gersona ovo je stanje dobro
reagiralo na njegov tretman, ali u novije vrijeme ne viamo dobre rezultate i moram o
104
ga smatrati neizljeivim. U jednom sluaju, dijagnosticiranom kao Duchenneova bo-
lest, koja obino dovodi do smrti u ranoj dobi, pacijent je poivio s tom boleu 20
godina.
SAETAK
Gersonova terapija bila bi beskorisna, pa ak moda i tetna za sljedee osobe koje ju
ne bi trebale slijediti ni pod kojim okolnostima:
Pacijenti na dijalizi (prehrana bogata kalijem u sklopu Gersonove terapije ini dija-
lizu nemoguom budui da ona zahtijeva natrij)
Pacijenti s presaenim organima (terapija bi uzrokovala odbacivanje)
Pacijenti s melanomom koji se proirio na mozak (jedini sluaj kada melanom,
izvanredno izljeiv na bilo kojem drugom dijelu tijela, ne reagira)
Pacijenti s rakom guterae ako je bila davana kemoterapija (rak guterae je izlje-
iv, ali samo ako nije prethodno tretiran kemoterapijom)
BILJEKE
1 Taber's Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia: F. A. Davis Company, 1993.).
2 C. P. Rhoads, "Recent studies in the production of cancer by chemical
compounds; the conditioned deficiency as a mechanism,"
Bulletin of the New York Academy of Medicine 18 (sijeanj 1942.).
3 Thomas Thom, et al., "Heart Disease and Stroke Statistics-2006 Update:
A Report From the American Heart Association Statistics Committee and
Stroke Statistics Subcommittee, Circulation 113 (11. sijenja 2006.): 85-151.
4 Joseph M. Price, dr. med., Coronaries/Cholesterol/
Chlorine (New York: Jove Books, 1969.), str. 37.
5 "Coronary Heart Disease," MSN Encarta (http://encarta.msn.com/
encyclopedia_l741575718/Coronary_Heart_Disease.html).
6 E. Calva, A. Mujica, R. Nunez, K. Aoki, A. Bisteni i Demetrio Sodi-Pallares,
dr. med., "Mitochondria) biochemical changes and glucose-KCIinsulin solution
in cardiac infarct," American Journal of Physiology 211 (1966.): 71-76.
7 "Heart Attack Treatment Considered," Associated Press,
Bucks County Courier (25. studenog, 1998.).
8 Ibid.
9 Ibid.
10 Lynn Fischer, W Virgil Brown, Lowfat Cooking For Dummies, 1. izd.
(Mississauga, Ontario: John Wiley 8c Sons Canada, Ltd., 21. travnja 1997.), str. 235-6.
105
11 Johanna Budwig, dr. med., Flax Oil as a True Aid Against Arthritis, Heart
Infarction, Cancer, and Other Diseases (Vancouver, BC: Apple Publishing, 1994.).
12 Upute za lijek Lipitor", Pfizer Phamaceuticals.
13 Ibid.
14 Kash Rizvi, John P. Hampson i John N. Harvey, "Systematic
Review: Do lipid-lowering drugs cause erectile dysfunction?
A systematic review;' Family Practice 19 (1) (2002.): 95-98.
15 "Heart Disease and Stroke Statistics-2004 Update,"
American Heart Association (1. sijenja, 2004.).
16 "National Diabetes Fact Sheet," Centri za kontrolu i prevenciju
bolesti (www.cdc.gov/diabetes/pubs/estimates.htm).
17 "Type 1 Diabetes," Djeja bolnica Wisconsin
(www.chw.org/display/PPF/DocID/22658/router. asp).
18 Ross Horne, The Health Revolution (Avalon Beach, NSW,
Australia: Happy Landings, Pty. Ltd., 1980.), str. 311-312.
19 Biljeka 1 (Taber's), gore.
20 H. J. Roberts, dr. med., Aspartame Disease: An Ignored Epidemic
(West Palm Beach: Sunshine Sentinel Press, 1. svibnja 2001.).
21 Ibid.
22 Ibid.
23 Harold D. Foster, Ph.D., What Really Causes AIDS
(Victoria, BC: TrafFord Publishing, 6. srpnja 2006.).
24 Brazilski orasi - 50,20 RDA; sljedei najvii su mijeani oraasti
plodovi - 7,14 RDA (nije navedena tona mjera).
25 Biljeka 1 {Taber's), gore.
26 M. A. Krupp i M. J. Chatton, urednici, Current Medical Diagnosis & Treatment
1983 (Los Altos, CA: Lange Medical Publications, 1983.); takoer pogledati D.
J. McCarty, ur., Arthritis & allied conditions, a textbook of Rheumatology, 9. izd.
(Philadelphia: Lea & Febiger, 1979.) ("Connective tissue disorders are mostly acquired
diseases and the underlying causes cannot be determined in most instances.").
27 T. Colin Campbell i Thomas M. Campbell II, The China Study: Startling Implications
for Diet, Weight Loss and Long-term Health (Dallas: BenBella Books, 2005.), str. 184.
28 "Asthma Explained; the Search for Asthma Relief" (www.asthmaexplained.net).
30 "Allergy Facts and Figures," Amerika zaklada za astmu i
alergije (www.aafa.org/display.cfm?id=9&sub=30#prev).
31 Ibid.
32 "Neurology of Attention Deficit Disorder," Neurology and
106
ADHD: Our Attention Deficit Disorder Brain, The ADHD
Information Library (www.newideas.net/neurology.htm).
33 Feingold' Association of the United States (www.feingold.org).
34 Bernard Rimland, "The Feingold Diet: An Assessment of the
Reviews by Mattes, by Kavale and Forness and Others," Journal of
Learning Disabilities 16 (6) (lipanj-srpanj 1983.): 331-3.
35 Peter R. Breggin, dr. med., "Report to the plenary session of the NIH
consensus conference on ADHD and its treatment" (18. studenog 1998.).
36 Kelly Patricia O'Meara, "Ritalin Proven More Potent Than
Cocaine-Nearly 10 Million Kids Drugged," Insight (2001.).
37 Simon Gilbody, dr. med., "What is the evidence on effectiveness of
capacity building of primary health care professionals in the detection,
management and outcome of depression?," Svjetska zdravstvena
organizacija, regionalni ured za Europu (prosinac 2004.).
38 Carl C. Pfeiffer, dr. med., Mental and Elemental Nutrients: A Physicians Guide to
Nutrition and Health Care (New Canaan, CT: Keats Publishing, Inc., 1975.), str. 145.
39 Ibid., str. 12.
40 Abram Hoffer, dr. med., "Megavitamin B-3 therapy for schizophrenia,"
Canadian Psychiatric Association Journal 16 (1971.): 499-504.
41 "Death a Risk of Antipsychotics," Associated Press, Nature (23. listopada 2005.),
Savez za zatitu od istraivanja na ljudima (www.ahrp.org/infomail/05/10/ 23.php).
43 National Headache Foundation: Educational Resources (www.headaches.org/
consumer/topicsheets/migraine.html). Nacionalna zaklada za glavobolje izvjetava
da preko 29,5 milijuna Amerikanaca boluje od migrena, pri emu su ene pogoene
triput ee od mukaraca u dobi od 15 do 55 godina. Pored toga, 70% do 80%
osoba koje boluju od migrena ima obiteljsku povijest migrena. Mnogim oboljelima
od migrena dijagnosticira se tenziona ili sinusna glavobolja, zbog ega preko 50%
oboljelih ima pogrenu dijagnozu. Goldberg izvjetava da je uestalost migrene porasla
za preko 60% u posljednjih 10 godina. Nacionalni centar za statistike o zdravlju
izvjetava da se 30 milijuna radnih dana i 4,5 milijardi dolara godinje izgubi zbog
migrenskih glavobolja. Osim toga, istraivanja su pokazala da e svaka peta osoba
doivjeti migrenu tijekom svog ivota. Takoer pogledati Jerry Adler i Adam Rogers,
"The new war against migraines", Newsweek (11. sijenja 1999.), str. 46-52. U tom lanku
tvrdi se da se, u to vrijeme, za 25 milijuna Amerikanaca znalo da boluju od migrene.
44 Topamax @ Ortho-McNeil Neurologies, Inc.
(www.topamax.com/topamax/ index.html).
107
46 Ibid., str. 642.
47 Ibid., str. 641.
48 Ibid.
49 "Overweight and Obesity: Introduction," DHHS-Centri za kontrolu i
prevenciju bolesti (www.cdc.gov/nccdphp/dnpa/obesity/index.htm)
(zadnje ureivanje: 26. kolovoza 2006.): "Od sredine sedamdesetih godina,
uestalost prekomjerne teine i pretilosti u naglom je porastu za odrasle
osobe i za djecu. Podaci dviju NHANES-ovih anketa pokazuju da je meu
odraslim osobama u dobi od 20 do 74 godine uestalost pretilosti porasla s
15,0% (u anketi od 1976.-1980.) na 32,9% (u anketi od 2001.-2004.)."
50 "Obesity in children," New England Journal of Medicine 350 (2004.): 236274.
51 "National diabetes fact sheet: general information and national
estimates on diabetes in the United States, 2005," ameriko Ministarstvo
zdravlja i socijalnih slubi, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti
(Atlanta, GA) (2005.) (www.cdc.gov/diabetes/pubs/pdf/ndfs-2005.pdf).
52 "Heart Disease is the Number One Cause of Death," Centri za kontrolu
i prevenciju bolesti, Odjel za prevenciju sranih bolesti i modanog udara
(www.cdc.gov/DHDSP/announcements/american_heart_month.htm).
53 "AOA Fact Sheets: Obesity in Youth," Ameriko udruenje za
pretilost (www.obesity.org/subs/fastfacts/obesity-youth.shtml).
54 Frank Booth (boothf@missouri.edu).
55 "Research finds fatal flaw in industry's food labelling scheme"
(1. oujka 2007.), Sustainweb (www.sustainweb.org/news.php?id=169).
56 "Super Size Me," nagraivani dokumentarni film reisera
Morgana Spurlocka (objavljen 21. svibnja 2004.) (Kanada).
57 Ibid.
58 Biljeka 27 (Campbell), gore, str. 309-10.
59 "Doctor's file complaint over new milk ads," Nutrition Health Review (proljee 1995.).
60 Ibid.
61 Ibid.
62 Ibid.
63 R. L. Weinsier i C. L. Krumdieck, "Dairy foods and bone health: examination
of the evidence," American Journal of Clinical Nutrition 72 (2000.): 681-689.
64 Biljeka 59 (NHR), gore.
65 Ibid.
66 Ibid.
67 John Robbins, Diet for a New America (Novato, CA: New World Library, 1998.).
68 John McDougall, MD, The McDougall Program for Women (New York: Plume, 2000.)
108
69 Weston Price, Nutrition and Physical Degeneration,
15. izdanje (New Canaan, CT: Keats Pub., 2003.),
70 George Meinig, The Root Canal Cover-Up (Ojai, CA: Bion Publishing, 1994.).
71 Hal A. Huggins, It's All in Your Head (New York: Avery
Publishing (Penguin Group), 1. srpnja 1993.).
72 "Science Versus Emotion in Dental Filling Debate: Who Should
Choose What Goes in Your Mouth?," priopenje za tisak Slube za medije
Amerikog stomatolokog udruenja (Chicago) (25. srpnja 2002.).
73 Gerson Healing Newsletter, sv. 14, br. 5 (rujan/listopad 1999), str. 9
74 Nacionalno udruenje za istraivanje fibromijalgije (www.nfra.net).
75 Biljeka 1 (Taber's), gore, str. 1260.
76 Biljeka 26 (Krupp/Chatton), gore.
77 Carmen Wheatley, u Michael Gearin-Tosh, Living Proof: A Medical
Mutiny (London: Simon & Schuster, 2002.), dodatak, str. 267.
78 Carolyn Dean, dr. med., Death by Modern Medicine (Belleville, Ontario: Matrix
Vrit, Inc., 2005.); Carolyn Dean, dr. med., i Gary Null, "Death by Medicine"
(www.healthe-livingnews.com/articles/death_by_medicine_part_l .html). Za njihove
statistike o broju i trokovima godinjih smrti zbog negativnih reakcija na lijekove u
SAD-u, takoer pogledati J. Lazarou, B. Pomeranz i P. Corey, "Incidence of adverse
drug reactions in hospitalized patients." Journal of the American Medical Association
279 (1998.): 1200-1205; D. C. Sub, B. S. Woodall, S. K. Shin i E. R. Hermes-De Santis,
"Clinical and economic impact of adverse drug reactions in hospitalized patients,"
Annals of Pharmacotherapy 34 (12) (prosinac 2000.): 1373-9; Abram Hoffer, dr. med.),
"Over the counter drugs," Journal of Orthomolecular Medicine (Ontario, Kanada)
(svibanj 2003.). Pretisak u Death by Modern Medicine (gore), dodatak C, str. 349-58.
79 Prednisone, MedicineNet.com (www.medicinenet.com/prednisone/ article.htm).
80 Biljeka 1 (Taber's), gore. str. 510.
81 Ibid., str. 595.
109
10. POGLAVLJE
Obnavljanje obrane tijela
110
S optimizmom oekujem jedan zdrav, sretan svijet im njegova djeca
naue principe jednostavnog i racionalnog ivljenja.
Moramo se vratiti prirodi i Bogu prirode.
- Luther Burbank (1849.-1926.)
Lijenici i javnost fokusiraju se iskljuivo na terapije lijekovima
na tetu barem jednog od temelja dobrog zdravlja - odgovarajue prehrane.
- Dr. Mary Reith, St. Michaels Hospital, Toronto, Ontario
D
osad su itatelju vjerojatno postale jasne dvije osnovne injenice:
Svaije zdravlje i dobrobit pod neprestanim su napadom onih faktora moder-
nog ivota koji iscrpljuju prirodne obrane tijela i sposobnost samoizljeenja, dovode-
i do mnotva bolesti.
Kompleksan, precizno sastavljen prehrambeni program Gersonove terapije u stanju
je ponititi tetu, obnoviti oteene obrane organizma i omoguiti tijelu da se izlijei.
U svom je razmiljanju dr. Gerson uvijek blisko povezivao obrane tijela i njegov me-
hanizam samoizljeenja. Ustvari, kod svojih je pacijenata redovito viao da je meha-
nizam izljeenja poremeen ili teko oteen prije nego to bi tijelo podleglo bolesti.
Osim toga, bio je uvjeren da pojava malignih bolesti (tj. raka) predstavlja krajnji, naj-
tei oblik sloma te da su nuni najbolja struna njega i napori kako bi se preokrenuo
destruktivan proces i postiglo izljeenje.
Od brojnih revolucionarnih shvaanja dr. Gersona moda je najvee njegovo otkrie
da su temeljni uzroci kroninih bolesti nedostaci hranjivih tvari i zatrovanost. Taj
se pristup uvelike razlikuje od pristupa konvencionalne medicine koja voli pripisati
jasno odreen uzrok svakoj pojedinoj bolesti, ali proputa traiti prave temeljne pro-
bleme zajednike mnogim bolestima. Razlika u pristupu jedan je od mnogih faktora
koji Gersonov protokol razlikuju od ortodoksnih tretmana. Nakon to se temeljni
7 . P O G L A V L J E : O B N A V L J A N J E O B R A N E T I J E L A
problemi prepoznaju, moe ih se tretirati: nedostaci se rjeavaju hiperalimentacijom;
zatrovanost sustavnom detoksikacijom. Usprkos njihovoj vitalnoj vanosti, te su me-
tode jednostavne, lako razumljive i transparentne. Iznad svega, imaju smisla.
Tu smo temu ve u opim crtama dotaknuli (pogledati 3. poglavlje, Upoznati nepri-
jatelja), ali sada trebamo poblie razmotriti njenu praktinu primjenu.
HI PERALI MENTACI JA
Odgovor na nedostatke hranjivih tvari je davati pacijentu maksimalne koliine naj-
boljih moguih vrsta hrane. Meutim, teko bolesni pacijenti obino nisu u stanju
mnogo jesti. Apetit i probava su im slabi, a izbacivanje tetnih tvari im je neodgo-
varajue. Pod takvim okolnostima jedini je put naprijed pravljenje sokova, budui
da je skoro svaki pacijent u stanju - i obino eli - popiti svjee pripremljenu au
ekolokog soka svakih sat vremena. Nakon to se utvrdi ta rutina, hranjive tvari koje
tijelo tako oajniki treba poinju neprekidno pristizati.
Malobrojnim izuzetno oslabljenim pacijentima koji ne mogu podnijeti uobiajenu
au soka od 2,3 dl svakih sat vremena daju se porcije od 1,2 ili 1,7 dl na poetku
tretmana. Na njihovo iznenaenje, nakon samo par dana pijenja sokova i intenzivne
detoksikacije u stanju su jesti tri puna vegetarijanska obroka dnevno, pripremljena
od svjeeg, ekoloki uzgojenog povra i voa, i piti 13 standardno velikih aa soka,
pored grickanja voa izmeu obroka. Kada dou do te faze hiperalimentacije, svaki
pacijent pojede otprilike 9 kg hrane dnevno.
Kritiari Gersonove terapije, koji ovo pripremanje svjeeg soka svakih sat vre-
mena smatraju naporni m (to svakako jest!), esto predlau da se umjesto toga
koriste vitaminski i mineralni dodaci prehrani. Oni ne shvaaju da bolesno tijelo
nije u stanju asimilirati i iskoritavati farmaceutski pripremljene tvari koje bi
jednostavno prolazile kroz organizam nimalo ne pomaui. Samo se ivo, svjee,
sirovo povre i voe apsorbira, iskljuivo u obliku soka, koji zaobilazi proces pro-
bave i odmah se asimilira.
DETOKSI KACI J A
im je tijelo preplavljeno ivim hranjivim tvarima, one se brzo apsorbiraju i izbacuju
nakupljene toksine iz stanica u krvotok, koji ih nosi do jetre, glavnog organa u tijelu
za detoksikaciju. Meutim, pacijent koji zapone s Gersonovom terapijom nakon to
je cijeli ivot jeo takozvanu normalnu modernu prehranu, ve je u sebi akumulirao
znatne koliine prehrambenih aditiva, ostataka pesticida i drugih agrokemikalija te
druge toksine iz mnogih izvora koji blokiraju njegovu jetru. Kao rezultat toga, jetra
1 1 1
nije sposobna nositi se s novim toksinima pristiglim iz tkiva a pokrenutim ivim
hranjivim tvarima.
Ako se brzo ne raisti, taj zastoj toksina moe dovesti do po ivot opasnog samo-
otrovanja i jetrene kome, zbog ega su od vitalne vanosti detoksicirajui i esti ka-
veni klistiri, koji su kamen temeljac Gersonovog tretmana. Postoji nekoliko terapija
protiv raka koje koriste razne metode za ubijanje tumorskog tkiva bez uklanjanja
mrtvog toksinog materijala iz jetre. Kako bi se jetri omoguilo da izbaci svoj terel
otrova polako i postupno, potrebno je prekidati tretman, to smanjuje njegov utjecaj.
Meutim, Gersonova metoda, sa svojom stalnom i redovnom detoksikacijom, moe
djelovati neprekidno, to objanjava njenu djelotvornost kao i zato su kaveni klistiri
neophodan dio protokola. Bez njih, dodatni teret novoosloboenih toksina mogao
bi ak uzrokovati i dodatno oteenje jetre. Svatko tko eli zapoeti s Gersonovom
terapijom mora ukljuiti i obaveznu praksu klistiranja kavom.
112
10. POGLAVLJE
Zato Gersonova terapija djeluje
O
snovni principi Gersonovog protokola jednostavni su i jasni, i njegova primjena
daje izvanredne rezultate ve preko 60 godina. Meutim, ostaje jedno pitanje:
Postoje li ikakva moderna znanstvena istraivanja koja potvruju metode koje je dr.
Gerson razvio dijelom intuitivno, a dijelom kroz stalno prouavanje i klinika zapa-
anja, ali bez sofisticirane istraivake opreme, prije toliko desetljea? Jednostavnije
reeno, je li itko otkrio zato ta terapija djeluje?
Odgovor je: da. Od smrti dr. Gersona 1959. godine, niz istaknutih znanstvenika i
istraivaa doao je do otkria koja su potvrdila neka od njegovih shvaanja ili me-
toda. Zbroj tih zasebnih otkria objanjava zato je njegov protokol, kada se koristi u
cijelosti, tako djelotvoran. Sada emo predstaviti uzorak krajnje zapanjujuih znan-
stvenih potvrda.
Krajem 1970-ih fiziar, matematiar i biofiziar, dr. med. Freeman Widener Cope,
napisao je rad Eksperimentalno je primijeeno da kalijem bogata, natrijem siroma-
na prehrana Gersonove terapije lijei mnoge sluajeve uznapredovalog raka kod lju-
di.
1
U svom drugom radu Cope je ustvrdio da se, kod bilo kakvog oteenja stanica,
u stanicama cijelog tijela mogu javiti iste reakcije: Stanice e prvo gubiti kalij, nakon
toga e stanice prihvaati natrij, i tree, stanice e natei zbog previe vode (stanini
edem). Kad je stanica natekla zbog previe vode, inhibira se stvaranje energije, zajed-
no sa sintezom bjelanevina i metabolizmom masti. Gerson je bio u stanju upravljati
sindromom oteenja tkiva, koji je kliniki prepoznao 1920-ih, kroz kontrolu prehrane,
izbacivi natrij i ukljuivi kalijeve dodatke u kalijem ve bogatu prehranu i pronaavi
nain da ukloni otrove iz tijela putem jetre.
2
(Naglasak dodan.) To je izvanredno
koncizno opravdanje svih metoda dr. Gersona, ukljuujui strogo ogranienje bjelan-
evina i masti, s kojima se oteene stanice ne mogu nositi, to je razlog za povean
unos kalija i za neophodnu detoksikaciju jetre.
Godine 1988. Patricia Spain Ward, povjesniarka kampusa Sveuilita Illinois, Chica-
go, predstavila je izvrsnu monografiju o Gersonovoj terapiji, pod ugovorom s ameri-
113
kim Uredom za procjenu tehnologija. Iako se njena studija ne temelji na novim istrai-
vanjima, vrijedi ju ukljuiti zbog njene temeljitosti i jasnoe. Opisavi dr. Gersona kao
uenjaka meu uenjacima i vrhunskog promatraa klinikih pojava,
3
dr. Ward je
izvijestila o svom zapaanju da su pacijenti na prehrani s mnogo kalija i malo natrija
izluivah enormne koliine natrija u svom urinu, i da se uz izbacivanje ivotinjskih bje-
lanevina iz prehrane ta koliina dodatno poveala. Dodala je: Medicinsko inzistiranje
na velikim koliinama bjelanevina, kako je pokazao Gerson, bilo je pogreno, i on je
prekinuo davanje ivotinjskih bjelanevina u prehrani na barem est do osam tjedana.
4
Vano istraivanje koje opravdava Gersonovo uskraivanje ivotinjskih bjelanevina
njegovim pacijentima s rakom proveo je dr. med. Robert A. Good sa Sveuilita u
Minnesoti, koji je poznat kao otac moderne imunologije. On je postavio eksperi-
ment sa zamorcima u kojem je jednu skupinu ivotinja hranio bezproteinskom labo-
ratorijskom hranom, dok je druga skupina dobivala normalnu vrstu hrane. Dr. Good
je oekivao da e vidjeti propadanje imunolokog sustava ivotinja na bezprotein-
skom reimu, ali dogodilo se suprotno. Timusni limfociti zamoraca postali su stra-
hovito aktivni i dugo su ostali agresivno aktivni. Dr. Good je shvatio da je stimulirao
imunitet ograniivi ivotinjske bjelanevine u prehrani, ime je potvrdio tonost
istovjetnih zapaanja u Gersonovom protokolu.
5
Gersonovi pacijenti primaju odgovarajue koliine lako iskoristivih biljnih bjelan-
evina koje se nalaze u svjeim biljnim sokovima, krumpiru i zobenoj kai koji su
najvaniji dijelovi njihove prehrane. esto se pogreno vjeruje da samo ivotinjske
namirnice sadre bjelanevine. Naprotiv, ivotinje koje se uzgajaju za hranu, poput
goveda, svinja i ovaca, hrane se vegetarijanski!
Kanadski znanstvenik dr. Harold D. Foster, sa Sveuilita u Victoriji u kanadskoj po-
krajini Britanska Kolumbija, pristupio je problemu smrtnosti od raka iz kuta nedo-
statka minerala u tlu i vodi za pie. Takoer je obavio poetnu raunalnu analizu
200 sluajeva takozvanih spontanih regresija (djelominog ili potpunog nestanka
tumora u nedostatku tretmana koji je u stanju izazvati regresiju)
6
irokog raspona
vrsta raka.
Rezultat pedantnih istraivanja profesora Fostera pokazao je da veina regresija nika-
ko nije spontana, nego je rezultat kombiniranja konvencionalnih tretmana s drastinim
promjenama naina ivota i raznim komplementarnim terapijama. Od 200 pacijenata 10
je slijedilo Gersonovu prehranu, a mnogi drugi koristili su dijelove Gersonovog protokola
(npr. sirove sokove i detoksikaciju). Ostali prehrambeni reimi spomenuti u uzorku bili
su djelomino ili preteno temeljeni na istom protokolu, poveavajui postotak onih iji
je oporavak u nekoj mjeri bio rezultat Gersonovog tretmana. Najvaniji zakljuak koji je
profesor Foster bio u stanju izvui iz svog istraivanja bio je da sluajevi takozvane spon-
tane regresije nikako nisu bih spontani, i da ih je ortodoksna medicina kategorizirala kao
114
8 . P O G L A V L J E : Z A T O G E R S O N O V A T E R A P I J A D J E L U J E
takve samo zato to su bili rezultat nekonvencionalnih - alternativnih i komplemen-
tarnih - terapija.
Jedna od najvanijih tehnika Gersonove terapije je detoksikacija preko jetre/ui
upotrebom kavenih klistira. Dr. Gerson je znao da oni ire une kanale, omoguuju-
i jetri da oslobodi nakupljene toksine. Njegovo su otkrie u novije vrijeme potvrdila
tri znanstvenika - Wattenberg, Sparmins i Lam
7
- s Odjela za patologiju Sveuili-
ta u Minnesoti, koji su pokazali da rektalno davanje kave stimulira enzimski sustav
(glutation s-transferazu) u jetri, koja je u stanju ukloniti toksine slobodne radikale
iz krvotoka. Normalna aktivnost ovog enzima poveava se 600% do 700% kavenim
klistirima, emu se moe pripisati golemo poboljanje detoksikacije. Kava je takoer
bogata kalijem, to pomae u spreavanju crijevnih greva podizanjem sadraja kalija
u iscrpljenim glatkim miiima debelog crijeva.
Godine 1990. izvanredna se studija
8
pojavila u jednom struno recenziranom nje-
makom medicinskom asopisu pod naslovom Iskustva s primjenom prehrambene
terapije u kirurkoj onkologiji. Njen autor, dr. med. Peter Lechner s Onkolokog
ambulantnog odjela Okrune bolnice u Grazu, Austrija, izvijestio je o estogodinjoj
klinikoj studiji o modificiranoj verziji Gersonove terapije praene na grupi od 60
pacijenata s rakom koji su takoer primali ortodoksni tretman.
Prema dr. Lechneru, ta uvelike srezana verzija Gersonovog protokola koritena je kao
pomona terapija, a ne kao alternativa konvencionalnim onkolokim tretmanima.
Osim toga, pacijenti su prehrambenu terapiju provodili u svojim domovima, to je
onemoguavalo strog nadzor. Usprkos tome, na kraju razdoblja od est godina, dr.
Lechner je mogao izvijestiti o sljedeim rezultatima:
Pacijenti su openito pretrpjeli manje postoperativnih komplikacija i negativnih
nuspojava radioterapije i/ili kemoterapije.
Potreba pacijenata za analgeticima i psihotropnim lijekovima bila je manja nego u
kontrolnoj grupi.
Postojee metastaze na jetri sporije su napredovale.
Psiholoko stanje pacijenata cijelo je vrijeme bilo dobro.
Neishranjenou uzrokovana kaheksija (teko kopnjenje), koje se normalno javlja
u kasnim stadijima bolesti, moglo se sprijeiti ili je barem bilo uvelike odgoeno u
veini sluajeva.
Jedna 77-godinja pacijentica na prehrambenom reimu postigla je potpunu remi-
siju bez konvencionalne terapije.
Tijekom estogodinje klinike studije dr. Lechner i njegovi kolege takoer su uspjeh
opravdati Gersonovu upotrebu kavenih klistira prouivi nezavisna istraivanja C.
Djerassija (1959.) i Kaufmanna (1963.).
9
To je pokazalo da dva aktivna sastojka kave
- kafestol i kaveol - do sedam puta poveavaju aktivnost glutation s-transferaze koja,
115
kao to znamo iz gore spomenutih istraivanja u Minnesoti, igra sredinju ulogu
\ u izbacivanju toksina iz jetre.
Sve u svemu, koliko god da su zakljuci dr. Lechnera oprezni i suzdrani, iz nje-
govog je lanka jasno da ak i znatno ublaena verzija Gersonove terapije postie
neoekivane i nevieno dobre rezultate u tretiranju pacijenata s metastaziranim
malignostima.
Najnoviju temeljitu studiju antikancerogenih komponenat a Gersonovog pit
hrambenog reima napisala je Carmen Wheatley,
10
lanica Grupe za ortomole
kularnu onkologiju u Uj edi nj enom Kraljevstvu. Ona se za tu temu zainteresirala
kroz iskustvo svog prijatelja, oksfordskog profesora engleske knjievnosti Mic-
haela Gearina-Tosha, kojem je 1994. dijagnosticiran multipli mijelom. Njegova
prognoza bila je loa: est do devet mjeseci ivota bez ikakvog t ret mana i jedna do
dvije godine uz odgovarajuu kemoterapiju. Profesor Gearin-Tosh odbio je ovo
drugo i, nakon temeljitog istraivanja, izabrao Gersonovu terapiju, dopunjujui
je meditacijom, akupunkt urom i kineskim vjebama disanja. On je taj pro es
od dijagnoze do svog tadanjeg stanja, opisao u svojoj briljantnoj, izuzetno za-
bavnoj knjizi, Living Proof: A Medical Mutiny (ivi dokaz: Medicinska pobuna) "
(Suprotno oekivanjima, poivio je 11 godina i na kraju umro od trovanja krvi
nakon stomatolokog zahvata.)
Dok je gledala napredovanje svog prijatelja, dr. Wheatley je zaintrigirala injenica
da je dr. Gerson, naizgled intuitivno, za svoju terapiju izabrao namirnice za koje
je otada, pedesetak godina kasnije, dokazano da imaju antikancerogena svojstva
Ona je svoja otkria iznijela u eseju pod naslovom Sluaj preivjelog kojem su
davane 0,005-postotne anse,
12
koji su recenzirala etiri ugledna lijenika i koji
je objavljen kao pogovor u knjizi profesora Gearina-Tosha.
Dr. Wheatley istie da Gersonova prehrana sadri nekoliko namirnica u kojima
su moderna istraivanja identificirala neke kljune komponente za borbu proth
raka (npr. laneno ulje s njegovim vanim sadrajem omega-3 masnih kiselina; voe
bogato mineralima i bioflavonoidima; i povre iz obitelji krstaica, tonije cvjetaa,
kupus i brokula, ija su antikancerogena svojstva potvrdila trenutna znanstvena
nutricionistika istraivanja).
13
Ona komentira, Gersonova prehrana od voa i po-
vra mogla bi se podvrgnuti iscrpnoj analizi u svjetlu moderni h nutricionistikih
onkolokih istraivanja. On nije imao nita od tog znanstvenog znanja, pa ipak je
empirijski doao do metode koja osigurava da pacijent s rakom dobije irok raspon
tih proizvoda, netaknutih i u farmakoloki aktivnim dozama.
1
* (Naglasak dodan.)
U ostatku svoje studije dr. Wheatley je analizirala ostale komponente Gersonove te
rapije - od vrijednosti pijenja sokova do vanosti kavenih klistira - i utvrdila da su
116
8 . P O G L A V L J E : Z A T O G E R S O N O V A T E R A P I J A D J E L U J E
sve one znanstveno opravdane. Kao zakljuak, dopustite da citiramo jedan od njenih
o t r o u m n i h komentara: Konvencionalne medicinske met ode tretiranja raka - ke-
moterapija, zraenje - rutinski razaraju ve oslabljen imunoloki sustav i ne pomau
mnogo u njegovom obnavljanju. Pa ipak, kao to je Gerson shvatio, za borbu protiv
raka potreban je imunoloki sustav, i zato bi njegova izgradnja trebala poboljavati
izglede za preivljavanje.
15
Kako vrijeme prolazi a nedostatak uspjeha velikog dijela konvencionalne onkologije
postaje sve oigledniji, istraivanja prehrambenih terapija zasigurno e se iriti i za-
uzeti svoje zaslueno mjesto u glavnoj struji medicine. Njihova otkria jamano e
stalno iznova potvrivati da su principi i praksa Gersonove terapije opravdani i toni,
nudei izuzetno logian nain lijeenja bolesti i odravanja zdravlja.
BILJEKE
1 Freeman Widener Cope, "A medical application of the Ling
Association-Induction Hypothesis: the high potassium, low sodium diet of the
Gerson cancer therapy," Physiological Chemistry and Physics 10 (5) (1978.): 465-468.
2 Freeman Widener Cope, "Pathology of structured water and associated
cations in cells (the tissue damage syndrome) and its medical treatment,"
Physiological Chemistry and Physics 9 (6) (1977.): 547-553.
3 Patricia Spain Ward, "History of the Gerson Therapy" (1988.),
pod ugovorom s amerikim Uredom za procjenu tehnologija.
4 Ibid.
5 Robert A. Good, dr. med., The Influence of Nutrition on Development of Cancer
Immunity and Resistance to Mesenchymal Diseases (New York: Raben Press, 1982.).
6 Harold D. Foster, Ph.D., "Lifestyle Changes and the 'Spontaneous'
Regression of Cancer: An Initial Computer Analysis," International
Journal of Biosocial Research 10 (1) (1988.): 17-33.
7 V. L. Sparmins, L. K. T. Lam and L. W. Wattenberg,
"Proceedings of the American Association of Cancer Researchers and the
American Society of Clinical Oncology;' Abstract 22 (1981.): 114,453.
8 Peter Lechner, dr. med., "Experiences with the Use of Dietary Therapy
in Surgical Oncology," Aktuelle Ernaehrungsmedizin 2 (5) (1990.).
9 C. Djerassi, et al., "The Structure of the pentacyclic Diterpene Calesiol," Journal of
the American Chemical Society 81 (1959.): 2386-2398; takoer pogledati P. Kaufmann i
A. K. Sengupta, "Zur Kenntnis der Lipoid in i der Kaffeebohne. Ill Die Reindarstellung
des Kaweals," Fette, Seifen mid Anstrichmittel (Berlin) 65 (7) (1963.): 529-532.
10 Carmen Wheatley, u Living Proof: A Medical Mutiny
(London: Simon & Schuster, 2002.) Michaela Gearina-Tosha, Dodatak, str. 267-308.
117
11 Ibid.
12 Ibid.
13 Ibid.
14 Ibid.
15 Ibid.
118
DRUGI DIO
Potpuni vodi za primjenu
Gersonove terapije
O
no to ste dosad proitali upoznalo vas je s filozofijom i princi-
pima Gersonove terapije i objasnilo njen pristup zdravlju i lije-
enju. Dosad bi vam trebala biti prihvatljiva ideja da je optimalna pre-
hrana ne samo klju za zdravlje i dobrobit, nego i najmonije sredstvo
u borbi protiv bolesti i patnji.
Sad je dolo vrijeme da se upoznate s praktinom stranom ovog je-
dinstvenog protokola. Sljedea poglavlja vodit e vas korak po korak
kroz komponente koje zajedno tvore potpuni program, kako ga je
sastavio dr. Max Gerson i kako su ga tijekom 60 godina prakticirale
tisue ljudi irom svijeta. Iz kojeg god razloga da vas zanima program
- bilo da se nadate izljeenju ozbiljne bolesti, nosite se s manjim pro-
blemom ili jednostavno elite prijei na nain ivota koji jaa zdravlje
- ovo je put naprijed.
Treba zapamtiti samo jednu stvar: provoenje Gersonove terapije
kako biste se oporavili od ozbiljne bolesti velik je pothvat koji zahti-
jeva odlunost, ustrajnost i jasno razumijevanje programa. Takoer,
to je proces tipa uradi sam, budui da, ak i ako ste u stanju pro-
vesti neko vrijeme u Gersonovoj klinici u Meksiku, dug i glavni dio
rada na izljeenju mora se odvijati kod kue. To znai da ste vi jedini
odgovorni; nema nikoga tko bi vas nadgledao i pazio da se strogo
pridravate pravila. Meutim, budui da ste dovoljno pronicljivi da
izaberete ovu metodu detaljnog lijeenja, takoer ete razumjeti da
ste jedina osoba koja e trpjeti pogoranje ak i zbog najmanjeg va-
ranja vi sami!
Nunu samodisciplinu uvelike olakavaju trenutna poboljanja koje
veina pacijenata doivi, ak i nakon nekoliko dana programa. Ta po-
boljanja (npr. bolji apetit, manje bolova, vie energije i bolji san)
uvjerljiv su dokaz da je terapija poela djelovati te daju snaan poti-
caj pacijentovoj odlunosti.
Obueni Gersonovi lijenici, koje je ovlastio Gersonov institut, jo
uvijek su malobrojni i zato ih je teko nai. Molim vas da se uvate
neovlatenih terapeuta koji tvrde da prakticiraju Gersonovu terapiju
- mogu vam nakoditi umjesto da vas izlijee. Vaa je najbolja ansa
ta da pronaete suosjeajnog lijenika koji je spreman nadgledati va
napredak ne pokuavajui uvoditi promjene u va program. Glavni
je zadatak vaeg lijenika organizirati pretrage krvi i urina koje treba
obavljati svakih etiri do est tjedana na poetku terapije i rjee u
njenim kasnijim fazama. Kako se rezultati testova kod Gersonovih
pacijenata esto razlikuju od onih na konvencionalnom protokolu,
vodi za tumaenje vaih rezultata dan je u 26. poglavlju, Objanje-
nje Gersonovih laboratorijskih testova.
10. POGLAVLJE
Gersonovo domainstvo
B
ilo da je pacijent u mogunosti provesti neko vrijeme u Gersonovoj ustanovi ili
odlui zapoeti s terapijom kod kue, najdui dio procesa lijeenja - do dvije
godine ili vie s malignim bolestima, ali daleko manje s drugim kroninim stanji-
ma - morat e se odvijati u njegovom ili nj enom domu. Za vrijeme tretmana kuu
treba preurediti u neku vrstu privatne klinike gdje sve slui cilju ozdravljenja i gdje
se niemu ne doputa da ometa taj proces.
Kako emo to postii? Jednostavno, trebamo imati na umu da su dva stupa Gerso-
novog programa prehrana i detoksikacija. Budui da je pacijent koji boluje od kro-
nine bolesti ne samo zatrovan nego mu nedostaje i hranjivih tvari, prvi je zadatak
domainstvo oistiti od svih otrovnih kemikalija i tetnih materijala ili ureaja.
Oni su u irokom rasponu prisutni u veini moderni h domainstava. Kemijska
sredstva za ienje, pomagala i kuanski ureaji koji emitiraju tetno zraenje ili
takozvani elektrosmog koriste se svakodnevno i uzimamo ih zdravo za gotovo. Rje-
avamo ih se tek kada shvatimo njihove tetne utjecaje na tijelo.
Budui da je drugi stup terapije pruiti pacijentu hiperprehranu, odgovarajue
opremljena kuhinja najvanije je sredite u kojem se sva hrana i sokovi svakodnev-
no pripremaju u velikim koliinama. Zaponimo s popisom prikladne opreme za
djelotvornu Gersonovu kuhinju koja moe raditi bez zastoja.
HLADNJ AK
Za uvanje velikih koliina ekoloki uzgojenog voa i povra trebat e jedan velik
ili dva hladnjaka prosjene veliine. Hladna, po mogunosti t amna smonica ili
soba za pranj e rublja idealna je za uvanje korjenastog povra, koje ne zahtijeva
hlaenje.
121
SOKOVNICI
Budui da su svjee pripremljeni ekoloki sokovi jedna od najvanijih ljekovitih kom-
ponenti Gersonovog programa, oni moraju biti najbolje mogue kvalitete. Zbog toga
je vrlo bitno izabrati najdjelotvorniji sokovnik - onaj koji e izdrati stalnu upotrebu
tijekom otprilike dvije godine.
Na tritu ima mnogo modela. Najjednostavniji i najjeftiniji je centrifugalni tip, jedan
od prvih koji su postali iroko dostupni. Rasipan je, daje manjkave, enzimima siro-
mane sokove i ne moe se koristiti za lijeenje.
Drugi je tip sokovnik Champion, koji iscijedi vie minerala, kao i vie tekuine.
Meutim, sam po sebi nije zadovoljavajui, jer ono to daje nije toliko sok, koli-
ko kaasti sloj povra iznad vodenaste baze. Usprkos tome, sokovnik Champion
moe se koristiti, ali samo za mljevenje. Ureaj dolazi s ploom koja se moe
staviti ispod baze gdje se obino nalazi cjedilo, tako da na njoj ostane samljeveni
kaasti materijal. Tu kau zatim treba procijediti na runoj presi s hidraulinim
klipom, kako bi se istisnuo sok iz zgnjeenog povra. Cijena tih dvaju ureaja
je oko 600 dolara. Sokovnik Champion lako je dostupan u SAD-u te u nekoliko
drugih zemalja. Za runu presu, kontaktirajte Juice Press Factory (www.juicepre-
ssfactory.com).
Drugi ureaji, uvezeni iz Koreje i proizvedeni u SAD-u, koriste dvije spiralne
otrice koje gnjee tarui se jedna o drugu. Oni bolje izdvajaju sastojke od samog
Championa i mogu se koristiti, posebno ako pacijent ne boluje od raka. Meu-
tim, ti jednoprocesni sokovnici zapravo nisu u skladu s napucima dr. Gersona
da se koriste dva procesa, mljevenje i cijeenje, za dobivanje najboljeg soka. Tvrdi
se da ti sokovnici izdvajaju vie enzima od Norwalka (vidi dolje), ali ne spominje
se jednako vano izdvajanje minerala. Cijena tih strojeva kree se izmeu 750 i
900 dolara.
Najbolji dvoprocesni sokovnik je Norwalk s hidraulinom presom, koji je tako-
er vrlo atraktivno dizajniran, s vanjtinom od nehrajueg elika ili plastinom
vanjskom zatitom s uzorkom drveta. Naravno, kod oba modela svi dijelovi stro-
ja koji dolaze u dodir s hranom izraeni su od nehrajueg elika. Norwalk je
potpuno automatski, s jednostavnom polugom koja aktivira presu. Ima dobar
servis i jamstvo, a takoer je i najskuplji sokovnik (2395-2495 dolara). Model
s vanjtinom od nehrajueg elika takoer ima sklopku koja ga prilagoava za
struju od 220 do 240 volti koja se koristi u Europi. Za vie informacija nazovite
800-405-8423 (izvan SAD-a, nazovite +1 (760) 436-9684) ili posjetite web lokaci-
ju Norwalk Juicers California (www.nwjcal.com).
122
9 . P O G L A V L J E : G E R S O N O V O D O M A I N S T V O
Odr av anj e vaeg sokovni ka
Pored vae uobiajene rutine odravanja maksimalne istoe u kuhinji, posebno je
vano paziti da va sokovnik bude ist i bez osuenog soka i/ili vlakana. Budui da
su oni sirovi, mogu se lako pokvariti, osuiti i privlaiti muhe i druge kukce i klice.
Kako biste izbjegli zagaenje, potrebno je oistiti sokovnik nakon svake upotrebe. To
ne bi trebalo zahtijevati mnogo dodatnog vremena budui da su dijelovi stroja koji
dolaze u dodir s voem i povrem izraeni od nehrajueg elika i lako se rastave,
isperu, osue i ponovno sastave za sljedei sok.
Koristite samo iste spuve ili krpe namijenjene iskljuivo baratanju sa sokovnikom.
Nemojte koristiti sapun ili deterdent kod svakog pranja jer je vrlo vano da ak ni
najmanja koliina sapuna ili sredstva za ienje ne ostane na dijelovima koji dolaze
u dodir s povrem. Ako koristite Norwalk sokovnik ne zaboravite obrisati gornju
plou za tijetenje.
Nakon svakog cijeenja krpe za sok treba paljivo isprati u istoj vodi - bez de-
terdenta - i uvati ih u zamrzivau do sljedeeg cijeenja. Najbolje je imati posebne
krpe za sok od mrkve i jabuke ili za sok samo od mrkve te za zeleni sok.
Naveer, nakon to napravite sve sokove, moete koristiti vodu s malo deterdenta za
posljednje dnevno ienje; nakon toga dobro isperite kako biste bili sigurni da nije
ostao sloj deterdenta. ak i malo ostataka deterdenta koji dospiju u sokove mogu
kod pacijenata izazvati proljev, greve ili neto gore. Isto vrijedi za krpe od sokovni-
ka. Operite ih u vodi s malo deterdenta i paljivo iscijedite kako biste se rijeili svih
ostataka deterdenta. Krpe preko noi drite u zamrzivau.
Ako koristite stroj za mljevenje (tj. Champion) i hidraulinu presu, vrijedi isto pravi-
lo. Pedantno odravajte oba stroja istima i bez deterdenta.
T E D N J A K I PENI CA: EL EKT RI NI ILI PLI NSKI ?
Nijedan tip nije idealan. Temperaturu kuhanja lake je kontrolirati na plinskom ted-
njaku. Meutim, plin troi kisik, i ako pacijent provodi vrijeme u kuhinji, zrak osiroma-
en kisikom vjerojatno e se pokazati tetnim. Kuhinja mora biti dobro prozraena, to
moe biti teko tijekom hladnih zimskih dana. Postavljanje sobnog generatora ozona u
kuhinju ih dnevni boravak preporuljivo je kako bi se postigle bolje razine kisika.
Oprez: Ako je razina ozona previsoka, otvoreni plamen moe ga zapaliti.
Koritenje elektrinih tednjaka ili penica u SAD-u veinom je skuplje od koritenja
plinskih. Njihova je prednost to to su ii i ne troe kisik. Meutim, temperaturu
kuhanja, tako vanu za pravilnu pripremu povra, tee je kontrolirati na elektrinim
tednjacima.
123
Mi kr oval na peni ca
Zbog svoje brzine i prividne djelotvornosti, taj se ureaj proirio po bezbrojnim
kuhi nj ama u SAD-u i drugdje, bez znanja o ozbiljnim opasnostima po zdravlje
koje predstavlja. Budui da mnoge mikrovalne penice nose jamstvo sigurnosti
koje potpisuju laboratoriji za testiranje proizvoda, ira javnost navedena je da
povj eruj e kako su te penice sigurne za koritenje. To nije tono.
Istraivanja provedena u vicarskoj
1
i drugdj e pokazala su da mikrovalne pe
nice uzrokuj u tetne kemijske reakcije u hrani , oteujui hranjive tvari, stvara-
jui nepri rodne molekule i inei pri rodne aminokiseline toksinima. Toplina
je nej ednaka; ne dopire do sredita krut e hrane i umj est o toga stvara vrue
toke. Tekuine se mogu pregrijati i izazvati teke opekline kad se hrana izva-
di. Da stvari budu gore, te penice emitiraju zraenje na podr uj u kuhi nj e ak
i kad se ne koriste te kuhaju kuharicu.
2
(Zanimljiva je injenica da su, zbog
zdravstvenih razloga, mikrovalne penice bile zabranj ene u bivem Sovjetskom
Savezu jo 1976!)
3
Ako posj eduj et e j ednu, rijeite je se. Ako ju ne moete uklo-
niti, izvucite utika iz st ruj e i ni pod kojim okolnostima nemoj t e pasti u isku-
enje da ju koristite.
LONCI I POSUE
Svaki dodir hrane s aluminijem uzrokuje da se male koliine (ili kod nekog po-
vra, kao to su rajice, velike koliine) aluminija otope i otpuste u hranu. Taj je
metal vrlo otrovan; uzrokuje oteenje mozga i vjeruje se da ima ulogu u uzroko-
vanju Alzheimerove bolesti.
4
Bacite sve aluminijske predmete i nemojte dopustiti da aluminijske folije dolaze u
dodir s hranom. Koristite lonce od nehrajueg elika, najbolje s masivnim dnom
za kuhanj e bez vode, ili staklene (Pyrex') ili emajlirane lonce od lijevanog e-
ljeza. Najbolje je posue od nehrajueg elika ili drvene lice. Koristite srebrni
pribor za jelo, ako ga imate (male koliine koloidnog srebra, osloboene iz srebr-
ni h vilica, lica i noeva, vrijedni su stimulanti imunolokog sustava).
Nemoj t e koristiti ekspres-lonce; oni rade na vrlo visokim t emperat urama koje
oteuju hranj i ve tvari. Jedno je od osnovnih Gersonovih pravila kuhati hranu
vrlo sporo, na niskoj t emperat uri , kako bi se izbjeglo takvo oteivanje. Glazu-
ra koja se koristi na neki m loncima za sporo kuhanj e otrovna
5
je - bolje ih je
izbjegavati.
124
DESTI LATORI
Koliko god to moda zvui iznenaujue, Gersonovi pacijenti ne piju vodu. Za
to postoje dva razloga. S jedne strane, njihov dnevni unos 13 aa svjee pripre-
mljenih ekolokih sokova i tekuinom bogate juhe, salate i voa prua im svu
vrhunski hranjivu tekuinu koja im je potrebna. S druge strane, voda bi samo
razrijedila njihove ionako oslabljene probavne sokove, ne opskrbljujui ih nika-
kvim hranjivim tvarima. Meutim, voda se u Gersonovoj terapiji koristi u ku-
hanju - za pri premu juha, ajeva i, naravno, klistira - i od iznimne je vanosti
osigurati istou ove vode.
Na tritu postoje razni sustavi za filtriranje, ukljuujui one na principu reverzne
osmoze, koji se mogu koristiti samo ako je potpuno sigurno da lokalna vodovodna
voda ne sadri vrlo tetni fluorid. (Pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih obrana)
Najsigurniji nain da se oslobodite neistoa, otrovnih kemikalija i, iznad svega, flu-
orida, taj je da nabavite kuni destilator.
Dostupno je mnogo destilatora u raznim cjenovnim razredima. Izbor mora ovisiti o
cijeni i koliini vode koja domainstvu moe trebati. Sam pacijent koristit e 7,5-11,3
1 vode, a ako i drugi lanovi obitelji jedu Gersonovu hranu i/ili ele koristiti klistire,
bit e potrebne vee koliine vode.
Destilatom je potrebna utinica za struju i dodatna slavina za vodu, a mnogi pacijenti
svoj ugrauju u sobu za pranje rublja ili garau. Stroj je potrebno iskljuiti i oistiti
svaka tri dana. Svatko tko vidi mulj koji ostaje nakon destilacije uvjerit e se da je
potrebno to temeljitije proiavanje vode.
Destilacija se odvija tako to se voda zagrijava do toke u kojoj se pretvara u paru,
koja zatim prolazi kroz cijev u kojoj se hladi i ponovno kondenzira u vodu. Budui
da se minerali, razne neistoe i aditivi ne pretvaraju u paru, oni ostaju u desti-
latom, ostavljajui ohlaenu, kondenziranu paru istom od tetnih komponenti.
Meutim, hlapive tekuine, kao to su djelii benzena, takoer ispare i opet se kon-
denziraju u proienoj vodi. Radi uklanjanja takvih tvari svi bi destilatori trebali
imati cjevicu s kuglicama aktivnog ugljena, tako da kondenzirana voda kapajui
natrag u spremnik sa svjeom vodom prolazi kroz filter s ugljenom, koji uklanja
neeljene hlapive tvari.
Zdravstveni strunjaci ponekad tvrde da destilirana voda uklanja minerale iz ti-
jela i da se ne bi smjela koristiti,
6
ali oni su u krivu. Minerali koji se nalaze u vodi
(npr. natrij ili kalcij) openito su anorganski i zato se slabo apsorbiraju ili su ak
tetni. S druge strane, pacijent je doslovno preplavljen lako probavljivim organ-
skim mineralima koji se nalaze u velikim koliinama sokova koje pije tijekom dana;
gubitak minerala sadranih u vodovodnoj vodi zapravo je dobitak.
125
SREDSTVA ZA I ENJE
Naravno, istoa je vrlo vana u Gersonovom domainstvu ali, kao to je ranije re-
eno, mora se posebno paziti da se ne koriste otrovni proizvodi. Evo onih koje treba
izbjegavati:
Klor
Klor nije samo bjelilo, nego i snano dezinfekcijsko sredstvo, koje je u stanju ubiti
ili kontrolirati sve vrste klica. Iz tog je razloga prisutan u gotovo svim kuhinjskim
sredstvima za ienje (te u bazenima i vodovodnoj vodi!). Klor je agresivan i opa-
san; u stanju je izbaciti jod iz titne lijezde i treba ga izbjegavati. Postoji nekoliko
kuhinjskih sredstava za ienje koja ne sadre klor, pa pokuajte pronai neko od
njih. Takoer moete proizvesti vlastito tako to ete pomijeati alkoholni ocat s jed-
nakom koliinom vode i preliti to u bocu s rasprivaem za ienje stakla ili latenje
kuhinjskih povrina, ali nemojte ga nanositi na drvo. Takoer su preporuljivi obian
sapun i voda.
Za uklanjanje kamenca natopite komad vate u alkoholni ocat, omotajte ga oko slavine
u vaoj kuhinji ih kupaonici i ostavite tako 30 minuta. Isperite sapunom i vodom.
Tave od nehrajueg elika istite maslinovim uljem. Rezultat je zapanjuju, ali ulje
koristite tedljivo i svo ulje paljivo obriite.
Razrjeivai
Svi su razrjeivai za boje, masti ili ljepila otrovni i tetni za pacijenta. Ako ih se mora
koristiti, iznesite ih vani i nemojte dopustiti da isparavaju u kuhinji.
Deterdenti za perilicu posua
Veina perilica za sue ima dva ciklusa pranja nakon kojih slijedi jedan ciklus ispi-
ranja. Budui da Gersonova terapija ne ukljuuje upotrebu masne hrane ili posua
za penicu, najbolje je koristiti jedan ciklus pranja i osigurati da je deterdent ispran
koritenjem dva ciklusa ispiranja. Tako bi deterdent za perilicu trebao biti potpuno
uklonjen, bez toksinih ostataka na posudu.
Deterdenti za rublje i bjelila
Ako se rublje pere u perilici, vrijedi isto to i za deterdent za perilicu posua. Moete
koristiti bilo koji odgovarajui deterdent, pa ak i dodati bjelilo ako je potrebno, sve
dok je unutar stroja i pacijent ga ne moe namirisati. (Ako ga pacijent moe nami-
risati, unosi ga u odreenoj koliini u svoj organizam.) Posebno pazite da je rublje
temeljito isprano, i po potrebi koristite dodatni ciklus ispiranja.
126
Omekivai za rublje
Njih treba izbjegavati, bilo da su u tekuem obliku ili u obliku krpa za suilicu. U
oba sluaja ostavljaju sloj kemikalije koji se nikada potpuno ne ispere. Oni takoer
djeluju nadraujue kod osjetljivih osoba (npr. astmatiara). Bezopasna alternativa je
dodati Vi alice destiliranog alkoholnog octa u ciklus za pranje. To e omekati vau
odjeu i takoer je osloboditi statikog elektriciteta. Ako perete osjetljive stvari (npr.
one oznaene s runo pranje), koristite blagi sapun i nosite gumene rukavice.
KEMIJSKO IENJE
Budui da se ono radi izvan doma, ne utjee izravno na pacijenta. Meutim, kad se
oieni predmeti donesu kui, pametno je ostaviti ih izvan kue bez plastinog pre-
krivaa kako bi se izraili i oslobodili preostalih kemikalija.
AEROSOLII SPREJEVI
Nemojte ih koristiti. Nakon to se sprej raspri po zraku nemogue je izbjei njegovo
udisanje. Oigledno, najopasniji su toksini pesticidni sprejevi. Meutim, sve kemi-
kalije za ienje (npr. sredstva za ienje prozora i penica) koje se raspruju odlaze
u zrak i udiu se.
Ako se koristi sredstvo za ienje prozora, izlijte malo na krpu i obriite prozor bez
rasprivanja.
ienje penice nije velik problem, budui da je Gersonova hrana bez masti i ne
uzrokuje naslage na stijenkama penice.
ZAHOD
Sredstva za ienje koja sadre klor ne bi se smjela koristiti u zahodu. Dezinficirajte
3%-tnim komercijalnim vodikovim peroksidom. Za osobnu njegu birajte blage sapune
i izbjegavajte dezodorante u spreju. Mukarci bi trebali koristiti mazive sapune za bri-
janje, a ne proizvode koji se prodaju u bocama s aerosolom ili sprejevima. Izbjegavajte
losione poslije brijanja i dezodorante za pazuh. (Pogledati Kozmetiku u 5. poglavlju,
Slom tjelesnih obrana) Koristite samo obian, bijeli toaletni papir bez mirisa.
PROSTOR ZA BORAVAK
Mnoge vrste trovanja mogu se nepanjom izazvati u dnevnom boravku. Jedan od
moguih krivaca je sredstvo za poliranje namjetaja, koje sadri otapala i ne smije se
127
koristiti. ienje tepiha predstavlja jo j ednu potencijalnu opasnost. Nemojte kori-
stiti (ili dopustiti slubama za ienje da koriste) kemijska sredstva, samo sapunicu.
Vrlo ozbiljne toksine tete uzrokuju novi materijali za tepihe,
7
koji su veinom im-
pregnirani toksinim pesticidima ili drugim kemikalijama radi otpornosti na mrlje.
Ako je apsolutno neophodno staviti novi tepih, pronaite netoksine vrste. Nekoliko
proizvoaa bilo je tueno
8
zato to su njihovi tepisi izazivali alergijske reakcije kod
osjetljivih ljudi, i kao rezultat toga sada se proizvode netoksini tepisi.
Jo je opasniji proces unitavanje termita. Neke slube za dezinsekciju prekriju cijelu
kuu i puste plin kroz cijelu zgradu. Kad se pokrivai uklone, ponovno ue svje
zrak, ali mnogo otrova zaostane u tapeciranom namjetaju, tepisima i draperijama.
Potrebno je oko est mjeseci da ishlapi! Dostupne su i druge netoksine metode (npr.
istraite pristup smrzavanjem).
Sobe za dnevni boravak esto se rutinski tretiraju osvjeivaima zraka u obliku
sprejeva i krutih kemikalija. Nemojte koristiti nita od toga.
LIENJE CIJELE KUE
Nijedan dio unutranjosti kue ne smije se liiti dok se pacijent oporavlja. Zidovi se
mogu prati blagim deterdentom; mrlje se mogu uklanjati netoksinim sredstvom za
ienje. Kua moda nee izgledati savreno, ali oporavak pacijenta trenutno mora
imati apsolutan prioritet.
SREDSTVA ZA PRSKANJE VRTA/POLJOPRI VREDNI PESTICIDI
Neka podruja svakodnevnog ivota nalaze se izvan kontrole njegovatelja, poput susje
da koji prskaju svoje vrtove pesticidima. Ako i kad se to dogodi, pazite da svi prozori
budu zatvoreni, i koristite sobni proiiva zraka i ozonizator za zatitu pacijenta. Sli-
an problem uzrokuje prskanje oblinjih poljoprivrednih povrina pesticidima. U jed-
nom takvom sluaju pacijentica koja se oporavljala doivjela je jaku reakciju i recidiv
sve dok se nije odselila (kod svoje sestre) na neko vrijeme, gdje se opet oporavila.
BILJEKE
1 Hans Hertel i Bernard H. Blanc, "Microwave Ovens" (Sv. 22, br. 2),
"Microwaves the Best Article Yet," Price-Pottenger Nutrition
Foundation, PPNFjournal 24 (2) (ljeto 2000.).
2 Ibid.
3 Ibid.
122
4 Virginie Rondeau, Daniel Commenges, Hlne Jacqmin-Gadda i
Jean-Franois Dartigues, "Relation between Aluminum Concentrations
in Drinking Water and Alzheimer's Disease: An 8-year Follow-up
Study" American Journal of Epidemiology 152 (2000.): 59-66.
5 Dixie Farley, "Dangers of Lead Still Linger," amerika Uprava za hranu i lijekove,
FDA Consumer (sijeanj-veljaa 1998.) (www.cfsan.fda.gov/~dms/fdalead.htmi).
6 P. Airola, How To Get Well (Phoenix: Health Plus Publishers, 1974.).
7 Cindy Duehring, "Carpet Concerns, Part Four: Physicians Speak
Up As Medical Evidence Mounts," Environmental Access Research
Network (Minot, ND) (www.holisticmed.com/carpet/tc4.txt).
8 Fluoride Action Network, Pesticide Project, Class Action Suit-PFOA
(www.fluoridealert.org/pesticides/eifect.pfos.classaction.htm).
129
10. POGLAVLJE
Zabranjena hrana
McDonaldsov Doruak za manje od dolara zapravo kota mnogo vie od
toga. Morate uraunati trokove operacije ugradnje koronarne premosnice.
- George Carlin
B
a kao to neke vrste hrane, briljantno kombinirane u Gersonovom protokolu,
izvanredno lijee, druge su strogo izbaene iz prehrane pacijenta. U svom kla-
sinom djelu Terapija za rak - rezultati pedeset sluajevadr. Gerson daje dug popis
Zabranjene hrane. Zapravo, toniji naslov bio bi Zabranjene stvari, budui da
popis ne ukljuuje samo prehrambene proizvode. Razumljivo je da su oni koji se tek
upoznaju s Gersonovim programom zbunjeni nekim od tih zabrana koje iskljuuju
hranu to ju prosjeni normalni graani rutinski jedu, pa ak i smatraju zdra-
vom. Pravila i propise lake je slijediti ako razumijemo razloge koji stoje iza njih.
Zapravo, dananji popis zabranjenih tvari dui je od Gersonovog izvornog popisa.
Otkad je on napisao svoju knjigu prije pola stoljea, dogodile su se mnoge promjene
koje sve vie oteavaju zdravo ivljenje. Ogroman razvoj prehrambene industrije - s
njenim golemim rasponom aditiva koji se slobodno koriste u sve iroj ponudi gotove
i polugotove hrane - promijenio je prehrambene navike ljudi nagore, izlaui potro-
ae tetnim utjecajima onoga to se pristojno naziva kozmetikom za hranu.
Jedna od najgorih - aspartam, visoko toksina
2
zamjena za eer koja se prodaje pod
imenima NutraSweet, Spoonful, itd. - nalazi se u oko 5000
3
preraenih prehram-
benih proizvoda koji se mogu nai na policama trgovina. I zadnje, ali ne i najmanje
vano, sva preraena hrana sadri sol, upravo onu tvar koja izaziva sindrom oteenja
tkiva i stimulira rast tumora.
4
(Pogledati 5. poglavlje Slom tjelesnih obrana)
Uza sve to, proizvodi industrijske poljoprivrede sadre mnogo ostataka otrovnih pe-
sticida, herbicida, fungicida, stimulatora rasta, hormona, antibiotika i svake od tisua
tvari iju je upotrebu odobrila Uprava za hranu i lijekove,
5
koje su navodno bezopa-
sne. Zaista, neke od tih tvari testirane zasebno mogu se pokazati bezopasnima, ali
130
70. P O G L A V L J E : Z A B R A N J E N A H R A N A
u kombinaciji s drugima, kako ih ljudi unose u sebe u stvarnom svijetu, sainjavaju
otrovan koktel. Sjetimo se da su sve te kemikalije toksine i oteuju jetru, ba onaj
organ koji Gersonova terapija nastoji izlijeiti i obnoviti.
Ovo su dva osnovna pravila za Gersonove pacijente:
Sva preraena hrana, bilo daj e konzervirana, u tegli, flairana, zamrznuta, usoljena,
rafinirana, sumporena, dimljena, kiseljena, ozraena, grijana u mikrovalnoj penici
ili tretirana na neki drugi nain, mora se strogo izbjegavati.
Koristiti se smije samo voe i povre koje je certificirano kao ekoloki uzgojeno,
jer je ono isto od poljoprivrednih otrova i uzgaja se na zdravom tlu, koje sadri sve
potrebne vitamine, enzime, minerale, elemente u tragovima i mikroorganizme po-
trebne za optimalno zdravlje.
Istina, u dananje vrijeme ak i ekoloki kultivirano tlo ne sadri jednaku koliinu
korisnih minerala koju je imala prije samo 15 godina, ali velike koliine ekoloke
hrane i sokova koje Gersonov pacijent svakodnevno dobije nadoknauju nedostatke.
to se tie zabranjenih stvari, tetni uinci duhana i alkohola predobro su poznati da
bi ih trebalo objanjavati. Zatim, treba izbjegavati natrij (sol) i masnoe svih vrsta,
osim lanenog ulja. To, naravno, u grupu zabranjene hrane unosi mnoge namirnice
koje sadre jednu ili obje te zabranjene tvari (npr. avokado je bogat prirodnim ulji-
ma, koja su masnoe). Imate li na umu zabranu masnoa i soli, sljedei popis imat e
smisla bez detaljnog objanjenja.
Da jo vie pojednostavimo stvari, ponovit emo jasno i glasno: Doputena je samo
hrana koja doprinosi zdravlju i lijeenju; sve je drugo zabranjeno.
ZABRANJENA HRANA I OSTALE STVARI
Sva preraena hrana
Alkohol
Avokado
Bobice (osim ribiza)
Natrijev bikarbonat u hrani, zubnim pastama i tekuinama za grgljanje
Komercijalna pia u bocama i limenkama (bezalkoholna pia)
Kolai, bomboni, okolada i sve vrste slastica (bogati eerom i mastima; bez hra-
njive vrijednosti)
Sir
Kakao
Kava za pie (osim kad se koristi u tretmanu ricinusovim uljem)
Kozmetika, boje za kosu i trajne frizure (pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih
obrana)
131
Vrhnje
Krastavci (slabo se probavljaju)
Sueno voe (ako je sumporeno ili premazano uljem)
Voda za pie (pogledati odjeljak o destilatorima u 9. poglavlju, Gersonovo doma-
instvo)
Gorka sol (takoer i u kupki za stopala)
Masti i ulja (jedina iznimka: laneno ulje, kao to je propisano)
Brano (bijelo i integralno; takoer i proizvodi od brana poput tjestenine)
Fluorid, u vodi i zubnim pastama (pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih obrana)
Ljekovito bilje, osim dozvoljenog, (pogledati 12 poglavlje, Priprema hrane i sokova
- osnovna pravila)
Sladoled i sorbet (umjetni okusi, sladila i vrhnje)
Mahunarke (samo povremena upotreba u kasnijoj fazi terapije)
Mlijeko (takoer i nemasno ili obrano)
Gljive (Fungi, nisu povre)
Jezgriasti plodovi (bogati mastima; loa konfiguracija bjelanevina)
Kora narane i limuna (sadri eterina ulja)
Ukiseljeno povre
Ananas (bogat aromatinim tvarima)
Sol i sve zamjene za sol
Soja i svi proizvodi od soje (npr. tofu te sojino mlijeko i brano)
Zaini (bogati aromatinim tvarima)
eer (rafinirani bijeli)
aj (crni i zeleni ako je s kofeinom; crni aj je pri rodno bogat fluoridom)
Gersonova pot puna zabrana soje i svih sojinih proizvoda u poetku moe zvuati
iznenaujue budui da soja ima vrlo razvikanu reputaciju savrene vegetarijan-
ske hrane (tj. bogata je bjelanevinama a siromana mastima i kolesterolom).
Takoer se jede na Dalekom istoku, gdje je uestalost raka znatno nia nego na
Zapadu.
Meutim, istina iza tog komercijalno motiviranog publiciteta bitno je drugaija
(soja je vrlo velika industrija u SAD-u, gdje 60% hrane koja se moe kupiti us upt r
marketu sadri soju u nekom obliku). U stvari,"soja je bogata uljem i sadri barem
30 alergenih bjelanevina koje mogu nanijeti teke tete
6
osjetljivim osobama. Soja
takoer sadri fitmsku kiselinu, koja blokira apsorpciju vanih minerala; inhibilore
enzima, koji ponitavaju ljekovitu mo vitalnih oksidirajuih enzima.sadranih u
sokovima; i sadri tvari koje potiu gruanje, zbog ega se crvena krvna zrnca po
vezuju u grude - to je vie nego dovoljno opravdanje za potpuno iskljuivanje soje
iz Gersonovog protokola.
132
1 0 . P O G L A V L J E : Z A B R A N J E N A H R A N A
Napomena: Dvije namirnice iz kunog uzgoja - proklijalo sjeme i sok od mlade
penice - koje su ule u modu prije dvadesetak godina i smatraju se zdravima i hra-
njivima, Gersonovi pacijenti ne smiju koristiti. Nae iskustvo pokazalo je da, naa-
lost, obje imaju tetne nuspojave.
Dvije su Gersonove pacijentice u naoj bolnici jele velike koliine klica umjesto uo-
biajenih salata uz ruak i veeru. Ubrzo su obje dobile recidiv svojih glavnih bolesti
(tj. lupusa i raka vrata maternice) nakon to su mjesecima bile bez simptoma. Drugi
pacijenti s lupusom, koji su dobivali klice iz bolnike kuhinje u svojim salatama i
sokovima, prestali su reagirati na tretman i stanje im se ak pogoralo.
Ubrzo nakon toga istraivai
7
su otkrili da klice \sadre nezrele bjelanevine, zvane
L-kanavanin, koje optereuju imunoloki sustavTU Gersonovoj bolnici brzo smo za-
branili klice te su raniji problemi odmah nestali. Svim pacijentima takoer je prepo-
rueno da prestanu koristiti klice u svojoj prehrani.
Sok mlade penice sadri mnoge vrijedne hranjive tvari, ali teko je probavljiv, esto
nadrauje eludac i moe se uzimati samo u porcijama od 30 ml. Kada se koristi
rektalno, moe izazvati ozbiljne iritacije. Osim toga, Gersonov zeleni sok (koji se sa-
stoji od salata, blitve, malo zelene paprike, neto crvenog kupusa i jabuke u ai od
2,4 dl) (pogledati 12 poglavlje, Priprema hrane i sokova - osnovna pravila) vrlo je
probavljiv, sadri sline hranjive tvari i moe se uivati u etiri ae od 2,4 dl dnevno
bez neugodnih nuspojava - to je izvrstan razlog da se ne koristi sok mlade penice.
PRIVREMENO ZABRANJENA HRANA DOK JE NE
ODOBRI GERSONOV LIJENIK
Maslac
Mladi sir (neslani, posni)
. Jaja
Riba
Meso
Jogurt (i drugi fermentirani mlijeni proizvodi)
ZABRANJENI PREDMETI ZA DOMAINSTVO I OSOBNU UPOTREBU
Aerosoli svih vrsta
Tepisi (novi)
Kemijska sredstva za ienje (pogledati 9. poglavlje, Gersonovo domainstvo)
Bjelila na bazi klora
Kozmetika (pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih obrana)
133
Melemi i masti
Boja (svjea)
Parfemi
Pesticidni sprejevi
Zatitna sredstva za drvo
BILJEKE
1 Gerson, M., A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of
2 Aspartame (NutraSweet") Toxicity Info Center (www.holisticmed.com/
aspartame); takoer pogledati H. J. Roberts, dr. med., "Does Aspartame Cause
Human Brain Cancer?," Journal of Advancement in Medicine 4 (4) (zima 1991.).
3 Joseph Mercola, dr. med., "Can Rumsfeld 'Defend' Himself Against
Aspartame Lawsuit?" (www.mercola.com/2005/jan/12/rumsfeld_
aspartame.htm); takoer pogledati biljeka 2 (Roberts), gore.
4 Freeman Widener Cope, "A medical application of the Ling Association-
Induction Hypothesis: the high potassium, low sodium diet of the Gerson
cancer therapy?' Physiological Chemistry and Physics 10 (5) (1978.): 465468.
5 Savjetnik za zdravu prehranu: Prehrambeni aditivi
(www.healthyeatingadvisor.com/food-additives.html) (dopunjeno 2006.).
6 "Soy Dangers Summarised," SoyOnlineService
(www.soyonlineservice.co.nz/03summary.htm).
7 M. R. Malinow, E. J. Bardana, ml., B. Pirofsky, S. Craig i P. McLaughlin,
"Systemic lupus erythematosus-like syndrome in monkeys fed alfalfa sprouts:
role of a nonprotein amino acid," Science 216 (4544) (23. travnja 1982.): 415-417.
134
11. POGLAVLJE
Hrana sree
ak i najbolji lijek moe izlijeiti samo osam ili devet od 10 bolesti. Bo-
lesti koje lijek ne moe izlijeiti mogu se izlijeiti samo hranom.
- Klasina knjiga o internoj medicini utog cara (kineska, oko 400. g. pr. Kr.)
Hrana lijei bolje od lijekova
- Naslov knjige vodeeg britanskog nutricionista Patricka Holforda
Onda, to se uope smije jesti? pita zapanjeni pridolica u Gersonov nain ivo-
ta nakon to je proitao popis zabranjene hrane u prethodnom poglavlju. To je
vano pitanje za razmiljanje. Ono pokazuje koliko moemo postati otueni od pri-
rodnog naina prehrane i, iznad svega, od ogromnog raspona dostupne biljne hrane,
s pravom zvane povrtnim carstvom (koje u ovom sluaju takoer ukljuuje voe).
Moe se pretpostaviti da veina ljudi u takozvanom razvijenom svijetu povre smatra
tek neim sporednim to prati glavno jelo od ribe ili mesa, dok je voe neto o emu
se razmilja samo ako se ne ponudi nikakav desert. Ovo je trenutak da opet razmisli-
mo - i doemo do nekih divnih otkria.
injenica je da je biljna hrana, koja je temelj Gersonovog reima, superiorna ivo-
tinjskoj hrani. Pored toga to je laka, ia i lake se probavlja i apsorbira, sva biljna
hrana sadri istananu mjeavinu vitamina, enzima, minerala i elemenata u trago-
vima koja djeluje sinergistiki (tj. u suradnji) i opskrbljuje osiromaeni organizam
vrijednim hranjivim tvarima. Tek kad se izbace neljekovite namirnice - zapravo,
tetne - irok raspon i raznovrsnost biljnih namirnica postaju oigledni. Treba odati
priznanje njihovoj korisnosti kao i njihovoj ljepoti.
Pokuajte gledati aranman svjeeg, ekoloki uzgojenog voa i povra oima umjet-
nika. Primijetit ete blistave boje i raznolike oblike zlatne mrkve, tamnocrvenog ku-
pusa, cvjetae boje vrhnja s njenim svjetlozelenim ovratnicima, be kruaka, arenih
jabuka i prozirnog zelenog groa - raspon je ogroman, a privlaan izgled uvelike
poveava uitak u vou i povru.
135
Jo jedno sretno iznenaenje eka novog istraivaa povrtnog carstva: otkrie pravog
okusa povra i voa. U poetku, bez soli i papra, biljne namirnice imaju bljutav okus
- i, iskreno, dosadan - ali one su daleko od toga. Meutim, cjeloivotna pretjerana
upotreba soli umrtvljuje okusne pupoljke jezika sve dok ne prestanu biti sposobni
prenositi pravi okus bilo koje hrane, pa se ak i unos soli mora stalno poveavati kako
bi ona imala nekog uinka. Na Gersonovom reimu bez soli potrebno je oko tjedan
dana da se paralizirani okusni pupoljci oporave. Kad se to dogodi, voe i povre izne-
nada ponu imati zanimljiviji okus. Istovremeno se ljudima izotri osjetilo mirisa i
pone doprinositi uivanju u svakom obroku.
Neka vam hrana bude lijek, i neka vam lijek bude hrana, rekao je Hipokrat, otac
moderne medicine, prije oko 2500 godina. Mi bismo mogli dodati, Neka se va lijek
sastoji samo od hrane sree!
136
11. POGLAVLJE
Priprema hrane i
sokova - osnovna pravila
Prvorazredna juha mnogo je kreativnija od drugorazredne slike.
- Abraham Maslow
U
z pretpostavku da je vaa kuhinja sada u potpunosti opremljena za vau iscje-
ljujuu Gersonovu rutinu i da ste iz vaeg doma izbacili svu zabranjenu hranu
i tvari, doao je trenutak da saznate vie o kljunom zadatku pripreme hrane. Pravila
su jednostavna, ali treba ih se strogo pridravati kako bi se postigli najbolji rezultati.
Sve namirnice moraju biti ekoloki uzgojene i to je mogue svjeije. Idealno bi bilo
kad bismo bili u stanju brati svjeu, ivu hranu iz naih ekolokih vrtova; naalost,
ovo nije idealan svijet i moramo praviti kompromise. Sljedea najbolja stvar je esto
kupovati salatu i lisnato povre u omanjim koliinama kako ih uope ne bismo tre-
bali uvati. Jabuke, kruke, narane i korjenasto povre mogu se uvati neko vrijeme
bez znatnijeg gubitka kvalitete.
Ovo su dva najvanija osnovna pravila pripreme hrane:
Sva se hrana mora pripremati s velikom panjom kako bi se sauvalo to je mogue
vie hranjivih tvari. Kuhanje mora biti sporo, na laganoj vatri; visoke temperature
mijenjaju hranjive tvari u povru i uzrokuju njihovu teu apsorpciju. Povre ne bi
trebalo guliti - vrijedne hranjive tvari nalaze se u kori ili odmah ispod nje - i do-
voljno ga je oprati ili dobro izribati. Osim kad se radi o krumpirima, kukuruzu i
cijeloj cikli, koje treba kuhati u dovoljno vode, povre se kuha uz minimum vode ili
temeljca (pogledati Posebna juha ili Hipokratova juha) ili na podlozi od narezanog
luka i rajica, koji oslobaaju dovoljno tekuine da povre ne zagori. Zapamtite da
oksidacija, zajedno s gubitkom hranjivih tvari, zapoinje im zareete povre ili voe;
ponite sjeckati tek kad ste spremni kuhati.
Hrana mora biti ukusna, raznolika i ugodna kako bi nadoknadila to to se uvelike
razlikuje od takozvane normalne zapadne prehrane. Raznolikost pomae stimulaciju
137
apetita. Ona takoer prua irok raspon minerala i elemenata u tragovima koji su tijelu
potrebni za ozdravljenje. Sjetite se vanosti privlanog izgleda! Salate je mogue uiniti
posebno izazovnima mijeanjem zelenih listova sa sjeckanim rajicama i raznobojnim
paprikama, uz dodatak rotkvica i trunku vlasca. (Za dodatne ideje, pogledajte 28. poglav-
lje, Recepti)
Mala vaza s cvijeem na stolu za jelo moe initi uda u dodatnom poboljanju okusa jela.
Gersonova prehrana odrava finu ravnoteu izmeu sirove i kuhane hrane. Obilni glavni
obroci mogu neke pacijente navesti na zakljuak da je velik dio njihove hrane kuhan, ali
nije tako. Obroci zapoinju ogromnim porcijama sirove salate i zavravaju sirovim voem,
a dnevna doza od 13 aa svjee pripremljenog soka ne moe biti sirovija. No, kuhana hra-
na je nuna. Iskustvo dr. Gersona pokazalo je da hranu pacijenti ne probavljaju dobro ako
im se uz sokove daje samo sirova hrana. Zapravo, kuhana hrana prua dodatnu raznovr-
snost i omoguuje pacijentima da jedu vie nego to bi mogli na iskljuivo sirovoj prehrani.
Ona takoer prua mekanu masu koja potie probavljanje sirove hrane i sokova.
Najpopularnije jelo na popisu kuhane hrane je Posebna juha ili Hipokratova juha (po-
gledati) koja pomae u detoksikaciji bubrega i vrlo je krepka, posebno kod hladnog vre-
mena. Sva kuhana hrana slui kao neka vrsta upijaa u elucu, pomaui u podnoenju
neprekidnog unosa velikih koliina soka. Ipak, na kuhanu hranu otpada samo 1,3-1,8 kg
pacijentovog dnevnog unosa hrane, dok sirove hrane, uglavnom pretvorene u sok, ima
oko 7,7 kg)!
NEZAMJENJIVI SOKOVI
Samo se etiri vrste soka koriste u tretiranju svih kategorija pacijenata, osim par ma-
njih iznimki. Ti su osnovni sokovi:
Sok od jabuke i mrkve
isti sok od mrkve
Zeleni sok
Sok od narane
Povremeno, kod posebnih sluajeva, sokovi se mogu zamijeniti drugima. Na primjer,
dijabetiari dobivaju sok od grejpfruta umjesto naraninog soka, budui da grejpfrut
sadri manje eera; ponekad se voni sok, poput soka od jabuke, daje pacijentima s
kolagenskim bolestima koji ne bi smjeli piti sokove od agruma.
Sok od jabuke i mrkve
Koristite priblino po 240 grama mrkava i jabuka. Operite ih i izribajte (nemojte guli-
ti), sameljite u kau i stavite u krpu koja se dobije sa sokovnicima s presom. Iscijedite
i odmah posluite i popijte.
138
1 2 . P O G L A V L J E : P R I P R E M A H R A N E I S O K O V A - O S N O V N A P R A V I L A
isti sok od mrkve
Ko r i s t i t e priblino 280-340 grama mrkava. Operite ih i izribajte (nemojte guliti), s a -
me l j i t e u kau i stavite u krpu koja se dobije sa sokovniima s presom. Iscijedite i
odmah posluite i popijte.
Zeleni sok
Koristite salatu marulu, crvenu salatu, cikoriju, endiviju, dva do tri lista crvenog
kupusa, mlade unutarnje listove cikle, blitvu, etvrtinu male zelene paprike i po-
toarku. Dodajte jednu srednju jabuku kod mljevenja. Nabavite to je mogue
vei broj tih materijala. Ako neke od spomenutih vrsta nisu dostupne, nemojte
koristiti zamjene kao to su pinat ili celer. Sameljite namirnice u kau i stavite
u krpu za cijeenje. Sok treba popiti odmah, budui da njegovi enzimi brzo pro-
padaju.
Sok od narane (ili grejpfruta)
Koristite samo sokovnike tipa razvrtaa, elektrine ili rune. Koru voa nemojte cij-
diti. Aromatina ulja koja se nalaze u kori tetna su i ometala bi lijeenje.
DNEVNA RUTINA
Slijedi tipian prosjean dnevni meni Gersonovog pacijenta:
Doruak
Velika zdjela zobene kae skuhane s destiliranom vodom i zaslaene s malo meda
ili suenog voa, prethodno namoenog (natopiti preko noi u hladnoj vodi, ili preliti
prokljualom vodom)
aa od 240 ml svjee iscijeenog naraninog soka
Neto dodatnog sirovog ili pirjanog voa
Po elji: krika tostiranog, neslanog, ekolokog raenog kruha
Ruak
Velik tanjur mijeane sirove salate s preljevom od lanenog ulja (pogledati recept za
preljev od lanenog ulja i limunovog soka u 28. poglavlju, Recepti)
240-300 ml posebne juhe ili Hipokratove juhe
Peen, kuhan, zgnjeen ili na neki drugi nain pripremljen krumpir
1 do 2 komada svjee skuhanog povra
Sirovo ili pirjano voe za desert
139
Veera
Slijedi isti redoslijed kao ruak, ali s drugim povrem i voem za desert radi razno-
likosti
Napomena: Ili uz ruak ili uz veeru, nakon to je pojeo nunu hranu, pacijent mo/ t
pojesti drugu kriku neslanog, ekolokog raenog kruha. Meutim, kruh ne bi trebao
utoliti apetit ili zauzeti mjesto nune hrane.
OSNOVNI RECEPTI ZA POETAK
Za cijeli raspon Gersonovih recepata, molim vas pogledajte 28. poglavlje Recepti.
Sljedee upute slue samo kao uvod u najvanije elemente pacijentovog osnovnog
dnevnog menija.
Doruak
Za jednu osobu, stavite 140 grama zobenih pahuljica u 360 ml destilirane vode. Po-
nite s hladnom vodom, zagrijte do vrenja i pustite da lagano vrije 6-8 minuta, uz
povremeno mijeanje. U meuvremenu, iscijedite naranin sok i dodajte eventual-
ne propisane lijekove (pogledati 14. poglavlje, Lijekovi). Zobenu kau posluite s
namoenim (preko noi namoite u hladnoj vodi, ili prelijte prokljualom vodom i
pustite nekoliko sati da nabubri) nesumporenim suenim voem (npr. marelicama,
kolutovima od jabuka, ljivama, groicama i mangom), ili koristite sirovu ili pirjanu
jabuku ili pirjane ljive, ili svjee sezonsko voe (npr. marelice, nektarine, groe ih
kruke). Nemojte koristiti bobice. Mogu se koristiti do dvije ajne liice dozvoljenih
sladila (npr. meda, javorovog sirupa, osuenog soka eerne trske koji se prodaje kao
sucanat (ekoloki sueni trani eer) i rapadura, ili nesumporene melase).
Ruak
Za salatu, izreite i nasjeckajte razne vrste salate, kao to su crvena salata, marula,
endivija, zdjelasta salata i cikorija. Mjeavini dodajte nasjeckani mladi luk, rotkvice,
malo celera, neto rajica, cvatove cvjetae, krike zelene paprike i potoarku. Za
preljev (pogledati recept za preljev od lanenog ulja i limunovog soka u 28. poglavlju,
Recepti) pomijeajte jednu veliku licu lanenog ulja (tijekom prvog mjeseca terapi -
je; nakon toga smanjite na dvije ajne liice) s jabunim ili vinskim octom, ili sokom
limuna ili limete. Dodajte enjaka prema ukusu.
Dvaput dnevno tijekom tretmana treba jesti Posebnu juhu ili Hipokratovu juhu
Radi utede vremena i truda, pripremite dovoljnu koliinu za dva dana (tj. etiri por-
cije). uva se u hladnjaku preko noi za sljedei dan.
140
72. P O G L A V L J E : P R I P R E M A H R A N E I S O K O V A - O S N O V N A P R A V I L A
Posebna juha ili Hipokratova juha
1 srednji korijen celera, ako je dostupan
(ako ne, 3 do 4 peteljke celera (sortapascal))
1 srednji korijen perina (rijetko dostupan; moe se izostaviti)
2 mala ili jedan veliki poriluk (ako nije dostupan, umjesto toga koristiti 2 mala luka)
2 srednja luka
enjaka po ukusu
(moe se takoer protisnuti sirov u vruu juhu umjesto da se kuha)
mala koliina perina
0,6 kg rajica (ili vie po elji)
0,4 kg krumpira
Operite i izribajte povre i izreite ga na krike ili kockice od 1,3 cm. Stavite sve u
velik lonac, dodajte vode toliko da prekrije povre, zagrijte do vrenja, nakon toga
kuhajte polako na slaboj vatri sat i pol do dva sve dok svo povre ne bude mekano.
Protisnite kroz pasirku za hranu kako biste uklonili vlakna. Prije negoli ju stavite u
hladnjak, pustite juhu da se ohladi.
Napomena: Mnogi zaini sadre mnogo aromatskih kiselina koje djeluju nadraujue
i lako mogu ponititi reakciju ozdravljenja. To je razlog zato su dozvoljeni samo slje-
dei blagi zaini, koje treba koristiti u vrlo malim dozama: piment, ariis, listovi lovora,
korijander, kopar, kim, komora, kora mukatnog oraha, mauran, rumarin, afran,
kadulja, kiselica, ubar, estragon i timijan. Pored toga, vlasac, enjak, luk i perin
mogu se koristiti u velikim koliinama.
Gersonovi pacijenti esto koriste dva biljna aja - kamilicu i metvicu. Za detalje pogledati
13. poglavlje, Sve o klistirima 16. poglavlje Razumijevanje reakcije ozdravljenja.
141
11. POGLAVLJE
Sve o klistirima
K
aveni klistir je neupuenima krajnje iznenauju i naizgled bizaran element
Gersonove terapije. Kritiari ga vole napadati i ismijavati ne potrudivi se prou-
iti njegovu svrhu i funkciju. Ipak, bez ovog jednostavnog detoksikacijskog sredstva
Gersonova metoda ne bi djelovala. Prije nego to uemo u detalje, razjasnimo zato
je tome tako.
Onog trenutka kada se pacijent podvrgne punoj terapiji, kombinirano djelovanje
hrane, sokova i lijekova pokree imunoloki sustav na napad i ubijanje tumorskog
tkiva, pored toga to ispire nakupljene toksine iz tjelesnih tkiva. Ta velika procedura
ienja nosi rizik od preoptereenja i trovanja jetre - tog kljunog detoksikacijskog
organa koji je, kod pacijenata s rakom, sigurno ve oteen i oslabljen. Ta je spoznaja
potaknula dr. Gersona prije oko 70 godina da u program ukljui kavene klistire. On
je shvatio da bez tih dodatnih naina detoksikacije postoji opasnost da jetra postane
komatozna, to bi moglo teko nauditi pacijentu ili ga ak ubiti. U ovom emo po-
glavlju detaljno objasniti kako kaveni klistiri to spreavaju.
Openito govorei, klistir bilo koje vrste unosi neku supstancu u rektum radi pra-
njenja crijeva ili radi davanja hranjivih tvari ili lijeka. Hipokrat, grki otac moderne
medicine, propisivao je klistiranje vodom za nekoliko stanja prije priblino 2600
godina. U Indiji je klistire za unutarnje ienje preporuivao Patanjali, autor prvog
pisanog djela o jogi, oko 200. g. pr. Kr. Prema tradiciji, ibis (ptica drevnog Egipta
koja se povezuje s mudrou) sam je sebi davao klistire pomou svog dugog zakriv-
ljenog kljuna. Blie naem vremenu, jedna je dama s dvora francuskog kralja Luja
XIV navodno primila klistir ispod svoje goleme haljine, a Le Malade Imaginaire,
(tj. Umiljeni bolesnik, iz Moliereove istoimene komedije) uivao je u klistiru na
pozornici. Tek je u novije vrijeme, i uglavnom u zemljama engleskog govornog po-
druja, ta jednostavna i sigurna metoda ienja pala u zaborav.
Upotreba kave kao materijala za klistiranje zapoela je u Njemakoj pred kraj Prvog
svjetskog rata (1914.-1918.). Zemlja je bila pod saveznikom blokadom i mnoge pri-
142
1 3 . P O G L A V L J E : S V E 0 K L I S T I R I M A
jeko potrebne stvari - meu njima i morfij - nisu bile dostupne, pa ipak su ranjeni
vojnici u golemom broju pristizali u poljske bolnice na operaciju. Kirurzi su jed-
va imali dovoljno morfija za ublaavanje bolova prilikom operacija, ali nimalo da
pomognu pacijentima da podnesu postoperativne bolove; imali su na raspolaganju
samo vodene klistire.
Iako je zbog blokade i kava bila teko dobavljiva, nje je uvijek bilo u dovoljnim kolii-
nama te je pomogala kirurzima da ostanu budni tijekom njihovih dugih smjena. Bol-
niarke su, oajniki pokuavajui ublaiti bolove svojih pacijenata, poele ulijevati
malo ostataka od kave u kanticu za klistiranje. Mislile su da e, budui da je pomagala
kirurzima (koji su je pili), vojnici (koju ju nisu pili) takoer imati koristi od nje. I
zaista, vojnici su rekli da im ublaava bolove.
To sluajno otkrie privuklo je panju dvojice medicinskih istraivaa - profesora
Meyera i profesora Huebnera sa Sveuilita u Gottingenu
1
u Njemakoj - koji su
zatim ispitali djelotvornost rektalnih infuzija kofeina na takorima. Oni su utvrdi-
li da kofein, putujui kroz hemoroidnu venu i portalni sustav, otvara une kanale,
omoguujui jetri da oslobodi nakupljene toksine. To je zapaanje 70 godina kasnije,
1990., potvrdio dr. med. Peter Lechner
2
, kirurg onkolog iz Okrune bolnice u Grazu,
Austrija, nakon provoenja estogodinjeg kontroliranog testa na pacijentima s ra-
kom koji su slijedili blago modificiranu verziju Gersonove terapije. U svom izvjetaju
navodi rezultate nezavisnih laboratorija koji su identificirali dvije komponente kave
koje imaju glavnu ulogu u detoksikaciji jetre. (Pogledati 8. poglavlje, Zato Gerso-
nova terapija djeluje?, str. 123.)
Dr. Gerson je postao svjestan koristi od klistira u ranom razdoblju razvoja svog tre-
tmana, i oni su ostali kamen temeljac njegove terapije do dananjeg dana. Vano je
razumjeti da, dok pacijent dri kaveni klistir u svom debelom crijevu preporuenih
12 do 15 minuta, sva krv iz tijela proe kroz jetru svake tri minute (tj. ukupno etiri
do pet puta), nosei otrove pokupljene iz tkiva. Oni se tada oslobaaju kroz une
kanale zahvaljujui stimulaciji kofeinom.
Meutim, kako bi napustili tijelo, ti toksini jo trebaju proi kroz tanko crijevo (7,5
do 8,1 m) i biti izbaeni kroz rektum i anus. Naravno, na tom dugom putu, manja
koliina osloboenih toksina ponovno se apsorbira u sustav i pacijentu moe uzroko-
vati neugodnost, posebno u ranim fazama terapije, kad je detoksikacija tek zapoela.
To je razlog zato se, na poetku, dnevno uzima pet ili vie klistira kako bi se odrao
proces eliminacije, i zato je bri tretman ricinusovim uljem (pogledati Tretman
ricinusovim uljem, str. 170) takoer dio programa za prosjenog pacijenta.
Vano upozorenje: Iako je hidrokolonoterapija (high colonics) postala popularna
meu nekim poznatim osobama, Gersonovi pacijenti ne bi ju smjeli koristiti. Dr.
Gerson je to vrlo jasno istaknuo, i moemo samo ponoviti njegove zakljuke. Kod
143
hidrokolonoterapije (ispiranja debelog crijeva vodom), do 4,7 litara vode ubrizga se
cijelom duinom debelog crijeva, pod pritiskom koji ga lako moe rastegnuti. Kad se
voda ispusti, ispire tekuine, enzime, minerale i druge hranjive tvari iz debelog cri-
jeva, zajedno s prijateljskim bakterijama koje su kljune za dobru probavu. To moe
poveati rizik od neravnotee minerala. S druge strane, hidrokolonoterapija ne ispu-
njava najvaniji razlog za upotrebu kavenih klistira, tj. otvaranje unih kanala, to
pomae jetri da se oslobodi toksina i oisti. Nitko ne bi smio pogreno misliti da su
hidrokolonoterapija i kaveni klistiri meusobno zamjenjivi.
Predstavili smo povijest i teorijsku pozadinu. Sada emo razmotriti praktine aspekte.
OSNOVE I KAKO IH KORISTITI
Ovo su osnovni sastojci kavenih klistira:
Ekoloki uzgojena, srednje ili blago peena, fino mljevena kava
Filtrirana ili, ako je iz fluoridiranog izvora, destilirana voda
Oprema za klistiranje
Oprema mora biti paljivo izabrana jer nisu prikladni svi proizvodi koji se mogu
nai na tritu. Najraniji tip - kombinirana trcaljka - gumena je boca za vruu vodu
opremljena odgovarajuim cijevima i vrkom za rektalnu ili vaginalnu upotrebu. To
moe dobro posluiti za povremenu upotrebu ili putovanje, ali se teko isti. Druge
gumene vree, ne kombinirane trcaljke, imaju mnogo iri otvor, pa ih je zbog toga
lake istiti. Meutim, ne podnose dobro opetovanu upotrebu.
Meu Gersonovim pacijentima najpopularnija je plastina kantica, koja ima lako
itljive oznake za koliinu sadraja. Iz njih je vidljivo koliko je kave pacijent unio
u rektum. Kantica se lako isti i ima samo jednu lou stranu: ako vam ispadne ili ju
preenergino istite, moe se razbiti i treba ju zamijeniti.
Taj se rizik moe izbjei ako izaberete kanticu od nehrajueg elika, koja je sada
dostupna po relativno niskoj cijeni od 30 dolara, ukljuujui potrebne nastavke. Ne
moe se razbiti i lako se isti, ak i vrlo vruom vodom, koja se ne smije koristiti na
plastinoj kantici. S vremena na vrijeme, gumene cijevi treba zamijeniti. Jedina je
loa strana ovog tipa to to kantica nije prozirna, pa se ne moe pratiti koliko je na-
predovao proces klistiranja.
Standardna mjeavina za jedan klistir sastoji se od 3 pune velike lice ekoloki uzgo-
jene, srednje ili blago peene, fino mljevene kave, i 0,96 litara filtrirane ili destilirane
vode. Procedura je takva da vodu treba zagrijati do vrenja, dodati kavu i pustiti da
vrije 3 minute, nakon toga smanjiti vatru i pustiti da blago vrije (pokriveno) 15 mi-
nuta. Pustite da se ohladi, a nakon toga procijedite kroz cjediljku u kojoj je komad
tkanine. (Moe se koristiti komad iste, bijele lanene ili najlonske tkanine). Provjerite
144
koliinu koja je preostala nakon cijeenja i nadopunite vodu koja je isparila do uku-
pne koliine od 0,951.
Za pacijente na terapiji najbolje je odjednom pripremiti koliinu potrebnu za cijeli
dan umjesto kuhanja svake doze posebno svaka 4 sata. Drugim rijeima, pripremi se
koncentrat kave, ime se utedi mnogo vremena i truda. Uzmite lonac u koji stanu
barem tri litre, stavite u njega oko 1,9 litara filtrirane ili destilirane vode, zakuhajte i
dodajte 15 punih velikih lica kave, to e biti dovoljno za pet klistira, i nastavite dalje
kako je objanjeno. Nakon to tekuinu procijedite, uzmite pet tegli od litre ili boca
za sok, u svaku ulijte jednaku koliinu koncentrata, a onda dodajte dovoljno vode da
nadopunite do 0,251 koncentrata.
Standardna mjeavina za jedan klistir (tj. 0,25 1 koncentrata kave i 0,70 1 vode, to
ukupno daje 0,95 1) mora se zagrijati na tjelesnu temperaturu i preliti u kanticu za
klistiranje, ali prije toga treba stisnuti cijev tipaljkom kako tekuina ne bi istekla.
Prije nego to zaponete s klistiranjem, treba ispustiti malu koliinu otopine kako bi
se iz cijevi izbacio zrak. Dobra je ideja pojesti mali komad voa kako bi se pokrenuo
probavni sustav, posebno prije prvog jutarnjeg klistiranja. To e pruiti malo glukoze
za podizanje eera u krvi nakon spavanja.
to je pacijent oputeniji, iskustvo klistiranja bit e lake. To zahtijeva udobnost. Ako
nije dostupan kau ili sklopivi poljski krevet, treba napraviti gnijezdo za klistiranje
na podu zahoda, pomou velikog, mekanog runika ili deke kao podloge, prekrivene
prostirkom za klistiranje ili zavjesom za tu od mekanog poliestera za sluajna cure-
nja ili prolijevanja, i jastuka za glavu. Kantica se stavi otprilike 45 cm iznad tijela, tako
da visi na kuki ili stoji na stolcu. Kava ne bi smjela ulaziti prebrzo ili pod prevelikim
pritiskom. Oko 5 cm vrha cijevi treba namazati vazelinom i njeno ugurati 20-25 cm
u anus, nakon ega se skine tipaljka s cijevi kako bi kava potekla. Pacijent treba leati
na desnom boku s nogama privuenim u fetalni poloaj, oputeno i duboko diui.
Kad se sva kava apsorbira, treba ju zadrati 12 do 15 minuta i onda izbaciti.
Mnogi pacijenti uivaju u oputenoj udobnosti za vrijeme klistiranja - naopaka ka-
vica kako ju neki zovu - i koriste to vrijeme za sluanje oputajue glazbe, za medi-
taciju ili za itanje. Jedna mlada ena, koja se na Gersonovom programu oporavljala
od tumora na mozgu tijekom nekih dvije godine, prvo je proitala sve glavne klasike,
zatim je prela na filozofiju, pa na matematiku, i postala je toliko naitana da je osvo-
jila vrhunsku stipendiju! Takoer se potpuno oporavila.
Vana napomena: Pacijenti koji su prethodno bili tretirani kemoterapijom trebaju
obavljati manje klistiranja tijekom dana. Ustanovljeno je da se takvi pacijenti moraju
detoksicirati sporije i opreznije kako ne bi prebrzo otpustili sve kemoterapijske otro-
ve koji su se zadrali u tijelu, to bi dovelo do opasnog predoziranja.
145
KOLIKO PUTA? KOLIKO ESTO?
Veina obinih pacijenata (tj. onih koji nisu bili prethodno tretirani kemotera-
pijom ili jako oslabljeni) prema rasporedu dobiva klistire svaka etiri sata (npr.
u 6 sati, 10 sati, 14 sati, 18 sati i 22 sata), paralelno pijui propisanih 12 do 13
aa soka. To je apsolutno neophodno. Iako klistir dopre samo do dijela debelog
crijeva, iz njega neizbjeno ispire dio minerala, a bez mineralima bogatih sokova
moglo bi doi do neravnotee elektrolita. Openito, dobra je smjernica tri soka
po klistiru.
Postoje prilike kada je potrebno izmijeniti etverosatni razmak izmeu klistira-
nja dodatnim klistirima tijekom dana. Ako je to privremeno, ne zahtijeva pijenje
dodatnih sokova. Klistiri su izvrsni za ublaavanje bolova; ako pacijent ima jake
bolove, nema nita loe u tome da uzme klistir prije nego to prou etiri sata od
prethodnog. Dr. Gerson je takoer predlagao da se u nekim sluajevima, kad se
vrlo veliki tumori razgrauju i apsorbiraju, pacijentu daje jedan dodatni klistir ti-
jekom noi - oko 2 ili 3 ujutro - kako se ujutro pacijent ne bi budio u bolovima, s
glavoboljom ili ak u polukomatoznom stanju. Neki pacijenti ak uzimaju klistire
svaka dva sata kako bi kontrolirali bolove, plinove ili druge neugodnosti.
Vano je zapamtiti da kaveni klistiri ne ometaju normalnu aktivnost debelog cri-
jeva, omoguujui svakodnevnu stolicu. Pacijenti povremeno brinu zbog toga, ali
njihovi su strahovi neutemeljeni. Nakon to se jetra i probavni sustav potpuno ob-
nove, vraa se normalna stolica, ak i kod osoba koje su ranije patile od opstipacije.
MOGUI PROBLEMI
Mnogi pacijenti bez problema naue rutinu klistiranja i uivaju u osjeaju lakoe
i dodatne energije koju ta praksa prua. Meutim, drugi imaju tekoa koje treba
ukloniti. Dolje su navedeni neki od problema koji se mogu pojaviti.
Pacijenti mogu stii u bolnicu s golemim koliinama nakupljene stolice u njihovom
debelom crijevu, to je izazvano upotrebom jakih lijekova protiv bolova, ukljuujui
morfij. Oni esto paraliziraju peristaltiku (naizmjenine kontrakcije i oputanja cri-
jeva, pomou kojih se sadraj gura naprijed), uzrokujui teak zatvor. Kao rezultat
toga, ti pacijenti nisu u stanju unijeti u sebe 0,951 otopine kave, a kamoli zadrati je
u sebi. Oni bi stoga trebali unijeti onu koliinu koju mogu udobno primiti i zadrati
koliko je god mogue (makar i samo par minuta), nakon toga ispustiti i unijeti pre-
ostalu otopinu kave. Opet ju zadrite i ispustite nakon 12 do 15 minuta. U pravilu*
nakon dva do tri dana, kad se debelo crijevo oisti od starih nakupina, cijeli klistiri
mogu se primiti i zadrati bez tekoa.
146
Neki pacijenti mogu patiti od zadravanja plinova, koji spreavaju klistir da ue u
crijevo. Kad se to dogodi, moe se unijeti mala koliina - recimo 180 do 300 ml -
kave, nakon ega se kantica spusti do razine pacijenta, to kavi omoguuje da istee
natrag u kanticu. To esto oslobodi plinove, uzrokujui mjehurie u kantici. Nakon
toga se kantica ponovno podigne i, nakon to su plinovi izbaeni, klistiranje se moe
lake nastaviti.
Pacijent bi trebao primati klistir leei na svom desnom boku kako bi otopina kave
mogla iz silaznog debelog crijeva ui u popreno debelo crijevo. Meutim, kao re-
zultat operacije, artritisa ili tumora, moe biti previe bolno leati na desnom boku.
U takvom sluaju pacijent treba leati na leima, s podignutim nogama, i nastaviti iz
tog poloaja.
Ako pacijent boluje od ozbiljne nadraenosti debelog crijeva, mala koliina koncen-
trata kave, recimo 60 do 120 ml, moe se razrijediti ajem od kamilice umjesto vo-
dom. Manja koliina kave ipak e pomagati u detoksikaciji jetre, dok aj od kamilice
djeluje umirujue na debelo crijevo. Nema vremenskog ogranienja za primjenu aja
od kamilice. U sluaju jakog proljeva, klistir od istog aja od kamilice koristi se za
blaga jutarnja i veernja ienja.
Kako biste pripremili aj od kamilice, stavite 30 grama suenih cvjetnih glavica u sta-
klenu zdjelu, dodajte 5 dl kipue vode, prekrijte zdjelu i pustite da odstoji 15 minuta.
Procijedite, ohladite i uvajte u zaepljenoj boci najvie tri dana. Po potrebi poveajte
koliine prema tom omjeru. Kamilica je jedna od najvie koritenih ljekovitih biljaka
u Gersonovoj terapiji, i kao sastojak klistira i kao biljni napitak.
Ponekad pacijent obavlja klistiranje tijekom prvih par dana tretmana bez problema,
ali iznenada ne moe unijeti vie od 2,5 do 3,5 dl u debelo crijevo. To moe biti simp-
tom reakcije ozdravljenja ili rasplamsavanja simptoma, a rjeenje je unijeti onoliko
koliko je mogue, ispustiti to i unijeti ostatak. ak i ako je otopinu kave potrebno
unijeti u tri male koliine, to je u redu.
Rasplamsavanja su detaljno objanjena u 16. poglavlju, Razumijevanje reakcija
ozdravljenja, na str. 187. Ukratko, ona se javljaju kad se oslobodi toliko ui da ju
crijevo nije u stanju primiti u cijelosti. u se tada prelijeva i vraa u eludac. Budui
da eludac mora biti kiseo kako bi mogao zadravati i probavljati hranu, vrlo alkalna
u izaziva jaku neugodnost; eludac ne moe zadrati hranu ili tekuinu i pacijent
povraa. Sam po sebi, taj tip rasplamsavanja je dobrodoao zato to iisti mnogo
zatrovane ui, ali u tom procesu membrana eluca postaje nadraena i potrebno joj
je trenutno olakanje. Da bi se to postiglo, pacijent mora piti to je mogue vie aja
od paprene metvice i jesti zobene kae (pogledati 16. poglavlje, Razumijevanje reak-
cija ozdravljenja, na str. 187.). Istovremeno, kavene klistire treba smanjiti budui da
oni uzrokuju velik protok ui. Pravilan redoslijed za sljedea dva do tri dana je dva
147
klistira kamilicom i samo jedan kaveni klistir dnevno, dok munina i povraanje ne
prestanu. Nakon toga se pacijent moe vratiti redovnom rasporedu.
Tijekom rasplamsavanja, ako pacijent povraa i k tome ima proljev, tijelo gubi mnogo
tekuine, pa je potrebno sprijeiti dehidraciju. Jedan od naina je vie klistirati kamili-
com, umjesto kavom. Takoer, sok mrkve i jabuke te zeleni sok mogu se unositi rektalno.
Uobiajena aa soka od 240 ml zagrije se na sobnu temperaturu tako to se au stavi u
lonac tople vode (ne na tednjaku i bez razreivanja) i njeno se unese kroz rektum. To
nije klistir i pacijent bi ga trebao zadrati dok se tekuina ne apsorbira. Obino je za to
potrebno vie od 10 do 15 minuta nepominog leanja u krevetu. Te se infuzije mogu
koristiti sa svim sokovima, ak i svakih sat vremena, umjesto da ih se uzima kao pie - to
je posebno vrijedno u razdobljima kada pacijent, za vrijeme rasplamsavanja, ne moe
podnijeti ni da vidi sokove, a kamoli da ih pije.
Napomena: Sok od narane nemojte unositi rektalno.
Jo jedan problem javlja se kada pacijent unese punih 0,951 otopine kave, ah nakon 12
minuta nije ju u stanju izbaciti. Kad se to dogodi, uobiajena je reakcija uzeti jo jedan kli-
stir, oekujui da e istisnuti prvu dozu, ah to se ne dogodi i pacijenta esto uhvati panika.
Razlog blokiranja je to to se debelo crijevo zgri, stisne i ne isputa tekuinu. Naravno, u
tome nema nita opasno - debelo crijevo zapravo moe primiti do pet litara - ah nije bit u
, tome. Ako je problem uzrokovan grevima, pacijent treba lei na bok, s bocom tople vode
na trbuhu, i treba se pokuati opustiti. Ako to ne popravi stanje, u rektum se moe utrljati
mala koliina ricinusovog ulja; to obino potakne oputanje i izbacivanje. Meutim, ako
situacija potraje neto due, ukljuujui i vrijeme za sljedei klistir, dobro je umijeati
dvije velike lice uobiajene kalijeve smjese (pogledati 14. poglavlje, Lijekovi, str. 175) u
svaki klistir tijekom iduih par dana. To e pomoi da se ublae grevi i/ih spazme.
Napomena: Kako biste izbjegli nadraenost rektuma i debelog crijeva, ovu metodu ne-
mojte koristiti due od dva do tri dana.
Tek kada su na redovnoj rutini klistiranja, pacijenti postanu svjesni koliko su ot-
padnih materijala njihova tijela nagomilala tijekom mnogih godina. Nakon to or-
ganizam dobije poticaj u smjeru samoienja, poinje izbacivati razne neobine,
zabrinjavajue nakupine koje se pojavljuju u izbaenim klistirima, ukljuujui irok
raspon parazita. Strunjaci tvrde da oko 85% nas nosi parazite u svom debelom cri-
jevu, koje je najbolje izbaciti. Zato je poruka: ne paniariti ako izbaeni klistir sadri
neobine tvari; one dokazuju da detoksikacija i ienje dobro napreduju.
TRETMAN RICINUSOVIM ULJEM
Kao to smo gore objasnili (str. 163), toksini koje jetra oslobodi zahvaljujui nezamje-
njivim kavenim klistirima jo uvijek moraju prijei dug put (kroz 7,5 do 8,1 m dugo
148
tanko crijevo, a onda kroz 1,2 do 1,5 metara dugo debelo crijevo) prije nego to mogu
napustiti tijelo kroz anus. Tijekom prolaska kroz crijeva neizbjeno je da se dio oslo-
boenih toksina ponovno apsorbira. Treba vremena - ponekad previe vremena - da
se iz tijela izbace nakupljeni ostaci koji su rezultat viegodinje pogrene prehrane,
uz otrovne produkte razgradnje tumora. Budui da je tijekom programa vrijeme od
kljune vanosti, posebno u sluaju teko bolesnih pacijenata, dr. Gerson je primi-
jetio stvarnu potrebu da se proces izbacivanja ubrza kako bi se ponovna apsorpcija
svela na minimum. Kako bi to postigao i oistio nakupine u tankom crijevu, do kojih
klistiri ne mogu doprijeti, intenzivnoj terapiji dodao je tretman ricinusovim uljem.
On se sastoji od uzimanja ricinusovog ulja oralno, kao i u obliku klistira, radi ubrzanja i
intenziviranja oslobaanja toksinih ostataka iz crijevnog trakta. Pacijenta se probudi oko 5
ujutro kako bi progutao 2 velike lice ricinusovog ulja, nakon ega odmah slijedi Vi do 2/3
alice obine crne kave (ne kave za klistiranje ili koncentrata), zaslaene s pola liice suca-
nata ili drugog ekolokog suenog tranog eera. (S ovom kavom, dijabetiari ne uzimaju
eer.) Ljudi koji se ne slau sa zaslaivanjem kave trebaju razumjeti da je eer nuan za
aktiviranje peristaltike eluca i protiv sniene razine eera u krvi. Kaveni klistir u 6 ujutro
i doruak uzimaju se kao i obino. Pet sati nakon oralnog uzimanja ricinusovog ulja - u 10
ujutro - obavi se klistiranje ricinusovim uljem umjesto normalnog kavenog klistira.
Klistir od ricinusovog ulja priprema se uz pomo druge kantice za klistiranje koja je
rezervirana iskljuivo za ovaj tretman. U kanticu se stavi 4 velike lice ricinusovog ulja.
Doda se Vi ajne liice govee ui u prahu i dobro se promijea. Pripremite redovnu
mjeavinu za klistir od 240 ml koncentrata kave i 720 ml proiene ih destilirane vode.
Zagrijte na temperaturu tijela. Uzmite komad blagog toaletnog sapuna (ne deterdenta)
(npr. Lux", Camay ili slino), uronite ga na par trenutaka u kavu i malo protrljajte sapun
(ali nemojte koristiti sapun u ljuskicama ih tekui sapun). U ricinusovo ulje s goveom
ui umijeajte blago sapunastu kavu za klistiranje i dobro promijeajte kako bi se smje-
sa to vie emulgirala. Moete koristiti elektrinu mijealicu, ali donekle emulgirano
ulje ipak e isplivati na povrinu dok budete pokuavali unijeti klistir. Ustvari, veina
pacijenata zakljui da im je samima nemogue mijeati smjesu dovoljno energino da
ulje ostane pomijeano s kavom; za to im je potreban pomaga. Kad se kava i ricinuso-
vo ulje u potpunosti unesu, pokuajte zadrati smjesu neko vrijeme, ah najvjerojatnije
neete uspjeti. Nije vano; izbacite ga kad osjetite da morate. Ovaj klistir obavi svoj
posao vrlo brzo. Tretman ricinusovim uljem uzima se svaki drugi dan tijekom prvih
etiri do pet mjeseci intenzivne terapije, a zatim postupno sve rjee.
Napomena: Pacijenti koji su prethodno bili tretirani kemoterapijom ne smiju koristiti
tretman ricinusovim uljem.
Na tretman ricinusovim uljem pacijenti reagiraju vrlo razliito. Za mnoge je to samo
blaga neugodnost zbog jakog ienja koje ulje izaziva; u danima kad se uzima rici-
149
nusovo ulje dobro je ostati u blizini zahoda. Drugima su okus i osebujan miris ulja
odbojni. To se moe ublaiti jedenjem komadia voa prije uzimanja ulja, ili tako to
ete imati pola narane pri ruci i posisati ju odmah nakon uzimanja. Neki pacijenti
jednostavno dodaju ulje u alicu kave, a onda uzmu slamku ili staklenu cjevicu, uro-
ne je u ulje i usiu ga duboko u usta, nakon ega ga odmah isperu kavom.
To je jedina prilika u Gersonovom programu kada pacijenti piju kavu. To se radi da bi
se aktivirali miii eluca i izbacilo ulje to je mogue bre, kako pacijent ne bi satima
osjeao muninu dok mu je ulje u elucu, ve da moe uivati u doruku i sokovima
koji slijede. Nekoliko pacijenata pokualo je zamijeniti kavu ajem od paprene me-
tvice ili neke druge biljke, ali nesumnjivo kava djeluje najbolje i trebalo bi ju piti, ak
i ako ju pacijent inae ne pije. ;
IENJE OPREME
Poput sve ostale opreme za Gersonov program, kanticu za klistir treba odravati i-
stom. Budui da anus, rektum i debelo crijevo nisu sterilni, opremu nije potrebno ste-
riliziran Nakon svake upotrebe kanticu treba isprati vruom vodom sa sapunicom*
koju treba pustiti i kroz cijevi, a onda sve jo jednom treba isprati istom vodom kako
bi se uklonio sapun. Dvaput ih triput tjedno dobro je uliti alicu 3%-tnog vodikovog
peroksida (iz supermarketa ili apoteke) u kanticu sa stisnutim cijevima i pustiti da tako
odstoji preko noi kako bi se unitile sve klice i neistoe. Prije prve jutarnje upotrebe*
kanticu i cijevi isperite.
Oprez: Ako drite plastinu cijev prikljuenu na kanticu, s vremenom e se olabaviti*
pa ak i spasti, uslijed ega vam se moe dogoditi neeljeno tuiranje kavom. esto
provjeravajte kako dri i, ako je potrebno, odreite par centimetara rairenog kraja
cijevi i gurnite ju natrag na mjesto. Nezgode moete sprijeiti skidanjem plastine
cijevi svaki put prije nego to pustite vruu vodu u kanticu, kako bi se skupila natrag
na svoju izvornu irinu i ostala vrsto na svom mjestu.
Kantica rezervirana za tretman ricinusovim uljem takoer se isti kako je gore opisan
no, ali uz obilnu koliinu vrue vode sa sapunicom, kako bi se uklonili svi ostaci ulja;
Za kraj ienja obriite unutranjost kantice komadom upijajueg papira.
BILJEKE
2 Peter Lechner, dr. med., Dietary Regime to be Used in Oncological Postoperative
Care, Zbornik radova Oesterreicher Gesellschaft fur Chirurgie (2I.-23. lipnja 1984.). ;
150
11. POGLAVLJE
Lijekovi
v
iroj publici lijekovi obino znae farmaceutske lijekove, koji se u alopatskoj me-
dicini koriste za tretiranje bolesti. U akutnim i hitnim sluajevima, mnogi farma-
ceutski lijekovi mogu spasiti ivot i vrlo su dragocjeni. Meutim, kad se radi o kro-
ninim stanjima sintetiki lijekovi, koji su tijelu strani, u pravilu mogu samo ublaiti
(tj. potisnuti) simptome ne djelujui na osnovni uzrok. Taj proces esto prate ozbiljne
nuspojave, za iju kontrolu mogu biti potrebni drugi lijekovi.
Lijekovi koji se koriste u Gersonovoj terapiji spadaju u potpuno drugu kategoriju.
Oni nikako nisu farmaceutski lijekovi, nego dodaci prehrani koji se sastoje od pri-
rodnih tvari prisutnih u raznim tjelesnim sustavima, te potrebnih za njihovo funk-
cioniranje. Budui da su prirodni, nemaju tetnih nuspojava. Njihova je uloga da
nadoknauju nedostatke bolesnog tijela dok se ono ne oporavi dovoljno da moe
pokrivati sve svoje potrebe. Te su tvari toliko iste da, ak i ako se grekom koriste
nepravilno ili u prevelikim ili nedovoljnim dozama, ne nanose tetu - uz iznimku
dodataka sa titnjaom/jodom, koji se moraju ispravno prilagoavati.
Prouimo ih jedan po jedan i istraimo njihovu ulogu.
KALIJEVA SMJESA
Dr. Gerson je otkrio da je osnovni problem kod svih kroninih degenerativnih bole-
sti gubitak kalija iz stanica i prodiranje natrija u njih, to je sada poznato kao sindrom
oteenja tkiva. Prosjena prehrana u veini zemalja, posebno u razvijenom svijetu,
sadri daleko previe soli (natrija), koji vremenom uzrokuje slom zdrave ravnotee
unutar tijela.
1
Kako bi se to ispravilo, dr. Gerson dodao je veliku koliinu kalija (10%
otopinu triju kalijevih soli) u kalijem ve bogatu, ekoloku vegetarijansku prehranu,
i primijetio da je to omoguilo bolesnom tijelu da otpusti suvian natrij, zajedno s
edemima, uz istovremeno sniavanje povienog krvnog tlaka te, u veini sluajeva,
bolova.
151
Za pripremu smjese, 100 grama ve pomijeanih kalijevih soli otopi se u 0,95 1 de-
stilirane vode i uva u boci od zatamnjenog stakla, ili u boci od prozirnog stakla
koju treba drati u velikoj vrei od smeeg ili crnog papira kako bi bila zatiena od
svjetlosti. Na punoj intenzivnoj terapiji, 4 ajne liice kalijeve smjese dodaje se u 10
svjee pripremljenih sokova od voa i/ili povra. Ta se doza nakon tri do etiri tjedna
smanji na 2 ajne liice u svakom od 10 sokova.
Kod teko bolesnih pacijenata mogu biti potrebni mjeseci, ak i jedna do dvije godi-
ne, da se u vitalnim organima obnovi normalna razina kalija. Razina kalija u serumu,
vidljiva iz krvnih pretraga, ne odraava status kalija u stanicama. Niske razine kalija u
serumu mogu biti znak ozdravljenja zato to iscrpljena tkiva ponovno apsorbiraju kalij,
dok se visoke brojke mogu vidjeti kod neuspjenog lijeenja zato to ga tkiva gube.
TITNJAA I LUGOLOVA OTOPINA
injenica je - poznata od vremena dr. Gersona - da veina oboljelih od raka ima
usporen bazalni metabolizam.
2
Problem je velikim dijelom uzrokovan klorom,
3
koji
se esto koristi u proiavanju vode za pie i, u jo veoj mjeri, fluoridom.
4
1 jedan
i drugi izbacuju jod iz titne lijezde, ime smanjuju njenu sposobnost da ispravno
funkcionira. titna lijezda regulira brzinu metabolizma, djelujui kao njegov termo-
stat, jer je u stanju podizati temperaturu i izazvati vruicu. Takoer djeluje na imuno-
loki sustav, kao i na ispravno funkcioniranje svih hormonskih sustava.
Kad se titnjaa i jod u obliku upola razblaene Lugolove otopine dodaju pacijenlu
uz hranu, imunoloki sustav ponovno se aktivira i ozdravljenje moe zapoeti. Za
ispravno doziranje potrebno je utvrditi brzinu metabolizma pacijenta, ali veina pa-
cijenata s rakom zapone s 5 zrnaca titnjae i 18 kapi Lugolove otopine (po tri kapi u
jedan naranin sok i pet sokova od mrkve i jabuke) dnevno, samo tijekom prva tri do
etiri tjedna. Kasnije se koliine smanje na 2 ili 2
x
h zrnca titnjae i 12 kapi Lugolove
otopine, a doza se nakon toga prilagoava prema uputama Gersonovog lijenika. Pa-
cijenti koji boluju od nemalignih bolesti koriste manje intenzivnu terapiju (pogledati
19. poglavlje, Gersonova terapija za nemaligne bolesti) s mnogo manje titnjae i
Lugolove otopine.
NIACIN
Niacin (uobiajen naziv za nikotinsku kiselinu ih vitamin B
3
) pomae u probavljanju
bjelanevina i otvaranju kapilarne cirkulacije, ime dovodi svjee oksigeniranu krv (za-
hvaljujui stalnom pijenju svjeih sokova) u sva tjelesna tkiva. Poboljavajui cirkulaciju,
takoer smanjuje ascites (abdominalni edem) i bolove. Doza je tableta od 50 mg est puta
152
1 4 . P O G L A V L J E : L I J E K O V I
dnevno, uz obroke. Taj lijek esto uzrokuje dobro poznato niacinsko rumenilo, privre-
meno crvenjenje lica i gornjeg podruja grudi, uz malo svrbea. To je potpuno bezopasno
i brzo proe. (Nemojte prijei na niacin koji ne izaziva rumenilo; nedjelotvoran je.) Tije-
kom mjesenice ili krvarenja bilo koje vrste treba prekinuti uzimanje macina.
KAPSULEJ ET RE
Ozbiljno zatrovanoj i oteenoj jetri pacijenta s rakom potrebna je sva mogua po-
mo kako bi popravila svoje vitalne funkcije. Terapija prua tu pomo u obliku kap-
sula koje sadre suenu, odmaenu i samljevenu jetru zdravih ivotinja. Dvije kap-
sule jetre u prahu daju se triput dnevno s istim sokom od mrkve. Prema dr. Virginiji
Livingston,
5
kombinacija suene jetre u prahu i soka od mrkve stvara apscizinsku
kiselinu, preteu vitamina A, koja je nuna za napad na tumorsko tkivo.
INJEKCIJE SI ROVE JETRE S DODAT NI M B12
Te injekcije, koje normalno sadre malu koliinu B
12
, dodatna su tvar koja se daje
kako bi pomogla u obnavljanju jetre. Meutim, budui da su praktino svi pacijenti
s rakom anemini, dodatni B
12
potreban je kako bi pomogao obnoviti sadraj he-
moglobina u krvi, potiui formiranje i sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca. Djeluje
protiv razliitih tipova anemije, pa ak i protiv degenerativnih promjena u lenoj
modini. Kao to je vieno u pokusima na ivotinjama, taj je vitamin u stanju ob-
noviti velik raspon tkiva oteenih starou, kroninom boleu, kirurgijom, dege-
nerativnim bolestima ili raznim oblicima trovanja. Intramuskularni ekstrakt jetre (3
cc) s dodatnih 50 ig B12 - siunom koliinom, dvadesetim dijelom od 1 cc - daje
se svakoga dana tijekom etiri ili vie mjeseci. Kasnije se uestalost smanji na svaki
drugi dan, a jo kasnije - ponekad nakon ak godine dana - na dvaput tjedno.
PANKREATI N
Ovo je ekstrakt raznih probavnih enzima guterae, koji su normalno potrebni za
probavljanje masti, bjelanevina i eera. Gersonovi pacijenti ne konzumiraju te tva-
ri; meutim, ti su enzimi od vitalne vanosti za probavljanje i eliminaciju tumorskog
tkiva. Doza je 3 tablete od po 325 mg etiri puta dnevno - po jedna nakon svakog
obroka i jo jedna doza sredinom popodneva. Za izuzetno velike tumore, 2-3 tablete
dnevno koncentriranijeg pankreatina od 1200 mg mogu se dodati lijekovima koji se
daju pacijentu. Neki pacijenti ne podnose pankreatin i moraju se lijeiti bez njega. Dr.
Gerson je takoer izostavljao pankreatin kod sluajeva sarkoma.
153
L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BE AT A B I S H O P
ACI DOL PEPSIN
Ove tablete opskrbljuju eludac probavnim sokovima koji su prijeko potrebni kro-
nino bolesnim pacijentima sklonima nedostatku eluane kiseline i probavnog pepi
sina. Kao rezultat toga, imaju slab apetit i slabu probavu. Budui da se Gersonov tre-
tman temelji na pacijentovom optimalnom unosu hrane i sokova, elucu je potrebna
pomo za unos i probavu hrane. Acidol pepsin pomae u razgradnji bjelanevina i
apsorpciji eljeza, istovremeno uklanjajui plinove i nadimanje. Doza je est tableta
dnevno, po dvije prije svakog obroka.
Acidol se ne daje u sluajevima refluksa kiseline, ireva na elucu ili drugih upalnih
stanja ili nadraaja eluca.
GOVEA U U PRAHU
Ona pomae emulgirati ricinusovo ulje koje se koristi u klistirima od ricinusovog ulja
i kave. Prah se umuti u ricinusovo ulje i mijea prije nego se doda kava s malo sapuna.
LANENO ULJE
Takoer poznato kao prehrambeno laneno ulje, ono sadri esencijalne masne kiseline --
linolnu i linolensku kiselinu - i posebno je bogato omega-3 kiselinama, kao to je otkrila
Johanna Budwig, dr. med.
6
Terapeutski uinci lanenog ulja ukljuuju sljedee:
Privlai kisik na staninu membranu i transportira kisik u stanicu.
U stanju je detoksicirati toksine topive u masti te pomoi u otapanju i uklanjanju plaka.
Nosa je vitamina A, koji je vaan za imunoloki sustav.
Uklanja suvian kolesterol, to je vana funkcija, budui da razina kolesterola kod
pacijenata ponekad poraste tijekom poetnih faza terapije.
Doza je 2 velike lice dnevno tijekom prvog mjeseca, nakon toga 1 velika lica dnev-
no do kraja tretmana (uzima se ogranieno, slino lijekovima, i smanji na 1 veliku
licu dnevno nakon 30 dana).
KOENZI M Qio
Nedavno dodan protokolu, ovaj je koenzim dragocjen jer zamjenjuje neke od hranji-
vih tvari koje su bile prisutne u soku sirove jetre koji se vie ne koristi. U poetku se
mora davati oprezno, budui da su neki pacijenti vrlo osjetljivi na ovu tvar. Za poe-
tak, doza je 50 mg dnevno tijekom pet do sedam dana, zatim se poveava na 100 mg
dnevno i nastavlja se poveavati do 500 ili 600 mg dnevno.
154
1 4 . P O G L A V L J E : L I J E K O V I
BILJEKE
1 Freeman Widener Cope, Pysiological Chemistry and Physics 10 (5) (1978.).
2 Kathy Page, Hypothyroidism and Cancer, dopunski memorandum, Parlamentarni
izabrani odbor Ujedinjenog Kraljevstva za znanost i tehnologiju (lipanj 2000.).
3 Joseph M. Price, Coronaries, cholesterol, chlorine (Salem, MA: Pyramid Books, 1971.).
4 P. M. Galetti i G. Joyet, Effect of fluorine on thyroidal iodine
metabolism in hyperthyroidism, Journal of Clinical Endocrinology
and Metabolism 18 (10) (listopad 1958.): 1102-10).
5 Osobna komunikacija dr. Livingston sa Charlotte Gerson (veljaa 1977.).
6 Johanna Budwig, dr. med., Flax Oil As a True Aid Against Arthritis Heart Infarction
Cancer and Other Diseases, 3. izdanje (Ferndale, WA: Apple Publishing, prosinac 1994.).
155
11. POGLAVLJE
Kontrola bolova bez lijekova
V
elik postotak pacijenata dolazi u Gersonovu bolnicu u bolovima ili na jakim li-
jekovima protiv bolova, ukljuujui morfij, kodein ili njihovu kombinaciju (kao
npr. u lijeku OxiContin"). Ti su lijekovi vrlo toksini
1
i, budui da je detoksikacija tije-
la osnovni cilj Gersonove terapije, treba poduzeti sve to je mogue da se pacijentovi
bolovi kontroliraju bez upotrebe toksinih lijekova.
Prvo sredstvo za postizanje toga je kaveni klistir (pogledati 13. poglavlje, Sve o kli-
stirima). Uklanjanje akumuliranih toksina iz jetre omoguava tom vitalnom organu
da apsorbira i izbacuje vie otrova pohranjenih u tijelu, to pacijentu donosi trenutno
olakanje. Meutim, to ne uklanja bolove u potpunosti te mogu biti potrebni blagi
lijekovi protiv bolova (npr. aspirin, ibuprofen ili Tylenol"). Meutim, oni moda nee
djelovati ako se pacijent navikao na morfij; u takvim sluajevima, Gersonov lijenik
koristit e jednu od sljedeih stvari (ili vie njih):
Oblog od ricinusovog ulja
Oblog od gline (blata)
Hipertermiju (hidroterapiju) (umjetna vruica)
Laetrile
Tretmane kisikom
Skakutanje
Trijadu (jedan aspirin, jedan vitamin C (500 mg) i jedan niacin (50 mg))
Sljedei odjeljci daju upute o tome kako ih treba primjenjivati.
OBLOZI OD RI CI NUSOVOG ULJ A
Topli oblozi od ricinusovog ulja pomau ublaiti bolove u miiima i kostima, spaz-
me i greve, ukljuujui one u podruju jetre ili u bilo kojem dijelu tijela koji je bolan.
Oni poveavaju cirkulaciju, oputaju miie i raspruju toksinost, djelujui brzo i
pouzdano.
156
7 5 . P O G L A V L J E : K O N T R O L A B O L O V A B E Z L I J E K O V A
Za pripremu obloga od ricinusovog ulja izree se komad bijelog vunenog flanela (moe
i pamuni flanel) na tri jednaka dijela, dovoljno velika da pokriju zahvaeno podruje.
Uobiajena je veliina oko 23 x 28 cm. Jedan komad flanela stavi se na ravnu povrinu i
prekrije tankim slojem ricinusovog ulja. Drugi komad ide na prvi i po njemu se takoer
namae ulje. Treim komadom se sve to pokrije, ime se napravi neto slino sendviu
od tri krike. Taj temeljni oblog poloi se na kou preko bolnog podruja i pokrije ga se
neto veim komadom plastike kako bi se sprijeile rune mrlje na posteljini ili odjei
za spavanje te se priveu zavojem ili drugim prikladnim materijalom. Na kraju se na
oblog stavi blago topla (ne vrua) boca s vodom. To je bolje od elektrinog grijaeg
jastuka ije bi elektromagnetsko zraenje ometalo energetsko polje samog tijela.
Oblog se moe ostaviti na mjestu nekoliko sati, ili ak cijeli dan i cijelu no, ako se voda u
boci zamijeni svaki put kad se ohladi. Neki pacijenti osjetili su neugodnosti jer je ricinu-
sovo ulje poveavalo iscjeljujuu aktivnost jetre. U takvim sluajevima oblog se ukloni i
ponovno upotrijebi drugom prilikom. Oblog od ricinusovog ulja moe se sauvati i po-
novno upotrijebiti. Neki pacijenti kau da su najbolje rezultate postizah naizmjeninim
koritenjem obloga od gline (blata) i ricinusovog ulja, to je savreno prihvatljivo.
OBLOZI OD GLI NE
Oblozi od gline (blata) pomau ublaiti vrue upale oko artritinih zglobova i tu-
mora te u drugim podrujima gdje se nakuplja tekuina. Najbolja je montmorilonit-
na glina (ne morskog porijekla), koja takoer apsorbira toksine kroz kou. Kad se
uzima interno u aju od paprene metvice (1/4 do V2 ajne liice na alicu), glina ak
pomae u lijeenju proljeva i opeg trovanja hranom. Oblozi od gline (blata) odavna
se koriste u mnogim dijelovima svijeta. Kad se stave oko glave, u stanju su ak ublaiti
i glavobolje i epileptine napade.
Oblog od gline (blata) priprema se mijeanjem suhe gline u prahu s dovoljnom koli-
inom vrue destilirane vode kako bi se dobila razmaziva pasta, ni previe tekua ni
previe suha. Sloj debljine 2 do 3 milimetra namae se na komad iste, bijele tkanine,
stavi na zahvaeno podruje i prekrije komadom plastike i vunene tkanine. Nakon
to se privee, moe se ostaviti na mjestu dva do tri sata te ukloniti i baciti nakon to
se osui. Oblozi od gline (blata) mogu se koristiti dva do tri puta dnevno, prema po-
trebi, ali ne smiju se stavljati na otvorene ozljede.
HI PERTERMI JA ( HI DROTERAPI J A)
Kada pacijent trpi bolove, posebno bolove u kostima, ili ako se osjea nelagodno zato
to se oekivana reakcija ozdravljenja ne dogaa, odreene procedure mogu biti od
157
pomoi. Jedna od njih je hipertermija, tretman toplom vodom. Sastoji se od uranjanja
pacijenta do brade u kadu nefluorirane vode koja je znaajno toplija nego to bi se kori-
stila za redovnu kupku. Kada se pacijent navikne na toplinu, temperatura vode moe se
oprezno poveavati dodavanjem jo vrue vode, do 39 C ili ak malo vie. Smisao ovog
tretmana nije samo pojaati cirkulaciju (to ublaava bol) nego takoer i podii pacijen-
tovu temperaturu; drugim rijeima, stvoriti vruicu.
Maligna tkiva osjetljiva su na povienje temperature i moe ih se ubiti vruicom.
Stoga je podizanje tjelesne temperature na 39 C ili vie izuzetno korisno. Nikada nit
smo vidjeli vruicu viu od 40 C. Prava teta za tijelo ne javlja se dok temperatura ne
prijee 41 C. Za vrijeme vruih kupki trebao bi biti prisutan bolniar ili njegovatelj,
radi dodatne sigurnosti te kako bi provjeravao temperaturu vode termometrom za
kadu. Pacijentu se moe dati malo vrueg biljnog aja kako bi nadoknadio tekuine
izgubljene znojenjem i moe mu se staviti hladna (ne ledena) tkanina na elo radi
udobnosti. Na kraju kupke, koja obino ne traje due od 20 minuta, pacijenta se brzo
osui toplim runicima i stavi u topli krevet, kako bi mu se omoguio postupni po-
vratak tjelesne temperature na normalnu razinu.
Hipertermija se ne bi smjela koristiti kod pacijenata koji imaju probleme sa srcem, povi-
en krvni tlak ili tekoe s disanjem, ili koji zbog svoje dobi imaju slabo srce i konstituciju.
Nikada se ne bi smjela koristiti s fluoridiranom vodom.
Da bi se pojaao uinak hipertermije, nekim pacijentima s rakom takoer se daje intra-
venozna injekcija laetrilea oko 15 minuta prije kupke. Laetril, takoer poznat kao vitamin
B
17
, dobiva se iz kotica marelica. Neotrovan je, iako sadri cijanidnu komponentu. Ta
tvar ne teti normalnim zdravim stanicama (napokon, puno ime vitamina B12 je cija-
nokobalamin!) zato jer te stanice sadre enzim - rodanazu - koji neutralizira cijanidnu
frakciju. Meutim, tumorskim stanicama nedostaje taj enzim, pa ih je zato laetrileu stanju
napasti i unititi. Takoer je eksperimentalno utvreno da nakon injekcije laetrila tempe-
ratura tumorskog tkiva poraste za do 1C. Kad se temperatura cijelog pacijentovog tijela
podigne hipertermijom, to dodatno pomae u napadu i unitavanju tumorskog tkiva.
T RE T MAN KI SI KOM
Dva spoja koji sadre dodatni kisik korisna su sredstva za kontrolu bolova. Jedan je
vodikov peroksid (H
2
0
2
), tonije voda (H
2
0) s dodatnim atomom kisika spojenim jed-
nostrukom vezom. Druga osnovna tvar, kisik (0
2
), takoer moe imati vezan dodatni
atom kisika, to daje 0
3
(ozon). Usprkos reputaciji ozona kao nadraujueg sredstva,
pravilno koriteni tretmani kisikom velika su pomo kod kontrole bolova i lijeenja.
Ovo su etiri koristi od tretiranja ozonom (90% kisika prema 10% ozona):
Napada i ubija klice i viruse.
158
1 5 . P O G L A V L J E : K O N T R O L A B O L O V A B E Z L I J E K O V A
Napada i unitava tumorsko tkivo.
Poveava oksigenaciju krvotoka.
Vee se na toksine slobodne radikale i pomae tijelu da ih izlui.
H
2
0
2
(vodikov peroksid) moe se lako i jeftino nabaviti u drogerijama ili ak su-
permarketima. Dolazi u obliku 3%-tne otopine, koja se sigurno moe primijeniti na
koi, ili koristiti u vodi za kupanje (nefluoridiranoj) tako da se u kadu doda oko 1,91.
Jo je djelotvornije utrljati peroksid u kou nakon kupanja u toploj kupki, kako bi se
kroz pore apsorbirao izravno u krvotok.
Tretiranje ozonom je tee budui da je za to potreban poseban ureaj za stvaranje ozona
koji je openito dostupan samo ljudima obuenim za njegovu ispravnu upotrebu. Postoje
takoer strojevi koji stvaraju ozon za mijeanje s vodom za kupku, ali oni su skupi, zahti-
jevaju spremnik s kisikom i nisu preporuljivi za upotrebu u pacijentovom domu.
SKAKUT ANJ E
Mali trampoln za njeno skakutanje moe zvuati kao iznenauju izbor za kontrolu
bolova, pa ipak moe vrlo dobro posluiti u tu svrhu. Pacijentu treba jasno rei da ne
smije energino skakati gore-dolje na trampolinu, ve samo dizati pete kao da hoda,
ali na mjestu. Takvo kretanje uzrokuje poveanje teine prilikom sputanja i uzrokuje
da se pacijent osjea kao u besteinskom stanju na vrhu skoka. Takvo kretanje sti-
mulira i poveava cirkulaciju limfe, to pomae kod prevladavanja blokada i bolova.
Njean hod po trampolinu moe se ponavljati do pet ili est puta dnevno, ali svaka
vjeba ne smije trajati due od 30 sekundi.
T RI J ADA
Dr. Gerson je u mnogim sluajevima uspjeno koristio kombinaciju triju tableta. Na-
kon to se pacijent dovoljno detoksicira, tri tablete zajedno djeluju snanije nego to
bi djelovale uzete odvojeno. Ova kombinacija, sada nazvana trijada, nastavlja do-
bro djelovati za oslobaanje od bolova kao i za poticanje dobrog sna.
Sastoji se jednostavno od jednog obinog aspirina, jedne tablete od 500 mg vitamina
C i jedne tablete od 50 mg obinog niacina, koja je dio pacijentovih redovnih lijekova.
Ta kombinacija moe se koristiti do pet puta dnevno, svaka etiri sata, ako je potrebno.
BILJEKE
1 Drugs and Chemicals of Concern: Summary of Medical Examiner
Reports on Oxycodone-Related Deaths, ameriko Ministarstvo pravde,
uprava za droge, ured za kontrolu zloupotrebe (www.deadiversion.
usdoj.gov/drugs_concern/oxycodone/oxycontin7.htm)
159
11. POGLAVLJE
Razumijevanje
reakcije ozdravljenja
R
eakcije ozdravljenja, takoer poznate kao rasplamsavanja, neophodan su dio
Gersonove terapije. Vano je da pacijenti razumiju njihovu prirodu i ulogu prije
nego to zaponu s punim tretmanom, budui da su reakcije ozdravljenja pomalo
paradoksalna iskustva: iako mogu izazvati mnoge neugodne simptome, trebale bi biti
dobrodole kao dokaz da je terapija poela djelovati i da dobro napreduje.
Pogledajmo kako e i kada taj nuan proces vjerojatno zapoeti. U pravilu, nakon pr-
vih nekoliko dana na punom Gersonovom programu pacijenti se osjeaju bolje, trpe
manje bolova, imaju bolji apetit i primjeuju smanjenje svojih vanjskih ili opipljivih
tumora. Naravno, ti ih pozitivni pomaci u velikoj mjeri ohrabruju. To je trenutak
kada je dobro podsjetiti pacijenta da moe doi do reakcije ozdravljenja i objasniti
kako e ona potaknuti detoksikaciju. Bez odgovarajue pripreme, iznenadna promje-
na iz blagostanja u njenu suprotnost bila bi teko podnoljiva!
Kad se tijelo prvi put preusmjeri iz napredujueg raka (ili drugih kroninih bolesti)
prema ozdravljenju, aktivira se ono to je dr. Gerson zvao mehanizam ozdravljenja
i imunoloki sustav poinje djelovati. Tijelo stvara iscjeljujuu upalu i otputa toksine
iz tkiva, izazivajui veliku optereenost toksinima koje treba ukloniti iz jetre. Taj pro-
ces ponekad je praen vruicom, pa ak i napadima depresije i panike.
Povrh svega toga, pacijent takoer moe osjeati muninu, toksinu stolicu, nedosta-
tak apetita, pa ak i odbojnost prema hrani i piu, posebno prema zelenim sokovima.
Takoer moe biti vie plinova nego obino, uz tekoe s kavenim klistirima (zbog
poveanog toksinog pritiska iz jetre). Bez prethodnog upozorenja, pacijenti mogu
osjetiti da im se stanje pogorava. Oslabljeni su, muka im je, osjeaju se neugodno,
a ponekad se donekle vrati i bol koja se bila povukla. Uz opasnost od depresije, koja
je jedna od moguih nuspojava, pacijenti se ak mogu poeti pitati uzrokuje li Ger-
sonova terapija pogoranje njihovog stanja. Meutim, Gersonov lijenik ili praktiar,
160
1 6 . P O G L A V L J E : R A Z U M I J E V A N J E R E A K C I J E O Z D R A V L J E N J A
koji prepoznaje te simptome kao signale dobrodole reakcije ozdravljenja, u stanju je
umiriti pacijente i osloboditi ih njihove panike.
Prvo rasplamsavanje obino je relativno kratko, budui da tijelo jo nije u stanju pro-
vesti ozbiljno iscjeljivanje u svom oslabljenom stanju i tek poinje reagirati. ak i taj
rani poetak moe dati impresivne rezultate. Zajedno s napadom na maligna tkiva,
tijelo takoer poinje zacjeljivati stare rane, lomove, kvrgave oiljke i ozbiljna stanja,
ukljuujui dugotrajan povien krvni tlak, pa ak i staraki dijabetes. Taj proces ne
moe se sprijeiti ili zaustaviti, budui da tijelo nije u stanju selektivno lijeiti! Dru-
gim rijeima, ne lijei samo trenutnu po ivot opasnu bolest, nego takoer popravlja
svu drugu tetu, bila ona stara ili nova. To je ta cjelovitost Gersonovog programa. Za-
hvaljujui tome, pacijenti s rakom prevladah su alergije, dugotrajne migrene, artritis,
fibromijalgiju i druga stanja koja su ih odreeno vrijeme muila.
Kako pacijenti reagiraju na rasplamsavanje? Moe se dati samo naelan odgovor na
temelju reakcije veine sluajeva. Budui da je svaka osoba drugaija i ima druga-
iju medicinsku prolost s razliitim tetama na tijelu, drugaija je i svaka reakcija
ozdravljenja. Takoer je nemogue dati precizan odgovor pacijentima koji ele znati
koliko e rasplamsavanje trajati. U mnogim sluajevima prva je reakcija blaga i traje
samo izmeu nekoliko sati i dan-dva. Druga je obino dua i neto tea, budui da
su se tijelo i njegov imunoloki sustav do neke mjere detoksicirali, ojaani enzimima
i hranjivim tvarima iz sirovih sokova i podrani lijekovima. Kao rezultat toga, tijelo
je u stanju snanije reagirati.
U veini sluajeva, to drugo rasplamsavanje moe se oekivati oko estog tjedna te-
rapije. Trea reakcija javlja se obino tri do tri i pol mjeseca nakon poetka tretmana
i najtea je. Molim vas da imate na umu kako to nije neki vremenski raspored za-
pisan u kamenu, nego samo ono to smo primijetili kod veine sluajeva. Reakcije
su takoer drugaije kod pacijenata koji su bili prethodno tretirani kemoterapijom.
(Pogledati 18. poglavlje, Prilagodba terapije kemo-tretiranim i jako oslabljenim pa-
cijentima)
to bi trebalo uiniti za pacijenta u rasplamsavanju koji se osjea loe, zabrinuto i po-
titeno? Ne bi valjalo prekinuti terapiju i prestati davati kavene klistire i sokove jer bi
to drastino zaustavilo proces lijeenja, pa ipak moramo pomoi pacijentu da izdri
neugodnosti rasplamsavanja. Ovo su najbolji naini:
MUNI NA
Ako je, usprkos munini, pacijent u stanju piti sokove, svakako mu ih treba nastaviti
davati. Ako dobije jaku averziju prema zelenom soku, blago ga zagrijte (nerazrijee-
nog) na temperaturu tijela tako to ete staviti au u lonac tople vode, izlijte sok u
161
kanticu za klistir i rektalno ga unesite kao implantat. Ovo nije klistir i ne bi ga trebalo
izbaciti.
Pacijent bi trebao udobno leati u krevetu, s nogama podi gnut i m u fetalni polo-
aj, i dopustiti soku da se apsorbira. Pacijenti koji privremeno nisu u stanju piti
nikakve sokove mogu ih primati rektalno (sve osim soka od narane) i trebalo bi
ih poticati da piju toplu zobenu j uhu i mnogo aja od paprene metvice, dijelom
kako bi smirili eludac a takoer i kako bi dobili pot rebnu tekuinu koju inae
pruaj u sokovi.
Za pri premu zobene juhe, stavite 30 grama zobi i 150 ml vode u loni i zakuhaj-
te. Pustite da vrije na laganoj vatri 10 do 15 minuta, a nakon toga procijedite kroz
fino cjedilo za aj kako biste uklonili sve krute dijelove. Zob u cjedilu pritisnite
to vie kako biste dobili tekuinu neto guu od vode. Pijte dok je toplo.
Za pacijente koji su jako osjetljivi na sokove tijekom rasplamsavanja, u au se
moe uliti 60 ml zobene juhe i t ome dodati najvie 180 ml soka.
Sok od paprene metvice pomae ublaiti muni nu, probavne neugodnosti i pli-
nove. Paprenu ili klasastu metvicu lako je uzgajati u vrtu jer se brzo iri. Od
pune velike lice svjeih listova pripremi se jedna alica aja; doda se provrela
destilirana voda, pusti se da odstoji 12 do 15 mi nut a i zatim se procijedi. Ako
koristite vreice za aj, pazite da su ekoloke. Od jedne vreice za aj mogu se
lako napraviti dvije alice aja. Ako kupujete aj u listiima, to je bolje, stavite
veliku alicu listova u lonac, prelijte s dvije alice provrele vode i nastavite kako
je gore objanjeno.
Dobro je ostaviti aj od metvice u termos-boci na pacijentovom nonom ormari-
u, za sluaj da oedni tijekom noi.
BOLOVI
Oblozi od ricinusovog ulja i/ili oblozi od gline (blata) mogu se primjenjivati lokal-
no. (Pogledati 15. poglavlje, Kontrola bolova bez lijekova) Pacijent e takoer biti
oslabljen i trebao bi leati u krevetu. Ako pacijent nije dobivao jake doze morfija
prije poetka Gersonove terapije, koristit e mu trijada za bolove koja se sastoji
od jednog aspirina, jedne tablete od 500 grama vitamina C (askorbinske kiseline,
ne natrijevog askorbata) i jedne tablete od 50 mg obinog niacina. Ako je potreb-
no, trijada se moe uzimati svaka etiri sata. U sluajevima prethodnog lijeenja
morfijem ili nekim drugim jakim sredstvom protiv bolova, treba vremena da se
tijelo oisti od tih lijekova te da trijada postane djelotvorna. Nastavite pokuavati;
vremenom e poeti djelovati.
162
1 6 . P O G L f i V L J E : R A Z U M I J E V A N J E R E A K C I J E O Z D R A V L J E N J A
DEPRESI JA
Dr. Gerson spominje
1
da nije neuobiajeno da tijekom rasplamsavanja pacijenti budu
deprimirani, privremeno izgube nadu, pa ak i da prolaze kroz duge napade plaa. Takve
provale emocija teku paralelno s pokuajima tijela da se detoksicira: tijelo i um ne mogu
se razdvojiti. (Pogledati 24. poglavlje, Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu)
esto jedan dodatni klistir pomae da se krizno razdoblje ublai. Pacijenti se ak
mogu posvaati s njegovateljem bez oitog razloga. To je manje iznenaujue ako
imamo u vidu metaboliku injenicu da agresivnost stvara dodatni adrenalin, koji
t
zapravo pomae osobi da se osjea bolje! Njegovatelj ne bi trebao biti povrijeen ne-
osnovanim napadima ili optubama. Pacijent ne moe kontrolirati te ispade i obino
mu je kasnije zbog njih ao. Opet, kaveni klistir moe rijeiti problem. Taj dio reakcije
ozdravljenja trebalo bi promatrati kao psiholoko ienje. Nakon to rasplamsavanje
zavri, pacijent e opet biti optimistian i radovati se budunosti.
POTEKOE S KAVENI M KLI STI RI MA
Pogledati 13. poglavlje, Sve o klistir ima.
VRUI CA
To je poeljna reakcija imunolokog sustava koja pomae u napadu na maligna tki-
va. Nemojte pokuavati prekinuti vruicu aspirinom ili bilo kojim drugim lijekom.
Jednostavno udobno smjestite pacijenta i na elo mu stavite vlanu krpu koju ste
prethodno umoili u hladnu (ne ledenu) vodu i iscijedili. U gotovo 30 godina nikada
nismo vidjeli da je tijelo dosegnulo temperaturu koja bi mogla otetiti mozak ili jetru
(tj. viu od 41 C). Najvia koju smo vidjeli bila je 40,3 C, to je neugodno, ali ne i
ozbiljno. Budui da time upravlja tijelo i da terapija aktivira lijeenje, vruica se ne
stvara umjetno i tijelo se nikada nee nasmrt izlijeiti.
SAETAK
Gore izneseno pokriva naine ublaavanja opih simptoma koje doivljavaju pacijenti
na oporavku. Meutim, rasplamsavanja se mogu javiti u mnogim razliitim oblicima.
Povijesti bolesti
Jedna gospoa, koja se vrlo brzo oporavljala od rairenog melanoma, naglo je apsor-
birala tumorska tkiva. Jednog je dana njen sin nazvao bolnicu i rekao: Moja mama
163
je prole noi dezorijentirano hodala po kui, govorei besmislice i ponavljajui se,
pa smo ju smjestili u krevet. Meutim, jutros se nije posve probudila, pa smo ju od-
veli na hitnu pomo u bolnicu. Tamo je lijenik rekao da se, naravno, njen melanom
proirio na mozak i da umire. to bismo trebali uiniti?
Gersonov lijenik zamolio ga je da ju hitno odvede iz bolnice i da joj daje kavene kli-
stire svaka dva sata kroz cijeli dan. Pacijentica je apsorbirala tumorsko tkivo i toksine
bre nego to ih je eliminirala. Toksini su potom kruili krvotokom i stizali do njenog
mozga ali, umjesto da joj se pojaaju klistiri, ona je stavljena u krevet! Tijekom noi
apsorbiralo se jo tumorskog tkiva, zbog ega je ujutro bila polukomatozna. Kaveni
klistiri svaka dva sata kroz itav dan rijeili su problem i ona se nastavila oporavljati.
Drugi pacijent s potpuno drugaijim problemom prvotno je bolovao od karcinoma
vilice i kirurki su mu uklonili dio vilice i nepca, ali se rak proirio na njegova plu-
a. Unutar otprilike pet dana od poetka tretmana dobio je snane bolove u desnoj
nozi, to ga je vezalo za krevet. Naravno, kao i svaki drugi pacijent s rakom, ovjek
je odmah pretpostavio da mu se rak proirio zbog Gersonovog tretmana. Meutim,
rendgenska snimka njegove noge pokazala je da je jedna stara ozljeda na njegovoj
cjevanici poela zarastati. Nije bilo tumora, i za par dana noga mu je potpuno zarasla.
Jo jedan zanimljiv sluaj bio je pacijent s melanomom koji je bolovao od malarije za
vrijeme Drugog svjetskog rata i prvo je godinama uzimao kinin, a kasnije atabrin, da
bi ga naposljetku prestao uzimati. Kao rezultat toga, dvaput godinje imao je napade
malarije. Jedne je godine mislio da osjea kako mu dolazi napad; meutim, uobia-
jena zimica i poviena temperatura nisu se pojavile. Ubrzo nakon toga dobio je prvi
tumor koji se, prilikom operacije, pokazao kao melanom. Par mjeseci kasnije pojavio
se jo jedan tumor i pacijent je doao u Gersonovu bolnicu.
Unutar par dana dobio je zimicu i temperaturu, tipine za napad malarije. Parazit je i
dalje bio u njegovom tijelu, ali, kad je njegov imunoloki sustav zakazao, on vie nije
bio u stanju razviti vruicu. Uz pomo tretmana, njegov imunoloki sustav poeo je
ponovno reagirati i doivio je tipian napad malarije, s vruicom koja se popela ak
do 40,2 C. Vruica je do jutra prestala, ali morao je pretrpjeti jo jednu no sa zimi-
cama i visokom temperaturom. Gersonovi lijenici nisu zaustavili ili ublaili tempe-
raturu; samo su se pobrinuli da mu bude udobno. Do drugog jutra novi tumor bio je
gotovo nestao, smanjivi se za preko 80% - zahvaljujui obnovljenom imunolokom
sustavu. Pacijent vie nije imao napade malarije.
Kad je prvi put dola u Gersonovu bolnicu, jedna pacijentica srednjih godina s me-
tastaziranim melanomom takoer je bolovala od ranog stadija starakog dijabetesa i
nagrujueg osteoartritisa u desnoj ruci. Nakon tri tjedna, njene pretrage krvi i urina
nisu pokazale nikakav znak dijabetesa, dok su ju njeni bolni zgreni prsti prestali
boljeti i postupno su se ispravili. Nekoliko mjeseci kasnije u njenom domu, jedne su
164
1 6 . P O G L A V L J E : R A Z U M I J E V A N J E R E A K C I J E O Z D R A V L J E N J A
je noi probudili nepodnoljivo otri bolovi na desnoj strani njenog trbuha koji je,
kako je otkrila, postao tamnocrven i vru. Nakon prvotne panike shvatila je da su ti
simptomi grupirani oko oiljka nastalog zbog apendektomije (vaenja slijepog crije-
va) obavljene 35 godina ranije. Sve se brzo smirilo i ostao joj je jedva vidljiv, bezbolan
oiljak.
To je samo par nasumce odabranih primjera. Treba zapamtiti da gotovo svaki pacijent
ima dugu povijest zdravstvenih problema koji se ponovno aktiviraju prilikom ienja
za vrijeme reakcije ozdravljenja (npr. stare upale plua koje mogu opet izazvati bolove
u prsima i sluz; stari, naizgled zarasli lomovi kostiju koji se jave za vrijeme rasplam-
savanja dok zacjeljuju do kraja; povienje kolesterola dok se plak u venama i arterijama
razgrauje i odstranjuje). Klju za njihovo prepoznavanje u tome je to traju samo par
dana i pacijent se nakon toga osjea mnogo bolje. Meutim, ako reakcije traju predugo,
moda e biti potrebno obaviti pretrage krvi i urina ili detaljan pregled kako bi se utvr-
dilo je li temeljni uzrok moda ozbiljna infekcija, a ne reakcija ozdravljenja. Pacijent
u nekim sluajevima moe ak patiti od neravnotee minerala i mogu biti potrebne
intravenozne injekcije kako bi se obnovila ravnotea u njegovoj krvi.
BILJEKE
1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases
and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary
of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje
(San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), str. 201-202.
165
11. POGLAVLJE
Puna terapija
P
una terapija propisuje se veini pacijenata s rakom koji nisu jako oslabljeni i nisu
prethodno bili tretirani kemoterapijom. Raspored iz sata u sat na tablici 17-1
pokriva prva tri do etiri tjedna tretmana. Za kasnija smanjenja, pogledati godinji
raspored na tablici 17-2.
Napomene za tablicu 17-1
Za objanjenje lijekova, pogledati 14. poglavlje, Lijekovi. Obavezno slijedite upute
za promjene.
Napravite praznu tablicu koju ete ispuniti kasnije kada se lijekovi promijene i kada
se uestalost klistira i injekcija jetre s B
n
smanje.
Klistire ricinusovim uljem treba uzimati svaki drugi dan ili kako naredi Gersonov
lijenik.
Upute za provoenje pune terapije dane su od 9. poglavlja, Gersonovo domain-
stvo do 13. poglavlja, Sve o klistirima. Molim vas da ih paljivo prouite.
Ovisno o rezultatima pretraga, lijekove za titnjau moda e trebati poveati ili
smanjiti.
166
7 7 . P O G L A V L J E : P U N A T E R A P I J A
Tablica 17 -1
Raspor ed i z sata u sat za t i pi nog paci j ent a s r akom
167
L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BE AT A BI S HOP
Tablica 17 -2
Godi nj i r aspor ed za t i pi nog paci j ent a s r akom
168
11. POGLAVLJE
Prilagodba terapije
kemo-tretiranim i jako
oslabljenim pacijentima
Napomena: Iste modifikacije vrijede za obje kategorije.
U
vrijeme rada dr. Gersona lijekovi za kemoterapiju tek su se poeli uvoditi i nji-
hovi uinci bili su uglavnom nepoznati. To objanjava zato se kemoterapija
uope ne spominje u njegovoj klasinoj knjizi, Terapija za rak - rezultati pedeset slu-
ajeva } Do masovne upotrebe ovog tretmana, zasnovane na teoriji da jaki otrovi koji
se daju pacijentima s rakom ubijaju maligne stanice, ali zdravim stanicama omogu-
uju da se oporave, dolo je tek u godinama nakon smrti dr. Gersona. Danas se on
koristi gotovo svuda irom svijeta. Ponekad se primjenjuje kao dodatni tretman, u
kombinaciji s drugim nainima lijeenja; u drugim sluajevima pripisuje se pacijen-
tima prije operacije kako bi smanjio njihov tumor, vrlo esto u terminalnim slua-
jevima. Ako ih se upita, mnogi lijenici priznaju da kemoterapija moe, u najboljem
sluaju, samo produiti oekivano trajanje ivota za nekoliko mjeseci i nikako ne
obeava izljeenje.
Ovdje nam nije cilj raspravljati o pozitivnim ili negativnim rezultatima kemote-
rapije, koje su opirno opisali Ralph W. Moss
2
i mnogi drugi. (Pogledati 20. po-
glavlje, Stvari koje treba zapamtiti) Zanimaju nas iskljuivo promjene koje treba
napraviti na Gersonovom protokolu za pacijente koji su prethodno bili tretirani
otrovnim kemikalijama.
Kad se Gersonova terapija tek poela primjenjivati 18 godina nakon smrti dr. Gerso-
na u prvoj Gersonovoj klinici u Meksiku, lijenici su nerado primali pacijente koji su
bili na kemoterapiji. O tome nita nije pisalo u Terapiji za rak,
3
koja im je bila isklju-
ivi vodi. Kasnije, kad su se bolje upoznali s tretmanom i vidjeli njegove pozitivne
uinke, oprezno su primili dva kemo-tretirana pacijenta koji su ih molili za pomo.
U to vrijeme, shvativi dodatnu tetu uzrokovanu visoko toksinim lijekovima za ke-
169
moterapiju, lijenici su pretpostavili da bi ti pacijenti takoer trebali proi kroz redo-
van tretman za detoksikaciju radi uklanjanja akumuliranih otrova iz njihovih tijela.
U skladu s time, primijenili su strog intenzivni protokol, ukljuujui tretmane ricinu-
sovim uljem, i okirali su se kad su vidjeli da je ricinusovo ulje poelo prebrzo ukla-
njati otrove, oslobaajui ih u krvotok i uzrokujui da pacijenti trpe od predoziranja
kemoterapijskim lijekovima. Morali su ih prebaciti na intenzivnu njegu; sreom, oba
pacijenta su preivjela. Taj incident brzo je nauio lijenike da kemo-tretiranim paci-
jentima ne daju ricinusovo ulje i da umjesto toga za njih razrade donekle reducirani
program tretiranja kako jetra ne bi bila pod prevelikim stresom i kako se toksini ne
bi oslobaali prebrzo.
Od tog vremena vidjeli smo mnogo takvih pacijenata koji su postigli zadovoljava-
ju dugotrajan oporavak, ali rezultati se postiu sporije. Takoer, budui da je tijelo
mnogo zatrovanije zbog nagomilanih sintetikih kemikalija, rezultati su neto manje
sigurni. (Pogledati 27. poglavlje, Povijesti bolesti oporavljenih pacijenata, za prie
o pacijentima koji su bih bezuspjeno tretirani kemoterapijom prije nego to su ih
poslali kui da umru - ali su se ipak oporavili na Gersonovom programu.)
Kemo-tretirani pacijenti takoer imaju reakcije ozdravljenja. (Pogledati 16. poglav-
lje, Razumijevanje reakcije ozdravljenja) Tijekom prvih nekoliko mjeseci, one po
intenzitetu variraju. Meutim, u pravilu, velika reakcija ozdravljenja kod kemote-
rapije javlja se nakon otprilike est mjeseci Gersonove terapije, to je drugaije od
standardnih rasplamsavanja koje doivljavaju pacijenti koji nisu bili na kemoterapiji.
Kemoterapijom optereeni pacijenti izluuju toksine lijekove koji su jo uvijek na-
kupljeni u njihovom organizmu i trpe poremeaje koji su slini, iako manje teki, od
onih koje uzrokuje kemoterapija.
To ukljuuje gubitak neto kose, muninu, ranice u ustima, bolove, smanjenje broja
crvenih i bijelih krvnih zrnaca, slabost i promjene rezultata pretraga. Neki pacijenti
mogu ak osjetiti miris kemikalija koje se izluuju kroz njihovu kou. Izbaeni klistir
esto smrdi na kemikalije. Takva reakcija na kemoterapiju nakon est mjeseci moe
potrajati do tri tjedna, nakon ega se stanje pacijenta znatno popravi. Kemoterapijom
uzrokovani simptomi nestanu, krvna slika se ponovno popravi, tumori se ponu bre
povlaiti, kosa ponovno izraste i energija se vrati.
Nakon tog velikog ienja protokolu se oprezno moe dodati jedna vana procedura
- tj. tretman ricinusovim uljem. Pacijentu se pone davati samo klistir od ricinuso-
vog ulja. Umjesto uobiajene koliine (Pogledati 13. poglavlje, Sve o klistirima),
samo se dvije ajne liice dodaju u kaveni klistir tijekom dva do tri tjedna, do dvaput
tjedno. Ako pacijent ne reagira previe burno, ta se koliina povea na 4 ajne liice
tijekom jo tri tjedna. Opet, ako se to poveanje dobro tolerira, pacijentu bi treba-
lo davati jednu ajnu liicu ricinusovog ulja oralno, praenu uobiajenom alicom
170
1 8 . P O G L A V L J E : P R I L A G O D B A T E R A P I J E K E M O - T R E T I R A N I M I J A K O O S L A B L J E N I M P A C I J E N T I M A
vrue zaslaene kave; zatim, pet sati kasnije, klistirom s ricinusovim uljem (dvaput
tjedno). Nakon toga se koliine opet postupno poveavaju, sve dok pacijent ne bude
u stanju primati puni redovni tretman ricinusovim uljem i dok se reducirana terapija
ne bude mogla pojaati do punog intenziteta, kakav se koristi kod obinih pacijenata.
Tablica 18-1 prikazuje detalje prilagoenog tretmana za kemo-tretirane i/ili jako
oslabljene pacijente.
se uestalost klistira i injekcija jetre s B
12
smanje.
Nema nikakvog tretmana ricinusovim uljem do daljnjeg.
Toan tretman, s odreenim brojem sokova, klistira, lijekova itd. treba odrediti
obueni Gersonov lij enik.
Tablica 18-1
Raspor ed i z sata u sat za kemo- t r et i r anog ili osl abl j enog paci j ent a
Radi lakeg snalaenja, evo pregleda sastojaka koje sadri tablica:
10 aa od po 240 ml raznih sokova (npr. jabuka i mrkva, mrkva, zeleni i narana),
171
za jako oslabljene pacijente smanjeno na osam aa; ili na 10 aa po 120-180 ml. Za
takve pacijente moe se dodati do 60 ml procijeene zobene juhe u svaku au soka
radi lake probave. (Pogledati 16. poglavlje, Razumijevanje reakcije ozdravljenja)
18 ajnih liica kalijevog spoja (2 ajne liice u svaku od 9 aa)
1 i pol do 3 zrnca titnjae
5 kapi (pola jaine) Lugolove otopine
5 tableta od 50 mg niacina (izbaciti ako je prisutno krvarenje)
6 kapsula acidol pepsina
6 kapsula jetre u prahu
12 tableta pankreatina
3 cc ekstrakta jetre s 50 pg B
12
(jedna intramuskularna injekcija dnevno)
3 kavena klistira
200 do 600 mg koenzima Q10, poevi oprezno s jednom tabletom od 50 mg dnevno
Obroci su nepromijenjeni, i ukljuuju 2 velike lice ekolokog lanenog ulja dnevno
tijekom mjesec dana, nakon toga 1 velika lica dnevno do kraja tretmana.
BILJEKE
Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.),
2 Ralph W. Moss, The Cancer Industry: Unraveling the Politics
(izmijenjeno izdanje originala The Cancer Syndrome)
(New York: Paragon House, 1989.).
3 Biljeka 1 (Gerson), gore.
172
11. POGLAVLJE
Gersonova terapija
za nemaligne bolesti

r. Gerson je iz svoje duge klinike prakse uspio utvrditi da pacijent koji boluje
od nemaligne bolesti ima bolesnu, oteenu jetru, dok je jetra nekoga s ma-
lignom bolesti vrlo toksina (zatrovana). U skladu s tom razlikom prilagoavao je
tretman, stvorivi manje intenzivnu terapiju za nemaligna stanja. Istovremeno je ista-
knuo da ako pacijent iz ove druge kategorije slijedi stroi protokol koji vrlo podsjea
na terapiju punog intenziteta, bre e se oporaviti.
Manje intenzivna terapija nije toliko zahtjevna i lake ju je slijediti, pa pacijenti na
tom reimu mogu nastaviti raditi. To je velika prednost, budui da veina ljudi ovisi o
svojoj zaraenoj plai i ne mogu napustiti svoj posao ni na koje vrijeme. Tablica 19-1
tipian je raspored iz sata u sat za pacijente na manje intenzivnoj terapiji.
Napomena za tablicu 19-1
se uestalost klistira smanji.
Ovisno o stanju pacijenta, mogue je smanjiti broj sokova s 10 na osam. Oni bi se
trebali sastojati od etiri soka od mrkve i jabuke, tri zelena soka i jednog soka od na-
rane. Meutim, nemojte ih smanjivati vie od toga. Takoer, pacijenti s kolagenskim
bolestima (npr. lupusom, reumatoidnim artritisom ili sklerodermom) ne bi trebali
piti sok od narane. Zamijenite ga svjee iscijeenim sokom od jabuke ili mrkve, ili
zelenim sokom. Naravno, unos hrane, kaveni klistiri, pomno izbjegavanje toksina
kod kue itd., vrijede i ovdje.
Za detalje o provoenju terapije prilikom povratka na posao, pogledajte odlomak
Pomo u kui u 20. poglavlju (Stvari koje treba zapamtiti).
173
L I J E E N J E N A G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P
Tablica 19-1
Raspor ed za nemal i gnog paci j ent a
K
l
i
s
t
i
r

O
b
i
o
k

L
a
n
e
n
o

u
l
j
e

'
.
v
e
l
i
k
i
h

l
i
c
a
)

1

K
a
l
i
j
e
v

s
p
o
j

(
a
j
n
i
h

z
l
i
c
i
c
a
)

11
I p l !
t
i
t
n
j
a
a

'
y
)

N
i
a
c
i
n

(
m
g
)

I
" i
1
I
n
j
e
k
c
i
j
e
j
e
t
r
e

i

B
,
2

8:00 Doruak 2 Narana 2 i . 1 50 2 3
9:00 Kava Zeleni 2
10:00
Mrkva
i jabuka
2 50
11:00 Mrkva 2
Svaki
drugi dan
12:00 Zeleni 2
13:00 Ruak 1 2
Mrkva
i jabuka
2 i 1 50 3
14:00 Kava Zeleni 2
17 :00
Mrkva
i jabuka
2 50 3
18:00 Kava Zeleni 2
19:00 Veera 1 2
Mrkva
i jabuka
2 i 50 2 3
174
11. POGLAVLJE
Stvari koje treba zapamtiti
U
ovom poglavlju predstavit emo vei broj raznih stvari koje e podrati vae
napore da poboljate i zatitite vae zdravije. Znanje je mo, a pojavljivanje ta-
kozvanih strunih pacijenata irom svijeta siguran je znak da je sve vie ljudi spre-
mno preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i dobrobit. Nema sumnje da ste vi jedan
od njih. Nadamo se da e vam sljedee informacije biti korisne.
Za razliku od neinvazivnog, netoksinog i holistikog tretmana za rak sadranog u
Gersonovoj terapiji, ortodoksna onkologija koncentrira se na uklanjanje ili unita-
vanje tumora na tri naina - kirurgijom, zraenjem i kemoterapijom. U sljedeim
odjeljcima dat emo kratke saetke svakog od njih.
U mnogim sluajevima raka pacijenti su u stanju izbjei kirurki zahvat ako se umje-
sto toga podvrgnu Gersonovoj terapiji. Meutim, ponekad e Gersonov lijenik
predloiti operaciju kako bi se smanjila pacijentova optereenost tumorom. Istina je
da uklanjanje tumora olakava tijelu, u procesu iscjeljivanja, borbu protiv preostale
bolesti. To je zato to malignosti imaju drugaiji metabolizam od normalnih stanica
i isputaju toksine u okolna tkiva, kao i u krvotok. Jasno je da taj proces treba zausta-
viti, ali kirurki zahvat ima ozbiljne negativne nuspojave.
Prije operacije pacijentu se daju sredstva za smirenje kako bi ga se odralo mirnim i
sprijeilo povienje krvnog tlaka. Zatim slijedi lokalna ili opa anestezija za operaciju
uz prilino jake doze antibiotika. Nakon buenja, pacijent je u bolovima i primit e
nekoliko doza analgetika. Sve u svemu, u pacijentov organizam unose se mnogi tetni
toksini.
ORT ODOKSNI T RET MANI ZA RAK
KIRURKI ZAHVAT
1 7 5
U novije vrijeme pojavio se jo jedan problem. Zbog pretjerane upotrebe antibiotika
i loe higijene u bolnicama stvorene su takozvane superklice, koje su otporne na
sve raspoloive antibiotike. Kao rezultat toga, velik broj pacijenata u bolnicama zarazi
se snanim stafilokokom (Staphylococcus aureus), bakterijom koju je nemogue kon-
trolirati. Posebno za pacijente s rakom koji ve imaju slab imunoloki sustav, takve
infekcije mogu biti opasne po ivot.
Usprkos tome, pod odreenim okolnostima kirurki je zahvat hitno potreban i mora
se brzo obaviti kako bi se spasio ivot. Takva situacija moe nastati zbog stvaranja
debelog oiljnog tkiva koje blokira neki organ; moe se raditi o krvarenju iz velike
krvne ile, oteene napadom raka, koje se mora zaustaviti; ili se pacijent moe ozli-
jediti u nezgodi i tetu treba hitno popraviti. Meutim, esto kirurki zahvat ne treba
obaviti odmah. Na primjer, kada pacijent na punoj Gersonovoj terapiji mora otii u
bolnicu na kirurku proceduru koja nije hitna, ima taman dovoljno vremena da se
odgovarajue pripremi za taj dogaaj.
Treba imati na umu da, nakon to se osoba dobro detoksicira, njeno e tijelo mno-
go snanije reagirati na lijekove, ukljuujui anestetike, analgetike, pa ak i antibi-
otike. Ako o toj svojoj dilemi manje ili vie detoksiciran Gersonov pacijent pokua
razgovarati s tipinim bolnikim kirurgom ili anesteziologom, oni jednostavno nee
razumjeti o emu on govori. Iz tog je razloga najbolje pripremiti tijelo da prihvati
neizbjene lijekove tako to e ga se privremeno uiniti manje osjetljivim, iako to,
naalost, znai smanjenje djelotvornosti terapije. To se postie tako to se udvostrui
redovna dnevna porcija jogurta, i tako da se poslue dva ili tri obroka s kuhanom ili
na aru peenom ribom neposredno prije odlaska u bolnicu. To zapravo privremeno
zaustavlja samoiscjeljujue aktivnosti tijela.
Nakon svake neophodne kirurke procedure preporuljivo je napustiti bolnicu to je
mogue prije. Po povratku kui nastavlja se s punom terapijom, ak uz izbacivanje
jogurta na nekih tjedan dana i privremeno poveanje klistira na etiri ili vie, kako
bi se oistili uneseni toksini. Nakon toga se pacijent vraa na razinu tretmana koju je
koristio prije priprema za posjet bolnici.
DI J AGNOST I KA KI RURGI JA
Kada mamogram ili MRI (magnetna rezonanca) otkriju sumnjivu kvricu ili sje-
nu na podruju dojke, lijenik kao i pacijent moraju saznati tonu prirodu kvrice.
Lijenik e obino predloiti hitnu biopsiju i analizu uzorka tkiva kako bi se utvrdila
situacija.
Sljedei je korak lumpektomija (tj. uklanjanje kvrice iz dojke). Ako se kirurgu,
na temelju njegovog iskustva, uini da je kvrica vjerojatno maligna, on e takoer
176
2 0 . P O G L A V L J E : S T V A R I K O J E T R E B A Z A P A M T I T I
prouiti okolno tkivo, a posebno e provjeriti limfne vorove pod pazuhom kako bi
vidio da li se malignost proirila. Problem je u tome to kada kirurg pone secirati
limfne vorove, vjerojatno nee izvaditi samo jedan ili dva, nego ak osam ili deset.
U ortodoksnoj medicini to se radi kako bi onkolog dobio informacije koje su mu
potrebne da izabere ono to se smatra odgovarajuim kemoterapijskim lijekovima za
pacijenta. Meutim, ako je pacijent ve odluio odbaciti kemoterapiju, besmisleno je
ukloniti mnogo limfnih vorova. Uiniti to znai otetiti njihovu cirkulaciju i uzro-
kovati oticanje njihove ruke zbog nakupljanja blokirane tekuine, to onda vodi do
jake neugodnosti a ruku moe uiniti praktino neupotrebljivom.
Kako se taj rizik moe izbjei? Kao rutinski postupak, prije bilo kakve operacije, li-
jenik zahtijeva od pacijenta da potpie pristanak, u kojem stoji da on moe uiniti
sve to smatra potrebnim ili najboljim, pod bilo kojim okolnostima s kojima se moe
susresti. Potpie li pacijent takav openit pristanak, moe se dogoditi da mu uklone
previe limfnih vorova. Umjesto toga, u pristanku bi trebalo izjaviti da ne pristaje na
uklanjanje vie od dva limfna vora.
ZRAENJE
Zraenje se moe koristiti za medicinske dijagnostike ili terapijske procedure. Naj-
ranije izlaganje pacijenta zraenju dogaa se u obliku rendgenskih zraka za dija-
gnostike svrhe. U odnosu na ostalo, one su najmanje tetne. Ostala dijagnostika
sredstva ukljuuju kompjuteriziranu tomografiju (CT), izvorno poznatu kao kom-
pjuterizirana aksijalna tomografija (CAT ili CT pregled), koja koristi golemu koliinu
rendgenskih zraka za dobivanje detaljne slike iz nekoliko kutova pacijentovog tijela,
ruke ili noge. Jedino dijagnostiko sredstvo koje ne koristi rendgenske zrake je MRI,
koji koristi radiovalove i jako magnetsko polje za stvaranje jasnih slika unutarnjih
organa i tkiva.
Ako poetno istraivanje dovede do dijagnoze raka, pacijentu se savjetuje da se pod-
vrgne lijeenju radioterapijom, koje se obino sastoji od 30 tretmana. Iako je tehni-
ka posljednjih godina uvelike poboljana, s ciljem ograniavanja zraenja samo na
zahvaeno podruje pacijentova tijela, i dalje se mogu javljati tee ozljede u obliku
opeklina. Prema slubenom alopatskom gleditu, radijacijske opekline gotovo je ne-
mogue izlijeiti, pa ipak je teta gotovo u potpunosti reverzibilna pomou Gersono-
ve tehnike.
U knjizi dr. Gersona Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva,
1
opisan je pacijent
(sluaj br. 11) koji je prethodno bio tretiran s 88 primjena dubokih rendgenskih zra-
ka, pri emu su mu ostale ozbiljne opekline. to je jo gore, rak mu se vratio. Zani-
mljivo je da su na Gersonovoj terapiji njegovi tumori koji su se irili po pluima i
177
limfnim vorovima nestali bre nego radijacijske opekline. Ipak, potpuno je ozdravio
i ivio u dobrom zdravlju jo gotovo 50 godina.
U sluajevima oralnog raka, tretmani zraenjem posebno su destruktivni zato jer
zbog njih mogu presuiti lijezde slinovnice. To uzrokuje suha usta zbog kojih pa-
cijent ne moe spavati i stalno mora pijuckati vodu kako bi navlaio suha usta, iako
smo vidjeli sluajeve pacijenata kojima se sluznica oteena zraenjem vratila u nor-
malno stanje nakon manje od dva tjedna terapije.
Openito uzevi, Gersonovi lijenici rijetko koriste tretmane zraenjem. Postoji
samo jedan specifian sluaj kod kojih mogu biti korisni, tonije, kod ublaavanja
ekstremnih bolova od raka kostiju ili metastaza na kostima, koje je teko kontrolirati
i sporije se lijee od malignosti na mekim tkivima. Kako bi se pomoglo pacijentu,
koristi se vrlo malo (ponekad samo tri do pet) tretmana zraenjem radi zaustavljanja
napredovanja tumora i ublaavanja bolova. Zraenje ima prednost pred kontrolom
bolova pomou lijekova, koji - budui da su toksini - ometaju lijeenje. Budui da
radioterapija ini lijekove nepotrebnima, kost moe zarasti i bolovi se ne vraaju.
KEMOTERAPI J A
Otprilike od 1960. kemoterapija je jedno od glavnih orua ortodoksne terapije protiv
raka. Postoji mnogo vrsta kemoterapije, ah sve one imaju zajedniku jednu stvar: vrlo
su toksine. Cilj je njihove primjene ubiti stanice raka i tako iskorijeniti maligne tu-
more. Meutim, ne postoji nijedan oblik terapije koji takoer ne ubija i zdrave stanice.
Te bi toksine kemikalije trebale djelovati tako to ometaju metabolizam malignih
stanica i zaustavljaju njihovo brzo dijeljenje. One to ine, ali u ljudskom tijelu postoje
i druge stanice i tkiva koja se takoer brzo dijele - tonije, kotana sr koja, izmeu
ostalog, stvara bijela krvna zrnca koja su neophodna za imunitet; sluznica stijen-
ke crijeva; i folikule dlaka. Toksini kemoterapije ozbiljno ih oteuju, to rezultira
smanjenom imunolokom funkcijom, muninom, povraanjem, ranicama u ustima
i gubitkom kose. tete vremenom postaje mnogo gora. Pacijenti spominju gibitak
pamenja, a djeca imaju tekoa s uenjem. Prijavljuju se oteenja srca, plua i bu-
brega, zajedno s mnogo veom uestalou infekcija.
Kemoterapijski lijekovi predmet su stalnih inovacija, esto motiviranih financijskim
razlozima. Jedan od najnovijih lijekova, Gemzar", koji je izvorno prihvaen za lijee-
nje raka plua i dojke, sada je takoer dobio dozvolu za primjenu kod uznapredova-
log raka jajnika. Nema dokaza koji bi pokazali da taj lijek produuje ivot. S druge
strane, pogorava nuspojave ranije koritenih kemoterapijskih lijekova; meutim,
vrlo je skup. Nedavni izvjetaji govore da jedna serija tretmana Gemzarom, koja se
sastoji od est doza danih tijekom est mjeseci, kota oko 12.600 dolara.
178
Kemoterapija se moe pohvaliti s par uspjeha, postizanja pravih izljeenja, ali oni su
ogranieni na rijetke i posebne oblike raka, kao to je rak trudnica (choriocarcinoma).
Tip raka limfe poznat kao Burkittov hmfom, koji se uglavnom javlja u odreenim di-
jelovima Afrike, takoer se izlijei u nekih 50% sluajeva.
2
Jo jedno podruje uspjeha
je kontrola mnogih akutnih leukemija djeje dobi, gdje oko 50% oboljele djece preivi
preko pet godina.
3
Za rak testisa takoer se tvrdi da je izljeiv, i zaista je zabiljeen velik
broj oporavaka.
4
Naalost, ti se uspjesi odnose samo na rijetke vrste malignosti. Naje-
i tipovi, kao to su rak dojke, prostate, plua i, u novije vrijeme, rak debelog crijeva,
ne daju dobre rezultate, iako se kemoterapija u takvim sluajevima daje gotovo uvijek.
Znakovit i alarmantan pregled upotrebe kemoterapije u kasnim sluajevima objav-
ljen je jo davne 1972. u knjizi dr. Victora Richardsa Cancer - The Wayward Cell:
Its Origins, Nature, and Treatment (Rak - razuzdana stanica: Njeno porijeklo, priroda
i lijeenje). U svojoj knjizi Richards kae da iako se ak i palijacija (ublaenje bolova i
blago smanjenje tumora) javlja samo na krae vrijeme kod oko 5 do 10% sluajeva, ke-
moterapija ima izuzetno vrijednu ulogu odravanja pacijenta orijentiranog na pravilnu
medicinsku terapiju, i spreava osjeaj da su lijenici digli ruke od njega.... Ti poten-
cijalno korisni lijekovi takoer mogu sprijeiti irenje arlatanskog lijeenja raka....
5
Osuujui upotrebu kemoterapije, Ralph W. Moss u svojoj knjizi The Cancer Indu-
stry: Unraveling the Politics (Industrija raka i njeno razotkrivanjeJpie: Prema Ric-
hardsovom miljenju, isplati se riskirati da pacijenti trpe moguu muninu, povraa-
nje, vrtoglavicu, gubitak kose, rane u ustima, pa ak i prijevremenu smrt samo kako
bi biH orijentirani na pravilnu medicinsku terapiju i podalje od 'arlatanskog lijeenja
raka
7
Drugim rijeima, isplati se zaustavljati pacijente u traenju pomoi osim one
koju prua ortodoksna medicina. Na veini pakiranja lijekova za kemoterapiju nalazi
se upozorenje koje kae da je poznato da sam taj lijek uzrokuje rak.
8
Ozbiljnost toksinih uinaka kemoterapije najbolje se moe vidjeti u onkolokom
priruniku za medicinske sestre. Tamo se upozorava sestre koje samo pripremaju
lijekove za primjenu da su izvrgnute znaajnom riziku od oteenja koe, repro-
duktivnih abnormalnosti, hematolokih problema (s krvnim sustavom) te oteenja
jetre i kromosoma. Medicinskim sestrama se takoer daju upute da se u prostoriji za
pripremu lijeka nikada ne smije jesti, piti, puiti ili koristiti kozmetika.
9
I MPLANTATI ZA DOJ KE
Za ovo se odluuju neke pacijentice s rakom dojke, uglavnom iz kozmetikih razloga,
ali mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Naravno, razumljivo je da pacijentice
nakon mastektomije ele nadoknaditi gubitak jedne ili obiju dojki. Meutim, u toj
proceduri postoje rizici, ovisno o materijalima koji se koriste.
179
Najgori su izbor silikonom punjeni umeci, za koje je poznato da pucaju i oslobaaju
silikon u okolna tkiva. U jednom sluaju vidjeli smo kako to uzrokuje ozbiljnu zatro-
vanost na cijelom podruju grudi, kao i migrenske glavobolje i ekstremnu slabost, do
te mjere da je pacijentica postala vezana za krevet. Gersonov tretman rijeio je veinu
problema. Pacijentica se oslobodila migrena, povratila je svoju energiju i bila je u
stanju normalno funkcionirati.
Ako se koriste druga punila, pucanje je manji problem, osim to je implantat i dalje
strani materijal, koji tijelo pokuava odbaciti. Ono to ne moe uiniti, budui da im-
plantat ostaje vrsto na mjestu; to pak uzrokuje stalno nadraivanje, to je posebno
opasno za pacijentice koje su imale mastektomiju zbog raka dojke. Kada se odvagnu
razlozi za i protiv implantata, logino je da bi kozmetiki razlozi trebali biti manje
vani od izbjegavanja recidiva.
POMO U DOMAI NST VU
Jedini ozbiljni nedostatak Gersonovog tretmana u tome je to zahtijeva vrlo mnogo
rada, gotovo ekvivalentno poslu s puni m radnim vremenom. Mnogo vremena, ener-
gije i stalnih napora potrebno je za pripremu 10 do 13 aa od 240 ml svjeih sokova
dnevno, svakog punog sata, pored pripreme tri dnevna obroka i koncentrata kave
za klistire, uz osiguravanje neprekidne opskrbe velikim koliinama ekolokog voa i
povra potrebnog za neometan tijek programa. Voe i povre treba prati i pripremati
za pravljenje sokova i kuhanje; salate i povre moraju se pripremiti neposredno prije
obroka kako bi se sauvala njihova svjeina a sve je to, naravno, praeno neprestanim
pranjem posua. Osim toga, ta dnevna rutina, koja oduzima gotovo osam sati, mora
se odvijati neprekidno sedam dana u tjednu.
Oigledno je da se teko bolesni pacijenti, pa ak i oni manje bolesni, ne mogu no-
siti s tako zahtjevnim rasporedom. Bez obzira na njihovo stanje, pacijenti se moraju
odmarati kako bi ozdravili. To moramo stalno naglaavati jer mnogim ljudima - po-
sebno lanovima pacijentove obitelji - to nije potpuno jasno. Ozdravljenje, herojski
napor tijela da pobijedi bolest, zahtijeva energiju; ve sniena energija bolesne osobe
mora se uvati za tu svrhu.
Drugim rijeima, ispunjavanju zahtijeva terapije treba se potpuno posvetiti jedna
osoba. U mnogim sluajevima brani drug ili neki drugi lan obitelji voljan je i u
stanju obavljati taj posao, ali intenzitet neprekidnih zadataka brzo iscrpi jednu osobu.
U tom sluaju treba unajmiti i obuiti kuhinjskog pomonika. Zapravo, najbolje je
imati dva pomonika, tako da svaki radi nekoliko dana u tjednu.
Izbor dobrog pomonika vrlo je vaan. Nije preporuljivo zaposliti medicinsku sestru
kolovanu za alopatsku medicinu, budui da se ona moda nee sloiti s prehram-
180
benim reimom i mogla bi pokuavati dodavati namirnice po svom izboru. Slino
tome, gurmanskom kuharu vjerojatno bi bilo teko izlaziti na kraj s Gersonovim
nainom pripreme hrane. Idealan izbor bila bi neka osoba otvorenog uma spremna
da ju se poui tonim zahtjevima tog posla. Nekim pacijentima pomoglo je to su
se obratili svojoj crkvi za slanje dobrovoljaca. Najbolji je nain urediti da nekoliko
dobrovoljaca neprekidno prua pomo prema odreenom rasporedu, tako da mogu
zamijeniti jedan drugoga ako netko nije u stanju doi pomoi.
Budui da priprema sokova svakih sat vremena uz sve druge zadatke odrava pomo-
nika zaposlenim, jednom ili dvaput tjedno moe biti potreban i ista. Kao to je ve
ranije istaknuto (pogledati 9. poglavlje, Gersonovo domainstvo), u pacijentovu se
domu ne smiju koristiti nikakvi otrovni materijali za ienje.
Nakon osam do 12 mjeseci na terapiji, pacijent je obino u mnogo boljem stanju i
moe preuzeti na sebe neke zadatke vezane uz pripremu hrane, ukljuujui pravlje-
nje sokova. Meutim, ako taj dodatni napor dovede do novih simptoma ili prejakog
umaranja, potrebno je dovesti pomo izvana. Neki ljudi, posebno hranitelji obitelji,
u stanju su vratiti se na posao prvo sa skraenim radnim vremenom, a kasnije i na
neki redovni posao.
Postoji jedan vaan uvjet: pacijent nikada ne smije jesti ruak u restoranu. On mora
jesti uobiajen Gersonov ruak kod kue, zajedno sa svjee pripremljenim zelenim
sokom (koji se ne moe ponijeti na posao), i mora se malo odmarati i uzimati pod-
nevni klistir. Sokovi od mrkve/jabuke mogu se ponijeti na posao ujutro, u termos-
boci iznutra obloenoj staklom; jo jedna termos-boca puna soka mora se pripremiti
za pacijenta kako bi iz nje pio tijekom popodneva. Tada se, po povratku kui, mogu
popiti preostali zeleni sokovi i obaviti neobavljeni klistiri, nakon ega slijedi odmor.
Takav raspored funkcionira samo ako kod kue postoji osoba koja je u stanju pripre-
miti sve elemente terapije potrebne pacijentu.
PROBLEM SA SUNEVOM SVJ ETLOU
Suneva svjetlost moe biti izvor dobrog zdravlja; takoer moe biti ubojica. Razlika
lei u stupnju izlaganja koji izaberemo. Ljudskom tijelu potreban je vitamin D, koji
pomae u odravanju nekoliko sustava organa i neophodan je za oblikovanje i odra-
vanje zdravih kostiju. Meutim, vrlo je malo namirnica prirodno bogato vitaminom
D (neke komercijalne namirnice obogaene su sintetikom verzijom te tvari), pa nam
je potreban vitamin D koji se stvara u naoj koi kada je izloena suncu.
Problem je u tome to ultraljubiaste (UV) zrake koje sadri Suneva svjetlost mogu
uzrokovati ozbiljna oteenja stanica. To djelomino objanjava zato je rairena
moda preplanulog tena bila praena udvostruenjem sluajeva raka koe u posljed-
181
njih nekoliko desetljea.
10
ak i oni koji ne lee satima praktino goli na osunanoj
plai, nego umjesto toga rade na otvorenom, mogu dobiti rak koe, jer 30% do 50%
UV zraka stie do nas i po oblanom danu.
Gersonovi pacijenti moraju paziti da izbjegavaju opekline od sunca, koje odmah
uzrokuju tetu u obliku mjehura, crvenila i neugodnosti, ali takoer mogu uzroko-
vati dugoronu tetu: sa suhom, naboranom koom kao najblaom, i melanomom
kao najgorom posljedicom. Prvo je pravilo ne izlagati se suncu izmeu 10 ujutro i 3
popodne tijekom ljeta, a u vruim klimama tijekom cijele godine. I dalje je mogue
uivati u svjetlu iz zasjenjenog mjesta, ali ne u blizini vode, koja snano odraava
Sunevu svjetlost. ak i tijekom ostatka dana, za boravka na otvorenom treba se do-
bro zatititi odjeom. Potrebnu zatitu pruaju lagane, bijele pamune koulje dugih
rukava, duge hlae i eiri irokog oboda ili bijele kape sa iltom.
Zdrava djeca moraju biti u stanju igrati se na otvorenom i plivati tijekom ljeta, ali ona
su jo osjetljivija na opekline od sunca nego odrasle osobe. Naalost, 90% komercijal-
nih krema za sunanje sadri kemikaliju zvanu oktil metoksicinamat, koji je toksian
i postaje dvostruko toksiniji kada je izloen Sunevoj svjetlosti. Budui da koa
f apsorbira 60% svega to se na nju nanese, oigledno je da takve preparate ne smiju
koristiti djeca. Meutim, uz malo napora mogu se pronai djelotvorne i netoksine
kreme za sunanje koje sadre prirodne sastojke, poput zelenog aja.
KOMPLEMENTARNE TERAPI JE
U dananje vrijeme postoji zbunjujui raspon ponude komplementarnih tretmana i
postavlja se pitanje bi li Gersonovi pacijenti trebali koristiti bilo koji od njih. Jedno-
stavan je odgovor da je sve to potie ozdravljenje i ne kosi se sa zahtjevima terapije
dopustivo i potencijalno korisno. Meutim, nema mjesta za pogreke, zato pogledaj-
mo koje su tehnike sigurne.
Refleksologija ili zonska terapija
Ona potjee iz starog Egipta, Kine i Indije. Temelji se na principu da su stopala i
ake zrcalna slika tijela i da se, pri mj enom pritiska na odreeni m tokama - po-
sebno na stopalima - djeluje na odgovarajue dijelove tijela. Svrha tretmana je
razbiti zaepljenja, blokade i obrasce stresa te obnoviti homeostazu, unut arnj u
ravnoteu tijela. Refleksologija ne tvrdi da dijagnosticira ili lijei, ali ima dobre
rezultate u poboljanju opeg blagostanja. Kod pacijenata s rakom mora se kori-
stiti nj eno i oprezno, uz izbjegavanje refleksnih toaka koje odgovaraju zahva-
enim dijelovima tijela.
182
Reiki
lb je japanska tehnika za smanjenje stresa i oputanje koja potie ozdravljenje. Njeni
praktikanti tvrde da postoji nevidljiva ivotna energija koja tee kroz nas i odrava
nas na ivotu. Ako ta energija postane slaba, razbolimo se i trpimo stres. Kako bi
lijeio, majstor reikija kanalizira energiju kroz svoje ruke u pacijentovo tijelo. Nema
potrebe za masaom, samo za vrlo blagim dodirom. Iako pacijent osjea vrlo malo,
tretman je zaista holistiki jer djeluje na tijelo, emocije, um i duh. Zbog svoje nespe-
cifine prirode, reiki je u stanju pomoi kod bilo koje bolesti i dobro se kombinira s
drugim medicinskim ili terapijskim tehnikama. Sama rije sastoji se od dva dijela: rei
znai vea snaga, a ki znai ivotna energija, pa se podrazumijeva da je reiki duhovno
voen put obnavljanja univerzalne ivotne energije kod onih kojima je to potrebno.
Akupunktura
Ona je nastala u Kini prije otprilike 2000 godina, a u SAD-u je poznata i sve se vie koristi
od 1971. Njena je bit stimulacija odreenih anatomskih toaka na tijelu ubadanjem tan-
kih metalnih igala u kou i njihovim manipuliranjem pomou ruke ili elektrinim putem.
Tvrdi se da to regulira ivani sustav, aktivira analgetike koje stvara samo tijelo i jaa imu-
noloki sustav. Akupunktura ima dokazanu reputaciju dobre kontrole bolova i ubrzanja
oporavka od operacije. Moe pruiti osjeaj blagostanja i obnoviti iscrpljenu energiju. Igle
za akupunkturu, koje uzrokuju minimalne bolove, 1996. je odobrila Uprava za hranu i
lijekove za upotrebu od strane licenciranih akupunkturista.
11
Danas tu drevnu tehniku u
SAD-u koriste tisue lijenika, stomatologa i drugih zdravstvenih radnika radi prevencije
i ublaavanja bolova, a lanovi Amerike akademije za medicinsku akupunkturu koriste
je na pacijentima s rakom u mnogim bolnicama i klinikama.
Joga
Joga se pojavila u Indiji prije otprilike 5000 godina. Ima je nekoliko vrsta, ukljuujui
hatha jogu, tjelesnu disciplinu koja se sastoji uglavnom od vjebi istezanja i disanja,
ija je popularnost na Zapadu u porastu od sredine 20. stoljea. Budui da je nekom-
petitivna, blaga i dostupna ljudima svih dobi i razina sposobnosti, joga je idealna
vjeba za Gersonove pacijente koji ele poboljati svoju gipkost, izdrljivost i miini
tonus. Poloaji joge, poznati kao asane, pomau u postizanju ravnotee i pravilnog
dranja. Vjebe disanja smirujue su i oputajue, i mogu poveati opskrbu organiz-
ma kisikom - to je velika prednost, budui da stanice raka mogu uspijevati samo u
anaerobnom okruenju (tj. bez kisika).
Napomena: Pacijenti koji boluju od raka plua ili emfizema trebali bi raditi vjebe
disanja samo pod nadzorom obuenog uitelja joge, ija bi pomo takoer bila dra-
gocjena svim poetnicima.
183
Masaa
Masaa za Gersonove pacijente mora biti ograniena na najblau, najnjeniju vrstu,
koja je jedva neto vie od laganog glaenja. Duboko manipuliranje je strogo kon-
traindicirano jer su miii pacijenata s rakom obino oslabljeni te bi ih energino
postupanje moglo lako otetiti. Jedina vrsta masae koju je dr. Gerson preporuivao
pacijentima s rakom sastojala se od trljanja koe dvaput dnevno prije obroka mjea-
vinom dvije velike lice alkohola za utrljavanje i dvije velike lice alkoholnog octa u
pola ae vode. Ta metoda stimulira cirkulaciju, otvara kapilare i pacijentu daje osje-
aj osvjeenosti i okrijepljenosti.
BILJEKE
Experimentation, 6. izd. (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), str. 295.
2 "Non-Hodgkin Lymphomas," The Merck Manuals, Online Medical Library
(www.merck.com/mmpe/secl I/chl43/chI43c.html); takoer pogledati Ralph
W. Moss, The Cancer Industry: Unraveling the Politics (izmijenjeno i dopunjeno
izdanje originala The Cancer Syndrome) (New York: Paragon House, 1989.).
3 Hiromu Muchi, dr. med., Hiroko Ijima, dr. med., i Toshio Suda, dr. med., "The
Treatment of Childhood Acute Lymphocytic Leukemia with Prophylactic Intrathecal
and Systemic Intermediate-Dose (150 mg/m
2
) Methotrexate, Japanese Journal of
Clinical Oncology 12:363-370 (1982.); takoer pogledati Note 2 (Moss), gore.
4 Lawrence H. Einhorn, "Curing metastatic testicular cancer,"
Proceedings of the National Academy of Sciences 99 (2002.):
4592-4595; takoer pogledati Note 2 (Moss), gore.
5 Victor Richards, dr. med., Cancerthe Wayward Cell: Its Origins, Nature,
and Treatment (Berkeley: University of California Press, 1972.).
6 Pogledati biljeku 2 (Moss), gore.
7 Ralph W. Moss, Questioning Chemotherapy (Brooklyn: Equinox Press, 2000.)
("Kemoterapija moe uzrokovati rak: Najudija stvar o kemoterapiji je to to su
mnogi od tih lijekova i sami kancerogeni. To se moe initi zapanjujue prosjenom
itatelju, da lijekovi protiv raka uzrokuju rak. Ipak, to je neporeciva injenica.")
8 Ibid.
9 "Tanning Beds May Increase Skin Cancer Risk," American
Cancer Society News Center (16. svibnja 2005.).
10 Rob Edwards, "Sinister side of sunscreens," New Scientist (7. listopada 2000.).
11 "Get the Facts: Acupuncture," Nacionalni centar za komplementarnu i
alternativnu medicinu (http://nccam.nih.gov/health/acupuncture).
184
11. POGLAVLJE
Oprez: zamke na putu!
G
rijeiti je ljudski - a budui da smo ljudi, greke moemo initi na bilo kojem
podruju ivota - ali kada teko bolesni ljudi zaponu s programom koji im
moe spasiti ivot, poput Gersonove terapije, ak i manja pogreka ili previd mogu
uzrokovati velik nazadak. Takav nain lijeenja zahtijeva potpunu preobrazbu - ne
samo naina ivota nego i pacijentovog razumijevanja principa bolesti, zdravlja i lije-
enja, i naina kako pacijent reagira na potrebe svoga tijela. To je razumijevanje tim
vanije to terapija zabranjuje mnoge stvari koje su normalan dio zapadnog naina
ivota, a pacijent treba znati razlog za ogranienja kako bi ih bezrezervno prihvatio.
Tu je takoer i pitanje pridravanja pravila terapije, ak i bez autoritetne figure koja
bi nadzirala ili korila pacijenta, kao to bi bilo u konvencionalnom medicinskom
okruenju. Potrebna je zrelost i unutarnja snaga da bi se moglo biti vlastiti nadgled-
nik te ostati na ravnom i uskom putu, ali nagrade su ogromne i ine sve to itekako
vrijednim.
TEDI TE SVOJ U ENERGI JU!
Razmotrimo mogue greke, s kojima e se pacijent vjerojatno susresti, posebno u
ranim fazama Gersonovog protokola. Ironino, prva je zamka veliko poboljanje pa-
cijentovog stanja do kojeg dolazi tijekom prvih nekoliko tjedana pune terapije, po-
sebno ako se oni provedu u Gersonovoj klinici u Meksiku.
Kad se takav pacijent vrati kui - to posebno vrijedi za ene - on izgleda i osjea se bo-
lje i esto ne osjea bolove, pa lanovi obitelji pretpostave da opet moe raunati da e
pacijent preuzeti svoje normalne zadatke i sluiti ih. To posebno teko pogaa supru-
gu/majku, koja se vjerojatno ionako osjea krivom to je iznevjerila obitelj time to je
bila bolesna i to je imala vlastite, vrlo stvarne potrebe; krivnja ju moe odvesti natrag u
njenu normalnu rutinu. Muki pacijenti obino imaju oputeniji stav po povratku kui,
ali ak i oni ele poeti raditi, vjebati ili baviti se poslovima po kui.
185
Nijedno od tih ponaanja nije prihvatljivo. Kao to je ranije reeno, pacijentima treba
jako mnogo odmora. Njihova tijela naporno rade na detoksikaciji i ozdravljenju, a to je
vanije od bilo koje kuanske aktivnosti. Zapravo, u veini sluajeva, iako je na pacijentu
primjetno izuzetno poboljanje, oni se ipak osjeaju umorno pa ak i slabo tijekom prva
dva do tri mjeseca terapije, i nisu u stanju doputati si mnogo aktivnosti. Umjesto da
sluaju poruke svoga tijela, neki se pacijenti zapravo sile da budu na nogama, pripremaju
vlastitu hranu i sokove (to je posao od est do osam sati dnevno!) i time se iscrpljuju. To
je ozbiljna greka, i gotovo je zajameno da e naruiti dobre rezultate programa.
Slian problem javlja se nakon tri do etiri mjeseca terapije kada nestane poetni umor
i energija se vrati u tolikoj mjeri da se pacijenti osjeaju praktiki normalno. Oni ele
opet biti u potpunosti aktivni i nadoknaditi izgubljeno vrijeme. ene se bace na ve-
liko pospremanje kue koje ukljuuje pranje zavjesa, ribanje podova i napad na plani-
ne rublja koje treba izglaati; mukarci iste garae i, prema godinjem dobu, lopatom
razgru snijeg ili kose travu, ili ak popravljaju krov, samo kako bi dokazali da opet
potpuno normalno funkcioniraju. Taj je poriv razumljiv, ah pacijent mu se mora odu-
prijeti. Povrinska poboljanja (npr. poveana energija) ne znae izljeenje. Odmor i
samo odmor i dalje je nuan za izbjegavanje iznenadnog pogoranja.
Jedno od vanih pravila dr. Gersona bilo je da pacijent treba biti u krevetu najkasnije
u 22 sata - ne itajui, gledajui televiziju ih sluajui radio - nego spavajui, ako je
mogue, ili barem potpuno se odmarajui. Vrijeme prije ponoi posebno je vrijedno
za rad tijela na popravku i obnavljanju samoga sebe, i to vrijeme ne smije se smanjivati.
ZAOBI LAENJ E PRAVI LA
Istina, prehrambena pravila Gersonove terapije prilino su stroga, i mada se veina
pacijenata brzo na njih navikne, ima nekih koji eznu za svojom sada zabranjenom
najdraom hranom (bez obzira to je ona vjerojatno doprinijela njihovom zdrav-
stvenom slomu!). Ti pacijenti obino su skloni misliti da ako tu i tamo pojedu neto
malo sa strane to sigurno ne moe mnogo tetiti i moda e im ak podii moral i
popraviti raspoloenje.
To je pogreno u svakom pogledu. Prije svega, koliko je to malo i koliko je esto tu
i tamo? Osim toga, nakon to se prekri strogo pridravanje pravila, lako je i izazov-
no prekriti ga opet... i opet. Takoer imajte u vidu da, budui da u ovom tretmanu
tijelo prima naredbe i poruke kroz precizno izraunate hranjive tvari, od kojih svaka
utjee na sve ostale, naruavanje tog procesa povremenim dodavanjem slanog, mar
snog junk-fooda punog kemikalija zvui kao katastrofalna ideja.
esto nisu pacijenti, nego dobronamjerni posjetitelji - prijatelji ili roaci - ti koji
predloe krenje prehrambenog reima jer, kau, treba pojesti lijepi veliki odrezak
186
2 1 . P O G L A V L J E : O P R E Z : Z A M K E N A P U T U !
da te ojaa! Oni su ti koji dovode u pitanje kako odrasla osoba moe preivjeti, a
. kamoli ozdraviti, na svoj toj hrani za zeeve i, ak i ako pacijent uspije ignorira-
ti njihove savjete, to izazove odreenu uzrujanost. Molim vas da imate na umu da
ljudi koji kritiziraju Gersonov protokol, ukljuujui inae korisne i dobronamjerne
zdravstvene radnike, rade to iz neznanja i nerazumijevanja, pa ih se zato slobodno
moe ignorirati. Najbolje je zamoliti vae posjetitelje i prijatelje da potuju va izbor
tretmana i prue vam podrku i ohrabrenje - ili da vas ostave na miru. One koji vam
predlau da unosite promjene u terapiju upitajte: Koliko ste smrtno bolesnih pacije-
nata spasili vaim savjetima?
USTRAJ TE, UNAT O PRI JATELJI MA
Naravno, lijepo je imati posjetitelje radi razbijanja monotonije koju nuno stvaraju
sokovi, obroci i klistiri, ali samo pod odreenim okolnostima. Jedno je pravilo da
nikada ne smijete pustiti u kuu nekoga tko boluje od prehlade, koliko god bila blaga,
od kalja ili od simptoma slinih gripi. Potrebno je devet do 12 mjeseci prije nego to
pacijentov imunoloki sustav dovoljno ojaa da se moe nositi s prehladom ili, jo
gore, gripom; infekcija te vrste mogla bi dovesti do komplikacija koje bi ak mogle
ugroziti pacijentov ivot.
Ako se prijatelj ili roak bezobzirno pojavi bolujui od prehlade ili neke druge zarazne
bolesti, pacijent se mora povui u svoju spavau sobu i ne smije imati nikakav kontakt
s posjetiteljem. Ta razina nepopustljivosti vrlo je teka kada u posjet dou djeca, a po-
sebno unuci. Pacijent ih eli voljeti i grliti, ak i ako kiu i mrcaju, ah to ne smije. Osim
toga, ako pacijentov brani drug dobije prehladu, mora spavati u drugoj sobi.
USTRAJ TE, UNAT O DOBRONAMJ ERNI M LI JENI CI MA
Imati prijateljski raspoloenog alopatskog lijenika koji je spreman podrati Gerso-
novog pacijenta vrlo je vrijedno ako on pristaje upuivati na potrebne krvne pretrage
i analize urina. Problem se javlja kada on proita rezultate testova. Ako je bilo koji
nalaz izvan normalnog raspona, lijenik e predloiti pacijentu da uzme neki lijek
kako bi ga doveo na normalnu razinu. To, takoer, moe biti ozbiljna greka. Ab-
normalne vrijednosti ispravit e se na Gersonovoj terapiji, ali alopatski lijekovi mogu
nanijeti tetu.
Na primjer, znamo za lijenika koji je primijetio pomalo snienu razinu eljeza u pa-
cijentovoj krvi i prepisao lijek za podizanje eljeza. Problem je u tome to su dodaci
prehrani sa eljezom toksini,
1
to ih automatski ini zabranjenima za Gersonove
pacijente. Vremenom, zahvaljujui zelenim sokovima, lijekovima s jetrom i vitaminu
187
B
12
, krvni nalazi vratit e se na normalnu razinu bez lijekova. (Pogledati poglavlje 26,
Objanjenje Gersonovih laboratorijskih pretraga)
Farmaceutski lijekovi mogu spasiti ivot kod akutnih bolesti i hitnih stanja, ali kad se
radi o kroninim bolestima kao to je rak, u najboljem sluaju pruaju samo ublaa-
vanje simptoma, a u najgorem mogu uzrokovati ozbiljne tete. Imajte to na umu ako
i kada vam dobronamjerni lijenik kae da kemoterapija djeluje bre i bolje od soka
od mrkve. Ostanite smireni i drite se soka od mrkve.
RASPLAMSAVANJ A I PROMJ ENE RASPOLOENJ A
Reakcije ozdravljenja ih takozvana rasplamsavanja redovni su dogaaji na Gersono-
voj terapiji. (Pogledati 16. poglavlje, Razumijevanje reakcije ozdravljenja) Te epizode
mogu biti zastraujue intenzivne; istovremeno, pacijent takoer moe patiti od depresije
i mranog raspoloenja. Ako se obitelj uspaniari, pacijent moe zavriti na hitnoj pomo-
i najblie bolnice, gdje e ljubazni i zabrinuti lijenici pacijentu dati injekciju ih pilulu
kako bi zaustavili simptome. Naalost, oni takoer zaustave i lijeenje, to je u nekim
sluajevima uzrokovalo ozbiljne probleme. Stvar je u tome to prosjean alopatski lijenik
vjerojatno nikada nije uo za reakciju ozdravljenja, ne razumije njene simptome i ulogu,
pa se zato ne moe oekivati da e s njome ispravno postupati. Pravilan nain postupanja
prema rasplamsavanju jasno je objanjen u 16. poglavlju i treba ga se strogo pridravati.
Psiholoki problemi i promjene raspoloenja u potpunosti se rjeavaju. (Pogledati 24.
;
poglavlje, Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu) Ovdje samo elimo upozo-
riti na snagu povremenih napadaja negativnosti, kada pacijent ne samo to se osjea
fiziki neugodno - s muninom, znojenjem, glavoboljom, gaenjem prema hrani i
sokovima te moguom groznicom - nego je takoer i mentalno ili emocionalno slo-
mljen. Za to su krivi toksini koji krue sredinjim ivanim sustavom i mozgom, ali
sve to pacijent osjea je jaka elja da prekine terapiju, oslobodi se svih ogranienja
i pobjegne. To je prolazna faza. Dobro je unaprijed znati za nju tako da je, kada se
pojavi, pacijent manje-vie spreman i bre se iz nje izvue.
UPOZORENJ E U VEZI S V O D O M
Nemojte podcjenjivati vanost osiguravanja istoe sve vode koja se koristi u vaem
domu. Najgori je problem fluorid (pogledati 5. poglavlje, Slom obrana tijela), zato
se pobrinite da u vodi koju koristite nema te tetne kemikalije. Ako je ima, morate
poduzeti posebne mjere opreza. Za razliku od klora, fluorid se ne uklanja kuhanjem
vode! Jedini nain da ga se oslobodite je destilacija. (Pogledati 9. poglavlje, Gerso-
novo domainstvo)
188
2 1 . P O G L A V L J E : O P R E Z : Z A M K E N A P U T U !
Meutim, fluorid je takoer prisutan u vodi koja se koristi za svakodnevno tuiranje.
Iako tuiranje ne treba trajati mnogo minuta, ak i kratko izlaganje toploj vodi otvara
pore, pa se svaka nepoeljna komponenta vode brzo apsorbira. Postoje dva rjeenja
za taj problem:
Kupajte se pomou spuve, umjesto pod tuem, u nekoliko litara zagrijane destili-
rane vode izlivene u umivaonik ili sudoper.
Ugradite tu za kampiranje u kupaonici i punite ga toplom destiliranom vodom.
Detaljno objanjenje, razni modeli i cijene tog ureaja mogu se nai na internetu.
PAZI TE TO I TATE
Znanje je mo, i dobro informiran pacijent vjerojatno e donositi ispravne odluke.
Meutim, velik i rastui izbor takozvanih knjiga o zdravlju i biblija prehrane opasno
je podruje puno proturjenih teorija i savjeta. Pacijenti otvorenog uma koji eznu
da naue nove stvari itaju sve knjige o zdravlju koje mogu pronai i na kraju ostaju
zbunjeni. Iako se veina prehrambenih metoda barem dijelom temelji na Gersonovoj
terapiji, nijedna nije potpuna ih bez autorovih predrasuda i subjektivnih ideja.
Veliki su izgledi da ete, proitate li 10 knjiga o zdravlju, uti 12 razliitih miljenja.
Naalost, ljudi koji su Gersonovom protokolu dodavali neke antikancerogene tvari
o kojima su itali nisu uope proli dobro. Molim vas da zaboravite sve to ste itali.
Ako ste odluili koristiti Gersonovu terapiju, informirajte se o njoj najdetaljnije to
moete i drite se nje. Napokon, ima najduu i najbolju reputaciju.
POKUAJ I TEDNJ E
Nitko ne moe porei da je Gersonova terapija radno intenzivna; povremeno se zai-
sta moe initi da e vas shrvati. Kad se to dogodi, pacijenti i/ili njihovi njegovatelji
mogu doi u iskuenje da si malo olakaju stvari kroz promjenu rutine (npr. tako to
e pripremati sokove za cijeli dan odjednom i uvati ih u hladnjaku, umjesto da ih
pripremaju svjee iz sata u sat kao to je propisano). To naruava tretman i jami ne-
uspjeh, budui da prijeko potrebni enzimi iz svjee iscijeenih sokova imaju ivotni
vijek od oko 20 minuta. Nakon tog vremena minerali, elementi u tragovima i veina
vitamina u sokovima mogu preivjeti, ali ivi enzimi i njihova ljekovita mo bit e
izgubljeni.
Jo jedno iskuenje javlja se kada neki od sastojaka Gersonovog protokola postanu
teko dobavljivi, a pacijent odlui da e neto drugo biti sasvim dobra zamjena za
krae vrijeme. U takvim situacijama potreban je izuzetan oprez. Na primjer, ako
ekoloki proizvedena mrkva nije dostupna, za pripremu soka (ih jela) ni pod kojim
189
okolnostima ne smije se koristiti neekoloka mrkva. Komercijalno uzgojene mikve
proete su agrokemikalijama; struganje ili guljenje nee ukloniti otrove. U izvanred-
nim sluajevima moe se koristiti ekoloki flairani sok od mrkve, sam ili pomijean
s ekolokim flairanim sokom od jabuke, ali mora biti jasno da ta zamjena moe biti
samo kratkorono rjeenje, a ne redovit postupak.
Jedan od najgorih primjera zamjena dogodio se kod jedne pacijentice koja je bolovala
od kolagenske bolesti. Bilo joj je dobro na Gersonovom programu sve dok njen izvor
ekoloki uzgojenih mrkava nije potpuno presuio. Umjesto da potrai novi izvor, ona
i njen suprug odluili su nedostupne mrkve zamijeniti sokom od narane, pa je po-
ela piti do osam aa svjee iscijeenog soka od narane dnevno. To bi bilo tetno
za bilo kojeg Gersonovog pacijenta; u ovom sluaju bilo je katastrofalno, budui da
su agrumi kontraindicirani kod svih kolagenskih bolesti. Njeno stanje drastino se
pogoralo.
P.S.
Thomas Jefferson je napisao: Cijena slobode je vjeni oprez. Pa, cijena ozdravlje-
nja je jednaka: vjeni oprez kako bi se izbjegle prepreke, izdrala iskuenja i odbili
netraeni savjeti od dobronamjernih neupuenih osoba koje ne razumiju to radite.
Meutim, vi znate to radite i zato, i to je jedino vano.
BILJEKE
1 Anna E. O. Fisher i Declan P. Naughton, Iron supplements: the quick fix
with long-term consequences, Nutrition Journal 3 (2) (16. sijenja 2004.).
190
11. POGLAVLJE
esto postavljana pitanja
G
ersonova terapija toliko je fundamentalno razliita od uobiajenog pristupa or-
todoksne medicine usmjerenog na simptome i gutanje pilula da su osobama
koje se tek upoznaju s ovom metodom lijeenja neki od njenih detalja zbunjujui.
Vano je objasniti razloge koji stoje iza pravila; nakon to ih shvatimo, vidljivo je da
su izvanredno logina. Evo nasuminog izbora najee postavljanih pitanja s pri-
kladnim odgovorima.
P: Zato ne kuhati povre na pari krae vrijeme, i onda iskoristiti vodu s dna lonca
za juhu, umjesto to se dugim kuhanjem unitava sav ivot u povru ?
O: Dr. Gerson je vrlo jasno rekao da je za kuhanje povra potrebno koristiti najniu
moguu temperaturu. Visoka temperatura - a para je tophja od uzavrele vode - mije-
nja koloidnu strukturu hranjivih tvari, posebno bjelanevina, ah takoer i minerala,
to oteava njihovu apsorpciju i asimilaciju. Dr. Gerson je ak predloio stavljanje
rasprivaa topline ispod lonca kako bi toplina bila tek onolika koliko je potrebna da
hrana moe lagano vreti dok se dobro ne skuha.
Ova metoda ne unitava sav ivot u povru. Jedine hranjive tvari koje se oteuju
su enzimi, koji propadaju na temperaturi iznad 60 C, ah pacijenti dobivaju ogromne
koliine enzima u svjeim sirovim sokovima koje nadoknauju taj gubitak. Nia tem-
peratura uva strukturu bjelanevina i minerala i neke vitamine.
Prijedlog da bi vodu koja ostane u loncu trebalo iskoristiti priznanje je da se vrijed-
ne hranjive tvari, posebno minerali, u vodi isperu, ostavljajui kuhano povre bez
hranjivih tvari! To objanjava zato povre kuhano na pari ima vrlo malo okusa. Jo
jedan razlog za sporo kuhanje hrane na najnioj moguoj temperaturi jest kako bi
pacijentov crijevni trakt dobio meku masu (dobro skuhana vlakna) radi oblaganja
sve sirove hrane i sokova koje pacijent mora pojesti.
P: to je s uzimanjem dodataka prehrani s B-kompleksom radi odravanja ravnote-
e B vitamina, budui da koristimo prilino velike koliine B
3
i B
n
?
191
O: Dr. Gerson u svojoj knjizi
1
kae da je pacijentima kodilo kad im je davao vi-
tamine B
t
i B
g
. Gersonov protokol, sa svojom golemom koliinom sokova i svjee
hrane, vrlo je dobro uravnoteen i nisu mu potrebni dodaci.
P: Kada se u prehranu mogu uvesti proizvodi od ekoloke soje?
O: Kratki odgovor je: nikad. Sojini proizvodi svih vrsta (npr. tofu, brano ih umak)
sadre tvar koja blokira apsorpciju hranjivih tvari, pored toga to imaju visok udio
masti. Brojna istraivanja dokazala su toksinost soje, ak i kada je ekoloki uzgoje-
na. Agresivno reklamiranje u kojem se tvrdi kako je soja korisna za prevenciju raka
dojke pokazalo se neutemeljenim i suprotnim istini: vjerojatno je da soja potie
maligne bolesti.
2
P: Pravilno kombiniranje hrane, izbjegavanje mijeanja kroba i voa, navodno
je zdravo. Zato se ne koristi u terapiji?
O: Kombiniranje hrane vjerojatno je korisno ako se primjenjuje u prosjenoj ame-
rikoj prehrani, koja je bogata ivotinjskim bjelanevinama i natrijem (soli). Bu-
dui da je sva Gersonova hrana vegetarijanska i da svo povre sadri odreenu
koliinu kroba, nije ni nuno ni mogue odvajati te dvije tvari.
P: Zato ne uzimati dodatke prehrani s vitaminom C i E, koji pomau u jaa-
nju imunolokog sustava? Zar jedna aa naraninog soka dnevno moe biti
dovoljna?
O: Opa je zabluda da samo naranin sok sadri vitamin C. To nije tono. Sokovi
koji se koriste u Gersonovom programu bogatiji su vitaminom C od naraninog
soka i pacijenti ih svakodnevno konzumiraju u ogromnim koliinama. Njegov
unos dodatno poveavaju sirove salate i voe. Dr. Gerson je bio ustrajan u tvrdnji
da se pacijentima ne smiju davati nikakvi dodatni vitamini. Osim toga, utvrdili
smo da se farmaceutski proizvedeni sintetski vitamini i minerali slabo apsorbiraju
te da ak mogu biti i tetni.
P: I krumpiri i rajice spadaju u opasnu porodicu otrovnog velebilja (pomonice)
i zabranjeni su u mnogim prehrambenim reimima. Zato su oni najvie korite-
ne namirnice u terapiji?
O: Nisu! Namirnice koje se najvie koriste su mrkve, jabuke i zelenje za sokove.
Krumpiri su izvanredno hranjivi, bogati kalijem kao i bjelanevinama, i lako su
probavljivi (mnogo bolje od rie). Rajice su takoer dragocjene jer sadre vitami-
ne i minerale, ukljuujui likopen - snaan antioksidant koji se posljednjih godina
opseno istrauje i tvrdi se da jaa imunokompetenciju.
3
Druge vrste povra iz obi-
telji pomonica, kao to su zelene paprike i patlidani, takoer se koriste u prehrani
i nikada nisu pokazale nikakve toksine uinke.
P: Koliko rasplamsavanja ili reakcija ozdravljenja pacijent moe normalno
oekivati?
192
2 2 . P O G L A V L J E : E S T O P O S T A V L J A N A P I T A N J A
O: Za to nema normalnog broja. Tijelo ih stvara sve dok su mu potrebne za ozdrav-
ljenje. U pravilu, prva reakcija ozdravljenja javlja se nekih est do osam dana nakon
poetka intenzivnog tretmana; druga obino dolazi nakon otprilike est tjedana; tre-
a, koja je esto najtea, najee se primjeuje nakon tri do tri i pol mjeseca. Kod pa-
cijenata koji su bili tretirani kemoterapijom, oekujemo jo i takozvanu kemo-reak-
ciju nakon otprilike est mjeseci terapije. Ovaj vremenski raspored nije fiksan i samo
govori da pacijent moe oekivati reakcije na ozdravljenje u odreenim intervalima,
koji u pojedinanim sluajevima mogu uvelike varirati.
P: Jesu li glavobolje dobar znak?
O: Nikako. One mogu biti simptom rasplamsavanja, kada tijelo otputa svoj teret tok-
sina. U tom sluaju valja uzimati dodatni kaveni klistir kako bi se ubrzao proces de-
toksikaeije. U nekim rijetkim sluajevima toksinost je toliko visoka da jedan klistir ne
ublaava glavobolju i potrebno je uzimati jedan ili vie dodatnih klistira. Kod gotovo
svih pacijenata s napredovanjem ozdravljenja, glavobolje nestaju zauvijek, ak i ako su
bile problem mnogo godina. Ako se glavobolje vrate nakon zavretka terapije, vjerojat-
no je dolo do izlaganja toksinima ih neprikladnoj hrani, to ubudue treba izbjegavati.
P: Kada se pacijenti ponu osjeati bolje i imaju vie energije?
O: Gotovo svi pacijenti, ukljuujui i one ekstremno bolesne, osjeaju se bolje nakon
prvog tjedna terapije. Bolovi se smanje, apetit se vrati i san se popravi; u nekim se
sluajevima ak i tumori smanje ili omekaju. Sve to zajedno daje velik psiholoki
poticaj. To takoer signalizira trenutak kada pacijenta treba upozoriti na predstojeu
reakciju ozdravljenja koja e donijeti viednevno loe osjeanje. Pravi porast energije
moe se dogoditi nakon tri do est mjeseci, ovisno o dobi i stanju pacijenta. U toj
fazi najvanije je da se pacijent nastavi odmarati te da ne krene baviti se mnogim
aktivnostima! Nova energija mora se koristiti za ozdravljenje i nita drugo. Kasnije e
biti vremena napretek za izgradnju miia i nadoknaivanje proputenog vjebanja.
Pokua li se to uiniti prerano, moe doi do ozbiljnog pogoranja.
P: Koliki dio svoje rastue energije Gersonovi pacijenti smiju koristiti za vjebanje?
Nije valjda daju svu trebaju uvati za ozdravljenje?
O: Sve ovisi o stanju pacijenta, no u svakom sluaju treba biti vrlo oprezan. Da po-
nemo od najgoreg scenarija, terminalno bolesnom pacijentu potpuni odmor (tj. bez
ikakvih vjebi) neophodan je u,prvih nekoliko mjeseci. Nakon dolaska u Gersonovu
bolnicu, takvi pacijenti esto doive pad energije i pretpostave da je razlog tome ne-
dostatak (ivotinjskih) bjelanevina. To je, dakako, netono. Gersonova hrana bogata
je lako probavljivim biljnim bjelanevinama koje obilno pokrivaju pacijentove pre-
hrambene potrebe.
Poetna slabost uzrokovana je raznim procesima ozdravljanja: oslobaanjem toksina
iz tjelesnih tkiva i razaranjem tumorskog tkiva koje krui krvotokom prije negoli se
193
izlui. Jasno je da tijelo radi punom parom kako bi se zapoelo lijeiti te mu treba
svaki gram energije koji moe prikupiti. Kod takvih pacijenata s uznapredovalom
boleu vjebanje bi trebalo biti potpuno zabranjeno barem tri do pet mjeseci.
Nakon estog mjeseca pacijenti obino osjeaju navalu energije. U toj je fazi vanije
nego ikad ograniiti vjebanje, jer bi zloupotreba novootkrivene energije ozbiljno
usporila nastavak procesa ozdravljenja.
Predlaemo da se za poetak ograniite na etnje od najvie pet minuta, i samo po
blagom vremenu (tj. ne po ljetnoj vruini niti po zimskim naletima ledenog vjetra!).
Nakon tri do etiri tjedna vjebanje se moe oprezno produiti na 10 minuta. Tako-
er je mogue poeti koristiti mali trampolin, ah samo za dizanje i sputanje peta
desetak puta bez pokretanja tijela, i kasnije za malo hodanja u mjestu.
Pacijenti koji se oporavljaju mogu postupno proirivati svoj program vjebi pod uvje-
tom da se trajanje vjebi, ako postanu ozbiljno umorni i nisu se u stanju oporaviti na-
kon odmora, odmah mora smanjiti na zadnju razinu koja je bila ugodna. Takoer se
mogu isprobati i lagane vjebe hatha joge. Koliko god se pacijent dobro osjeao, nije
pametno zanemariti lijeenje zbog vjebanja. Nakon potpunog oporavka, miina se
snaga lako moe ponovno izgraditi.
P: Zastoje toliko vano za pacijente da izbjegavaju prehladu? Ni blaga gripa ne bi
nam trebala mnogo nauditi.
O: Moramo pretpostaviti da pacijenti koji su oboljeli od raka imaju ozbiljno oteen,
oslabljen imunoloki sustav. Da nije tako, rak se ne bi ni pojavio! Uz intenzivnu Ger-
sonovu terapiju, imunoloki sustav e se vremenom obnoviti. Meutim, to vrijeme
lako bi moglo znaiti godinu dana tako da, dotad, prehlade i gripe uzrokovane viru-
snim infekcijama ostaju opasne budui da se imunoloki sustav u stanju oporavka ne
moe s njima lako nositi.
Osim toga, virusi napadaju zdrave stanice i mijenjaju njihove gene na isti nain kao
to rak obino mijenja genetsku strukturu normalnih stanica. Ti promijenjeni geni
zovu se onkogeni. Ako pacijent doivi invaziju virusa prije nego to se imunoloki
sustav dovoljno obnovi, dolazi do opasne situacije koja moe ugroziti i ivot, i mora
se tretirati ozoniranjem, dodatnim sredstvima za jaanje imuniteta, moda selenom
i drugim stvarima. Dakle, oigledno je da je prevencija daleko poeljnija. Nemojte
dopustiti nikome s prehladom ili gripom, posebno djeci, da dou blizu pacijenta!
Oprez: ak i ako se pacijent dobro oporavi od prehlade ili gripe, mogue je da se
tumorsko tkivo vrati i naraste.
P: Znam da uloga kavenih klistira nije da potiu stolicu, ali to svejedno rade, po-
sebno pri obavljanju pet klistira dnevno. Zato moram takoer uzimati to odvratno
ricinusovo ulje?
O: Ozbiljno bolesni pacijenti s rakom obino nose ogroman toksian teret tumorskog
tkiva. Kada oporavljeni imunoloki sustav napadne taj teret i on se poinje izluivati,
194
velike koliine toksina oslobaaju se u krvotok, odakle ih preuzima jetra i otputa u
tanko crijevo kako bi bili izbaeni. Veina ljudi ne zna da putovanje od mjesta gdje
ih izbacuju jetra i uni sustav do anusa moe trajati mnogo sati, ak i uz redovnih
pet dnevnih klistira. Za to vrijeme, tijelo e neizbjeno reapsorbirati dio tih toksina.
Ricinusovo ulje potrebno je kako bi se ta situacija popravila. Ulje brzo isti cijeli cri-
jevni trakt, ne samo debelo crijevo, a posebno tanko crijevo u kojem bi se dogaala
reapsorpcija. Isti uinak ienja takoer bi bio od koristi pacijentima bez raka koji,
zbog takozvanog civiliziranog ivljenja, nose velike koliine toksinih tvari drugai-
jih od tumorskog tkiva. Mogue je da bi se oni oporavili i bez klistira s ricinusovim
uljem, ali koritenje dodatne detoksikacije pomou oralnog uzimanja ricinusovog
ulja ubrzava lijeenje.
P: Mogu li biti na toj terapiji istovremeno dok primam kemoterapiju?
O: ini se kontradiktornim s jedne strane trovati tijelo kemoterapijskim lijekovi-
ma, a s druge ga strane istovremeno detoksicirati kavenim klistirima, sokovima itd.
Kontrast izmeu ta dva pristupa toliko je otar da pacijenti koji dou na Gersonovu
terapiju nakon to im kemoterapija nije uspjela pomoi moraju biti na reduciranom
obliku Gersonovog programa barem est mjeseci kako bi se omoguila postupna de-
toksikacija tijela. Meutim, vaem tijelu tijekom kemoterapije moete pruiti podr-
ku time to ete prijei na Gersonovu prehranu i uzimati ne vie od tri ae svjee
iscijeenog soka i jednog klistira dnevno, sve dok ste svjesni da ne provodite Gerso-
novu terapiju.
P: Ako je ta terapija tako djelotvorna, zato ju ne priznaju medicinske institucije?
O: Kao to je dobro poznato, sadanjim ortodoksnim medicinskim sustavom vlada-
ju ogromne i mone farmaceutske kompanije. One ak kontroliraju, putem znatnih
donacija medicinskim fakultetima, ono to se ui studente medicine: da za suzbijanje
simptoma treba koristiti lijekove, lijekove i jo vie lijekova. Farmaceutski lijekovi
nikada ne izlijee, a rezultat toga je da se kronine degenerativne bolesti nazivaju
neizljeivima.
Gersonova terapija potpuno smanjuje upotrebu farmaceutskih lijekova, a time i nji-
hovu prodaju, lijeei tijelo od njegovih pravih temeljnih problema: poremeaja u
cijelom metabolizmu, oslabljenog imunolokog sustava i oteenih vitalnih organa.
Tako se cijelo tijelo moe izlijeiti od temeljnih problema i obnavlja se zdravlje. Pro-
blem je u tome to velike farmaceutske kompanije ne mogu zaraivati na prirodnoj,
ekoloki proizvedenoj hrani, poput vree mrkava, pa e se boriti protiv terapije ute-
meljene na prehrani dokle god budu mogli. Oni znaju da javnost poinje shvaati to
se dogaa.
P: Postoji jako mnogo vrsta raka. Kako ista terapija moe biti dobra za sve njih? to
je sa specijalizacijom?
195
O: Istina je da, kada je tijelo ozbiljno oteeno toksinima, stalnim nadraivanjem,
genetskim uzrocima ili bilo kojim drugim razlogom, obino doe do sloma tamo
gdje je ono najslabije. To omoguava rast divljih stanica, to znai rak, i otuda potje-
e velika raznolikost malignih bolesti. Meutim, Gersonova terapija djeluje na cijeli
organizam. Ona obnavlja obrane tijela tako da ono postaje sposobno napadati i uni-
tavati maligno tkivo, koje mu je, zapravo, strano. Zdrava imunoloka reakcija ubija
i uklanja to strano tkivo bez obzira na njegovo ime, porijeklo ili lokaciju! Naravno,
manja precizna prilagoavanja programa rade se prema individualnim potrebama,
ah izvan toga specijalizacija je pogrena. Poanta je i dalje da je potrebno lijeiti sve
tjelesne sustave zajedno s imunolokim sustavom, ukljuujui ravnotee minerala,
hormonski sustav, vitalne organe - sve - i jedino to osigurava pravo izljeenje.
P: Moe li se Gersonova terapija primjenjivati na maloj djeci? Kako se koliine pri-
lagoavaju njihovim potrebama?
O: Da, mala djeca reagiraju izuzetno dobro, kao u Sluaju br. 15 u knjizi Terapija za
rak - rezultati pedeset sluajeva
4
, gdje je pacijent bio osmomjeseni djeak. Naravno,
otada smo imah mnogo uspjenih sluajeva s pacijentima u rasponu od tek proho-
dale djece do tinejdera. Lijekovima se doza prilagoava manje-vie u skladu s nji-
hovom teinom, ali ona su itekako u stanju uzimati sokove* ak i iz boice s dudom, i
openito im nisu potrebni kaveni klistiri do dobi od dvije ili tri godine.
P: Koja je najranija dob u kojoj se bebi smije davati sok od mrkve?
O: Ima beba koje su alergine na sve vrste mlijeka: majino mlijeko kad je majka bo-
lesna, kozje mlijeko te sojino mlijeko i mlijeko za dojenad. Takve bebe othranjene su
iskljuivo na ekolokom soku od mrkve, poevi od par tjedana starosti. Sok im daje
sve hranjive tvari koje su im potrebne, i one rastu potpuno dobro i zdravo.
P: Neki ljudi uasno se boje igala. Zato ne mogu uzimati ekstrakt jetre s B
n
oralno?
O: Iznenaujue je kako ljude koji se boje igala nije strah unositi svakakve otrove 11
njihova tijela, ukljuujui nikotin, alkohol, razna toksina sredstva protiv bolova i
druge droge. Problem je u tome to, kad su terminalno bolesni, tijelo je toliko teko
iscrpljeno da oralno uzimanje ne moe dovoljno nadoknaditi nedostatak da zaustavi
rast raka.
Drugi je problem to ve koristimo jetru u prahu, to nije dovoljno, a B
12
, koji je
potreban za poticanje stvaranja zdravih crvenih krvnih stanica, slabo se apsorbira
kod gotovo svih ljudi. Za pravilnu apsorpciju B
12
uzetog oralno, tijelu je potreban
takozvani intrinzini faktor, koji vrlo malo ljudi ima, pa moraju uzimati B12 bre i
djelotvornije putem intramuskularnih injekcija.
Usput, ako se injekcija pravilno daje u gluteus medius (u skladu s uputama dr.
Gersona), a ne u gluteus maximus (kako veina lijenika i medicinskih sestara po-
greno radi), potpuno je bezbolna.
196
P: Openito se smatra daje cikla vrlo zdravo povre. Zato se ne koristi u sokovima?
O: Cikla je zdravo povre i u redu je koristiti ju kao takvu. Dr. Gerson ju je izbjegavao
kod pravljenja sokova zato to je vrlo slatka (neke podvrste koriste se za proizvodnju
eera). Takoer, ona je snaan ista, i pacijenti koji su ve na sustavnoj detoksikaiji
ne bi trebali dobivati nikakve dodatne tvari za ienje. Meutim, ako se povremeno
koristi kao povre u malim koliinama, nee koditi.
P: U dananje vrijeme ak je i ekoloki uzgojeno voe i povre siromanije hranjivim
tvarima nego ono iz ranijih vremena. Ne bi li pacijentima trebalo davati dodatne
vitamine i minerale?
O: Istina je da ekoloki uzgojeno voe i povre nije bogato kao to je nekada bilo.
Meutim, sintetski vitamini i minerali koje farmaceutska industrija koristi u svojim
dodacima prehrani gotovo se uvijek slabo apsorbiraju. Osim toga, neki su sasvim
tetni,
5
poput vitamina A, E i nekoliko vitamina B. Vitamini A i E nalaze se u ribljim
uljima i u sojinom ulju. Njih treba izbjegavati jer masne tvari potiu rast tumora.
Jedini B vitamini koje je vano koristiti su B
3
(niacin) i B
[2
. Drugi naruavaju meta-
bolizam; dr. Gerson je utvrdio da tete pacijentu.
Iako su ekoloke namirnice siromanije hranjivim tvarima, uz 13 aa svjee pripre-
mljenog soka dnevno pacijentovo se tijelo temeljito preplavljuje vitaminima i mi-
neralima u njihovom ivom, aktivnom obliku koji je ak i bolesno tijelo u stanju
asimilirati - i daju se u stvarno golemim koliinama kako bi se iznova napunili bo-
lesni, oteeni organi. Farmaceutski vitamini i minerali, ak i takozvani organski
iz biljnih izvora, obino se ne apsorbiraju ili se apsorbiraju slabo, tako da neki uu u
sustav, a neki ne. To uzrokuje nove neravnotee.
P: Zato izlijeeni pacijent nakon jedne ili dvije godine ne moe zapoeti jesti nor-
malnu prehranu?
O: Teoretski, izlijeeni pacijent mogao bi zapoeti jesti normalnu prehranu, ali to
je normalno? Znai h to hranu iz konzervi, flairanu, kemijski konzerviranu, umjetno
aromatiziranu i obojenu, smrznutu hranu? Veina pacijenata vie ne eli jesti takvu
hranu i znaju da nije zdrava, a zapravo ni normalna. Oni se takoer ne ele vratiti
upravo onim namirnicama koje su uzrokovale njihovu bolest! Sljedee je pitanje: to je
tono izlijeen pacijent? Kako znamo jesu li organi potpuno obnovljeni, ih moe li
imunoloki sustav funkcionirati usprkos unosu toksine umjetne hrane? Hoe li obra-
ne ponovno nestati ih oslabjeti? Koliko brzo?
Sve je vie informacija koje pokazuju da se svojstva mesa i svih ivotinjskih proi-
zvoda (npr. sira i svih mlijenih proizvoda, ribe, peradi i jaja) mijenjaju na nain
da bjelanevine postaju preteito tetne za ljudsko tijelo, umjesto da mu pruaju
zdrave hranjive tvari.
6
P: Kakve bi promjene u svoj nain ivota trebao uvesti oporavljeni pacijent?
197
O: Pacijent mora imati na umu da su kemikalije iz domainstva (npr. sredstva za i-
enje, bjelila, otapala, latila i boje) toksine
7
i mora ih izbjegavati. Takoer, mnoga
kozmetika sredstva - zapravo veina - koja se primjenjuju na koi ulaze u krvotok,
toksina su
8
i trebalo bi ih prestati koristiti. Posebno su tetni gelovi, kreme ili stic-
kovi za spreavanje znojenja.
9
Zdrav znoj nema mirisa. Tijelo se pokuava detoksi-
cirati kroz znojenje: njegovo spreavanje prisiljava toksine da se vrate u limfni sustav.
(Pogledati 5. poglavlje, Slom obrana tijela)
P: Koliko u dugo morati biti na terapiji? Kada e tumor nestati? Kada e bolovi
nestati? Kada u moi poeti vjebati? Kada u moi poeti jesti (bilo to)?
O: Na pitanja koja poinju s koliko dugo i kada ne moe se nimalo pouzdano
odgovoriti. Sve ovisi o konkretnim okolnostima i stanju osobe koja pitanje postavlja.
Koliko je velik tumor? Koliko se proirio? Koliko je pacijent star? Koliko je tete pre-
trpio od lijekova ih operacija, ili si je sam naudio junk-foodom, puenjem i drugim
autodestruktivnim navikama? Koliko strogo e se pacijent i obitelj drati terapije, iz
dana u dan, dokle god bude potrebno?
Nije mogue dati precizan odgovor u tjednima ili mjesecima, ali postoji openit od-
govor koji je moj sin Howard nauio u amerikoj mornarici. Kad je bio suoen s
mogunou da e se morati drati za most podmornice koji e se privremeno nai
pod vodom zbog visokih valova, upitao je: Koliko dugo u morati zadravati dah?
Zateeni vii asnik, nakon to je zastao na par trenutaka kako bi novajliju odmjerio,
jednostavno je rekao: Koliko bude trebalo!
P: Sok od mrkve sadri mnogo eera. Iz nekoliko izvora uli smo da sok od mrkve
hrani tumore. Je li to tono?
O: Svo voe i mnoge vrste povra sadre sloene ugljikohidrate koji zapravo nisu e-
eri, nego ine temelj ljudske prehrane. Suprotno lanim tvrdnjama nekih lijenika,
sok od mrkve ne hrani tumore. Kada bi tako bilo, Gersonova terapija ubila bi svakog
pacijenta s rakom!
Istina je da sok od mrkve ima vrlo vanu ulogu u lijeenju. Umjesto da nakodi paci-
jentima, opskrbljuje ih obiljem beta karotena (koji se u tijelu pretvara u vitamin A) te
mnogim drugim vitaminima. Osim toga, kao jedan od najpotpunijih izvora minera-
la, veinu njih sadri u lako iskoristivom obliku. Sok od mrkve bogat je ak i biljnim
bjelanevinama i, kao rezultat toga, izvrsno prua cjelovitu prehranu i lijeenje.
P: Sa svim klistirima koji se prime tijekom dvije godine na terapiji, hou li zauvijek
ostati ovisna o klistirima?
O: Naravno da ne! Molim vas da imate na umu kako svrha klistira nije oistiti crijeva
od stolice; zapravo, oni dopiru samo do jednog dijela debelog crijeva i ne utjeu na
pranjenje crijeva. To objanjava zato su neki Gersonovi pacijenti u stanju imati
normalnu stolicu izmeu klistira. Ako je zatvor bio problem prije poetka terapije,
nakon to se jetra i crijeva u potpunosti obnove pacijent e imati redovitu stolicu.
198
Rutina klistiranja ne treba ugroziti ponovno postignutu redovitost. U veini slua-
jeva, kada terapija zavri, normalna stolica vraa se bez imalo smetnji. U iznimni
sluajevima, kada se to ne dogodi, pacijent e u najgorem sluaju trebati uzimati je-
dan upola slabiji klistir dnevno kao jutarnju rutinu. Da citiram bezuvjetno pravilo dr.
Gersona, Nikada nemojte dopustiti da Sunce zae a da taj dan niste imali stolicu!
P: Budui da su na ovoj terapiji zabranjeni ivotinjski proizvodi, odakle u dobivati
potrebne bjelanevine?
O: Pogreno je vjerovati da su sve bjelanevine ivotinjskog porijekla. Naprotiv, ve-
ina vrsta povra sadri odgovarajue koliine bjelanevina koje se lako apsorbiraju,
dobro probavljaju i asimiliraju. Zahvaljujui tim kvalitetama ono prua lijeenje te
nipoto ne hrani tumorsko tkivo, ne izaziva artritina stanja, ne oteuje bubrege i
ne dovodi do drugih zdravstvenih problema uzrokovanih velikom potronjom ivo-
tinjskih bjelanevina. Sok od mrkve, glavni oslonac Gersonovog programa, bogat je
bjelanevinama; isto vrijedi i za krumpir, zobeno brano i veinu vrsta povra.
Nije sluajno to su najjae i najvee kopnene ivotinje (npr. slonovi, bikovi, orangu-
tani i bizoni) biljojedi koji svoje bjelanevine dobivaju iz trava, biljaka, lia i voa.
BILJEKE
1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure
of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical
Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.),
Dodatak II, str. 418.
2 G. Matrone et al., Effect of Genistin on Growth and Development
of the Male Mouse, Journal of Nutrition (1956.): 235-240.
3 Tomatoes, Tomato-Based Products, Lycopene, and Cancer:
Review of the Epidemiologic Literature, Journal of the National
Cancer Institute 91 (4) (17. veljae 1999.): 317-331.
4 Biljeka 1 (Gerson), gore, str. 306.
5 Ibid., Dodatak II.
6 T. Colin Campbell i Thomas M. Campbell II, The China Study: Startling Implications
for Diet, Weight Loss and Long-term Health (Dallas: BenBella Books, 2005.).
7 Toxic Household Products, Kalifornijsko sveuilite, Udruenje stanovnika Santa
Barbare (http://orgs.sa.ucsb.edu/tenants/hot_topics_fils/safe%20chemicals.pdf).
8 Molly M. Ginty, FDA Failing to Remove Toxic Chemicals from Cosmetics
(objavljeno 1. lipnja 2004.); Health 8c Environment, Udruga potroaa ekolokih
proizvoda (www.organicconsumers.org/bodycare/fda060104.cfm).
9 K. McGrath, An earlier age of breast cancer diagnosis related to more
frequent use of antiperspirants/deodorants and underarm shaving,
European Journal of Cancer Prevention 12 (6) (prosinac 2003.): 479-485.
199
23. POGLAVLJE
ivot nakon Gersona
D
osad bi trebalo biti jasno da je oporavak od po ivot opasne bolesti na Gersono -
voj terapiji teak put - dug i naporan proces, koji zahtijeva hrabrost, strpljivost
i upornost - i svakako je vrijedan svake trunke napora. Osim to pobjeuje poten-
cijalnog ubojicu, ovaj nain lijeenja takoer je odlina investicija u dugu i zdravu
budunost. Imamo mnogo oporavljenih pacijenata koji uivaju u izvrsnom zdravlju i
vitalnosti u dobi daleko iza one za koju se openito smatra da donosi svakakve bolesti
te ope tjelesno i mentalno propadanje. Nema mnogo terapija za koje se moe rei da
spaavaju ivote i snano pomlauju!
Prekid terapije u pravo vrijeme mora se obaviti paljivo. Utvrivanje pravog vremena
zamreno je pitanje. Prekinuti terapiju prerano, prije nego to su se obnovili svi vital-
ni organi, velika je pogreka, i vjerojatno je da e dovesti do recidiva. U vrijeme dr.
Gersona, za ponovnu izgradnju tjelesnih obrana nakon raka trebalo je oko 18 mjese-
ci; danas to vie nije dovoljno. Svijet je neusporedivo zatrovaniji i ljudi su ozbiljnije
oteeni nego to su bili prije pola stoljea. Kao rezultat toga, pacijentima s rakom
trebaju pune dvije godine da se oporave na terapiji. ak ni to nije uvijek dovoljno
za one koji su bili tretirani kemoterapijom prije nego to su zapoeli s Gersonovim
protokolom; za njih je teko odrediti vremensku granicu. (Pogledati 18. poglavlje,
Prilagodba terapije kemo-tretiranim i jako oslabljenim pacijentima)
Pacijenti koji boluju od nemalignih bolesti koje dobro reagiraju na Gersonovu te-
rapiju (pogledati 19. poglavlje, Gersonova terapija za nemaligne bolesti) mogu se
potpuno izlijeiti za godinu dana ili 18 mjeseci, na manje zahtjevnom protokolu od
onoga koji se propisuje za pacijente s rakom.
Dok je prerani prekid protokola opasan, ini se da nema nikakve tete ako se na nje-
mu ostane predugo. Prekidanje terapije mora biti postupan proces. Pod uvjetom da
se sve odvija dobro, sokovi, klistiri i lijekovi polako se i postupno reduciraju (kako je
izneseno u tablici 17-1, Raspored iz sata u sat za tipinog pacijenta s rakom; tablici
17-2, Godinji raspored za tipinog pacijenta s rakom; tablici 18-1, Raspored i/
200
2 3 . P O G L A V L J E : I V O T N A K O N G E R S O N A
sata u sat za kemo-tretiranog ili oslabljenog pacijenta; i tablici 19-1, Raspored za
nemalignog pacijenta). Nakon dvije godine, pacijenti mogu uzimati osam sokovai
jedan klistir dnevno ili, ako je stolica redovna sama od sebe, jedan ili dva klistira tjed-
no. Ako se pacijent osjea ugodno na ovom reduciranom programu, bez glavobolja,
zatvora i novih simptoma, sokovi se mogu smanjiti na pet ih est dnevno, a klistiri
potpuno izbaciti. Kao zdravstveno osiguranje, mudro je piti par svjee iscijeenih
ekolokih sokova svaki dan - neogranieno dugo.
KAKO PAMET NO JESTI
Prelazak sa strogih prehrambenih pravila na slobodniji reim takoer zahtijeva
oprez. Tijekom tretmana tijelo se naviklo na najbolju moguu prehranu: svjeu, istu,
ukusnu, ekoloku vegetarijansku hranu koja se lako probavlja i prua sve potrebne
hranjive tvari za zdravlje i formu. Bila bi velika greka prijei s takve zdrave prehrane
na takozvanu normalnu vrstu - s mnogo mesa, peradi, sira i kemikalijama bogate
gotove hrane - i riskirati ozbiljan poremeaj.
Prema naem iskustvu, oporavljeni pacijenti sa svojim istim organizmima ne
osjeaju da ih privlai takva hrana ak i ako su, tijekom dugog tretmana, matali o
nekom zabranjenom vou. Na Gersonovom reimu bez soli, njihovi okusni pupolj-
ci oporavili su se od paralize uzrokovane vrlo slanom hranom iz prolosti; sada e im
sve to je slano biti neugodno, pa ak i odbojno. (To je slino bivim puaima kojima
je nemogue boraviti u zadimljenoj prostoriji, a kamoli ponovno poeti puiti.)
Naravno, kada je oporavljeni pacijent u stvarno dobrom stanju i kada njegovi su-
stavi rade dobro, u redu je otii na banket, vjenanje i proslavu roendana i malo
se raspojasati. Nakon toga bi trebalo par dana uzimati probavne enzime, praene
dnevnim klistirom, kako biste se rijeili zagaenja i opet se dobro osjeali. Molim
vas, nemojte baciti vau kanticu za klistir. Naopaka kavica, u Gersonovom argonu,
pomae ako imate glavobolju, zubobolju, pa ak i poetak prehlade ih opu slabost.
Takoer, drite se vaeg Norwalka ih drugog sokovnika umjesto da prijeete na flai-
rane sokove; oni vam nee pomoi da odrite zdravlje.
Pacijenti koji su bili vrlo ozbiljno bolesni moraju poduzimati posebne mjere opreza
kako bi sauvah svoje ponovno steeno zdravlje. Na je prijedlog da bi se oni, koliko
god da je vremena prolo od terapije, trebali vratiti na puni intenzivni program u
trajanju od dva tjedna, dvaput godinje. (Najbolje vrijeme za to su smjene godinjih
doba: proljee i jesen.) Tijekom ta dva tjedna trebah bi piti 10 do 13 sokova dnevno,
jesti samo svjee pripremljenu ekoloku hranu, izbjegavati ivotinjske bjelanevine i
uzimati tri ih vie klistira dnevno. Ako taj povratak na striktan Gersonov protokol
izazove reakciju ozdravljenja, koju e ti pacijenti odmah prepoznati, tijelo oigledno
201
isti neku nedavno nastalu tetu i trebalo bi produiti strogi program za jo dva tjed-
na. Meutim, ako se ne pojave nikakvi novi simptomi, pacijentovo je stanje dobro i
nakon dva tjedna moe prekinuti ponavljanje gradiva.
UMI JEE ODRAVANJ A DOBROG ZDRAVLJ A
Izvorno je dr. Gerson savjetovao da bi oporavljeni pacijenti trebali odravati svoje
dobro zdravlje pazei da se 75% njihove prehrane sastoji od zatitne hrane - toni-
je, ekoloki uzgojenog voa i povra bogatog hranjivim tvarima, vitaminima, minera-
lima i enzimima - kako bi svoj imunoloki sustav odravali u punoj snazi. Preostalih
25% hrane moglo je biti po izboru. Naalost, takva podjela vie ne vrijedi budui
da bi slobodno izabrana hrana bila daleko previe tetna. Zato moramo moliti bive
pacijente da ostanu na 90% zatitnih namirnica i dai m se najvie 10% unosa sastoji
od slobodno izabranih jela.
ak i na takvom reimu, nikada se ne bi trebali vratiti brzoj hrani, junk-foodu koji
sadri pesticide, prehrambene aditive i druge toksine tvari, i ni u kom sluaju na jela
kao to su hot-dog, zainjena mesa i kobasice pune konzervansa ih sir - upravo ona
jela koja su doprinijela nekadanjem slomu njihovog zdravlja. Meutim, ako se dogo-
di koja ozbiljna prehrambena nerazboritost, pametnije je vratiti se na punu terapiju
na par tjedana i oistiti tijelo nego riskirati dugoronu tetu. Oigledno, s alkoholom
treba biti vrlo oprezan; u malo se vina moe uivati, ali vrlo rijetko i samo ako je
ekoloko. Komercijalno proizvedena vina, pravljena od esto prskanog groa, treba
izbjegavati.
Ako znate to biste trebali izbjegavati i ega se trebate drati, odravanje ubrzo posta-
je laka i ugodna rutina. Odgovor na pitanje, Ima li ivota nakon Gersona?, jasno je
i glasno da!
202
TREI DIO
Neizostavni dodaci
K
ako biste upotpunili vae iskustvo primjene Gersonove terapije i
postizanja najboljih moguih rezultata, sljedea poglavlja sadr-
e mjeavinu savjeta, informacija i ohrabrenja posebno izabranih da
vas ubrzaju na vaem putu. Dosad smo se uglavnom koncentrirali na
njegu i lijeenje tijela. Meutim, tijelo, um, emocije i duh ne mogu se
odvajati; oni su dio vee cjeline i tako prema njima treba postupati.
U skladu s time, ovdje smo ukljuili obilje informacija o psiholokim
potrebama Gersonovih pacijenata te o jednostavnim tehnikama za
prevladavanje stresa i napetosti. Jedno vano poglavlje detaljno obja-
njava kako moete nadzirati va napredak tako to ete nauiti ana-
lizirati rezultate vaih periodinih testova krvi i urina iz perspektive
terapije, koja nije istovjetna alopatskoj metodi analize.
I konano, pronai ete prie mnogih bivih Gersonovih pacijenata
koji su se oporavili od irokog raspona esto terminalnih oblika raka
i nastavili voditi aktivne, zdrave ivote. Kako bismo vas ohrabrili da
uinite isto i uivate u raznovrsnom meniju ukusnih Gersonovih jela,
nudimo vam pravu riznicu provjerenih recepata, izabranih s entuzijaz-
mom i ljubavlju.
23. POGLAVLJE
Psiholoka podrka
Gersonovom pacijentu

Napisala Beata Bishop
Beata Bishop je iskusna psihoterapeutkinja i savjetnica. Kao oporavljena Gersonova
pacijentica, od 1983. radi s velikim brojem ljudi koji boluju od raka i drugih ozbiljnih
degenerativnih bolesti.
G
ersonovi pacijenti i drugi koji su zainteresirani za terapiju esto se pitaju
zato se, osim u jedan ili dva kratka navrata, psiholoki aspekt lijeenja ne
spominje u epohalnoj knjizi dr. Gersona.
1
Razlozi za taj prividni propust vrlo su
jednostavni. Kao prvo, dr. Gerson je napisao svoju knjigu iskljuivo iz perspek-
tive lijenika-znanstvenika, iskljuujui sve druge aspekte. Kao drugo, psihoon-
kologija, grana psihologije specijalizirana za brigu o pacijentima s rakom, nastala
je tek poet kom 1960-ih, nakon smrti dr. Gersona. Meutim, do danas je i sama
postala vana specijalnost koju treba ukljuiti u svaki protokol lijeenja koji se
naziva holistikim.
Holistika medicina temelji se na shvaanju da su tijelo i um dvije strane istog nov-
ia. Oni se zajedno razbole i treba ih zajedno lijeiti; sve to utjee na jedno, utjecat
e i na drugo. To je posebno bitno za Gersonovu terapiju, iji snani uinci seu dalje
od tijela, obuhvaajui i pacijentovo nefiziko jastvo.
Prilikom detoksikacije tijela, kombinirani utjecaj sokova, hrane i kavenih klistira do-
pire do mozga i sredinjeg ivanog sustava, uzrokujui jake emocionalne reakcije,
promjene raspoloenja i netipino ponaanje kod pacijenta koji to nije oekivao. Ve
samo iz tog razloga - a on nije jedini - psiholoka strana lijeenja mora biti ispravno
shvaena i odgovarajue voena. Njeno zanemarivanje znai rizik da e neki potisnu-
ti psiholoki problemi sabotirati terapijski proces.
205
Budui da su tijelo i um u interakciji i utjeu jedno na drugo u svakom trenutku naih
ivota, razumno je nastojati osigurati da oboje budu u dobrom stanju. Terapija djeluje
na tijelo, ah to je sa psihom, unutarnjim svijetom emocija i poriva? Je li zaista vano
da su i oni u dobrom zdravstvenom stanju? Odgovor je da, a evo i zato.
Sada imamo vrste znanstvene dokaze koji pokazuju da naa raspoloenja, emocije
i opi pogled na svijet imaju izravan i mjerljiv utjecaj na na imunoloki sustav. Do-
kaz dolazi s podruja psihoneuroimunologije (PNI), nove medicinske specijalnosti
koja se ubrzano razvija od kraja 1970-ih, zahvaljujui boljem razumijevanju kemije
mozga i suptilnih veza koje postoje na staninoj razini organizma. Ukratko, limbiki
sustav mozga i sredinji ivani sustav oslobaaju odreene hormone koji se veu na
receptorske lokacije smjetene irom tijela, uzrokujui otputanje drugih hormona.
Kvaliteta tih hormona odreuje hoe li imunoloki sustav biti osnaen ih oslabljen,
ukljuen ili iskljuen; ta kvaliteta, s druge strane, ovisi o naim emocijama, prevlada-
vajuem raspoloenju, vjerovanjima i slici o sebi.
Pozitivan, optimistian i odluan stav jaa imunokompetenciju, dok ju oaj, nega-
tivnost i strah slabe. Traumatian dogaaj ih dugotrajna depresija mogu shrvati nae
stanice i poremetiti njihov normalan rad. U tom svjetlu, svaku nau misao i osjeaj
moemo promatrati kao biokemijski dogaaj. Prema neuroznanstvenici Candace
Pert, dr. med.,
2
suotkrivaici endorfina, Stanice su svjesna bia koja meusobno ko-
municiraju, utjeui na nae emocije i izbore. Jednako je istina da nae emocije i
vjerovanja utjeu na aktivnost naih stanica.
ST RAH JE NEPRI JATELJ
Kao oporavljena Gersonova pacijentica i aktivna psihoterapeutkinja, poznajem ra-
zoran emocionalni utjecaj dijagnoze raka. To je velika trauma, koja izaziva snane
emocije: paniku, ok, bijes ih beznadnu rezignaciju i zatupljujui oaj. Da stvari budu
gore, takoer postoji i osjeaj izoliranosti, kao da imati rak znai biti iskljuen iz
ostatka ovjeanstva te iz normalnog, svakodnevnog ivota. Najjai i nesavladiv osje-
aj je strah. Poznajem taj duboki strah iz vlastitog iskustva i iz iskustva mnogih pa-
cijenata s kojima sam radila tijekom protekle 23 godine. Iako postoje mnoge druge
po ivot opasne bolesti, vjerojatno nijedna od njih nije u stanju izazvati isti krajnji,
iscrpljujui strah kao rak.
Za to postoje dobri razlozi. Jedan je rastua uestalost te bolesti. Veina ljudi zna
nekoga tko je umro od raka nakon mnogo patnji, pretrpjevi drastine tretmane s
uasnim nuspojavama, ali bez nade u izljeenje. Nai se iznenada suoen s istom
sudbinom zaista je zastraujue za sve one koji dijagnozu raka vide kao automatsku
smrtnu presudu. Postoji, takoer, i iracionalan strah koji tumai rak kao uljeza, zlog
206
2 4 . P O G L A V L J E : P S I H O L O K A P O D R K A G E R S O N O V O M P A C I J E N T U
tuinca koji je probio nae obrane pa nekontrolirano raste i iri se, i koji e nas na
kraju ubiti. Panikom obuzeti pacijenti nisu u stanju uvidjeti da tumori ne dolaze iz
svemira, nego iz njihovih vlastitih neispravnih organizama, u kojima je dolo do slo-
ma reda i poretka na staninoj razini.
ok zbog dijagnoze obino je pogoran nainom na koji ju prosjean lijenik priopi.
Lijenici nisu podueni umijeu komunikacije. Oni mrze davati loe vijesti i tite se
tako to postanu povueni, daleki i hladni, upravo u onom trenutku kada bi bolesnoj
osobi najvie trebala ljudska toplina i podrka. Ako pacijent nakon toga boravi u
prosjenoj bolnici, osjeaj ovisnosti, gubitka autonomije i privatnosti uinit e da
perspektiva izgleda jo mranije. Pacijent postaje pasivni patnik, bez utjecaja na ono
to mu se radi. Kao to kae slikovita reenica briljantnog mislioca i autora, pokojnog
Ivana Iljia, Moderna medicina pretvara pacijenta u mlitavog i zbunjenog voajera u
rukama bioinenjera.
3
Ta zapaanja vrijede za pacijente s rakom koji su dijagnosticirani i tretirani u okvi-
rima konvencionalne medicine. Budui da gotovo svi pacijenti dou na Gersonovu
terapiju nakon to ih sustav iznevjeri, vano je prepoznati njihovo deprimirano ili
uplaeno stanje i odmah poduzeti neto u vezi s time. Obina ljudska empatija i briga
nalau nam da pokuamo razbiti njihov strah i beznae. to je jednako vano, u svje-
tlu otkria PNI-a, postoje vrsti medicinski razlozi da hitno oslobodimo pacijente
njihovog ogromnog emocionalnog tereta i njihovu negativnu orijentaciju preokrene-
mo u pozitivno gledite. Nikada ne treba pokuavati lijeiti tijelo bez lijeenja due, ,
napisao je grki filozof Platon prije gotovo 2400 godina - to je snana potvrda, iz
nezamislivo daleke prolosti, veze izmeu uma i tijela u lijeenju.
Ako neto duboko u pacijentovom unutarnjem svijetu ne eli ivjeti, ak ni provjeren
Gersonov program ne moe postii svoje najbolje rezultate. To neto ne mora imati
nikakve veze s dijagnozom raka. To bi mogla biti neka gotovo zaboravljena emocio-
nalna rana, teak gubitak, duboka ogorenost ili neki nezavren posao s voljenom ili
mrskom osobom. ak bismo mogli imati posla s nekim tko se uklapa u takozvanu
linost sklonu raku kako ju je definirao Lawrence LeShan,
4
pionirski istraiva veze
uma i tijela kod malignih bolesti. LeShan, takoer poznat kao otac psihoonkologi-
je, primijetio je tijekom nekoliko desetljea kako se ini da neke crte linosti ljudima
daju predispoziciju za rak. Te crte linosti ukljuuju nisko samopotovanje, tekoe >
s izraavanjem bijesa ili agresivnosti, poriv da se udovoljava drugima i ignoriraju
vlastiti osjeaji i potrebe, i inhibirane emocije. Pravo jastvo takvih ljudi prognano je
iza lanog jastva, koje se vjerojatno razvilo prilino rano u ivotu radi roditeljskog
odobravanja i koje se zadralo i u odrasloj dobi, kada vie nije bilo potrebno.
Naravno, taj profil linosti ne vrijedi za sve pacijente s rakom, iako sam ja, u mom
radu s oboljelima, esto nailazila na sline karakterne osobine. Zajedno ili odvojeno,
207
one ukazuju na deprimantno negativan pogled na ivot, koji dijagnoza raka moe
pretvoriti u crni oaj, a PNI nam govori to to znai u pogledu smanjene imunoloke
kompetencije.
Primijeeno je da se rak esto pojavi 18 mjeseci ili dvije godine nakon nekog neugod-
nog ivotnog dogaaja, poput razvoda, smrti drage osobe, financijske krize ili gubitka
posla ili vanog odnosa. Iskustvo s klijentima pokazalo mi je da su ti dogaaji za njih
predstavljah samo kap koja je prelila au, i da su oni dugo ivjeli u nemoguoj egzi-
stencijalnoj situaciji koju, ini se, nisu mogli ni podnositi ni promijeniti. LeShan i Carl
Simonton, dr. med.,
5
takvu situaciju zovu ivotnom klopkom, i detaljno je opisuju.
Moji sluajevi dokazuju njenu mo i injenicu da oni koji osjeaju da nisu u stanju
osloboditi se takve situacije postupno dou do stupnja u kojem ih nije briga hoe li
ivjeti ili umrijeti. Kao to su mnogi od njih rekli: Neto je u meni puklo. Osjeam
da je to mogla biti posljednja nit njihove istroene volje za ivotom.
ULOGA STRESA
esto me pitaju moe li stres uzrokovati rak. Ne vjerujem da moe, svakako ne
sam po sebi, ali moe biti konani dodatni teret koji e ve oslabljen imunoloki
sustav koji jedva radi gurnuti preko ruba, tako da vie ne moe unitavati nepravil-
ne, neposlune stanice koje svaki zdrav organizam svaki dan stvara u ogromnom
broju. Ipak, bez stalne budnosti imunolokog sustava koji ispravno funkcionira,
nema niega to bi sprijeilo nekoliko takvih nepravilnih stanica da zaponu ma-
ligni proces.
Ovdje se radi o zagonetnoj interakciji biokemije i emocija koju smo tek poeli istrai-
vati i razumijevati. Ve postoji dovoljno ortodoksnih klinikih - za razliku od aneg-
dotalnih - dokaza da unutarnji stavovi mogu imati jak utjecaj na preivljavanje.
Na primjer, britanski istraiva Stephen Greer
6
intervjuirao je grupu ena tri mjeseca
nakon to su bile podvrgnute mastektomiji kako bi saznao kako se dre. Meu njima
je otkrio etiri razliita tipa: borbeni duh, negiranje, stoiko prihvaanje i beznae.
Nakon 5 i 10 godina preivjelo je 80% boraca, ah samo 20% beznadnih. Ti postoci
nisu imah nikakve veze s medicinskim prognozama.
U SAD-u, dr. med. David Spiegel
7
pozvao je 36 ena s metastaziranim rakom dojke
da tijekom godine dana prisustvuju tjednim sastancima na kojima su mogle podijeliti
svoje brige i tuge, ohrabrivati jedna drugu i stvoriti pozitivan mentalni stav. Kontrol-
na grupa od 50 ena nije prisustvovala nijednom takvom sastanku. Spiegel je samo
elio utvrditi hoe li sastanci poboljati kvalitetu ivota lanica grupe, to se svakako
i dogodilo. Meutim, zapanjilo ga je otkrie da su one takoer ivjele dvostruko due
od lanica kontrolne grupe.
208
Jo j edno zanimljivo otkrie dolazi od amerikog onkologa Berniea Siegela, dr. med.,
8
autora nekoliko bestselera koji su pomogli u irenju javnog razumijevanja veze iz-
meu tijela i uma u zdravlju i bolesti. On tvrdi da 15% do 20% pacijenata s rakom
svjesno ili nesvjesno eli umrijeti, bez sumnj e kako bi pobjegli iz teke ivotne zamke;
60% do 70% eli ozdraviti, ali su pasivni i oekuju da e lijenik obaviti sav posao.
Meutim, 15% do 20% istie se po t ome to odbijaju biti rtve, istrauju o svojoj
bolesti, ne sluaju lijenika automatski nego postavljaju pitanja, zahtijevaju kontrolu
i donose informirane odluke. Prema rijeima dr. Siegela: Teki i nekooperativni pa-
cijenti imaju najvee izglede da e ozdraviti. Kako se ini, imaju ratoborniji i muno-
loki sustav od krotkih pacijenata.
PRVA POMO ZA UM
Postoje jednostavni naini da se kod novodijagnosticiranog pacijenta raspri osjeaj
beznaa i izolacije. Prvi je korak demistificirati bolest i otvoreno raspravljati o njoj,
pri rodni m glasom, bez izbjegavanja strane rijei rak. Jedna od prvih prednosti
koju budui Gersonov pacijent osjeti je smirena sigurnost s kojim se pristupa njego-
vom problemu, s jasnom porukom da j e mogue postati izlijeen, a ne samo doveden
u remisiju (to je najbolje to ortodoksna medicina moe ponuditi).
Ono to je pacijentu potrebno je siguran prostor u kojem moe osloboditi burne
emocije i da ga se saslua s pot punom panjom, bez urbe i osuivanja - neto to mu
lijenici i sestre kojima uvijek nedostaje vremena ne mogu pruiti. Greka je pokuati
tjeiti i oraspoloiti previe rano ili ponuditi vesela uvjeravanja. To bi jednostavno
zaustavilo pacijenta u izraavanju njegovih pravih osjeaja. Treba ih pustiti da se slo-
bodno otvore.
Kad se to dogodi, ja postavim kljuno pitanje: elite li ivjeti? Ako je odgovor da,
upitam, elite li ivjeti bezuvjetno? Jo j edno odluno da zakljuuje to pitanje,
dok neodluno da, ali... daje naslutiti da se radi o kolebljivoj osobi, koja je moda
zaglavila u ivotnoj zamci. Kada pitam to bi ostatak reenice mogao sadravati, esto
uj em neto kao, Bude li sve po starom, nisam siguran/na da elim ivjeti.
To ali treba paljivo istraiti kako bismo bili sigurni da nee naruavati rad na li-
jeenju. Razdoblje od 18 do 24 mjeseci pacijentova ivota prije dobivanja dijagnoze
moe pruiti vrijedne tragove. Je li neki veliki stres ili t rauma pot aknuo pacijenta na
uzimanje alkohola, droga ili druge destruktivne navike koje su uzrokovale znaajno
oteenje jetre? Obzirno ispitivanje esto nam omoguava da identificiramo neku
ivotnu zamku. Sljedei je zadatak pokazati da postoji i drugi izlaz osim smrti.
Pomae izgraditi terapijsko partnerstvo s pacijentom, u kojoj on treba igrati vanu
ulogu. To je lako s Gersonovom terapijom, koja ne moe biti uspjena bez pacijentove
209
aktivne suradnje. Ako nam pacijent kae da 85% ljudi s njegovim stanjem umre unu-
tar tri godine, predloimo mu da se pridrui onih 15% koji ne umru. (S divljenjem se
sjeam krhke, sitne ene s metastaziranim rakom koja je, kad su joj rekli da ima jo
est mjeseci ivota, vedro odgovorila: O, Boe, i mam est mjeseci da ozdravim! ,.:i
zaista je ozdravila, na Gersonovom programu.) Svia mi se nain na koji LeShan pri-
stupa zadatku mijenjanja raspoloenja iz negativnog u pozitivno. Njegova su osnovna
pitanja, to je u redu s vama? Koji su vai posebni naini postojanja, povezivanja,
stvaranja? to blokira njihovo izraavanje? to vam je potrebno da biste bih ispunje-
ni? Iznad svega, to elite raditi s vaim ivotom?
9
Nakon to se razjasne ta osnovna pitanja, vrijeme je da se ukae na enorman potenci-
jal koji je otvoren za pacijenta, bude li poeo djelovati - a ne tek reagirati - i donositi
osobne odluke. Za kratko se vrijeme moe postii mnogo. Glavno je sredstvo terape-
uta njegova linost i smirena, pouzdana prisutnost. esto je to jedina vrsta podrka
u pacijentovom zbrkanom, kaotinom svijetu. Obueni savjetnici i terapeuti takoer
bi trebali koristiti i druga sredstva, poput uenja tehnika oputanja, jednostavne me-
ditacije i kreativne vizualizacije fokusirane na samolijeenje. (Pogledati 25. poglavlje;
Prevladavanje stresa i napetosti)
SVLADAVANJE PRVE PREPREKE
Mnogi pacijenti dou na Gersonovu terapiju kao na posljednju opciju, nakon neu-
spjeha konvencionalnih medicinskih tretmana koji ih ostave s dubokim razoara-
njima, gubitkom povjerenja i mnogi m tekim poprat ni m pojavama. Zapoinjanje s
Gersonovim programom za njih je posljednje kockanje, na koje se odluuju kada se
iscrpe sve druge mogunosti. Drugi izaberu Gersonov put u ranijem, manj e ozbilj-
nom stadiju svoje bolesti, s manj e nepovratnih promj ena u njihovim tijelima, ah sa
slabom prognozom.
U oba sluaja, oni kreu u nepoznat tretman, koji im u poetku velikim dijelom zvui
bizarno. Osim toga, svjesni su da su zakoraili preko granica ortodoksne medicine,
['' ostavivi iza sebe mreu lijenika, savjetnika, bolnica i upuivanja - itav sustav koji
ih nije bio u stanju izlijeiti, pa ipak i dalje ima auru velike moi. Mogue je da su
neke pacijente njihovi lijenici grubo odbacili samo zato to su se usudili razmotriti
( nedokazanu alternativnu terapiju. Drugi se suoavaju s pritiskom i sumnj ama la-
nova obitelji i prijatelja koji odbijaju prihvatiti da bi jedna terapija koja izgleda tako
udno mogla uspjeti t amo gdje je moderna visokotehnoloka medicina podbacila.
Takva vrsta pritiska moe iscrpljivati pacijenta, kojega vjerojatno takoer mue sitne
sumnje, pa je sljedei hitan zadatak razjasniti kako i zato Gersonova terapija djeluje.
Veina ljudi upoznata je s djelovanjem alopatske medicine, gdje postoji pilula za sva-
210
ku bolest pa se ili oporavi ili umre, ali barem se stvari odvijaju brzo. Meutim, ovdje
se pacijent suoava s dvije godine nepopustljivih napora, stroge discipline i pot pune i
promj ene takozvanog normal nog naina ivota - to sve zvui prilino zastraujue*
posebno zato to ne postoji jamstvo da na kraju eka uspjeh. U toj fazi najbolje funk-
cionira kognitivni pristup. Nije potrebno biti upuen u medicinu da bi se razumjelo
zato je obnavljanje imunolokog sustava bolja ideja od njegovog onesposobljavanja
zraenjem i koktelom otrova. Jednom kada se shvati jednostavna, ali uvjerljiva logika
Gersonovog programa, pacijent je uvjeren i spreman nastaviti kao ravnopravan par-
tner i saveznik lijenika i savjetnika.
POMO DOLAZI IZ TIJELA
Jedan je od najdojmljivijih rezultata Gersonovog programa trenutno poboljanje op-
eg stanja novih pacijenata. Bolovi popuste, apetit se pone vraati i san se popravi
unut ar prvih nekoliko dana na programu. To samo po sebi podigne moral pacijenta
koji je, tijekom pret hodni h mjeseci, ako ne i godina, doivljavao samo pogoranja
svog stanja i gubljenje nade. Sada se poelo dogaati suprotno, to odmah mijenja
atmosferu. (Posjetitelji koji dolaze u Gersonovu kliniku ostaju zapanjeni oputenom
atmosferom i dobri m raspoloenjem pacijenata; vrijeme za obrok obino je ispunje-
no glasnim smijehom, za razliku od teke, tune atmosfere prosjene bolnice za rak.)
Oigledno, to promijenjeno raspoloenje i pratei osjeaj olakanja takoer ponu
imati koristan uinak na imunoloki sustav.
Meutim, put do izljeenja tek je poeo, a potreba za psiholokom podrkom nikako
nije okonana. Pacijent je suoen s pot punom promj enom naina ivota, prehrane i
dnevne rutine u trajanju od naj manj e dvije godine (manje u sluaju nemalignih bole-
sti). Neizbjeno je potrebno mnogo odlunosti i discipline za pridravanje rasporeda.
Jednako je neizbjeno da dosada i monotonija nakon nekog vremena ponu uzimati
danak. Pacijent se osjea ogranieno i uskraeno za veinu drutvenih zadovoljstava
i, povremeno, postane dovoljno zasien i poeh prekinuti terapiju. Kada se to dogodi,
najbolje je ne proturjeiti pacijentovim gunanjima, ve se, naprotiv, treba sloiti da je
proces zahtjevan, restriktivan i monoton. Istaknite dobre rezultate koji su dotad posti-
gnuti i postavite netaktina pitanja poput, Biste li radije bih na kemoterapiji? ih U
redu, prekinite - i to onda? i priekajte odgovor. Iznad svega, zapamtite: i to e proi.
Dosada se moe ublaiti pruanj em odgovarajueg materijala za itanje, kaseta i
DVD-ova. Nakon to isprobaju pri rodnu medicinu, za nj u se ljudi snano zaintere-
siraju. Dobro djeluje i povezivanje s drugi m Gersonovim pacijentima ih izbor novog
hobija ih predmeta izuavanja koji se mogu uklopiti u vrijeme izmeu sokova, klisti-
ra i obroka.
211
Utvrivanje privremenih ciljeva jo je jedan dobar nain da se razbije monotonija
to bi pacijent elio postii za jedan tjedan, jedan mjesec i tri mjeseca? Ciljevi-moraiu
biti realistini i umjereni, i treba ih proslaviti kad se ostvare. Oni koji se nisu ostvarili
mogu se preformulirati ili odgoditi, ali ne smije ih se otpisati kao neuspjehe.
PROBLEMI NA PUTU
Za neke ljude, hrana moe biti osjetljivo pitanje. Mnogi ljudi odmah zavole Gersono-
vu hranu i uivaju u njoj; drugi ne. Kada energino izraavaju odbojnost, ili i ik od
bijaju jesti neka vana jela, pokree ih njihova duboka emocionalna vezanost za odi t
ene vrste hrane, koliko god ona bila nezdrava. Obino je to hrana koju im je majka
davala u djetinjstvu, kada je hrana bila izjednaavana s ljubavlju, ak i ako se radilo o
nekvalitetnom junk-foodu. Sada kad su u nevolji - iako ti ljudi prihvaaju ispravnost
Gersonove prehrane - na dubokoj, iracionalnoj razini, oni ju odbacuju. Rjeenje je
podsjetiti pacijenta da je hrana koja mu se nudi - doslovno - lijek, da takva prehrana
nee trajati vjeno i da je nj eno prihvaanje u sadanjem trenutku nuna investicija
u budunost. Otkrila sam da je korisno napraviti dogovor s pacijentom tako da on
pristane strogo se drati propisane prehrane kroz dva tjedna i istraivati njene razno-
vrsne okuse. U pravilu, uslijedilo bi brzo poboljanje i bilo bi lako produiti dogovor.
Potrebno je biti vrst kada pacijenti poele iskriviti prehrambena pravila malim propu-
stima ih tako to e se povremeno poastiti. Jedini je odgovor ne, jer to je tono malo
i koliko esto se dogaaju povremene iznimke? Jednom kad se pravila prekre, povrije-
ene su sigurne granice terapije i posljedice mogu biti ozbiljne. Usprkos tome, pravila
se moraju provoditi taktino, uz veu dozu topline u naem stavu, inae mi kao njego-
vatelji i terapeuti zavrimo u ulozi prestrogog roditelja koji stalno ponavlja ne smije.
Takoer je prisutan problem rasplamsavanja ili reakcija ozdravljenja, koje mogu biti
izuzetno neugodne, ali ih ipak treba doekati s dobrodolicom, jer znae da tijelo re-
agira na tretman. Praktine mjere za izlaenje na kraj s rasplamsavanjima detaljno su
iznesene u 16. poglavlju, Razumijevanje reakcije ozdravljenja. U svrhu psiholoke
podrke, vjerojatne simptome rasplamsavanja treba objasniti unaprijed, kako paci-
jenta ne bi uhvatila panika kad se oni pojave.
I ovdje je, takoer, naa smirena, ohrabrujua prisutnost najbolje to moemo ponu-
diti, posebno kada tjelesne simptome prate promj ene u ponaanju. Tijelo se ne mo/ e
detoksicirati a da ne uzrokuje i psiholoku detoksikaciju. Toksini koji prolaze kroz
sredinji ivani sustav uzrokuju udne reakcije i ponaanja netipina za neku osobu
(npr. bijes, razdraljivost, nagle promj ene raspoloenja, agresivnost i nepravedno op-
tuivanje). Pacijentovo uobiajeno civilizirano ponaanje zamijene nagoni i emocije
koji su bili potiskivani, vjerojatno od djetinjstva.
212
Bijesno unut arnj e dijete privremeno gurne u stranu odraslo jastvo, dok ono opet ne
stekne kontrolu uz duboke isprike. (Jedna moj a klijentica nazvala je takve ispade
Gersonov bijes i, budui da j e mogla osjetiti kada e doi do rasplamsavanja, lano-
vima svoje obitelji rekla je da ih, to god bude govorila sljedeih nekoliko sati ili dana,
i dalje jako voli.) Na to, takoer, valja biti spreman i ne treba to shvaati osobno. To
je dio procesa. U kojoj god ulozi radi mo s pacijentom, ostajemo mirni, suosjeajni i
nepromijenjeni, ekajui da unut arnj e previranje proe.
Kada doe do pot pune obnove tijela i uma pacijenta, i kada se Gersonova terapija
pone postupno prekidati, konani je zadatak osigurati da taj proces tee glatko. Neki
pacijenti koji su nekada pitali, Ima li ivota nakon Gersona? sada oklijevaju pre-
kinuti s rut i nom. Njima je potrebno sporo, strpljivo navikavanje na krutu hranu.
Osim toga, postoji rutina za odravanje (pogledati 23. poglavlje ivot nakon Gerso-
na), koje bi se trebah pridravati do kraja svog ivota, kako bi titili svoje obnovljeno
zdravlje. (U vrijeme pisanja ove knjige, ja to s radou radim ve 24 godine i nemam
namj eru prestati.)
Ima i drugih koje treba odgovarati od toga da se bre-bolje vrate na katastrofalne
prehrambene navike koje su toliko doprinijele njihovoj bolesti. U pravilu, sva takva
iskuenja traju kratko. Njihovi detoksicirani, oieni, optimalno hranjeni organizmi
osjeaju odbojnost prema takozvanoj normal noj hrani o kojoj su sanjah za vrijeme
terapije (tj. hrani bogatoj mastima, bol no slanoj i s prodorni m umj et ni m aromama).
Ako se mozak ne bude pobuni o protiv junk-fooda, njihovi okusni pupoljci hoe.
Prema mom iskustvu, nakon oporavka nema puta natrag do stanja prije bolesti. i-
vot s holistikom Gersonovom terapijom vas promijeni - ne samo va nain ivota i
prehrambene navike, nego i va vrijednosni sustav, prioritete i opi pogled na svijet.
Ponovno ste se rodili bez potrebe da prije toga umrete, i moete spontano odluiti da
pomaete drugi ma na istom put u kao nain otplaivanja duga ivotu.
BILJEKE
Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.).
2 Candace Pert, Molecules of Emotion: The Science Behind
Mind-Body Medicine (New York: Simon & Schuster, Inc., 1997.).
3 Ivan Illich, Medical Nemesis: The Expropriation of
Health (New York: Pantheon Books, 1976.).
4 Lawrence LeShan, Cancer as a Turning Point (New York: Plume, 1994.).
5 Carl Simonton, dr. med., S. Matthews-Simonton i James L. Creighton,
Getting Well Again (New York: Bantam Books, 1992.).
213
6 Stephen Greer, Mind-body research in psycho-oncology, Advances 15 (4) (1999.).
7 David Spiegel, dr. med., Effects of psychosocial treatment on survival of patients
with metastasized breast cancer, The Lancet (14. listopada 1989.): 888-891.
8 Bernie Siegel, dr. med, Love, Medicine & Miracles
(New York: Harper Perennial, 1998.).
9 Biljeka 4 (LeShan), supra.
214
23. POGLAVLJE
Prevladavanje stresa i napetosti
U
pret hodnom poglavlju objanjeno je kako su um i tijelo u meusobnoj inte-
rakciji u svakom trenutku naeg ivota. Drugi m rijeima, naa raspoloenja, ^
emocije i opi pogled na svijet imaju mjerljiv i izravan utjecaj na nae tjelesne procese j"
i, iznad svega, na imunoloki sustav - to najvanije sredstvo na put u do izljeenja.
Optimistino, povjerljivo, odluno stanje uma jaa imunokompetenciju; strah, oaj,
bijes i negativnost ju slabe. Takoer postoji i tetan uinak stresa, koji cijeli organi-
zam dri u stanju visoke napetosti. Ipak, tijelo - taj udesan organizam s vlastitom
inteligencijom - funkcionira dobro samo kad je oputeno, bez napetosti i kada je u
stanju slijediti svoja unut arnj a pravila i ritmove. Oigledno, Gersonov program ta-
koer e najbolje djelovati kod oputenog pacijenta koji nije pod stresom. Napokon,
nije dovoljno jesti najbolju moguu hranu i piti najzdravije sokove; oni se takoer
trebaju pravilno probavljati i apsorbirati. Nije tajna da tjeskoba i zabrinutost mogu u
probavi izazvati kaos.
Odravanje uma i emocija u stabilnom stanju te izbacivanje stresa i straha moraj u biti
dio svakodnevne rutine Gersonovog pacijenta. Sreom, postoje neke jednostavne,
ugodne met ode koje to omoguavaju. U ovom poglavlju predstavit emo cijeli ras-
pon. Molim vas da ih isprobate i vidite koje vam najbolje odgovaraju.
PAZITE NA TIJELO
Dranje moe imati ogroman utjecaj na to kako se osjeamo, ba kao to nae osjeaje e-
sto odajemo naim dranjem. Kada smo radosni, hodamo po zraku. Kada se osjeamo
jadno, glava nam se pogne, ramena se podignu i lea nam se poviju naprijed i pogrbe - a
sve to sabija nae unutarnje organe i pojaava potitenost, to nikako nije dobro.
Nauite drati kraljenicu ravnom, ah ne krut om, i u stojeem i u sjedeem poloaju.
(Molim vas da se na trenutak ukoite i provjerite to radi vaa kraljenica.) Sjedite s
oba stopala na podu i nemojte kriati noge; prekriene noge blokiraju cirkulaciju i
215
izvijaju kraljenicu. Hodajte iz kukova i izbjegavajte naginjati se prema naprijed kao
da gurate kolica za kupovanje. Ne moete ii ispred sebe! Zamislite da vam je glava
kuka vjealice za kaput i da vae tijelo visi s nje oputeno i udobno. Ramena su dio
tijela koji je posebno sklon napetosti. Obino se pomiu naprijed i gore svaki put
kad osjeamo stres, kao da elimo zatititi prsa. Nuspojava tog nesvjesnog pokreta je
da tjeskobni ljudi izgledaju kao da imaju kratak vrat. Prema rijeima jednog uitelja
joge, otvarati prsa znai govoriti da ivotu.
Pazite da vam ramena budu tamo gdje im je mjesto. Stanite uspravno, podignite oba
ramena koliko moete, sve do uiju, i opustite ih kao da su postala suvina. Tamo gdje
padnu njihovo je prirodno mjesto. Molim vas da ga zapamtite za buduu upotrebu.
Takoer je korisno da odravate vrat gipkim i oputenim (i inite ga duim!) pomo-
u redovnih vjebi. Okreite glavu polako slijeva nadesno i natrag. Naginjite glavu
njeno naprijed i natrag, odravajui donju vilicu oputenom. Rotirajte glavu prvo
u smjeru kazaljke na satu, zatim u suprotnom smjeru, ponavljajui svaki pokret pet
puta. Ako u bilo kojem trenutku osjetite da postajete napeti, a nitko vas ne moe vi-
djeti, zamislite da ste krpena lutka na vjetru i kreite se u skladu s time.
Ruke su takoer sklone napetosti. esto se stisnu u pesnice im osjetimo tjeskobu
ih bijes. U starim vestern filmovima mogli ste vidjeti da stvari postaju opasne kad bi
junaku pobijelili zglobovi na prstima. Zapravo, svakome zglobovi na prstima mogu
pobijeliti od straha i to treba izbjegavati. Istrenirajte se da vam prsti budu isprueni
dok vam se ruke odmaraju. To spreava napetost u rukama koja bi mogla dovesti do
irenja dodatne napetosti po tijelu. Ako vam u poetku ne bude ilo i ake vam stalno
budu stisnute, zamislite da ste oprali ruke i nemate runika, pa trebate obje ake ener-
gino tresti iz zapea. Dok to budete radili, osjeajte kako otresate napetost iz prstiju.
Disanje zasluuje nau punu panju. Dah je osnovni uvjet za ivot. Moemo i-
vjeti prilino dugo bez hrane i mnogo krae bez vode, ali ivot bez daha zavra-
va za par trenutaka. Veina nas zanemaruje tu vitalnu funkciju dok ne nauimo
drugaije i preemo s plitkog na duboko abdominalno disanje. Taj nain, koji
rutinski koriste pjevai, spikeri, vjebai joge i sportai, poveava unos kisika u
tijelo i ima smi ruj u uinak.
Ta je metoda suta jednostavnost. Sa svakim udisajem izbacite trbuh tako da dah
moe ispuniti vaa plua do punog kapaciteta. Sa svakim izdisajem jako uvucite tr-
buh, istiskujui iskoriteni zrak. Pronaite vlastiti ritam i vjebajte ovu metodu ne-
koliko puta dnevno dok ne postane va prirodan nain disanja. Ako je u poetku
pomalo teko, zamislite da se u vaem trbuhu nalazi prelijepi balon koji napuhujete
sa svakim udisajem i ispuhujete izdiui zrak. Iznenadit e vas u kojoj mjeri bolje
disanje popravlja vae blagostanje.
216
2 5 . P O G L A V L J E : P R E V L A D A V A N J E S T R E S A I N A P E T O S T I
PITANJA UMA
Va mentalni stav moe vam biti najbolji saveznik - ili najgori neprijatelj - a isto
vrijedi za vau matu, ovisno o t ome kako ju koristite. Kada se koriste pozitivno, vae
misli i ideje mogu vam pomoi da reprogramirate itav va pogled na svijet, vaa
raspoloenja i vae osjeaje tako da oni potiu zdravlje i lijeenje umjesto da vas vuku
prema dolje. Energija slijedi misli!
Postoji nekoliko naina za postizanje najboljeg mogueg stanja uma. Svi oni ovise o
vaoj sposobnosti da se opustite to je mogue potpunije kako nikakva napetost ne
bi ometala ono to pokuavate uiniti. Najjednostavniji nain je leati na leima na
udobnoj, ali ne premekanoj povrini, s rukama koje se oputeno odmaraj u uz tijelo.
Sklopite oi. Ponite disati polako, duboko, iz trbuha. Sa svakim udisajem zamiljajte
da uvlaite blistavu svjetlost koja vas ispunjava mirom, snagom i energijom. Sa sva-
kim izdisajem zamiljajte kako otputate sav umor, napetost, bol ih tjeskobu u obliku
prljavog, t amnog dima. Pustite da vam glava i tijelo postanu vrlo teki, tako da pod
nosi vau teinu. Provjerite vae tijelo, poevi od nonih prstiju i penjui se prema
gore sve do vrha vae glave, traei tragove napetosti ili ukoenosti, i otpustite ih. Pa-
zite da vam je vilica oputena a jezik lagano prislonjen uz gornje nepce. Neko vrijeme
ostanite u t om osjeaju mira, otputanja i relaksacije.
To osnovno otputanje kljuno je za sve vrste unutarnjeg rada, ukljuujui medi-
taciju, molitvu, vizualizaeiju i afirmacije. Kada se vjeba naj manj e dvaput dnevno,
bez ometanja, buke i prekida, uinit e mnogo za vae mentalno stanje, koje e pak
utjecati na vae tijelo.
Meditacija je jednostavan nain da se umi ri uvijek zaposlen mozak i ue u mjesto du-
bokog mira i tiine koje nam, nakratko, omoguava da pobjegnemo od svakodnevne
stvarnosti. Za to je potrebna vjeba; mozak je teko disciplinirati i stalno izbacuje
misli, fragmente ideja i svakakvo mentalno smee. U poetku moete otkriti da je ak
i 30 sekundi mira prilino veliko postignue. Nemojte odustati! Postoje naini da se
situtacija pobolja.
Jedan od naina je da uhvatite nezvane misli, identificirate ih, zamislite kako privezu-
jete veliki balon za svaku od njih i gledate ih kako odlijeu. Drugi je nain pobolja-
vati koncentraciju brojei od jedan do etiri, vizualizirajui brojeve kako sjaje blistavi
i prelijepi ispred t amne zavjese, i ponoviti brojanje 10 puta. Takoer moete staviti
sat na razinu oiju i usmjeriti svu svoju panju na kazaljku za sekunde dok krui, kao
da nita drugo nije vano. Postupno - ah uz upornost - bit e vam lake postizati
razdoblja svijesti bez misli, koja vode do izvanrednog osjeaja odmorenosti i mira.
Iskljuivanje mozga na krae vrijeme takoer nam omoguuje da ujemo na tako-
zvani unut arnj i glas - glas intuicije i mudrosti. Koji god bio na sustav vjerovanja, i
217
bili mi religiozni ili ne, svi imamo unutarnji ivot i vrijednosni sklop po kojem ivimo. U
vremenima krize, uzrokovane ozbiljnim zdravstvenim slomom, esto se okreemo svojoj
nutrini i preispitujemo svoj poloaj u ivotu. Naravno, Gersonovi pacijenti potpuno su
slobodni izabrati vlastiti put na tom polju; svi smo mi razliiti i moramo potivati nae
razlike. Meutim, iskustvo mnogih lijenika, savjetnika i drugih zdravstvenih radnika
kae da pacijenti koji vjeruju u viu stvarnost, koji su u stanju moliti se i imati povjerenja u
Boga, prolaze bolje od onih koji to ne rade. Molitva koja dolazi iz srca, s vjerom u krajnju
ispravnost stvari, moe biti velika podrka na trnovitom putu do oporavka.
Vizualizacija koristi matu za reprogramiranje ne samo uma, nego, do odreene mje-
re, i tijela. Ona djeluje kroz slike, zaobilazei mozak koji govori i razmilja, i te slike
potjeu iz istog dubokog podruja psihe kao i one koje sreemo u naim snovima.
Cilj vizualizacije je narediti, da se tako izrazimo, ono to elimo postii: svladavanje
bolesti, obnavljanje zdravlja, oporavak i ivljenje ivota u njegovoj punini. Koritenje
vizualizacije u kontekstu raka prvi je razvio ameriki radijacijski onkolog, dr. med.
Carl Simonton, tijekom 1970-ih. Getting Well Again (Biti opet dobro),
1
knjiga koju je
napisao sa svojom tadanjom suprugom, psihologinjom Stephanie Matthews-Simon-
ton, objavljena je u mnogo izdanja i na vie jezika.
Bit Simontonove tehnike je pronai jednu sliku za bolest a drugu za tretman, i gledati
kako ova druga napada i postupno razara prvu. Na primjer, u stanju duboke opute-
nosti koju smo ranije opisali, Gersonov pacijent moe vizualizirati svoj tumor kao
veliku kuglu crnog mulja, a sokove kao snane mlazove zlatne tekuine koji napadaju
i postupno iste mulj. Kad se proita, ovo isprva moe zvuati udno; kad se vjeba
kako je predvieno, moe biti snano iskustvo.
Evo jednostavne vizualizacijske vjebe za svakodnevnu upotrebu: Vizualizirajte sebe u
savreno divnom mjestu, stvarnom ih zamiljenom, gdje se osjeate sigurno, zatieno i
sretno. U mati se udobno smjestite, kako god vam odgovara: lagano se njiui u mekoj
mrei za spavanje, eui u savrenom vrtu ih blaeno sjedei s voljenom osobom. Iza-
berite vlastito okruenje izvan vremena i prostora; neka vas osvjee njegov mir i ljepota.
Sada vizualizirajte sebe onakvima kakvi elite biti: zdravi, u formi, jaki i aktivni, kako
radite stvari u kojima najvie uivate, kako ste u stanju pruati i primati ljubav i osje-
ate se ugodno u svijetu. Prepustite se toj slici, postanite ona i usadite je u va um i
srce, a zatim se polako vratite u prozainu stvarnost, ali ponesite sa sobom sjeanje
na ovo iskustvo. To doista djeluje. Zapravo, slinu tehniku koriste uspjeni sportai i
sportaice koji, prije vanog dogaaja, vizualiziraju sebe kako su izvanredno uspjeni
na svom izabranom polju.
Imaginacija je vrlo mona stvar. Kada se dobro koristi, stimulira tijelo i dovodi ga u
sklad. Besplatna je, neotrovna i nema tetnih nuspojava, to ju ini idealnim pomo-
ni m sredstvom za Gersonove pacijente.
218
2 5 . P O G L A V L J E : P R E V L A D A V A N J E S T R E S A I N A P E T O S T I
BILJEKE
1 Carl Simonton, dr. med., James L. Creighton i Stephanie Matthews-Simonton,
Getting Well Again (New York: Bantam Books, reizdanje 1. travnja 1992.).
219
23. POGLAVLJE
Objanjenje Gersonovih
laboratorijskih testova
G
ersonovi pacijenti u stanju su nadzirati proces svog lijeenja pomou redovnih
laboratorijskih pretraga krvi i urina. Pacijenti na intenzivnoj terapiji i osobe
tretirane kemoterapijom na prilagoenoj verziji trebali bi te pretrage vriti svakih est
do osam tjedana; za one na modificiranom protokolu za nemaligne bolesti dostatne
su i tromjesene pretrage.
Idealno bi bilo da laboratorijske pretrage dogovori i analizira Gersonov obueni
zdravstveni radnik. Ako takav zdravstveni radnik nije dostupan, i dalje je mogue
imati pristup tim vanim sredstvima nadzora. Pacijent treba potraiti konvencional-
no kolovanog alopatskog lijenika koji je spreman zatraiti laboratorijske pretra-
ge za nj (uz plaanje naknade). Bez uputnice licenciranog zdravstvenog radnika ne
mogu se obaviti nikakve pretrage.
Nakon to pretrage budu dostupne, trebate biti u stanju protumaiti rezultate kako
biste mogli provjeravati svoj napredak. Ovo poglavlje sadri detaljno objanjenje sva-
ke toke koja se nalazi u bilo kojem standardnom laboratorijskom izvjetaju. Ako ga
itate kao laik, nepoznati tehniki izrazi sigurno e vam biti zbunjujui. Sreom, s
njima se ne morate muiti. U laboratorijskim izvjetajima jasno su izneseni normalni
rasponi za svaku toku i istaknute su one vae vrijednosti koje odstupaju od referen-
tnih. Potraite ih u ovom poglavlju i zatraite od vaeg lijenika da ih protumai. U
pravilu, kombiniranje medicinskog miljenja s dolje iznesenim informacijama omo-
guit e vam da upoznate fizioloke procese koji se odvijaju u vaem organizmu.
No, ponovit emo ranije dato upozorenje (pogledati 21. poglavlje, Oprez: Zamke na
putu!): dobronamjerni alopatski lijenici koji nisu obueni za Gersonov protokol
mogu predloiti da uzimate odreene lijekove ili promijenite prehranu. Molim vas
da sasluate njihove prijedloge, ali imajte na umu da bi se njihovo prihvaanje kosilo
s pravilima Gersonovog programa i usporilo ili ak zaustavilo va napredak.
220
2 6 . P O G L A V L J E : O B J A N J E N J E G E R S O N O V I H L A B O R A T O R I J S K I H T E S T O V A
LABORATORIJSKI TEST KALCIJA U SERUMU
Laboratorijski test kalcija u serumu je mjerenje razina kalcija u krvi. Poznavanje tih razina
pomae zdravstvenom strunjaku da procijeni pacijentov fizioloki status u vezi s neuro-
muskularnom aktivnou, enzimskom aktivnou, razvojem kostiju i koagulacijom krvi.
Kalcij (Ca
+
) je preteno izvanstanini ion (kation) koji nastaje iz kalcija apsorbiranog
iz hrane u gastrointestinalnom traktu, ako je u pojedenoj hrani prisutna dovoljna
koliina vitamina D. Suvine koliine kalcijevih iona u krvi izluuju se putem urina i
stolice, dok nedovoljne koncentracije kalcija mogu iscrpiti zalihe u kostima i zubima
radi odravanja razina u krvi. Dnevni unos 1 grama kalcija nuan je za normal nu
ravnoteu kalcija. Gersonovi pacijenti ne bi ga smjeh dobivati u obliku dodataka pre-
hrani. Sokovi i hrana sadre vie nego dovoljne koliine kalcija.
Test kalcija u serumu pomae kod dijagnosticiranja aritmija, poremeaja zgruavanja
krvi, acidobazne neravnotee i poremeaja neuromuskularnog, skeletnog i endokri-
nog sustava. Normalne razine kalcija za odrasle osobe kreu se u rasponu od 8,9 do
10,1 mg/dL (atomska apsorpcija je 2,25 do 2,75 mmol/L). Razine kalcija u serumu za
djecu vie su nego za odrasle osobe.
Kad je razina Ca
+
iona previsoka, nastaje stanje koje se zove hiperkalcemija, koje
moe ukazivati na j ednu ili vie sljedeih patologija: hiperparatireozu, Pagetovu bo-
lest kostiju, multipli mijelom, metastatski karcinom, viestruke prijelome i duge imo-
bilizacije. Povieni kalcij u serumu takoer moe biti posljedica nedovoljnog izlui-
vanja kalcija te moe rezultirati boleu bubrega i adrenalnom insuficijencijom.
Nasuprot tome, niske razine kalcija (poznate kao hipokalcemija) mogu biti posljedica
hipoparatireoze, pot pune paratiroidektomije ili loe apsorpcije. Sniene razine Ca
+
u serumu mogu se javiti zbog gubitka kalcija u Cushingovom sindromu, zatajenja
bubrega, akutnog pankreatitisa i peritonitisa.
Hiperkalcemija moe izazvati duboke bolove u kostima, bolove u bokovima zbog
bubrenih kamenaca i miinu hipotoniju. Njeni su poetni simptomi munina, po-
vraanje i dehidracija, koji vode do stupora i kome, a mogu zavriti zastojem srca.
Hipokalcemija moe izazvati perifernu neosjetljivost i trnce, trzanje miia, spazam
facijalnog miia (Chvostekov znak), karpopedalni spazam (Trousseauov znak), epi-
leptike napadaje i aritmije.
LABORATORIJSKI TEST FOSFATA U SERUMU
/
Laboratorijski test fosfata u serumu mjerenje je razina fosfata u krvi kako bi se utvrdi-
lo stanje energije tijela, metabolizma ugljikohidrata, metabolizma lipida i acidobazne
ravnotee. Fosfatni ion (P
+
) domi nant an je stanini anion, nuan za formiranje kosti-
221
ju. Testiranje njegove razine u krvi pomae u dijagnosticiranju acidobazne ravnotee,
renalnih i endokrinih poremeaja te poremeaja kostiju i kalcija.
Kod normal ni h odraslih osoba, razine fosfata kreu se u rasponu od 2,5 do 4,5 mg/dL
(0,80 do 1,40 mmol/L) ili od 1,8 do 2,6 mEq/L. Djeca imaju vii raspon koji se moe
popeti do 7 mg/dL (2,25 mmol/L) tijekom razdoblja pojaanog rasta kostiju.
Fosfati se apsorbiraju kroz crijeva iz prehrambenih izvora u prisutnosti vitamina D.
Suvine koliine izluuju se kroz bubrege, koji djeluju kao regulatorni mehanizam.
Budui da su kalcij i fosfat u meusobnoj interakciji, uri narno izluivanje fosfata
poveava se ili smanjuje u obrnutoj proporciji s razinom kalcija u serumu.
Abnormalno visoke koncentracije fosfata u krvi (hiperfosfatemija), koje mogu nasta-
ti zbog pijenja prevelikih koliina gaziranih pia, izazivaju patoloke procese gubitka
kostiju, demineralizacije zuba, loeg zarastanja prijeloma, hipoparatireoze, akrome-
galije, dijabetike acidoze, visoke opstrukcije crijeva i zatajenja bubrega.
Sniene razine fosfata u krvi (hipofosfatemija) mogu biti rezultat loe prehrane, sin-
droma loe apsorpcije, hiperparatireoze, renalne tubularne acidoze ili tretiranja dija-
betike acidoze. Kod djece, takva hipofosfatemija moe usporiti normalan rast.
LABORATORIJSKI TEST NATRIJA U SERUMU
Ovaj je test mjerenje razina natrija u krvi radi utvrivanja distribucije vode u tije-
lu, osmotskog tlaka izvanstanine tekuine, neuromuskularne funkcije i acidobazne
ravnotee. Natrijev ion (Na
+
) vaan je izvanstanini kation i utjee na razine klorida
i kalija u krvi.
Natrij se apsorbira u crijevima i izluuje prvenstveno put em bubrega; mala koliina
gubi se kroz kou znojenjem. Taj mineral pomae bubrezima u reguliranju vode u
tijelu jer smanjena razina Na
+
potie izluivanje vode, a poviena razina potie zadr-
avanje vode (edem).
Testiranje Na
+
pomae kod procjene elektrolita u tekuinama, acidobazne ravnotee
i odreenih poremeaja bubrega, nadbubrenih lijezda i neuromuskularnog susta-
va. Krvni test za natrij takoer utvruje djelovanje terapije nekim lijekovima, poput
diuretika, na tijelo. Kod odraslih osoba razine natrija u serumu normal no se kreu u
rasponu od 135 do 145 mEq/L (mmol/L). Za Gersonove pacijente, razina od 127 jo
uvijek je prihvatljiva.
Do neravnotee natrija dolazi ili zbog promj ene koliine unesene vode ili drugaijeg
unosa natrija hranom. Poviene razine natrija u serumu (hipernatremija) mogu biti
uzrokovane neodgovarajuim unosom vode, dijabetesom insipidusom, oslabljenom
funkci j om bubrega, dugom hiperventilacijom, jakim povraanjem ili tekim prolje-
vom. Zadravanje natrija takoer potjee od konzumiranja previe soli. Znakovi i
222
simptomi hipernatremije su e, nemir, suha usta, ljepljive sluznice, crvena koa, oli-
gurija (smanjeno izluivanje urina), oslabljeni refleksi, povieni krvni tlak, oteano
disanje i edem.
Unos premalih koliina natrija za odravanje razine Na
+
u serumu (hiponatremija)
rijetkost je i ne dogaa se ni na prehrambenom programu Gersonove terapije koji je
siromaan natrijem. S hranom se uvijek dobiva neto natrija. Ipak, do hiponatremije
moe doi, a njeni znakovi su tjeskoba, letargija, glavobolja, smanjena napetost koe,
grevi u trbuhu, drhtanje ih konvulzije. Mogu ju izazvati obilno znojenje, ispumpa-
vanje eluca, terapija diureticima, proljev, povraanje, oslabljen rad nadbubrenih
lijezda, opekline i kronina bubrena insuficijencija s acidozom. Ako pak budete
obavljah testiranje natrija u serumu, svakako napravite i istodobno utvrivanje na-
trija u urinu.
LABORATORI JSKI T EST KALI JA U SERUMU
Laboratorijski test kalija u serumu, kvantitativna analiza, mjerenje je krvnog kalija za
regulaciju homeostaze, osmotske ravnotee, miine aktivnosti, enzimske aktivnosti,
acidobazne ravnotee i funkcije bubrega. Kalij (K
+
) je glavni unutarstanini ion u
tijelu (kation); u malim koliinama takoer se nalazi u izvanstaninoj tekuini.
Budui da bubrezi izluuju gotovo sav uneseni kalij, neophodan je prehrambeni unos
od barem 40 mEq/dan (mmol/d). Normalna prehrana obino sadri 60 do 100 mEq/
dan ovog minerala. U krvi, normalne razine K
+
kreu se u rasponu od 3,8 do 5,5
mEq/litri (mmol/L).
K
+
je od vitalne vanosti za odravanje elektrine vodljivosti unutar sranih i ske-
letnih miia, a na njega utjeu varijacije luenja steroidnih hormona nadbubrene
lijezde i fluktuacije pH, razine glukoze u serumu i razine natrija u serumu. Postoji
meuodnos izmeu K
+
i Na
+
; obilan unos jednog uzrokuje odgovarajue smanjenje
drugog. Iako tijelo prirodno uva natrij, nedostatak kalija moe se javiti vrlo brzo i
prilino se esto javlja jer ne postoji djelotvorna metoda uvanja kalija.
Laboratorijski test kalija u serumu koristi se za procjenu klinikih znakova vika ka-
lija (hiperkalijemije) ili iscrpljenosti kalija (hipokalijemije). Njime se takoer nadzire
funkcija bubrega, acidobazna ravnotea i metabolizam glukoze, i ocjenjuju aritmije,
neuromuskularni poremeaji i poremeaji rada endokrinog sustava. Hiperkalijemija
je esta kod pacijenata s vikom staninog K
+
koji ulazi u krv, kao u sluaju opeklina,
nagnjeenja, dijabetike ketoacidoze i infarkta miokarda (IM). Takoer e biti prisut-
na tamo gdje je smanjeno luenje natrija zbog zatajenja bubrega koje uzrokuje nenor-
malnu razmjenu Na
+
-K
+
, kao i kod Addisonove bolesti, zbog nedostatka aldosterona,
to dovodi do nakupljanja K
+
i iscrpljivanja Na
+
.
223
Napomena: Iako su poviene razine kalija u serumu rijetke kod pacijenata na Gersonovoj
terapiji, ako do toga ipak doe treba smanjiti ili privremeno prekinuti uzimanje dodataka
s kalijem. Odmah se treba posavjetovati s Gersonovim lijenikom koji vodi tretman.
Znakovi i simptomi hiperkalijemije su slabost, klonulost, munina, proljev, kolike,
iritabilnost miia koja napreduje do mlitave paralize, oligurija i bradikardija. Elek-
trokardiogram (EKG) otkriva produeni PR interval; iroki QRS; visoki, iljasti T val;
i depresiju ST. Na hipokalijemiju ukazuju smanjeni refleksi; brz, slab, nepravilan puls,
mentalna konfuzija; hipotenzija; anoreksija; miina slabost i parestezija. EKG poka-
zuje spljoteni T val, depresiju ST i povienje U vala. Kod tekih sluajeva hipokah-
jemije moe doi do ventrikularne fibrilacije, respiratorne paralize i sranog zastoja.
LABORATORI JSKI T EST KLORI DA U SERUMU
Laboratorijski test klorida u serumu, jo jedna kvantitativna analiza, mjerenje je krvnih
razina kloridnog iona (Cl ), vanog aniona izvanstanine tekuine. U interakciji s Na
+
,
Cl" pomae u odravanju osmotskog tlaka, volumena krvi, arterijskog tlaka i acidoba-
zne ravnotee. Klorid se apsorbira iz crijeva, a izluuje se prvenstveno putem bubrega.
Procjenom statusa tjelesnih tekuina, laboratorijski test klorida u serumu otkriva dva tipa
neravnotee tekuina: acidobaznu (acidozu i alkalozu) i neravnoteu izvanstaninih ka-
tiona i aniona. Normalne razine klorida u serumu u rasponu su od 100 do 108 mEq/li1ri
(mmol/L). Acidobazna ravnotea odraava se u odravanju normalne koliine klorida u
krvi kroz inverzan odnos s bikarbonatom. Veliki gubitak eluanih sokova ih drugih izlu-
ina koje sadre klor moe uzrokovati hipokloreminu metaboliku alkalozu ih suvino
zadravanje klorida. Njegov unos moe dovesti do hiperkloremine metabolike acido2e.
Poviene razine klorida u serumu (hiperkloremija) mogu se javiti zbog teke dehi-
dracije, potpunog prestanka rada bubrega, ozljede glave (koja izaziva neurogenu h i-
perventilaciju) i primarnog aldosteronizma. Manifestira se stuporom, brzim i dubo-
kim disanjem te slabou koja vodi do kome.
Stanje niskih razina klorida u krvi (hipokloremija) povezano je sa snienim razinama
natrija i kalija u krvi izazvanih dugim povraanjem, ispumpavanjem eluca, crijev-
nom fistulom, kroninim zatajenjem bubrega ili Addisonovom bolesti. Kongestivno
zatajenje srca ili edem koji rezultira vikom izvanstanine tekuine moe uzrokovati
dilucijsku hipokloremiju. Znakovi su hipertonija miia, tetanija i smanjeno disanje.
LABORATORI JSKI T EST LAKTATNE DEHI DROGENAZE
Laboratorijski test laktatne dehidrogenaze (LDH) mjerenje je pet specifinih izoen-
zima koji kataliziraju reverzibilnu pretvorbu piruvine kiseline prisutne u svim mi-
224
iima tijela u mlijenu kiselinu. Mnoge este bolesti - npr. IM (infarkt miokarda),
pluni infarkt, anemije, bolesti jetre, bolesti bubrega i oteenje eritorcita - uzrokuju
poveanje ukupnog LDH te je laboratorijski test LDH koristan za utvrivanje o kojoj
se bolesti radi.
Pet identificiranih izoenzima u LDH su LDH
1
i LDH
2
koji se javljaju u srcu, crvenim
krvnim zrncima i bubrezima; LDH
3
u pluima; te LDH
4
i LDH
5
u jetri i skeletnim
miiima. Testiranje ovih enzima posebno je prikladno za odgoeno mjerenje kre-
atin fosfokinaze, povezane s IM-om, i za praenje reakcija pacijenta na neke oblike
kemoterapije. Ukupne razine LDH normalno se kreu u rasponu od 48 do 115 U/L.
Normalna je raspodjela pet izoenzima ovakva:
LDH
1
17,5% do 28,3% od ukupnog
LDH
2
LDH
3
LDH
4
LDH
5
Budui da ogroman broj bolesti ukljuuje enzime LDH, ovaj laboratorijski test LDH
esto se koristi za postavljanje dijagnoza.
LABORATORI JSKI T EST ASPARTAT T RANSAMI NAZE
/ GL UT AMAT OKSALOACETAT T RANSAMI N AZE U SERUMU
Laboratorijska pretraga krvi na aspartat transaminazu i glutamat oksaloacetat tran-
saminazu (AST/SGOT) mjerenje je specifinih aminokiselinskih ostataka koji osta-
ju iza duinih dijelova metaboliziranih aminokiselina. Aspartat aminotransferaza
(AST) nalazi se u citoplazmi i mitohondrijima stanica mnogih tkiva, prvenstveno u
jetri, srcu, skeletnim miiima, bubrezima, guterai i crvenim krvnim zrncima.
AST se oslobaa u krvni serum proporcionalno oteenju stanica, a njegovo otkri-
vanje (zajedno s kreatin fosfokinazom i laktat dehidrogenazom) ukazuje na IM. Test
takoer pomae u dijagnosticiranju akutne bolesti jetre. Pomou njega se prati na-
predak pacijenta u lijeenju. Razine AST-a u serumu odraslih osoba u rasponu su od
8 do 20 U/L. Normalne vrijednosti za dojenad etiri su puta vie.
Maksimalna povienja AST-a povezana su s virusnim hepatitisom, tekom traumom
skeletnih miia, velikom operacijom, oteenjem jetre pod utjecajem lijeka i pasiv-
nom kongestijom jetre. Razine 10 do 20 puta vie od normalnih mogu ukazivati na
teki IM, teku infektivnu mononukleozu i alkoholnu cirozu. Umjereno visoke do
visoke razine, od 5 do 10 puta vie od normalnih, ukazuju na Duchenneovu miinu
distrofiju, dermatomiozitis i kronini hepatitis, zajedno s uvodnom fazom bolesti i
225
oporavkom. Niske do umjereno visoke razine, dva do pet puta vie od normalnih,
mogu ukazivati na hemolitiku anemiju, metastatske tumore jetre, akutni Pankre-
atitis, plunu emboliju, sindrom apstinencije od alkohola, masnu jetru i prve faze
zaepljenja uovoda.
LABORATORI JSKI T EST BI LI RUBI NA U SERUMU
Laboratorijski test bilirubina u serumu, glavnog produkta katabolizma hemoglobina,
mjerenje je pigmenta ui koje pokazuje zdravstveno stanje jetre i unog mjehura.
Nakon to se formira u stanicama retikuloendotelija, bilirubin se vee za albumin
i zatim transportira u jetru, gdje se povezuje s glukuronskom kiselinom te nasta-
je bilirubin glukuronid i bilirubin diglukuronid. Ta dva spoja zatim se izluuju u
u. Mjerenje indirektnog ili prehepatikog (nekonjugiranog) bilirubina pomae kod
procjene hepatobilijarne i eritropoetske funkcije.
Laboratorijski test bilirubina u serumu koji pokazuje poviene razine esto je znak
oteenja jetre kod kojeg stanice parenhima vie ne mogu konjugirati bilirubin glu-
kuronidom. Indirektni bilirubin tada ponovno ulazi u krvotok. Takoer, poviene ra-
zine upozoravaju zdravstvenog strunjaka na mogunost teke hemolitike anemije.
Taj test pomae kod diferencijalne dijagnoze utice, zaepljenja uovoda i opasnih
razina nekonjugiranog bilirubina.
Kod odrasle osobe normalna vrijednost indirektnog bilirubina u serumu je 1,1 mg/
dL ili manja, a direktnog bilirubina ispod 0,5 mg/dL. Novoroenad ima ukupni bili-
rubin u serumu u rasponu od 1 do 12 mg/dL: ako je povien, do 20 mg/dL (kod njih
to ukazuje na novoroenaku nezrelost jetre ili uroene nedostatke enzima). Moe
postojati potreba da se transfuzijom zamijeni krv.
Ako su vrijednosti bilirubina poviene kod odraslih osoba, test ukazuje na moguu
autoimunost ili reakciju na transfuziju, hemolitiku ili pernicioznu anemiju ili he-
moragiju i hepatocelularnu disfunkciju, moda zbog virusnog hepatitisa. Oigledno,
poviene razine direktnog konjugiranog bilirubina obino pokazuju zaepljenje u-
ovoda s izlijevanjem u krvotok. Zaepljenje unih kanala u jetri moe nastati zbog
virusnog hepatitisa, ciroze ili reakcije na klorpromazin. Zaepljenje izvan jetre moe
potjecati od unih kamenaca, raka une vreice, raka guterae ili bolesti uovoda.
LABORATORI JSKI T EST GAMA GLUT AMI L
TRANSPEPTI DAZE U SERUMU
Laboratorijski test gama glutamil transpeptidaze (GGT) u serumu mjerenje je op-
struktivne utice u neoplastinoj bolesti jetre i takoer je koristan za otkrivanje su -
226
vinog konzumiranja alkohola. Enzim GGT osjetljiv je na upotrebu lijekova i otkriva
unos alkohola; zato se koristi za provjeru pridravanja tretmana protiv alkoholizma.
Takoer pomae kod dijagnosticiranja opstruktivne utice i raka jetre.
Normalan raspon GGT-a varira sa starou kod mukaraca, ali ne i kod ena. Za
mukarce u dobi od 18 do 50 godina, raspon je od 10 do 39 U/L. Kod starijih muka-
raca GGT je u rasponu od 10 do 48 U/L. Normalan raspon kod ena je 6 do 29 U/L.
Povienje signalizira kolestatski proces u jetri.
Napomena: Imunostimulacijski uinak Gersonove terapije esto uzrokuje porast ra-
zina GGT-a u krvi.
LABORATORI JSKI T EST KISELE FOSFATAZE
Laboratorijski test kisele fosfataze mjerenje je izoenzima prostate i eritrocita radi ot-
krivanja raka. Ove dvije fosfataze, enzimi aktivni pri pH 5, javljaju se u jetri, slezeni,
crvenim krvnim zrncima, kotanoj sri, trombocitima i lijezdi prostati.
Uspjeno lijeenje raka prostate smanjuje razine kisele fosfataze. Njene normalne vri-
jednosti u rasponu su od 0 do 1,1 Bodanskyjeve jedinice/mL; 1 do 4 jedinice King-
Armstrong/mL; 0,13 do 0,63 jedinice Bessey-Lowry-Brock/mL; i 0 do 6 U/L u SI
jedinicama. Normalan raspon rezultata radioimunoeseja je 0 do 4,0 ng/mL.
Povieni rezultati testa kisele fosfataze prostate ukazuju na Pagetovu bolest, Gauche-
rovu bolest, multipli mijelom ih tumor koji se proirio izvan kapsule prostate. Ako je
metastazirao do kostiju, visoka razina kisele fosfataze praena povienom alkalnom
fosfatazom pokazuje poveanu osteoblastinu aktivnost.
LABORATORI JSKI T EST ALKALNE FOSFATAZE
Alkalna fosfataza (AP), enzim koji je najaktivniji pri pH 9,0, utjee na kalcifikaciju
kostiju i transport lipida i metabolita. Laboratorijski test AP-a mjeri kombinirane
aktivnosti AP izoenzima koji se nalaze u jetri, kostima, bubrezima, stijenci crijeva i
placenti. Alkalne fosfataze kostiju i jetre uvijek su prisutne u krvnom serumu odra-
slih osoba, a najistaknutija je AP jetre - osim za vrijeme treeg tromjeseja trudnoe
kada placenta stvara polovinu ukupnog AP-a.
Laboratorijski test AP-a posebno je osjetljiv na blago zaepljenje uovoda i ukazuje na
ozljede na jetri. Njegova najspecifinija klinika primjena je dijagnosticiranje metabolike
bolesti kostiju i otkrivanje skeletnih bolesti karakteriziranih osteoblastinom aktivnou
i lokalnim ozljedama na jetri koje uzrokuju zaepljenje unih kanala, kao kod tumora ih
apscesa. Prua dodatne informacije za prouavanje funkcije jetre i testova gastrointesti-
nalnih enzima te omoguava procjenu reakcije na lijeenje rahitisa vitaminom D.
227
Normalan raspon alkalne fosfataze u serumu varira u skladu s primijenjenom labo-
ratorijskom metodom, ali uobiajene razine ukupnog AP-a u rasponu su od 30 do 20
U/L kod odraslih osoba te od 40 do 200 U/L kod djece. Budui da koncentracije AP-a
rastu tijekom aktivnog formiranja kostiju i rasta, bebe, djeca i adolescenti normalno
imaju razine triput vie od odraslih osoba. Dodatne normalne razine za AP su 1,5
do 4 Bodanskyjeve jedinice/dL; 4 do 13,5 jedinica King-Armstrong/dL; 0,8 do 2,5
jedinica Bessey-Lowry-Brock/dL; i 30 do 110 U/L po SMA 1260.
Visoke razine AP-a ukazuju na bolesti skeleta, opstrukciju unih kanala u jetri koja
uzrokuje kolestazu, maligne ih infektivne infiltracije, fibrozu, Pagetovu bolest, meta-
staze na kostima, hiperparatireozu, metastatske tumore na kostima od raka guterae
i bolesti jetre prije bilo kakvih promjena razina bilirubina u krvnom serumu.
Umjeren porast razina AP-a koje pokazuje ovaj laboratorijski test moe odra-
avati akutnu opstrukciju unih kanala zbog upale jetre kod aktivne ciroze,
mononukleoze, osteomalacije, rahitisa izazvanog nedostatkom hranjivih tvari i
virusnog hepatitisa.
LABORATORI JSKI T EST ALANI N T RANSAMI NAZE,
SERUMSKE GLUT AMAT PI RUVAT T RANSAMI NAZE
Alanin aminotransferaza (ALT), jedan od dva enzima koji kataliziraju reverzibilnu
reakciju prijenosa amino grupe u Krebsovom ciklusu limunske kiseline (trikarbok-
silne kiseline), nuna je za stvaranje energije u tkivu. (Drugi enzim je aspartat ami-
notransferaza.) Poviena razina ALT-a u serumu ukazuje na akutno oteenje stanica
jetre prije nego to se pojavi utica. Test alanin transaminaze, laboratorijski test se-
rumske glutamat piruvat transaminaze (ALT/SGPT) koristi spektrofotometrijsku ih
kolorimetrijsku metodu te otkriva i procjenjuje napredak tretmana za hepatitis, ci-
rozu bez utice, toksinost jetre i akutnu bolest jetre. Pomou njega se takoer moe
razlikovati oteenje tkiva miokarda i jetre.
ALT vrijednosti kreu se u rasponu od 10 do 32 U/L kod mukaraca; od 9 do 24 U/L
kod ena; i dvostruko vie od tih razina kod beba. Kad su jako poviene - do 50 puta
vie od normalnih - treba posumnjati na hepatitis izazvan virusom ih lijekovima.
Takoer se moe raditi o nekoj drugoj bolesti jetre s obilnim odumiranjem tkiva.
Umjerene do visoke razine ALT-a mogu ukazivati na infektivnu mononukleozu, kro-
nini hepatitis, intrahepatiku kolestazu, akutni virusni hepatitis u ranoj fazi ih u
oporavku, ih teku kongestiju jetre zbog zatajenja srca. Blaga do umjerena povienja
ALT-a mogu se pojaviti kod bilo kojeg stanja koje izaziva akutna stanina oteenja u
jetri, kao to su aktivna ciroza i hepatitis uzrokovan alkoholom ili lijekovima. Margi-
nalna povienja mogu ukazivati na akutni IM ili sekundarnu kongestiju jetre.
228
Faktor koji moe utjecati na laboratorijski test ALT/SPGT-a je uzimanje opijatnih
analgetika, poput morfija, kodeina i meperidina.
LABORATORI JSKI T EST UKUPNOG SERUMSKOG KOLESTEROLA
Kvantitativna analiza seruma mjeri razine slobodnog kolesterola i estera kolesterola u
cirkulaciji te odraava koliinu spojeva kolesterola koji se javljaju u tjelesnim tkivima.
Kolesterol, onaj koji se apsorbira iz prehrane i onaj koji se sintetizira u jetri i drugim
tjelesnim tkivima, strukturalna je komponenta staninih membrana i lipoproteina
plazme. Doprinosi stvaranju adrenokortikoidnih steroida, unih soli, androgena i
estrogena. Prehrana bogata zasienim mastima podie razine kolesterola stimuliraju-
i apsorpciju lipida iz crijeva, ukljuujui kolesterol; dok ih prehrana siromana zasi-
enim mastima sniava. Povieni ukupni serumski kolesterol povezan je s poveanim
rizikom od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti.
Tako laboratorijski test ukupnog serumskog kolesterola procjenjuje rizik od bolesti
koronarnih arterija (BKA), procjenjuje metabolizam masti i pomae u dijagnostici-
ranju bolesti bubrega, pankreatitisa, bolesti jetre, hipotireoze i hipertireoze. Ukupne
koncentracije kolesterola variraju ovisno o dobi i spolu. Uobiajen raspon je od 150
do 200 mg/dL.
Poeljna razina kolesterola u krvi je ispod 175 mg/dL, a razine od 180 do 230 mg/dL
smatraju se graninima ili rizinima za BKA. Razine iznad 250 mg/dL (hiperkoleste-
rolemija) ukazuju na visok rizik od kardiovaskularnih bolesti, poetak hepatitisa,
poremeaje lipida, blokadu unih kanala, nefrotski sindrom, opstruktivnu uti-
cu, pankreatitis i hipotireozu. To zahtijeva lijeenje.
Hiperkolesterolemija se moe javiti zbog uzimanja adrenokortikotropnog hor-
mona, kortikosteroida, androgena, unih soh, epinefrina, klorpromazina, trifluopera-
zina, oralnih kontraceptiva, salicilata, tiouracila i trimetadiona.
Nizak serumski kolesterol (hipokolesterolemija) povezan je s neishranjenou, stani-
nom nekrozom jetre i hipertireozom. Kolesterol esto padne ispod normalne razine na
Gersonovom programu zato to pacijenti jedu namirnice s izuzetno malo masti.
LABORATORI JSKI T EST FRAKCI ONACI JE LI POPROTEI NA/KOLESTEROLA
Radi procjene rizika od BKA provodi se laboratorijski test frakcionacije lipoproteina/
kolesterola. Centrifugiranjem ih elektroforezom izolira se i mjeri kolesterol u krvi,
koji se javlja u obliku lipoproteina niske gustoe (LDL) i lipoproteina visoke gustoe
(HDL). Poznato je da nia razina HDL-a u stanovnitvu dovodi do vee uestalosti
BKA. I obratno, vie razine HDL-a daju nii broj BKA.
229
Napomena: Budui da Gersonova terapija koristi minimalne koliine masti, ona e-
sto sniava rizik od BKA, ali ipak prua odgovarajue koliine odreenih polineza-
sienih esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima koji se ne mogu
sintetizirati u odgovarajuim koliinama za optimalno funkcioniranje tijela.
Normalni HDL kolesterol u rasponu je od 29 do 77 mg/100 mL krvi, a normalan
LDL kolesterol u rasponu je od 62 do 185 mg/100 mL. Previsoke razine LDL-a po-
veavaju rizik od BKA, dok povieni HDL openito odraava zdravo stanje. Takoer
moe ukazivati na kronini hepatitis, ranu primarnu bilijarnu cirozu ih prevelik unos
alkohola.
LABORATORI JSKI T EST SERUMSKI H TRI GLI CERI DA
Trigliceridi su u tijelu glavni priuvni oblik lipida (ine 95% masnog tkiva), a labo-
ratorijski test serumskih triglicerida prua njihovu kvantitativnu analizu. Njime se
identificira hiperlipemija kod bolesti bubrega i BKA. Oekivane vrijednosti triglice-
rida variraju ovisno o dobi (pogledati tablicu 26-1).
Nenormalni rezultati govore da su potrebna druga mjerenja. Povieni trigliceridi
ukazuju na rizik od ateroskleroze ili BKA. Blago do umjereno poviene razine poka-
zuju opstrukciju unih kanala, dijabetes, bolest bubrega, endokrinopatije ili prevelik
unos alkohola. Sniene razine su rijetke, ali mogu pokazivati neishranjenost ih beta-
lipoproteinemiju.
Napomena: Na Gersonovoj prehrani, rasplamsavanja ili reakcije na lijeenje mogu se
prepoznati po povienim trigliceridima.
LABORATORI JSKI T EST ELEKTROFOREZE SERUMSKI H BJ ELANEVI NA
Najvanije krvne bjelanevine tijela, albumin i etiri globulina, mjere se u elektri-
nom polju odvajanjem u uzorke prema veliini, obliku i elektrinom naboju pri pH
8,6. Albumini, koji ine preko 50% ukupnih serumskih bjelanevina, spreavaju cu-
renje kapilarne plazme onkotskim tlakom (tlakom koji vre bjelanevine plazme na
stijenke kapilara) i transportiraju mnoge tvari koje su topive u vodi, poput bilirubina,
masnih kiselina, hormona i lijekova. Od etiri globulina - alfa
1
, alfa
2
, beta i gama -
prva tri djeluju kao proteinski nosai za transport lipida, hormona i metala kroz krv;
etvrti, gama globulin, djeluje u imunolokom sustavu i na njega.
230
Tablica 26-1
Vrijednosti triglicerida
Tablica 26- 2
Normalan krvni serum
Ukupne serumske bjelanevine 6,6 do 7,9 g/dL
Frakcija albumina 3,3 do 4,5 g/dL
Frakcija alfa
1
globulina 0,1 do 0,4 g/dL
Frakcija alfa
2
globulina 0,5 do 1,0 g/dL
Frakcija beta globulina 0,7 do 1,2 g/dL
Frakcija gama globulina 0,5 do 1,6 g/dL
Kao to govori njegov naziv, laboratorijski test elektroforeze serumskih bjelanevina
koristi elektrinu struju za mjerenje ukupnih serumskih bjelanevina i omjera alb-
mina prema globulinima radi njihove pretvorbe u apsolutne vrijednosti. Te vrijednosti
pomau otkriti prisutnost bolesti jetre, diskrazije krvi, poremeaja bubrega, gastrointe-
stinalnih bolesti, neoplastinih (dobroudnih i zloudnih) bolesti i/ih nedostatka bje-
lanevina. Tablica 26-2 pokazuje normalne raspone tih bjelanevina u krvnom serumu.
Ravnotea izmeu ukupnih albmina i ukupnih globulina (poznata u medicini kao
A-G omjer) procjenjuje se u odnosu prema ukupnoj razini bjelanevina. Obrnut A-G
omjer (snieni albumin i povieni globulini) uz niske ukupne bjelanevine pokazuje
kroninu bolest jetre; obrnut A-G omjer uz normalne ukupne bjelanevine pokazuje
mijeloproliferativnu bolest (npr. leukemiju ili Hodgkinovu bolest) ili odreene kro-
nine infektivne bolesti (npr. tuberkulozu (TB) i kronini hepatitis).
LABORATORI JSKI T EST UREE U KRVI
Laboratorijski test uree u krvi (BUN) mjeri duinu frakciju iz uree u krvi, glavnog
produkta metabolizma bjelanevina. Urea nastaje u jetri iz amonijaka te se izluuje
231
bubrezima a predstavlja 40% do 50% neproteinskog duika u krvi. Razina uree u krvi
odraava unos bjelanevina i sposobnost bubrega za izluivanje, ali je manje pouzdan
indikator uremije (urina u krvi) od serumske razine kreatinina (pogledati Laborato-
rijski test serumskog kreatinina u nastavku).
S normalnim vrijednostima koje su u rasponu od 8 do 20 mg/dL, test uree u krvi po-
mae kod procjenjivanja funkcije bubrega, pomae u dijagnosticiranju bolesti bubre-
ga i procjenjuje hidraciju tijela. Poviena razina uree u krvi javlja se kod smanjenog
protoka krvi kroz bubrege zbog dehidracije, bolesti bubrega, opstrukcije urinarnog
trakta i povienog katabolizma bjelanevina, kao kod opeklina. Sniene razine uree
javljaju se kod tekog oteenja jetre, neishranjenosti i pretjerane hidracije.
Napomena: Zbog poetnog snienog unosa bjelanevina prehranom, osoba koja je
na Gersonovoj terapiji vjerojatno e imati blago snienu razinu uree.
LABORATORI JSKI T EST SERUMSKOG KREATI NI NA
Laboratorijski test serumskog kreatinina, koji je osjetljiviji pokazatelj oteenja bu-
brega od uree u krvi, kvantitativna je analiza neproteinskog krajnjeg produkta me-
tabolizma, kreatinina. Oslabljena funkcija bubrega gotovo je jedini mogui razlog
povienja kreatinina u krvi; stoga su razine kreatinina izravno povezane s brzinom
filtriranja u glomerulima. Oni procjenjuju funkciju glomerula i ukazuju na oteenje
bubrega.
Koncentracije kreatinina kod mukaraca normalno su u rasponu od 0,8 do 1,2 mg/
dL; kod ena od 0,6 do 0,9 mg/dL. Povienje serumskog kreatinina znai da je pri-
sutna ozbiljna bolest bubrega s 50% oteenih nefrona, kao kod gigantizma i akro-
megalije. Faktori koji mogu utjecati su prevelika apsorpcija askorbinske kiseline, bar-
biturata, diuretika i sulfobromoftaleina. Takoer, sportai mogu imati natprosjene
razine kreatinina, ak i uz normalnu bubrenu funkciju.
LABORATORI JSKI T EST MOKRANE KISELINE U SERUMU
Laboratorijski test serumske mokrane kiseline, koji se najvie koristi za otkrivanje
gihta, mjeri razine mokrane kiseline, metabolita purina, u krvi. Filtracija u glome-
rulima i tubularno izluivanje izbacuju mokranu kiselinu, ah ona je manje topiva
pri pH 7,4 ili niem, to se dogaa kod odreenih bolesti kao to su giht te preveliko
stvaranje i razaranje stanica, kao kod leukemije i poremeaja rada bubrega.
Koncentracije mokrane kiseline kod mukaraca u rasponu su od 4,3 do 8 mg/dL;
kod ena, u rasponu su od 2,3 do 6 mg/dL. Iako poviene razine mokrane kiseline u
serumu nisu u korelaciji s teinom bolesti, rastu kod kongestivnog zatajenja srca; bo-
232
lesti pohrane glikogena; akutnih infektivnih bolesti poput infektivne mononukleoze;
hemolitike anemije, srpaste anemije, hemoglobinopatija; policitemije; leukemije;
limfoma; metastatskih malignosti i psorijaze. Sniene razine mokrane kiseline uka-
zuju na defektnu akutnu atrofiju jetre ili tubularnu apsorpciju, kao kod Wilsonove
bolesti i Fanconijevog sindroma.
Lijekovi koji utjeu na laboratorijski test mokrane kiseline u serumu ukljuuju diure-
tike petlje, athambutol, vinkristin, pirazinamid, tiazide i niske doze salicilata, koji povi-
suju razine u krvi. Mokranu kiselinu takoer podiu izgladnjelost, prehrana s mnogo
purina, stres i zloupotreba alkohola. Kad se mokrana kiselina mjeri kolorimetrijskom
metodom, lana povienja potjeu od acetaminofena, askorbinske kiseline, levodope i
fenacetina. Smanjenu mokranu kiselinu uzrokuju visoke doze aspirina, Coumadina',
klofibrata, cinchophena, adrenokortikotropnog hormona i fenotiazina.
LABORATORI JSKI T EST EERA U KRVI
Nakon 12 do 14 sati posta, laboratorijskim testom eera u krvi mjeri se metabolizam
glukoze, kao to je potrebno kod dijabetesa melitusa. U stanju posta razina glukoze u
krvi pada, stimulirajui oslobaanje hormona glukagona. Glukagon zatim podie razinu
glukoze u plazmi ubrzavajui glikogenolizu, stimulirajui glukoneogenezu i inhibirajui
sintezu glikogena. Normalno je da luenje inzulina ograniava taj porast razina glukoze.
Kod dijabetesa, nedostatak ih manjak inzulina omoguava stalno visoke razine glukoze.
Normalni rasponi eera u krvi u laboratorijskom testu nakon posta od osam do 12 sati su:
U serumu kod posta, 70 do 100 mg/dL
U cijeloj krvi kod posta, 60 do 100 mg/dL
U cijeloj krvi bez posta, 85 do 125 mg/dL kod osoba starijih od 50 godina, i 70 do
115 mg/dL kod osoba mlaih od 50 godina
Ti laboratorijski nalazi pomau kod skrininga na dijabetes mehtus i druge poreme-
aje metabolizma glukoze. Njima se takoer kontrolira terapija lijekovima ih prehra-
nom za dijabetiare, potrebe za inzulinom kod nekontroliranih dijabetiara i pozna-
tih ili suspektnih hipoglikemiara.
Razine glukoze u krvi kod posta od 140 do 150 mg/dL ili vie, dobivene u dva
ih vie mjerenja, ukazuju na ukazuju na dijabetes melitus. Razine bez posta koje
su vie od 200 mg/dL takoer pokazuju dijabetes. Poviena glukoza u krvi moe
biti posljedica pankreatitisa, hipertireoze, feokromocitoma, kronine bolesti jetre,
traume mozga, kronine bolesti, kronine neishranjenosti, eklampsije, anoksije i
konvulzivnih poremeaja.
Sniena razina glukoze u krvi javlja se kod hiperinzulinizma, inzulinoma, von Gier-
keove bolesti, funkcionalne ili reaktivne hipoglikemije, hipotireoze, nedovoljnog rada
233
nadbubrenih lijezda, uroene hiperplazije nadbubrenih hjezda, hipopituitarizma,
karcinoma stanica otoia guterae, nekroze jetre i bolesti pohrane glikogena.
LABORATORI JSKI T EST SERUMSKOG ELJ EZA I
UKUPNOG KAPACI TETA VEZANJ A ELJ EZA
Dvije odvojene krvne pretrage koje se obavljaju pomou reagensa za puferiranje i
bojanje mjere:
Koliinu eljeza vezanog za glikoprotein transferin; i
Ukupan kapacitet plazme za vezanje eljeza (TIBC) kada je sav transferin zasien
eljezom.
Postotak zasienja dobiva se dijeljenjem rezultata za eljezo u serumu s TIBC-om,
to otkriva stvarnu koliinu zasienog transferina. Normalna zasienost transferina
je 30%. Tako ta dva testa:
Procjenjuju ukupne zalihe eljeza;
Dijagnosticiraju hemakromatozu;
Utvruju razliku izmeu anemije zbog nedostatka eljeza i anemije zbog kronine
bolesti; i
Procjenjuju status ishranjenosti osobe.
Normalne vrijednosti eljeza u serumu i TIBC-a prikazane su u tablici 26-3.
Kod nedostatka eljeza, eljezo u serumu pada, a TIBC se poveava kako bi se sma-
njila zasienost. Kod kronine upale, kao kod reumatoidnog artritisa, serumsko je
eljezo nisko u prisutnosti odgovarajuih tjelesnih zaliha, ali TIBC ostaje nepromi-
jenjen ih pada kako bi se ouvala normalna zasienost. Preoptereenost eljezom ne
mijenja serumske razine sve do relativno kasne faze u patologiji, ah serumsko eljezo
se poveava, a TIBC ostaje jednak kako bi se povealo zasienje.
Tablica 26- 3
Normalno eljezo u serumu i ukupna sposobnost vezanja eljeza
Serumsko zeliezo TIBC (fig/dL) Zasienost 1
Mukarci 70 do 150 300 do 400 20 do 50
ene 80 do 150 350 do 450 20 do 50
BROJ ERI TROCI TA ( CRVENI H KRVNI H ZRNACA)
Crvena krvna zrnca, koja su se tradicionalno prebrojavala runo pomou hemaci-
tometra, danas se obino broje elektronikim ureajima koji daju bre, preciznije
234
rezultate. Taj broj eritrocita ne daje kvalitativne informacije o sadraju hemoglobina
u eritrocitima, ali pokazuje srednji volumen eritrocita (MCV) i srednji sadraj hemo-
globina u eritrocitima (MCH). Tako broj eritrocita u krvi prua pokazatelje veliine
eritrocita i sadraja hemoglobina te pomae kod drugih hematolokih testova u dija-
gnosticiranju anemije i policitemije.
Ovisno o dobi, spolu, uzorku i geografskoj lokaciji, normalan broj eritrocita kod
odraslih mukaraca u rasponu je od 4,5 do 6,2 milijuna po mikrolitru (J.L) (4,5 do
6,2 x 10
12
/L) venske krvi; kod odraslih ena od 4,2 do 5,4 milijuna/(iL) (4,2 do 5,4 x
10
12
/L) venske krvi; kod djece od 4,6 do 4,8 milijuna/|aL venske krvi; a kod novoro-
enadi roene u terminu od 4,4 do 5,8 milijuna/|iL) (4,4 do 5,8 x 10
12
/L). Povien
broj eritrocita ukazuje na policitemiju ili dehidraciju; snien broj pokazuje anemiju,
viak tekuina ih nedavno krvarenje. Kod potpunog odmaranja u krevetu, broj eri-
trocita znatno opadne zbog smanjenih potreba za kisikom.
LABORAT ORI J SKI T E ST U K U P NOG HE MOGL OBI NA
Ukupna koncentracija hemoglobina (Hgb) u decilitru (100 ml) cijele krvi mjeri se labo-
ratorijskim testom ukupnog Hgb. Visok omjer Hgb-eritrocita (ih MCH) i slobodan Hgb
u plazmi utjeu na broj eritrocita. Ovaj test, koji je obino dio potpunih krvnih pretraga,
mjeri ozbiljnost anemije ih pohcitemije, a pomou njega se prati i reakcija na terapiju te
prua brojke za izraunavanje MCH-a i srednje koncentracije Hgb u eritrocitima.
Na temelju uzoraka venske krvi, normalne vrijednosti za razliite pacijente prikazane
su u tablici 26-4.
Tabl i ca 26- 4
Normalne vrijednosti hemoglobina
Dob Razina hemoglobina (g/dL)
Manje od 7 dana 17-22
1 tjedan 15-20
1 mjesec 11-15
Djeca 11-13
Odrasli mukarci 14-18
Stariji mukarci 12,4-14,9
Odrasle ene 12-16
Starije ene 11,7-13,8
2 3 5
LABORATORI JSKI T EST HEMATOKRI TA
Volumen eritrocita u uzorku cijele krvi mjeri se laboratorijskim testom hematokrita
(Hct). Broj i veliina eritrocita odreuju koncentraciju Hct, i taj rezultat pomae kod
dijagnosticiranja abnormalnih stanja hidracije, policitemije, anemije, neravnotee
fluida, gubitka krvi, zamjene krvi i indeksa crvenih krvnih zrnaca. Prema pacijento-
vom spolu, dobi, sposobnosti laboratorija i tipu uzorka krvi, tim se testom rutinski
pregledava krv u sklopu potpunih krvnih pretraga.
Referentne vrijednosti hematokrita u rasponu su od 40% do 54% (0,4 do 0,54) za
mukarce te od 37% do 47% (0,37 do 0,47) za ene. Nizak Hct ukazuje na anemiju ili
razrijeenost krvi; visok Hct pokazuje policitemiju ili koncentriranost krvi uzroko-
vanu gubitkom krvi. Ako se razvije hematom na mjestu uboda u venu, neugodnost
treba ublaiti stavljanjem leda, nakon ega se to mjesto dri u toploj vodi.
LABORATORI JSKI T EST I NDEKSA ERI TROCI TA
MCV, MCH i srednja koncentracija hemoglobina u eritrocitima (MCHC) tri su
mjerenja koja se dobivaju laboratorijskim testom indeksa eritrocita. MCV izraava
prosjenu veliinu eritrocita i pokazuje jesu li smanjeni (mikrocitni), poveani (ma-
krocitni) ili normalni (normocitni). MCH daje teinu Hgb u prosjenom crvenom
krvnom zrncu. MCHC utvruje koncentraciju Hgb u 100 mL zbijenih crvenih krv-
nih zrnaca.
Normalni indeksi crvenih krvnih zrnaca su:
MCV: 84 do 99 kubnih mikrolitara/eritrocitu (femtolitara (fl)/eritrocitu)
MCH: 26 do 32 pikograma (pg)/eritrocitu
. MCHC: 30% do 36% (300 do 360 g/L)
Ti indeksi pomau kod dijagnosticiranja i klasificiranja anemije. Niski MCV i MCHC
pokazuju mikrocitne hipokromne anemije uzrokovane nedostatkom eljeza, anemije
koje reagiraju na piridoksin ih talasemiju. Visok MCV ukazuje na makrocitnu ane-
miju uzrokovanu megaloblastinim anemijama koje potjeu od nedostatka folne ki-
seline ih vitamina B12, naslijeene poremeaje sinteze DNK (deoksiribonukleinske
kiseline) ili retikulocitoze.
BRZI NA SEDI MENTACI JE ERI TROCI TA
Brzina sedimentacije eritrocita (ESR), odnosno mjerenje vremena potrebnog da se
eritrociti u uzorku cijele krvi slegnu na dno okomite epruvete, osjetljiv je ah nespe-
cifian test koji ukazuje na prisutnost bolesti kad su drugi kemijski ili fiziki znakovi
236
normalni. Raste kod rairenih upalnih poremeaja uzrokovanih infekcijom, autoi-
munom boleu ili malignosti.
Tako ESR nadzire upalne ili maligne bolesti i otkriva skrivene bolesti poput TB-a,
nekroze tkiva ili poremeaja vezivnog tkiva. Normalan ESR u rasponu je od 0 do 20
mm/satu. Raste kod trudnoe, akutnih ili kroninih upala, TB-a, paraproteinemija,
reumatske groznice, reumatoidnog artritisa i nekih vrsta raka. ESR takoer raste kod
anemije. ESR pada kod policitemije, srpaste anemije, hiperviskoznosti i niskih razina
bjelanevina u plazmi.
Napomena: ESR je esto povien tijekom i nakon reakcija i groznica izazvanih Ger-
sonovom terapijom.
BROJ T ROM BOCI TA
Trombociti, ili krvne ploice, siuni su formirani elementi u krvi koji formiraju
hemostatski ep kod ozljeda ila. Oni potiu koagulaciju opskrbljujui fosfolipidi-
ma puteve intrinzinog tromboplastina. Broj trombocita od kljune je vanosti za
praenje kemoterapije, terapije zraenjem ili teke trombocitoze i trombocitopeni-
je. Broj trombocita koji padne ispod 50.000 donosi spontana krvarenja; ispod 5000
mogua su fatalna krvarenja u sredinjem ivanom sustavu ili velike gastrointesti-
nalne hemoragije.
Pomou broja trombocita procjenjuje se stvaranje trombocita, utvruje se djelovanje
citotoksine terapije, olakava se dijagnosticiranje trombocitopenije i trombocitoze
te se potvruje vizualna procjena broja i morfologije trombocita na temelju obojenog
razmaza krvi. Normalan broj trombocita u rasponu je od 130.000 do 370.000/pL (1,3
do 3,7 x 10
n
/L).
Smanjen broj potjee od aplastine ili hipoplastine kotane sri; infiltrativnih bo-
lesti kotane sri poput karcinoma, leukemije ili rairene infekcije; megakariotske
hipoplazije; nedjelotvorne trombopoeze uzrokovane nedostatkom folne kiseline ili
vitamina B^ nakupljanja trombocita u proirenoj slezeni; poveanog unitavanja
trombocita zbog uzimanja lijeka ili imunolokih poremeaja; rairene intravaskular-
ne koagulacije; Bernard-Soulierovog sindroma; ili mehanikog oteenja trombocita.
Meu lijekove koji smanjuju broj trombocita spadaju acetazolamid, acetoheksamid,
antimon, antineoplastici, bromfeniramin maleat, karbamazepin, kloramfenikol, eta-
krinska kiselina, furozemid, soli zlata, hidroksiklorokin, indometacin, izoniazid, me-
fenitoin, mefenaminska kiselina, metazolamid, metimazol, metidopa, oralni diaok-
sid, oksifenbetazon, penicilamin, penicilin, fenilbutazon, fenitoin, pirimetamin, ki-
nidin sulfat, kinin, salicilati, streptomicin, sulfonamidi, tiazid, diuretici slini tiazidu
i tricikliki antidepresivi. Heparin uzrokuje prolaznu reverzibilnu trombocitopeniju.
237
Povean broj trombocita rezultat je bolesti kao to su hemoragija; infektivni poremt
aji; malignosti; anemija zbog nedostatka eljeza; mijelofibroza; primarna tromboci-
toza; policitemija vera; mijelogena leukemija; nedavna operacija; trudnoa ili vaenje
slezene; i upalni poremeaji, kao to je kolagenska vaskularna bolest.
BROJ LEUKOCI TA ( BI JELI H KRVNI H ZRNACA)
Broj leukocita u mikrolitru (kubnom milimetru) cijele krvi, mjeren pomou hema-
citometra ili Coulterovog brojaa, varira kod napornog vjebanja, stresa ili probave.
Koristi se za otkrivanje infekcije ili upale, potrebe za dodatnim testovima kao to su
diferencijalni test leukocita ili biopsija kotane sri i praenje reakcije na kemotera-
piju ili terapiju zraenjem.
Broj leukocita kree se u rasponu od 4,1 do 10,9 x 10
11
. Povien broj signalizira infek-
ciju, poput gnojne upale, meningitisa, upale slijepog crijeva ili tonzilitisa, i moe uka-
zivati na leukemiju, nekrozu tkiva od opeklina, IM ili gangrenu. Nizak broj pokazuje
smanjenu aktivnost kotane sri zbog virusnih infekcija ili reakcija na toksine, npr.
nakon tretmana antineoplasticima ili ivom, ili zbog trovanja drugim tekim meta-
lima; zbog izlaganja benzenu ili arsenu; i napada uzronika gripe, trbunog tifusa,
ospica, infektivnog hepatitisa, mononukleoze i rubeole.
DI FERENCI JALNI T EST LEUKOCI TA
Diferencijalni test leukocita utvruje relativan broj svakog tipa leukocita, koji se izra-
unava tako da se postotak svakog tipa leukocita mnoi kako bi se dobio apsolutan
broj svakog od 10 ili vie vrsta leukocita (npr. granulocita, agranulocita, nezrelih ne-
utrofila, segmentiranih neutrofila, bazofila, eozinofila, velikih limfocita, malih limfo-
cita, fagocita i histiocita).
Diferencijalni test leukocita procjenjuje sposobnost tijela da se odupre i pobijedi in-
fekciju, razne vrste leukemije, stupanj i ozbiljnost infekcije, alergijske reakcije, oz-
biljnost alergijskih reakcija i parazitskih infekcija. Postoji dug popis referentnih vri-
jednosti za diferencijalni test leukocita, podijeljen na vrijednosti za odrasle osobe
i djecu (pogledati tablicu 26-5 za neke primjere). Za postavljanje tone dijagnoze,
osoba koja analizira rezultate mora uzeti u obzir i relativne i apsolutne vrijednosti
diferencijalnog testa.
1
238
Tablica 26- 5
Vrijednosti bijelih krvnih zrnaca
Za odrasle Relativna vrijednost (%)
Apsolutna vrijed-
nost (mcL)
Neutrofili 47,6-76,8 1950-8400
Limfociti 16,2-43 660-4600
Monociti 0,6-9,6 24-960
Eozinofili 0,3-7 12-760
Bazofili 0,3-2 12-200
RUTI NSKA ANALI ZA URI NA
Elementi rutinske analize urina ukljuuju procjenjivanje fizikalnih karakteristika,
specifine teine i pH, bjelanevina, glukoze i ketonskih tijela, uz prouavanje se-
dimenta urina, cilindara i kristala krvnih zrnaca. Analiza urina izuzetno je vaan
test koji mnogo govori o unutarnjim mehanizmima neke osobe. Rezultati rutinskih
pretraga urina imaju velik broj implikacija u pogledu funkcioniranja fiziologije ili
naina na koji organizam reagira na prehranu, nepatoloka stanja, vrijeme uzimanja
uzorka i druge faktore.
Za ogroman broj varijabli i bolesti koje se procjenjuju pomou analize urina, molim
vas pogledajte Dodatak I u Prirunik za Gersonovu terapiju: Popratna vjebenica uz
knjigu Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva.
2
BILJEKE
1 Za ogroman broj varijabli i bolesti koje se dijagnosticiraju pomou njih molim
vas pogledajte Dodatak I u Gerson Therapy Handbook: Companion Workbook
uz M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases i The Cure of Advanced
6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.). elite li naruiti primjerak tog
prirunika/vjebenice, kontaktirajte Gersonov institut u San Diegu, Kalifornija.
2 Ibid.
239
23. POGLAVLJE
Povijesti bolesti
oporavljenih pacijenata
S
ljedee dobro dokumentirane prie oporavljenih Gersonovih pacijenata samo su
vrlo mali uzorak velike zbirke takvih pria u naoj arhivi. Sve one odnose se na
pacijente detaljno dijagnosticirane biopsijom, obavljenom uglavnom u amerikim
bolnicama; gotovo svi oni bih su u takozvanom terminalnom stanju s rairenim ra-
kom koji nikada nije bio izlijeen ortodoksnim sredstvima.
Izabrali smo ih u pokuaju da ukljuimo to je mogue vie vrsta malignih bolesti,
budui da iz dugog iskustva znamo da osobe koje razmiljaju o tome da ponu slijedi-
ti Gersonovu terapiju najprije ele saznati da li se ikada oporavio netko tko je bolovao
od njihovog raka. Cilj ovdje izabranih primjera je odgovoriti na njihova pitanja.
Gersonov protokol esto napadaju na temelju tvrdnje da nikada nije bio podvrgnut
takozvanom odgovarajuem testu (tj. randomiziranom, dvostruko slijepom, place-
bo-kontroliranom klinikom ispitivanju). Meutim, takva vrsta testa tek je prilino
nedavno dobila prednost nad jednim drugim, stoljeima starim nainom ocjenjiva-
nja medicinskih tretmana, koji se temeljio na klinikim rezultatima. Drugim rijei-
ma, kao to je dr. Gerson esto govorio: Vani su rezultati u bolesnikoj postelji, to
je samo po sebi jasno gledite koje bi bilo teko osporiti.
Meutim, trenutno favorizirano randomizirano, dvostruko shjepo, placebo-kontro-
lirano kliniko ispitivanje ne bavi se pojedinanim pacijentima. Za njega su potrebne
velike grupe osoba, i zovu se dvostruko slijepe zato to ni lijenik ni pacijent ne znaju
tko prima novi lijek koji je u fazi ispitivanja, a tko ne; time se ele iskljuiti psiholoki
ih drugi vanjski utjecaji koji bi mogli utjecati na djelovanje lijeka.
Oigledno, ta je metoda prikladna za testiranje pojedinog lijeka ah je beskorisna za
bilo koju terapiju koja ukljuuje potpunu promjenu naina ivota, poput Gersonovog
tretmana. Samo na trenutak razmishte koliko je nemogue nekome davati kavene
klistire ih mu posluivati svjee sokove 13 puta dnevno a da pacijent ne bude svjestan
240
27. P O G L A V L J E : P O V I J E S T I B O L E S T I O P O R A V L J E N I H P A C I J E N A T A
da se dogaa neto radikalno. Osim toga, glavna uporita konvencionalne onkologije
tj. tretiranje zraenjem i kemoterapija, nikada nisu bili podvrgnuti randomiziranim,
dvostruko slijepim klinikim ispitivanjima. Samo se razne vrste kemoterapija u ispi-
tivanjima usporeuju jedne s drugima - nikada kemoterapija protiv nekemoterapij-
skog tretmana. Pa ipak, cijelo vrijeme, lijenici i drugi znanstvenici objavljuju knjige
i akademske studije koje svjedoe o neuspjenosti kemoterapije. Jedna od najnovijih
knjiga je Rat protiv raka: Anatomija neuspjeha Guya B. Fagueta, dr. med.
1
S obzirom na to, kritiari Gersonove terapije trebali bi moda zahtijevati primjenu
randomiziranih dvostruko slijepih klinikih ispitivanja na kemoterapiji prije nego to
napadnu metodu koja im je potpuno nepoznata.
AGRESI VNI LI MFOM
S. M. je 1990. imala 47 godina kada joj je oteklo nekoliko limfnih vorova i, nakon
to joj je napravljena biopsija, dijagnosticiran joj je non-Hodgkinov limfom. Dvije
godine kasnije, u ljeto 1992., stigla je u Gersonovu bolnicu s velikim edemima (na-
kupljanjem tekuine) u nogama, bokovima, stranjici, i oko tumora u trbuhu velikog
poput dinje. Krenula je na Gersonovu terapiju kao jedini tretman za njeno stanje
i nije bila drenirana radi uklanjanja tekuine iz njenog tijela. U prvih pet dana na
punom Gersonovom programu, uz mnogo odlazaka na zahod, S. M. je izgubila 12,7 kg.
U veljai 1993., kad je pacijenticu ponovno pregledao njen lijenik u Wenatcheeju, u
amerikoj saveznoj dravi Washington, u lijenikom izvjetaju je pisalo: Generalizirana
limfadenopatija [bolest limfnih vorova] se rijeila [medicinski izraz za nestala']. Vie ne
mogu napipati abdominalnu nakupinu. Vidljiva je jasna karotenemija [bezopasno naran-
asto obojenje koe koje je esto prisutno kod Gersonovih pacijenata]. Slezena nije pal-
pabilna [ne moe se napipati].... Meutim, i dalje odluno odbija bilo kakav konvencio-
nalan medicinski tretman. Dr. Bulger, Odjel hematologije/onkologije, Klinika Wenatchee
Valley, Wenatchee, Washington.
2
To je i razumljivo, kad vie nije imala nijedan otekli
limfni vor! Ostavi dobroga zdravlja, S. M. je svjedoila o svom oporavku na konvenciji
u Seattleu 1998. i bila je aktivna u tvrtki svoga mua kad se zadnji put javila 2002. godine.
U dobi od 32 godine, W. S. je bio mladi neafirmirani umjetnik sa enom i troje male
djece. Kad je primijetio izraslinu na svom trbuhu, poslali su ga na operaciju u svib-
nju 1951. u Cincinnati, Ohio. Lijenik je napisao: grozd limfnih vorova, najvei
veliine 5 cm.
3
Uklonio ih je to je vie mogao, a W.S.- je nakon toga dana terapija
zraenjem. Samo etiri mjeseca kasnije, u rujnu, pojavila se nova masa i pacijent je
primio novu radioterapiju koja je smanjila natekle lijezde. Meutim, nekoliko mje-
seci kasnije, problem se vratio, a W. S. je isprobao druge tretmane budui da su mu
lijenici rekli da ima jo samo dva mjeseca ivota.
241
Kada je W. S. saznao za Gersonovu terapiju, otputovao je u New York kako bi posjetio
dr. Gersona (koji je o tom sluaju izvijestio u svojoj knjizi Terapija za rak - rezultati
pedeset sluajeva, kao o sluaju br. 18).
4
Nakon otprilike osam mjeseci na Gersono-
vom programu W. S.-ovo stanje dramatino se popravilo, vratila mu se energija i bio
je u stanju nastaviti raditi kao crkveni umjetnik. Radio je na izgradnji i dekoriranju,
izraivao je prozore s vitrajima i organizirao izlobu u San Diegu. W. S. je 1983. godi-
ne napisao: Iza mene ostaju 33 godine, osmero djece, 12-oro unuka i divan produk-
tivan ivot. Godine 2006., u dobi od 88 godina, pojavio se u dokumentarnom filmu
Stephena Kroschela Dying to Have Known o Gersonu, gdje se vidjelo da i dalje dobro
funkcionira i radi u svom umjetnikom studiju s nekoliko svoje djece.
ENDOMET RI OZA NA PRI JELAZU U CERVI KALNI RAK
Endometrij je sluznica koja prekriva stijenke maternice. Tijekom plodnih godina
ene ta se sluznica svaki mjesec ljuti ako se izluena jajna stanica ne oplodi i ne usadi
u tkivo. Kada organizam ili hormonski sustav ne funkcioniraju, endometrij se moe
rairiti na razne dijelove na podruju cijele zdjelice, ukljuujui trbunu stijenku.
Kako se stanje pogorava a menstrualni ciklus ostaje nereguliran, tkivo endometrija
moe se rairiti po cijelom tijelu, postajui malignost koja podsjea na metastatski
karcinom zdjelice.
5
Sluaj S. T.-a savreno ilustrira to napredovanje. Ta je pacijentica imala ginekolokih
problema od samih poetaka menstruacije. Trideset i pet godina kasnije dijagno-
sticirana joj je endometrioza te je imala nekoliko dilatacija i kiretaa, ili struganja
maternice, radi uklanjanja endometrijskog plaka. Na kraju joj je napravljena djelo-
mina histerektomija, no njeni su se problemi ipak nastavili. Naposljetku, 1979. go-
dine, Papa-test je pokazao rak grla maternice, s atipinim (nepravilnim) stanicama u
njenoj krvi. Takoer je primijetila kvrice u svojim grudima, ali to nije bilo dodatno
istraeno. Dogovorena joj je histerektomija, ali operaciju je odbila.
Poela je istraivati alternativne tretmane, promijenila je prehranu i postila. Potom se
sjetila predavanja Charlotte Gerson koje je ula mnogo godina ranije te je odluila otii
na Gersonovu terapiju. Uinivi to, bila je iznenaena kad je doivjela teke reakcije na
hjeenje s muninama i povraanjem, ah se sjetila da su joj rekli kako na abdominal-
nom podruju ima mnogo oiljnog tkiva, vjerojatno uzrokovanog ranijim irevima. S.
T. je ostala na terapiji dvije godine, i danas ponosno tvrdi: Nijednom u moja usta nije
uao zalogaj neke hrane koju nisam smjela jesti. I danas je dobro (zadnje javljanje bilo
je u studenom 2006.) te .vodi brigu o svojim starim roditeljima, svekru i svekrvi, koji su
u svojim devedesetim godinama, a povremeno i o svojim unucima.
242
2 7 . P O G L A V L J E : P O V I J E S T I B O L E S T I O P O R A V L J E N I H P A C I J E N A T A
RAK DOJ KE
K. B., u dobi od 70 godina, primijetila je 1988. g. crvenilo i oteklinu na podruju
bradavice svoje dojke. Njen lijenik u Modestu, Kalifornija, napravio je biopsiju koja
je pokazala da ima maligni tumor; takoer je potvrdio da ga nije cijelog izvadio i
poticao ju je da se podvrgne mastektomiji. Ona je to odbila. Drugo miljenje lijenika
sa Stanforda potvrdilo je prvotnu dijagnozu i K. B. je dobila savjet da se podvrgne
operaciji, praenoj kemoterapijom i/ili zraenjem. Opet je odbila.
Odbacivi bilo kakav konvencionalni tretman, K. B. je zapoela s Gersonovom terapi-
jom kod kue, u poetku tako to je jela samo sirovu hranu i uzimala klistir est puta
dnevno kroz osam mjeseci. Nakon toga je dodala neto ekoloki uzgojene, vegetari-
janske kuhane hrane. Nakon godinu i pol rak je bio nestao, ah i dalje je imala malo
oiljnog tkiva koje je odluila ukloniti. Biopsija je pokazala da je tkivo isto od bilo
kakve malignosti. Odbor za tumor je u njenom zdravstvenom kartonu napomenuo
da se pacijentica izlijeila prehranom.
6
K. B., koja je sada u svojim kasnim osam-
desetima, svake se godine pojavi na Konvenciji o zdravlju u Los Angelesu! I dalje pije
sokove, ali jede malo mesa. Taj je sluaj tim izuzetniji to je pacijentica Gersonovu
terapiju slijedila samostalno, kod kue, bez boravka u Gersonovoj bolnici ili savjeto-
vanja s Gersonovim lijenikom.
RAK DOJ KE S MET AST AZAMA NA JETRI
E. B., u dobi od 43 godine, javila se svom lijeniku s kvricom na dojci u sijenju
2002., otila je na biopsiju i reeno joj je da ima rak dojke. No, poduzela nije nita. U
sijenju 2004. javila se u Sveuilini medicinski centar Loma Linda i dijagnosticirano
je da boluje od raka dojke 4. stadija s metastazama na jetri. Prema medicinskom iz-
vjetaju, jetra joj je bila prekrivena tumorima i otkazivala je; koa i bjeloonice bile
su joj ute.
7
E. B. je bila ponuena kemoterapija i ona je, ne znajui za drugo, prihvatila jedan
tretman. Njen onkolog je izjavio da, s obzirom na njeno uznapredovalo stanje, nije
siguran da e moi preivjeti jo dva mjeseca, ali se nadao da e joj kemoterapija dati
jednu godinu ivota. Tada je pacijentica poela traiti druge mogunosti i saznala je
za Gersonovu terapiju. Iz svojih je istraivanja znala da, uz konvencionalni medicin-
ski tretman, stopa preivljavanja od dvije godine kod sluajeva raka dojke s metasta-
zama na jetri iznosi manje od 1%, pa joj je jedina nada bila isprobati neki alternativni
protokol.
Nakon zavrene dvije godine na Gersonovoj terapiji, E. B. je bila dovoljno dobro
da je mogla otii na skijanje na Tulluride, Colorado, jednu od najstrmijih planina u
243
SAD-u. Danas, nakon tri godine, sudei po njenim PET/CT (pozitronska emisijska
tomografija/ kompjuterizirana tomografija) snimkama iz kolovoza 2006., jetra joj u
potpunosti funkcionira i nema nikakvih malignosti bilo gdje u tijelu. E. B. uiva u
skijanju zimi i skijanju na vodi ljeti, sportskom penjanju, igranju golfa i vonji moto-
cikla. Takoer esto putuje.
RECI DI V RAKA DOJ KE NAKON KEMOTERAPI J E I ZRAENJ A
A. F. je otkrila kvricu na svojoj dojci u rujnu 1985. Napravljena joj je biopsija i lum-
pektomija, praena zraenjem i kemoterapijom u Bolnici Virginia Mason u Seattleu,
savezna drava Washington. Do 1989. rak joj se proirio na grlo. Imala je novu ope-
raciju, ponovno praenu zraenjem. Pet mjeseci kasnije opet je dolo do vraanja
raka posvuda te su joj ponuena daljnja zraenja. Zbog izuzetnih patnji izazvanih
ranijim zraenjem odbila je tretman i umjesto toga otila u Gersonovu bolnicu u
Meksiko. Ubrzo joj je postalo bolje i nakon otprilike godinu dana reeno joj je da vie
nema rak.
Sedam godina kasnije, oteenje uzrokovano zraenjem koje je kod A. F. uzrokovalo
jaku suhou u grlu konano je nestalo i njeno je stanje bilo zaista izvrsno. Kad se
vratila svom izvornom lijeniku i rekla mu da je bila na Gersonovoj terapiji, on je
jednostavno otiao iz ordinacije. A. F. je i dalje dobrog zdravlja.
MEL ANOM
M. H., staroj 40 godina, dijagnosticiran je melanom na vaginalnoj stijenki. To je po-
tvreno biopsijom i kasnijom kirurgijom, nakon koje je slijedilo 25 tretmana zrae-
njem i etveromjesena terapija interferonom. Tijekom tog tretmana rak joj se proi-
rio na jetru. Onkolozi koji su ju tretirali mislili su da bi, uz kemoterapiju, pacijentica
mogla ivjeti jo najvie devet mjeseci. Iako je M. H. bila izuzetno slaba i u tekim
bolovima, odbila je tu opciju i, u studenom 1996., zapoela s Gersonovim tretmanom
usprkos upozorenju svog onkologa da to ne radi. U rujnu 1997. snimke su pokazale
da je M. H. izlijeena od melanoma. Deset godina kasnije i nadalje je u dobroj formi,
potpuno zdrava.
W. E., roena 1943., registrirana je medicinska sestra. Godine 1996. otkrila je da joj
na ruci raste velik made. Kirurg koji ga je uklonio rekao je da je morao ii vrlo du-
boko kako bi doao do jasnih rubova. Dijagnoza je bila melanom 4. stadija. Stanje
pacijentice se pogoralo i, nekoliko mjeseci kasnije, 1997. g., na Kalifornijskom sve-
uilitu u Los Angelesu, pronaene su mrlje na njenom kuku, kao i velik tumor na
jetri; napravljene su biopsije jednoga i drugoga te je potvreno da se radi o melano-
244
mu. Lijenik je pacijentici W. E. preporuio da sredi svoje poslove jer joj ne preostaje
jo mnogo ivota. S Gersonovim tretmanom zapoela je u srpnju 1997., potpuno se
oporavila i jo je uvijek iva i zdrava (zadnji izvjetaj bio je 2006.).
RECI DI V MEL ANOMA
N. P. je na svojim leima imao made od 5 mm koji je poeo krvariti u listopadu
1990. Potraio je savjet specijalista za rak koe, dr. Richarda Ferderspiela, koji je bio
siguran da lezija nije melanom. Meutim, biopsija je pokazala da je bio u krivu i 30.
listopada, u Opoj bolnici Berrien u Michiganu, s pacijentovih lea uklonjen je velik
komad koe.
est mjeseci kasnije, u travnju 1991., otkriven je povean limfni vor u N. P.-ovom
desnom pazuhu. Napravljena je biopsija i utvreno je da se radi o metastaziranom
melanomu. Onkolog iz Medicinskog centra Borgess u Kalamazoou, Michigan, rekao
je N. P.-u: Tretirao sam nekoliko sluajeva poput vaeg, ali naalost neuspjeno.
8
Zatim je predloio eksperimentalni tretman koji bi moda mogao produiti pacijen-
tov ivot s prognoziranih est mjeseci na prognoziranih devet mjeseci. N. P. je odbio.
U toj fazi primio je pismo od udovice jednog svog poznanika, ovjeka njegove dobi,
koji je bio primio sve dostupne konvencionalne tretmane za metastatski melanom i
umro pet mjeseci kasnije. To je uvjerilo N. P.-a da ode u Gersonovu kliniku u Meksi-
ku, kamo je stigao u svibnju 1991. sa svojom suprugom. U to vrijeme pojavio mu se
jo jedan tumor, ah je nestao za est tjedana. Na kraju terapije, N. P., star 67 godina,
bio je savrenog zdravlja i redovno se natjecao na Seniorskim olimpijskim igrama u
Michiganu i Floridi, osvojivi dvije srebrne i jednu zlatnu medalju u brzom hodanju.
Postupno se skidao s Gersonovog reima prehrane te ga je potpuno napustio dok
je putovao po Junoj Americi. Godine 1994. morah su mu ukloniti jo jedan limfni
vor; pokazalo se da se radilo o melanomu. N. P. se odmah vratio na strogu inten-
zivnu Gersonovu terapiju i opet se potpuno oporavio. I danas je dobro i aktivan je.
KOLOREKTALNI RAK S MET AST AZAMA NA JETRI
Kada je C. T. primijetio znakove analnog krvarenja, imao je 58 godina. Pretpostav-
ljeno je da ima hemoroide, a tretman koji je primio pokazao se beskorisnim, pa su ga
poslali u Bolnicu Shand u Gainesvilleu, Florida, na detaljne pretrage i dijagnosticira-
nje. Izvjetaj kirurga pokazao je daj e C. T. bolovao od malignosti na debelom crijevu
s metastazama po cijelom tijelu. Lijenici te bolnice rekli su pacijentu da bi, zbog
rairenog raka, kemoterapija bila beskorisna te su mu dali prognozu od tri do est
mjeseci ivota. C. T. je zapoeo s Gersonovom terapijom, nije koristio nikakav drugi
245
tretman, i tijekom razdoblja od dvije godine postigao je potpun oporavak. Dvadeset
i pet godina kasnije, star 81 godinu, i dalje je dobro i vrlo aktivan.
Y. H., japanski profesor medicine, 1992. g. je opazio da ne moe imati stolicu. Kirur-
ki zahvat, u kombinaciji s biopsijom jetre, otkrio je malignost na debelom crijevu
koja se ve bila proirila na jetru. Profesor Y. H. je pristao na etiri blaga tretmana
kemoterapijom, ali oni su rezultirali rastom metastaza na jetri. Pacijent je odustao
od kemoterapije i zapoeo s Gersonovom terapijom, slijedei upute iz knjige dr. Ger-
sona. etrnaest godina kasnije, u potpunosti je izlijeen, s istom jetrom, te je istom
metodom uspjeno lijeio mnoge oboljele od raka. Vlastito iskustvo opisao je u svo-
joj knjizi (dostupnoj samo na japanskom jeziku) i obuio nekoliko svojih kolega za
Gersonovu terapiju. Trenutno prati oko 500 sluajeva raka koji su pokazali pozitivne
reakcije na Gersonov protokol koji on sada koristi.
RAK GUTERAE
I. K. je otiao na pregled kod svog lijenika jer se osjeao slabo, a ovaj mu je prepisao
lijek za smanjenje eluane kiseline. Naalost, lijek mu je izazivao jake bolove i druge
probleme. U studenom 2004. otiao je na CT snimanje koje je pokazalo abnormalnu
nepravilnu masu na glavi guterae, uz gornju mezenterinu arteriju i gornju venu.
L. K.-ov lijenik je rekao: Imate rak guterae i operacija je nemogua. Tu ne bi dje-
lovalo ni zraenje ni kemoterapija.
9
Nakon razgovora s oporavljenim Gersonovim pacijentima, i bez bilo kakvog ponue-
nog tretmana, pacijent je odluio otii u Meksiko i zapoeti s Gersonovim tretmanom.
Nakon 20 mjeseci strogog pridravanja protokola, drugi CT pregled nije pokazao ni-
kakve znakove bolesti i sve je bilo normalno. L. K. istie da su redovne teke migrenske
glavobolje koje su ga muile godinama nestale gotovo odmah nakon to je zapoeo s
terapijom. Preko 10 godina kasnije i dalje je u formi, osjea se dobro i aktivan je.
Nakon to je smravila 11,5 kilograma, u sijenju 1986. godine P. A. su poslali u bol-
nicu u Victoriji, u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija, na CAT pregled, ije je
rezultate potvrdila biopsija iglom. Dijagnoza je bila rak guterae. Specijalist joj je
rekao da sredi svoje poslove jer se njen rak ne da operirati, dodavi da se malignost
proirila na jetru, unu vreicu i slezenu. Pacijentica je do tada bila izgubila preko 20
kilograma i povraala je krv. Bez ikakve druge opcije, odluila je isprobati Gersonovu
terapiju, nakon to je za nju ula od jednog lokalnog ovjeka koji je tvrdio da se na
njoj oporavio od raka guterae.
U oujku 1986. stigla je u Gersonovu kliniku u Meksiko i zapoela s intenzivnom
terapijom. Do prosinca te godine, samo devet mjeseci kasnije, pacijentica je (prema
tvrdnjama njenog lijenika) bila izlijeena od raka. U veljai 1990. njen obiteljski
246
lijenik rekao je da kod nje trenutno nema dokaza o recidivu, a svi dokazi o mali-
gnostima koji su bili prisutni 1985. sada su nestali.
10
Danas, 20 godina nakon to joj
je dijagnosticirana naizgled neizljeiva i smrtonosna bolest, P. A. je i dalje dobroga
zdravlja i vodi aktivan ivot.
RAK PROSTATE
Kada je 1991. godine P. S.-u dijagnosticiran rak prostate, imao je 69 godina. Naprav-
ljeno mu je nekoliko biopsija iglom, od kojih su tri pokazale prisutnost malignih sta-
nica, dok su druge tri bile negativne. Njegov PSA (prostatni specifini antigen) stajao
je na 6 - nije bio jako povien ali je bio iznad normalnog.
P. S. je zapoeo s Gersonovom terapijom u Gersonovoj klinici u Meksiku 1991. i - kao
to esto primjeujemo - njegov je PSA u poetku porastao, dosegnuvi 14 na kraju
treeg mjeseca. Pacijenta je to poveanje donekle uznemirilo, ah ustrajao je u tretmanu.
I zaista, nakon 18 mjeseci, njegov PSA pao je na 0,3. P. S. je sada u svojim 80-ima i savr-
eno je dobro, kao to pokazuju njegovi redovni godinji pregledi. Njegova prostata je
normalna i PSA mu je trenutno na 2,1 (zadnje javljanje bilo je u hstopadu 2006.).
RAK PROSTATE I KOSTI J U TE SLUAJ RAKA PLUA
E. T. iz Caira, Illinois, ima jednu od najosobitijih povijesti bolesti. E. T. je prekinuo
kolovanje nakon estog razreda i nije imao nikakvog drugog obrazovanja. Proveo
je cijeli ivot radei s otpadom, razvrstavajui razne metale. Godine 1966., kad mu
je bilo 69 godina, lijenici su mu savjetovah da sredi svoje poslove jer umire od raka
prostate koji se uveliko proirio na njegove kosti, a ima i veliku tvorbu u preponama.
Tretirali su ga hormonima, ali njegovi lijenici shvatih su da tretmani nisu djelotvor-
ni i vie nisu mogli uiniti nita.
Kad su mu lijenici rekli ono to je praktino bila smrtna presuda, sjetio se da je pro-
itao neto o Gersonovoj terapiji. Kontaktirao je najstariju ker dr. Gersona, zatraiv-
i od nje pomo. Ona ga je uputila na knjigu njenog oca, Terapija za rak - rezultati
pedeset sluajeva,
n
ali nedugo zatim opet ju je nazvao i rekao da knjigu ne razumije.
Ona mu je kazala da jednostavno slijedi tablicu na strani 235.
E. T. je posluao upute, ah kako je godinama ranije izgubio suprugu, otkrio je da je
provoenje terapije kod kue najtea stvar koju je ikada napravio. Jednoga dana,
nagnuvi se preko naslona za ruke na stolici slomio je rebro, koje je bilo oslabljeno
metastazama. Imao je teke bolove i jedinu elju da ostane leati u krevetu. Meutim,
prisilo se da ustane i priprema hranu i sokove jer je znao da e, ako si sam ne pomogne,
sigurno umrijeti. Za kratko vrijeme bolovi su nestali. Nakon mjesec dana njegov lijenik
247
vie nije mogao napipati veliku masu koju je bio naao na pacijentovim preponama. E. T.
se uskoro poeo osjeati dobro i imao je mnogo veu energiju.
Jednog je dana primio poziv od prijatelja iz Kentuckyja, kiropraktiara dr. G. D.-a, koji
mu je rekao da umire od raka plua koji mu se proirio na oba pluna krila. Bi li E. T. mo
gao doi i pomoi mu? E. T. je otputovao u G. D.-ov dom i organizirao za nj Gersonovu
terapiju. Zadivljujue je to su se oba ta terminalna pacijenta oporavila! Petnaest godina
kasnije, 1981., obojica su bili ivi i zdravi. E. T.-u su bile 84 godine. Dr. G. D. je bio dosta
mlai i poivio je jo mnogo godina. Naposljetku smo od njegovog sina uli da je umri)
AST ROCI T OM
Godine 1987., samo par tjedana prije svog 10. roendana, N. K., koja je ivjela u
North Libertyju u Indiani, poele su muiti glavobolje praene povraanjem. CAT
pregled pokazao je tumor na mozgu i pacijentica je odvedena u Djeju bolnicu Riley
u Indianapolisu na operaciju mozga. Kirurg je uklonio ono to je mogao, ah je otkrio
da je dio tumora preblizu velikoj krvnoj ili te da se jedino moe spaliti.
N. K. je kasnije odlazila na godinje preglede. Kad je napunila 13 godina, MRI (sni-
manje magnetnom rezonancom) je pokazao da se rak vratio. Lijenik je rekao da
ga, u tom ranom stadiju, ne moe operirati, ah N. K.-ina majka je osjeala da ne moe
samo sjediti i ekati da tumor na mozgu njene keri naraste. Saznala je za Gersonov tre-
tman i, 1990. g., pacijentica i njena majka dole su u meksiku bolnicu. Zbog zahtjevne
rutine Gersonove terapije i potrebe za sokovima svakih sat vremena, N. K. nije mogla
ii u kolu, pa ju je njena majka kolovala kod kue. Takoer, dok je radila svoje klistire
pacijentica je mnogo itala. Prvo je proitala klasike, nakon toga je uila matematiku i
konano filozofiju. U vrijeme kad je ila polagati test sposobnosti za kolu, ne samo to
je bila zdrava od tumora nego je postigla izvanredno dobar uspjeh na testu.
Kad je njen kirurg pregledao njene nove rendgenske snimke nije mogao razumjeti kako je
mogue da N. K. vie nema malignosti, jer je znao da, prilikom operacije, dio tumorskog
tkiva nije dirao. Njene fine motorike vjetine takoer su se u potpunosti vratile, do te mjere
da je ak bila u stanju svirati violinu. Prilikom zadnjeg javljanja N. K. je i dalje bila u formi
i dobro; udala se u 26. godini i zasnovala obitelj. Diplomirala je na koledu, s pohvalama.
OVI SNOST O NI KOTI NU
A. C. je poela puiti cigarete sa 17 godina. Izgledala je kao da ima jedva 15 i nadala
se da e joj puenje pomoi da izgleda odrashje. U poetku je mrzila miris i okus ciga-
reta ali je o njima ubrzo postala ovisna i jo uvijek je puila kad je, 35 godina kasnije,
oboljela od malignog melanoma.
248
Nakon to je otkrila Gersonovu terapiju i odluila otii u Gersonovu kliniku u Meksi-
ko, najvie ju je brinulo kako e izdrati bez puenja kada tamo doe. Bilo joj je jasno
reeno da e, bude li pokuala popuiti i jednu cigaretu, odmah biti poslana kui.
Kako je bezuspjeno pokuavala prestati s puenjem nebrojeno puta ranije, A. C. je
bila krajnje zabrinuta.
im je stigla u bolnicu nala se zaokupljenom intenzivnim programom: neprestano
pijenje sokova, vjebanje klistiranja, obroci, upute i sastanci s drugim pacijentimai,
koji su ispunjavah svaku budnu minutu. Uza sve te aktivnosti, A. C. su trebala gotovo
puna dva dana da shvati da niti je puila niti joj je njena cjeloivotna navika nedosta-
jala. Pravi ok doao je par sati kasnije kada je, u vrtu bolnice, naila na jednog posje-
titelja koji je puio. Na njeno uenje, A. C. je otkrila da joj dim jako smeta te je brzo
prola mimo tog puaa. Nije osjeala nikakve ozbiljne simptome apstinencije, ali je
trebalo nekoliko tjedana da izuzetno neugodni akumulirani ostaci njenih puakih
godina ishlape kroz njenu kou i kosu. Nikada vie na to nije ni pomislila, i - usput -
takoer se oporavila od melanoma.
RAKJ EDNJ AKA
Vano je zapamtiti da je isti tretman, pored najeih malignosti - tonije, raka doj-
ke, prostate i debelog crijeva, koji tako dobro reagiraju na Gersonovu terapiju - jed-
nako djelotvoran kod lijeenja rijetkih vrsta raka. Kako bismo to ilustrirah, predstavit
emo povijest sluaja K. G.-a.
Roen 1953., K. G. je bio strunjak za prepariranje ivotinja koji je ivio u Arizoni.
Bio je zdravstveno osvijeten i prihvatio je oprezan nain ivota: nije puio ni uzimao
droge i tek bi povremeno popio au vina - ah, kako se izrazio, njegova prehrana
sastojala se iskljuivo od junk-fooda i gotove hrane! Kad bi pojeo sendvi od inte-
gralnog kruha mislio je da pazi na zdravlje; salatu nije dirao, smatrajui je hranom
za zeeve. Njegov godinji unos voa sastojao se od moda etiri jabuke i dvije do
etiri narane. Da stvari budu gore, nije bio svjestan katastrofalnih uinaka materijala
koje je svakodnevno koristio u svom poslu, poput formaldehida, razrjeivaa za lak,
fiberglasa i uretanske pjene i boja.
Tijekom godina postupno je postajao svjestan nadraenosti u grlu. S vremenom mu
je gutanje postalo oteano i teko je disao. Kad je imao 37 godina posjetio je lijenika,
a testovi su ukazivah na rak jednjaka. K. G. je oklijevao prihvatiti predloeni tretman,
posebno s obzirom na izuzetno nizak postotak izljeenja, te je potraio alternativu, a
pokazalo se da je to bila Gersonova terapija.
Terapije se svojski prihvatio, no sada priznaje da mu je bila prava muka prevlada-
ti averziju prema kavenim klistirima, ah nakon to sam iskusio jedan, mogao sam
249
osjetiti razliku, i shvatio sam njihovu vanost. Pacijent je proivljavao vrlo duge re-
akcije na lijeenje i bio je svjestan kako tumor trune u mom grlu uz grozan smrad:
12
Nakon otprilike dva i pol mjeseca, pria K. G., osjetio je kako mu je ostatak tumora
skliznuo niz grlo u eludac. Od toga mu je nekoliko dana bilo uasno zlo, ali na kraju
je izbacio sve toksine i potpuno se oporavio. Nastavio je sa svojim strunim radom,
ah postao je izuzetno oprezan pri rukovanju kemikalijama koje su u to ukljuene* i
jo uvijek je dobro, 15-ak godina nakon oporavka.
OPORAVAK CIJELE OBI TELJI : RAK DOJ KE I PROSTATE TE PLEURI TI S
Ova pria ilustrira djelotvornost Gersonovog tretmana u lijeenju razliitih bolesti
od kojih su bolovah lanovi jedne obitelji.
Prvo smo vidjeli majku, S. H., iji je mamogram u dobi od 53 godine pokazivao neke
sumnjive detalje. Kirurg je uklonio dvije kvrice iz njene dojke; utvreno je da su maligne.
On je predloio da S. H. ode na mastektomiju, moda praenu zraenjem, ah je priznao
da bi ovo drugo ostavilo njena plua trajno opeenima i takoer bi omekalo i otetilo
njene kosti. Pacijentica se odluila za radikalnu mastektomiju, ah dan prije operacije od-
luila je otii u Meksiko na Gersonov tretman. Zapoela je s terapijom u veljai 1995. Ne
provodei nikakav drugi tretman, u potpunosti se oporavila i jo uvijek je dobro.
S. H.-ina ki T. bolovala je od pleuritisa od svoje tree godine. Njeno stanje se pogor-
avalo i, u dobi od 37 godina, kao majka dvoje djece, bila je teko bolesna: jedva je
mogla disati i nije bila u stanju sjediti, leati ili spavati, ak ni u bolnikom krevetu.
U to vrijeme, njena majka je bila u 14. mjesecu Gersonove terapije. Otputovala je iz
Kalifornije u dom svoje keri u Wyomingu, s jednim koferom punim ekolokog voa
i povra i drugim u kojem je bila njena odjea.
S. H. je ispriala da se njena ki T., nakon svoje prve ae soka od mrkve, poela osjeati
bolje. Stanje joj se nastavilo brzo poboljavati i, nakon tri tjedna je hodala, spavala i
oporavljala se, sve dok se na kraju nije u potpunosti rijeila dugogodinjeg pleuritisa po
prvi put u ivotu. Ona je sada sasvim dobro i obuava se za maserku.
Nekoliko godina nakon oporavka majke i keri, S. H.-inom suprugu C.-u utvren
je PSA od oko 14 do 16 (normalna razina je 1 ili manje). U srpnju 2003. biopsija je
dokazala da C. ima rak prostate. To je bilo neobino jer je godinama jeo istu prehranu
koja je izlijeila S., njegovu suprugu. Meutim, C. je uo mnogo reklama o sojinim
proizvodima i njihovom visokom udjelu bjelanevina, pa je svom unosu hrane, mi-
slei da mu treba vie bjelanevina, dodao vie sojinih proizvoda. Takoer je uzimao
prilino veliku koliinu aminokiselina, koje su bogate natrijem i dobivaju se dd
soje. Kad je C. prestao uzimati soju i aminokiseline i preao na punu Gersonovu tera-
piju, i on se oporavio te je dobro i aktivan ve vie od etiri godine.
250
EWI NGOV SARKOM
U lipnju 1993, T. I., osmogodinji djeak, dovezen je u Gersonovu kliniku u Meksi-
ku iz Maarske. U oujku 1992. dijagnosticiran mu je Ewingov sarkom, endotelijski
mijelom koji stvara tumore na dugim kostima, za koji medicinski tekstovi daju vrlo
slabu prognozu. U Maarskoj je bio tretiran kemoterapijom, ali rak se proirio iz
zdjelice na meka tkiva trbuha. Stigao je u bolnicu blijed, mrav i bez kose. Usprkos
nepoznatom okruenju i tome to nije razumio engleski, djeak je pokazao izvanred-
nu disciplinu i bez pogovora je konzumirao sirove sokove i vegetarijansku prehranu
bez soli na koju nije bio navikao.
Po povratku u Maarsku njegova majka izvijestila je daje, nakon tri mjeseca terapije, dje-
akov tumor nestao. Dvije godine kasnije poslala nam je nekoliko Fotografija T. I.-a koje
su prikazivale snanog, lijepo razvijenog, zdravog desetogodinjaka.
Njegov dramatian oporavak istaknula je jedna druga injenica. Prije njegovog puta u
Meksiko, dok je u Maarskoj bio tretiran kemoterapijom, bio je u grupi od sedmero djece
koja su sva bolovala od Ewingovog sarkoma i primala isti kemoterapijski tretman u istoj
bolnici. I, dok je T. I. preivio te je bio zdrav i poletan, svih ostalih estero djece iz njegove
grupe bilo je mrtvo. Zadnje vijesti o mladom pacijentu primili smo u oujku 2006., kada
je njegova majka javila da mu je 20 godina i da uiva u stalnom dobrom zdravlju.
BILJEKE
1 Guy B. Faguet, dr. med., The War on Cancer: An Anatomy
of Failure (New York: Springer 2006.)
2 Charlotte Gerson, Healing Lymphoma the Gerson Way
(Carmel: Cancer Research Wellness Institute, 2002.), str. 18.
3 Ibid., str. 8.
4 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced
6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), Sluaj br. 18, str. 313.
5 Tabers Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia: F. A. Davis Company, 1993.).
6 Osobna komunikacija s Charlotte Gerson.
7 Pacijentovo pismo Charlotte Gerson.
8 Biljeka 6, supra.
9 Ibid.
10 Ibid.
11 Biljeka 4 (Gerson), supra.
12 Gerson Healing Newsletter 13 (2) (oujak/travanj 1998.): 5-6.
251
23. POGLAVLJE
Recepti
I
na kraju, ali nikako ne i najmanje vano, ovo poglavlje sadri riznicu recepata
koji dodaju raznolikost, uitak i superzdravu hranjivost obrocima u Gersono-
vom stilu. Meutim, ima nekoliko vanih stvari koje treba zapamtiti:
Prouite i napamet nauite osnovna pravila pripreme hrane opisana u 12 poglav-
lju, Priprema hrane i sokova - Osnovna pravila.
Ako ste Gersonov pacijent koji je tek zapoeo s intenzivnom terapijom, trebate
ograniiti va unos hrane na osnovne recepte sadrane u tom poglavlju tijekom prva
tri mjeseca i ne jesti nikakve mlijene proizvode tijekom prvih est do deset tjedana.
Nakon tri mjeseca moete uvesti malo raznovrsnosti koritenjem razliitih salata,
preljeva i jela od povra.
Posebna juha ih Hipokratova juha i peeni krumpir nuan su dio ljekovite pre-
hrane i ne smiju se izostavljati.
Ako niste bolesni, ali elite popraviti vae zdravlje i dobrobit prelaskom na Gerso-
nov nain ivota, moete, naravno, slobodno uivati u svim receptima. Molim vas
da koristite metode sporog kuhanja, na niskoj temperaturi, bez vode ili s minimal-
no vode, opisane u 12. poglavlju, kako biste sauvah dragocjene hranjive tvari.
POSEBNE NAPOMENE
Kruh
U ovom poglavlju neete nai nijedan recept za kruh ili druga peena jela od brana.
Jedini prihvatljivi kruh - neslani, ekoloki, 100% raeni kruh - dostupan je u dobrim
trgovinama zdrave hrane, pa ga nema potrebe pei kod kue. Pacijentima su dopu-
tene dvije male krike kruha dnevno, ali tek nakon to pojedu potpune Gersonove
obroke koji se sastoje od salate, juhe i krumpira s povrem i voem. Kruh ne smije
zauzeti mjesto bilo koje od tih namirnica.
252
2 8 . P O G L A V L J E : R E C E P T I
Jogur t
Jogurt, kada je dozvoljen, mora biti certificiranog ekolokog porijekla i nemasan (ili s
izuzetno malo masti). U nekoliko recepata spominje se jogurt. Kako biste ga napravi-
li, objesite malo obinog jogurta, stavljenog u nekoliko slojeva tkanine za sir, iznad su-
dopera ili u cjedilo postavljeno tkaninom iznad zdjele, i pustite da se ocijedi preko noi.
Sladila
Jedina doputena sladila su:
Ekoloki sirovi smei eer, koji je dostupan u raznim nijansama u rasponu od svi-
jetle be boje do tamnosmee
Ekoloki bistri med
Ekoloki javorov sirup
Nesumporena melasa
Sucanat (takoer poznat kao Rapadura)
U receptima se ti sastojci zovu med i eer.
Pranje voa i povra
Prije upotrebe, svo voe i povre mora se oprati. Ako vodovodna voda u vaem po-
druju nije fluoridirana, moe se koristiti proiena voda (dobivena reverznom
osmozom), i za pranje voa i povra i za kuhanje. Ako vodovodna voda sadri fluo-
rid, za kuhanje i zadnje ispiranje voa i povra doputena je samo destilirana voda.
(U vezi ureaja za destilaciju, pogledati 9. poglavlje, Gersonovo domainstvo; u
vezi fluorida, pogledati 5. poglavlje Slom obrana tijela)
Peenje
Kod peenja, penicu uvijek treba unaprijed zagrijati.
Vrijeme kuhanja/Veliina obroka
Kad nije navedeno odreeno vrijeme kuhanja ili broj porcija, to je zato to to ovisi o
veliini sastojaka. Na primjer, ako se koristi velik krumpir, treba mu puno vie vre-
mena da se ispee ili skuha. Takoer, jedan ili dva velika krumpira dovoljni su za vie
porcija od istog broja malih krumpira.
Posebna j uha ili Hi pokratova j uha
Posebna juha ih Hipokratova juha zamjenjivi su nazivi za isto osnovno jelo u
Gersonovoj prehrani. U nekim receptima zove se juni temeljac. Za detaljan opis,
pogledajte 12. poglavlje, Priprema hrane i sokova - Osnovna pravila.
Dobar tek!
253
RECEPTI
Umaci
Umak od mrkve i kopra
Vrijeme pripreme: 15 minuta
Vrijeme kuhanja: 30 minuta
Broj porcija: 4-8
450 grama mrkava, opranih etkom, neoguljenih
4 velike lice jogurta
2 velike lice svjeeg kopra (ih dvije liice suhog kopra), sitno sjeckanog
1 liica lanenog ulja
sok jednog malog limuna
Kuhajte mrkve na tihoj vatri dok ne omekaju. Ocijedite ih i pustite da se
ohlade. Ispasirajte ih. Umijeajte jogurt, kopar, laneno ulje i limunov sok.
Dobro promijeajte. Ohladite u hladnjaku. Posluite kao dio velike sala-
te ih kao umak uz mrkve, tikvice i krike paprike. Izvrstan je i na kruhu.
Umak od naranastih (ili crvenih) paprika
Broj porcija: 6
2 naranaste (ih crvene) paprike
280 g jogurta
V2 liice ekolokog pirea od rajice
Oistite od sjemenki jednu papriku, izreite ju na vrlo sitne kockice i po-
mijeajte s jogurtom i pireom od rajica. Drugu papriku prereite napola
po duini i uklonite sjemenke. U svaku od polovina izlijte smjesu s jogur-
tom. Posluite na tanjuru s tankim krikama mrkve, tikvica i celera.
254
Pr edj el a
Remulada od korijena celera
Broj porcija: 2-4
korijen celera
radi
2 ili 3 vrste lisnate salate (puterice ili salate crvenog lista)
mladi luk (ili vlasac), sjeckani
perin (ili estragon)
Preljev:
ocat
voda
med
jogurt
Pomijeajte sastojke za preljev. Naribajte korijen celera i dodajte pre-
ljev. Stavite listove salate na tanjur i prekrijte korijenom celera. Pospi-
te sjeckanim mladim lukom (ili vlascem) i perinom (ili estragonom).
Predjelo od patlidana
Broj porcija: 2
1 patlidan
1 mali luk, sjeckani
Vi velike lice ekolokog pirea od rajica
perin (ili list korijandra)
krika limuna
jogurt
Kou patlidana dobro izbodite. Stavite ravno na pleh penice (ili koristite malu
zdjelu za peenje) i pecite na 190 C oko 40 minuta blizu vrha penice. Okrenite
jednom nakon 20 minuta. Izvadite iz penice i ohladite. Nakon to se patlidan
ohladio, ogulite stapku i kou i nasjeckajte meso tako da dobijete grubi pire. Za-
255
grijte malo vode u maloj posudi i pirjajte sjeckani luk na niskoj temperaturi oko
10 minuta, dok ne omeka. Umijeajte pire od rajica i pire od patlidana. Kuhajte
jo 2 minute na visokoj temperaturi kako bi suvina vlaga isparila. Skinite s vatre i
potpuno ohladite. Nasjeckajte malo perina (ili lista korijandra) i pomijeajte s pi-
reom. Stavite na podlogu od listova salate. Ukrasite krikom limuna i malo jogurta.
Predjelo od grejpfruta
Broj porcija: 1 ili 2
1 ruiasti grejpfrut
celer
1 crvena paprika, oiena od sjemenki
radi (ili listovi crvene salate)
naribani hren
Prereite grejpfrut napola. Iscijedite sok iz jedne polovine, a drugu ogulite i
izreite na krike. Nasjeckajte malo celera i crvene paprike bez sjemenki. Slo-
ite sloj radia (ili listova crvene salate) na tanjuru. Pomijeajte zajedno krike
grejpfruta, celer i crvenu papriku i stavite na salatu. Napravite preljev od soka
grejpfruta zainjenog s malo ribanog hrena (ih sjeckanim listovima metvice).
Varijacija: Stavite krike grejpfruta na listove endivije i potoarke. Napravite pre-
ljev od jogurta i malo soka od grejpfruta. Dobro promijeajte i odmah posluite.
Kako izrezati grejpfrut na krike: Odreite horizontalnu kriku s vrha i dna. Postavi-
te ga da stoji ravno i, pomou otrog noa, uklonite koru i bijelu vanjsku membranu
reui prema dolje po sekcijama. Koristei posudu kako biste uhvatili sok ako iscuri,
reite izmeu membrana i mesa svakog segmenta do sredita, pazei da je otrica
noa okrenuta od vas. Idite u krug, paljivo odvajajui jednu po jednu kriku.
Pateta od ioka
Broj porcija: 2
450 grama ioka
1 velika lica jogurta
256
1-2 liice limunovog soka
perin, sjeckani
laneno ulje
ioke operite etkom. Stavite u zdjelu i pecite ih 25 minuta u penici na 200
C. (Dobra je ideja pei ih zajedno s vaim krumpirom.) Pustite da se ohla-
de i uklonite kou. Gnjeite ili meljite (elektrinim mikserom ili pasirkom)
dok ne smjesa ne bude kremasta. Dodajte jogurt, limunov sok, sjeckani perin
i laneno ulje, i dobro pomijeajte. Posluite kao predjelo ili zakusku s testira-
nim krikama kruha i malo listova raznih salata i mini-rajica za ukras.
Predjelo od dinje i manga
Broj porcija: 2-4
krike zelene i/ili ute dinje
krike manga
Preljev:
Vi velike lice meda
1 velika lica lanenog ulja
2 velike lice limetinog (ili limunovog) soka
listovi metvice
Prereite dinju napola i ogulite koru. Izreite ju na krike i poslai-
te u oblik elise na plitkom tanjuru. Mango prereite po duini i oguli-
te, ukljuujui meso oko kotice. Izreite meso manga na krike i po-
slaite izmeu kriki dinje na tanjuru. Prelijte preljev preko dinje.
Predjelo od papa je i limete
Broj porcija: 2
2 papaje
2 velike lice meda
sok jedne limete
1 limeta za ukras, izrezana na krike
257
Ogulite papaju i uklonite kotice. Izreite na krike (ili kockice). Pomijeaj-
te med s limetinim sokom i prelijte preko kriki papaje. Blago promijeajte i
stavite u hladnjak. Posluite hladno, ukraeno tankim krikama limete.
Predjelo od punjenih tikvica
Broj porcija: 2-4
' 8 srednjih tikvica
1 veliki luk, sjeckan
1 zelena paprika
3 rajice
1 liica sjeckanog perina
1 esan enjaka, zgnjeenog
crvena salata
4-6 velikih lica preljeva
Preljev:
6 velikih lica jabunog octa (ili limunovog soka)
4 velike lice vode
zainsko bilje
laneno ulje
Kuhajte cijele tikvice (oko 5 minuta na vrlo niskoj temperaturi) dok ne budu na-
pola kuhane. Odreite oba kraja i svaku prereite napola po duini. Izdubite sre-
dine sa sjemenkama i isjeckajte ih. Poprskajte rupe u tikvicama s malo preljeva i
dodajte malo sjeckanog luka. Ostavite da se marinira dok pripremate punjenje.
Uzmite ostatak luka i nasjeckajte papriku i rajice, dodajte sjeckani perin i zgnje-
eni enjak, i pomijeajte sa sjeckanim sredinama tikvica. Ubacite u ostatak pre-
ljeva i ispunite rupe smjesom. Posluite sloeno na sloju listova crvene salate.
Predjelo od jogurta i sorbeta od marelice
Vrijeme za zamrzavanje: 2-3 sata
258
Broj porcija: 2-4
230 grama suhih marelica
0,61 vode
280 g jogurta
2 velike lice meda
Stavitejnarelice i malo vode u tavu za umake i zagrijte do vrenja. Poklopite i pu-
stite da vrije na laganoj vatri 30-40 minuta ili dok ne omekaju. Dodajte ostatak
vode kako bi tekueg sadraja bilo 450 ml. Pustite da se ohladi. Stavite marelice i
tekuinu u mikser i dobro izmiksajte. Dodajte jogurt i med, ah nemojte ih izmik-
sati. Istresite sadraj u zdjelu koja podnosi zamrzavanje i stavite u zamrziva da
se stvrdne. licom za sladoled izvadite jednu ih dvije kuglice i stavite u zdjelicu.
Odmah posluite.
Prel j evi
Baba Ghanoush (Preljev od patlidana i limuna)
Vrijeme kuhanja: 1 sat
Broj porcija: 3 ili 4
1 veliki patlidan
1 ih 2 esna enjaka
2 velike lice limunovog soka
1 velika lica perina, sjeckanog
Pecite patlidan 1 sat na 180-200 C. Kad se dovoljno ohladi da ga moete oguliti,
iscijedite suvian sok, njeno stiui. Gnjeite i pomijeajte s enjakom dok smjesa
ne bude prilino glatka, zatim dodajte limunov sok i perin. Dobro promijeajte.
Posluite s krikama limuna. Dobar je sa sirovim povrem, te kao namaz i umak.
Varijacija: Pomijeajte s jogurtom.
2 5 9
Osnovni salatni preljev
Broj porcija: 2
2 velike lice limunovog soka (ili jabunog octa)
2 velike lice vode
prstohvat eera (po elji)
Pomijeati zajedno i staviti u posudu s bilo ime od sljedeeg:
estragon (prvo zgnjeiti stapke)
ljutika (ili mladi luk), sitno sjeckana
2 esna enjaka, oguljena i zgnjeena
svje lovorov list
limunska trava (za aromu limuna)
Preljevi za povre
Broj porcija: 2
2 velike lice limunovog soka (ili jabunog octa)
2 velike lice vode
prstohvat eera (po elji)
jogurt
Pomijeati limunov sok (ili jabuni ocat), vodu i e-
er (ako se koristi). Umijeati jogurt i dobro istui.
Preljev od lanenog ulja i limunovog soka
Broj porcija: 2
l
A velike lice limunovog soka
(koristite omjer 2/3 ulja prema 1/3 limunovog soka)
enjak
svjee zainsko bilje
malo naraninog soka
260
Kombinirati sve sastojke u vru i energino promije-
ati. Preliti preko salate i odmah posluiti.
Preljev od enjaka i mladog luka
Broj porcija: 1
1/2 velike lice limunovog soka (ili jabunog octa)/
1 esan enjaka
1 mladi luk
svje perin
vlasac
kopar
koroma
malo metvice
Pomijeate laneno ulje s limunovim sokom (ili jabunim octom). Zgnje-
ite enjak i dodajte. Nasjeckajte mladi luk, perin i vlasac i dodaj-
te zajedno s koprom, koromaem i metvicom. Prelijte preko salate i od-
mah posluite ih stavite u vr i pustite gostima da se sami poslue.
Varijacija: Ako nemate svjeeg zainskog bilja, upotrijebi-
te obilniji prstohvat odgovarajueg suenog bilja
Osnovni preljev
Broj porcija: 6
2-273 alice jabunog octa
1 liica eera
2/3 alice vode
Pomijeajte sastojke zajedno.
Varijacija: Dodajte neko ili svo od sljedeeg zainskog bilja (po elji) i pustite da
odstoji: estragon (prvo zgnjeiti stapke); ljutiku ih proljetni luk, fino sjeckane; 2
esna enjaka, oguljena i zgnjeena drkom noa; i jedan svje lovorov list.
261
Vinaigrette od narane
Broj porcija: 1
1 esan enjaka
2 velike lice svjeeg perina
2 velike lice jabunog octa
1 liica eera
4 velike lice naraninog soka
Nasjeckajte enjak i perin te ih dodajte u ocat, eer, naranin sok i laneno ulje.
Preljev od jogurta, enjaka i meda
Broj porcija: 2
170 grama jogurta
1 esan enjaka, zgnjeen
1 liica meda
potoarka
Pomijeajte sastojke, lagano izmijeajte i odmah posluite. Ukrasite potoarkom.
Preljev od jogurta, zainskog bilja i octa
Vrijeme pripreme: 4 minute
jabuni ocat
malo vode
med
jogurt
perin
estragon
Pomijeati sve zajedno.
262
Preljev od jogurta, luka ijabunog octa
Vrijeme pripreme: 4 minute
jogurt
jabuni ocat
sjeckani luk
Pomijeajte sve zajedno i posluite sa zelenom salatom.
Sal ate
Salata od jabuke i mrkve
Broj porcija: 2
1 mala, vrsta crvena jabuka
1 velika mrkva
1 mladi luk, sjeckani
1 rotkvica, izrezana na krike
jabuni sok
metvica
Naribajte jabuku i mrkvu u zdjelu i dodajte sjeckani mladi luk i izrezanu rot-
kvicu. Prelijte s malo jabunog soka i pospite s malo. metvice. Posluite na
podlozi od listova salate raznih boja, poput radia, potoarke ili perina.
Salata od cikle i potoarke
kuhana repa
laneno ulje
potoarka
Nareite kuhanu ciklu i umijeajte malo lanenog ulja. Posluite s potoarkom.
263
Salata Yolande od cikle
kuhane cikle
mrkve
celer
jabuke
perin
Preljev:
jogurt
limunov sok
laneno ulje
Cikle, mrkve, celer i jabuke izreite na kockice i stavite u zdjelu. Pri-
premite preljev i pomijeajte ga s povrem. Pospite perinom.
Cikla Thermidor
kuhane cikle
Preljev:
jogurt
limunov sok
ribani hren
Izreite kuhane cikle na kockice, stavite u zdjelu i dodajte preljev.
Salata od mrkve
Broj porcija: 2-4
226 grama mrkve
264
1 srednja, vrsta jabuka za jelo
140 grama jogurta
sok jedne velike narane
Naribajte mrkve u zdjelu. Izreite jabuku na etvrtine, ukloni-
te jezgru, zatim naribajte u zdjelu i pomijeajte s mrkvom. Pomi-
jeajte jogurt s naraninim sokom i umijeajte u salatu.
Varijacija: Takoer se mogu dodati prethodno namoene groi-
ce (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipuom vo-
dom i ostavite par sati da nabubre) ih suene bijele groice.
Salata od mrkve i narane sa svjeim datuljama
Broj porcija: 2
1 velika mrkva
1 narana
par svjeih datula
prena zob
Preljev
limunov (ih limetin) sok
laneno ulje
Izreite mrkvu na uske trake. Izreite naranu na komadie i pomijeajte s mr-
kvom. Nasjeckajte i dodajte datulje. Dodajte preljev i ukrasite prenom zobi.
Salata od mrkve i groica
Vrijeme pripreme: 10 minuta*
*Ne ukljuuje namakanje
Broj porcija: 2
3 velike mrkve, naribane
60 grama groica, namoenih
salata
2 liice perina, sjeckanog
265
Preljev:
laneno ulje
jabuni ocat
1/2 liice meda
2 liice limunovog soka
Pomijeajte naribane sirove mrkve s namoenim groicama (namoite groi-
ce preko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da
nabubre). Dodajte preljev i posluite na salati ukraenoj sjeckanim perinom.
Salata od mrkve, jabuke i luka
Broj porcija: 2
340 grama mrkava
230 grama jabuka
1 srednji luk
280 grama jogurta
sok pola limuna
Nasjeckajte mrkve, jabuke i luk. Pomijeajte s jogurtom i limu-
novim sokom. Posluite s mijeanom zelenom salatom.
Salata od celera
Broj porcija: 2
2 stapke celera
2 vrste male jabuke za jelo
l
A srednje crvene paprike, sjeckane na uske trake
listovi raznih salata
Preljev:
jabuni ocat
266
laneno ulje
1 liica meda
Nasjeckajte celer i jabuke i stavite ih u veliku zdjelu. Dodajte fino sjec-
kanu crvenu papriku. Dodajte preljev. Na tanjur za salatu sloi-
te listove raznih salata i na to stavite salatu s preljevom.
Povrtni prilog od mini-rajica i potoarki
Broj porcija: 2-4
mini-rajica (crvene i ute)
potoarke
svjei vlasac (ih mladi luk), sitno sjeckani
zainsko bilje, sitno sjeckano
Rajice prereite na polovice i stavite u zdjelu. Potoarku kuhajte na pari
nad kipuom vodom 10 sekundi, dobro isperite u hladnoj vodi i protresi-
te da se osui. Oistite drvenaste dijelove stabljika i izreite ih iskidajte pre-
ostale stabljike i lie u male komade. Dodajte rajicama. Ubacite sitno sjec-
kani vlasac (ih mladi luk) i zainsko bilje i sve zajedno promijeajte.
Salata od cikorije i narane
Broj porcija: 2-4
450 grama glavica cikorije
2 velike narane
1 srednji mladi luk
sok 1/2 limuna
1 liica meda
Oistite cikoriju i izreite na krugove iroke oko 13 mm. Rastegnite krugo-
ve da dobijete prstenove. Ogulite narane, uklonite bijelu sriku i izreite na
krugove. Stavite cikoriju u zdjelu i poslaite narane u prstenovima koji se
267
preklapaju ukrug, ostavljajui sredinu praznom. Oistite i nareite mladi luk
i pospite po sredini. Pomijeajte limunov sok, laneno ulje i med i prelijte pre-
ko salate. Ostavite par minuta prije posluivanja kako bi se arome proele.
Salata od kupusa
Vrijeme pripreme: 15 minuta *
groice
bijeli kupus
jabuka
celer
luk
Preljev
jogurt
limunov sok
laneno ulje
Prethodno namoite groice (preko noi u hladnoj vodi ili ih pre-
lijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Tanko isjeckaj-
te bijeli kupus i jabuku. Sitno isjeckajte celer i luk. Stavite sve u zdje-
lu i dodajte groice. Zalijte preljevom i promijeajte.
arena mijeana salata
Broj porcija: 2
tikvice
cikla
jabuka
salata
rajice
narane
268
Preljev:
jednake koliine jabunog octa i vode
med (ili javorov sirup)
enjak
limunov (ili naranin) sok
Naribajte tikvicu, ciklu i jabuku. Dodajte preljev i pomijeajte ih zajedno ili ih sloite
u zasebne kupove na podlozi od listova salate. Ukrasite krikama rajica i narane.
arena salata od tri kupusa
Broj porcija: 2
60 grama groica
po 110 grama bijelog, crvenog i zelenog kupusa
110 grama mrkve
1 srednji luk, izrezan na tanke krike
1 mala vrsta jabuka za jelo, sjeckana
potoarka
Preljev:
140 grama jogurta
malo lanenog ulja
Prethodno namoite groice (preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipu-
om vodom i ostavite par sati da nabubre). Sitno nasjeckajte kupus. Naribajte
mrkvu. Stavite u zdjelu s groicama, sitno izrezanim lukom i sjeckanom ja-
bukom. Dobro promijeajte. Pomijeajte sastojke za preljev, prelijte preko sala-
te neposredno prije serviranja i lagano promijeajte. Ukrasite potoarkom.
arena zimska salata
Broj porcija: 4-6
269
3 reske jabuke za jelo
limunov sok
V a, srednje velikog crvenog kupusa
1 srednja mrkva
Vi srednje crvene paprike
2 stapke celera
Vi crvenog luka
potoarka
Jabukama izvadite jezgru i grubo ih nasjeckajte i pomijeajte s limuno-
vim sokom u zdjelici. Izreite stapku i sitno nasjeckajte crveni kupus.
Ogulite i naribajte mrkvu (To je jedini put kada se guli mrkva. Ako se na-
ribaju zajedno s korom, obino posmee.) Izvadite sjemenke i nasjec-
kajte crvenu papriku. Nareite celer. Ogulite i nasjeckajte crveni luk. Sve
navedene sastojke stavite u veliku zdjelu. Ukrasite potoarkom.
Varijacije: Posluite s mladim sirom (neslanim i s malo ma-
sti ih bez masti) i vaim najdraim preljevom.
Hrskava salata
* Ne ukljuuje namakanje
Broj porcija: 4-6
60 grama suhih marelica, nasjeckanih
85 grama groica
450 grama bijelog kupusa
1 zelena paprika
1 crvena paprika (ih Vi svenja rotkvica)
potoarka
Preljev:
170 grama jogurta
1 liica meda
Prethodno namoite marelice i groice (namoite ih preko noi u hladnoj
vodi ih ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Sitno nasjec-
270
kajte bijeli kupus. Nasjeckajte papriku (ili rotkvice). Stavite u zdjelu zajedno
s groicama i sjeckanim marelicama. Dobro promijeajte. Zamijeajte pre-
ljev i izlijte ga na salatu. Blago izmijeajte, ukrasite potoarkom i posluite.
Salata od endivije i narane
Broj porcija: 2
1 mala glavica endivije
1 crvena paprika
2 narane
2 rajice
1 velika lica zainskog bilja, sjeckanog
Preljev:
sok 2 narane
140 grama jogurta
1 liica meda
Nasjeckajte endiviju i stavite je u zdjelu. Oistite papriku od sjemenki, izrei-
te na uske trake i dodajte u zdjelu. Ogulite narane, zajedno s bijelom koicom
i srikom. Izreite segmente izmeu membrana i dodajte u zdjelu s rajicama.
Napravite preljev i umijeajte u salatu. Pospite sjeckanim zainskim biljem.
Vona zimska salata
Broj porcija: 2-4
60 grama groica
60 grama suhih smokava
60 grama suhih marelica
Vi bijelog kupusa
2 mrkve
2 crvene jabuke za jelo
8 velikih lica jogurta
271
1 limun
perin, sjeckani
Prethodno namoite groice, smokve i marelice (namoite ih preko noi u hladnoj
vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Sitno nasjeckajte
kupus. Grubo naribajte mrkve i jabuke. (Poprskajte jabuke limunovim sokom da
ne posmee.) Navedene sastojke stavite u zdjelu. Pomijeajte jogurt, limunov sok i
sjeckani perin u vru i licom prelijte preko salate. Sve zajedno dobro promijeajte.
Gersonova salata od kupusa
Broj porcija: 2-4
luk
bijeli kupus
mrkva
Preljev:
2 velike lice vode
eer (po elji)
jogurt
mladi sir (neslan i s malo masti ih bez masti)
Luk nareite ili isjeckajte. Naribajte ih nareite bijeli kupus. Naribaj-
te mrkvu. Sve zajedno pomijeajte. Za preljev, pomijeajte limunov sok
s vodom (i eerom, ako ga koristite). Pomijeajte jogurt s mladim si-
rom i dobro istucite kako biste razbili sve grudice. Zatim dodajte mjea-
vinu limunovog soka i vode. Dobro promijeajte i izlijte po salati.
Salata od naribanih tikvica s limetom
Broj porcija: 2-4
450 grama tikvica
sok jedne limete (ili limuna)
272
1 crvena paprika, naribana
salata
Tikvicu sitno naribajte. Pomijeajte s limetinim (ili limunovim) so-
kom i naribanom paprikom. Dodajte zgnjeeni enjak. Pusti-
te da se arome malo stope pa posluite na podlozi od salate.
Maarska salata od rajica
cijele rajice
salata
sjeckani vlasac
Preljev:
jogurt
limunov sok
laneno ulje
ribani hren
Ogulite rajice tako to ete ih na jednu minutu uroniti u kipu-
u vodu. Pripremite preljev. Stavite cijele, oguljene rajice na listo-
ve salate i zalijte preljevom. Ukrasite sjeckanim vlascem.
Jumbo salata
Broj porcija: 4-6
nasjeckani listovi raznih salata
i salatno zelenje, veliine zalogaja i nasjeckano
Bilo to, ili sve, od sljedeeg:
rajice, sjeckane
zelena (ili crvena) paprika, sjeckana
273
mladi luk, tanko narezan
mrkva
cikla
rotkvice, tanko narezane
koroma, tanko narezan
polovice groa
limunov sok
laneno ulje
sueni listovi kopra
groice, namoene
Postupno slaite salatu, poevi od listova salate i salatnog zelenja iskidanog na veli-
inu zalogaja. Dodajte bilo koje ili sve zaine s gornjeg popisa. Prethodno namoite
groice (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipuom vodom i
ostavite par sati da nabubre). Pospite ih po salati. Naribajte mrkvu i/ili ciklu i sta-
vite na jednu stranu salate. (Ako stavite jedno na drugo, salata se obino zagui.)
Prelijte limunovim sokom i lanenim uljem. Pospite koprom. Posluite s riom,
krumpirom peenim u penici i narezanim, ih s kuhanim mladim krumpiriima.
Salata, od jabuke I celera s metvicom
Broj porcija: 2-4
1 crvena jabuka za jelo
jabuni ocat
1 stapka celera
groice, namoene
listovi metvice
salata
Izreite i izvadite jezgru jabuke i nareite na komade veliine zalogaja. Po-
mijeajte s malo jabunog octa (po elji razrijeenog s vodom). Nasjeckaj-
te celer i dodajte ga, zajedno s namoenim groicama (namoite ih pre-
ko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati
da nabubre), jabuci s jabunim octom. Uzmite listove metvice i iskidajte
ih u male komade. Dodajte jelu i posluite na podlozi od salate. (Ostavi-
274
te da malo odstoji prije posluivanja kako bi se arome stigle pomijeati.)
Varijacija: Za preljev se jogurt moe pomijeati s jabunim octom.
Salata od narane, cikorije i potoarke
Broj porcija: 2-4
1 narana
2 glavice cikorije
1 sveanj potoarke
Preljev:
1/2 velike lice jabunog octa (ili limunovog soka)
1 mladi luk
perin
vlasac
kopar
koroma
metvica
Ogulite naranu i podijelite ju na segmente. Odvojite listove cikorije i aran-
irajte ih kao bice kotaa na velikoj zdjeli. U sredinu stavite potoarku i na-
ranu. Sve sastojke preljeva stavite u vr i energino promijeajte. (Ako ne-
mate svjeeg zainskog bilja, koristite obilan prstohvat suenog bilja.)
Prelijte preko salate i odmah posluite.
Salata od rotkvica, jabuke i celera
Vrijeme pripreme: 15 minuta *
Broj porcija: 2
rotkvice
zelene jabuke
celer
275
groice
salata
Preljev:
1 velika lica jabunog octa
1 velika lica vode
1 liica eera (ili meda)
1 ili 2 esna enjaka, zgnjeena
kopar, sjeckani
jogurt
Nasjeckajte rotkvice, zelene jabuke i celer u male komade. Dodajte pret-
hodno namoene groice (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ili ih
prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Za preljev, pomije-
ajte jabuni ocat, vodu, eer (ili med), enjak i kopar. Dodajte dovoljno
jogurta da preljev bude kremast. Prelijte preko salate i posluite na podlo-
zi od listova salate (ukljuujui radi ih crvenu salatu, ako je dostupna).
Varijacije: Koristite drugo zainsko bilje umjesto kopra, iz-
bacite jogurt ih dodajte malo lanenog ulja.
Salata od sirove repe, potoarke i narane
Broj porcija: 2
1 repa
1 narana
potoarka
Preljev:
naranin sok
laneno ulje
Repu ogulite i nareite na komadie veliine ibica. Razdvojite naranu na se-
gmente i dodajte komadiima repe. Dodajte potoarku i alite preljevom.
276
Salata od rie
Broj porcija: 2
zelena paprika
crvena paprika
rajica
1 alica kuhane smee rie
Preljev:
1 esan enjaka
eer
Nasjeckajte paprike i rajicu. Pripremite preljev, dobro pro-
mijeajte i dodajte nasjeckane paprike i rajicu. licom stavi-
te preko rie. Posluite s mijeanom zelenom salatom.
Salata marula s preljevom od jogurta
Salata marula
vlasac, sjeckani
Preljev:
jogurt
eer
limunov sok
zgnjeeni enjak
Grubo nasjeckajte salatu. Prelijte preljevom i pospite sjeckanim vlascem.
277
Kebab salata
rajice
tikvice
cijele rotkvice
srca salate
mrkve
Preljev:
limunov sok
jogurt
laneno ulje
zainsko bilje (metvica, kopar ili perin)
Na tapie za ranjie naniite tanko izrezane komadie rajica, tikvica, cijele rot-
kvice, srca salate i sirove mrkve. Prije posluivanja umoite u preljev za salatu.
Salata Lorette
kuhane cikle
stapke celera
salata
Preljev:
laneno ulje
limunov sok
Tanko izreite cikle i celer i pomijeajte sa salatom. Dodajte preljev.
Salata od rajica
Broj porcija: 2
rajice
luk
278
1 velika lica vode
eer (po elji)
perin, sjeckani
vlasac
Izreite rajice i rairite ih po plitkoj zdjeli. Nareite luk i sloite kolutove
luka po rajicama. Pomijeajte jabuni ocat s vodom (i eerom, ako ga ko-
ristite). Prelijte preko rajica i pospite sjeckanim perinom i vlascem.
Salata od potoarke, endivije i grejpfruta
Broj porcija: 2
potoarka
endivija (valovitog ih svijetlog lista, ih obje vrste)
grejpfrut
jogurt
Iskidajte potoarku u manje komade, uklonite drvenaste stabljike i stavite u zdje-
lu s listovima endivije. Prereite grejpfrut na pola. Iscijedite jednu polovinu, a
drugu razdvojite na segmente. Dodajte segmente listovima salate. Pomijeajte
sok grejpfruta s jogurtom i prelijte preko salate. Dobro promijeajte i posluite.
Salata od traka tikvice
Broj porcija: 2-4
3 velike tikvice
450 grama rajica
6 kom. mladog luka
Preljev:
prstohvat eera
2 velike lice lanenog ulja
svjee sjeckani list korijandra
279
L I J E E NJ E NA GE RSONOV NAI N - CHA RL OT T E GE RSON I BEATA BI SHOP
Pomou ljutilice za povre ili rezaa za sir nareite tikvice po duini na
tanke trake, reui du strane tako da trake ukljuuju zelenu kou. Sta-
vite ih u zdjelu. Izreite rajice na etvrtine i tanko izreite luk. Dodaj-
te u zdjelu. Pomijeajte s preljevom neposredno prije posluivanja.
J uhe
Juha od jabuka i koromaa
Vrijeme kuhanja: 30-45 minuta
Broj porcija: 4
450 grama krumpira
2 glavice koromaa
2 poriluka
2 jabuke Granny Smith
1 liica eera (po elji)
1 reska jabuka za jelo
Ogulite krumpir i izreite ga na kockice, oistite i nasjeckajte koroma, izreite
poriluk i izvadite jabukama jezgru i nasjeckajte ih na komadie. Te sastojke stavite
u lonac i dolijte vode toliko da ih prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite da
lagano vrije dok krumpiri i koroma ne budu kuhani. Zgnjeite u pire (elektrinim
mikserom ili pasirkom). Dodajte sjeckane jabuke smiksanoj juhi. Odmah posluite.
Varijacija: Izbacite jabuke, ako elite.
Juha Argyll
Broj porcija: 4
2 velike mrkve
2 velika luka
4 stapke celera
450 grama krumpira
280
2 esna enjaka
perin
Nareite mrkve, grubo nasjeckajte luk i nareite celer. Ogulite i nasjeckajte
krumpir i zgnjeite enjak. Stavite sve u velik lonac i prekrijte vodom. Za-
kuhajte. Smanjite vatru i pustite da lagano vrije 45 minuta. Izmiksajte (elek-
trinim mikserom ih pasirkom). Ukrasite perinom i odmah posluite.
Jesenska plamena juha
Broj porcija: 4
1 veliki luk
3 velika esna enjaka
450 grama tikve (ih bundeve)
4 velike crvene paprike
450 grama rajica, sjeckanih
timijan
svjee zeleno zainsko bilje (2 mala lista lovora, svje perin ih korijandar)
Nasjeckajte luk i zgnjeite enjak. Ogulite i nasjeckajte tikvu na manje ko-
made. Oistite paprike od sjemena i nasjeckajte na komadie. Stavite sve
to u lonac i prekrijte vodom. Zakuhajte. Smanjite vatru i dodajte sjecka-
ne rajice, timijan i listove lovora. Pustite da lagano vrije, ne due od 20
minuta. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom). Posluite od-
mah, ukraeno svjeim zelenim zainskim biljem po vaem izboru.
Juha od cikle
Broj porcija: 4
2 srednje cikle, neoguljene
1 veliki luk
1 srednja mrkva
281
2 velike rajice
2 lista crvenog kupusa, sjeckana
1 lovorov list
voda
sok Vi limuna
zainsko bilje
jogurt
perin
Nasjeckajte cikle, luk, mrkvu i rajice, bez guljenja (osim luka!). Stavite u veliki
lonac. Dodajte sjeckane listove kupusa i lovorov list. Prekrijte vodom i dodaj-
te jabuno ocat, limunov sok i zainsko bilje. Zakuhajte, zatim smanjite vatru i
pustite da lagano vrije oko 1 sat. Kada je skuhano, izmiksajte (elektrinim mik-
serom ih pasirkom), posluite s malo umijeanog jogurta i ukrasite perinom.
Juha od kupusa
Broj porcija: 2-4
1 mah zeleni (ili bijeli) kupus
2 poriluka
2 krumpira, oguljena
2 luka
2 stapke celera
1 esan enjaka
jogurt
perin, sjeckani
Grubo nasjeckajte povre. Stavite u lonac i prekrijte vodom. Zakuhajte, smanjite va-
tru i pustite da vrije dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pa-
sirkom). Posluite vrue s malo umijeanog jogurta i ukraeno sjeckanim perinom.
282
Juha od cvatova brokule
Broj porcija: 2-4
1 srednji luk
krumpir od 170 grama
450 grama brokule
lovorov list
jogurt
Ogulite i nasjeckajte luk i krumpir. Oistite brokulu i izreite na cvatie.
Ostavite par cvatia po strani, a ostale stavite u lonac sa sjeckanim lukom,
krumpirom i lovorovim listom i prekrijte vodom. Zakuhajte i pustite da la-
gano vrije 20 minuta. Dodajte preostale cvatie i pustite da lagano vrije jo
10 minuta. Izvadite lovorov list. Izvadite cijele cvatie iz juhe i stavite na
vru tanjur. Ostatak juhe izmiksajte pasirkom. Dodajte ostale kuhane cva-
tie. Juhu blago podgrijte. Posluite odmah s malo umijeanog jogurta.
Juha od mrkve i narane
Broj porcija: 2-4
450 grama mrkve
230 grama luka
230 grama krumpira
sok jedne narane
prstohvat timijana
Nasjeckajte povre i stavite ga u lonac s naraninim sokom i timijanom, pa do-
lijte vode dok ne prekrije povre. Zakuhajte, zatim pustite da vrije na laganoj
vatri dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom).
283
Juha od cvjetae
Broj porcija: 2-4
1 velika cvjetaa
1 luk
1 stapka celera
280 grama jogurta
perin, sjeckani
Oistite cvjetau i raskomadajte na cvatie. Nasjeckajte luk i nareite celer. Stavite
u lonac i dolijte vode dok ne prekrije povre. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite
da lagano vrije 30 minuta. Izmiksajte (elektrinim mikserom ili pasirkom). Umi-
jeajte jogurt. Prije posluivanja blago podgrijte. Ukrasite sjeckanim perinom.
Juha od celera, mrkve i iabuka
Broj porcija: 2-4
450 grama celera
450 grama mrkava
230 grama slatkih jabuka (Pink Lady ili Gala)
kopar (ili limunska trava)
listovi celera, sjeckani
Nasjeckajte celer, izreite mrkve na kockice i nasjeckajte jabuke. Stavite u velik
lonac i dolijte vode toliko da sve prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru, dodajte ko-
par (ili limunovu travu) i pustite da tiho vrije 40 minuta. Izmiksajte (elektrinim
mikserom ili pasirkom). Odmah posluite i ukrasite sjeckanim listovima celera.
Juha od blitve i korijena celera
Broj porcija: 2-4
284
1 mali korijen celera
1 srednji poriluk
60 grama blitve
jabuni ocat (ili limunov sok)
perin
Operite etkom i nasjeckajte korijen celera i poriluk i iskidajte blitvu
na male komade. Stavite u lonac s jabunim octom (ili limunovim so-
kom) i dolijte vode da sve prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru i pusti-
te da lagano vrije dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mik-
serom ili pasirkom). Posluite toplo ih hladno i ukrasite perinom.
Gusta juha od kukuruza
Broj porcija: 2-4
3 stapke celera
1 veliki krumpir, oguljeni
1 veliki luk
1 velika zelena paprika
1 lovorov list (ih prstohvat mljevenog lovorovog lista)
4 klipa kukuruza
perin, sjeckani
Celer, krumpir i luk izreite na kocke. Uklonite sjemenke iz paprike i izreite
meso na kocke. Stavite u lonac s lovorovim listom i dolijte vode da sve prekrije.
Pustite da vrije na laganoj vatri dok povre ne bude gotovo kuhano. Ogulite zrnje
kukuruza s klipa i dodajte u juhu. Kuhajte polako dok svo povre ne bude meka-
no, ali ne i raspadnuto (oko 5 minuta). Pospite sjeckanim perinom i posluite.
Juha od krumpira, kupusa i kopra
Broj porcija: 2-4
285
1 srednji krumpir, oguljeni
1 srednji luk
1 srednji poriluk
bijeli kupus, sjeckani
4 liice suenog kopra
vlasac, sjeckani
Nasjeckajte krumpir, luk i poriluk. Stavite u lonac sa sjeckanim kupu-
som i dolijte vode da sve prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru i dodaj-
te pola kopra. Pustite da lagano vrije dok krumpiri ne budu kuhani. Iz-
miksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom). Dodajte ostatak kopra
i blago podgrijte. Ukrasite sjeckanim vlascem i odmah posluite.
Juha od krumpi ra
Vrijeme kuhanja: 1,5 do 2 sata
Broj porcija: 4-6
1 veliki luk
malog korijena celera
2 stapke celera
2 velika krumpira
1 poriluk
perin
2 litre vode
Izreite svo povre na kocke. Stavite povre, perin i vodu u
tavu za umake i zakuhajte. Smanjite vatru i poklopite. Pusti-
te da lagano vrije sat i pol do dva. Ispasirajte u pasirki.
Slatko-kisela juha od kupusa
Broj porcija: 2-4
286
2 srednja luka
1 srednji bijeli (ili zeleni) kupus
2 esna enjaka, zgnjeena
2 srednje rajice
1 velika lica eera
sok 1 velikog limuna
85 grama groica
1 litra vode
Nareite luk i lagano izdinstajte na malo vode par minuta dok ne po-
ne mekati. Izreite kupus na tanke rezance i dodajte luku, dobro mijea-
jui. Dodajte zgnjeeni enjak. Nasjeckajte rajice i dodajte zajedno sa e-
erom, limunovim sokom, groicama i vodom. Zakuhajte i pustite da vri-
je na laganoj vatri dok kupus ne bude al dente (oko 10 minuta). Posluite
ovu krepku juhu kao glavno jelo s kruhom, praeno voem za desert.
Aromatina juha od rajica
Broj porcija: 2-4
450 grama rajica
1 mrkva
1 stapka celera
l l uk
1 crvena paprika
malo naraninog soka
jogurt
Nasjeckajte rajice, mrkvu, celer i luk. Oistite papriku od sjemenki i nasjeckajte.
Stavite sve u velik lonac i prekrijte vodom. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite da
lagano vrije dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom).
Dodajte naranin sok. Blago podgrijte. Umijeajte liicu jogurta prije posluivanja.
287
Juha od rajica s krumpirom i lukom
Broj porcija: 3-4
2 velike rajice
1 srednji luk
2 srednja krumpira
1 liica vinskog octa
mali lovorov list
Nasjeckajte svo povre. Stavite sve sastojke u tavu za umake, dolijte vode dok ne
prekrije sastojke i kuhajte na laganoj vatri 35-40 minuta. Ispasirajte i posluite toplo.
Povre i kr umpi r i
Salata od peenih paprika i rajica
Broj porcija: 2-4
3 crvene paprike
6 velikih rajica
1 srednji crveni luk
3 esna enjaka
sok 1 velikog limuna
3 velike lice svjee, sjeckane metvice
laneno ulje
Pecite cijele paprike i rajice na 180 C dok ne budu djelomino peene, ali jo uvi-
jek vrste. Skinite koicu s paprika i rajica, grubo nasjeckajte i stavite u zdjelu za
posluivanje. Sitno nareite luk i vrlo sitno nareite enjak. Dodajte mjeavini u
zdjeli. Dodajte limun i metvicu. Dobro promijeajte. Poprskajte s malo lanenog ulja.
288
Rosti od peenog krumpira i pastrnjaka*
*Rosti znai peen na aru ilirotilju (tj. sa smeom koricom)
Vrijeme kuhanja: 1,4 sata
Broj porcija: 2
230 grama pastrnjaka
230 grama krumpira
1 luk, sitno sjeckani
2 velike lice svjeeg vlasca, sitno sjeckanog
zainsko bilje
100 grama jogurta
malo naribanog hrena (po elji)
Izvadite sriku pastrnjaka. Ogulite i grubo naribajte krumpire i pastrnjak u
veliku zdjelu. Dodajte sitno sjeckani luk, vlasac, zainsko bilje i jogurt. Do-
bro promijeajte. Mjeavinu povra stavite u plitku zdjelu i poklopite. Pecite
jedan sat na 190 C. Skinite poklopac i pecite jo malo dok lagano ne posme-
i i napravi se korica. Posluite s hrskavom salatom ih povrem (ih oboje).
Peeni krumpiri
Krumpire za peenje treba temeljito oprati, a ne ribati ili guliti. Pecite na niskoj
temperaturi od 150 C dva ili 2,5 sata ili pak pecite 50 minuta do 1 sat na 180 C.
Peeni krumpiri s ciklom i lukom
1 krumpir za peenje
1 veliki luk, oljuteni
cikla, izrezana na kocke i kuhana
jogurt
kopar
1 liica lanenog ulja (po elji)
289
Operite krumpire etkom i stavite ih cijele u vatrostalnu posudu s velikim, olju-
tenim lukom. Dodajte malo vode i pecite dok oboje ne bude peeno. Nasjeckajte
kuhani luk i stavite u tavu za umake s kuhanom ciklom izrezanom na kockice.
Dobro podgrijte. Prereite krumpir i napunite mjeavinom luka i cikle. Pomi-
jeajte zajedno jogurt, kopar i laneno ulje (ako koristite laneno ulje, priekajte
da se krumpir malo ohladi) i poprskajte time. Posluite sa zelenom salatom.
Peeni krumpir s lukom
Vrijeme kuhanja: sat i pol
1 krumpir za peenje
l l uk
kuhana cikla
jogurt
kopar
Ispecite krumpir u ljusci. Izreite luk i lagano kuhajte dok ne pone mek-
ati. Izreite ciklu na kocke, dodajte luku i dobro podgrijte. Kad je krum-
pir peen, prereite ga i licom napunite mjeavinom s ciklom. Po vrhu sta-
vite grudice jogurta i pospite koprom. Posluite sa zelenom salatom.
Peene rajice
Broj porcija: 2
450 grama rajica
1 esan enjaka
1 srednji luk
krune mrvice (ili aka zobenih pahuljica)
kopar
laneno ulje
290
Nareite rajice i stavite u zdjelu za peenje. Zgnjeite enjak, na-
sjeckajte luk i pospite po rajicama. Prekrijte krunim mrvica-
ma (ili zobenim pahuljicama) i pecite oko 20 minuta na 170 C. Ne-
posredno prije posluivanja pospite koprom i lanenim uljem.
Cikla
Pecite na 150-180 C ih skuhajte ciklu u kori.
Kuhana cikla s vrhnjem
3 cikle, kuhane i narezane
6 velikih lica jogurta
1 velika lica svjeeg vlasca, narezanog
2 velike lice luka, sitno sjeckanog
perin, sitno sjeckan
Stavite kuhanu, narezanu ciklu u tavu za umake s jogurtom, vlascem i lukom i
lagano zagrijte. Stavite u zdjelu za posluivanje i pospite sjeckanim perinom.
Cikla s hrenom
Vrijeme kuhanja: sat do sat i pol
Broj porcija: 2-4
6 cikala
jogurt
2 liice hrena
vlasac
Kuhajte cikle dok ne omekaju. Ogulite kou i izreite na etvrtine. Pomijeajte jo-
gurt i hren i prelijte preko cikle. Ukrasite nasjeckanim vlascem i odmah posluite.
291
Besarabijska nona mora
Broj porcija: 2
rajice
luk
crvena (ili zelena) paprika, oiena od sjemenki
enjak, zgnjeen
zainsko bilje
laneno ulje
Ogulite kou s rajica. Izreite rajice, luk i paprike. Aranirajte u sloje-
vima u vatrostalnoj posudi. Pospite zgnjeenim lukom i zainima.
Kuhajte polako, zatim ohladite i posluite hladno, uz dodatak malo lane-
nog ulja neposredno prije serviranja. Neobino ime za izvrsno jelo!
Dinstani kupus
Broj porcija: 2
450 grama zelenog kupusa
110 grama mrkava
110 grama luka
2 stapke celera
sjeme kopra
Prereite kupus na etvrtine. Uklonite stapku, sriku i listove koji su iz-
gubili boju. Prokuhajte kupus u malo vode u tavi za umake 10 minuta.
Izreite na kockice mrkve, luk i celer i stavite u veliku vatrostalnu posu-
du s vrlo malo vode. Na vrh stavite kupus. Pospite po tome sjeme ko-
pra. Pecite poklopljeno oko 1 sat na 180 C ih dok povre ne omeka.
2 9 2
Dinstani koroma s umakom od narane i rajica
Broj porcija: 2
1 srednja glavica koromaa
680 grama rajica
1 velika lica pirea od rajica
sok 1/2 narane
zainsko bilje
listovi koromaa
Izreite koroma na etvrtine i uklonite jezgru. Lagano kuhajte 8-10 mi-
nuta. U meuvremenu, kuhajte rajice do se ne raskae i dodajte pire
od rajica, naranin sok i zainsko bilje. Dodajte koroma i kuhajte po-
klopljeno 12-15 minuta. Ukrasite listovima koromaa i posluite.
Brokule
Pecite u poklopljenoj vatrostalnoj posudi na niskoj temperaturi od 150 C s lukom
ili malom koliinom junog temeljca pola sata. Posluite s umakom od rajica.
Brokule i zainsko bilje
Broj porcija: 2
2 glavice brokule
4-6 enjeva enjaka
1/2 luka, narezanog
1/4 liice kopra
1/4 alice junog temeljca
Ogulite stapke brokule. Stavite enjak i luk u jedan lonac i kuhajte dok luk
ne postane proziran. Dodajte narezane cvjetie i stapke brokule, kopar i ju-
ni temeljac. Kuhajte na niskoj temperaturi dok brokula ne omeka.
293
Brokule, mahune i kruke
Broj porcija: 2
brokule
mahune
2 kruke
Preljev:
limunov sok (ih jabuni ocat)
laneno ulje
Na laganoj vatri skuhajte brokulu i mahune. Pustite da se ohlade. Ogulite i nasjec-
kajte kruke i stavite ih u zdjelu zajedno s brokulom i mahunama. Njeno umi-
jeajte preljev i posluite s peenim krumpirom i mijeanom zelenom salatom.
Mukatna tikva (pire)
Broj porcija: 2
mukatna tikva
1 mah luk
jogurt
Komade mukatne tikve ogulite i oistite od sjemenki. Stavite u lonac s jed-
nim malim lukom. Vjerojatno vam nee trebati voda za kuhanje jer je
mukatna tikva vlano povre. Kuhajte na laganoj vatri dok ne bude go-
tovo. Napravite pire dodajui dovoljno jogurta da postane glatko.
Lonac od kupusa i rajica
Broj porcija: 2
294
1 mali kupus
1 luk
1 desertna jabuka
4 velike rajice, oguljene
jogurt
krune mrvice
perin, sjeckani
Kupus u vodi kuhajte na laganoj vatri dok ne bude skuhan. Nasjeckajte luk, ja-
buku i oguljene rajice i kuhajte na laganoj vatri dok se ne pretvore u gust pire.
Nasjeckajte kupus i dodajte u pire. Istresite u vatrostalnu posudu. Pomijeajte
jogurt s krunim mrvicama i prelijte po vrhu. Malo dopecite pod gornjim gri-
jaem da posmei po vrhu. Pospite sjeckanim perinom i odmah posluite.
Sloenac od mrkve i poriluka
Vrijeme kuhanja: 1-2 sata
Broj porcija: 2-4
450 grama mrkava
4 ih 5 malih poriluka
2 srednje narane
aka groica
Izreite mrkvu na kockice ih kulutie i nareite poriluk. Stavite u zdjelu za pe-
enje zajedno s groicama. Dodajte sok dviju naranaa. Pecite na srednjoj
temperaturi od 170 C 1 do 2 sata dok ne bude gotovo. Ako elite, moete zgu-
snuti naranin sok kukuruznim krobom kako biste dobili umak. (Povremeno
se smije koristiti ekoloki kukuruzni krob.) Posluite s peenim krumpirom.
Sloenac od mrkve i rajica
Broj porcija: 2
295
230 grama rajica
1/2 velike lice sjeckane svjee kadulje (ili V2 liice suene kadulje)
2 srednja luka
450 grama mrkava
Nareite ili nasjeckajte rajice i poslaite ih u sloj na dnu vatrostalne posude. Do-
dajte malo kadulje. Nareite luk i stavite ga preko rajica. Jo malo pospite kadu-
ljom. Nareite mrkve i stavite ih na vrh, a na kraju stavite sloj rajica pomijeanih
s preostalom kaduljom. Stavite zdjelu u penicu i pecite 1 sat na 180 C dok mrkve
ne omekaju. Posluite s mijeanom zelenom salatom i peenim krumpirom.
Mrkve i med
Broj porcija: 1-2
mrkve
juni temeljac
V2 liice meda
Mrkve nareite, prethodno odrezavi krajeve. Nemojte ih guliti ih stru-
gati. Pirjajte u malo junog temeljca 45 minuta ih dok ne omekaju. Tije-
kom posljednjih 5 do 10 minuta pirjanja smjesu blago zainite medom.
Cvjetaa
cvjetaa
2-3 rajice
Izlomite cvjetau na dijelove. Dodajte rajice, izrezane na vee komade. Pir-
jajte zajedno otprilike 45 minuta (ili dok ne omeka) na slaboj vatri.
296
Umak od cvjetae i mrkve
1 mala cvjetaa
3 mrkve
laneno ulje
Razdvojite cvatie cvjetae, stavite ih u zdjelu za peenje s malo vode i pecite na
120 C 40 minuta ili dok ne omekaju. Kad je gotovo, ocijedite vodu. Istovreme-
no, kuhajte mrkve na laganoj vatri s dovoljno vode dok ne omekaju. Izmiksajte
mrkve u mikseru s lanenim uljem. Prelijte umak preko kuhane cvjetae i stavite u
penicu zagrijanu na 120-150 C (iskljuenu) na 5-10 minuta prije posluivanja.
Rolade od blitve, punjene
1/2 luka, narezanog
6 srednjih krumpira
4 mrkve
3 velika esna enjaka, nasjeckana
1 sveanj blitve
U jednom loncu skuhajte luk i krumpire. U drugom skuhajte mrkve i e-
njak. Kad je gotovo, sadraj svakog lonca posebno izmiksajte u pire (elek-
trinim mikserom ih pasirkom), a onda pomijeajte zajedno. Listove bli-
tve stavite u vrlo vruu vodu, pazei da je ne prekuhate. Rairite svaki list i
uklonite sredinju tvrdu peteljku. Stavite pire na sredite svakog lista i vr-
sto zarolajte. Posluite na pladnju s umakom od rajice napravljenim od
rajica, luka, enjaka i malog krumpira, koje ste skuhali i izmiksali.
Salata od kuhanog slatkog krumpira i cikle
Broj porcija: 2
297
1 veliki slatki krumpir (ili dva mala)
par kuhanih malih cikala, narezanih
listovi rikole (ili salate)
Preljev:
jogurt
limunov sok
laneno ulje
sjeme kopra, sueno ih svjee
Kuhajte slatki krumpir u ljusci na laganoj vatri dok ne bude go-
tov. Pustite da se ohladi. Izreite na krike i poslaite krike slat-
kog krumpira i cikle tako da se preklapaju na tanjuru s listovima ri-
kole (ih salate). Poprskajte preljevom i odmah posluite.
Kukuruz
Kukuruz se moe pei s komuinom ako je zamotan u foliju. Pecite na 150 C
oko 1 sat. Ako je oguljen, stavite ga u provrelu vodu na otprilike 7 minuta.
Kukuruz na klipu u foliji
Broj porcija: 1-2
1 ih 2 klipa kukuruza
laneno ulje
perin, sjeckani
Ostavite kukuruz u komuini i zamotajte ga u foliju za peenje. Pe-
cite na 180 C oko 1 sat. Kada je gotov, povucite natrag komui-
nu i pustite da se ohladi. Prelijte s malo lanenog ulja kojem je doda-
no malo sjeckanog perina. Posluite kao predjelo ih kao prilog.
298
Kukuruz s mijeanim povrem
Broj porcija: 2
2 klipa kukuruza
3 stapke celera
2 mrkve
2 tikve
Oljutite kukuruz i odreite zrnje. Izreite ostalo povre na male komade. Sta-
vite kukuruz u zdjelu za peenje i dodajte povre. Pecite na 90 C 1 sat.
Kukuruz s naraninim sokom
2 klipa kukuruza
1 aa naraninog soka
Oljutite kukuruz, odreite zrnje i stavite ga u zdjelu za peenje s poklopcem. Pe-
cite na 120 C dok ne omeka (priblino 25-30 minuta). Odlijte sok iz kukuruza
i dodajte naranin sok. Pustite da odstoji 5 do 10 minuta prije posluivanja
t ^
Krema od kukuruza
Vrijeme kuhanja: pola sata do sat
Broj porcija: 2-3
3 klipa kukuruza
1 zelena paprika, izrezana
Oljutite kukuruz i odreite zrnje. Stavite zrnje s 2 klipa u mik-
ser i izmiksajte. Smiksanom kukuruzu dodajte zrnje s treega kli-
pa. Stavite u zdjelu za peenje i na vrh poslaite narezanu zelenu pa-
priku i pecite u penici na 90-120 C oko pola sata do sat.
299
Krema od mahuna
Broj porcija: 2
280 grama cijelih zelenih mahuna
jogurt
60 grama luka, sitno sjeckanog
Kuhajte mahune na laganoj vatri. Neposredno prije nego to mahune
budu gotove, lagano podgrijte jogurt s nasjeckanim lukom. Stavite mahu-
ne u toplu zdjelu za posluivanje i po tome izlijte preljev od jogurta.
Kremasti kupus
Broj porcija: 2
Bijeli kupus
1 mah luk
2 velike lice jogurta
1 liica suenih listova kopra, sjeckanih (ih mljevenih sjemenki kopra)
Nasjeckajte kupus i luk. Dodajte malo vode za kuhanje. Kad je kuhano i me-
kano, dodajte jogurt pomijean s listiima (ih sjemenkama) kopra.
Patlidan (peeni)
Vrijeme kuhanja: 2 sata
Broj porcija: 2
Juni temeljac
1 luk, sjeckani
1 patlidan, narezani
2 rajice, narezane i oguljene
300
Ulijte malo junog temeljca na dno velike pokrivene zdjele za peenje. Dodaj-
te luk, patlidan i rajicu u slojevima. Poklopite i pecite na 150 C dva sata
Elisa od patlidana
Broj porcija: 2
1 veliki luk
1 veliki patlidan
1 velika, vrsta, zrela rajica
timijan i mauran
1 mali esan enjaka, sjeckani
Nareite luk na kolutove i lagano kuhajte u tavi za umake s debelim dnom dok
pripremate druge sastojke. Patlidan nareite po duini na 4 ih 5 kriki i zaustavite
se na 2 cm od bilo kojeg kraja. Nareite rajicu na dvaput vie kriki nego to ima
zareza na patlidanu. Aranirajte patlidan na luku u obliku elise i ispunite zareze
krikama rajice. Pospite zainskim biljem i sjeckanim enjakom. Pokrijte i laga-
no kuhajte na tednjaku, ih pecite u penici na 150 C dok patlidan ne omeka.
t ^
Salata od patlidana
Broj porcija: 2
1 patlidan
1 mah luk
perin
2 rajice
1/2-1 velike lice octa
malo lanenog ulja
Patlidan pecite oko sat vremena na 180 C. Nasjeckajte luk i perin i narei-
te rajice. Pomijeajte s kuhanim patlidanom. Dodajte ocat i laneno ulje.
301
Patlidan, pirjani
Broj porcija: 2
1 patlidan, izrezan na kockice
2 luka, sjeckana
3 rajice, oguljene i sjeckane
Pomijeajte sve sastojke u tavi za umake. Pirjajte oko 30 mi-
nuta (dok ne omeka). Nemojte dodavati vodu.
Fini krumpir s enjakom
krumpiri
laneno ulje
enjak, zgnjeen
Nareite krumpir na krike, ne sasvim do kraja. Stavite u vatrostalnu posudu s tek
toliko vode da prekrije dno. Kuhajte pri vrhu penice na 170 C 1,5 do 2 sata ih na
180 C 1 sat. Pomijeajte s lanenim uljem i zgnjeenim enjakom. Stavite krumpir
na zdjelu za posluivanje i, kad se malo ohladi, zalijte preljevom. Odmah posluite.
Poslastica od koromaa
Broj porcija: 2
1 glavica koromaa
1 velika rajica, izrezana na krike debljine 6-7 mm
2-3 esna enjaka, oguljena i izrezana na tanke listie
302
Odreite stapke i lie s glavice koromaa. Prereite glavicu napola po duini
kako biste dobili dvije tanke polovice. Isperite pod tekuom vodom kako bi-
ste uklonili pijesak i stavite ih u zdjelu za peenje okrenute rezanom stranom
prema gore. Prekrijte polovice krikama rajice i po rajicama stavite sitno
izrezan enjak. Poklopite zdjelu i pecite na 120 C 1 do 2 sata. Posluite s pe-
enim krumpirom i salatom od ribane mrkve na podlozi od lijepog zelenja.
Blagdanska brokula (ili blagdanske mahune)
Broj porcija: 2-3
1 velika glavica brokule (ih 3-1/2 alice izrezanih mahuna)
1 mah luk, izrezan na kockice
1 esan enjaka, mljeveni
1 srednja slatka crvena (ili uta) paprika, izrezana na prutie
2 liice limunovog soka (po elji)
1/4 liice suhih (ili 1 liica svjeih) listia kopra
Izaberite tamnozelenu glavicu brokule bez poutjelih dijelova. Izrei-
te na cvatie i ogulite tvre peteljke pri dnu. Stavite luk i enjak u lonac.
Poklopite i pirjajte na laganoj vatri 45 minuta ili dok ne omeka. U za-
dnjih 20 do 25 minuta kuhanja dodajte prutie paprike. Dodajte limu-
nov sok neposredno prije posluivanja (limun e izmijeniti boju broku-
le ako se doda za vrijeme kuhanja). Pospite povre koprom i posluite.
Salata od mahuna
Broj porcija: 2
Mahune
mali luk, sjeckani
laneno ulje
jabuni ocat (ili hmunov sok)
perin
vlasac
303
Kuhajte mahune na laganoj vatri dok ne omekaju. Ocijedite i dodaj-
te sjeckani luk. Stavite na zdjelu za posluivanje i umijeajte laneno ulje
i jabuni ocat (ili limunov sok). Dodajte zainsko bilje i posluite.
b ^
Crveni kupus s voem
Broj porcija: 2
110 grama groica
110 grama suenih marelica, sjeckanih
1 mah crveni kupus
2 desertne jabuke, izvaenih jezgri i nasjeckane
jabuni ocat
malo eera
Prethodno namoite groice i marelice (namoite preko noi u hladnoj vodi, ih
prelijte kipuom vodom i ostavite par sati dok ne nabubre). Nasjeckajte crveni
kupus i dinstajte u malo vode dok blago ne omeka. Dodajte groice, sjeckane
marelice i sjeckane desertne jabuke bez jezgre. Umijeajte jabuni ocat, kojem ste
dodah malo vode i eera. Istresite u zdjelu i posluite s peenim krumpirom.
b ^
Gersonova vrtlarova pita*
*Pomalo nalik pastirovoj piti, samo s mesom umjesto povra
Vrijeme kuhanja: 2,5 sata
Broj porcija: 2-3
Gornji sloj:
450 grama krumpira
340 grama celerovog korijena (ih slatkog krumpira ih luka)
Ogulite krumpir i ostalo povre i izreite na omanje komade. Dodaj-
te vode, ali samo do Vi ili 2/3 visine povra. Zakuhajte i pustite da laga-
304
no vrije. Lagano kuhajte dok sva voda ne nestane i povre ne omeka, za-
tim zgnjeite u pire. Ako je u loncu ostalo malo vode, umijeajte u pire.
Punjenje:
1 mah luk (ih par komada luka kozjaka)
2 esna enjaka (zgnjeena)
230 grama mrkava, narezanih na krugove, prutie ih kockice (ah ne predebelo)
230 grama tikvica, izrezane na polukrune krike, ne pretanke
230 grama poriluka, oienog i narezanog
2 rajice, oguljene i nasjeckane
1-2 velike lice sjeckanog perina
zainsko bilje po ukusu
60 grama krunih mrvica
Pripremite povre i stavite ga u tavu za umake gore navedenim redoslije-
dom. Povre kuhajte na vrlo tihoj vatri. Moda ete trebati koristiti plou za
sporo kuhanje. To moe potrajati 1 do 1,5 sat. Pripremite gornji sloj i krune
mrvice. Kad je povre skuhano, umijeajte krune mrvice i istresite mjeavi-
nu u zdjelu ih kalup za pitu. Na vrh stavite pire od krumpira. Smjesu ukra-
site potezima vilice po vrhu i pecite oko 45 do 60 minuta na 180 C. Stavite
zdjelu na pleh za sluaj curenja. Posluite sa zelenim povrem i salatom.
Varijacije: Izmijenite sadraj pite tako to ete dodati mahune, graak i/
ili kukuruz kada su u sezoni. Takoer bi bila dobra i ioka. Moete izosta-
viti poriluk iz pite i od njega napraviti pire (elektrinim mikserom ih pasir-
kom) i staviti po vrhu umjesto slatkog krumpira, luka ih korijena celera.
Gersonovi peeni krumpiri
Vrijeme peenja: 1 sat
1 krumpir za peenje
Prereite krumpir za peenje napola (ih, ako je vrlo velik, na etvrtine).
Prerezane povrine zareite noem. Stavite u vatrostalnu posudu s malo
vode, tek toliko da pokrije dno. Poklopite i pecite 1 sat u penici na 200-
220 C. Prije posluivanja skinite poklopac i pustite da blago posmei.
305
Glazirana cikla
Vrijeme kuhanja: 1,5 sat
Broj porcija: 6 do 8
9 velikih cikala
Operite cikle etkom i kuhajte sat do sat i pol u 5-7 cm vode dok
ne omekaju. Ako je potrebno, dodajte jo vode. Ogulite u hlad-
noj vodi. Nareite na krike ih komade veliine zalogaja.
Glazura:
2/3 ahce svjeeg naraninog soka
1 liica kukuruznog kroba
1,5 liice jabunog octa
1 liica meda (ili eera)
Pomijeajte sastojke za glazuru. Kuhajte na slaboj vatri dok
se ne zgusne. Dodajte cikle i dobro promijeajte.
Varijacija: Umjesto naraninog soka, moete uzeti Vi ae ja-
bunog soka i 3 liice limunovog soka.
Glazirane mrkve i repe s enjakom
Broj porcija: 2
230 grama mrkve
230 grama repe
Preljev:
1 velika lica limunovog soka
laneno ulje
Na laganoj vatri skuhajte mrkve i repe. Izreite na tanke krike i stavite u zdjelu
za posluivanje. Zalijte preljevom i ukrasite listovima korijandra ili koprom.
306
Glazirane mrkve sa zainima i limunom
Broj porcija: 2
450 grama mrkve
1 liica eera
malo vode
1 lica limunovog soka
metvica
rumarin
perin
laneno ulje
Na laganoj vatri skuhajte cijele mrkve. Kada ponu mekati, izvadite iz lon-
ca i izreite na komade od 5 cm. Vratite u tavu za umake sa eerom i malo
vode. Grijte dok se eer ne otopi, voda upije i mrkve ne budu kuhane. Do-
dajte limunov sok i zainsko bilje i zagrijavajte jo dvije minute. Stavite na
toplu zdjelu za posluivanje, dodajte laneno ulje i odmah posluite.
Glazirane mrkve s naranom
Broj porcija: 2
450 grama mrkve
1 liica eera
sok Vi narane
laneno ulje
Na tihoj vatri skuhajte cijele mrkve. Kada ponu mekati, izvadi-
te iz lonca i izreite na komade od 5 cm. Vratite u tavu za umake sa e-
erom i naraninim sokom. Zagrijavajte dok se eer ne otopi i naran-
in sok ne upije. Istresite na pladanj, dodajte laneno ulje i posluite.
307
Mahune u umaku od meda i rajice
Broj porcija: 2
450 grama finih mahuna
Umak:
1 srednji luk
2 esna enjaka
450 grama rajica, grubo nasjeckanih
1 liica meda
zainsko bilje
Odreite vrhove mahuna, kuhajte dok malo ne omekaju i ocijedite. Da biste pripre-
mili umak, nasjeckajte luk i zgnjeite enjak. Oboje kuhajte u malo vode dok malo
ne omekaju. Kad je luk mekan, dodajte grubo sjeckane rajice i zakuhajte. Pustite
da vrije na tihoj vatri dok umak ne postane prilino gust. Umijeajte med i zain-
sko bilje. Dodajte mahune i pustite da se ohladi. Posluite na sobnoj temperaturi.
Rolade od zelene blitve
4 lista zelene blitve
2 mrkve
1/4 glavice brokule
1/4 glavice cvjetae
2 male tikve
1 klip kukuruza (odreite zrnje)
1/2 alice nekuhane rie
Umak:
1,5 rajica
2 esna enjaka
308
Listove blitve drite u vruoj vodi koliko je potrebno da se sparue i budu
savitljivi. Nareite brokulu, cvjetau, tikve i kukuruz na male komade i sta-
vite ih u zdjelu s malo vode da se kuhaju na laganoj vatri. Kad se skuha-
ju, ocijedite vodu. U mikseru napravite umak od rajica i enjaka i taj
umak prelijte preko povra i nekuhane rie. Stavite malo mjeavine rie
i povra na sredinu svakog lista i zamotajte ih. U zdjelu za peenje s po-
klopcem stavite sarme i pecite u penici na 120 C sat do sat i pol.
Zelene paprike
Broj porcija: 2-3
2-4 zelene paprike, narezane na krike
2-4 luka, narezana
Pirjajte u dobro poklopljenom loncu otprilike 30 minuta. Nemojte dodavati vodu.
Patlidani s rotilja
Broj porcija: 1
1 patlidan
enjak
perin, sjeckani
limunov (ih limetin) sok
Izreite patlidan na krike po duini. Zagrijte tavu s rebrastim dnom. Kad je
tava vrua, smanjite vatru, stavite krike patlidana na rebra i pustite da se po-
lako ispeku. Okrenite krike i ponovite. Prije posluivanja zgnjeite enjak nad
krikama, pospite sjeckanim perinom i poprskajte limunovim (ih limetinim)
sokom. Poslueno s mladim krumpirom, to je dobro glavno jelo za ruak.
Varijacije: Moete napraviti istu stvar s velikim krikama papri-
ke, polovicama luka ih tikvicama prepolovljenim po duini.
309
L I J E E NJ E NA GE RSONOV NAI N - CHA RL OT T E GERSON I BEATA BI SHOP
Sloenac od poriluka i krumpira
Broj porcija: 2
450 grama krumpira
1 mali poriluk
usitnjene zobene pahuljice (stavite malo obinih zobenih pahuljica u mikser)
Krumpire u ljusci kuhajte dok ne ponu mekati. Vrlo tanko nareite poriluk
(koristite samo bijeli dio). Ogulite krumpire i grubo ih naribajte. Pomijeaj-
te s porilukom. Stavite sve u plitku zdjelu za peenje (dno pospite usitnjenim
zobenim pahuljicama kako biste sprijeili lijepljenje). Kuhajte na gornjoj poli-
ci penice na 180 C dok blago ne posmei. (Nemojte ostaviti predugo, jer e
se osuiti.) Posluite s kuhanim povrem ili sa zelenom salatom i rajicama.
Poriluk (ili tikvice) la Grecque
Broj porcija: 2
450 grama poriluka (ili tikvica)
3 rajice, sjeckane (po elji)
sok 1 limuna
lovorov list
timijan
sjeme korijandra
Izreite poriluk (ili tikvice) na komade od 2,5 cm. Kuhajte na laganoj va-
tri s nasjeckanim rajicama (ako ih koristite), limunovim sokom, lovoro-
vim listom, timijanom i sjemenom korijandra. Posluite vrue ili hladno.
Lima grah i tikvice
Broj porcija: 1-2
310
1 veliki luk
1 esan enjaka
1/2 alice junog temeljca
1 alica svjeeg lima graha
3 alice tikvica
4 srednje rajice
1/2 liice kukuruznog kroba
4 stapke svjeeg perina
malo timijana (ili kadulje, ili prstohvat suhog perina)
Pomijeajte zajedno sve sastojke osim zainskog bilja. Lagano kuhajte oko
15 minuta (dok ne omeka). Zgusnite kukuruznim krobom pomijea-
nim s malo vode. Neposredno prije posluivanja dodajte zainsko bilje.
Krumpiri Lyonnaise
Vrijeme kuhanja: 1 do 1,5 sata
Broj porcija: 2
450 grama krumpira
1 veliki luk
2 velike hce vode
laneno ulje
enjak, zgnjeeni
Debelo nareite krumpir i luk. Poslaite krike krumpira u vatrostalnu posu-
du s krikom luka izmeu kriaka krumpira. Dolijte vodu. Pecite u penici na
150-180 C dok ne bude dobro peeno i pone smeiti. Pustite da se malo ohla-
di, a zatim prelijte lanenim uljem i zgnjeenim enjakom. Odmah posluite.
Sloenac od zgnjeene mrkve i krumpira
311
mrkve
krumpiri
Mrkve i krumpire kuhajte na laganoj vatri dok ne ponu mekati.
Zgnjeite ih u pire i istresite u vatrostalnu posudu. Ukrasite dijagonal-
nim tragovima vilice i stavite u penicu na 200-220 C, da poute.
Pire od krumpira
krumpiri
1 mah luk
jogurt
Ogulite krumpir i izreite ga na kockice. Stavite u lonac s jednim malim lukom
i dovoljno vode da moe zakuhati. Kuhajte na laganoj vatri dok ne bude goto-
vo (kad nestane sva voda). Zgnjeite u pire s dovoljno jogurta da bude glatko.
Krupir-pire i blitva
Broj porcija: 4
1 sveanj zelene (ih crvene) blitve
4-5 velikih lica vode (ili junog temeljca)
3 velika (ih 4 srednja) krumpira
180-230 grama jogurta
Nasjeckajte blitvu i stavite u lonac. Dodajte vodu (ili juni temeljac) i ponite kuhati.
Kad provrije, smanjite vatru i pustite da se polako kuha. U meuvremenu, ogulite
krumpire, izreite ih na kockice i stavite ih na blitvu. Pustite da se lagano kuha dok
krumpiri ne budu mekani i gotovi. Odlijte preostalu vodu ako je ima, i dodajte jo-
gurt. Sve zajedno zgnjeite. Ako je smjesa previe suha, dodajte jo malo jogurta.
Varijacija: Isti recept moe se primijeniti s keljem. Kad se koristi kelj, istr-
gnite sredinje ile iz listova prije nego ih nasjeckate i stavite u lonac.
312
Krumpir-pire na Gersonov nain
Krumpiri, oguljeni i izrezani na komade
luk, oguljen i nasjeckan, mali
Stavite krumpire i luk u lonac. Dodajte vode do pola visine povra. Poklopite,
zakuhajte i pustite da lagano vrije dok krumpiri ne budu gotovi. (Veina vode
za kuhanje vjerojatno e ispariti.) Zgnjeite krumpire i luk koristei dio vode
za kuhanje (ili svu). Ako nije dovoljno vlano, dodajte malo junog temeljca.
Varijacije: Dodajte bilo koje zainsko bilje po vaem izboru, fino sjec-
kano. Perin je vrlo dobar, a mogu posluiti i metvica i kopar.
Krumpiri u penici
Vrijeme pripreme: 5-10 minuta
krumpiri
Izreite krumpire kao za pomfrit (ili na kockice ili na tanke krike) i pe-
cite u posudi u penici dok ne posmee. Posmeit e na iznenaujue ni-
skoj temperaturi od 150 C ako ih se dovoljno dugo pusti. Ovisno o sorti
krumpira, mogu posmeiti vrlo brzo i napuhati se na visokoj temperatu-
ri od 220 C. Takoer se mogu pei pod gornjim grijaem (broiler), ah tre-
ba paziti da ne zagore. Ovo bi trebala biti povremena poslastica!
a ^
Krumpir s perinom
Krumpiri
perin, sjeckani
laneno ulje
Kuhajte nekoliko krumpira s koom dok ne budu gotovi. Ogulite kou i uvaljaj-
te u malo sjeckanog perina nakon to ste ih lagano premazali lanenim uljem.
313
Pastrnjak i slatki krumpir
Broj porcija: 2-4
450 grama pastrnjaka
450 grama slatkog krumpira
granica svjeeg rumarina
Pastrnjak i slatki krumpir izreite na klinaste krike, ostavljajui kou ne-
dirnutom. Stavite ih u posudu za peenje s malo vode koja tek prekriva
dno. Dodajte granicu rumarina. Poklopite i pecite na srednjoj tempera-
turi od 170 C dok ne bude kuhano. Posluite s peenim krumpirom.
Patate alla Francesca
mladi krumpiri
rajice
granice svjeeg rumarina
enjak
Mladi krumpir pecite u poklopljenoj zdjeli na 150-180 C s nasjecka-
nim ili narezanim rajicama, granicama svjeeg rumarina i mno-
go enjaka. Posluite s krikama limuna i zelenom salatom.
Paprike piemontese
Broj porcija: 2
2 rajice
2 crvene paprike
2 esna enjaka, narezana
zainsko bilje
314
Ogulite kou s rajica. Prepolovite paprike i uklonite sjemenke (ali ne i pe-
teljke). Stavite paprike okrenute koom prema dolje u zdjelu za peenje.
Stavite krike enjaka u svaku polovicu paprike i svaku pokrijte s polovi-
com oguljene rajice. Pecite poklopljeno na 180 C dok ne bude mekano i
slatko (oko 1 sat). Posluite toplo ili hladno, posuto zainskim biljem.
Krumpir i korijen celera Lyonnaise
Broj porcija: 2
1 mali do srednji luk
1 mali do srednji korijen celera, opran etkom (i, ako je potrebno, oguljen)
1 srednji krumpir, opran etkom
Sve sastojke izreite na tanke krike. U mali lonac za nabujak posloi-
te u slojevima luk, celer i enjak. Dodajte vrlo malo vode. Pecite 1,5 do
2 sata na 170 C. Gornji sloj postat e hrskav, dok bi donji slojevi treba-
li biti mekani. Posluite sa zelenim povrem po vaem izboru i salatom.
Kolai od krumpira
Broj porcija: 2-4
450 grama krumpira
1 velika mrkva
1 zelena paprika
1 stapka celera
usitnjena zob (stavite malo obinih zobenih pahuljica u mikser)
Napola skuhajte krumpire s koom dok ne budu jako vrui i tek ponu mek-
ati. Ispasirajte na pasirki. (To e takoer ukloniti koicu.) Izreite mrkvu na
tanke prutie poput ibica. Nasjeckajte zelenu papriku i celer. Dodajte ih pi-
reu od krumpira i oblikujte male kolae. Uvaljajte u zob i pecite u penici na
170 C na plehu posutom usitnjenom zobi kako biste sprijeili lijepljenje.
315
L I J E E NJ E NA GE RSONOV NAI N - CHARL OT T E GERSON I BEATA BI SHOP
Krumpir i mrkva na vestfalijski
Broj porcija: 4
6-8 malih (ili 4-5 velikih) mrkava
3 srednja (ili 2 velika) krumpira
1 veliki luk
3-4 velike lice junog temeljca
Nareite mrkve i stavite ih u tavu. Krumpir ogulite i nareite na krike i nasjec-
kajte luk. Dodajte sve zajedno u tavu s junim temeljcem. Pustite da se kuha
na laganoj vatri dok ne bude gotovo, dodajui jo malo junog temeljca, ako
je potrebno. Kada je gotovo, u tavi ne bi trebalo preostati nimalo tekuine.
Krumpiri Anna
Vrijeme kuhanja: 1 do 1,5 sata
Broj porcija: 2
luk, kuhan
450 grama krumpira
enjak, zgnjeeni
jogurt
perin, sitno sjeckani
Dinstajte luk u poklopljenoj tavi za umake na vrlo slaboj vatri otprilike 1 sat.
Uzmite tepsiju za flan ih pitu od 25 cm s rubom visokim barem 2,5 cm i na
dno stavite sloj izdinstanog luka. Poprskajte s malo vode kako se luk ne bi li-
jepio. Vrlo tanko nareite krumpire i posloite ih u tepsiju preko luka. Pos-
pite zgnjeenim enjakom i s malo jogurta. Dodajte jo dva sloja, opet posi-
pajui enjakom i jogurtom. Svaki sloj pritisnite i pazite da se krumpiri tek
malo preklapaju kako ne bi bilo rupa. Pokrijte tepsiju (npr. koristei bazu vee
tepsije s odvojivim dnom). Pecite na 180 C oko 1 do 1,5 sata ih dok krum-
piri ne budu djelovah mekano kad ih ubodete noem. Krumpire povremeno
316
provjerite; ako izgledaju previe suho, dodajte jo malo jogurta. Na kraju, ko-
la od krumpira izvadite iz tepsije i pospite ga sitno sjeckanim perinom.
Napuhnuti krumpir
krumpir za peenje
Uzmite krumpir za peenje i izreite ga na krike debele 1,3 cm. Poslaite kri-
ke na reetku od penice i, bez bilo kakvog dodatka, pecite na visokoj tempera-
turi od 220 C da se napuhnu. Okrenite ih i smanjite temperaturu na 160 C s
malo otvorenim vratima penice. Pecite jo 20 minuta. Krike e se napuhnuti
i postati hrskave i slasne, gotovo kao preni krumpirii. Gotove su kada na obje
strane postanu sjajnosmee. To je granina hrana, pa ju jedite tek povremeno.
Salata od krumpira
Broj porcija: 2
450 grama malih mladih krumpira
velika grana metvice
1 velika lica svjeeg perina.
Preljev:
110 grama jogurta
malo lanenog ulja
Operite krumpire etkom i stavite ih u tavu za umak s malo vode. Kuhaj-
te na laganoj vatri dok ne budu kuhani, ah jo uvijek vrsti. Dok su krum-
piri jo vrui, nareite ih na krike i stavite u toplu zdjelu. Zalijte ih pre-
ljevom. Za kraj pospite svjeom sjeckanom metvicom i perinom.
317
Brzi peeni krumpiri
Vrijeme peenja: 1 sat
Krumpiri
laneno ulje
Prereite krumpire na polovice po duini i prerezane povrine zarei-
te dijagonalnim linijama koje se kriaju (poput mree). Ispei e se za ot-
prilike pola vremena (oko 50 minuta) u penici na 150-180 C; kad se
dovoljno ohlade, povrine se mogu premazati lanenim uljem.
Brze rajice i tikvice
Broj porcija: 2
2 srednje rajice
1/4 do 1/2 liice eera (po elji)
1 srednja tikvica
Nareite rajice na krike i stavite ih na dno tave za umak, zajed-
no sa zgnjeenim enjakom i eerom (ako ga koristite). Nareite tikvi-
ce na krike i poslaite ih na vrh. Stavite na laganu vatru. Kad se raji-
ce ponu kuhati, promijeajte, poklopite i kuhajte oko 20 minuta.
Ratatouille
Broj porcija: 2-4
230 grama luka
230 grama zelenih/crvenih/utih paprika
230 grama patlidana
4 rajice
318
1 esan enjaka
2 liice jabunog octa
mauran
Nareite luk na krike i stavite u zdjelu za peenje. Izvadite sjemenke iz pa-
prike i izreite na tanke krike. Dodajte u zdjelu. Izreite patlidane na e-
tvrtine po duini, a onda na krike debele 6-7 mm i dodajte. Nasjeckajte raj-
ice i sitno nasjeckajte esan enjaka. Dodajte u zdjelu zajedno s jabunim
octom i malo pospite mauranom. Kuhajte vrlo lagano u penici na 170
C dok ne bude dobro kuhano. Takoer se moe kuhati na tednjaku.
Crveni kupus
Broj porcija: 2-3
1/2 srednjeg kupusa, nasjeckanog
3 liice octa
3 velika luka, sjeckana
2 lovorova lista
malo junog temeljca
3 jabuke, oguljene i naribane
1 liica eera
Pomijeajte kupus, ocat, luk, lovorove listove i juni temeljac u tavi. Pirjajte
na tihoj vatri otprilike 1 sat. Nakon prvih pola sata, dodajte jabuke i eer.
Sloenac od crvenog kupusa i jabuka
Broj porcija: 2
srednji crveni kupus
jabuke (za kuhanje ih zelene)
sok jedne narane
jabuni ocat
javorov sirup
319
Nasjeckajte crveni kupus i nareite jabuku. Stavite slojeve crvenog kupusa i jabuka
u zdjelu. Prelijte naraninim sokom, jabunim octom i javorovim sirupom. Poklo-
pite poklopcem koji dobro prijanja i pecite na 180 C oko 1,5 sata ili dok ne bude
mekano. Promijeajte i posluite. Gotovo daj e ukusnije kao podgrijani ostatak!
b ^
Crvena kuri tikva s povrem
Broj porcija: 2-4
1 srednja kuri tikva
1 velika lica vode
1 mali slatki krumpir, kuhani
1 mala tikvica, kuhana
1 crvena (ih zelena) paprika, kuhana
1 rajica, oguljena
luk (ili enjak) u prahu
svjee zainsko bilje
Kuri tikvu prereite napola. To moete lako uiniti vrlo otrim iljastim no-
em. licom izvadite sjemenke, ostavljajui ostatak crvenog mesa nedirnu-
tim. Postavite uspravno u vatrostalnu posudu u koju ste dodah vodu. Poklo-
pite i pecite na 150-180 C dok ne bude kuhano (oko 30 minuta; provjerite
ubadajui meso noem). Ako ima dovoljno prostora, ostalo povre moe
se kuhati u istoj zdjeli. U suprotnom, pecite ga u posebnoj zdjeli na isti na-
in, ih ga kuhajte na laganoj vatri u tavi na tednjaku. Kad je kuhano, na-
slaite povre u polovice tikve. Pospite lukom (ili enjakom) u prahu ili
svjeim zainskim biljem. Posluite sa arenom mijeanom salatom.
b ^ }
Salata od peenih tikvica i paprika
Broj porcija: 2
320
450 grama malih tikvica
2 crvene paprike
jogurt
3 velike lice metvice, grubo sjeckane
Preljev:
laneno ulje
Odreite krajeve tikvica i prereite ih napola po duini. Oistite paprike od
sjemenki i izreite na etvrtine. Tikvice i paprike okrenute koom prema
gore stavite na pleh od penice. Pecite u penici na 170 C oko 1/2 sata. Kada
su gotove i mekane, pustite da se malo ohlade i izreite na komade duge 2,5
cm. Stavite u zdjelu za posluivanje, zalijte preljevom i dodajte sjeckanu me-
tvicu. Posluite s malo mladog sira (nesoljenog i bez vrhnja ih posnog).
Sarme od blitve
Listovi blitve
mladi luk
pljosnate mahune
paruge
brokula
tapii mrkve
peteljke crvene blitve
Listove blitve ostavite na stranu. Na laganoj vatri skuhajte mladi luk, ma-
hune, paruge, brokulu, mrkve i peteljke crvene blitve u vrlo malo vode i
zatim ih nasjeckajte. Listove blitve blanirajte. Napunite ih mjeavinom ku-
hanog povra i oblikujte paketie. Kratko kuhajte u penici na 150-180
C nekoliko minuta dok se dobro ne zagrije. Posluite toplo ih hladno.
321
Rost* od korjenastog povra
Rosti znai peen na aru ili rotilju (tj. sa smeom koricom)
Broj porcija: 2
1 mali luk
230 grama krumpira
110 grama mrkava
110 grama vedske repe
kopar
Izreite luk na tanko i izdinstajte ga u malo vode. U meuvremenu, na laganoj
vatri skuhajte krumpir, mrkvu i vedsku repu. Dobro ocijedite i, kad se ohladi do-
voljno da ga moete drati, povre grubo naribajte u zdjelu. Umijeajte omekah
luk i kopar. Smjesu stavite u vatrostalnu posudu. Pecite otprilike 1/2 sata pri vrhu
penice na 180 C ili dok ne bude kuhano i blago posmei. Odmah posluite.
Saut od slatkog krumpira
Broj porcija: 2-4
4 srednja slatka krumpira
sok 1 narane
malo eera
laneno ulje
Slatke krumpire u ljusci kuhajte dok ne budu kuhani. Pustite da se malo ohlade, a
onda nareite na kockice. Stavite naranin sok i eer u tavu za umake sa slatkim
krumpirima. Blago zagrijavajte, ali nemojte dopustiti da mjeavina provrije. Stavite
u zdjelu za posluivanje i pustite da se malo ohladi. Dodajte laneno ulje, promi-
jeajte i odmah posluite sa svjeim perinom (ili vlascem) i zelenom salatom.
322
Gratinirani krumpir (bez jogurta)
l l uk
krumpiri
rajica, narezana
mauran i/ili timijan
Stavite cijeli sjeckani luk na dno vatrostalne staklene posude. Nareite krum-
pire i stavite jedan sloj po luku. Preko toga dodajte sloj nasjeckane rajice,
a onda jo jedan sloj narezanog ili sjeckanog luka. Pospite s malo maura-
na i/ili timijana i pecite na 150 C 1 do 2 sata ili dok ne bude gotovo.
Gratinirani krumpir (s jogurtom)
Vrijeme kuhanja: 1 do 1,5 sat
Broj porcija: 2
450 grama krumpira
1 mali luk
1 esan enjaka
jogurt
Krumpire kuhajte na laganoj vatri dok se ne skuhaju, ah ne previe; trebaju osta-
ti vrsti. Izreite na tanke krike. Sitno isjeckajte luk i enjak.U zdjelu za pite
poslaite krike krumpira, sa slojevima lika i enjaka. Prelijte jogurtom i pecite
na 180 C 1 do 1,5 sat ili dok ne bude dobro kuhano i pone smeiti na vrhu.
pinat
pinat
luk, sjeckani
323
Nakon to odreete korijene, operite pinat 3 do 4 puta. Stavite u ve-
lik, dobro poklopljen lonac sa slojem sjeckanog luka na dnu. Nemoj-
te dodavati vode. Pirjajte na tihoj vatri dok se pinat ne smeu-
ra. Viak soka odlijte. Posluite sjeckano s krikom limuna.
pinat (ili blitva) s umakom od rajica
pinat (ili blitva)
limunska trava
granica rumarina
piment (po elji)
Skuhajte pinat (ili blitvu) s malo limunske trave i granicom rumari-
na. Dodajte prstohvat pimenta (ako elite). Na tanko nareite peteljke pi-
nata (ih blitve) i skuhajte listove. Posluite s umakom od rajice.
Punjeni patlidani
Broj porcija: 2
1 patlidan
110 grama rajica
1 srednji luk
1 velika lica svjeeg sjeckanog perina
Stavite cijeli patlidan u veliku tavu za umak i prekrijte provrelom vodom. Pu-
stite da odstoji 10 minuta, a onda uronite u hladnu vodu. U meuvremenu, u
drugoj tavi za umak, na vrlo tihoj vatri kuhajte rajice 5 minuta. Protisnite kroz
sito kako biste se rijeili koica i ostavite pulpu po strani. Prereite ohlaeni pa-
tlidan napola po duini. licom izdubite meso, tako da ostavite vanjsku ljusku
debljine 1,3 mm. Nasjeckajte patlidanovo meso i ostavite ga na stranu. Stavite
ljuske patlidana u plitku zdjelu za peenje sa samo malo vode na dnu da se spri-
324
jei lijepljenje. Pecite 30 minuta na 180 C. Pirjajte luk i zgnjeeni enjak u maloj
koliini provrele vode dok ne omekaju. Umijeajte perin. Dodajte procijeenu
pulpu rajice i sjeckano patlidanovo meso i kuhajte 20 minuta na umjerenoj
vatri dok se ne zgusne. Napunite tom mjeavinom kuhane ljuske patlidana. Dr-
ite toplo u penici do posluivanja, ili pustite da se ohladi i posluite hladno.
Punjeno mijeano povre
Broj porcija: 2-4
1 tikvica
1 patlidan
2 mala luka, nasjeckana
enjak, zgnjeeni
mauran
1 zelena (ili crvena) paprika
juni temeljac
Prereite tikvicu i patlidan napola, izdubite meso patlidana (paljivo ostav-
ljajui ljusku) i skuhajte s lukom, zgnjeenim enjakom i mauranom. Pre-
reite paprike napola i oistite ih od sjemena. Napunite patlidan, tikvicu
i papriku smjesom i stavite u plitku zdjelu za peenje na sloj kolutova od
luka. Pecite na 150-180 C dok paprika ne bude gotova. Ako se ini da se
jelo sui, dodajte malo junog temeljca. Posluite s umakom od rajice.
Punjene paprike
Broj porcija: 1
crvena (ili zelena) paprika
mijeani, sjeckani ostaci povra
rajice, narezane
Prepolovite papriku i oistite ju od sjemena. Stavite ju otvorenom stranom prema
gore u vatrostalnu posudu. Polovice napunite mijeanim, sjeckanim ostacima po-
325
vrca. Pokrijte krikama rajice. Pecite na 180 C 40 do 50 minuta ili dok paprika
ne omeka. Posluite s brokulom ili nekim drugim intenzivno zelenim povrem.
Varijacija: Za promjenu, umjesto peenog krumpi-
ra posluite s napuknutim krumpirom.
Punjena tikva
Vrijeme pripreme: 30* minuta
Broj porcija: 4-6
3-4 male tikve
1/2 alice luka, narezanog na kockice
1/2 alice celera, narezanog na kockice
1/2 alice mrkve, narezane na kockice
1-1/4 alice kuhane smee rie
1/2 alice proklijale lee
l
A alice groica (ih nasjeckanih suhih ljiva), prethodno namoenih i ocijeenih
3 liice svjeeg perina, samljevenog
Vi alice kadulje, istrljane
Vi alice timijana
1 veliki esan enjaka, zgnjeenog
Nareite tikve po duini i uklonite sjemenke. Dodajte prethodno natopljene gro-
ice ili sjeckane suhe ljive (namoene preko noi u hladnoj vodi ili prelivene kipu-
om vodom i ostavljene par sati da nabubre). Pomijeajte ostale sastojke i napunite
polovice tikava. Poklopite i pecite na 150-160 C oko sat i pol ili dok tikva ne bude
mekana. Izvrsno je s umakom od mrkve iz recepta Umak od cvjetae i mrkve.
Varijacija: Za izvrstan a blag okus, pokuajte upotrijebiti 6-8 cije-
lih esna enjaka. Zgnjeeni svjei enjak oslobaa svoja jaka aro-
matina ulja, a kada se koristi nenarezan ima blag okus.
Sloenac od slatkog krumpira jabuka
Broj porcija: 2
326
230 grama slatkih krumpira
2 jabuke za jelo, narezane
malo vode
malo eera
piment (po elji)
Slatki krumpir u ljusci kuhajte na laganoj vatri taman toliko da bude skuhan.
Pustite da se ohladi. Nareite i poslaite u posudu za peenje naizmjenino sa
slojevima jabuka. Po svakom sloju poprskajte malo vode i pospite malo eera (i
dodajte piment, ako ga koristite). Pecite poklopljeno na 150-180 C oko 20 mi-
nuta, a onda skinite poklopac i pecite jo 10 minuta. Posluite kao glavno jelo
sa salatom (ako niste koristili piment) ili kao desert (ako ste koristili piment).
Pikantan slatko-kiseli sloenac
Broj porcija: 2
1 velika (ih 2 male) jabuke za kuhanje
par kriki poriluka
1 mah luk
1 mah pastrnjak
lovorov list
1 rajica
1 veliki esan enjaka
timijan
1 mala tikvica, narezana
Jabuku ogulite i nareite jabuku i poslaite polovinu kriaka na dno posude
za sloenac. Nareite poriluk i poslaite po jabukama. Oljutite i nareite luk
i dodajte jedan sloj. Nareite slatki krumpir, izvadite sriku iz pastrnjaka i na-
sjeckajte ga. Dodajte jo jedan sloj, pomijean s preostalim krikama jabuke. U
sredinu sloenca stavite lovorov list. Ogulite rajice, nareite ih i dodajte jo je-
dan sloj sloencu. Zgnjeite enjak i pospite ga po rajici s timijanom i dodaj-
te sloj narezanih tikvica. Poklopite i pecite u penici na 180 C 1,5 do 2 sata.
327
Povrtni sloenac
luk
rajice
poriluk
krumpir
tikvice
paprike
mrkve
U teku tavu za umake s poklopcem koji dobro prijanja nareite sloj luka,
rajica ili poriluka (ili svega toga zajedno) i stavite sloj na dno tave. Uz-
mite raznog povra, narezanog, sjeckanog ili u kockicama, i slaite u slo-
jevima dok ne bude puna do % visine. Ako je potrebno, dodajte malo
vode. Kuhajte na laganoj vatri 45 minuta ih dok ne bude gotovo.
t ^
Zimski povrtni sloenac
Broj porcija: 2
slatki krumpir
pastrnjak
vedska repa
korijen celera
stapke celera
korijen koromaa
rajice
prokulice
listovi lovora
voda (ih juni temeljac)
svjei perin (sjeckani)
Nasjeckajte ili nareite na krike ili kockice bilo koji ili sve gore navede-
ne sastojke (osim prokulica i perina). Stavite u veliku posudu za sloenac
328
s listovima lovora i vrlo malo vode (ili junog temeljca) kako se povre ne
bi zalijepilo. Poklopite i polagano kuhajte na 170 C oko sat i pol. Oisti-
te prokulice i prereite ih napola, dodajte u posudu i kuhajte jo pola sata.
Pospite svjeim, sjeckanim perinom neposredno prije posluivanja.
Sloenac od tikvica i krumpira
Broj porcija: 2
450 grama tikvica
450 grama krumpira
2 srednja luka
2 esna enjaka
280 grama jogurta
svjei perin, sjeckani
Tanko nareite tikvice, krumpir i luk. Poslaite naizmjenine slojeve ti-
kvica, krumpira i luka u posudu za sloenac, posipajui s malo zgnjee-
nog enjaka izmeu slojeva. Pecite u penici na 150-180 C oko sat i
pol. U meuvremenu, zgnjeite drugi esan enjaka i dodajte ga u jo-
gurt. Kad je jelo peeno, izvadite iz penice i prelijte mjeavinom jogur-
ta i enjaka. Pospite sjeckanim svjeim perinom i odmah posluite.
Tikvice s enjakom perinom
Broj porcija: 2
450 grama tikvica
3 velike lice perina
2 esna enjaka
sok 1 limuna
laneno ulje
329
Odreite oba kraja tikvica i skuhajte ih cijele. Dok se kuhaju, sitno nasjeckaj-
te perin i zgnjeite enjak. Pomijeajte s limunovim sokom i lanenim uljem.
Stavite u zdjelu za posluivanje. Kad su tikvice kuhane, prereite ih napola po
duini (ako su male) ili ih debelo nareite (ako su velike). Dok su jo vrue, do-
dajte ih u zdjelu za posluivanje i sve zajedno promijeajte. Posluite odmah
s paprikama peenim u penici, peenim krumpirom i zelenom salatom.
Tikvice s metvicom
Broj porcija: 2
4 male tikvice
2 velike lice vode
2 velike lice sjeckane metvice
Kuhajte tikvice na laganoj vatri dok ne budu tek kuhane, ah jo vrste. Odrei-
te oba kraja, a onda ih nareite na tanke dijagonalne krike. Stavite u malu po-
sudu za sloenac. Pomijeajte jabuni ocat, vodu i sjeckanu metvicu i prelijte
preko narezanih tikvica. Lagano pecite u penici na 150C tako da se sve skupa
dobro zagrije. Ohladite i posluite s peenim krumpirom i zelenom salatom.
Deser t i
Kaa od jabuka, kuhanih
Broj porcija: 2
3 srednje jabuke, oguljene, izvaene jezgre i narezane
med (ih eer), po potrebi
Krike jabuka stavite u tavu za umak i dopola ih prekrij-
te hladnom vodom. Dodajte med (ili eer) prema ukusu. Neka
kuha oko 15 minuta ili dok ne omeka. Ispasirajte.
330
Kaa od jabuka, sirovih
3 srednje jabuke, oguljene, izvaene jezgre i narezane
med (ili eer)
Dodajte med (ili eer) prema ukusu. Jabuke zgnjeite u odjeljku
za mljevenje vaeg sokovnika.
Zainjeni kola od jabuke
1/4 alice meda (ili javorovog sirupa)
1 alica kae od sirovih jabuka
1,5 alica zobenog brana
3/4 alice brana od triticalea
3
A alice eera
prstohvat pimenta
prstohvat kore mukatnog oraha
Vi liice korijandra
2 alice groica (ih sjeckanih datula)
Prhki gornji sloj:
2/3 alice zobenih pahuljica
1/3 alice javorovog sirupa (ih meda)
prstohvat pimenta
prstohvat kore mukatnog oraha
Pomijeajte med (ili javorovo sirup), kau od jabuka i brana. Zajedno prosijte
eer, piment, koru mukatnog oraha i korijandar. Dodajte groice (ih datule).
Pomijeajte vlane i suhe sastojke. Istresite u duguljastu zdjelu za peenje koja
se ne lijepi. Za prhki gornji sloj, nakratko izmiksajte zobene pahuljice u mikseru
kako biste ih usitnili. Pomijeajte zaine sa zobenim pahuljicama. Umijeajte do-
voljno javorovog sirupa (ili meda) da dobijete hrskavu mjeavinu. Kad je gornji
sloj gotov, istresite ga po vrhu. Pecite na 160 C oko 40 minuta ili dok provjera
ne pokae da je gotovo. Posluite sa licom kae od svjeih jabuka ili jogurta.
331
Puding od jabuka i slatkog krumpira
Broj porcija: 2-3
1 slatki krumpir, skuhan, oguljen i narezan
1 jabuka, sirova, oguljena i narezana
1 liica groica
Vi alice krunih mrvica
1 liica eera
Vi alice naraninog soka
3 liice jogurta
Krike slatkog krumpira stavite u posudu za peenje s krikama jabuka i
groicama, i pospite krunim mrvicama, eerom i naraninim sokom. Pe-
cite u penici na 180 C oko 30 minuta. Posluite vrue s jogurtom.
Banana (peena)
Broj porcija: 1
1 banana
1 liica eera
limunov sok
Prereite bananu napola po duini i dodajte eer i par kapi limuna. Sta-
vite u tavu i pecite na tihoj vatri u kori 10 minuta. Posluite vrue.
Trenje (pirjane)
Broj porcija: 2
230 grama treanja, bez peteljki
1 liica krumpirovog kroba
332
2 liice hladne vode
2 liice eera (ako je potrebno)
Stavite trenje u tavu za umake s dovoljno vode da ih prekrije. Kuhaj-
te 10 minuta na slaboj vatri. Dodajte krumpirov krob razmuen u hlad-
noj vodi. Dodajte prokljualim trenjama i kuhajte jo 2 minute. Ohladi-
te i posluite. (Trenje su posebno zdrave te ih je najbolje jesti sirove.)
Ribiz
Broj porcija: 1-2
110 grama crvenog ribiza
3 liice eera
jogurt
Ribiz temeljito oistite, a zatim uklonite peteljke. Stavite u zdjelu, dodaj-
te eer i posluite. Jogurt, zaslaen eerom, moe se koristiti za umak.
Vona kombinacija
Broj porcija: 3
3 alice svjeih treanja i marelica, prerezanih napola, narezanih i bez kotica
2 alice vode
1/2 alice eera
2 liice kukuruznog kroba, razmuenog u 1/3 alice hladne vode
Stavite voe s vodom i eerom u tavu za umake. Kuhajte na slaboj vatri 10 mi-
nuta. Dodajte kukuruzni krob. Kuhajte jo 3 minute. Ohladite i posluite.
Glazirane polovice kruaka
Broj porcija: 4
333
4-5 zrelih kruaka
110 ml vode
4 velike lice meda (ih sucanata, ekolokog suenog tranog eera)
Prereite zrele kruke napola i izvadite jezgre. Dodajte vodu u med (ili su-
canat) i dobro promijeajte. Stavite polovice kruaka u posudu za pe-
enje i prelijte ih eernom mjeavinom. Pecite na 120 C dok ne bude
gotovo. Ako je potrebno, prelijte ih njihovim vlastitim sokom.
Kola od zobi
Broj porcija: 6
4 alice suhe zobi
2 mrkve, naribane ih izmiksane
med i groice (po elji)
Pomijeajte sve gore navedene sastojke u posudi za peenje. Stavite u pe-
nicu bez poklopca i pecite 45 minuta na 120 C. Posluite s jogurtom.
Breskve
Broj porcija: 1-2
260 grama bresaka, oguljenih
2 liice eera
Stavite breskve u provrelu vodu na
x
h minute, ocijedite i ogulite. Pre-
reite na polovice. Izvadite kotice i stavite u tavu za umake s pro-
vrelom vodom do pola visine voa. Poklopite. Pustite da lagano vri-
je 10 minuta. Ohladite. Dodajte eer i posluite ledeno.
334
Kruke
Broj porcija: 1
1 velika kruka, oguljena, bez jezgre i prepolovljena
1 liica eera
Stavite polovice kruaka u tavu za umake s vodom do pola vi-
sine. Dodajte eer i kuhajte 20 minuta.
ljive
Broj porcija: 1
230 grama ljiva
2 liice eera
Prereite ljive napola i izvadite kotice (ljive se mogu skuhati i cije-
le). Stavite u tavu za umake s dovoljno vode da ih prekrije. Kuhajte 15
minuta. Izvadite, ohladite i dodajte eer. Posluite ledeno.
Tuene banane i suhe ljive
Broj porcija: 2
1 alica suhih ljiva
2 male banane, zgnjeene
sok Vi limuna
1 liica eera
Suhe ljive prethodno namoite (preko noi u hladnoj vodi ili ih prelij-
te kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre) i kuhajte 10 minuta.
335
Temeljito istucite sve sastojke zajedno i stavite u hladnjak na 1 sat.
Moe se posluiti u krikama ukraenim zaslaenim jogurtom.
Suhe ljive i suhe marelice
Broj porcija: 2
230 grama suhih ljiva
230 grama marelica
1/3 alice jema
Suhe ljive i marelice prethodno namoite (preko noi u hladnoj vodi ih ih pre-
lijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Koristite istu vodu i pu-
stite da kuhaju 10 minuta ili dok jeam ne bude gotov. Ohladite i posluite.
336
Popis izvora
Gersonovih materijala
M
noge stvari koje se rutinski koriste tijekom Gersonovog tretmana ne mogu se
lako nai u drogerijama, ljekarnama, prodavaonicama hrane itd. Kako bismo
pomogli osobama koje koriste ovaj tretman, dajemo sljedei popis.
Izvore treba esto aurirati. Aurirani popis moe se nai na internetu (www.
Gerson.org).
Preporueni sokovnici
Pogledati lijeenje na Gersonov nain, 9. poglavlje, Sokovnici. Takoer, molim
vas da imate u vidu da sokove agruma (narane ili grejpfruta) treba cijediti pomo-
u razvrtaa, elektrinog ili runog, kako bi se izbjeglo cijeenje kore naranaa,
limuna ili grejpfruta.
Najbolji i najskuplji sokovnik za Gersonovu terapiju je Norwalk Hydraulic Press
Juicer. Svi sokovnici mogu se prilagoditi za izvoz u zemlje s elektrinom mreom
od 220-240 V.
Kontakt: Richard Boger, predstavnik tvornice Norwalk
Telefon u SAD-u: (866) 466-7925
Telefon za druge zemlje: +1 (760) 436-9615
www.nwjcal.com
Informacije, knjige DVD-i, videokasete o Gersonovoj terapiji i si.
Gerson Institute
1572 Second Avenue
San Diego, CA 92101
Tel: (619) 685-5353
Faks: (619) 685-5363
E-mail: info@gerson.org
www.gerson.org
337
Lijeenje na Gersonov nain trenutno je dostupno na korejskom, poljskom, ma-
arskom, talijanskom i hrvatskom, a uskoro i na drugim jezicima. Molimo vas da
kontaktirate Gersonov institut za dostupnost na slovenskom, arapskom, japan-
skom i kineskom.
Dr. Max Gerson: Healing the Hopeless (Dr. Max Gerson: lijeenje beznadnih) sada
je dostupno na njemakom. Molimo vas da za dostupnost kontaktirate Gersonov
institut.
Maarska Gersonova grupa za podrku
Egeszsegforras Alapitvany
1092 Maarska
Raday u.37, III.l, Maarska
Tel: 00 36 1 217 1360
E-mail: info@efa.t-onhne.hu
Margaret Straus (Italija)
E-mail: margaret.straus@fastwebnet.it
Medicinska oprema za Gersonov tretman
STAT, S. A.
Ann Ocello, vlasnica
Apartado Postal No. 2392
Tijuana, BCN 22000, Meksiko
Telefon u SAD-u: (619) 737-0324
Faks: (619) 428-4474
Lijekovi sa STAT-ovog popisa mogu se naruiti preko interneta
(www.stat-mx.com) (ne za stvari s popisa VITA i SERVICIOS)
Primaju Visa i Master Card
ISHI: Direktor: Ana Ma. Orozco
524 W. Calle Primera Rd., Suite 1005-E
San Ysidro, CA 92173
866-LAB-ISHI ili (866) 522-4744
Tel: (619) 428-6085
Faks: (619) 428-6095
The Key Company
1313 West Essex Avenue
338
P O P I S I Z V O R A G E R S O N O V I H M A T E R I J A L A
St. Louis, MO 63122
Telefon samo za SAD i Kanadu: (800) 325-9592
Telefon za sve: (314) 965-6699
www.thekeycompany.com
Ekoloka kava
Royal Blue Organics/Caf MAM
P.O. Box 21123
Eugene, OR 97402
Tel: (888) Caf-Mam ili (888) 223-3626
(541)338-9585
www.cafemam.com
Ekoloki isti raeni kruh bez soli
French Meadow Bakery & Caf
2604 Lyndale Avenue South
Minneapolis, MN 55408
Tel: (612) 870-4740
www.frenchmeadow.com
Informacije o svjeim ekolokim namirnicama
Center for Science in the Public Interest
(prua popis amerikih proizvoaa koji prodaju ekoloku
hranu i alju je potom)
1875 Connecticut Avenue NW, Suite 300
Washington, DC 20009-5728
Tel: (202) 332-9110
www.cspinet.org
Co-op America
(objavljuje Nacionalne zelene stranice s popisom proizvoaa
koji nude ekoloku hranu)
2100 M Street NW, Suite 403
Washington, DC 20037
Tel: (202) 872-5307
www.coopamerica.org
339
Diamond Organics
(alje ekoloke proizvode putem FedExa)
1272 Highway 1
Moss Landing, CA 95039
Tel: (888) ORGANIC ili (888) 674-2642
www.diamondorganics.com
Ekoloko sueno voe
International Harvest, Inc.
Bob Sterling, vlasnik
71-40 242nd Street
Douglaston, NY 11362
Tel: (800) 277-4268
Skladite: (914) 631-3165
Laneno ulje
Omega Nutrition
(recite da ste Gersonov pacijent kako biste dobili popust)
6515 Aldrich Road
Bellingham, WA'98226
Narudbe: (800) 661-FLAX ili (800) 661-3529
www.omeganutrition.com
Destilatori za vodu
The Cutting Edge
Jules Klapper, vlasnik
P.O. Box 4158
Santa Fe, NM 87502
Tel: (800) 497-9516 ili (505) 982-2688
http://cutcat.com
H20nl y Distillers
J. C. Smith, vlasnik
216 Patterson Avenue
Butler, PA 16001
(724) 287-5555 ili (800) 4H20nly
www.road-to-health.com/supplements/h2only_water_distillers.htm
340
P O P I S I Z V O R A G E R S O N O V I H M A T E R I J A L A
Renewed Health Supply
516 Ainsworth Drive
Greensboro, NC 27410
Tel: (800) 678-9151 i (336) 460-7678
www.renewedhealth.com
Aqua Clean MD-4
3725 Touzalin Avenue
Lincoln, NE 68507
(kontaktirati glavni ured za lokalnog distributera Aqua Cleana)
Filteri za tu
The Cutting Edge
P.O. Box 4158
Santa Fe, NM 87502
Tel: (800) 497-9516 ili (505) 982-2688
http://cutcat.com
Sprite Industries, Inc.
1791 Railroad Street
Corona, CA 91720
Tel: (800) 327-9137 ili (951) 735-1015
Faks: (951) 735-1016
www.spritewater.com
Generatori ozona i proiivai zraka
The Cutting Edge
P.O. Box 4158
Santa Fe, NM 87502
Tel: (800) 497-9516 ili (505) 982-2688
http://cutcat.com
Richard Boger
Predstavnik Norwalk sokovnika
(distribuira i generatore ozona i proiivae zraka)
Tel: (866) 466-7925
www.nwjcal.com
341
LIJEENJE NA GERSONOV NAIN - CHARL OT T E GE RSON I BEATA BI SHOP
Kantice za klistiranje od nehrajueg elika
Health & Yoga
(uvoz iz Indije)
E-mail: Prakasini@healthandyoga.com
Priblina cijena: 30 dolara plus potarina
www.healthandyoga.com/html/product/enemaequipment.html
342
Dodatna literatura
Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet The-
rapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, Max Gerson, dr.
med. (San Diego: Gerson Institute, 2002.). Pionirski rad dr. Gersona o njegovoj
terapiji protiv raka, razvijenoj tijekom 35 godina klinikog iskustva.
Dr. Max Gerson: Healing the Hopeless Howard Straus (Carmel, CA: Totality Books,
2009.). Slubena biografija dr. Maxa Gersona, s kronikom njegova ivota i s njime
isprepletenog razvoja njegove terapije, bijega od nacistikog holokausta i borbe
protiv amerike alopatske medicine.
Censured for Curing Cancer: The American Experience of Dr. Max Gerson, S. J. Hau-
ght (San Diego: Gerson Institute, 1991.). Istraivaki novinar koji je namjeravao
razotkriti dr. Gersona kao varalicu, ali je otkrio tko su pravi varalice.
The Cancer Industry: Unravelling the Politics, Ralph W. Moss (New York: Paragon
House, 1989.). Razotkrivanje politike novca i moi koja pokree industriju koja
tretira i zlostavlja oboljele od raka.
Questioning Chemotherapy, Ralph W. Moss (Brooklyn: Equinox Press, 2000.). Anali-
za primjene i rezultata kemoterapije te razlozi iza njene rairene upotrebe uspr-
kos oajnoj djelotvornosti.
Death by Modem Medicine, Carolyn Dean, dr. med (Belleville, Ontario: Matrix Vri-
t, 2005.). Dr. Dean je pedantno prikupljala vladine statistike i podatke iz me-
dicinskih asopisa te je objavila informacije koje pokazuju da je ubojica br. 1 u
Sjedinjenim Dravama... na zdravstveni sustav.
The China Study: Startling Implications for Diet, Weight Loss and Long-term Health, T.
Colin Campbell i Thomas M. Campbell II (Dallas: BenBella Books, 2005.). Jedan
od vodeih svjetskih nutricionista iznosi svoje vrsto argumentirane, eksperi-
mentalno dokazane razloge za izbjegavanje ivotinjskih proizvoda, kancerogene
tvari broj 1 u svijetu.
A Time to Heal, Beata Bishop (Lydney, Gloucesrtershire, UK: First Stone Publishing Com-
pany, 2005.; dostupno preko Gersonovog instituta, San Diego). Ga Bishop iznosi
kroniku svoje pobjede nad rairenim melanomom pomou Gersonove terapije prije
vie od 25 godina, na vrlo topao nain, s pronicljivou i oporim humorom.
343
Living Proof: A Medical Mutiny, Michael Gearin-Tosh (London: Simon & Schuster,
2002.)- Jedan oksfordski profesor, suoen sa sigurnom smru od multiplog mije-
loma ili njegovog alopatskog tretiranja, izabrao je umjesto toga Gersonovu tera-
piju i kinesku meditaciju, i nadivio svoju prognozu za preko 10 godina. Duho-
vito, britko i zabavno.
Fats & Oils, Udo Erasmus (Vancouver, BC: Alive Books, sijeanj 1989.). Najbolja
knjiga o mastima i uljima, o njihovim strukturama, izvorima, primjenama i uin-
cima na ljudsko zdravlje i fiziologiju. Odlian izvor informacija.
Fluoride: the Aging Factor, John Yiamouyiannis (Delaware, OH: Health Action Press,
1993.). Pregled potisnute literature o fluoridaciji vode, vitaminima, zubnim pa-
stama i tretiranju zuba. Zastraujue i vitalne informacije za zatitu vaeg zdravlja
i zdravlja vaih voljenih.
The Root Canal Cover-Up, George Meinig (Ojai, CA: Bion Publishing, 1994.). Speci-
jalist za korijenske kanale i suosniva Amerikog udruenja endontista (specijali-
sta za korijenske kanale) pie o snanim negativnim uincima korijenskih kanala
na ljudsko zdravlje. Obavezno tivo.
What Really Causes Schizophrenia, Harold D. Foster (Victoria, BC: Trafford Publis-
hing, 2003.). Profesor Foster predstavlja novu analizu izvora i lijeka za shizo-
freniju, promatrajui ju kao nedostatak hranjive tvari ili prehrambeni problem,
umjesto kao mentalni defekt.
What Really Causes Aids, Harold D. Foster (Victoria, BC: Trafford Publishing, 2002.).
Profesor Foster pokazuje da je pravi uzrok AIDS-a nedostatak selena i da je izlje-
iv odgovarajuom prehranom i suplementacijom selena.
Knjiice o lijeenju, Charlotte Gerson (Carmel, CA: Cancer Research Wellness In-
stitute, 2002.; takoer dostupno preko Gersonovog instituta, San Diego), po 30
stranica svaka. To je serija od devet knjiica, od kojih osam detaljno objanjava
razloge zato se javlja rak, kako i zato Gersonova terapija lijei, ukratko opisuje
Gersonovu terapiju i predstavlja oko dvanaest pria izlijeenih pacijenata. Deveta
knjiica obuhvaa Autoimune bolesti.
Healing Breast Cancer the Gerson Way
Healing Prostate and Testicular Cancer the Gerson Way
Healing Ovarian and Female Organ Cancer the Gerson Way
Healing Colon, Liver and Pancreas Cancer the Gerson Way
Healing Lung Cancer & Respiratory Diseases the Gerson Way
Healing Lymphoma the Gerson Way
Healing Melanoma the Gerson Way
Healing Brain and Kidney Cancer the Gerson Way
Healing Auto-immune Diseases the Gerson Way
344
D O D A T N A L I T E R A T U R A
Docrtor Max, Giuliano Dego (Barrytown, NY: Station Hill Press, 1997.; dostupno
preko Gersonovog instituta, San Diego, Kalifornija). Taj biografski roman op-
irna je Akcijska saga utemeljena na ivotu i vremenima zdravstvenog giganta
dr. Maxa Gersona, osnivaa Gersonove terapije. Dr. Dego, jedan od vodeih ta-
lijanskih pjesnika, koji je za ovu knjigu primio talijansku nacionalnu nagradu za
meko uvezanu knjigu, proveo je desetljea istraujui ovaj opus.
DVD-i:
The Gerson Miracle, Stephen Kroschel (Haines, AK: Kroschel Films, 2004.). Do-
bitnik Zlatne palme 2004. za Najbolji film, Filmski festival Beverly Hills,
Beverly Hills, CA.
Dying to Have Known, Stephen Kroschel (Haines, AK: Kroschel Films, 2006.).
Dobitnik javne pohvale u kategoriji dugometranog dokumentarnog filma
2006., Njujorki meunarodni festival nezavisnog filma i videa, New York
City, NY.
The Beautiful Truth, prvi dugometrani dokumentarac filmskog snimatelja
Stephena Kroschela. Jedan tinejder kree na put irom SAD-a kako bi istra-
io vrijednost prirodne terapije protiv raka koja se temelji na prehrani. On
saznaje da taj lijek, koji se hrabro suprotstavlja tretmanima koje promie me-
dicinski establiment, postoji ve preko pola stoljea.
345
Lijeenje na Gersonov nain
POBI J EDI TE RAKI DRUGE KRONI NE BOLESTI
KNJIGA Lijeenje na Gersonov nain MOE BITI
NAJDRAGOCJENIJE SREDSTVO ZA ODRAVANJE I
POBOLJANJE VAEG ZDRAVLJA AKO STE U FORMI I ZDRAVI,
ILI ZA NJEGOVO VRAANJE AKO STE BOLESNI. OVDJE ETE
PRONAI SVO VODSTVO KOJE VAM JE POTREBNO ZA OBJE
SVRHE.
OVA JE KNJIGA PRIJE SVEGA PRIZNANJE MOM OCU, DR. MAXU
GERSONU. ON NIJE BIO SAMO LIJENIK, NEGO I PRAVI
ISCJELITELJ. POSJEDOVAO JE DUBOKO RAZUMIJEVANJE
TEMELJNE ORGANIZACIJE TOG NEVJEROJATNO
KOMPLEKSNOG I DI VNOG ORGANIZMA KOJI JE LJUDSKO
TIJELO I KROZ SVOJU JE GENIJALNOST NAUIO KAKO
OBNOVITI I IZLIJEITI ONE IJE JE ZDRAVLJE PROPADALO.
NIJE SAMO ISJELJIVAO, VE SE NADAO DA E DONIJETI
ZDRAVLJE CIJELOM SVIJETU, OKONATI BOLEST I PATNJE.
OSLANJAJUI SE NA NJEGOVO GOLEMO ZNANJE I ISKUSTVO,
ESTO SMO BILI U STANJU DONIJETI POTPUNO IZLJEENJE
TE POVRATAK IVOTA I ZDRAVLJA ONI MA KOJI SU NEKADA
BILI PROGLAENI NEIZLJEIVIMA I SUOAVALI SE SA
SMRU ILI DUGI M GODI NAMA PATNJI. U OVOJ KNJIZI
ELIMO IZNIJETI DETALJE NJEGOVOG PRISTUPA ONI MA KOJI
E IH ISKORISTITI KAKO BI SE VRATILI SRETNOM I
PRODUKTIVNOM IVOTU.
- Charlotte Gerson u uvodu knjige
VE PREKO TRIDESET GODI NA PREPORUUJEM GERSONOVU
TERAPIJU OSOBAMA KOJE SE BORE S RAKOM I NI JEDNOM
NISAM IMAO RAZLOGA TO POALITI. OVAJ NOVI PRIRUNIK
O GERSONOVOJ TERAPIJI NAJBOLJI JE IKADA NAPISAN NA TU
TEMU: SVEOBUHVATAN, AURAN, ISCRPNO POTKRIJEPLJEN I
VRLO ITAK OBJANJAVA TERAPIJU UEI VAS TONO KAKO
DA JU SAMI PROVODITE. I NAJVANIJE OD SVEGA, Lijeenje na
Gersonov nain GOVORI O LIJEENJU I DRUGIH KRONINIH
BOLESTI OSI M RAKA, UKLJUUJUI MNOGE KOJE SU
NAVODNO BEZNADNE. NEMOJTE NIKOME DOPUSTITI DA
VAM TVRDI DRUGAIJE: ZA TERMINALNE PACIJENTE
POSTOJI MNOGO VIE OD NADE - POSTOJI GERSON. OVO JE
KOMPENDIJ ZNANJA, TEMELJEN NA DESETLJEIMA USPJEHA,
KOJI ETE HTJETI PODIJELITI SA SVIMA KOJE ZNATE.
- Andrew W. Saul, pomoni urednik,
Journal of Orthomolecular Medicine

Gerson I Bishop - Lijecenje Na Gersonov Nacin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gerson I Bishop - Lijecenje Na Gersonov Nacin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Lijeenje na

ivimo u kljunim vremenima, proivljavajui dosad nevien napad na zdravlje;

You might also like