Prirucnik Osnovni Pojmovi Informacijske Tehnologije

Autori: Gorana elebi i Dario Ilija Renduli
Osnovni pojmovi informacijske i

komunikacijske tehnologije
pokret
raunalnog
opismenjavanja
e-uenje
e-inkluzija
ljudska
prava
na edukaciju
i informacije
izgradnja
modernog
drutva
slobodan
pristup
ITdesk.info -
projekt raunalne e-edukacije
sa slobodnim pristupom
- Prirunik za digitalnu pismenost
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom
ITdesk.info is licensed under a Creatve Commons Atributon-
Noncommercial-No Derivatve Works 3.0 Croata License
2
Autorica:
Gorana elebi i Dario Ilija Renduli
Glavni naslov:
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu
pismenost
Podnaslov:
Osnovni pojmovi informacijske i komunikacijske tehnologije
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb
Struna recenzija:
Mario Vuki, dipl. ing.el., MCP, MCSA, MCTS, MCT /ISO 9001:2000 Auditor; Infokatedra, centar za
obrazovanje odraslih, Zagreb
Lektorica:
Ema ii
Naslovnica i dizajn:
Silvija Buni
ISBN:
978-953-56758-0-8
Mjesto i godina izdavanja:
Zagreb, 2011.

Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu
ovog pomonog nastavnog sredstva u osnovnim kolama rjeenjem
klasa: 602-09/12-01/0082
urbroj: 561-03-03/10-13-3
Zagreb, svibanj 2013.
Autorsko pravo:
Slobodno kopirajte, tskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, ukljuujui i u svrhu
organiziranih kolovanja, bilo u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali iskljuivo u
nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za koritenje publikacije) te uz
navoenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom).
Izvedeni (derivirani) radovi nisu doputeni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava
(udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja - ODRAZI).
Kontakt za traenje dozvole: info@ITdesk.info .
3
Dananje drutvo obiljeeno je naglim rastom i razvojem informacijske tehnologije (IT), to
je rezultralo velikom ovisnou drutva, u irem smislu, o znanju i kompetencijama osobe
u IT podruju. I premda ta ovisnost raste iz dana u dan, ljudsko pravo na obrazovanje i
informacije nije proireno i na IT podruje. Pojavili su se problemi koji utjeu na drutvo
u cjelini, koji stvaraju prepreke i udaljavaju ljude od glavnog razloga i motvacije za
napredak, od prilike. Bit raunalno nepismena osoba, danas znai bit osoba koja nije
u mogunost sudjelovat u modernom drutvu, bit osoba bez prilike. Unato priznanju
Europske komisije, UNESCO-a, OECD-a i ostalih relevantnih insttucija o neophodnost i
korisnost informatke pismenost, jo uvijek postoje grupe ljudi s oteanim pristupom
osnovnoj raunalnoj naobrazbi (npr. osobe s invaliditetom, osobe s potekoama u
uenju, radnice/i migrant, nezaposlene osobe, osobe koje ive na udaljenim mjestma
gdje nemaju pristup raunalnoj edukaciji).
Ovaj prirunik, zajedno s ostalim materijalom objavljenim na stranici ITdesk.info,
predstavlja na doprinos realizaciji i promociji ljudskog prava na edukaciju i informacije
u IT podruju. Nadamo se da e Vam ova edukacija pomoi u savladavanju osnovnih
raunalnih vjetna i s tom nadom elimo Vam da nauite to vie i tako postanete
aktvni/a lan/ica modernog IT drutva.
Iskreno vai,
ITdesk.infoteam
Predgovor
Struna recenzija:
4
Sadraj
Sklopovlje (Hardware) 5
Osnove Hardware-a 5
Osobno raunalo 5
Prijenosno raunalo ili tablet raunalo 6
Prijenosni digitalni ureaji 6
Glavni dijelovi raunala 7
Uobiajeni ulazni/izlazni prikljuci 8
Performanse raunala 9
Memorija i ureaji za pohranu 9
Osnovni tpovi ureaja za pohranu 10
Ulazni i izlazni ureaji 10
Sofver (Sofware) 13
Programi za olakavanje pristupanost raunala 14
Mree 15
Vrste mrea 15
Internet, intranet, extranet 18
Protok podataka 19
ICT u svakodnevnom ivotu 21
Internetski servisi 18
E-uenje (e-learning) 18
Rad na daljinu (teleworking) 23
Elektronika pota (e-mail), istovremene poruke (IM), zvuna komunikacija preko Interneta
(VoIP), stvarno jednostavne vijest (RSS), web dnevnik (blog), podcast 24
Virtualne zajednice 24
Utjecaj na zdravlje 26
Utjecaj na okoli 27
Zatta prilikom koritenja ICT tehnologije 29
Sigurnost podataka 30
Maliciozni programi 30
Zakonska regulatva 33
Zakon o zatt osobnih podataka 34
OPI UVJETI KORITENJA 36
5
1. SKLOPOVLJE (HARDWARE)
IT (Informacijska tehnologija) obuhvaa svu tehnologiju kojom se sluimo kako bismo prikupili,
obradili, zattli i pohranili informacije. Odnosi se na hardver (raunalno sklopovlje), sofver
(programe raunala), raunalne mree.
Pod pojmom ICT (Informacijska i komunikacijska tehnologija) podrazumijevamo transfer i upotrebu
svih vrsta informacija. ICT predstavlja temelj ekonomije i pokreta je drutvenih promjena u 21.
stoljeu. Zahvaa sve aspekte ivota kakvog znamo i danas bi ivot bez nje bio praktki nezamisliv.
Udaljenost vie ne ini problem u pristupu informacijama - npr. rad i uenje na daljinu, e - bankarstvo,
e - uprava.
OSNOVE HARDVERA
Pojam hardver podrazumijeva raunalno sklopovlje, komponente raunala, fziki i opipljivi dio
raunala tj. elektrine, elektronike i mehanike dijelove od kojih je raunalo sastavljeno.
Princip rada raunala
Sl. 1. Princip rada raunala
Osnovni princip rada raunala (sl.1.): podaci se unose u raunalo putem ulaznih ureaja, obrauju se
i pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem izlaznih ureaja.
Osobno raunalo
Osobno raunalo (Personal Computer PC) kako samo ime kae, je namijenjeno osobnoj upotrebi,
za razliku od servera/posluitelja, kojeg korist vei broj ljudi istovremeno s razliith lokacija. Ako
nemate namjeru esto prenosit raunalo s jednog mjesta na drugo, a pri tome elite da omjer cijena/
performanse bude maksimalan, tada koristte stolno raunalo. Prvo takvo raunalo je proizvedeno
od strane IBM 1981. godine. Izvorno je bio namijenjen za jednu osobu, koja obavlja jedan posao u
jednom trenutku, ali danas za jednu osobu, koja obavlja vie radova u jednom trenutku.

IZLAZNI UREAJI
SISTEMSKA
JEDINICA
ULAZNI UREAJI
6
U usporedbi s prijenosnicima ili tablet raunalima, puno je veih dimenzija, nezgodan za prenoenje,
troi vie elektrine energije ali ima puno bolje performanse. Moe se rei da stolno raunalo odabiru
korisnici kojima treba raunalo boljih i lako nadogradivih performansi, a pritom im nije bitna potronja
elektrine energije te ga nemaju potrebe prenosit ili koristt na mjestma gdje nema prikljuka na
elektroenergetsku mreu.
Prijenosno raunalo ili tablet raunalo
Prijenosno raunalo (Laptop) ili tablet raunalo upotrebljavaju korisnici koji imaju potrebu prenosit
raunalo tj. puno putuju i pri tome im je potrebno raunalo. Prijenosno raunalo, za razliku od tablet
raunala, po nainu unosa podataka vie slii osobnom raunalu. Za unos podataka se korist
tpkovnica i mi, dok se kod tablet raunala unos podataka vri putem zaslona osjetljivog na dodir
(touch screen).
Za razliku od stolnog raunala, prijenosna i tablet raunala su optmizirana za laku prenosivost, malu
potronju na utrb performansi, mogu se koristt (odreeno vrijeme dok se ne isprazne baterije)
bez upotrebe prikljuka na elektroenergetsku mreu. Naravno, kako bismo pripremili prijenosno
ili tablet raunalo za upotrebu bez energetskog prikljuka, potrebno je napunit baterije raunala
spajanjem na energetsku mreu.
Prijenosni digitalni ureaji
Dlanovnik (PDA Personal Digital Assistant) je praktno raunalo malih dimenzija. Lako se povezuje
s mobilnim telefonima i rjeenje je za nezahtjevne korisnike. Kako samo ime kae, to je ureaj koji
stane u dlan korisnika. Direktan prijevod s engleskog jezika osobni digitalni asistent - nam govori da
je to raunalo, gledano spram svojih mogunost, vie asistent, a ne npr. radna stanica ije ime koje
sugerira superiornost u mogunostma i raunalnoj snazi spram dlanovnika tj. osobnog digitalnog
asistenta. Dlanovnik tako nazivamo i: Handheld, osobni digitalni pomonik, PDA Personal Digital
Assistant. Dlanovnici su sve manje u upotrebi te ustupaju mjesto pametnim telefonima koji nude
puno veu funkcionalnost i feksibilnost u koritenju.
Mobilni telefon je prijenosni elektroniki ureaj koji se korist za komunikaciju na daljinu. U novije
vrijeme mobilni ureaj je evoluirao u multfunkcionalan ureaj. Dodane funkcije poput kratkih
tekstualnih poruka (SMS-a), elektronike pote, pristupa internetu, registracije kontakta, kalkulatora,
sata, alarma, snimanja i prikazivanja fotografja, snimanja i reprodukcije video zapisa, slanja/primanja
multmedijalnih poruka (MMS-a), snimanja i reprodukcije zvuka itd. pretvorile su mobilni aparat
u iznimno koristan ureaj bez kojeg aktvno uestvovanje i djelovanje u modernom drutvu nije
mogue.
Pametni telefon (Smartphone) je ureaj nastao sinergijom/spajanjem funkcionalnost telefona,
dlanovnika, kamere i fotoaparata te raunala. Pametni telefon, za operiranje, korist operatvni
sustav koji je podloga za razvoj aplikacija. Neki od pametnih telefona mogu se prikljuit na vanjski
ekran i tpkovnicu, ime se kreira slino radno okruenje kao kod koritenja prijenosnog ili stolnog
raunala. Neki od operatvnih sustava su: Google Android, iOS, Symbian, Blackberry, Palm Pilot,
Windows Phone. Poznatji Smartphone-i su: Apple iPhone, HTC, Blackbarry itd.
7
Glavni dijelovi raunala
Kao to je ve navedeno, raunalo je funkcionalno podijeljeno na sistemsku jedinicu, ulazne i izlazne
ureaje (sl.1.).
Osnovni princip rada raunala: podaci se unose u raunalo putem ulaznih ureaja, obrauju se i
pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem izlaznih ureaja.
Sistemska jedinica
U sistemskoj jedinici (kuitu) se nalaze svi vitalni dijelovi raunala. Postoje dva temeljna tpa
kuita:
Stolno (Desktop) kuite je smjeteno na radnom stolu i horizontalne je orijentacije.
Toranj (Tower) dolazi u 3 veliine (mini-tower, mid-tower, full-tower) i vertkalne je
orijentacije.
Matna ploa (Motherboard, MBO) je osnovni sklop raunala na koji su direktno ili kablovima
povezane ostale komponente. Ureaji se povezuju na matnu plou putem sabirnice. Sabirnica (engl.
bus) slui povezivanju svih ureaja i osigurava protok podataka i upravljakih signala (komunikaciju)
izmeu razliith ureaja putem defniranih protokola. Protokol je bonton protoka podataka tj.
nain na koji je defnirana komunikacija izmeu ureaja. Sabirnice, ovisno o namjeni unutar raunala,
moemo podijelit na:
serijske - USB, Firewire itd.
paralelne - AGP, PCI itd.
mijeane - HyperTransport, InfiniBand, PCIe itd.
Centralna procesorska jedinica (CPU ili procesor) je centralni dio raunala, mozak raunala.
Procesor upravlja svim ostalim dijelovima raunala, nadgleda njihovu meusobnu komunikaciju i
obavlja aritmetko-logike operacije. Brzina procesora izraava se brzinom takta i mjeri u hercima
(odnosno megahercima ili gigahercima). Najpoznatji proizvoai su Intel i AMD. Priruna memorija
(Cache) je predmemorija malog kapaciteta koja ima brzi pristup podacima. Pohranjivanjem dijela
sadraja radne memorije u prirunu memoriju, ubrzava se komunikacija izmeu procesora i radne
memorije. Mikroprocesori koriste tri razine brze prirune memorije L1, L2 i L3 u kojima se uvaju
podaci koji se esto koriste.
ROM (Read Only Memory) je vrsta trajne, unutranje memorije koja slui iskljuivo za itanje. Primjer
je BIOS (Basic Input/Output System) program koji se nalazi u posebnom ROM-u na matnoj ploi, a
slui za uitavanje operacijskog sustava u radnu memoriju.
RAM (Random Access Memory) je radna memorija u koju se, prilikom rada, privremeno pohranjuju
programi i obraeni podaci. Omoguuje itanje i pisanje podataka, a iskljuivanjem raunala se brie
njen sadraj.
8
Tvrdi disk (Hard Disk) je mjesto trajne pohrane podataka. Karakteriziraju ga: veliki kapacitet, bri
rad u odnosu na optke ureaje, brzi pristup podacima i trajna pohrana podataka. Razlikuje se
unutranji i vanjski tvrdi disk.
Disketni ureaj (Floppy Disk Drive) korist se za spremanje i itanje podataka na disket. Kapacitet
diskete je 1,44 MB. Disketni ureaj je praktki izbaen iz uporabe a tme i disketa kao prijenosni
medij.
CD-ROM ureaj slui za itanje CD medija. Od pojave DVD ureaja, CD ureaj se rijetko korist.
DVD ureaj slui za itanje DVD diskova. Kapacitet DVD diska see od 4,7 do 18GB.
Zvuna kartca je sklop koji slui za stvaranje i izvoenje zvuka na zvunicima raunala.
Grafka kartca je zaduena za obradu slike i njen prikaz na monitoru. Posjeduje svoj grafki procesor
i vlasttu memoriju. O snazi navedenih komponent ovisi kvaliteta slike.
ADSL modem omoguuje komunikaciju raunala putem telefonskih parica. Koristmo ga pri
povezivanju raunala na internet.
Prikljuci ili portovi su utori vidljivi na stranjoj ili prednjoj strani raunala.
Uobiajeni ulazni/izlazni prikljuci
Univerzalni serijski prikljuak (USB) se korist za prikljuivanje raznih ureaja (mi, tpkovnica, USB
memorija...).
Serijski prikljuak se korist npr. za spajanje mia (oznaen s COM1 ili COM 2).
Paralelni prikljuak se koristo za prikljuivanje lokalnog pisaa (LPT1 ili LPT2) a zamijenio ga je USB
prikljuak.
Mreni prikljuak se korist za prikljuivanje raunala u mreu.
Firewire se koristo za povezivanje raunala i audio video ureaja (digitalni fotoaparat, digitalne
kamere itd.) Zamijenio ga je USB 3.0 prikljuak.
9
PERFORMANSE RAUNALA
Faktori koji utjeu na brzinu rada raunala su:
Radni takt procesora, koliina Cache memorije i broj jezgri
Koliina ugraene radne memorije
Grafka kartca koliina memorije i procesor
Radni takt sabirnice
Broj pokrenuth aplikacija aplikacije koriste raunalne resurse
Procesor pokree aplikacije i izvrava kod kojim su aplikacije defnirane, a tme prilikom pokretanja
aplikacije dolazi do optereenja/zauzea procesora. Kako bi procesor mogao izvravat kod aplikacije,
potrebno je uitavanje aplikacije u radnu memoriju. Shodno tome, pokrenuta aplikacija zauzima
odreenu koliinu radne memorije. to je vie aplikacija pokrenuto, vee je zauzee procesora i
radne memorije. Upravo zato, performanse raunala ovise kako o procesoru (radni takt, broj jezgri,
cache memoriji) i koliini radne memorije tako i o broju pokrenuth aplikacija.
Brzina rada procesora mjeri se u hercima (Hz) a zbog velikih radnih taktova dananjih procesora,
izraava se u megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz). Osim o frekvenciji, brzina rada procesora
ovisi i o broju operacija koje aritmetko-logika jedinica (ALU) obavi u jednom taktu. FLOPS (Floatng
point operatons per second) kazuje broj izvedenih matematkih operacija s pominim zarezom u
sekundi.
MEMORIJA I UREAJI ZA POHRANU
ROM (Read Only Memory) je vrsta trajne, unutranje memorije koja slui iskljuivo za itanje. Primjer
je BIOS (Basic Input/Output System) program koji se nalazi u posebnom ROM -u na matnoj ploi, a
slui za uitavanje operacijskog sustava u radnu memoriju.
RAM (Random Access Memory) je radna memorija u koju se, prilikom rada, privremeno pohranjuju
programi i obraeni podaci. Omoguuje itanje i pisanje podataka, a iskljuivanjem raunala se
brie njen sadraj.
Mjerne jedinice: bit, byte, KB, MB, GB, TB.
Bit (Binary digit) je osnovna jedinica kojom se mjeri koliinu informacija. Bajt (Byte) ili oktet sadri
osam bitova.
1 KB (kilobajt) - 1024 B (priblino 1000 B)
1 MB (megabajt) - 1024 KB (priblino 1000 KB)
1 GB (gigabajt) -- 1024 MB ( priblino 1000 MB)
1 TB (terabajt) 1024 GB (priblino 1000 GB)
10
Osnovni tpovi ureaja za pohranu
CD (Compact Disc) je optki disk koji se korist za pohranu podataka. Standardni kapacitet CD medija
je 700MB. CD-R slui za itanje i pisanje podataka, a CD-RW za itanje i viekratno pisanje.
DVD (Digital Versatle Disc) je optki disk koji se zbog veeg kapaciteta (oko 4,7GB) veinom korist
za pohranu video zapisa.
Blu-ray disk (BD) je optki disk za pohranu podataka, nasljednik DVD-a. U ovisnost o kvanttet slojeva
(engl. layer) i kapacitetu pojedinog sloja, dolazi u razliitm kapacitetma, veim od kapaciteta DVD-a.
Zasada se kapacitet jednog sloja kree se izmeu 27 GB i 33 GB, a ukupni kapacitet je umnoak broja
slojeva i kapaciteta sloja. (koriteni izvor: htp://hr.wikipedia.org/wiki/Blu-ray_Disc).
Memorijska kartca je vrsta Flash memorije koja se korist za pohranu podataka u digitalnim
kamerama, mobitelima, MP3 ureajima...
USB Stck je ureaj koji se primjenjuje za pohranu podataka. Malih je dimenzija, relatvno velikog
kapaciteta, pouzdan i brz. Pripada vrst Flash memorija koje pamte i kad nisu pod naponom.
Razlikuje se interni tvrdi disk koji je ugraen u raunalo i eksterni tvrdi disk koji se odgovarajuim
kablovima povezuje s raunalom, a najee se korist za prijenos podataka s jednog na drugo raunalo
ili backup. Pojam backup oznaava proces kojim se iz izvornih podataka (datoteke, programi) izrade
kopije. Time se tte podaci u sluaju da se originalni izvor podataka izgubi ili otet. Elektronike
podatke se moe pohranit na drugom posluitelju, magnetskoj traci, tvrdom disku, DVD-u ili CD-u,
itd.
Formatranjem medija za pohranu (disketa, memorijska kartca (Memory Stck), tvrdi disk (hard
disk)) priprema se medij za pohranu podataka. Ako su podaci bili na mediju, formatranjem medija
podaci se briu, ali se mogu vratt pomou posebnog sofvera. U sluaju da ste formatrali medij za
pohranu podataka na kojem ste imali bitne podatke, prestanite koristt medij i obratte se strunjaku
za raunala. Medij za pohranu podataka formatra se na nain da u prozoru My Computer valja
pritsnut desnu tpku mia na medij koji se eli formatrat i odabere opciju Format te pritsne gumb
OK.
ULAZNI I IZLAZNI UREAJI
Ulazni ureaji:
Mi (Mouse) je ulazni ureaj koji olakava rad u grafkom korisnikom suelju (GUI - Graphical User
Interface je grafko korisniko suelje koje uvelike pojednostavljuje rad na raunalu, u usporedbi
s tekstualnim sueljem). Mi prenosi pokrete ruke, a na zaslonu monitora prikazuje se pokaziva
(mouse pointer). Mieve dijelimo na iane i beine (s obzirom na nain povezivanja na raunalo).
Mi se pojavio zajedno s Macintosh raunalom, tvrtke Apple. Izum je Douglasa Engelbarta iz 1963.
godine.
Trackball, za razliku od mia, nije pokretan. Pokret ruke se na zaslon prenose kotrljanjem kuglice
koja se nalazi na gornjoj strani ureaja.
11
Tipkovnicu (Keyboard) koristmo za unos podataka i davanje naredbi. Takoer mogu bit iane i
beine.
Skener koristmo za uitavanje podataka (slike, teksta...) s ispisanog materijala u raunalo. Rezultat
skeniranja je slika, no uz posebne programe, ako smo skenirali tekst, moemo kao rezultat dobit i
tekst. Sofver za prepoznavanje teksta iz slike na engleskom se zove text recogniton tool.
Touchpad slui za prijenos pokreta ruke, ali za razliku od mia, u ovom sluaju prstom odreujemo
poziciju pokazivaa.
Svjetlosna olovka (Lightpen) slui za runo upisivanje linija na zaslonu, pritom oponaajui pokrete
mia. Povezana je s monitorom.
Igraa palica (Joystck) se u prvom redu korist u raunalnim igrama. Njenim pokretma pomiemo
objekte na zaslonu.
Mikrofon je ureaj koji pretvara zvuk u elektrini signal kojeg je mogue spremit na raunalo.
Upotrebljava se za komunikaciju igraa u mrenim igrama, zajedno s web kamerom u
videokonferencijama, za pretvaranje glasa u tekst na raunalu i slino.
Web kamera je kamera koja sprema video podatke u obliku prikladnom za prijenos putem Web-a u
stvarnom vremenu.
Digitalna kamera, za razliku od analogne, sprema fotografje u digitalnom formatu. Moemo je
spojit direktno na raunalo i s nje uitat spremljene fotografje. Kvaliteta fotografja se izraava u
megapikselima. to je broj megapiksela vei, fotografja je kvalitetnija, ali i zauzima vie memorije.
Izlazni ureaji:
Monitor prikazuje sliku s raunala. Drugim rijeima, da nema monitora, rad na raunalu bio bi praktki
nezamisliv. Dananji monitori koriste tehnologiju tekuih kristala te ih zovemo LCD monitori. Veliina
monitora izraena je veliinom dijagonale zaslona i mjerena u inima (). Kvalitetu slike izraavamo
pojmom razluivost (rezolucija) broja toaka po irini i visini zaslona monitora (npr. 1920 x 1080).
Projektor je ureaj kojim na platno ili zid projiciramo sliku s raunala ili samostalnih ureaja poput
DVD playera, Blu-ray playera itd.
Pisa (Printer) je ureaj kojim ispisujemo podatke s raunala na papir. Razlikuje se lokalni pisa
(prikljuen direktno na raunalo) od mrenog pisaa (ima ugraenu mrenu kartcu i spaja se direktno
na mreu). Takoer, pisai se razlikuju po tehnologiji ispisa: iglini, laserski, tntni, termalni pisa te
crtalo (engl. ploter).
Iglini pisai su najstariji, imaju najniu cijenu otska, spori su, glasni i veinom su primjereni za ispis
teksta.
Laserski pisai su po tehnologiji slini fotokopirnim ureajima. Iznimno su kvalitetni, brzi, thi i imaju
odlinu kvalitetu otska. Nedostatak im je visoka poetna investcija (cijena) te cijena spremnika za
prah (engl. toner). Klasifcirani su meu najbolje pisae koji ispisuju pomou precizne laserske zrake
i boja u prahu (toner).
12
Tintni pisai imaju visoku kvalitetu ispisa (neto loiju od laserskog pisaa), thi su u radu i niske
poetne investcije. Cijena tnte, naroito tnte u boji, moe bit u visini cijene samog printera.
Tehnologija izrade otska se bazira na rasprivanju kapljica tnte iz spremnika.
Crtalo (engl. ploter) se korist za ispis nacrta i crtea veih dimenzija (do A0). Iznimno je skupo te se
korist u profesionalne svrhe, primjerice projektnom birou za ispis tehnikih crtea veih dimenzija.
Termiki pisa (engl. termal printer), kako samo ime kae, ostavlja otsak na papiru termikim
djelovanjem. Korist papir osjetljiv na termiko djelovanje, malih je dimenzija, beuman u radu,
relatvno jefin. Svoju primjenu naao je u uslunim djelatnostma ispisom rauna. Upravo zbog te
primjene dobio je naziv POS printer (printer of sale pisa za ispis rauna). Isto tako, zahvaljujui svojim
dimenzijama, primjenjuje se i kao prijenosni pisa te za ispis rezultata raunanja na kalkulatorima.
Ureaji koji su ujedno ulazni i izlazni
Ureaji za pohranu podataka, zbog potrebe zapisivanja i itanja podataka, uvrtavaju se u grupu
ulazno/izlaznih ureaja.
Monitor osjetljiv na dodir (Touch screen) ima ulogu ulaznog ureaja kada mu rukom zadajemo
naredbe na monitoru, a izlaznog kad prikazuje rezultate.
13
SOFTVER (SOFTWARE)
Sofver je, za razliku od hardvera, neopipljivi dio raunala. Sastoji se od niza naredbi, napisanih prema
strogo odreenim pravilima. Programe piu programeri i pri tome se slue razliitm programskim
jezicima.
Tipovi sofvera:
Operatvni sustav (Operatng system - OS) je skup programa koji upravljaju radom sklopovlja. Prva
raunala nisu imala operatvni sustav nego samo programe koji su se uitavali u raunalo (primjer:
buene kartce). Raunala, danas, imaju operatvni sustav koji se uitava u radnu memoriju raunala
prilikom njegovog pokretanja. Operatvni sustav je platorma na kojoj se temelji rad raunala. Unutar
operatvnog sustava instaliraju se (i postaju njegov sastavni dio) upravljaki programi (odgovorni za
funkcioniranje ureaja) i razni usluni programi (odgovorni za funkcionalnost raunala). Najpoznatji
operatvni sustavi danas su:
Microsof Windows (XP, Vista, 7,...)
Linux (Debian, Ubuntu, Fedora, Knoppix,...)
Mac OS X (Cheetah, Panther, Snow Leopard,...)
Pod pojmom Aplikacijski sofver usluni programi podrazumijevaju se svi programi koji korisniku
slue za obavljanje razliith poslova, rjeavanje problema. Korisnik ga prema vlasttm potrebama
ugrauje na raunalo. Upravo o instaliranom sofveru ovisi funkcionalnost raunala. Usluni programi
esto mogu vrijedit vie od samog hardvera raunala. Ovisno o primjeni, postoje razliite vrste
sofvera. Neke od njih su:
Program za obradu teksta koji slui za izradu i oblikovanje tekstualnih dokumenata, umetanje slika,
grafkona i tablica. Primjeri takvog programa su MS Word i OpenOfce.org Writer;
Program za izradu tablinih kalkulacija kojim se korist prilikom razliith vrsta raunskih operacija,
kreiranja grafkona... Primjeri takvog programa su MS Excel i OpenOfce.org Calc;
Program za izradu prezentacija kojim se kreiraju slajdovi s grafkim i tekstualnim elementma. Tako
izraena prezentacija kasnije se moe prikazivat kao slide show na projektoru prilikom nekog
izlaganja. Primjeri takvog programa su MS PowerPoint i OpenOfce.org Impress;
Program za izradu baze podataka koji upravlja zbirkom strukturiranih podataka. Primjeri takvog
programa su MS Access i OpenOfce.org Base.
Uobiajeni programi instalirani na raunalu:
uredski programi - OpenOfce.org, Microsof Ofce
antvirusni program Avira, Sophos, Kaspersky, Antvir
SOFTVER (SOFTWARE)
14
Internet preglednik: Mozilla Firefox, Microsof Internet Explorer, Opera, Safari
programi za obradu slike: Adobe Photoshop, Canvas, CorelDraw, Draw
Faze razvoja sofvera:
1. analiza zadatka,
2. dizajn,
3. programiranje,
4. testiranje programa.
PROGRAMI ZA OLAKAVANJE PRISTUPANOSTI RAUNALA
Opcijama za proirenje pristupanost pristupamo preko izbornika Start Svi programi Pomagala
Olakani pristup (Start All Programs Accessories Ease of Access).
Povealo (Magnifer) (sl. 2.) koristmo za
poveavanje dijela zaslona.
Zaslonska tpkovnica (On-Screen Keyboard)
(sl.3.) tekst se upisuje pomou mia pritskom
na tpke zaslonske tpkovnice.
Pripovjeda (Narrator) ita tekst koji se nalazi na zaslonu raunala, govori trenutnu poziciju
pokazivaa te opisuje neke dogaaje (npr. poruke s upozorenjima i grekama koje generira sustav).
Prepoznavanje govora (Windows Speech Recogniton) pomou programa za prepoznavanje govora
moemo npr. diktrat svoje dokumente, pretraivat web.
Sl. 2. Povealo (Magnifer)
Sl. 3. Zaslonska tpkovnica (On-Screen Keyboard)
15
Raunalnu mreu ine najmanje ine najmanje dva, ino ili beino meusobno povezana, raunala
koja mogu razmjenjivat podatke tj. komunicirat. Postoje mnogi razlozi za spajanje raunala u mreu,
no neki od njih su:
Razmjena podataka meu korisnicima koji imaju pristup mrei
Pristup zajednikim ureajima, primjerice mreni printer, mreni disk itd.
Omoguavanje komunikacije korisnicima
Najrairenija i najpoznatja mrea danas je Internet. Prema podacima web stranice htp://www.
internetworldstats.com/stats.htm, Internet je na kraju 2011 godine imao 2,2 milijardi korisnika.
VRSTE MREA
Vrste raunalnih mrea prema veliini:
LAN (Local Area Network) mrea koja pokriva relatvno malu povrinu povezuje
raunala unutar tvrtke ili kuanstva putem ice
WLAN (Wireless Local Area Network) mrea koja pokriva relatvno malu povrinu
povezuje raunala unutar tvrtke ili kuanstva beinim putem.
WAN (Wide Area Network) - mrea koja pokriva relatvno veliku povrinu povezuje vei
broj raunala i lokalnih mrea.
Komunikacijske mree
PSTN (Public Switched Telephone Network) tehniki termin za javni telefonski sustav,
ISDN (Integrated Services Digital Network) skraenica za integrirane usluge digitalne
mree ,
ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) skraenica za asimetrini digitalni prijenos
podataka preko telefonske linije .
Pojmovi klijent/server
Odnos klijent - server defniran je na sljedei nain: klijent alje zahtjeve (requests) a posluitelj
MREE
16
(server) odgovara (responds) na poslane zahtjeve. Najpoznatji primjer je internet. Raunalo
korisnika koje korist internet alje zahtjeve za pristupom odreenoj stranici (unoenjem adrese web-
stranice u Traku za adrese (Address bar) internet preglednika) a posluitelj odgovara, zatm se web-
stranica uitava i prikazuje u internet pregledniku na korisnikovom raunalu kao rezultat odgovora
posluitelja. Upravo iz ovog primjera vidljivo je da komunikacija izmeu klijenta i posluitelja uvelike
ovisi o brzini veze izmeu njih. Davatelj internet usluga (ISP - Internet Service Provider) - tvrtka
koja prua pristup internetu za odreenu cijenu obino uspostavlja veze putem telefonskih linija
(dial-up) ili irokopojasne mree (kabelski ili DSL). Mnogi ISP-ovi nude i dodatne usluge kao to su
e-pote, web preglednici i prostor za stvaranje web-mjesta. Zato ete, kad kupujete pristup internetu,
odabirat brzinu pristupa internetu. Kako je brzina pristupa tj. brzina komunikacije ograniena, tako
je ograniena i koliina podataka koje mrea moe propustt. Primjett ete da, primjerice danas,
prilikom kupovine pristupa internetu putem mobilne mree, imate ogranienu koliinu podataka u
paketu, tj. naplauje se promet podacima.
Razlog tome je upravo ograniena propusnost podataka mobilne mree te, budui da tvrtke koje nude
pristup internetu putem mobilne mree ne ele da mrea bude zaguena prometom, destmuliraju
korisnike na nain da naplauju promet podacima. To je bio sluaj i s pristupom internetu putem
ADSL-a u samim poecima tehnologije. Danas, kad su tvrtke razvile komunikacijsku infrastrukturu,
paket pristupa internetu ne ukljuuje koliinu prometa podacima (veina paketa imaju takozvani fat
rate) ve samo brzinu pristupa. Upravo zato ete, kad budete sluali ili itali vijest o komunikacijskim
tehnologijama, imat prilike ut kako je bitno razvijat komunikacijsku infrastrukturu.
Vrste raunalnih mrea prema arhitekturi:
Klijent-posluitelj (client-server) - na raunalo posluitelj - prikljuena su radna raunala
klijent
P2P (Peer to peer) - sva raunala su ravnopravna. Svi lanovi mree istodobno su i klijent
i posluitelji.
Mree - prijenos podataka protokoli
Podaci su obino u raunalu u obliku dosta velikih datoteka. Da bi vie korisnika moglo prenosit
podatke preko mree brzo i jednostavno, podaci moraju bit razdijeljeni na manje dijelove koje se
moe kontrolirat. Tako korisnici mogu dijelit pristup mrei. Te dijelove nazivamo paket. Paket su
glavne jedinice mrene komunikacije. Dijeljenjem u pojedinane pakete, individualan je prijenos bri,
tako da svako raunalo na mrei ima vie mogunost za prijenos i primanje podataka. Kod prijemnog
raunala, paket se ponovno organiziraju u redoslijed izvornih podataka. Prijenos podataka preko
mree odreuju pravila - protokoli.
Protokol (engl. protocol) je formalni opis pravila za razmjenu poruka koja se moraju potovat, da bi
raunalni sustavi na mrei bili u mogunost komunicirat jedni s drugima.
IP grupa protokola (engl. Internet protocol suite) je skup protokola koji provode grupu raznih
protokola preko kojeg tee internet. Veina mrenog prometa prolazi kroz TCP protokol. Poruke
putem TCP protokola se nakon stvorene veze izmeu klijenta i servisa prenose u oba smjera bez
pogreke i dupliciranja u pravom redoslijedu.
17
Raunala na internetu pokreu razliite operacijske sustave, ipak imaju jedno zajedniko: meusobno
komuniciraju istm mrenim jezikom, takozvanim TCP / IP.
TCP / IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) je protokol za prijenos podataka izmeu
raunala na internetu. To je vrsta sofvera koja dri zajedno cijelu mreu.
POP3 (US Post Ofce Protocol version 3) je Internet protokol koji se korist za primanje e-pote.
FTP (engl. File Transfer Protocol) je sofverski standard za prijenos datoteka izmeu raunala s
razliitm operatvnim sustavima.
HTTP (engl. HyperText Transfer Protocol) je protokol koji se korist za provedbu funkcija i zahtjeva
s posluitelja. Obino se korist i kao dio adrese web-adrese te je glavna metoda za prenoenje
informacija na webu. Mjesta HTTP i HTTPS su dat kao URL.
URL (engl. Uniform Resource Locators) je adresa internet stranica na svjetskom internetu. Svaka
stranica ima jedinstvenu adresu koja se jedinstveno identfcira.
Primjer adrese:
htp://www.itdesk.info/hr/
IP adresa (engl. Internet Protocol) je broj koji tono odreuje raunalo u internet mrei. Broj je
32-bitni, za transparentan prikaz je obino zapisan s etri osam bitnih vrijednostma u decimalnom
obliku npr. 193.95.198.35.
Internet domena je ekskluzivna internet adresa koja identfcira i imenuje raunalo spojeno na
internet. Domena se sastoji od dva dijela, odvojena tokom. Na primjer vasadomena.hr.
Glavni dio (vasadomena) predstavlja jedinstveni naziv za odreenu webstranicu. Ime
mora biti saeto i jednostavno da ga se lako zapamti.
Domene u uporabi:
.aero - zrakoplovni prijevoznici
.biz - poslovni svijet
.com - poduzea
.coop - zadruge
.edu - obrazovne organizacije
.gov - agencije vlade
.info - informacije
.int - na osnovu ugovora osnovane meunarodne organizacije
.mil - oruane snage
.museum - muzeji
18
.name - pojedinci
.net - mrene infrastrukture
.org - organizacije
.pro - strunjaci
Pojedine zemlje koriste domenu od dva slova, odreenu standardom ISO 3166, npr.: Hrvatska .hr;
Internet, intranet, extranet
Internet (mrea nad mreama) je globalni sistem meusobno povezanih raunala i raunalnih
mrea koji komuniciraju putem IP grupe protokola (TCP/IP). Iako je zapoeo kao posljedica potrebe
za jednostavnom razmjenom podataka, danas praktki da nema domene civilizacije u koju ne zadire.
Primjerice:
Ekonomija: internet bankarstvo (plaanje rauna, transferiranje fnancijskih sredstava, uvid
u stanje na raunu, uvid u kreditnu zaduenost itd.), trgovina putem interneta (dionice,
razna roba, intelektualne usluge itd) itd.
Druenje: drutvene mree, forumi itd.
Informacije: novinski portali, blog itd.
Zdravstvo: dijagnostciranje bolest, zdravstveni pregledi (osoba koja ivi na otoku, odreene
preglede za koje je potreban doktor specijalist moe obavit na daljinu), naruivanje za
specijalistke preglede (uputnice), razmjena medicinskih podataka, operacije i praenje
operacije na daljinu itd.
Edukacija: pohaanje online sveuilita, web-stranice s tutorijalima, savjet strunjaka
itd.
Internet doista ima mnoge primjene i ogroman drutveni utjecaj. Moda najvanija osobina jest
razmjena informacija, jer se upravo tme meu ljudima omoguava kolaboraciju, a kolaboracija
rezultra idejama i djelovanjem ljudi istomiljenika u stvarnom ivotu, a koordinirano djelovanje
ljudi rezultra drutvenom promjenom.
Intranet je privatna mrea neke organizacije kojoj pristup imaju samo ovlateni zaposlenici.
Ekstranet je dio intraneta kojem mogu pristupat vanjski suradnici.
19
PROTOK PODATAKA
Download je pojam koji podrazumijeva skidanje digitalnih podataka s mree, a upload stavljanje
digitalnog sadraja na mreu. Primjerice, prilikom preuzimanja (skidanja, engl. download) ovog
prirunika sa stranice htp://www.itdesk.info na raunalo, Vi ste preuzeli digitalne podatke tj.
prirunik. Isto tako, kada smo mi zavrili pisanje prirunika, postavili (upload) smo ga na mreu.
Brzina prijenosa podataka (Bit rate) predstavlja brzinu kojom podaci putuju kroz modem, mjerenu u
bit/s (bit po sekundi). bps je mjerna jedinica za protok digitalnih podataka kroz mreu. Broj bitova u
sekundi (engl. bit per second) nam govori koliko bitova se moe prenijet u sekundi kroz mreu.
1,000 bit/s rate = 1 kbit/s (jedan kilobit ili jedna tisua bitova po sekundi)
1,000,000 bit/s rate = 1 Mbit/s (jedan megabit ili jedan milijun bitova po sekundi)
1,000,000,000 bit/s rate = 1 Gbit/s (jedan gigabit ili jedna milijarda bitova po sekundi)
(izvor: htp://en.wikipedia.org/wiki/Bit_rate#Prefxes)
Brzina podataka se moe mjerit ili iskazat i u byte per second. Kako jedan bajt ima osam bitova,
takav je i meusobni odnos izmeu bps i B/s tj. bits per second and bytes per second.
Naini spajanja na internet:
Spajanje po potrebi (Dial-up) - nain pristupa internetu, korist modem (56k) i telefonsku liniju.
irokopojasni pristup (Broadband) karakteriziraju velike brzine prijenosa podataka, stalni pristup
internetu, a tme i rizik od neovlatenog upada u mreu.
Naini povezivanja:
Mobilno povezivanje putem mobilne mree (GPRS, EDGE, UMTS, HSPA)
Satelitsko obino se korist u dijelovima svijeta gdje nema odgovarajue infrastrukture, odnosno
gdje nije mogue drugaije pristupit internetu.
Beino (Wi-Fi) podaci izmeu raunala se prenose putem radio frekvencija i odgovarajuih
antena.
Kabelsko putem kabelskog modema se prikljuuje na kabelsku televizijsku mreu kako bi se mogla
koristt za pristup internetu.
irokopojani pristup (Broadband) karakteriziraju velike brzine prijenosa podataka, stalni pristup
internetu, a tme i rizik od neovlatenog upada u mreu. U poecima irokopojasnog interneta, zbog
20
nedovoljno razvijene infrastrukture, naplaivao se promet podacima no ne i vrijeme provedeno
na internetu. Prije, kad se koristo pristup internetu putem telefonske linije, naplaivalo se
vrijeme provedeno na internetu. Danas, u velikim gradovima, telekomunikacijska infrastruktura je
razvijena i vie se ne plaa nit vrijeme provedeno na internetu nit koliina podataka. Cijena paketa
irokopojasnog pristupa internetu ovisi o omoguenoj brzini pristupa.
21
Pojam ICT (Informacijska i komunikacijska tehnologija) podrazumijeva sva tehnika sredstva koja se
upotrebljavaju u svrhu rukovanja informacijama i omoguavanja komunikacije, ukljuujui raunala,
mreni hardver, komunikacijske vodove te sav potreban sofver. Drugim rijeima, ICT se sastoji od
informacijske tehnologije, telefonije, elektronikih medija, svih tpova obrade i prijenosa audio i
video signala te svih funkcija kontrole i nadgledanja, baziranih na mrenim tehnologijama.
INTERNETSKI SERVISI
E-trgovina (e-commerce) oblik trgovine koji kupcima omoguuje pregledavanje i kupovinu nekog
proizvoda putem interneta.
E-bankarstvo (e-banking) korisnicima omoguuje kontrolu nad raunima (pregled stanja i prometa),
transakcije s jednog rauna na drugi, otplatu kredita, kupovinu bonova za mobitele... Prednost su
uteda vremena (koje bi inae proveli ekajui u redu poslovnice), nie naknade za izvoenje usluga,
mogunost pristupa 0-24h itd.
E-vlada (e-government) koritenje informacijskih tehnologija da bi se graanima pruio bolji pristup
dravnim informacijama (www.vlada.hr Government To Citzens, G2C).
E-UENJE (E-LEARNING)
E-uenje se sastoji od svih formi uenja i/ili prenoenja znanja koja se baziraju na elektronikim
tehnologijama. Taj pojam e se najee koristt za opis uenja i/ili prenoenja znanja koji ne sadri
direktan kontakt uitelj-uenik i pritom se koriste ICT tehnologije. Prednost e-uenja uvelike se
poklapaju s uenjem putem knjiga, s tm da knjige dolaze iskljuivo u tekstualnom i slikovnom
obliku na papiru, dok materijali za e-uenje imaju multmedijalne mogunost te mogunost
praenja predavanja na daljinu u stvarnom vremenu. Primjera radi, doktori medicine znaju pratt
medicinske operacije koje se trenutno odvijaju na drugoj lokaciji, student mogu pratt nastavu
koja se trenutno odvija na drugom sveuilitu.
Neke od prednost e-uenja za uenike:
prilagodljivo vrijeme, mjesto i trajanje uenja
dostupnost edukacije
mogunost neogranienog ponavljanja predavanja
smanjen troak ulaganja u edukaciju
multmedijalno okruenje (video, audio, tekst)
ICT U SVAKODNEVNOM IVOTU
22
Neke od prednost e-uenja za profesore i edukacijske ustanove:
smanjeni trokovi odravanja nastave (smanjeni trokovi putovanja i smjetaja, smanjeni
ili eliminirani trokovi prostorija za odvijanje nastave itd.)
puno vea baza korisnika edukacije
jednom napravljena edukacija omoguava puno manji vremenski angaman edukacijskog
osoblja na provedbi dotne edukacije
jednostavna i lagana nadogradnja materijala itd.
Neke od prednost e-uenja za drutvo
Velik, gotovo nepremostv, problem koji ima tradicionalni nain prenoenja znanja jest velik troak
edukacije po osobi. Pruit edukaciju svakoj osobi u drutvu putem tradicionalnog naina (odlazak
u kolu itd.) je gotovo nemogue. Pojavom informacijskih tehnologija otvorila se nova mogunost
prenoenja znanja koja sa sobom nosi nizak troak edukacije po osobi. Upravo u toj injenici ogleda
se glavna prednost e-uenja za drutvo. Edukacija moe bit dostupna svima uz vrlo niske trokove,
edukacija se moe vrlo lako i jednostavno nadograivat te je dostupna 0-24. Nadalje, kao posljedica
dostupnost edukacije svakom lanu drutva, kolektvno znanje se lake iri meu lanovima drutva
to rezultra uinkovitjim tritem rada, poveanjem uinkovitost postojeih poslovnih subjekata te
openito rezultra konkurentnijim gospodarstvom.
E-uenje je defnirano kao koritenje novih multmedijalnih tehnologija i interneta radi poboljanja
kvalitete uenja, kako bi edukacija bila dostupna ljudima na mjestma izvan dometa/dohvata dobrih
obrazovnih ustanova te da se nove i inovatvne oblike odgoja i obrazovanja uini dostupnim za sve
ljude. (Svjetski samit o informacijskom drutvu, 2007)
1
).
Uenje na daljinu je sazrjelo i zaradilo vjerodostojnost i legitmitet kao uinkovita i
djelotvorna metoda za uenje, kroz istraivanje, evaluacije i testranja. (Distance learning
has come of age and has earned credibility and legitmacy as efcient and efectve
method for learning, through research, evaluaton and testng.)
Uenje na daljinu je jedini nain da se doprije do velikog broja radnika na nain da je
ekonomian, prilagodljiv i uinkovit za odrasle osobe s ogranienim mogunostma.
(Distance learning is the only method to reach this large group of workers in ways that are
cost-efectve, scalable and efectve for adults with limited opportunites.)
2

_________________________________
1
Stetson University: Digital Literacy The Great Divide: Blueprint for social-economic growth In developing natons;
izvor: htp://www.stetson.edu/business/fdc/media/Papers/BlueprintorSEdevelopmentVer02.doc
2 McCain, M.: Using the Internet to Teach Workplace Literacy Skills - Presentaton to Annual Natonal Summit
The Sloan Center on Innovatve Training and Workforce Development; izvor: www.techvision21.com/team/
McCain_2007_Using_the_Internet_to_Teach_Workplace_Literacy_Skills.ppt
23
RAD NA DALJINU (TELEWORKING)
Neki od faktora koji uvjetuju rad na daljinu (teleworking) su kvalitetna informatka infrastruktura i
dobra informatka pismenost, vrsta posla koji se moe obavljat u veoj ili manjoj mjeri s bilo kojeg
mjesta s raunalom opremljenim potrebnim programima, zaposlenici iji je odnos prema poslu
profesionalan, organiziranost tvrtke tj. organizacija posla prilagoena ovakvom nainu rada itd.
Neke prednost rada na daljinu:
tvrtke smanjuju reijske trokove i trokove nadoknade za prijevoz zaposlenika
uteda vremena za odlazak i dolazak na posao
prilagoavanje radnih uvjeta svojim navikama - feksibilnost
mogu je rad u komociji vlasttog doma tj. na mjestu koje nije ured
nia razina stresa, uz uvjet dobre organiziranost i koordinacije tj. protoka informacija
izmeu djelatnika
izvrsno rjeenje za rad osoba s invaliditetom
Neki od nedostataka rada na daljinu:
fzika izoliranost djelatnika - nedostatak direktnog socijalnog kontakta s kolegama,
nije predvien za svakoga potrebna je izvjesna doza samokontrole i motvacije tj.
odgovornost i profesionalnost u pristupu radu i radnim zadacima,
manja mogunost napredovanja u tradicionalnom smislu jer se gubi vertkalna hijerarhija
u tvrtki, no stvara se horizontalna hijerarhija gdje nitko nije iznad nikoga po poziciji ve
svatko ima svoje zadatke i obveze koje mora izvrit,
manji naglasak na tmskom radu u tradicionalnom smislu, budui da se zadaci rade
samostalno, fziki izolirano od drugih, ali iznimno pojaani naglasak, upravo zbog
nedostatka fzikog kontakta meu lanovima tma, na tmskom radu u pogledu
komunikacije, razmjene informacija, obavljanja svojih zadataka (drugi u tmu ovise da
svatko obavi svoj dio odgovorno i profesionalno). Primjerice, programer iz Australije radi u
tmu s programerima iz Hrvatske, Irske i Amerike, na razvoju nekog sofvera za kompaniju
iz Azije. Koordinator se nalazi u veini sluajeva na putu, jer vri funkciju koordinatora
izmeu matne kue, naruitelja sofvera i programera koji kreiraju potreban sofver.
Koordinator, da li posjetom ili na drugi nain, ima zahtjeve naruitelja, organizira tko e koji
dio programirat, raspodjeljuje zadatke i izvjetava matnu kuu o trokovima, preuzetm
zadacima, stanju izvrenost itd. Programeri programiraju, svatko svoj dio, i pri tome se
meusobno koordiniraju kako bi sofver u konanici imao ukupnu funkcionalnost.
Vidljivo je da bez obzira na to gdje se djelatnici nalaze, mogu radit u tmu, no krucijalna je komunikacija,
razmjena informacija, dobra organizacija te odgovornost i profesionalni pristup radnima zadacima.
24
ELEKTRONIKA POTA (E-MAIL), ISTOVREMENE PORUKE (IM),
ZVUNA KOMUNIKACIJA PREKO INTERNETA (VOIP), STVARNO
JEDNOSTAVNE VIJESTI (RSS), WEB DNEVNIK (BLOG), PODCAST
Elektronika pota (e-mail) podrazumijeva prijenos tekstualnih poruka putem interneta. Datoteke
se mogu razmjenjivat putem privitka poput slika, multmedije, dokumenata itd. Adresa elektronike
pote sastoji se od korisnikog imena, znaka @ (at; pri) i naziva domene na kojoj je otvorena
e-mail adresa (npr. marko.maric@gmail.com).
IM (Instant Messaging) servisi koriste se za slanje istovremenih poruka, odnosno komunikaciju u
realnom vremenu. Osim tekstualne komunikacije i video poziva, omoguuju i prijenos datoteka. Neki
od popularnih IM servisa su: Windows Live Messenger, Skype, Google Talk.
VoIP (Voice over Internet Protocol) je naziv za tehnologiju koja omoguuje digitalizaciju i prijenos
zvune komunikacije (i multmedijskih sesija) putem interneta. Ukratko, putem VoIP protokola
omoguena je audio/video komunikacija izmeu korisnika.
RSS (Really Simple Syndicaton) je skup web formata kojim se koriste stranice koje se stalno
osvjeavaju, budui da se putem RSS-a mogu doista jednostavno objavljivat nove informacije, lanci
itd. RSS nam omoguava da uz pomo posebnih programa ili dodataka itamo naslove i saetke vijest.
Korisniku, koji ima program za itanje RSS kanala, je doista jednostavnije pristupit novim vijestma
jer ne mora posjeivat, primjerice, sve portale koji ga zanimaju nego putem programa zaprima nove
vijest sa svih portala, dok je nakladniku puno jednostavnije distribuirat vijest krajnjem korisniku
koji ih prat putem njihovog RSS kanala.
Blog (web log) je oblik internet zapisa u kojem korisnik pie o nekoj temi. Moe bit osobni (forma
internet dnevnika), tematski, u obliku asopisa. Blogovi su popularni jer krajnji korisnici ne moraju
imat napredna informatka znanja, nit znanja izrade web-stranice da bi bili prisutni na internetu i
pisali o temama koje ih zanimaju. Blogovima je uvelike olakana razmjena interesa, ideja, miljenja
itd.
Podcast (POD - Personal On Demand + Broadcast) je digitalna datoteka koja sadri audio ili video
sadraj. Distribuira se putem interneta, koristei RSS tehnologiju.
VIRTUALNE ZAJEDNICE
Pojam virtualna zajednica podrazumijeva grupu ljudi koji komuniciraju putem drutvenih mrea,
foruma, IM servisa, blogova. Zove se zajednicom, budui da grupa ljudi, spram svojih interesa,
sudjeluje unutar grupa te tme formira zajednicu, a virtualna je jer ne ukljuuje fziki kontakt ve se
odvija putem ICT tehnologija.
Drutvene mree (Social Networks) su besplatni online servisi koji korisnicima pruaju razliite naine
prezentacije i komunikacije. Neke od popularnijih drutvenih mrea su Facebook, Twiter, LinkedIn
My Space, Google +...
Forum je usluga koja korisnicima omoguuje razmjenu miljenja. Moe se usporedit s oglasnom
25
ploom na kojoj sudionici ostavljaju svoje poruke, a drugi ih komentraju.
MMO (Massive Multplayer Online) su mrene igre koje putem interneta igra veliki broj igraa. Jedan
od podanrova MMO-a je MMORPG (Massive Multplayer Online Role-Playing Game), a njegov
najpopularniji predstavnik je igra Warcraf.
Chat room je web-stranica ili dio web-stranice koja omoguuje razmjenu informacija u stvarnom
vremenu. Za razliku od instant messaging sofvera, ne zahtjeva instalaciju na raunalo, ve raunalo
s web preglednikom i vezom na internet.
Zapisi objavljeni na blogu nazivaju se postovima, ispod kojih posjetteljima moe bit omogueno
komentranje. Osim teksta, mogua je razmjena multmedijalnih datoteka poput fotografja ili video
materijala. Na web stranicama koje nude ovakvu vrstu usluge, potrebno je otvorit osobni raun kako
biste bili u mogunost dijelit svoje tekstove, slike, video itd. Obino, ako samo elite pregledavat
sadraj, nije potrebno otvarat osobni raun.
Najpopularniji servis za razmjenu video zapisa je You Tube.
Servisi za razmjenu slika ili fotografja Photobucket, Flickr, lol cats itd.
Jedna od glavnih znaajki interneta jest protok informacija. Upravo zato informacije predstavljaju
vrijednost i danas tvrtke trae naine kako da dou do informacija putem interneta. Primjerice,
Google trailica ne naplauje pretraivanje, no svaki put kad neto unesete u trailicu, vi ste zapravo
informirali trailicu to vas zanima, koji su vai interesi. Upravo spram te informacije, Google vam
prikazuje oglase koji bi vas mogli interesirat i tu besplatnu uslugu ste platli odavanjem informacije, a
njima omoguili zaradu putem oglaavanja. Drugi primjer su online zajednice. Na online zajednicama
vi otvarate korisniki raun kojeg popunjavate vie ili manje osobnim informacijama. esto ete
imat priliku proitat kako je netko, primjerice, dobio otkaz jer je na Twiter-u ostavio negatvne
komentare o efu ili tvrtki za koju radi. Jo jedna karakteristka interneta jest da kad jednom objavite
neku informaciju, iznimno ju je teko, ako ne i nemogue, uklonit. Upravo zato treba vodit rauna
o podacima koji se objavljuju na drutvenim mreama. Trebalo bi izbjegavat dijeljenje informacija o
datumu i mjestu roenja, adresi, telefonskom broju, planiranom godinjem odmoru te u sigurnosnim
postavkama ograniit pristup korisnikom proflu. Isto tako, treba pripazit i na uvjete koritenja,
ugovor na kojeg pristajete kad otvarate korisniki raun, jer upravo tm ugovorom je defnirano na
koji nain tvrtka vlasnik drutvene mree moe postupat s podacima koje ste objavili putem njihove
drutvene mree.
Isto tako, potrebno je imat na umu da kad komunicirate s nekim na internetu, vi doista ne znate
tko je ta osoba zapravo. Vrlo je lagano pretvarat se i upravo ta injenica dodatno upozorava da je
potrebno bit iznimno oprezan prilikom davanja informacija.
Posebno moraju pazit roditelji jer je djecu lagano prevarit. Kako zatt djecu na internetu je posebna
tema i od velikog je znaaja te smo zato na naoj stranici htp://www.ITdesk.info/hr/sigurnost-djece-
na-internetu posvetli posebnu panju upravo toj temi.
26
Ergonomija je znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem ovjeka i predmeta koji ga okruuju da
bi nam pruila rjeenja i smjernice na koji nain i to uinkovitje te predmete prilagodit ovjeku.
Najei zdravstveni problemi povezani s koritenjem raunala:
neispravan rad s tpkovnicom i miem - uganua (iaenja) / RSI (Repettve Strain
Injury)
ttranje zaslona ili nepropisna udaljenost - oteenje vida
neispravno sjedenje i koritenje neprikladnih sjedalica - problemi s kraljenicom (poloaj
raunala, stola i stolice utjeu na dranje tjela)
vaan utjecaj imaju koritenje umjetnog svijetla, koliina svijetla, smjer svijetla
Prostorije za rad je vano pravilno osvijetlit. est dio norme ISO 9241 preporuuje:
opa razina osvijetljenost 300-500 luksa
lokalna rasvjeta kontrolirana od strane operatera
kontrola odbljeska izbjegavanje velikih kontrasta, koritenje pregrada i zastora
U uvjetma loe rasvjete, osoba se bre umara (oi bole i suze, umor u glavi od nepotrebnog
naprezanja...) a tme primjetno pada i produktvnost. Moe rezultrat i trajnim oteenjima vida.
Upravo zato, bilo doma ili u uredu, jako je bitno imat odgovarajuu rasvjetu.
Rasvjeta je samo jedan od faktora koji utjeu na zdravlje, a tme i na produktvnost. Pravilan raspored
opreme, stola i stolice znatno utjeu na poloaj tjela prilikom rada na raunalu a tme i na nastali
umor. esto, dugotrajno nepravilno dranje tjela moe uzrokovat trajne zdravstvene probleme s
kraljenicom i zglobovima.
Pravilan raspored opreme:
monitor mora bit udaljen od oiju najmanje 50 cm
tpkovnica se mora nalazit ispred runi zglobovi su pritom u ravnom poloaju
mi se nalazi odmah do tpkovnice podlaktce su paralelne sa stolom
stolica treba bit prilagodljiva (sjedite i naslon) te mora imat naslon za ruke
Preporuuje se:
uzimanje stanke u radu, ustat i proetat se, esto mijenjat poloaj (5 - 10 minuta svakih
sat vremena)
redovito vjebat
odmorit oi pogledom u daljinu (svakih 20 min), odmorit ruke (svakih 15 min)
UTJECAJ NA ZDRAVLJE
27
Mnoge raunalne komponente mogu se reciklirat. Specijalizirane tvrtke za recikliranje raunala
iskoritavaju upotrebljive komponente i na siguran nain odlau opasne materijale. Neki proizvoai
raunala i sami nude mogunost recikliranja ponude staro za novo raunalo.
U Hrvatskoj, ukoliko imate elektroniki otpad, moete putem trailice saznat koje tvrtke nude usluge
zbrinjavanja elektronikog otpada. Sve to trebate je u trailicu unijet pojmove elektroniki otpad
ili zbrinjavanje elektronikog otpada i pogledat ponuene kontakte.
Ono na to bi uvijek trebali pripazit je recikliranje papira. Trebalo bi to vie koristt elektronsku
dokumentaciju i tedjet na papiru. Ne treba zaboravit tonere i tntne patrone koje je mogue
ponovo punit.
Energija je jedan od kljunih imbenika u odrivom razvoju drutva te uinkovito gospodarenje
energijom ima posebnu vanost. Ono se vri, kako na makro tako i na mikro razini. U pogledu raunala,
gospodarenje energijom je integrirano u svaki ozbiljan operatvni sustav i ono nam omoguuje da
podesimo nae raunalo s ciljem utede energije.
UTJECAJ NA OKOLI
Sl.3. Control Panel Opcije utede energije
28
Opcijama za utedu energije pristupamo putem izbornika Start Upravljaka ploa Sustav i
sigurnost Mogunost utede energije (Start Control Panel System and Security Power
Optons).
Opcijom Tempiranje iskljuivanja zaslona (Choose when to turn of the display) monitor se
iskljuuje nakon odreenog vremena neaktvnost. Monitor, kada je ukljuen, prosjeno troi 60 W
(primjerice, toliko troi jedna arulja), a u mirovanju nekoliko wata.
Tempiranje vremena mirovanja (Change when the computer sleeps) ovom postavkom odreujemo
vrijeme (neaktvnost) nakon kojeg raunalo prelazi u stanje mirovanja. Stolno raunalo, kada je
ukljueno, moe troit vie stotna wata (oko 5 arulja). U mirovanju ta vrijednost pada na nekoliko
wata.
Sl.4. Control Panel promjena postavki plana utede energije
29
Informacijska sigurnost se defnira kao:
ouvanje povjerljivost, integriteta i raspoloivost informacije
mjere informacijske sigurnost su pravila zatte podataka na fzikoj, tehnikoj i organizacijskoj
razini.
Autentfkacija korisnika podrazumijeva identfkaciju korisnika, da bi mu bio omoguen pristup
nekom sadraju (podacima). Npr. ako putem preglednika elimo provjerit elektroniku potu, za
pristup raunu moramo unijet korisniko ime i lozinku (zaporku, engl. password). Ukoliko su podaci
tono unijet, pristup se odobrava. Lozinke je, iz sigurnosnih razloga, potrebno uvat povjerljivima.
Lozinka je nita drugo do klju (poput kljua za pristup Vaem stanu ili automobilu) koji omoguuje
pristup. Kako vjerujemo da ne biste dijelili Vae kljueve od stana ili auta bilo kome, tako ne biste
trebali dijelit nit svoju lozinku. Isto tako, mnogi danas u stanu imaju protuprovalna vrata s bravama
ije je kljueve teko kopirat, a sve s ciljem zatte od neovlatenog upada u njihov stan. S istm
oprezom potrebno je kreirat lozinku. to je lozinka kompliciranija, tee ju je probit i manja je
vjerojatnost da e netko neovlateno pristupit Vaim podacima.
Pri odabiru lozinke savjetuje se koritenje interpunkcijskih znakova, brojeva kao i kombiniranje velikih
i malih slova. Preporua se minimalna duljina od 8 znakova (krae lozinke je lake probit). S vremena
na vrijeme, lozinku je potrebno promijenit. Na taj nain se smanjuje mogunost njenog otkrivanja.
Najee greke prilikom odabira lozinke su:
koritenje rijei iz rjenika
lozinke bazirane na osobnim podacima poput imena ili datumu roenja, mjestu zaposlenja
i sl.
znakove koji idu redom: 123, qwert itd.
Kako odabrat dobru lozinku:
1. odaberite neku reenicu: npr. ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim
pristupom
2. uzmite prva slova: i.ipressp
3. dodajte brojeve: recimo na ITdesk-u je prezentrana osnovna raunalna naobrazba u 7
cjelina od kojih svaka cjelina ima otprilike 3 video prezentacije: 7i.ipressp3
4. odaberite slova: 7I.ipressP3 i dobili ste lozinku koji je teko probit a moete je lako
zapamtt. Kombinacija je brojeva, velikih i malih slova te ima 11 znakova.
ZATITA PRILIKOM KORITENJA ICT TEHNOLOGIJE
30
SIGURNOST PODATAKA
Svaki podatak se moe izgubit i zato ga je potrebno imat na vie mjesta. Zamislite da recimo izgubite
osobnu iskaznicu, a da podaci o Vama egzistraju iskljuivo na toj iskaznici. Gubitkom iskaznice Vi biste
praktki izgubili identtet. No, budui da policija ima Vae podatke, nije problem izvadit novu osobnu
iskaznicu. injenino, podaci o Vama se nalaze ne samo na osobnoj iskaznici ve postoji i njihova
kopija u policiji. Primjer naglaava vanost postojanja kopije podataka, kako bi se u sluaju gubitka
podataka s jednog medija podaci mogli dobit iz druge kopije. Pojam backup oznaava postupak
kojim iz originalnih podataka (datoteka, programa) izraujemo kopije. Na taj nain uvamo podatke
u sluaju da se originalni izvor podataka otet ili izgubi. Elektronike podatke moemo spremit na
neki drugi server, magnetne trake, vrst disk, DVD ili CD itd.
Vatrozid (Firewall) je program (ili mreni ureaj) koji koristmo za kontrolu ovlatenog i zattu
od neovlatenog pristupa raunalu. Slikovito reeno, raunala se spajaju u mreu putem porta
(u prijevodu s engleskog luka). U raunalnom svijetu, pojam port prikljuak, se korist za opis
mrenih prikljuaka raunala putem kojih je mogue spajat raunalo na mreu ili nekome spojit se
na Vae raunalo s mree. Putem portova se odvija sav promet podacima izmeu raunala i ostatka
mree. Kontrolom portova kontroliramo protok podataka s naeg raunala prema mrei i obratno.
Kontrolu vrimo putem vatrozida, neke portove otvaramo, neke zatvaramo, na nekima privremeno
doputamo promet itd.
Da bismo podatke zattli od neovlatenog pristupa i krae, koristmo korisniko ime i lozinku
koji potvruju na identtet u raunalnom svijetu i onemoguuju neovlateni pristup podacima.
Isto, ukoliko se trebamo nakratko udaljit od raunala potrebno je zakljuat raunalo. Raunalo
zakljuavamo u izborniku Start, pritskom na strelicu pokraj gumba Iskljui raunalo (Shut Down) te
odabirom opcije Zakljuaj (Lock).
Sigurnosni kabel se korist kao mjera zatte/odvraanja od krae prijenosnih raunala.
MALICIOZNI PROGRAMI
Zloudni sofver (Malware) je sofver koji se na neprimjetan nain infltrira, grekom korisnika ili
zbog manjkavost operatvnog sustava i programske podrke, u operatvni sustav gdje radi neku vrstu
tete. U zloudni sofver se ubrajaju:
Virus - zlonamjeran program s mogunou autoreplikacije. U raunalu trai druge datoteke
nastojei ih infcirat, a krajnji cilj mu je irenje na druga raunala. Ovisno o zlonamjernom
kodu koji sadri, uzrokuje vee ili manje tete na raunalu.
Crvi - kao i virusi. posjeduju mogunost autoreplikacije, ali ne mogu infcirat druge
programe. Obino im je namjena preuzet kontrolu nad raunalom i omoguit udaljenu
kontrolu otvaranjem tzv. stranjih vrata (backdoor).
Trojanski konj - moe bit predstavljen u obliku igre ili datoteke u e-mail privitku koja,
nakon pokretanja na raunalo, instalira aplikaciju s razliitm namjenama, npr. omoguava
31
udaljenu kontrolu nad raunalom, brie podatke, omoguava irenje virusa, slanje spam-a
sa zaraenog raunala... Za razliku od virusa i crva, ne replicira se i potrebno ga je pokrenut
tj. nije autonoman.
Spyware- program koji neovlateno prikuplja podatke o korisniku raunala, odakle je i
dobio naziv. Najee zaraze spyware-om dogaaju se prilikom posjeta sumnjivih stranica
s ilegalnim ili pornografskim sadrajima
Adware- program koji se korist skupljenim podacima o korisniku da bi na osnovu njih na
nametljiv nain prikazivao reklame. Obino se manifestra iskakanjem mnotva skonih
prozora (pop-up windows)
Hoax- lane poruke koje se ire e-mailom s ciljem prijevare korisnika. Cilj im je ili dobit
podatke, recimo o bankovnom raunu korisnika, ili nagovorit korisnika da im uplat neke
naknade kako bi ostvarili dobitak na lutriji (na koju se nikad nisu prijavili op.a.), ili uplatt
trokove transfera novca iz nekakve egzotne zemlje, a za uzvrat e dobit pozamanu
nagradu itd.
Kako bismo demistfcirali zloudne programe potrebno je objasnit da su zloudni programi nita
drugo do raunalni programi. Kao i bilo koji drugi raunalni program, mora se instalirat na raunalo
(operatvni sustav) kako bi djelovao. Ne radei zasad razliku izmeu zloudnih i ostalih programa,
razmiljajte na nain da je to samo raunalni program. Uzevi to u obzir, postavite si sljedea
pitanja:
Pitanje: Ukoliko elim instalirat raunalni program, na koji nain to mogu napravit?
Odgovor: Moramo imat instalaciju/instalacijsku datoteku programa.
Pitanje: Kako mogu nabavit/doi do instalacije raunalnog programa?
Odgovor: Instalacija se moe nai na CD/DVD mediju, USB stck-u, mrenom disku,
internetu (potrebno skinut instalaciju), u elektronikoj pot ... putem bilo kojeg
elektronikog medija sposobnog za pohranu digitalnih podataka i komunikaciju s
raunalom!
Upravo iz pitanja i odgovora vidljivo je na koje sve naine se moete zarazit zloudnim programom.
Za razliku od legalnih i nezloudnih programa, zloudni programi su napravljeni na nain da ih ne
morate trait tj. trudit da doete do njih, ne morate imat nikakva raunalna znanja da bi ih instalirali,
dapae, to manje znate to bolje za njih. Zato, to vie znate, uz upotrebu profesionalnih programa
za zattu od zloudnih programa, vea je vjerojatnost da ete bit sigurni od zaraze.
Na kraju, jedan savjet na koji nain se dodatno moete zattt od zloudnih programa. Kako smo
ve naveli, zloudni programi su nita drugo do raunalni programi i moraju se instalirat na raunalo
kako bi djelovali. Da bi se bilo koji program instalirao na raunalo, osoba koja instalira mora bit
ulogirana na korisnikom raunu koji ima Administratorske ovlast. Jedino putem korisnikog rauna
s Administratorskim ovlastma je mogue instalirat raunalni program. Shodno tome, ukoliko ste
ulogirani na korisniki raun koji nema administratorske ovlast, ve limitrane ovlast (nema ovlast
za instalaciju raunalnih programa), zloudni program, kao i svaki drugi program, se ne moe
instalirat.
32
Iz svega navedenoga, moemo napravit abecedu sigurnost:
prilikom svakodnevnog koritenja raunala (naroito prilikom koritenja interneta) nemojte
koristt korisniki raun s Administratorskim ovlastma, ve limitrani korisniki raun, koji
nema ovlast za instaliranje programa. Administratorski korisniki raun koristte samo kad
elite administrirat sustav.
koristte profesionalne programe za zattu od zloudnih programa, nisu skupi, 100 do
200 kn godinje, a daju kompletnu zattu. Obavezno redovito aurirajte Va program za
zattu.
educirajte se, jer nita Vas ne moe zattt od nesmotrenog koritenja raunala. Pazite
na elektroniku potu koju primate jer Vi morate uoit ako je sumnjivog karaktera, pazite
koje internetske stranice posjeujete jer nad tme imate samo VI kontrolu, sve vanjske
medije koje prikljuujete na raunalo provjerite s programom za zattu od zloudnih
programa jer samo Vi to moete, pazite koje programe instalirate na raunalo (nemojte
koristt piratski sofver) i sl.
33
Autorsko pravo (Copyright) je pravo kojim autor tt svoje intelektualno vlasnitvo. Ukoliko se netko
eli koristt takvim autorskim djelom, duan je potvat prava pod kojima je autor, kao vlasnik,
dozvolio koritenje njegovog djela (plaanje naknade, navoenje izvornika itd.). Koritenje autorskog
djela je rijeeno licencom a korisnika upuuje i obvezuje putem EULA.
EULA (End User Licence Agreement) je ugovor o licenci sofvera za krajnjeg korisnika.Upravo u tm
ugovorom su regulirana sva prava i obveze. EULA e bit prikazan prilikom instalacije programa te
pristankom na EULA (pritskom gumba Slaem se tj I agree) sloili ste se i zakonski obvezali na
potvanje uvjeta iz ugovora.
Kako se uvjerit da koristmo legalan program?Primjerice, nakon instalacije operatvnog sustava
Windows, potrebno ga je aktvirat. Aktvacijom se provjerava je li serijski broj/identfkacijski broj
ispravan, odnosno je li operatvni sustav autentan.
Identfkacijski broj proizvoda (PID) je broj koji se isporuuje zajedno s legalno kupljenim sofverom
i koji je potvrda izvornost programa.
Svaki proizvoa sofvera ima svoj nain provjere legalnost kopije sofvera kojeg ste kupili.
Veinom se svodi na provjeru putem interneta tj, aktvacijom i/ili registracijom putem interneta,
nadogradnjom programa putem interneta, ili pruanjem kvalitetne korisnike podrke koju nemaju
osobe s nelicenciranim programom itd.
Shareware je pojam koji podrazumijeva besplatno koritenje sofvera (isprobavanje) kroz odreeni
period, nakon kojeg je proizvod potrebno kupit ako se eli dalje koristt.
Besplatni programi (freeware) predstavljaju sofver koji je za osobnu upotrebu besplatan.
Programi otvorenog koda (open source sofware) je naziv za sofver iji je kod dostupan svima
zainteresiranima za prouavanje, izmjenu i daljnju distribuciju.
Na stranici htp://www.itdesk.info/hr/besplatni-programi/ moete saznat koji su to besplatni
programi s pomou kojih se moete u potpunost ukljuit u digitalni svijet: operatvne sustave, uredske
pakete, internetske preglednike, mail klijente, programe za saimanje (komprimiranje) podataka,
programe za reprodukciju videa i zvuka, multmedijalni codec, programe za rad s fotografjama i
grafkim datotekama. Neki od programa navedenih na toj stranici su i otvorenog koda.
ZAKONSKA REGULATIVA
34
ZAKON O ZATITI OSOBNIH PODATAKA
IZVOR: htp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305952.html
Prema Zakonu o zatt osobnih podataka Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na
identfciranu fziku osobu ili fziku osobu koja se moe identfcirat (u daljnjem tekstu: ispitanik).
Obrada osobnih podataka je svaka radnja izvrena na osobnim podacima, bilo automatskim
sredstvima ili ne, prikupljanje, snimanje, organiziranje, spremanje, prilagodba ili izmjena, povlaenje,
uvid, koritenje, otkrivanje putem prijenosa, objavljivanje ili na drugi nain uinjenih dostupnim,
svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili unitavanje, te provedba logikih, matematkih
ili drugih operacija s tm podacima.
Voditelj zbirke osobnih podataka - fzika ili pravna osoba, dravno ili drugo tjelo koje utvruje svrhu
ili nain obrade osobnih podataka.
Ispitanici moraju dat suglasnost s obradom njegovih/njezinih podataka u odreene svrhe.
Osobni podaci smiju su prikupljat samo:
uz privolu ispitanika, u svrhu s kojom je ispitanik upoznat i koja je izriito navedena
u sluajevima predvienim zakonom
moraju bit bitni za postzanje odreene svrhe i ne smiju se prikupljat u opsegu veem
nego to je nuno
Osnovna prava ispitanika:
Ispitanik ima pravo u svako doba odustat od dane privole i zatrait prestanak daljnje obrade.
Ispitanik ima pravo usprotvit se obradi osobnih podataka u svrhe marketnga.
Osobni podaci se bez privole ispitanika smiju obraivat za potrebe povijesne, statstke ili znanstvene
svrhe, ako su prije toga depersonalizirani.
Korisnici i voditelji zbirke osobnih podataka:
1. Dostavit potvrdu da li se osobni podaci ispitanika obrauju ili ne
2. Obavijestt u razumljivom obliku o podacima ija je obrada u tjeku i o izvoru th podataka
3. Omoguit uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka i uvid u osobne podatke
4. Dostavit izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka (ispitanika) s naznakom svrhe i pravnog
temelja prikupljanja, obrade i koritenja th podataka
5. Dostavit ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojoj pravnoj osnovi dobio na
koritenje podatke (ispitanika)
35
6. Dat obavijest o logici automatske obrade podataka (ispitanika)
7. Na zahtjev ispitanika ili ako sam uoi da su podaci nepotpuni, netoni ili neaurni Voditelj
obrade duan je dopunit, izmijenit ili brisat nepotpune, netone ili neaurne podatke
8. O izvrenoj dopuni, izmjeni ili brisanju nepotpunih, netonih ili neaurnih podataka Voditelj
obrade duan je u roku od 30 dana izvijestt osobu na koju se podaci odnose
Unaprijed obavijestt ispitanika o namjeravanoj obradi osobnih podataka u svrhe marketnga.
36
OPI UVJETI KORITENJA
Webstranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja -
ODRAZI u sklopu aktvnog promoviranja ljudskog prava na slobodan pristup informacijama
te ljudskog prava na edukaciju.
Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate nita u njemu!
Nad svim programima i uslugama navedenim na web-stranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info
iskljuivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows i Offce su registrirani zatitni znakovi tvrtke
Microsoft Corporation. Ostali zatitni znaci koriteni na ITdesk Home Web stranicama su iskljuivo vlasnitvo
njihovih vlasnika/ca. Ukoliko imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju bilo kojeg programa, molimo
kontaktirajte autore/ice dotinog programa. Sva dodatna pitanja poaljite na info@itdesk.info.
___________________________________
Ove web-stranice sadravaju linkove na ostale web-stranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE odgovoran za
tekstualni i/ili reklamni sadraj, odnosno za proizvode koji su na tim web-stranicama/izvorima ponueni, kao
to NIJE odgovoran niti za sadraj koji je putem njih dostupan; mogunost koritenja ili tonost sadraja.
Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Takoer, ITdesk.info tim ne garantira:
da je sadraj na ovim web-stranicama osloboen od pogreaka ili pogodan za svaku svrhu,
da e ove web-stranice ili web usluge funkcionirati bez pogreaka ili prekida,
da e biti odgovarajui za vae potrebe,
da implementacija takvog sadraja nee naruavati patente, autorska prava, zatitni znak ili ostala
prava neke tree strane.
Ukoliko se ne slaete s ovim opim uvjetima koritenja ili ako niste zadovoljni web-stranicama koje pruamo,
prekinite s koritenjem ovih web-stranica i web-usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran vama, niti treim
osobama za bilo koju nastalu tetu, bila ona direktna, indirektna, sluajna ili posljedina, povezana s ili
proizlazea iz vae uporabe, pogrene uporabe ovih web-stranica ili web usluga. Iako vae potraivanje
moe biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekraju ili nekom drugom pravnom uporitu, neovisno o naoj
obavijetenosti o mogunosti nastanka takve tete, oslobaamo se svake odgovornosti. Prihvaanje ogranienja
nae odgovornosti nuan je preduvjet koritenja ovih web-stranica i web usluga.
Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni samo
za edukativne svrhe ili kao primjer temi, na bilo koji nain, nepreferiramo navedeni softveru odnosu na neki
drugi softver. Bilo koju izjavu da neki navedeni softver preferiramo vie u odnosu na drugi, koji se spominje
ili nespominje u materijalima, smatrat e se kao lani iskaz. Nau izravnu i bez rezervnu podrku imaju jedino
softveri otvorenog koda (open source) koji omoguuju korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno
pismeni, koriste raunalo i sudjeluju u modernom informatikom drutvu.
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja
(ODRAZI), Zagreb
ISBN: 978-953-56758-0-8
projekt raunalne e-edukacije sa
slobodnim pristupom

Prirucnik Osnovni Pojmovi Informacijske Tehnologije

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Osnovni Pojmovi Informacijske Tehnologije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Autori: Gorana elebi i Dario Ilija Renduli

Osnovni pojmovi informacijske i

You might also like