Pamenje i uenje

Edukacijska psihologija 1
eni Zuliani
2011/12.

O emu emo govoriti:

Pamenje
Panja
Kratkorono i dugorono pamenje
Strategije uenja
Reminiscencija i perseveracija
Fizioloka podloga pamenja

Pamenje psihika pojava

na doivljajnom ili subjektivnom planu ukljuuje procese:

usvajanja ili memoriranja

zadravanja ili retencije sadraja

na vanjskom ili ponaajnom planu oituje se u:

obnavljanju ili reprodukciji tih sadraja

prepoznavanju ili rekogniciji

Mjerilo pamenja i njegove uinkovitosti

3

Pamenje vs. uenje

Zadravanje i
uporaba
sadraja

Usvajanje
sadraja

Razine pamenja
1. Razina
traga

Tragovi ranije uenog sadraja (ali ne

potupno nauenog)
Ponovo uenje sadraja odvija se bre

identifikacija sadraja meu onima koje

2. Razina
prepoznava nikad nismo uili
nja
ranije naueni sadraji se mogu u cjelosti
3. Razina
reprodukcij obnoviti
ukljuuje prepoznavanje i dosjeanje
e

(dvostupnjeviti proces)
pod utjecajem subjektivnih i objektivnih
imbenika

U svakoj prilici i u svako vrijeme se sadraji

4. Razina
5
automatizac mogu brzo, vjeto i u cjelosti obnoviti

Subjektivni i objektivni imbenici

Fizioloki: zdravlje, umor, spol, dob, dispozicije, sposobnosti

Karakteristike grae: vrsta, koliina, poznatost, smislenost

Psiholoki: motiviranost, aktivnost, iskustvo, mentalna kondicija,

strategije uenja, potkrepljenje, osobine linosti

Objektivni ili fiziki: temepratura, vlanost zraka, kisik, dob dana,

mjesto uenja

Organizacijski: nain i metode uenja

Posebni faktori pamenja: vrsta gradiva, nain uenja, namjera

zapamivanja, drugo uenje (transfer i interferencija), stupanj
nauenosti, ....
6

Organizacijski imbenici

Nain uenja:

Metakognitivne strategije:

pasivno ili aktivno uenje

strategije uenja

Planiranje, nadzor, usmjeravanje, promjena strategije

Metoda uenja:

Globalno ili fragmentirano uenje

Distribuirano ili koncentrirano
INDIVIDUALIZACIJA POSTUPKA
UENJA

Plan uenja
1.
2.
3.
4.
5.

to e se uiti (ciljevi, sadraji)

Kada
Gdje
Kako (strategije) i kojim sredstvom
Kojom brzinom

Prouavanje verbalnog uenja

Zapamivanje novih sadraja ovisi o vrsti i snazi asocijacija

izmeu novog i starog znanja

Ebbinghausova istraivanja spoznaje o uspjenom uenju:

Glasno ponavljanje gradiva

Zasebno uenje manjih cjelina

Serijalni uinak: bre uimo poetak (efekt prvenstva) i kraj

(efekt novosti)

Due ui, vie naui --- nelinearan odnos

Krivulja zaboravljanja

Smislenost estica, stupanj slinosti, razdoblje izmeu uenja

utjeu na brzinu i lakou uenja
9

Ispitivanje pamenja

Metoda izuavanja (reprodukcije)

Uenje ponavljanjem smislenog ili besmislenog materijala

Mjerilo uspjenosti pamenja: koliina usvjenih elemenata ili utroeno vrijeme

Metoda prepoznavanja (rekognicije)

Metoda utede

Metoda rekonstrukcije

Metoda neposredna obuhvata pamenja

Metoda pogodaka

Prezentira se jednom niz od 3, 4, 5, 6 do 12 brojeva i ispitanici ga moraju

ponoviti
Uenje parova, pa kad se prezentira jedan dio moraju dopuniti drugi dio

Metoda zadranih podataka

Prezentira se standarizirani tekst ili pria te se zatim ispitanici moraju dosjetiti

im vie pojedinosti

10

Vrste pamenja

Prema:
Vrsti materijala
Nainu nastajanja i javljanja pamenja
Trajanju retencije

11

Prema vrsti materijala

SIMBOLINO P.
-

Memoriranje podataka,
termina, informacija,
pojmova, pravila, zakona,
naela, teorija i struktura
Znanje!

MOTORIKO P.
-

Brzo i spretno obavljanje

pokreta i radnji nauenih
vjebanjem

Stjecanje vjetina i
navika!

12

Prema nainu nastajanja i javljanja pamenja

NAMJERNO
-

Uzrokovano motivima
(potrebama, interesima,
eljama, sklonostima)
Potaknuto motivacijom da
se neki sadraji usvoje
Znanje otpornije na
zaboravljanje

NENAMJERNO
-

Bez motivacijske podloge

i ajsne svrhe
Sluajno naueni sadraji
Lako se zaboravljaju

13

Prema trajanju retencije

Senzorno p.
Kratkorono p.
Dugorono p.

14

Model pamenja i uenja kao obrade

informacija
METAKOGNICIJA

SENZORNI
REGISTAR

RADNO ILI
KRATKORONO
PAMENJE

(1-2 sek)

DUGORONO
PAMENJE

(20 sek)

podraaji

PANJA

POHRANA I
DOZIVANJE

15

Panja

Kljuna uloga u odabiru i prosljeivanju informacija

Proces izbora nekih podraaja iz mnotva koji nas okruuju (boje,

zvukovi, mirisi, itd.)

to uvjetuje odabir podraaja za dalju obradu? vanjske fizikalne

karakteristike podraaja ili unutranji procesi (namjera na
usmjeravanje na samo jednu vrstu podraaja) ----- istraivanje
dihotinog sluanja

Teorija filtera (Broadbent, 1958.): ulazna informacija se kratko

zadrava u osjetilnom sustavu, a odabire se na temelju fizikalnih
karakteristika
16

Predpanja i panja
-

Predpanja
Stanje ope
pobuenosti
ivanog sustava
Osjetila otvorena za
ulazak informacija
Poetno primanje
informacija je
automatski proces
Senzorni registar

Panja
Svjesna i namjerna
aktivnost
Usmjeravanje i
zadravanje
Kod iznenadne zamjene mjesta
glavne poruke (na drugo uho)
ispitanici spontano nastavljaju pratiti
istu poruku (Triesman, 1960; Norman,
1976: vii kontrolni procesi u
poetnom filtriranju poruka odreuju
daljnji tok obrade)
17

Usmjeravanje i zadravanje:

preduvjeti
uenja
Pr. Kad djete uvjebava mnoenje i dijeljenje usmjerava panju na
svaki korak i pritom provjerava svoje postupke. Kad je nauilo
tablicu mnoenja napamet, dozivanje postaje automatsko (razina
predpanje)

Negativni initelji OSOBNI: mlaa dob, hiperaktivnost, specifine

tekoe u uenju, smanjena opa mentalna sposobnost,
emocionalni problemi, bolest, umor

Uitelj mora planirati na koji e nain upravljati djetetovom panjom

18

Usmjeravanje i zadravanje:
preduvjeti uenja
Negativni initelji OKOLINSKI: glasni podraaji
iz okoline (amor, buka), monotoni glas uitelja,
teina gradiva, koliina informacija,

19

Uiteljeve mjere za
usmjeravanje panje

Koritenje zapovjednih izriaja (Pazite! Ovo

je vano!)

Mjenjanje jaine glasa, poloaja tijela, boje

krede

Uvoenje neobinih i neoekivanih podraaja

Upotreba emocionalno obojenih podraaja

(koristiti imena djece iz razreda, zapoeti sa
alom)
20

Uiteljeve mjere za
zadravanje panje

Objasniti svrhu uenja gradiva i osobnu

korist uenika

Predavati novo gradivo kada su djeca

odmorna

Mjenjanje aktivnosti tijekom sata (15-20

min)

Uvoenje stanke izmeu pojedinih

nastavnih cjelina (razgibavanje)
21

Kratkorono ili radno

pamenje

Tu se odvijaju procesi obrade informacija u svrhu pohrane u

dugorono pamenje

Kodiranje:

Kako bi se smanjila koliina informacija: pohranjuju se samo one vane

Elaboriranim kodiranjem pohrana je prikladnija i lake se kasnije

pronalaze informacije

Proces dozivanja iz dugoronog pamenja (predznanje koje nam

pomae u analizi i tumaenju novih informacija)

Ponavljanje

Ogranieni kapacitet (7 jedininih informacija --- chunkovi---grupiranje u smislene cjeline)

22

Kako planirati nastavu

Ne previe novih informacija, pogotovo ako

nisu dovoljno povezane

Nakon uvoenja novog pojma djeci treba dati

vrijeme za obradu u kratkoronom pamenju
(navesti primjer ili sjetiti se slinog pojma)

Pouiti kako bolje organizirati pojedinane

informacije kako bi poveali kapacitet
radnog pamenja (automatizmi)

23

Dugorono pamenje
Kodiranje
Proces kojim nove
informacije pripremamo
za pohranu u d.p.
(ponavljanje)
- Osmiljavanje novih
informacija i njihova
integracija s ve poznatim
u d.p. (kodiranje i
organiziranje)
- Mehaniko znanje vs.
smislenost

Strategije uenja

Ponavljanje
Organizacija
Elaboracija
informacija

24

Ponavljanje

Doslovno ili saeto viekratno prelaenje preko

informacija bez napora u njihovoj preradi ----nauiti napamet

Javlja se u 5 ili 6 god. ivota

Znanje nepovezano pa se lako moe izgubiti

klju za njegovo dosjeivanje

25

Organizacija

Dobro organizirane informacije se lake ue i dosjeaju

(Gestalt)

Traenje unutranjih veza uspostava hijerarhije meu

kljunim informacijama
Upotreba schema organizirati vei broj jedininih
informacija u koherentnu cjelinu

Znaci za dosjeanje kljune rijei,

Znaci za kodiranje - znakovi za pohranu

Usporeivan
je;
asocijacije

26

Elaboracija

Proirivanje novih informacija dodavanjem ili

povezivanjem s predznanjem
Mnemotehnike anagrami, kratice, rijei

Pr. Moja uvijek znatieljna majka je svima

uvijek nabrajala planete!

27

U nastavi

Dostupnost strategije
Primjenjivost strategije

Razvoj (Flavell i sur., 1970):

- ponavljanje - 5-6 god.
- organizacija 8-9.god.
- elaboracija od 13. god.
28

Struktura znanja u
dugoronom pamenju
OSOBNO ZNANJE
- Povezano sa osobnim
iskustvom

EPIZODIKO ZNANJE
Mjesta i dogaaji iz naeg
iskustva - autobiografsko

OBJEKTIVNO ZNANJE
- znaenja, injenice, postupci
koji nisu s nama u bliskoj vezi

SEMANTIKO ZNANJE
Znanja, vjetine i pojmovi koje uimo u
koli

PROCEDURALNO ZNANJE
Nain izvoenja pojedinih operacija:
itanje, pisanje, raunanje
Tulving, 1972.

29

Struktura znanja u dugoronom

pamenju
Paivio, 1971.

VIZUALNO POHRANJENE
INFORMACIJE

VERBALNO POHRANJENE
INFORMACIJE

Vidno predoavanje slikama

Za apstraktnu grau zadatka

Za konkretne zadatke

Dvostruko kodiranje
1. Deklarativno injenice, stavovi, skriptovi
2. Proceduralno pojmovi, pravila i algoritmi
3. Metakognitivno upravlja primjenom 1. i 2.
30

Schema - primjeri

Povijesno razdoblje

Vremensko razdoblje
Drutveno ureenje
Materijalna kultura
Duhovna kultura
Kljuni dogaaji i
linosti
Uzrono posljedino
tumaenje dogaaja i
promjena

Zemljopis

Geografski poloaj
Reljef
Klima
Prirodni izvori
Stanovnitvo
Gospodarstvo
Kultura i jezik

31

Reminiscencija

Pojava poboljanja reprodukcije u vremenu koje

slijedi nakon usvajanja

Javlja se prilikom usvajanja simbolikog

materijala i motorikog materijala

Kada se radi o besmislenom materijalu traje dvije

do tri minute (Ward-Hovlandova pojava)

Kada se radi o smislenom amterijalu traje od dva do

sedam dana (Ballard-Williamsonova pojava)

32

Perseveracija

Nakon prestanka usvajanja dolazi do spontanog

obnavljanja sadraja koje traje desetak sekundi
Stvara lano uvjerenje o mogunosti
reprodukcije

33

Fizioloka podloga pamenja

Faza strukturalne promjene

Faza konsolidacije
-

Kruni tokovi
uzbuenja izmeu
neurona
Traju dok ih neka
aktivnost ne dokine
Sjeanja se lako
zaboravljaju
Kratkorono
pamenje

- strukturalne promjene u neuronima

sjeanje je stabilnije
Dugorono pamenje
-

Makrostrukturalne promjene: sveze

izmeu senzornih i motorikih ivanih
centara
Mikrostrukturalne promjene: promjene u
ivanim stanicama:
Novi dendriti i sinapse (anatomska teorija)
Biokemijske promjene (uloga bjelanevina i
nukleinskih kiselina) (neurobiokemijska
teorija)
34