Timss 2011

TIMSS 2011.
IZVJEE O POSTIGNUTIM REZULTATIMA

iZ prirodoslovlja
Zagreb, prosinac 2012.
TIMMS.indd 1
14.12.2012. 13:53:34
Sve mocijske tvorenice u ovom su izvjeu u mukom rodu i odnose se podjednako na

osobe mukoga i enskog spola.
Tijekom pisanja ovog izvjea koritena je radna inaica IEA TIMSS 2011 International
Report.
TIMMS.indd 2
14.12.2012. 13:53:34
TIMSS 2011.
IZVJEE O POSTIGNUTIM REZULTATIMA
iZ prirodoslovlja
TIMMS.indd 3
14.12.2012. 13:53:34
Naslov
TIMSS 2011.
IZVJEE O POSTIGNUTIM REZULTATIMA iZ prirodoslovlja
(TRENDS IN INTERNATIONAL MATHEMATICS AND SCIENCE STUDY)
Nakladnik
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Franje Petraia 4, 10000 Zagreb
Za nakladnika
Goran Sirovatka, ravnatelj Centra
Glavna urednica
dr. sc. Jasminka Buljan Culej, naelnica Istraivako-razvojnog odjela
Izvjee napisala
dr. sc. Jasminka Buljan Culej
Metodologiju pripremile
Ines Elezovi, Ira Tretinjak
Tablice pripremile
Snjeana Golubovi, Maja Kuan, Tanja Milo
Lektorica
Zlata Babi
Korektorica
Katarina Cvijanovi
Grafiki urednik
Josip agar
Tisak
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, prosinac 2012.
Naklada
300 komada
ISBN 978-953-7556-34-1
CIP dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline
knjinice u Zagrebu pod brojem 824634.
Copyright Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Sva prava pridrana. Nijedan dio ove publikacije nije doputeno reproducirati, u bilo kojem obliku distribuirati ili pohraniti u bazi podataka bez nakladnikova prethodnoga pismenog odobrenja.
TIMMS.indd 4
14.12.2012. 13:53:34
ZAHVALE
Zahvaljujemo svim uenicima etvrtih razreda osnovnih kola Republike Hrvatske,
njihovim roditeljima i skrbnicima koji su sudjelovali u istraivanju TIMSS 2011. meunarodnom istraivanju trendova u znanju matematike i prirodoslovlja.
Takoer zahvaljujemo i svim ravnateljima, uiteljima, kolskim koordinatorima i ispitnim administratorima koji su svojim predanim radom omoguili uspjeno provoenje
ciklusa TIMSS 2011. Njihov je rad bio kljuan u provedbi istraivanja. Uitelji razredne nastave, kao i struni suradnici kola koji su motivirali uenike za sudjelovanje u istraivanju,
zasluni su to je 4584 uenika dobilo roditeljsku suglasnost i pristupilo ispitu TIMSS.
Zahvaljujemo i svim ostalim suradnicima koji su svojim radom pridonijeli uspjenoj
provedbi istraivanja TIMSS 2011.
TIMMS.indd 5
14.12.2012. 13:53:34
Predgovor
Jedan od temeljnih ciljeva obrazovanja u zemljama diljem svijeta jest razviti u uenika temeljne kompetencije za matematiku i prirodoslovlje. Matematiko i prirodoslovno
znanje koje uenici postiu u osnovnim kolama podloga je za dogradnju i postizanje
buduih obrazovnih ciljeva, kao i vaan alat u njihovu svakodnevnom ivotu i radnom
ozraju.
Znanje prirodoslovlja moe se izravno primijeniti na gotovo sva podruja ivota i
drutva, od poboljanja zdravlja ljudi do razumijevanja i rjeavanja lokalnih, regionalnih i
globalnih ekolokih pitanja. Uenici trebaju rano stei znanje o prirodoslovlju kako bi mogli sudjelovati u javnim raspravama o vanim drutvenim pitanjima te kako bi u budunosti mogli pridonositi drutvu svojim radom na razliitim podrujima znanosti, medicine i
tehnologije. Dakle, uenje prirodoslovlja u osnovnoj i srednjoj koli temelj je za uspjeh u
poslu i ivotu.
Nositelj istraivanja u Republici Hrvatskoj bio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (u daljnjem tekstu: Centar), uz potporu Vlade Republike Hrvatske i
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Centar je u cijelosti organizirao i proveo istraivanje TIMSS 2011. u 152 osnovne kole, s ukupno 295 uzorkovanih odjela etvrtih razreda prema stratificiranome nacionalnom uzorku. U istraivanju TIMSS 2011. ukupno su
sudjelovala 4584 uenika etvrtih razreda.
TIMMS.indd 6
14.12.2012. 13:53:34
SADRAJ
Saetak nacionalnih rezultata timss 2011................................................................ 9
Uvod............................................................................................................................ 21
Nacrt istraivanja TIMSS 2011................................................................................... 29
Metodologija provedbe istraivanja TIMSS 2011.................................................... 45
Rezultati istraivanja TIMSS 2011. meunarodna usporedba............................. 53
Prikaz rezultata s obzirom na meunarodne referentne razine TIMSS-a 2011..... 67
Prikaz rezultata postignutih u sadrajnim i kognitivnim domenama
TIMSS-a 2011............................................................................................................ 103
Poticanje uenja prirodoslovlja u svom domu....................................................... 119
kola i njezino okruje ............................................................................................ 135
kolsko ozraje......................................................................................................... 159
Pripremljenost uitelja za nastavu......................................................................... 171
Odnos uenika prema prirodoslovlju..................................................................... 205
Dodaci....................................................................................................................... 219
Bibliografski podaci................................................................................................. 243
TIMMS.indd 7
14.12.2012. 13:53:34
TIMMS.indd 8
14.12.2012. 13:53:35
SAETAK NACIONALNIH REZULTATA

TIMSS 2011.
Meunarodno istraivanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja TIMSS
2011. peti je po redu ciklus istraivanja koji se, poevi od 1995. godine, provodi svake
etiri godine. Istraivanje TIMSS 2011. temelji se na kurikulumu matematike i prirodoslovlja, na nainu poduavanja matematikih i prirodoslovnih sadraja i imbenika te njihova
utjecaja na usvajanje znanja i vjetina. Za uspjenu provedbu TIMSS-a nuna je ukljuenost strunjaka za podruje kurikuluma i mjerenje obrazovnih postignua te spremnost
zemalja na zajedniki rad radi poboljanja nastave matematike i prirodoslovlja. Republika
Hrvatska prvi se put prikljuila istraivanju u ciklusu TIMSS 2011., u kojemu su sudjelovale 52 zemlje i sedam referentnih sudionica. Zemlje koje sudjeluju u TIMSS-u razlikuju se
prema stupnju ekonomskog razvoja, geografskoj lokaciji i broju stanovnika. Meutim,
zajednika im je elja poboljati nastavu matematike i prirodoslovlja u osnovnim kolama te usporednim analizama obrazovnih politika utvrditi prednosti obrazovnih sustava
s obzirom na njihovu organizaciju, kurikulume, nastavne metode i uenika postignua.
Istraivanje TIMSS omoguuje provedbu ispitivanja u etvrtim i osmim razredima
osnovne kole te u estim i devetim razredima u zemljama u razvoju. Zemlje sudionice
istraivanja odluuju hoe li u ispitivanje ukljuiti uenike etvrtih, osmih ili obaju razreda. U Hrvatskoj su u ciklusu istraivanja TIMSS 2011. sudjelovali uenici etvrtih razreda
iji su rezultati izraeni kao nacionalni prosjek.
Provedbom istraivanja TIMSS i PIRLS prikupljaju se i vrlo opirni popratni podaci o
kolskom okruenju, metodama poduavanja, kurikulumu, kolskoj i razrednoj klimi pogodnoj za uenje te opi socioekonomski pokazatelji.
Ispitivanje prirodoslovnih kompetencija u TIMSS-u 2011. temelji se na sadrajnoj dimenziji koja odreuje domene ili gradivo to e se ispitivati (primjerice, znanosti o ivotu,
fizikalne i kemijske znanosti i znanosti o Zemlji u etvrtom razredu) te na kognitivnoj dimenziji, koja se odnosi na injenino znanje, primjenu i zakljuivanje. Sadrajne i kognitivne domene temelj su za istraivanje znanja uenika etvrtih razreda u TIMSS-u 2011.
Rezultati istraivanja TIMSS 2011. za etvrti razred meunarodna

usporedba
Hrvatska se prema nacionalnom prosjeku postignutih rezultata nalazi na 23.
mjestu od ukupno 50 zemalja sudionica istraivanja TIMSS 2011. Prosjeni
nacionalni rezultat iznosi 516 bodova, to je statistiki znaajno vie od
meunarodnog prosjeka koji iznosi 500 bodova.
Rezultati uenika iz Hrvatske mogu se usporediti s rezultatima uenika iz
Portugala, Slovenije, Sjeverne Irske, Irske, Australije, Srbije i Litve.
Najbolje su rezultate ostvarili Republika Koreja, Singapur i Finska, a potom
slijede Japan, Rusija i Kineski Tajpeh.
Vrijedno je spomenuti rezultate zemalja iz okruja, pa je tako eka na 8.,
Maarska na 10., a Slovaka i Austrija na 12., odnosno na 13. mjestu. Slijedi
Njemaka na 17. mjestu, Italija na 18., Slovenija na 20., Irska na 22., a Srbija na
25. mjestu. Navedene zemlje imaju statistiki znaajno bolji rezultat od
meunarodnog prosjeka.
9
TIMMS.indd 9
14.12.2012. 13:53:35
Razlike u postignutim rezultatima iz prirodoslovlja s obzirom na spol

Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, djevojice i djeaci bili su
jednako uspjeni. Djevojice su postigle prosjeni rezultat od 487 bodova, a
djeaci od 485 bodova.
Rezultati djevojica i djeaka iz Hrvatske takoer pokazuju da nema statistiki
znaajne razlike u prosjenim postignutim rezultatima djevojica (514 bodova)
i djeaka (518 bodova).
Od 50 zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju uenika etvrtih razreda, u 23
njih nisu utvrene statistiki znaajne razlike prema spolu.
Od ostalih 27 zemalja, u 16 njih utvrene su neznatne razlike u korist djeaka,
a u 3 zemlje neznatne razlike u korist djevojica.
Rezultati postignuti u prirodoslovlju s obzirom na meunarodne

referentne razine TIMSS-a 2011.
Prema TIMSS-u, postignuti nacionalni prosjeni rezultati mogu se raspodijeliti
u etiri meunarodne referentne razine: u naprednu meunarodnu referentnu
razinu s postignutih najmanje 625 bodova, u viu meunarodnu referentnu
razinu s postignutih najmanje 550 bodova, u srednju meunarodnu referentnu
razinu s postignutih najmanje 475 bodova i osnovnu meunarodnu referentnu
razinu s najmanje 400 postignutih bodova.
U Hrvatskoj je 3% uenika etvrtih razreda postiglo naprednu referentnu
razinu, odnosno osvojilo najmanje 625 bodova, to je manje od meunarodnog
prosjeka koji iznosi 5%. Viu referentnu razinu postigla je treina uenika u
hrvatskim osnovnim kolama, to je usporedivo s postignuima na
meunarodnoj razini. Hrvatska ima 75% uenika koji su postigli srednju
referentnu razinu, to je za 3% vie od meunarodnog prosjeka. Ukupno 96%
uenika u Hrvatskoj postiglo je najmanje 400 bodova i time se svrstalo u
osnovnu razinu, to je za 4% vie od meunarodnog prosjeka.
Prikaz rezultata postignutih u sadrajnim domenama TIMSS-a 2011.
Prema rezultatima meunarodnog prosjeka, uenici etvrtih razreda podjednako su uspjeno rjeavali zadatke iz sve tri sadrajne domene.
U rjeavanju zadataka iz znanosti o ivotu njih 48% bilo je uspjeno, u domeni
fizikalnih i kemijskih znanosti njih 49%, dok su neznatno slabije rjeavali
zadatke iz domene znanosti o Zemlji.
Rezultati uenika iz Hrvatske jednaki su meunarodnom prosjeku za sadrajnu
domenu fizikalnih i kemijskih znanosti, u kojoj je 49% uenika iz Hrvatske
uspjeno rijeilo zadatke te domene.
Uenici iz Hrvatske bili su neto uspjeniji od meunarodnog prosjeka u
rjeavanju sadraja iz domene znanosti o ivotu (53%) i domene znanosti o
Zemlji (51%).
10
TIMMS.indd 10
14.12.2012. 13:53:35
Prikaz rezultata postignutih u kognitivnim domenama TIMSS-a 2011.

Prosjeni meunarodni postotak tonih odgovora u kognitivnim domenama
iznosi 53% za injenino znanje, 46% za primjenu i 41% za zakljuivanje.
Uenici u Hrvatskoj bili su najuspjeniji u injeninom znanju ukupno 58%
uenika etvrtih razreda uspjeno je u zadacima za ije su rjeavanje potrebni
misaoni procesi najnie kognitivne razine.
Zadatke za ije su rjeavanje bili potrebni misaoni procesi iz kognitivne
domene primjene uspjeno je rijeilo 49% uenika, dok je u misaono najzahtjevnijoj domeni, zakljuivanju, uspjeno bilo 43% uenika etvrtih razreda.
Razlike u rezultatima postignutima u sadrajnim i kognitivnim domenama s
obzirom na spol
Prema meunarodnom prosjeku, djevojice su bile za osam bodova uspjenije
u domeni znanosti o ivotu, a djeaci su bili uspjeniji u domeni fizikalnih i
kemijskih znanosti za jedan bod te u domeni znanosti o Zemlji za etiri boda.
Rezultati uenika iz Hrvatske razlikuju se od meunarodnog prosjeka najvie
po tome to nema razlika prema spolu u sadrajnoj domeni znanosti o ivotu i
znanosti o Zemlji. Samo je u domeni fizikalnih i kemijskih znanosti vidljiva
razlika u postignutom rezultatu prema spolu, gdje su djeaci postigli 509
bodova, a djevojice 495 bodova.
U kognitivnim domenama primjene i zakljuivanja u Hrvatskoj nema statistiki
znaajnih razlika izmeu postignutih rezultata djevojica i djeaka.
Vea uspjenost djeaka primijeena je u domeni injeninog znanja, u kojoj
su djeaci bili uspjeniji od djevojica za 7 bodova, to je i statistiki znaajno
vei rezultat.
Prikaz rezultata prikupljenih upitnicima za roditelje i uenike

Sredstva za uenje u svom domu
Obitelji u Hrvatskoj imaju znatno manje sredstava za uenje u skupini veliki
broj sredstava (7%) od meunarodnog prosjeka koji iznosi 17%.
Najvei broj uenika u Hrvatskoj nalazi se u skupini srednji broj sredstava, njih
88%, to je za 14% vie od meunarodnog prosjeka.
U skupini mali broj sredstava nalazi se samo 5% hrvatskih uenika, to je za 4%
manje od meunarodnog prosjeka.
Prosjean rezultat najvee grupe uenika iz skupine srednji broj sredstava
iznosi 515 bodova, to je za 45 bodova manje od uenika iz skupine veliki broj
sredstava koji postiu visokih 560 bodova.
Brojano najmanja grupa uenika, ona iz skupine mali broj sredstava, ima za
40 bodova nii rezultat od uenika iz skupine srednji broj sredstava, odnosno
za ak 85 bodova od uenika iz skupine veliki broj sredstava.
11
TIMMS.indd 11
14.12.2012. 13:53:35
Obrazovanje koje roditelji oekuju za svoje dijete

U Hrvatskoj 9% uenika ima roditelje koji od njih oekuju da zavre
poslijediplomski studij. Ta djeca postiu najbolje nacionalne rezultate, odnosno
541 bod.
Dobar rezultat postigli su i uenici iji roditelji od njih oekuju da zavre
sveuilini studij (34%) koji u prosjeku postiu 538 bodova.
Najvea skupina djece u Hrvatskoj, njih 48%, ima roditelje koji od njih oekuju
da zavre struni, ali ne i sveuilini studij, dok se u istoj skupini na meunarodnoj razini nalazi 32% manje uenika.
Kada usporedimo rezultate uenika iji roditelji oekuju da zavre struni studij
s rezultatima uenika iji roditelji oekuju da oni zavre sveuilini studij,
razlika u bodovima iznosi 31 u korist uenika iji roditelji imaju via oekivanja.
Najslabije rezultate postigli su uenici iji roditelji oekuju da njihova djeca
zavre srednju kolu ili manje. Njih je 9% i prosjeno su postigli 465 bodova.
Pohaanje predkolskih ustanova
U Hrvatskoj postotak uenika koji su pohaali predkolske ustanove najmanje
tri ili vie godina iznosi 44%, a iduih 19% uenika pohaalo je takvu ustanovu
izmeu jedne i tri godine.
Postotak uenika u Hrvatskoj koji su pohaali predkolsku ustanovu jednu
godinu ili krae iznosi 10%.
Uenici koji su dulje vrijeme (tri ili vie godina) pohaali predkolsku ustanovu
ostvarili su bolje prosjene rezultate nego njihovi vrnjaci koji su predkolsku
ustanovu pohaali jednu godinu ili krae, tj. postigli su 31 bod vie.
Prema meunarodnom prosjeku uenici koji nisu pohaali predkolske
ustanove postigli su najslabiji rezultat. Meutim postotak uenika koji nisu
pohaali nijednu predkolsku ustanovu u Hrvatskoj iznosi 27%, s prosjenim
po-stignutim rezultatom od 504 boda, koji je za 7 bodova vii u odnosu prema
prosjenom rezultatu uenika koji su pohaali predkolsku ustanovu jednu
godinu ili krae.
Prikaz rezultata prikupljenih upitnicima za ravnatelje, uitelje

i uenike
Lokacija kole
U Hrvatskoj je najvei postotak uenika, njih 61%, pohaao kole u ruralnim
podrujima, a njihov je prosjeni rezultat 511 bodova.
Neto manje od treine uenika, njih 23%, pohaalo je kole u prigradskim
naseljima i ostvarili su rezultat od 518 bodova, a samo je 16% uenika pohaalo
kole u urbanom podruju te su postigli rezultat od 532 boda, to je za 21 bod
bolje od rezultata koji su postigli uenici u ruralnim podrujima.
12
TIMMS.indd 12
14.12.2012. 13:53:35
kole prema imovinskom stanju uenika

Rezultati za Hrvatsku pokazuju da je ukupno 38% uenika pohaalo osnovne
kole u kojima je velik postotak uenika iz obitelji boljega imovinskog stanja i
njihovi su prosjeni rezultati iznosili 522 boda.
Kada taj rezultat usporedimo s rezultatom uenika koji pohaaju kole u
kojima etvrtina ili vie uenika potjee iz obitelji loijega imovinskog stanja,
vidimo da su uenici iz kola s veim postotkom uenika iz obitelji boljega
imovinskog stanja uspjeniji za 8 bodova.
Postotak uenika u hrvatskim kolama u kojima etvrtina ili vie uenika
potjee iz obitelji loijega imovinskog stanja iznosi 24%, a postigli su rezultat
od 514 bodova, to nije znaajno razliito od bodova postignutih u kolama
koje imaju podjednak postotak uenika iz obitelji boljega i iz obitelji loijega
imovinskog stanja.
kole s nedostatkom sredstava za prirodoslovlje
U Hrvatskoj je 29% uenika etvrtih razreda koji pohaaju kole u kojima
nedostatak sredstava nikako ne utjee na nastavu, te ostvaruju neznatno vii
rezultat od uenika koji pohaaju kole u kojima nedostatak sredstava malo
utjee na nastavu (516 prema 515 bodova).
Opremljenost kolske knjinice
U Hrvatskoj postotak uenika etvrtih razreda koji pohaaju osnovne kole s
vrlo dobro opremljenim kolskim knjinicama, s vie od 5000 knjiga razliitih
naslova, iznosi 39% i oni u prosjeku postiu rezultat od 518 bodova.
Postotak uenika u Hrvatskoj koji pohaaju kole s dobro opremljenim
knjinicama koje imaju izmeu 501 i 5000 knjiga razliitih naslova iznosi 53%,
a njihov je prosjeni rezultat 515 bodova.
kole koje imaju slabije opremljene knjinice, s 500 i manje knjiga razliitih
naslova, pohaa 8% uenika u Hrvatskoj, a postignuti rezultat tih uenika
iznosi 504 boda i za 14 je bodova manji od rezultata uenika koji pohaaju
kole s vrlo dobro opremljenim knjinicama.
kole koje raspolau raunalima za uporabu u nastavi
Samo 12% uenika pohaa kole koje raspolau jednim raunalom za svakoga
uenika ili jednim raunalom za dva uenika to je za 25% manje od meunarodnog prosjeka.
kole koje raspolau jednim raunalom za tri do pet uenika pohaa 21%
uenika, dok najvie uenika, njih 50%, pohaa kole koje raspolau jednim
raunalom za est ili vie uenika.
Rezultati koje su uenici postigli u Hrvatskoj u navedenim se skupinama kola
znaajno ne razlikuju i iznose 519 bodova za uenike u kolama u kojima tri do
pet uenika dijeli jedno raunalo, odnosno 516 bodova za uenike u kolama
u kojima se est i vie uenika koristi jednim raumalom
13
TIMMS.indd 13
14.12.2012. 13:53:35
Rezultati uenika u kolama koje ne posjeduju raunala iznose 515 bodova, te

se znaajno ne razlikuju od rezultata uenika koji pohaaju kole u kojima se
jednim raunalom koristi najvie dvoje uenika (514 bodova).
kole koje raspolau laboratorijima za nastavu prirodoslovlja
Prema meunarodnom prosjeku, 36% uenika pohaa kole s opremljenim
laboratorijima za nastavu prirodoslovlja i ostvarili su malo bolji rezultat (489
bodova) od uenika koji pohaaju kole bez laboratorija (483 boda).
U Hrvatskoj gotovo 90% uenika pohaa kole koje nemaju laboratorij, no
postignuti prosjeni rezultat uenika koji pohaaju kole bez laboratorija (516
bodova) ne razlikuje se od postignutog rezultata uenika ije kole imaju
laboratorij (516 bodova).
Radni uvjeti uitelja
U Hrvatskoj 51% uenika pohaa kole u kojima postoje manji problemi s
radnim uvjetima uitelja i njihov je rezultat za 10 bodova bolji od rezultata
uenika iz kola koje gotovo nemaju problema s radnim uvjetima.
kole za koje uitelji smatraju da imaju umjerenih ili ozbiljnijih problema
pohaa 21% uenika hrvatske populacije i njihovi rezultati iznose 518 bodova,
to nije znaajno razliito od rezultata postignutih u kolama s manjim
problemima.
Poticanje uspjeha u koli
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, 8% uenika pohaa kole u
kojima je, prema odgovorima ravnatelja, razina poticanja uspjeha vrlo visoka,
a pokazatelji za Hrvatsku vrlo su slini i iznose 9%. Rezultati koje su postigli
uenici u Hrvatskoj bolji su od meunarodnog prosjeka (525 prema
meunarodnom prosjeku od 508 bodova).
Na meunarodnoj razini u prosjeku 58% uenika pohaa kole u kojima je
razina poticanja uspjeha visoka. Veina uenika u Hrvatskoj pohaa kole u
kojima je razina poticanja visoka, njih 70%, s postignutim prosjenim
rezultatom od 518 bodova, to je za 7 bodova manje od rezultata uenika koji
pohaaju kole u kojima je razina poticanja vrlo visoka i za 26 bodova vie od
meunarodnog prosjeka u istoj skupini.
kole u kojima je razina poticanja uspjeha srednje visoka pohaa 21% uenika
u Hrvatskoj te postiu 507 bodova, to je za znaajnih 11 bodova manje od
rezultata uenika koji u koli imaju visoku razinu poticanja.
Disciplina i sigurnost u koli
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, vie od polovine uenika
ubraja se u skupinu gotovo nema problema s disciplinom i sigurnosti u koli,
njih 61%. Rezultati za uenike osnovnih kola u Hrvatskoj pokazuju da je taj
postotak vii i iznosi 66%.
14
TIMMS.indd 14
14.12.2012. 13:53:35
Uenici iz Hrvatske koji pohaaju kole koje gotovo nemaju problema s

disciplinom i sigurnosti postiu u prosjeku 517 bodova, to je prema 31%
uenika iz kola s manjim problemima za 5 bodova bolji rezultat.
U Hrvatskoj samo 2% uenika pohaa kole u kojima postoje umjereni ili
ozbiljni problemi s disciplinom i sigurnosti.
Nasilje meu uenicima u koli
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, 48% uenika gotovo nikad
nije doivjelo nasilje u koli. Hrvatska se na toj skali nalazi na 7. mjestu.
Veina uenika u Hrvatskoj, njih 61%, izjavljuje da gotovo nikad nisu bili rtve
nasilnikog ponaanja, a postigli su rezultat od 523 boda.
Postotak uenika u hrvatskim osnovnim kolama koji su jedanput u mjesecu
bili izloeni nekom obliku nasilja iznosi 28%, to je za 4% manje od
meunarodnog prosjeka. Navedeni uenici postiu za 11 bodova nii rezultat
od uenika koji gotovo nikad nisu bili izloeni nasilju.
Najmanji postotak uenika u Hrvatskoj izloen je estom nasilju od svojih
vrnjaka, jedanput u tjednu, njih 11%, a takvi uenici postiu znaajno nii
rezultat od 492 boda.
Formalno obrazovanje uitelja
Prikupljeni rezultati za ispitivane varijable hrvatskoga osnovnokolskog
obrazovanja znaajno se razlikuju od meunarodnog prosjeka.
U etvrtom razredu samo 1% uenika ima uitelje koji su zavrili poslijediplomski sveuilini studij, to je znaajnih 22% manje od meunarodnog
prosjeka.
Postotak uenika koje poduavaju uitelji sa zavrenim sveuilinim studijem
iznosi 30%, dok najvei postotak uenika, njih 69%, poduavaju uitelji koji su
zavrili struni studij, to je znaajno nepovoljniji omjer prema meunarodnih
15%.
Godine iskustva uitelja
Vrlo iskusne uitelje razredne nastave, s 20 ili vie godina iskustva, ima 56%
uenika u hrvatskim osnovnim kolama, za razliku od meunarodnog prosjeka
koji iznosi 40%.
Dodatnih 30% uenika ima uitelje s najmanje deset, ali manje od 20 godina
iskustva, to je jednako rezultatu meunarodnog prosjeka. Uitelje s najmanje
pet, ali manje od deset godina radnog iskustva ima ukupno 9% uenika u
Hrvatskoj, dok uitelje s manje od pet godina iskustva ima njih 5%.
Rezultat koji postiu uenici najiskusnijih uitelja iznosi 520 bodova, te je u
usporedbi s rezultatom to ga postiu uenici koje poduavaju manje iskusni
uitelji, s najmanje deset, ali manje od dvadeset godina iskustva, za 11 bodova
vei.
15
TIMMS.indd 15
14.12.2012. 13:53:35
Rezultati uenika koje poduavaju uitelji s radnim iskustvom veim od pet

godina, ali manjim od deset, iznosi 518 bodova.
Rezultati uenika koje poduavaju uitelji s manje od pet godina radnog
iskustva iznosi 519 bodova.
Pripremljenost uitelja za poduavanje TIMSS-ovih prirodoslovnih tematskih
cjelina
Rezultati za uitelje u Hrvatskoj pokazuju da se u svim ispitivanim sadrajnim
domenama uitelji osjeaju veoma dobro pripremljenima, osim za podruje
domene znanosti o Zemlji, za koju se tek svaki drugi uitelj osjea veoma
dobro pripremljenim za poduavanje tematskih cjelina.
Ukupno 67% uenika u Hrvatskoj poduavaju uitelji koji smatraju da su
veoma dobro pripremljeni za poduavanje svih tematskih cjelina ispitanih u
istraivanju TIMSS.
Najvei postotak uenika ima uitelje koji smatraju da su veoma dobro
pripremljeni za poduavanje znanosti o ivotu, njih 86%, dok 66% uenika ima
uitelje koji se smatraju veoma dobro pripremljenima za poduavanje
fizikalnih i kemijskih znanosti.
Samouvjerenost uitelja u poduavanju prirodoslovlja
U Hrvatskoj 82% uenika ima uitelje koji smatraju da su vrlo samouvjereni u
primjeni razliitih nastavnih metoda u poduavanju prirodoslovlja i njihovi
uenici u prosjeku postiu 516 bodova. S tim rezultatom Hrvatska se nalazi na
visokome 9. mjestu.
Samo 18% uenika ima uitelje koji smatraju da su donekle samouvjereni ili
nisu samouvjereni i rezultati tih uenika znaajno se ne razlikuju od rezultata
uenika koje poduavaju vrlo samouvjereni uitelji.
Zadovoljstvo uitelja karijerom
Prema rezultatima zadovoljstva uitelja svojom karijerom, uitelji u Hrvatskoj
najzadovoljniji su uitelji u svijetu.
ak 83% uenika ima uitelje koji su vrlo zadovoljni te postiu prosjeni
rezultat od 515 bodova.
Prema meunarodnom prosjeku, glavnina uenika koje poduavaju vrlo
zadovoljni uitelji postie rezultat od 490 bodova i njih je, izraeno postocima,
neto vie od polovine (54%).
Ostalih 16% uenika u Hrvatskoj poduavaju zadovoljni uitelji i te postiu
prosjeni rezultat od 522 boda, koji je za 7 bodova vei od rezultata prethodne
skupine.
Donekle zadovoljne ili nezadovoljne uitelje u hrvatskim osnovnim kolama,
prema rezultatima TIMSS 2011. Upitnika za uitelje ima zanemarivih 1%
uenika
16
TIMMS.indd 16
14.12.2012. 13:53:35
Nastavni sati predvieni za prirodoslovlje

Zemlje se razlikuju prema ukupnom broju nastavnih sati i prema nastavnim
satima predvienima za prirodoslovlje. Potrebno je naglasiti da je broj
nastavnih sati vaan imbenik, ali nije dovoljan za uspjeno uenje.
Ukupan broj nastavnih sati u etvrtom razredu osnovne kole u Hrvatskoj
iznosi 776, to je 121 sat manje od meunarodnog prosjeka, koji iznosi 897
nastavnih sati prirodoslovlja u godini.
Poduavanje TIMSS-ovih prirodoslovnih tematskih cjelina
Prema meunarodnom prosjeku, 64% uenika imalo je u nastavi prirodoslovlja
zastupljene sve ispitivane TIMSS-ove tematske cjeline.
U Hrvatskoj 56% uenika ui svih 20 TIMSS-ovih prirodoslovnih tematskih
cjelina.
U hrvatskim su kolama u nastavnom gradivu najzastupljenije bile tematske
cjeline iz domene znanosti o ivotu (81% uenika), zatim slijede tematske
cjeline iz domene znanosti o Zemlji (59% uenika), a znaajno su manje bile
zastupljene tematske cjeline koje se odnose na fizikalne i kemijske znanosti
(36% uenika).
Poticanje uenika na sudjelovanje u nastavi
U Hrvatskoj 87% uenika ima uitelje koji ih potiu na aktivno sudjelovanje u
nastavi. Prema tako velikom postotku poticanja Hrvatska se nalazi meu prvih
deset zemalja.
Uenici koji su na svakome ili na gotovo svakom nastavnom satu poticani
ostvaruju bolji uspjeh od svojih vrnjaka, koji su poticani otprilike svaki drugi
sat, 517 prema 509 bodova.
Aktivnosti na raunalu tijekom nastave prirodoslovlja
Hrvatska je prema rezultatima o aktivnosti uenika na raunalima tijekom
nastave prirode i drutva meu posljednjim zemljama, a postotak uenika
kojima su dostupna raunala za nastavu prirode i drutva iznosi samo 15%.
Rezultati uenika iz Hrvatske pokazuju da nema razlike izmeu postignua i
koritenja raunalom u nastavi prirode i drutva.
Odnos uenika prema prirodoslovlju
Prema meunarodnom prosjeku, vie od polovine uenika etvrtih razreda
ubraja se u skupinu jako vole uiti prirodoslovlje, to je za 41% vie uenika
nego u skupini ne vole uiti prirodoslovlje (53% prema 12%).
Ostalih 35% uenika etvrtih razreda ubraja se u skupinu donekle vole uiti
prirodoslovlje.
17
TIMMS.indd 17
14.12.2012. 13:53:35
Rezultati uenika u Hrvatskoj upuuju da u prosjeku svaki drugi uenik

etvrtog razreda jako voli uiti prirodoslovlje, njih 55%, sljedeih 30% uenika
donekle voli uiti prirodoslovlje, dok posljednja skupina uenika, njih 15%, ne
voli uiti prirodoslovlje.
Samouvjerenost uenika u prirodoslovlju
Prema samouvjerenosti u prirodoslovlju, uenici u Hrvatskoj na prvom su
mjestu u svijetu.
Vrlo samouvjerenih ili samouvjerenih uenika u prirodoslovlju u etvrtim
razredima ima 62% i ti uenici postiu prosjeni rezultat od visokih 529 bodova.
Skupinu donekle samouvjerenih ini 25% uenika i oni postiu zamjetno slabiji
rezultat (505 bodova).
Postotak uenika koji nisu samouvjereni u prirodoslovlju iznosi 13% i njihov je
prosjeni postignuti rezultat za 50 bodova manji od rezultata vrlo samouvjerenih ili samouvjerenih uenika.
Aktivnost uenika na nastavi prirodoslovlja
Prema postotku uenika koji su aktivni na nastavi prirode i drutva, Hrvatska se
moe usporediti s meunarodnim prosjekom.
Najvei postotak uenika, njih 47%, smatra da su vrlo aktivni ili aktivni na
nastavi prirode i drutva, dok ih je 46% donekle aktivno.
Uenici koji su vrlo aktivni ili aktivni postiu najbolji prosjeni rezultat, onaj od
520 bodova, za razliku od 514 bodova koje postiu donekle aktivni uenici.
Malo aktivnima ili neaktivnima smatra se 7% uenika te oni postiu najnii
prosjeni rezultat od 509 bodova.
18
TIMMS.indd 18
14.12.2012. 13:53:35
TIMMS.indd 19
14.12.2012. 13:53:35
TIMMS.indd 20
14.12.2012. 13:53:35
1. poglavlje
Uvod
TIMMS.indd 21
14.12.2012. 13:53:35
TIMMS.indd 22
14.12.2012. 13:53:35
Prvo poglavlje: Uvod
to je TIMSS
Meunarodno istraivanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja TIMSS
(Trends in International Mathematics and Science Study) provodi se u sklopu djelatnosti
IEA organizacije (International Association for the Evaluation of Educational Achievement
Meunarodno udruenje za vrednovanje obrazovnih postignua). Kao osnovna sastavnica
IEA-ina ciklusa temeljnih istraivanja, uz istraivanje TIMSS, provodi se i meunarodno
istraivanje PIRLS (Progress in International Reading Literacy Study Meunarodno istraivanje razvoja italake pismenosti). TIMSS i PIRLS istraivanja osmiljena su kako bi se
odgovorni u obrazovanju upoznali s rezultatima uenja matematike, prirodoslovlja i itanja s razumijevanjem. Tim se istraivanjima objektivno i standardizirano, vrlo osjetljivim
instrumentima, mjere steena znanja. Cilj IEA-e jest prikupiti visokokvalitetne informacije
o uenikim postignuima i obrazovnim kontekstima tih postignua. Ta je organizacija osnovana 1959. godine radi provedbe usporednih istraivanja kojima se prouavaju
obrazovne politike i prakse u cijelom svijetu. U posljednjih 50 godina vie od 60 zemalja
postalo je lanicom IEA. Tajnitvo udruenja nalazi se u Nizozemskoj, u Amsterdamu, a
Centar za istraivanja i obradu podataka (DPC) u Njemakoj, u Hamburgu. Istraivanjima
IEA-e prikupljena su znanja o razliitim temama i predmetima, a svako od njih pridonijelo
je dubljem razumijevanju obrazovnih procesa unutar pojedinih zemalja i u irim meunarodnim okvirima.
Zemlje sudionice u istraivanju TIMSS 2011.

Meunarodnim istraivanjem TIMSS 2011. bile su obuhvaene ove zemlje:
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
Belgija (flamansko govorno podruje)
Bocvana
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Honduras
Hong Kong (PUR NR Kine)
Hrvatska
Irska
Islamska Republika Iran
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
Saudijska Arabija
Singapur
Sjedinjene Amerike Drave
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Ujedinjeni Arapski Emirati
23
TIMMS.indd 23
14.12.2012. 13:53:36
U istraivanje koje je provedeno s etvrtim razredima bilo je ukljueno i sedam referentnih sudionica:
Abu Dhabi Ujedinjeni Arapski Emirati; Alberta Kanada; Dubai Ujedinjeni Arapski
Emirati; Florida Sjedinjene Amerike Drave; Ontario Kanada; Sjeverna Karolina Sjedinjene Amerike Drave; Quebec Kanada.
Svoje uenike osmih razreda ispitale su ove zemlje:
Armenija, Australija, Bocvana, ile, Engleska, Finska, Gana, Gruzija, Honduras, Hong
Kong (PUR NR Kine), Indonezija, Islamska Republika Iran, Italija, Izrael, Japan, Jordan, Junoafrika Republika, Katar, Kazahstan, Kineski Tajpeh, Kraljevina Bahrein, Libanon, Litva,
Maarska, Malezija, Maroko, Norveka, Novi Zeland, Oman, Palestinska Autonomna Podruja, Republika Koreja, Republika Makedonija, Rumunjska, Rusija, Saudijska Arabija,
Singapur, Sirijska Arapska Republika, Sjedinjene Amerike Drave, Slovenija, vedska, Tajland, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Ukrajina.
U istraivanje koje je provedeno s osmim razredima bilo je ukljueno i 14
referentnih sudionica:
Abu Dhabi Ujedinjeni Arapski Emirati; Alabama Sjedinjene Amerike Drave; Alberta Kanada; Colorado Sjedinjene Amerike Drave; Connecticut Sjedinjene Amerike Drave; Dubai Ujedinjeni Arapski Emirati; Florida Sjedinjene Amerike Drave;
Indiana Sjedinjene Amerike Drave; Kalifornija Sjedinjene Amerike Drave; Massachusetts Sjedinjene Amerike Drave; Minnesota Sjedinjene Amerike Drave; Ontario Kanada; Sjeverna Karolina Sjedinjene Amerike Drave, Quebec Kanada.
Provedba istraivanja TIMSS 2011.

Meunarodno istraivanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja, TIMSS
2011., peti je ciklus istraivanja, koji se, poevi od 1995. godine, provodi svake etiri godine. Za uspjenu provedbu TIMSS-a nuna je ukljuenost strunjaka za podruje kurikuluma i mjerenja obrazovnih postignua te spremnost zemalja na zajedniki rad radi
poboljanja nastave matematike i prirodoslovlja. Republika Hrvatska prvi se put prikljuila istraivanju u ciklusu TIMSS 2011., u kojemu su sudjelovale 52 zemlje i sedam referentnih sudionica. Istraivanje TIMSS bilo je temelj za razvoj PISA istraivanja, koje je prvi
put provedeno 1997. godine. Zemlje koje sudjeluju u TIMSS-u razlikuju se prema stupnju
ekonomskog razvoja, geografskoj lokaciji i broju stanovnika. Meutim, zajednika im je
elja poboljati nastavu matematike i prirodoslovlja u osnovnim kolama te u usporednim analizama obrazovnih politika utvrditi prednosti obrazovnih sustava s obzirom na
njihovu organizaciju, kurikulume, nastavne metode i uenika postignua.
Podaci u istraivanju TIMSS 2011. svih zemalja sudionica prikupljani su u razliitim
razdobljima u zemljama June i Sjeverne polutke. U zemljama June polutke, gdje kolska
godina zavrava u studenome ili prosincu, ispitivanje je provedeno od rujna do prosinca
2010. godine, dok je u zemljama Sjeverne polutke, gdje kolska godina zavrava u lipnju,
ispitivanje provedeno od oujka do svibnja 2011. godine.
24
TIMMS.indd 24
14.12.2012. 13:53:36
Istraivanje TIMSS omoguuje provedbu ispitivanja u etvrtim i osmim razredima

osnovne kole te u estim i devetim razredima u zemljama u razvoju. Zemlje sudionice
istraivanja odluuju hoe li u ispitivanje ukljuiti uenike etvrtih, osmih ili obaju razreda. U Hrvatskoj su u ciklusu istraivanja TIMSS 2011. sudjelovali uenici etvrtih razreda,
iji su rezultati izraeni kao nacionalni prosjek.
Provedbom istraivanja TIMSS i PIRLS prikupljaju se i vrlo opirni popratni podaci o
kolskom okruju, metodama poduavanja, kurikulumu, kolskom i razrednom ozraju
pogodnome za uenje te opi socioekonomski pokazatelji.
Svaka zemlja sudionica istraivanja u potpunosti je ukljuena u sve procese odluivanja putem sastanaka nacionalnih koordinatora istraivanja (National Research Coordinator). Nacionalni koordinatori odgovorni su za cjelokupno voenje istraivanja na nacionalnoj razini te za implementaciju vrednovanja uenikih postignua na ispitivanom
podruju u svojoj zemlji.
Pregled istraivanja TIMSS 2011.

Istraivanje TIMSS 2011. temelji se na kurikulumu matematike i prirodoslovlja te na
nainu poduavanja matematikih i prirodoslovnih sadraja.
Model kurikulumske osnove istraivanja TIMSS 2011. ima tri razine i odnosi se na svaku zemlju sudionicu. To su:
predvieni kurikulum,
primijenjeni kurikulum,
postignuti kurikulum.
Predvieni kurikulum odnosi se na predvianje i ostvarivanje ciljeva, nastavnih sadraja, nastavnih metoda i organizacije nastave koji su unaprijed zadani i propisani dokumentima. Primijenjeni kurikulum ini stvarno i postojee stanje u provedbi predvienog
kurikuluma. Njime su obuhvaeni sadraji koji se uistinu poduavaju u nastavi matematike i prirodoslovlja, a ukljuuju procese poduavanja i usvajanja kompetencija, karakteristike nastavnika i metoda rada. Postignuti se kurikulum odnosi na stvarna postignua
uenika iz matematike i prirodoslovlja, kao i na stavove i miljenja uenika o ispitivanim
sadrajima, metodama i sredstvima poduavanja.
Prikupljene informacije o obrazovnim sustavima, nastavnim planovima i programima, uinkovitosti nastave, karakteristikama uenika, uitelja i kola, kao i analize proizale
iz istraivanja TIMSS, omoguuju sagledavanje i unapreenje nastavnog procesa, usporedbe i praenje trendova.
Rezultati vrednovanja uenikih postignua, uz podatke dobivene iz popratnih upitnika, pomau obrazovnim strunjacima u ovim ciljevima:
odreivanju opega obrazovnog pristupa na podrujima vanima za budue
poduavanje matematike i prirodoslovlja,
odreivanju prednosti i nedostataka poduavanja matematike i prirodoslovlja
u meunarodnom kontekstu,
mjerenju napretka sudjelovanjem u vie ciklusa istraivanja TIMSS,
informiranju nacionalnih i lokalnih vlasti o provoenju kolskog kurikuluma,
25
TIMMS.indd 25
14.12.2012. 13:53:36
prikupljanju dubinskih podataka o kolskom ozraju, dostupnim nastavnim

sredstvima i metodama poduavanja,
preispitivanju jednakosti pristupa obrazovanju.
Budui da se ciklusi TIMSS-a provode svake etiri godine, zemlje koje su 2011. sudjelovale prvi put moi e prikupiti vane polazne informacije za praenje trendova u znanju
matematike i prirodoslovlja.
Godine 2011. etverogodinji ciklus TIMSS-a podudario se s petogodinjim ciklusom
PIRLS-a (istraivanja razvoja italake pismenosti koje provodi IEA). Dakle, sudjelovanjem
u TIMSS-u i PIRLS-u za etvrti razred zemlje su mogle provesti opseno ispitivanje znanja
triju osnovnih podruja: matematike, prirodoslovlja i itanja.
26
TIMMS.indd 26
14.12.2012. 13:53:36
TIMMS.indd 27
14.12.2012. 13:53:36
TIMMS.indd 28
14.12.2012. 13:53:36
2. poglavlje
Nacrt istraivanja
TIMSS 2011.
TIMMS.indd 29
14.12.2012. 13:53:36
TIMMS.indd 30
14.12.2012. 13:53:36
Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.
Sadrajne i kognitivne domene

Istraivanje TIMSS 2011. sastoji se od opsenog nacrta ispitivanja na temelju kojega
se procjenjuju znanja i vjetine steene uenjem matematike i prirodoslovlja.
Ispitivanje kompetencija za podruje prirodoslovlja u TIMSS-u 2011. temelji se na sadrajnoj dimenziji koja odreuje domene ili gradivo koje e se ispitivati te na kognitivnoj
dimenziji, koja se odnosi na injenino znanje, primjenu i zakljuivanje. Kognitivne domene upuuju na misaone procese kojima se opisuje oekivano ponaanje uenika pri rjeavanju zadataka iz prirodoslovlja. Sadrajne i kognitivne domene temelj su za ispitivanje
znanja uenika etvrtih razreda u TIMMS-u 2011.
Sadrajne domene u prirodoslovlju za etvrti razred
Iako se kurikulum za prirodoslovne sadraje razlikuju meu zemljama sudionicama,
u istraivanju TIMSS 2011. za etvrte razrede odabrane su tri glavne domene koje pokrivaju veinu tema unutar nastavnih sadraja: znanosti o ivotu, fizikalne i kemijske znanosti
te znanosti o Zemlji.
U tablici 2.1. prikazane su sadrajne domene, kao i njihova zastupljenost izraena
postocima.
Tablica 2.1. Postoci zadataka koji se odnose na sadrajne domene u etvrtom
razredu
Sadrajna domena
Postotak
Znanosti o ivotu
45%
Fizikalne i kemijske znanosti
35%
Znanosti o Zemlji
20%
Svaka sadrajna domena sastoji se od nekoliko tematskih cjelina koje su opisane u

kurikulumima veine zemalja sudionica u TIMSS-u. Ciljevi koji su odreeni za svaki razred
odnose se na uenikovo razumijevanje ili sposobnosti koje pokazuje pri rjeavanju zadataka. U nastavku teksta opisane su sadrajne domene u prirodoslovlju za etvrti razred.
Znanosti o ivotu
Sadrajna domena znanosti o ivotu obuhvaa razumijevanje osobina i ivotnih procesa ivih bia, njihove meusobne odnose i povezanost s okoliem. Tematske cjeline
znanosti o ivotu jesu:
osobine i ivotni procesi ivih bia,
ivotni ciklusi, razmnoavanje i nasljeivanje,
povezanost s okoliem,
ekosustavi,
ljudsko zdravlje.
31
TIMMS.indd 31
14.12.2012. 13:53:36
Poznavanje osobina i ivotnih procesa ivih bia od temeljne je vanosti za prouavanje znanosti o ivotu. Oekuje se da e uenici etvrtih razreda biti sposobni opisati
razlike izmeu ive i neive prirode, usporediti i suprotstaviti fizikalne i bihevioristike
osobine najvanijih skupina organizama te povezati grae tih organizama s njihovim
funkcijama.
Od uenika se oekuju znanja i sposobnosti usporeivanja ivotnih ciklusa biljaka,
primjerice drva i graha, i ivotinja, poput kune muhe i abe. Na podruju razmnoavanja
i nasljeivanja znanje je ogranieno na osnovno razumijevanje injenica da se razmnoavaju organizmi iste vrste i da potomci nalikuju svojim roditeljima. Uenici bi trebali moi
povezati proizvodnju sjemenki i rasplodnih stanica s opstankom razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta.
Nadalje, od uenika se oekuje povezivanje fizikalnih i bihevioristikih osobina biljaka i ivotinja s okoliem u kojemu ive. Takoer, od uenika etvrtih razreda oekuje se da
mogu ponuditi primjere prilagodbe biljaka i ivotinja razliitim uvjetima okolia. Uenici
bi takoer trebali pokazati temeljno poznavanje tjelesnih reakcija na promjene vanjskih
imbenika okolia.
Prouavanje ekosustava vano je za razumijevanje meusobne ovisnosti organizama i okolia. Osnovni pojmovi o ekosustavima, ukljuujui protok energije i povezanost
biotikih i abiotikih imbenika, u veini zemalja sudionica uvrteni su u kurikulum za
osnovne kole. Uenici bi trebali pokazati razumijevanje ekosustava uz pomo opisa odnosa meu biljkama i ivotinjama u poznatom ekosustavu. Od uenika etvrtih razreda
oekuje se odreena razina razumijevanja naina na koje ljudsko ponaanje utjee na
okoli, posebice ono koje se odnosi na oneienje.
Od uenika se oekuje osnovno znanje o ljudskom zdravlju, prehrani i bolestima.
Trebali bi biti upoznati s uobiajenim zaraznim bolestima te moi povezati prehrambene
i osobne navike s njihovim utjecajem na zdravlje.
Osobine i ivotni procesi ivih bia
Opisati razlike izmeu ive i neive prirode; odrediti uobiajene osobine ivih
bia (npr. razmnoavanje, rast, potrebu za zrakom, hranom, vodom)
Usporediti i suprotstaviti fizikalne i bihevioristike osobine najvanijih skupina
ivih bia (npr. kukaca, ptica, sisavaca, cvjetnjaa); prepoznati ili navesti
primjere biljaka i ivotinja koje pripadaju tim skupinama
Povezati glavne dijelove tijela ivotinja s njihovim zadaama (npr. eludac
probavlja hranu, zubi usitnjuju hranu, kosti podupiru tijelo, plua
omoguuju disanje)
Povezati glavne dijelove biljaka s njihovom ulogom (npr. korijenje apsorbira
vodu, lie proizvodi hranu)
ivotni ciklusi, razmnoavanje i nasljeivanje
Pratiti temeljne razvojne korake u ivotnom ciklusu biljaka (klijanje, rast i
razvoj, razmnoavanje, raznoenje sjemenki) i ivotinja (raanje, rast i razvoj,
razmnoavanje, ugibanje); prepoznati i usporediti ivotne cikluse dobro
poznatih biljaka (npr. drvea, graha), ivotinja (npr. kune muhe, abe) i ljudi
32
TIMMS.indd 32
14.12.2012. 13:53:37
Uvidjeti da se biljke i ivotinje razmnoavaju unutar svoje vrste kako bi osigurali

potomstvo koje im nalikuje; opisati jednostavnu vezu izmeu razmnoavanja i
opstanka razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta (npr. biljka koja proizvodi mnogo
plodova, riba koja odlae mnogo jajaaca)
Povezanost s okoliem
Povezati fizikalne osobine biljaka i ivotinja s okoliem u kojemu ive;
prepoznati, opisati i objasniti primjere odreenih fizikalnih i bihevioristikih
osobina biljaka i ivotinja koje im pomau u preivljavanju u odreenom
okoliu (npr. vrsta korijenja, vrsta lia, debljina krzna, hibernacija, migracija)
Opisati tjelesne reakcije ivotinja na vanjske uvjete (npr. na toplinu, hladnou,
opasnost)
Ekosustavi
Objasniti da je biljkama za proizvodnju hrane potrebna Suneva energija, dok
se ivotinje hrane biljkama ili drugim ivotinjama; uvidjeti da sve biljke i
ivotinje trebaju hranu kako bi osigurale energiju za svoje aktivnosti i tvari
potrebne za rast i oporavak
Opisati odnose u zadanoj zajednici (npr. u umi, priobalju, pustinji) koji se
zasnivaju na jednostavnim hranidbenim lancima, navodei najee biljke i
ivotinje te odnos grabeljivac plijen
Objasniti naine na koje ljudsko djelovanje moe imati pozitivan ili negativan
utjecaj na okoli; iznijeti temeljne opise i primjere utjecaja oneienja na
ljude, biljke, ivotinje i njihov okoli te navesti naine spreavanja ili
smanjivanja oneienja
Ljudsko zdravlje
Prepoznati naine prijenosa najeih zaraznih bolesti (npr. prehlade, gripe);
prepoznati znakove zdravlja ili bolesti; prepoznati metode prevencije i lijeenja
bolesti
Opisati naine odravanja dobrog zdravlja, ukljuujui uravnoteenu prehranu
i redovitu tjelovjebu; prepoznati uobiajene prehrambene namirnice (npr.
voe, povre, itarice)

Sadrajna domena fizikalnih i kemijskih znanosti obuhvaa pojmove koji se odnose
na tvari i energiju te sadrava tematske cjeline s podruja kemije i fizike. Budui da uenici
etvrtog razreda raspolau samo poetnim znanjem kemije, u nacrtu se vie istiu pojmovi s podruja fizike.
Tematske cjeline u sklopu fizikalnih i kemijskih znanosti jesu:
klasifikacija i svojstva tvari,
33
TIMMS.indd 33
14.12.2012. 13:53:37
izvori i uinci energije,

sile i gibanje.
Na podruju klasifikacije i svojstava tvari od uenika etvrtih razreda oekuje se
osnovno razumijevanje fizikalnih stanja i promjena tvari iz jednoga agregatnog stanja u
drugo: vrsto, tekue i plinovito. Iako se od uenika ne oekuje ope znanje o promjenama agregatnih stanja, trebali bi znati da se voda pojavljuje u sva tri agregatna stanja te
da zagrijavanjem ili hlaenjem moe prijei iz jednog stanja u drugo. Trebali bi moi usporeivati i grupirati tvari na temelju njihovih fizikalnih svojstava te povezivati ta svojstva
s upotrebom odreenog materijala. Od uenika se oekuje poetno praktino znanje o
smjesama i vodenim otopinama. Trebali bi prepoznati promjene u uobiajenim tvarima
koje dovode do tvorbi novih tvari razliitih svojstava, ali se ne oekuje da znaju kako su te
promjene povezane s kemijskim reakcijama.
Pojmovi s podruja izvora energija i njihovih uinaka obuhvaaju toplinu, temperaturu, svjetlost, elektrinu energiju i magnetizam. Uenici bi trebali poznavati osnovne
izvore energije i razumjeti da toplina s vruih predmeta prelazi na hladne. Trebali bi prepoznati uobiajene izvore svjetlosti i povezati poznate fizikalne pojave sa svjetlosnim reakcijama. Na podruju elektrine energije i magnetizma oekuje se odreeno znanje o
pojmu zatvorenoga strujnog kruga te praktino znanje o magnetima i njihovoj upotrebi.
Oekuje se razumijevanje pojma sile i njezine povezanosti s gibanjem, npr. gravitacijsko
djelovanje na tijelo koje pada, te pojma potisne i vune sile. Uenici bi trebali biti sposobni usporediti utjecaj vee ili manje sile na tijelo. Trebali bi uz pomo vage znati odrediti
relativnu teinu tijela.
Klasifikacija i svojstva tvari
Navesti tri agregatna stanja tvari (vrsto, tekue, plinovito) te opisati
karakteristine razlike izmeu oblika i obujma tvari u pojedinom agregatnom
stanju; uvidjeti da tvar zagrijavanjem ili hlaenjem moe prelaziti iz jednog
agregatnog stanja u drugo te opisati nastale promjene u smislu otapanja,
smrzavanja, kljuanja, isparavanja ili kondenzacije
Usporediti i razvrstati tijela i tvari na temelju fizikalnih svojstava (npr. teine/
mase, obujma, magnetskog privlaenja); odrediti svojstva metala i povezati ih
s njihovom upotrebom; odrediti svojstva i upotrebu vode u vrstom, tekuem
i plinovitom stanju (npr. kao rashladno sredstvo, otapalo, izvor topline)
Opisati primjere smjese i objasniti kako se odjeljuju tvari unutar smjese; navesti
primjere tvari koje se otapaju u vodi i onih koje se ne otapaju; objasniti naine
utjecanja na koliinu i brzinu otapanja tvari
Odrediti vidljive promjene u tvarima prouzroene truljenjem, izgaranjem,
hranjem i kuhanjem, pri emu nastaju nove tvari razliitih svojstava
34
TIMMS.indd 34
14.12.2012. 13:53:37
Izvori i uinci energije

Navesti izvore energije (npr. Sunce, elektrini izvori energije, voda, vjetar,
vibracije); opisati praktinu upotrebu energije
Uvidjeti da vrui predmeti mogu ugrijati hladne; objasniti da zagrijavanje znai
poveanje temperature; navesti uobiajene materijale koji dobro provode
toplinu
Navesti uobiajene izvore svjetlosti (npr. arulju, plamen, Sunce); povezati
poznate fizikalne pojave sa svjetlosnim reakcijama (npr. refleksijom, dugom,
sjenom)
Objasniti nunost zatvorenoga (neprekinutoga) elektrinog puta da bi
jednostavni elektrini sustav (npr. depna svjetiljka, baterije u aparatima)
mogao raditi; prepoznati tijela i materijale koji provode elektrinu energiju
Razumjeti da magneti imaju sjeverni i juni pol, da se isti polovi meusobno
odbijaju, a suprotni privlae, te da magnetom moemo privui neke tvari
Sile i gibanje
Navesti poznate sile koje uzrokuju gibanje tijela (npr. gravitacijsko djelovanje
na tijelo koje pada, potisna i vuna sila); usporediti utjecaj vee i manje sile na
tijelo; opisati kako se pomou vage moe odrediti relativna teina tijela.
Znanosti o Zemlji
Sadrajna domena znanosti o Zemlji bavi se prouavanjem Zemlje i njezina poloaja
u Sunevu sustavu. Budui da nije izriito odreeno to se sve ubraja u kurikulum znanosti o Zemlji a da se odnosi na sve zemlje sudionice, u Nacrtu istraivanja TIMSS 2011. na
podruju prirodoslovlja navedene su sljedee tematske cjeline koje se smatraju neprijeporno vanima za uenike etvrtih razreda kako bi razumjeli planet na kojemu ive, kao i
njegov poloaj u Sunevu sustavu:
struktura, resursi i fizikalna svojstva Zemlje,
procesi, ciklusi i povijest Zemlje,
Zemlja u Sunevu sustavu.
Od uenika etvrtih razreda oekuje se ope znanje o strukturi i fizikalnim svojstvima
Zemlje. Trebali bi znati da je veina Zemljine povrine pokrivena vodom i biti sposobni
navesti gdje se nalazi slatka, a gdje slana voda. Na toj je razini ispitivanje uenikog razumijevanja atmosfere ogranieno na dokazivanje postojanja zraka i postojanje vode u
zraku. Od uenika se oekuje poznavanje najvanijih obiljeja Zemljina reljefa i odreeno
razumijevanje upotrebe i ouvanja Zemljinih resursa.
Na podruju procesa, ciklusa i povijesti Zemlje, od uenika se etvrtih razreda oekuje da su sposobni opisati pojedine procese na Zemlji u smislu vidljivih promjena kao to
su kretanje vode, stvaranje oblaka i promjene vremenskih uvjeta tijekom dana ili godinjih doba.
Razumijevanje Zemljine povijesti u uenika etvrtih razreda nije veliko. Meutim,
uenici na toj razini trebaju znati da su fosili pronaeni u stijenama ostaci biljaka i ivoti35
TIMMS.indd 35
14.12.2012. 13:53:37
nja koje su ivjele prije mnogo vremena i morali bi moi donijeti jednostavne zakljuke o
promjenama Zemljine povrine s obzirom na poloaj i razmjetaj tih fosila.
Uenici etvrtog razreda trebali bi na temelju promatranja promjena na Zemlji i nebu
pokazati odreeno razumijevanje poloaja Zemlje u Sunevu sustavu. Trebali bi biti upoznati sa Zemljinim gibanjem te povezati dnevne promjene na Zemlji s njezinom vrtnjom
oko svoje osi i povezanosti sa Suncem. Oekuje se i da shvaaju kako Mjesec ima razliite
faze.
Struktura, resursi i fizikalna svojstva Zemlje
Navesti gradivne elemente koji ine povrinu Zemlje. Znati da je veina
Zemljine povrine pokrivena vodom; opisati gdje se nalazi slatka, a gdje slana
voda; dokazati postojanje zraka; uvidjeti da pojave kao to su stvaranje oblaka,
kapljice rose, isparavanje bare i suenje mokre odjee dokaz da zrak sadrava
vodu
Opisati obiljeja Zemljina reljefa (planine, ravnice, pustinje, rijeke, jezera, mora)
i povezati ih s ljudskom djelatnou (npr. ratarstvom, navodnjavanjem,
ruralnim i urbanim razvojem); navesti nekoliko Zemljinih resursa koji se iskoritavaju u svakodnevnom ivotu (npr. voda, tlo, drvo, minerali, zrak); objasniti
vanost razumne upotrebe tih resursa
Procesi, ciklusi i povijest Zemlje
Opisati kretanje vode na Zemljinoj povrini (npr. protjecanje rijeka i potoka od
planina do oceana i jezera); povezati stvaranje oblaka i kie ili snijega s
promjenom stanja vode; opisati promjene vremenskih uvjeta od jednoga do
drugog dana ili tijekom godinjih doba u smislu temperature, oborina (kie ili
snijega), oblaka i vjetra
Uvidjeti da se pojedini ostaci (fosili) biljaka i ivotinja koje su prije mnogo
vremena ivjele na Zemlji nalaze u stijenama; donijeti jednostavne zakljuke o
promjenama Zemljine povrine s obzirom na poloaj tih ostataka (fosila)
Zemlja u Sunevu sustavu
Opisati Sunev sustav kao skupinu planeta (ukljuujui Zemlju) koji se vrte oko
Sunca; uvidjeti da se Mjesec vrti oko Zemlje i poprima razliite oblike u
pojedinim razdobljima jednog mjeseca; shvatiti da je Sunce izvor topline i
svjetlosti u Sunevu sustavu
Uoiti posljedice Zemljine vrtnje oko svoje osi te njezine povezanosti sa
Suncem (npr. dan i no, pojava sjena)
36
TIMMS.indd 36
14.12.2012. 13:53:37
Kognitivne domene u prirodoslovlju za etvrti razred

Kako bi mogli tono odgovoriti na pitanja u TIMSS-u, uenici trebaju poznavati prirodoslovno gradivo koje se ispituje te primijeniti razliite kognitivne vjetine. Opis kognitivnih vjetina ima kljunu ulogu u provedbi istraivanja poput TIMSS-a 2011. jer potvruje
da je istraivanjem obuhvaen primjereni opseg kognitivnih vjetina za prethodno opisane sadrajne domene.
Prva domena, injenino znanje, obuhvaa injenice, pojmove i postupke koje uenici moraju znati. Druga domena, primjena, odnosi se na sposobnost uenika da primijene
znanje i pri odgovaranju na pitanja pokau konceptualno razumijevanje. Trea domena,
zakljuivanje, nije ograniena samo na rjeavanje rutinskih problema, nego se odnosi na
postupanje u nepoznatim situacijama, na sloene kontekste i na problemske zadatke koji
se rjeavaju u vie koraka.
Tablica 2.2. Postoci zadataka koji se odnose na kognitivne domene u etvrtom
razredu
Kognitivna domena
Postotak
injenino znanje
40%
Primjena
40%
Zakljuivanje
20%
injenino znanje
Kognitivna domena injeninog znanja odnosi se na znanje prirodoslovnih injenica,
podataka i pojmova. Kada uenik primjenjuje misaone procese prve kognitivne domene,
od njega se oekuje da se prisjeti prirodoslovnih tvrdnji ili da ih prepozna. Nadalje, od
uenika se oekuje poznavanje izraza i injenica, podataka, simbola i elemenata te sposobnost odabira odgovarajuih instrumenata, opreme, mjernih ureaja i eksperimentalnih postupaka pri izvoenju pokusa. Usto, ta kognitivna domena podrazumijeva odabir
primjera za potkrepljivanje injenica ili pojmova.
Prisjeanje/prepoznavanje
Navesti ili prepoznati tone tvrdnje o prirodoslovnim injenicama, odnosima,
procesima i pojmovima; navesti svojstva ili znaajke pojedinih organizama,
materijala i procesa
Definiranje
Navesti ili prepoznati definicije prirodoslovnih pojmova; prepoznati i upotrijebiti u odgovarajuim kontekstima prirodoslovni rjenik, simbole, kratice,
elemente i skale
37
TIMMS.indd 37
14.12.2012. 13:53:37
Opisivanje
Opisati organizme, fizikalne tvari i znanstvene procese te na taj nain pokazati
znanje o njihovim svojstvima, strukturi, funkcijama i meusobnim odnosima
Potkrepljivanje primjerima
Potkrijepiti ili razjasniti injenice, odnosno pojmove odgovarajuim primjerima; prepoznati ili navesti specifine primjere kako bi potkrijepili poznavanje
opih pojmova
Demonstriranje znanja o znanstvenim instrumentima
Demonstrirati znanje o upotrebi znanstvenih instrumenata, opreme, alata,
mjernih ureaja i skala
Primjena
Zadaci iz TIMSS ispitnih knjiica na koje se odnosi kognitivna domena primjene znanja sastavljeni su tako da obuhvaaju izravnu primjenu znanja i razumijevanja prirodoslovlja u neposrednim situacijama. Kako bi se vrednovala primjena znanja, istraivanje
TIMSS 2011. sadravalo je zadatke u kojima se od uenika trailo da usporeuju, suprotstavljaju i klasificiraju; da interpretiraju znanstvene podatke s obzirom na prirodoslovne pojmove i naela; da upotrebljavaju i primjenjuju svoje razumijevanje prirodoslovnih
pojmova i naela radi pronalaenja rjeenja ili objanjenja. Zadaci usklaeni s tom kognitivnom domenom takoer mogu ukljuivati izravnu primjenu ili demonstraciju odnosa, jednadbi i formula u kontekstima koji su vjerojatno poznati u poduavanju i uenju
prirodoslovnih pojmova. U ispitivanje su ukljueni i kvantitativni zadaci u kojima se trai
brojano rjeenje i kvalitativni zadaci u kojima se trai pisani opisni odgovor. Pri iznoenju
objanjenja uenici bi trebali biti sposobni koristiti se dijagramima ili modelima kako bi
ilustrirali strukture i odnose te pokazali da znaju prirodoslovne pojmove.
Usporeivanje/suprotstavljanje/klasificiranje
Prepoznati ili opisati slinosti i razlike meu skupinama organizama, tvari ili
procesa; razlikovati, klasificirati ili poredati pojedinane predmete, tvari,
organizme i procese na temelju zadanih znaajki i svojstava
Koritenje modelima
Koristiti se dijagramom ili modelom pri demonstriranju razumijevanja
prirodoslovnih pojmova, struktura, odnosa, procesa te biolokih ili fizikalnih
sustava, odnosno ciklusa (npr. hranidbeni ciklus, strujni krug, ciklus kretanja
vode, Sunev sustav, atomska struktura)
38
TIMMS.indd 38
14.12.2012. 13:53:37
Povezivanje
Povezati znanje temeljnih biolokih ili fizikalnih pojmova sa svojstvom, reakcijom ili upotrebom predmeta, organizma ili tvari do kojih smo doli
promatranjem ili zakljuivanjem
Interpretiranje podataka
Interpretirati odgovarajue podatke prikazane u tekstu ili tablici te opisati
grafiki prikaz koji se odnosi na prirodoslovni pojam ili naelo
Pronalaenje rjeenja
Ustanoviti ili upotrijebiti znanstveni odnos, jednadbu ili formulu pri
pronalaenju kvalitativnog ili kvantitativnog rjeenja koje podrazumijeva
izravnu primjenu ili demonstraciju pojma
Objanjavanje
Ustanoviti ili dati objanjenje promatranja ili prirodnog fenomena,
demonstrirajui razumijevanje temeljnih prirodoslovnih pojmova, naela,
zakona i teorija
Zakljuivanje
Kognitivna domena koja se odnosi na misaoni proces zakljuivanja podrazumijeva
rjeavanje kompleksnih zadataka iz prirodoslovlja. Temeljna svrha prirodoslovnog obrazovanja jest osposobljavanje uenika da se pri rjeavanju problema slue znanstvenim zakljuivanjem, da mogu dodatno objasniti dobiveno rjeenje te donijeti zakljuke i odluke.
Osim izravne primjene prirodoslovnih pojmova u kognitivnoj domeni primjene znanja,
odreene problemske situacije pri traenju rjeenja nameu nepoznate ili kompleksnije
kontekste u kojima se od uenika zahtjeva da zakljuuju na temelju znanstvenih naela
kako bi doli do odgovora. Rjeenja katkad podrazumijevaju podjelu zadatka na nekoliko
sastavnih dijelova, od kojih svaki zahtijeva primjenu prirodoslovnog pojma ili odnosa. Od
uenika se moe oekivati da analiziraju zadatak kako bi odredili temeljna naela koja su
ukljuena u zadatak; da smisle i objasne naine rjeavanja zadatka; da odaberu i primijene odgovarajue jednadbe, formule, odnose ili analitike metode; da procijene svoja
rjeenja. Do tonih rjeenja takvih zadataka moe se doi razliitim pristupima i metodama te je razvijanje sposobnosti razmatranja alternativnih metoda vaan obrazovni cilj u
poduavanju i uenju prirodoslovlja.
Od uenika se moe traiti da donose zakljuke uz pomo znanstvenih podataka i injenica, pruajui dokaz o induktivnome i deduktivnom zakljuivanju te o razumijevanju
uzroka i posljedice. Oekuje se da procjenjuju i donose odluke, odmjeravaju prednosti i
nedostatke tvari i procesa kojima su izloeni, da razmatraju utjecaje razliitih znanstvenih
teorija te procjenjuju rjeenja problema. Do osmog razreda uenici bi trebali razmatrati
i procjenjivati alternativna objanjenja, proiriti zakljuke na nove situacije te opravdati
objanjenja uz pomo dokaza i znanstvenog razumijevanja. Znatan je udio znanstvenog
zakljuivanja ukljuen u razvoj hipoteza i osmiljavanje pokusa za njihovo ispitivanje te
39
TIMMS.indd 39
14.12.2012. 13:53:37
u analizu i interpretaciju podataka. Kognitivne sposobnosti obuhvaene ovom razinom

uvode se na poetnoj razini u osnovnoj koli te se potom dalje razvijaju u sklopu prirodoslovnog obrazovanja tijekom daljnjeg obrazovanja u osnovnoj i srednjoj koli.
Odreeni se zadaci unutar te kognitivne domene temelje na zdruenim pojmovima
i konceptualnim temama pa se od uenika oekuje da integriraju znanje i razumijevanje
iz razliitih podruja te da ga primijene u novonastalim situacijama. Takvi zadaci mogu
zahtijevati integriranje matematike i prirodoslovlja, i/ili integriranje i sintezu pojmova iz
svih domena prirodoslovlja.
Analiziranje
Analizirati zadatke s ciljem odreivanja vanih odnosa, pojmova i koraka u
rjeavanju zadatka; razvijati i objanjavati metode rjeavanja zadataka
Integriranje i sinteza
Pronalaziti rjeenja zadataka koji podrazumijevaju razmatranje velikog broja
razliitih imbenika ili vezanih pojmova; povezivati pojmove iz razliitih podruja prirodoslovlja; pokazivati razumijevanje zdruenih pojmova i tema iz svih
domena prirodoslovlja; integrirati matematike pojmove ili postupke u rjeavanju prirodoslovnih zadataka
Oblikovanje hipoteza i donoenje pretpostavki
Povezati znanje prirodoslovnih pojmova s podacima prikupljenim promatranjem ili iskustvom radi postavljanja pitanja na koja e uenici odgovoriti pokusom; oblikovati hipoteze u obliku pretpostavki koristei se znanjem steenim
promatranjem, analizom znanstvenih podataka i konceptualnog razumijevanja; donositi pretpostavke o utjecajima promjena biolokih i fizikalnih uvjeta s
obzirom na dokaze i znanstveno razumijevanje
Osmiljavanje pokusa
Osmisliti ili isplanirati odgovarajue pokuse za rjeavanje znanstvenih pitanja
ili za provjeru hipoteza; opisivati ili uoavati odrednice dobro osmiljenog pokusa u smislu varijabli koje e se mjeriti i kontrolirati te u smislu uzrono-posljedinih veza; donositi odluke o mjerama i postupcima koji e se primijeniti pri izvoenju pokusa
Donoenje zakljuaka
Ustanoviti uzorke, opisati ili saeti trendove podataka te primijeniti metode
interpolacije i ekstrapolacije uz pomo podataka ili zadanih informacija;
donijeti valjane zakljuke na temelju dokaza i/ili razumijevanja prirodoslovnih
pojmova; donijeti odgovarajue zakljuke koji upuuju na pitanja i hipoteze te
pokazivati razumijevanje uzroka i posljedice
40
TIMMS.indd 40
14.12.2012. 13:53:37
Poopivanje
Donijeti ope zakljuke koji nadilaze eksperimentalne ili zadane uvjete te ih
primijeniti u novonastalim situacijama; utvrditi ope formule za izraavanje
fizikalnih odnosa
Procjenjivanje
Odmjeriti prednosti i nedostatke kako bi donijeli odluke o alternativnim
materijalima, procesima i izvorima; razmotriti znanstvene i socijalne imbenike
kako bi procijenili utjecaj znanosti i tehnologije na bioloke i fizikalne sustave;
procijeniti alternativna objanjenja, metode rjeavanja zadataka i rjeenja;
procijeniti rezultate pokusa s obzirom na dostatnost podataka koji potkrepljuju
zakljuke
Opravdavanje
Opravdati objanjenja i rjeenja zadataka na temelju dokaza i znanstvenog
razumijevanja; osmisliti argumente koji e potkrijepiti opravdanost rjeenja
zadataka, zakljuaka iz pokusa ili znanstvenih objanjenja
Znanstveno istraivanje u TIMSS-u 2011.

U Nacrtu istraivanja TIMSS 2011. za prirodoslovlje procesi znanstvenog istraivanja
usvojeni su kao temeljni elementi znanosti na svim podrujima prirodoslovlja koji obuhvaaju sastavnice to se odnose na sadraj i vjetine. U zadacima se od uenika oekuje
znanje o metodama potrebnima za prouavanje prirodoslovlja, primjena tog znanja pri
izvoenju pokusa te ukljuivanje znanstvenog razumijevanja u predlaganje objanjenja
koja se temelje na dokazima. U istraivanju TIMSS, takvi su zadaci sadrani u ispitivanim
ciljevima i proizlaze iz vjetina i procesa navedenih u opisu kognitivnih domena.
Od uenika se oekuje da raspolau opim znanjem o prirodoslovlju i znanstvenom
istraivanju, da znaju kako je poznavanje znanosti podlono promjenama, da su svjesni
vanosti provoenja razliitih vrsta pokusa radi provjere znanstvenih pretpostavki, kao i
primjene osnovnih znanstvenih metoda, iznoenja rezultata te povezanosti prirodoslovlja, matematike i tehnologije. Osim opeg znanja, od uenika se oekuju vjetine i sposobnosti ukljuene u pet temeljnih elemenata procesa znanstvenog istraivanja. To su:
oblikovanje pitanja i hipoteza,
osmiljavanje pokusa,
predstavljanje podataka,
analiziranje i interpretiranje podataka,
donoenje zakljuaka i iznoenje objanjenja.
Iako su navedeni elementi znanstvenog istraivanja primjereni uenicima etvrtog
razreda, sloenost razumijevanja i razvoj sposobnosti poveavaju se tijekom kolovanja,
odraavajui kognitivni razvoj uenika.
41
TIMMS.indd 41
14.12.2012. 13:53:37
Uenje prirodoslovlja u etvrtom razredu temelji se na promatranju i opisivanju te se

od uenika na toj razini oekuje sposobnost postavljanja pitanja na koja je odgovor mogue dobiti promatranjem ili uz pomo prikupljenih podataka o prirodi i drutvu. Kako
bi pribavili dokaze potrebne za rjeavanje postavljenih problema, uenici trebaju razumjeti od ega se pokus sastoji te biti sposobni opisati i provesti pokus koji se temelji na
sustavnim opaanjima ili mjerenjima jednostavnim instrumentima. Takoer, od uenika
se oekuje da svoje rezultate predoe jednostavnim grafikim prikazima, da prepoznaju
jednostavne odnose i ukratko opiu rezultate svojih pokusa. Na razini etvrtog razreda
oekuje se da zakljuci doneseni na temelju istraivanja budu napisani u obliku odgovora
na prethodno postavljeno pitanje.
42
TIMMS.indd 42
14.12.2012. 13:53:37
TIMMS.indd 43
14.12.2012. 13:53:37
TIMMS.indd 44
14.12.2012. 13:53:37
3. poglavlje
Metodologija provedbe
istraivanja TIMSS 2011.
TIMMS.indd 45
14.12.2012. 13:53:37
TIMMS.indd 46
14.12.2012. 13:53:37
Tree poglavlje: Metodologija provedbe istraivanja TIMSS 2011.
Opis populacije, procesa uzorkovanja i uzorka

Pri prvom ukljuenju Republike Hrvatske u projekte TIMSS 2011. i PIRLS 2011. Centar
je, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i prema napucima jedne od
partnerskih institucija, Statistics Canade, zapoeo pripreme za izradu reprezentativnog
uzorka za uenike etvrtih razreda osnovnih kola. Priprema uzorka provodila se tijekom
kolske godine 2008./2009., u kojoj je broj svih raspoloivih uenika etvrtih razreda
iznosio oko 5000. Nacionalno reprezentativan uzorak osnovnih kola izraen je prema
modelu dvostruke stratifikacije. kole su najprije razvrstane prema veliini, nakon ega
su podijeljene na one koje imaju samo matinu kolu i na one koje obuhvaaju matinu
i podrune kole, smjetene u vie od jednog objekta. Drugi stupanj stratifikacije odnosio se na pripadnost pojedinoj upaniji, odnosno na geografsku pripadnost odabranih
kola u jednu od est regija prikazanih u tablici 3.1. Klasifikacija Republike Hrvatske na
Sredinju, Istonu, Sjevernu, Zapadnu i Junu Hrvatsku te na Grad Zagreb primijenjena je
i u prethodnim meunarodnim istraivanjima obrazovanja, poput Europskog istraivanja
jezinih kompetencija (ESLC), provedenoga 2011. godine.
Tablica 3.1. Podjela upanija unutar est regija
Sredinja Hrvatska
Zagrebaka upanija, Karlovaka upanija, Sisako-moslavaka

upanija, Virovitiko-podravska upanija, Koprivniko-krievaka
upanija i Bjelovarsko-bilogorska upanija
Istona Hrvatska
Vukovarsko-srijemska upanija, Osjeko-baranjska upanija,

Poeko-slavonska upanija i Brodsko-posavska upanija
Sjeverna Hrvatska
Krapinsko-zagorska upanija, Meimurska upanija i

Varadinska upanija
Zapadna Hrvatska
Primorsko-goranska upanija, Liko-senjska upanija i Istarska

upanija
Juna Hrvatska
ibensko-kninska upanija, Splitsko-dalmatinska upanija,

Zadarska upanija i Dubrovako-neretvanska upanija
Grad Zagreb
Nacionalni uzorak obuhvaao je 152 osnovne kole, s ukupno 295 uzorkovanih odjela etvrtih razreda u kojima su provedena istraivanja PIRLS i TIMSS 2011.
Uzorak nacionalnih manjina

Istraivanjem je obuhvaen i stratum kola koje u Republici Hrvatskoj provode obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina prema modelima A, B ili C. Odabrana je po
jedna kola unutar talijanske i eke nacionalne manjine. Zbog visokih trokova pripreme
ispitnih materijala i popratnih upitnika, kolege iz zemalja sudionica TIMSS i PIRLS 2011.
istraivanja, eke i Italije, ljubazno su nam ustupili svoje originalne materijale na njihovu
materinskom jeziku.
47
TIMMS.indd 47
14.12.2012. 13:53:37
Opis iskljuenih skupina i njihov utjecaj na rezultate ispitivanja

U TIMSS i PIRLS 2011. istraivanjima doputen je ukupan postotak iskljuenosti uenika iz ispitivanja od 5%, to podrazumijeva iskljuenja prije odabira uzorka i iz odabranog
uzorka. Zemljama koje prelaze taj udio iskljuenosti, ili ne zadovoljavaju neke druge unaprijed zadane kriterije uzorkovanja, u meunarodnim izvjeima o postignuima uenika
dodjeljuju se posebne brojane oznake. U Hrvatskoj su se iskljuenja prije odabira uzorka
odnosila na vrlo specifine kategorije osnovnih kola, primjerice, na kole s vrlo malim
brojem uenika u etvrtim razredima (manje od pet) ili na uenike za koje se nastava privremeno odravala unutar zdravstvene ustanove. Unutar odabranih kola, unato sudjelovanju u istraivanju, iz analiza su naknadno iskljueni uenici sa slubenim rjeenjima
nadlenih tijela o nekome od oblika posebnih odgojno-obrazovnih potreba: o nastavku
kolovanja u redovitoj koli s rjeenjem o prilagoenom programu (ili o djelominoj prilagodbi programa za bilo koji od ovih predmeta: hrvatski jezik, matematiku i/ili prirodu
i drutvo) i o nastavku kolovanja s rjeenjem o redovitom programu uz primjenu individualiziranih postupaka. Ukupan postotak iskljuenosti uenika iz TIMSS 2011. i PIRLS
2011. istraivanja za Republiku Hrvatsku iznosio je 7,94%, od ega je prethodno opisana iskljuenost prije uzorkovanja iznosila 2,93%, a iskljuenost iz ve odabranog uzorka
5,02%, i to zbog relativno visokog udjela uenika s tekoama ili potrebom za posebnim
prilagodbama nastavne tehnologije u hrvatskim osnovnim kolama. Stoga je u tablinim
prikazima uz ime Republike Hrvatske upisan i broj 2, to znai da je uzorkom obuhvaeno
od 90% do 95% ciljane populacije uenika.
Odaziv kola i uenika na sudjelovanje u istraivanju

TIMSS i PIRLS 2011.
Odaziv na sudjelovanje u istraivanju promatran je na nekoliko razina: kolskoj, razrednoj i na razini pojedinog uenika. Od 152 uzorkovane kole koje su bile pozvane na
suradnju u provedbi tog istraivanja samo su dvije u prvom koraku odbile sudjelovati
zbog brojnih drugih aktivnosti u koje su se ve bile ukljuile te kolske godine. Za takve sluajeve, ali i za sve ostale opravdane razloge sprijeenosti, u originalnom su uzorku
od samog poetka izabrane po dvije zamjenske kole (prva i druga) slinih ili jednakih
obiljeja kao izvorno izabrana kola. U oba navedena primjera u istraivanje je ukljuena prva zamjenska osnovna kola. Stoga na razini odabranih kola i razreda biljeimo
100%-tno sudjelovanje u TIMSS i PIRLS 2011. istraivanjima.
Prema vaeim hrvatskim pravnim propisima te etikim standardima, za djecu mlau od 14 godina nuno je da pristanak za sudjelovanje u istraivanjima potpiu njihovi
roditelji ili zakonski skrbnici. Stoga je za provedbu ovih ispitivanja Centar izradio te kolama poslao predloak Informirani pristanak roditelja/skrbnika uenika etvrtih razreda za
sudjelovanje u projektima TIMSS 2011. i PIRLS 2011. U svim uzorkovanim kolama organizirani su roditeljski sastanci na kojima su svi zainteresirani dobili potrebne informacije o
provedbi istraivanja. Udio roditelja koji su kolama dali pristanak za sudjelovanje njihove
djece u TIMSS i PIRLS 2011. istraivanjima iznosio je 97,2%, to je iznimno visok postotak.
48
TIMMS.indd 48
14.12.2012. 13:53:38
Provedba istraivanja TIMSS 2011. u Republici Hrvatskoj

Tijekom kolske godine 2010./2011., od 4. do 20. svibnja 2011., provedeno je glavno ispitivanje na nacionalno reprezentativnom uzorku od 4584 uenika etvrtih razreda. Postupak trogodinje pripreme obuhvaao je kontinuiranu administrativnu potporu kolama, pripremu hrvatskih inaica ispitnih materijala i popratnih upitnika te obuku
kolskih koordinatora i provoditelja ispitivanja. Centar je svim kolama dostavio detaljno
razraene i pripremljene planove s opisom aktivnosti i zaduenjima za kolske i ispitne koordinatore. U administrativnom smislu kole su od dana ukljuenja u istraivanje
slijedile planove prema redovito zaprimljenim projektnim materijalima koji su pristizali iz
Centra. Djelatnici Centra sve su vrijeme pripreme i provedbe pruali potporu kolama u
provedbi svih aktivnosti. Unos i praenje svih navedenih podataka bilo je olakano upotrebom raunalnog programa WinW3S, koji su IEA DPC strunjaci posebno osmislili za
potrebe IEA-ina istraivanja. U razdoblju pripreme tiskanih materijala obavljene su viestruke kontrole prijevoda, prilagodbe i prijelomi PIRLS i TIMSS 2011. ispitnih knjiica te
popratnih upitnika. Cjelokupni ispitni materijal 27 razliitih tipova ispitnih knjiica te
etiri popratna upitnika: Upitnik za uenike, Upitnik o uenju itanja, Upitnik za uitelje i
Upitnik za ravnatelje vrlo je visoko ocijenjen u nekoliko uzastopnih procesa meunarodne verifikacije. U odabranim kolama imenovana su 154 kolska koordinatora koji su
sudjelovali na strunim skupovima kolskih koordinatora organiziranima u Zagrebu, Varadinu, Osijeku, Rijeci i Splitu. kolskim se koordinatorima kao dodatna pomo pridruilo
jo stotinjak provoditelja ispitivanja. S obzirom na to da je u veini kola bilo odabrano
vie od jednog razreda te da je TIMSS i PIRLS istraivanja trebalo provesti u dva uzastopna
dana, ali istodobno u svim odabranim razrednim odjelima, kolskim je koordinatorima
bila nuna dodatna pomo. Aktivnosti kolskog koordinatora obuhvaale su ove poslove:
dostavu popisa etvrtih razreda i imena njihovih uitelja; organizaciju roditeljskih sastanaka; odreivanje datuma provedbe ispitivanja; prouavanje Prirunika za kolske koordinatore; provjeravanje broja i statusa ispitnih materijala kada oni stignu iz Centra; voenje
kontinuirane brige da uenicima i uiteljima ispitni materijali i upitnici stignu na vrijeme
te da kola ima dovoljno primjeraka za sve odabrane uenike i njihove uitelje; poduzimanje mjera kako bi povjerljivi ispitni materijali bili na sigurnome prije i nakon provedbe
ispitivanja; odabir i obuku provoditelja ispitivanja; planiranje provedbe ispitivanja (izrada
vremenskog plana, organizacija prostorija, razrednih odjela i ispitnih materijala); podjelu i prikupljanje Upitnika za uitelje i Upitnika o uenju itanja te vraanje svih potrebnih
materijala u Centar. Zaduenja provoditelja ispitivanja, pak, obuhvaala su prouavanje
Prirunika za provoditelje ispitivanja; komunikaciju i odravanje sastanaka sa kolskim koordinatorom, uiteljima i ravnateljem; tonu podjelu ispitnih materijala posebno pripremljenih za svakog uenika; provedbu ispitivanja u skladu s dobivenim uputama; kontakte
s razrednim uiteljem kako bi uenici koji ranije zavre s ispunjavanjem ispitnih materijala
imali pripremljene materijale za itanje; osiguranje potovanja vremenskog okvira provedbe ispitivanja, biljeenje poetka i kraja ispitivanja; biljeenje sudjelovanja uenika te
strogo potovanje pravila nadzora za vrijeme ispitivanja.
Unaprijed je naznaeno da se ispitivanja trebaju odrati uzastopno, dan za danom,
ili s najvie jednim danom razmaka izmeu prvoga i drugog dana provedbe ispitivanja. S
obzirom na to da su isti uenici sudjelovali u provedbi istraivanja PIRLS i TIMSS, za svaku
je kolu odreen i toan redoslijed primjene PIRLS, odnosno TIMSS ispitnih knjiica. Tijekom ispitivanja, kao dio opsenijeg procesa osiguranja kvalitete, provedena je nacionalna
i meunarodna kontrola provedbe ispitivanja u ukupno 20% svih kola. Nakon povrata
ispitnih materijala iz kola u Centar obueni su ocjenjivai ocijenili ukupno 9466 ispitnih
49
TIMMS.indd 49
14.12.2012. 13:53:38
knjiica iz oba ispitivanja. Uslijedio je unos podataka u jo jedan specijalizirani raunalni

program (WinDem) koji su osmislili IEA DPC strunjaci te slanje svih prikupljenih podataka meunarodnim partnerima do zadanog roka. Na kraju provedbe i unosa te nakon poetnih kontrola podataka sve su zemlje sudionice svoje prikupljene podatke poslale u IEA
DPC Hamburg na detaljne provjere kako bi se provele procedure ienja i usklaivanja
nacionalne baze podataka s meunarodnom.
Osnovne kole ukljuene u ispitivanje u Hrvatskoj pokazale su visok stupanj suradnje
i otvorenosti prema provedbi tih vanih meunarodnih istraivanja, te je glavno ispitivanje u svibnju 2011. provedeno s velikim uspjehom. Tome u prilog svakako govori visok
stupanj odaziva kola, razreda, uenika i njihovih roditelja za navedena istraivanja. Odlina suradnja sa kolskim koordinatorima rezultirala je injenicom da je bilo samo manjih
problema u provedbi u pojedinim kolama. Prema nacionalnim i meunarodnim izvjeima o kvaliteti provedbe ispitivanja, tijekom cjelokupnog procesa provedbe ispitivanja,
unosa podataka i ocjenjivanja ispitnih knjiica nisu zamijeene nikakve nepravilnosti. Sve
su kole nakon zavrenih ispitivanja dobile zahvalnicu za svoj trud i sudjelovanje u istraivanjima.
Ocjenjivanje ispitnih knjiica

Ispitne su se knjiice sastojale od zadataka viestrukog izbora i od zadataka otvorenog tipa, na koje su uenici odgovarali svojim rijeima. Ovisno o kvaliteti odgovora na
pitanja otvorenog tipa, bilo je mogue postii razliit broj bodova. Naime, PIRLS i TIMSS
2011. ispiti imali su zastupljene zadatke na kojima je bilo mogue postii 1, 2 ili 3 boda,
to su za svakog uenika odreivali posebno obueni ocjenjivai. Edukacije za ocjenjivae
odrane su u odvojenim terminima tijekom svibnja i lipnja 2011. za svaku od tri skupine:
za PIRLS ocjenjivae, za TIMSS ocjenjivae za podruje matematike i za TIMSS ocjenjivae
za podruje prirodoslovlja. Svaka se edukacija sastojala od teorijskog dijela, upoznavanja
s metodologijom projekata, intenzivnoga praktinog dijela, obuke uz pomo Prirunika
za bodovanje te od viestrukih vjebi ocjenjivanja uenikih odgovora na zadatke.
Ispitni materijal obuhvaao je razliite ispitne knjiice, ukupno 13 razliitih ispitnih
knjiica u istraivanju PIRLS i 14 razliitih ispitnih knjiica u istraivanju TIMSS 2011. Ocjenjivanje ispita kojima su se vrednovala uenika postignua na podruju matematike i
prirodoslovlja provodilo se od poetka lipnja do poetka srpnja 2011. godine. U tom je
razdoblju ocijenjeno ukupno 4718 TIMSS ispitnih knjiica, odnosno svi pristigli ispiti.
TIMSS 2011. ispitne knjiice sadravale su 162 zadatka otvorenog tipa. Nakon vraanja materijala sve se ispitne knjiice razvrstavaju u strogom nizu prema dvama kriterijima: prema broju ispitne knjiice te prema identifikacijskim oznakama kole, razreda i
uenika. Za svako podruje ispitivanja ocjenjivai su najprije podijeljeni u dva nezavisna
tima (A i B) te su im, u skladu s identifikacijskim oznakama, dodijeljene pojedine manje
skupine ispitnih knjiica. Tijekom dodjeljivanja bodova za uenike odgovore ocjenjivai
su se koristili posebnim prirunicima u kojima su detaljno definirani opisivai za svaki
pojedini zadatak i broj bodova koji se za taj zadatak mogao postii. U opisivaima su navedeni brojni primjeri iz ve dotad ocijenjenih ispitnih knjiica koje su uenici ispunjavali
u nekim prethodnim ciklusima ili, ako je bila rije o novom tekstu, s probnog ispitivanja.
No u malobrojnim sluajevima, kad bi se pojavio nacionalno specifian odgovor za koji
nije bilo nedvosmislene upute u meunarodnom priruniku, ocjenjivai su nakon krae
rasprave donosili odluku kako postupiti. Svaki je tim imao svog voditelja, a imenovan
50
TIMMS.indd 50
14.12.2012. 13:53:38
je i voditelj cijelog procesa ocjenjivanja u organizacijskom smislu. Voditelj tima imao je

zadau donositi odluke u svom timu, te o zakljucima obavjetavati i drugi tim i voditelja ocjenjivanja. Voditelji timova, voditelj ocjenjivanja te voditelj istraivanja donosili su
zajedno odluke vezane za specifine odgovore, pratili kvalitetu ocjenjivanja pojedinih
timova i ocjenjivaa te osiguravali nesmetan tijek cijelog procesa. Prema meunarodno
zadanim kriterijima ocjenjivanja, otprilike treina svih ispitnih knjiica nosila je oznaku R,
to je znailo da se taj dio ispitnih knjiica dvostruko boduje. Skupine ispitnih knjiica s
oznakom R rotirale su izmeu dva tima ocjenjivaa, pri emu je prvi ocjenjiva bodovao
zadatke otvorenog tipa na posebnom formularu, a drugi u ispitnu knjiicu uenika, na za
to predvieno mjesto. Za opisani je proces slijedila i meunarodna kontrola ocjenjivanja,
kojom se moglo utvrditi je li prijeena najvea doputena donja granica slaganja ocjenjivaa, i ako jest, zadatak se smatrao loe ocijenjenim te se vie nije analizirao. U tom smislu
sve su tri skupine ocjenjivaa (za podruje itanja, matematike i prirodoslovlja) pokazale
izuzetnu uspjenost u pojedinanome i timskom radu, to se oitovalo u njihovu visokom slaganju u kriterijima ocjenjivanja. Ocjenjivai TIMSS i PIRLS ispitnih knjiica za sva
tri podruja ispitivanja ni u jednom trenutku tijekom ocjenjivanja nisu imali meusobno
slaganje manje od 0,9. Prema meunarodnim kriterijima, slaganje vee od 0,85 smatra se
vrlo dobrim.
Postupci za osiguranje kvalitete provedbe istraivanja TIMSS 2011.

Tijekom provedbe istraivanja TIMSS 2011. planirana su dva oblika kontrole i osiguranja kvalitete: nacionalni i meunarodni. U sklopu nacionalnog osiguranja kvalitete odabrane i obuene osobe zaduene za nadzor kvalitete posjetile su tijekom ispitivanja 10%
kola. Osobe odabrane za taj nadzor bile su prisutne u uionicama tijekom ispitivanja,
a nakon toga su obavile razgovor sa kolskim koordinatorom. Razgovorom se pokualo
saznati to vie pojedinosti o provedbi ispitivanja u pojedinoj koli te doznati neka posebna iskustva osoba ukljuenih u provedbu. Nakon povratka iz kole Centru je dostavljena predviena dokumentacija formular o opaanju, ispunjeni formulari koji su dio
zadataka kolskog koordinatora i provoditelja ispitivanja u pojedinoj uionici te ispunjeni
anketni upitnik kao rezultat intervjua sa kolskim koordinatorom. Neovisno o navedenim
nacionalnim aktivnostima, IEA je od centara koji su u pojedinim zemljama provodili ispitivanje zatraila imenovanje dodatnoga nezavisnog strunjaka, koji je zatim na posebnoj
edukaciji obuen za meunarodni nadzor kvalitete provedbe. U Hrvatskoj je za meunarodni nadzor kvalitete bila zaduena djelatnica Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je
obavila nadzor u dodatnih 10% kola. Tim za meunarodni nadzor provedbe predao je
svoja izvjea izravno meunarodnim partnerima i institucijama odgovornima za organizaciju istraivanja.
51
TIMMS.indd 51
14.12.2012. 13:53:38
TIMMS.indd 52
14.12.2012. 13:53:38
4. poglavlje
Rezultati istraivanja TIMSS 2011.
meunarodna usporedba
TIMMS.indd 53
14.12.2012. 13:53:38
TIMMS.indd 54
14.12.2012. 13:53:38
etvrto poglavlje: Rezultati istraivanja TIMSS 2011. meunarodna usporedba
etvrto poglavlje sadrava rezultate postignua 52 zemlje i sedam referentnih sudionica u kojima su ispitani uenici etvrtih i estih razreda. U njemu se saimaju postignua
uenika etvrtih razreda u prirodoslovlju te prikazuju ove odrednice: prosjeni rezultati iz
prirodoslovlja te njihove raspodjele i razlike s obzirom na spol uenika.
Raspodjela rezultata iz prirodoslovlja

Ovaj odlomak sadrava rezultate iz prirodoslovlja ostvarene u istraivanju TIMSS
2011., koji su prikazani kao prosjeni nacionalni rezultati rasporeeni na TIMSS skali u rasponu od 0 do 1000 bodova. Navedena skala, na kojoj se aritmetika sredina nalazi na 500
bodova, a standardna devijacija iznosi 100, uspostavljena je u sklopu istraivanja TIMSS
1995. i od tada se primjenjuje kao konstanta za sva sljedea istraivanja TIMSS.
Tablica 4.1. prikazuje raspodjelu prosjenih nacionalnih rezultata uenika etvrtih
razreda osnovnih kola u zemljama sudionicama TIMSS-a 2011., ukljuujui prosjeni rezultat na skali s intervalom pouzdanosti od 95%, te raspon u postignuima uenika sa
srednjim rezultatom od 25. do 75. percentila, kao i krajnje sluajeve, 5. i 95. percentil.
Prvi dio tablice 4.1. sadrava rezultate 50 zemalja u kojima je procijenjeno znanje
uenika etvrtih razreda, odnosno ciljne populacije koja obuhvaa etiri godine kolovanja, poevi od prve godine na prvoj razini ISCED-a. Prva razina odgovara osnovnom
obrazovanju ili prvom stupnju temeljnog obrazovanja, a prva godina navedene razine
obuhvaa sustavno uenje itanja, pisanja, matematike i prirodoslovlja. Meutim, prema smjernici IEA-e, djeca moraju imati barem devet godina kako bi mogla sudjelovati u
istraivanju poput TIMSS-a, koje se provodi klasinim putem (uz papir i olovku). Prema
navedenoj smjernici, u TIMSS-u se eli osigurati da u vrijeme ispitivanja uenici nisu mlai
od prosjene dobi uenika, to je 9,5 godina. Ako nije drugaije navedeno, razred u kojemu je procjenjivano znanje uenika podrazumijevao je etvrtu godinu kolovanja, osim
u nekoliko zemalja u kojima uenici ranije kreu u kolu (npr. u Engleskoj, Malti i Novom
Zelandu). Zbog toga se u ovom izvjeu etvrti razred najee spominje kao razred u
kojemu se provodilo ispitivanje. Enciklopedija TIMSS 2011. sadrava detaljne informacije o
razliitim smjernicama i praksama koje se provode u zemljama sudionicama, a odnose se
na dob polaska u osnovnu kolu.
Drugi dio tablice 4.1. prikazuje rezultate nekoliko sudionica u kojima su ispitani uenici estih razreda. Kako bi se zadovoljili uvjeti zemalja u razvoju koje su eljele sudjelovati u TIMSS-u 2011., Meunarodni istraivaki centar TIMSS-a i PIRLS-a poticao ih je da
u estim razredima provedu istraivanje predvieno za etvrte razrede, ovisno o stanju
obrazovanja u odreenoj zemlji. Uenici estih razreda ispitani su u tri zemlje: Bocvani,
Hondurasu i Jemenu. U potonjoj su zemlji ispitani i uenici etvrtih razreda.
U drugom dijelu tablice 4.1. navedeni su i rezultati referentnih sudionica u istraivanju TIMSS 2011. za etvrti razred. Referentne sudionice, koje su najee regionalni
entiteti zemalja sudionica u istraivanju, slijedile su jednak postupak i ispunile jednaka
mjerila kao i zemlje navedene u prvom dijelu tablice 4.1. Referentne sudionice u kojima
su ispitani uenici etvrtih razreda jesu: Florida i Sjeverna Karolina (SAD), Alberta, Ontario
i Quebec (kanadske pokrajine) te Dubai i Abu Dhabi (emirati UAE-a).
55
TIMMS.indd 55
14.12.2012. 13:53:38
Tablica 4.1. Raspodjela rezultata iz prirodoslovlja

Prosjeni
rezultat na skali
Republika Koreja
587 (2,0) h
Singapur
583 (3,4) h
Finska
570 (2,6) h
Japan
559 (1,9) h
Rusija
552 (3,5) h
Kineski Tajpeh
552 (2,2) h
SAD
544 (2,1) h
eka
536 (2,5) h
535 (3,8) h
Maarska
534 (3,7) h
vedska
533 (2,7) h
Slovaka
532 (3,8) h
Austrija
532 (2,8) h
Nizozemska
531 (2,2) h
Engleska
529 (2,9) h
Danska
528 (2,8) h
Njemaka
528 (2,9) h
Italija
524 (2,7) h
Portugal
522 (3,9) h
Slovenija
520 (2,7) h
Sjeverna Irska
517 (2,6) h
Irska
516 (3,4) h
Hrvatska
516 (2,1) h
Australija
516 (2,8) h
Srbija
516 (3,1) h
Litva
515 (2,4) h
Belgija (fl. govorno podruje)
509 (2,0) h
Rumunjska
505 (5,9)
panjolska
505 (3,0)
Poljska
505 (2,6)
Sredinja toka TIMSS-ove skale
500
Novi Zeland
497 (2,3)
Kazahstan
495 (5,1)
Norveka
494 (2,3) i
ile
480 (2,4) i
Tajland
472 (5,6) i
Turska
463 (4,5) i
Gruzija
455 (3,8) i
453 (3,7) i
Kraljevina Bahrein
449 (3,5) i
Malta
446 (1,9) i
Azerbajdan
438 (5,6) i
Saudijska Arabija
429 (5,4) i
428 (2,5) i
Armenija
416 (3,8) i
Katar
394 (4,3) i
Oman
377 (4,3) i
Kuvajt
347 (4,7) i
Tunis
346 (5,3) i
Maroko
264 (4,5) i
Jemen
209 (7,3) i
2
12
4.
Prirodoslovlje razred
IZVOR: IEA meunarodno istraivanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja TIMSS 2011.
Zemlja
TIMSS
100
200
300
400
500
600
h prosjek zemlje znaajno je vei od sredinje toke

TIMSS-ove skale etvrtih razreda
prosjek zemlje znaajno je manji od sredinje toke

TIMSS-ove skale etvrtih razreda
700
800
Percentili izvedbe
5
25
75
95
Interval pouzdanosti prosjeka od 95% (2SP)
Prosjeni se rezultat ne moe pouzdano izmjeriti jer je postotak uenika s rezultatima preniskima
za procjenu vei od 25%.
Potrebno se ograditi od pouzdanosti prosjenog rezultata jer je postotak uenika s rezultatima preniskima
za procjenu vei od 15% a manji od 25%.
Za oznake 1, 2 i 3 o pokrivenosti ciljane populacije vidjeti dodatak B.1. Za upute o uzorkovanju i oznake za sudjelovanje u uzorkovanju i vidjeti dodatak B.4.
( ) Standardne pogreke navedene su u zagradama. Odreeni rezultati zaokruivanjem mogu donekle odudarati od stvarnih vrijednosti.
56
TIMMS.indd 56
14.12.2012. 13:53:38
Tablica 4.1. Raspodjela rezultata iz prirodoslovlja

(nastavak)
Prosjeni
rezultat na
skali
4.
IZVOR: IEA meunarodno istraivanje trendova u znanju

matematike i prirodoslovlja TIMSS 2011.
Zemlja
TIMSS
Sudionice u kojima su ispitivani uenici estih razreda
Honduras
Bocvana
Jemen
432 (5,8) i
367 (5,5) i
345 (7,0) i
Referentne sudionice
13
2
12
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Sjeverna Karolina, SAD
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
545 (3,7)
541 (2,4)
538 (4,6)
528 (3,0)
516 (2,7)
461 (2,3)
411 (4,9)
h
h
h
h
h
i
i
100
200
300
400
500
600
h prosjek zemlje znaajno je vei od sredinje

toke TIMSS-ove skale etvrtih razreda
prosjek zemlje znaajno je manji od sredinje

toke TIMSS-ove skale etvrtih razreda
700
800
Percentili izvedbe
5
25
75
95
Interval pouzdanosti prosjeka od 95% (2SP)
57
TIMMS.indd 57
14.12.2012. 13:53:39
U tablici 4.1. zemlje su prikazane prema prosjenom rezultatu, od najboljega do najloijega. Uz prosjeni rezultat na skali prikazan je i simbol koji oznaava statistiki znaajno viu ili niu vrijednost u odnosu prema sredinjoj toki skale, tj. prema 500 bodova. Statistiki znaajno via vrijednost oznaena je strelicom usmjerenom prema gore, a
statistiki znaajno nia vrijednost strelicom koja pokazuje prema dolje. Sredinja toka
skale u istraivanju TIMSS zapravo je referentna toka koja je u svakom ciklusu postojana.
Meutim, meunarodni prosjek, dobiven na temelju prosjenih rezultata svih zemalja,
razlikuje se od ciklusa do ciklusa jer se mijenjaju obiljeja i broj zemalja sudionica u istraivanju.
58
TIMMS.indd 58
14.12.2012. 13:53:39
Rezultati istraivanja TIMSS 2011. za etvrti razred

Rezultati prikazani u prvom dijelu tablice 4.1. pokazuju da je velik broj zemalja ostvario prilino dobre rezultate u istraivanju TIMSS 2011. u prirodoslovlju, jer je 30 zemalja
ostvarilo rezultate koji su jednaki ili vii od sredinje toke skale, odnosno od 500 bodova.
Razlike u postignutim rezultatima meu zemljama prikazane su u tablici 4.2., u kojoj su
oznaene i statistiki znaajne razlike meunarodnih rezultata.
U istraivanju TIMSS 2011. provedenom u etvrtim razredima najbolje su rezultate
ostvarili Republika Koreja i Singapur. Nakon njih slijede Finska, Japan, Rusija, Kineski Tajpeh i SAD. U 14 zemalja koje su ostvarile najbolje rezultate ubrajaju se i eka, Hong Kong
(PUR NR Kine), Maarska, vedska, Slovaka, Austrija i Nizozemska. Referentne zemlje Florida i pokrajina Alberta te Sjeverna Karolina ostvarile su rezultate sline onima iz skupine
14 zemalja s najboljim postignuima.
Rezultati koje su postigli uenici u Hrvatskoj iznose 516 bodova i statistiki su znaajno vii od meunarodnoga prosjenog rezultata koji je iznosio 500 bodova. Hrvatska
se prema nacionalnom prosjeku postignutih rezultata nalazi na 23. mjestu, iza Slovenije,
Sjeverne Irske i Irske, a ispred Australije, Srbije i Litve. Kada usporeujemo sveukupne
nacionalne rezultate i postignua tada se moemo usporediti s prosjenim postignuima
Portugala, Slovenije, Sjeverne Irske, Irske, Australije, Srbije i Litve.
Prosjeni rezultat u 20 zemalja iznosio je manje od 500, odnosno bio je nii od sredinje toke TIMSS-ove skale.
59
TIMMS.indd 59
14.12.2012. 13:53:39
Tablica 4.2. Viestruke usporedbe prosjenih rezultata

iz prirodoslovlja
TIMSS
4.
587 (2,0)
583 (3,4)
570 (2,6)
559 (1,9)
552 (3,5)
552 (2,2)
544 (2,1)
536 (2,5)
535 (3,8)
534 (3,7)
533 (2,7)
532 (3,8)
532 (2,8)
531 (2,2)
529 (2,9)
528 (2,8)
528 (2,9)
524 (2,7)
522 (3,9)
520 (2,7)
517 (2,6)
516 (3,4)
516 (2,1)
516 (2,8)
516 (3,1)
515 (2,4)
509 (2,0)
505 (5,9)
505 (3,0)
505 (2,6)
497 (2,3)
495 (5,1)
494 (2,3)
480 (2,4)
472 (5,6)
463 (4,5)
455 (3,8)
453 (3,7)
449 (3,5)
446 (1,9)
438 (5,6)
429 (5,4)
428 (2,5)
416 (3,8)
394 (4,3)
377 (4,3)
347 (4,7)
346 (5,3)
264 (4,5)
209 (7,3)
432 (5,8)
367 (5,5)
345 (7,0)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
545 (3,7)
541 (2,4)
538 (4,6)
528 (3,0)
516 (2,7)
461 (2,3)
411 (4,9)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h h h
h h h
h h
i
i
i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i i i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h h h h h h h h h h h h h
h h h h h h h h h h h h
h h h h h
h h
i i i i i i i i
i i i i i i i i i i i i i
i i i i i i i i i i i i i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h h
h h h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
i
i
h
h
h
h
h
i
i
Republika Koreja
Singapur
Finska
Japan
Rusija
Kineski Tajpeh
SAD
eka
Maarska
vedska
Slovaka
Austrija
Nizozemska
Engleska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Sjeverna Irska
Irska
Hrvatska
Australija
Srbija
Litva
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Gruzija
Kraljevina Bahrein
Malta
Azerbajdan
Saudijska Arabija
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Honduras (6)
Bocvana (6)
Jemen (6)
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Republika Koreja
Singapur
Finska
Japan
Rusija
Kineski Tajpeh
SAD
eka
Maarska
vedska
Slovaka
Austrija
Nizozemska
Engleska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Sjeverna Irska
Irska
Hrvatska
Australija
Srbija
Litva
Rumunjska
panjolska
Poljska
Zemlja
Prosjeni rezultat na skali
Upute: Za usporedbu rezultata sa zemljama na vrhu tablice pratiti redak odreene zemlje. Simboli oznaavaju da su prosjeni rezultati zemlje navedene u
postraninom stupcu znaajno nii od rezultata usporedbene zemlje, znaajno vii od rezultata usporedbene zemlje ili da nema statistiki znaajne razlike meu
prosjenim rezultatima dviju zemalja.
Testovi za procjenu statistike znaajnosti nisu prilagoeni viestrukim usporedbama. Pet posto usporedbi bilo bi statistiki znaajno razliito zbog sluajnosti.
60
TIMMS.indd 60
14.12.2012. 13:53:41
Tablica 4.2. Viestruke usporedbe prosjenih rezultata

iz prirodoslovlja (nastavak)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h h
h h
h
h
h
i
i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
i i
h
h
h
h
h
i
i
h
h
h
h
h
i
i
h
h
h
h
h
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
i
h
h
h
h
h
h
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
i
h
h
h
h
h
h
i
h
h
h
h
h
h
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
h
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
h
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i i
i i
h h
h
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i i
h h h
h h h
h h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i i
i i
h h
h
i
h
h
h
h
h
h
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h h h
h h h
h h
h h
i
h
i i
i i i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
h
i
i
h
h
h
h
h
h
Prosjeni rezultat na skali
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
587 (2,0)
583 (3,4)
570 (2,6)
559 (1,9)
552 (3,5)
552 (2,2)
544 (2,1)
536 (2,5)
535 (3,8)
534 (3,7)
533 (2,7)
532 (3,8)
532 (2,8)
531 (2,2)
529 (2,9)
528 (2,8)
528 (2,9)
524 (2,7)
522 (3,9)
520 (2,7)
517 (2,6)
516 (3,4)
516 (2,1)
516 (2,8)
516 (3,1)
515 (2,4)
509 (2,0)
505 (5,9)
505 (3,0)
505 (2,6)
497 (2,3)
495 (5,1)
494 (2,3)
480 (2,4)
472 (5,6)
463 (4,5)
455 (3,8)
453 (3,7)
449 (3,5)
446 (1,9)
438 (5,6)
429 (5,4)
428 (2,5)
416 (3,8)
394 (4,3)
377 (4,3)
347 (4,7)
346 (5,3)
264 (4,5)
209 (7,3)
432 (5,8)
367 (5,5)
345 (7,0)
545 (3,7)
541 (2,4)
538 (4,6)
528 (3,0)
516 (2,7)
461 (2,3)
411 (4,9)
Zemlja
Republika Koreja
Singapur
Finska
Japan
Rusija
Kineski Tajpeh
SAD
eka
Maarska
vedska
Slovaka
Austrija
Nizozemska
Engleska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Sjeverna Irska
Irska
Hrvatska
Australija
Srbija
Litva
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Gruzija
Kraljevina Bahrein
Malta
Azerbajdan
Saudijska Arabija
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Honduras (6)
Bocvana (6)
Jemen (6)
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Prosjeni rezultat znaajno je manji od rezultata

usporedbene zemlje
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Gruzija
Kraljevina Bahrein
Malta
Azerbajdan
Saudijska Arabija
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
4.
Honduras (6)
Bocvana (6)
Jemen (6)
Prosjeni rezultat znaajno je vei od rezultata
h usporedbene zemlje
TIMSS
Testovi za procjenu statistike znaajnosti nisu prilagoeni viestrukim usporedbama. Pet posto usporedbi bilo bi statistiki znaajno razliito zbog sluajnosti.
61
TIMMS.indd 61
14.12.2012. 13:53:43
Niska postignua u istraivanju TIMSS 2011.

Prema naelu procjenjivanja obrazovnih postignua, zahtjevnost zadatka kojima se
procjenjuju nauena znanja i vjetine uenika trebaju biti razmjerne sposobnosti uenika.
Pri vrednovanju znanja prirodoslovlja mjerenje je najuspjenije kada je uenikova
razina znanja prirodoslovnih sposobnosti razmjerna zahtjevnosti postavljenih zadataka
u ispitnim knjiicama. to je nerazmjer izmeu znanja i teine zadatka vei, to je tee
pouzdano izmjeriti postignue. U sluaju da su zadaci toliko zahtjevni da mnogi uenici
pogaaju toan odgovor, vrlo je teko pouzdano izmjeriti znanje.
Postoji li u nekoj zemlji velik nerazmjer izmeu zahtjevnosti zadataka i uenikih postignua, vrlo je teko pratiti trendove tijekom vremena.
Ako u nekoj zemlji velik broj uenika ostvaruje niske rezultate, teko je usporediti
postignute rezultate s obzirom na poduavani sadraj prirodoslovlja i kognitivne procese.
Zadaci koji se odnose na kognitivnu domenu zakljuivanja pokazali su se iznimno zahtjevnima za procjenu u takvim zemljama.
Kako bi se utvrdilo u kojim se zemljama zbog niskih rezultata ne mogu pouzdano
izmjeriti postignua i usporediti promjene trendova izmeu dva ili vie ciklusa, Meunarodni istraivaki centar TIMSS-a i PIRLS-a proveo je opseno istraivanje kojim su otkriveni mogui uzroci niske kvalitete mjerenja znanja (Mullis, Martin i Foy, 2010.). Najbolji
pokazatelj nerazmjera izmeu uenikih vjetina i zahtjevnosti zadataka jest udio uenika koji nisu znali odgovoriti ni na jedan zadatak u ispitnoj knjiici. Najnia razina podrazumijeva rezultat bez ijednoga tonog odgovora, a kako je otprilike polovina zadataka bila
u obliku zadataka viestrukog izbora, u takvim je zadacima bilo mogue pogaati toan
odgovor. Dakle, 2011. godine utvren je kriterij za rezultate koji nisu dostatni za procjenu,
a temelji se na postotku uenika koji su ostvarili rezultat kakav bi bilo mogue ostvariti i
da su pogaali tone odgovore u zadacima viestrukog izbora.
Ako je u pojedinoj zemlji broj uenika iji je rezultat prenizak za procjenu vei od
25%, kao u Maroku i Jemenu, pokraj te zemlje nalazi se oznaka . To znai da podaci o
rezultatima s obzirom na prirodoslovni sadraj i kognitivne domene nisu prikazani. Kada
se u pojedinoj zemlji broj uenika iji je rezultat prenizak za procjenu nalazi u rasponu
od 15% do 25%, kao u Kuvajtu i Tunisu, uz ime te zemlje stoji oznaka . Za takve zemlje
prikazani podaci upuuju na moguu nepouzdanost procjene rezultata, pa podaci o rezultatima koji se odnose na prirodoslovni sadraj i kognitivne domene TIMSS-a takoer
nisu prikazani.
Postignua u istraivanju TIMSS 2011. za esti razred

Zemlje u kojima su ispitani uenici estih razreda ostvarile su prosjene rezultate izmeu 345 i 432 boda te se nalaze na osnovnoj meunarodnoj referentnoj razini ili ispod
nje. Navedena se razina postignua moe usporediti s postignuima veine zemalja koje
su ostvarile loije rezultate u ispitivanju uenika etvrtih razreda. U tim zemljama prirodoslovni kurikulum za esti razred nije tako napredan kao prirodoslovni kurikulum za etvrti
razred u ostalim zemljama sudionicama.
62
TIMMS.indd 62
14.12.2012. 13:53:43
Razlike u rezultatima iz prirodoslovlja s obzirom na spol

U prethodnim ciklusima TIMSS-a utvreno je da su, u prosjeku, razlike u rezultatima
iz prirodoslovlja s obzirom na spol malene, no ti se nalazi meu zemljama mogu znaajno
razlikovati.
Tablica 4.3. prikazuje razlike s obzirom na spol ostvarene u istraivanju TIMSS 2011.
U navedenoj su tablici prikazani prosjeni rezultati djevojica i djeaka u zemljama sudionicama TIMSS-a 2011. za etvrti razred, za esti razred, rezultati referentnih sudionica te
razlike meu prosjenim rezultatima.
Stupani dijagram predouje razlike u rezultatima te njihov stupanj statistike znaajnosti. Zelenom je bojom oznaena statistiki znaajna razlika, dok se rezultati oznaeni
sivom bojom ne razlikuju. Meunarodni prosjeci za zemlje u kojima su ispitani uenici
etvrtih razreda prikazani su kao prosjeci srednjih rezultata za djevojice u svakoj zemlji
i prosjeci srednjih rezultata za djeake u svakoj zemlji. U svakom odjeljku tablice 4.3. zemlje su poredane prema rasponu razlika u postignutim rezultatima djevojica i djeaka iz
prirodoslovlja, od manje razlike prema veoj. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti
razred, nema veih razlika u rezultatima djevojica i djeaka iz prirodoslovlja (487 prema
485 bodova). Od 50 zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju uenika etvrtih razreda, u
23 zemlje nisu utvrene statistiki znaajne razlike prema spolu. Od ostalih 27 zemalja,
u 16 njih utvrene su neznatne razlike u korist djeaka, a u njih tri utvrene su neznatne
razlike u korist djevojica. U osam zemalja utvrene su prilino velike razlike u korist djevojica: u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kraljevini Bahrein, Tunisu, Kataru, Jemenu,
Omanu, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu.
Rezultati uenika iz Hrvatske upuuju na to da su djevojice i djeaci prema postignutome prosjenom rezultatu iz prirodoslovlja jednako uspjeni. Statistiki znaajne
razlike izmeu prosjenog rezultata koji su postigle djevojice, 514 bodova, i rezultata to
su ga postigli djeaci, 518 bodova, nema. Podaci iz tablice 4.3. pokazuju da je u istraivanju TIMSS u Hrvatskoj sudjelovao jednak broj djevojica i djeaka.
Prema meunarodnom prosjeku za esti razred, u Bocvani i Jemenu utvrene su
znaajne razlike u rezultatima u korist djevojica. U referentnim sudionicama djeaci su
ostvarili bolje prosjene rezultate od djevojica u Quebecu, Alberti, Floridi i Sjevernoj Karolini. Djevojice su ostvarile bolje prosjene rezultate od djeaka u Abu Dhabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
63
TIMMS.indd 63
14.12.2012. 13:53:43
Tablica 4.3. Prosjeni rezultati iz prirodoslovlja s obzirom na spol
Zemlja
12
2
2
Australija
Rumunjska
Finska
Irska
Novi Zeland
Engleska
Litva
Rusija
Sjeverna Irska
Danska
Srbija
vedska
Norveka
Singapur
Turska
Maarska
Hrvatska
Portugal
Armenija
Japan
Slovenija
Poljska
Malta
Kineski Tajpeh
Italija
Republika Koreja
Kazahstan
Azerbajdan
Slovaka
Gruzija
Maroko
panjolska
Tajland
SAD
Nizozemska
ile
Njemaka
Austrija
eka
Kraljevina Bahrein
Tunis
Katar
Jemen
Oman
Saudijska Arabija
Kuvajt
Meunarodni prosjek
Djeaci
Razlika
Prosjeni
Prosjeni (apsolutna
Postotak
Postotak
rezultat na
rezultat na vrijednost)
djevojica
djeaka
skali
skali
49 (1,0)
48 (0,9)
49 (0,8)
49 (2,3)
49 (0,8)
48 (1,0)
48 (0,8)
49 (1,0)
49 (1,3)
51 (0,7)
49 (2,9)
48 (0,9)
49 (1,0)
51 (1,1)
49 (0,6)
48 (0,6)
49 (1,0)
50 (0,8)
49 (1,1)
47 (0,8)
49 (0,5)
48 (0,8)
46 (1,2)
48 (0,9)
49 (0,5)
47 (0,6)
50 (0,7)
48 (0,4)
48 (0,8)
47 (0,8)
49 (0,9)
48 (0,9)
48 (0,8)
49 (0,8)
49 (0,9)
51 (0,5)
52 (1,0)
50 (0,9)
51 (1,4)
49 (0,8)
49 (1,2)
48 (1,2)
50 (1,6)
50 (1,6)
47 (0,8)
47 (3,4)
40 (2,8)
49 (0,7)
52 (1,5)
54 (1,6)
49 (0,2)
516 (3,1)
505 (6,9)
570 (2,9)
516 (4,0)
496 (3,0)
529 (3,3)
514 (2,4)
553 (3,5)
517 (3,2)
527 (3,3)
452 (5,8)
514 (3,6)
532 (3,0)
492 (2,5)
581 (3,7)
465 (5,0)
532 (4,0)
514 (2,5)
519 (4,6)
419 (4,0)
556 (2,7)
517 (2,8)
532 (3,6)
502 (3,0)
443 (2,2)
548 (2,6)
520 (3,2)
583 (2,4)
490 (5,1)
442 (6,3)
528 (4,3)
459 (3,2)
268 (5,1)
500 (2,8)
476 (5,7)
539 (2,3)
526 (2,4)
503 (2,6)
474 (2,8)
522 (3,0)
525 (2,8)
529 (2,9)
437 (3,4)
461 (5,5)
359 (5,6)
408 (5,1)
225 (7,3)
394 (4,7)
453 (4,7)
371 (5,5)
487 (0,6)
51 (1,0)
52 (0,9)
51 (0,8)
51 (2,3)
51 (0,8)
52 (1,0)
52 (0,8)
51 (1,0)
51 (1,3)
49 (0,7)
51 (2,9)
52 (0,9)
51 (1,0)
49 (1,1)
51 (0,6)
52 (0,6)
51 (1,0)
50 (0,8)
51 (1,1)
53 (0,8)
51 (0,5)
52 (0,8)
54 (1,2)
52 (0,9)
51 (0,5)
53 (0,6)
50 (0,7)
52 (0,4)
52 (0,8)
53 (0,8)
51 (0,9)
52 (0,9)
52 (0,8)
51 (0,8)
51 (0,9)
49 (0,5)
48 (1,0)
50 (0,9)
49 (1,4)
51 (0,8)
51 (1,2)
52 (1,2)
50 (1,6)
50 (1,6)
53 (0,8)
53 (3,4)
60 (2,8)
51 (0,7)
48 (1,5)
46 (1,6)
51 (0,2)
516 (3,7)
506 (5,7)
570 (3,0)
516 (4,6)
497 (2,6)
528 (3,3)
515 (3,0)
552 (3,8)
516 (3,2)
529 (3,1)
454 (5,7)
517 (3,7)
535 (3,2)
496 (3,2)
585 (3,7)
461 (4,7)
537 (3,9)
518 (2,5)
524 (3,8)
414 (4,3)
561 (2,1)
523 (3,4)
538 (4,3)
508 (2,9)
449 (2,8)
555 (2,4)
528 (3,0)
590 (2,3)
498 (5,5)
434 (5,7)
536 (3,6)
451 (5,1)
259 (4,9)
510 (3,7)
467 (6,6)
549 (2,1)
537 (2,6)
514 (2,3)
486 (2,8)
534 (3,2)
538 (3,6)
544 (2,7)
419 (3,8)
438 (4,6)
334 (5,6)
382 (5,7)
198 (8,8)
360 (4,6)
405 (9,9)
319 (7,1)
485 (0,6)
4.
Razlika s obzirom na spol

Djevojice su postigle
bolje rezultate
Djeaci su postigli bolje

rezultate
0 (3,9)
0 (4,7)
0 (3,0)
1 (5,5)
1 (3,2)
1 (3,1)
1 (2,6)
1 (2,4)
1 (3,8)
2 (3,0)
2 (8,8)
3 (3,9)
4 (3,0)
4 (3,1)
4 (2,7)
4 (3,8)
5 (2,9)
5 (2,7)
5 (3,2)
5 (3,4)
5 (2,8)
6 (3,2)
6 (2,5)
6 (2,8)
6 (3,3)
7 (2,3)
7 (2,9)
8 (2,3)
8 (3,0)
8 (4,0)
8 (2,7)
9 (3,9)
9 (4,4)
10 (2,8)
10 (5,0)
10 (1,5)
10 (2,1)
11 (2,9)
12 (2,9)
12 (2,5)
12 (2,9)
15 (2,6)
18 (5,3)
23 (7,0)
25 (4,3)
26 (6,5)
27 (8,0)
34 (3,8)
48 (11,0)
53 (8,6)
Djevojice
TIMSS
80
40
40
80
razlika je statistiki znaajna

razlika nije statistiki znaajna
Prosjeni se rezultat ne moe pouzdano izmjeriti jer je postotak uenika s rezultatima preniskima za procjenu vei od 25%.
Potrebno se ograditi od pouzdanosti prosjenog rezultata jer je postotak uenika s rezultatima preniskima za procjenu vei od 15% a manji od 25%.
64
TIMMS.indd 64
14.12.2012. 13:53:44
Tablica 4.3. Prosjeni rezultati iz prirodoslovlja s obzirom na spol

(nastavak)
Zemlja
Djeaci
Prosjeni
Prosjeni
Postotak
Postotak
rezultat na
rezultat na
djevojica
djeaka
skali
skali
Razlika
(apsolutna
vrijednost)
4.
Razlika s obzirom na spol

Djevojice su postigle
bolje rezultate
Djeaci su postigli bolje

rezultate
Honduras
Bocvana
Jemen
51 (1,2)
52 (0,8)
42 (2,5)
429 (6,1)
374 (5,8)
355 (8,8)
49 (1,2)
48 (0,8)
58 (2,5)
436 (6,3)
360 (6,4)
338 (8,4)
7 (4,0)
15 (5,2)
17 (10,0)
47 (2,4)
49 (0,8)
50 (1,0)
48 (0,9)
51 (0,8)
51 (1,3)
50 (2,9)
462 (3,8)
525 (3,1)
512 (3,0)
537 (2,9)
540 (3,8)
534 (5,1)
427 (5,8)
53 (2,4)
51 (0,8)
50 (1,0)
52 (0,9)
49 (0,8)
49 (1,3)
50 (2,9)
461 (4,7)
530 (3,8)
520 (3,0)
545 (2,8)
549 (4,3)
543 (4,9)
396 (6,8)
1 (7,3)
6 (3,4)
8 (2,4)
9 (2,8)
9 (3,4)
9 (4,0)
30 (8,6)
2
13
12
Dubai, UAE
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Alberta, Kanada
Florida, SAD
Abu Dhabi, UAE
80
40
40
IZVOR: IEA meunarodno istraivanje trendova u znanju matematike

i prirodoslovlja TIMSS 2011.
Djevojice
TIMSS
80
razlika je statistiki znaajna

razlika nije statistiki znaajna
65
TIMMS.indd 65
14.12.2012. 13:53:44
TIMMS.indd 66
14.12.2012. 13:53:44
5. poglavlje
Prikaz rezultata s obzirom na
meunarodne referentne
razine TIMSS-a 2011.
TIMMS.indd 67
14.12.2012. 13:53:44
TIMMS.indd 68
14.12.2012. 13:53:44
Peto poglavlje: Prikaz rezultata s obzirom na meunarodne referentne razine TIMSS-a 2011.
Na TIMSS-ovoj skali rezultata saeta su ostvarenja uenika etvrtih razreda u rjeavanju zadataka koji se odnose na sadrajne domene znanosti o ivotu, fizikalnih i kemijskih
znanosti te znanosti o Zemlji, kao i na kognitivne procese u domenama injeninog znanja, primjene i zakljuivanja. Prema TIMSS-u, na skali su utvrene etiri sidrine toke koje
su oznaene kao meunarodne referentne razine: napredna meunarodna referentna
razina od 625 bodova, via meunarodna referentna razina od 550 bodova, srednja meunarodna referentna razina od 475 bodova i osnovna meunarodna referentna razina
od 400 bodova.
Meunarodni istraivaki centar TIMSS-a i PIRLS-a suraivao je s Povjerenstvom za
pregled zadataka iz matematike i prirodoslovlja u TIMSS-u 2011. (Science and Mathematics Item Review Committee, SMIRC) te proveo detaljnu analizu odreivanja sidrinih toaka na skali kako bi se interpretirali rezultati s obzirom na referentne razine. Poglavlje
sadrava i odreen broj primjera ispitnih zadataka s interpretacijom postignutih rezultata
uenika u Hrvatskoj s obzirom na nastavni plan i program osnovnih kola.
Opisi meunarodnih referentnih razina u istraivanju TIMSS 2011.

Tablica 5.1. prikazuje rezultate usvojenih prirodoslovnih znanja i vjetina koje uenici
etvrtih razreda pokazuju na pojedinoj meunarodnoj referentnoj razini TIMSS-a. Detaljan opis svake referentne razine i primjeri zadataka navedeni su u sljedeim odlomcima
ovog poglavlja.
Utvrene su prilino velike razlike meu uenicima na najvioj i najnioj meunarodnoj referentnoj razini. Uenici etvrtih razreda na naprednoj razini primjenjuju razumijevanje i znanje znanstvenih procesa i odnosa u sklopu sadrajnih domena te pokazuju
odreeno poznavanje procesa znanstvenog istraivanja. Raspolau poetnom sposobnou interpretiranja rezultata u kontekstu jednostavnog pokusa, prosuuju i donose zakljuke uz pomo opisa i grafikih prikaza te procjenjuju i potkrepljuju tvrdnje. Uenici na
vioj meunarodnoj referentnoj razini primjenjuju znanje i razumijevanje prirodoslovlja
kako bi objasnili pojave u svakodnevnim i apstraktnim kontekstima. Pokazuju osnovno
znanje i vjetine koje se odnose na znanstveno istraivanje te donose, usporeuju i suprotstavljaju jednostavne zakljuke. Uenici na srednjoj meunarodnoj referentnoj razini
primjenjuju osnovno znanje i razumijevanje praktinih situacija u prirodoslovlju, pokazuju sposobnost interpretiranja podataka iz slikovnih prikaza te primjenjuju injenino
znanje u praktinim situacijama. Uenici na osnovnoj meunarodnoj referentnoj razini
pokazuju osnovno znanje o znanosti o ivotu, o fizikalnim i kemijskim znanostima te o
znanostima o Zemlji, interpretiraju jednostavne dijagrame, popunjavaju jednostavne tablice i piu kratke odgovore na pitanja koja iziskuju injenine informacije.
69
TIMMS.indd 69
14.12.2012. 13:53:44
Tablica 5.1. Opis meunarodnih referentnih razina iz prirodoslovlja

Napredna razina 625 bodova
Uenici primjenjuju znanje i razumijevanje znanstvenih procesa i odnosa te pokazuju odreeno znanje procesa znanstvenog istraivanja. Uenici iznose svoje razumijevanje osobina i
ivotnih procesa organizama, razmnoavanja i razvoja, ekosustava i odnosa organizama s njihovim okoliem te imbenika koji se odnose na ljudsko zdravlje. Pokazuju razumijevanje svojstava svjetlosti te odnosa meu fizikalnim svojstvima tvari. Primjenjuju razumijevanje elektrine
energije i ostalih vrsta energije u praktinim situacijama te pokazuju razumijevanje magnetske i
gravitacijske sile i gibanja. Oituju razumijevanje Suneva sustava i Zemljine strukture, fizikalnih
svojstava, resursa, procesa, ciklusa i povijesti. Posjeduju poetnu sposobnost interpretiranja rezultata jednostavnih pokusa, donose zakljuke pomou opisa i grafikih prikaza te procjenjuju i
potkrepljuju tvrdnje.
Via razina 550 bodova
Uenici primjenjuju znanje i razumijevanje s podruja prirodoslovlja kako bi objasnili pojave u svakodnevnim i apstraktnim situacijama. Usto pokazuju odreeno razumijevanje biljne i ivotinjske grae, ivotnih procesa, ivotnih ciklusa i razmnoavanja. Takoer pokazuju odreeno
razumijevanje ekosustava i odnosa organizama s njihovim okoliem, ukljuujui razumijevanje
ljudskih reakcija na vanjske uvjete i aktivnosti. Pokazuju razumijevanje odreenih svojstava tvari, elektrine energije i ostalih vrsta energije te magnetske i gravitacijske sile i gibanja. Pokazuju
odreeno znanje o Sunevu sustavu te o Zemljinim fizikalnim svojstvima, procesima i resursima.
Posjeduju osnovno znanje i vjetine koje se odnose na znanstvena istraivanja. Donose, usporeuju i suprotstavljaju jednostavne zakljuke te daju kratke opisne odgovore povezujui znanje
prirodoslovnih pojmova s podacima iz svakodnevnih i apstraktnih situacija.
Srednja razina 475 bodova
Uenici raspolau osnovnim znanjem i razumijevanjem praktinih situacija u prirodoslovlju.
Poznaju osnovne injenice o osobinama ivih bia, njihovu razmnoavanju i ivotnim ciklusima
te o njihovu odnosu s okoliem. Usto pokazuju odreeni stupanj razumijevanja ljudske biologije
i zdravlja. Posjeduju odreeno znanje o svojstvima tvari i svjetlosti, elektrine energije i ostalih
energija te sila i gibanja. Raspolau osnovnim injenicama o Sunevu sustavu te pokazuju poetno razumijevanje fizikalnih svojstava i resursa Zemlje. Znaju interpretirati podatke iz slikovnih
prikaza te primijeniti injenino znanje u praktinim situacijama.
Osnovna razina 400 bodova
Uenici raspolau osnovnim znanjem tematskih cjelina iz domena znanosti o ivotu, fizikalnih i kemijskih znanosti te znanosti o Zemlji. Uenici znaju osnovne injenice o ljudskom zdravlju, ekosustavima te fizikalnim karakteristikama i ponaanju ivotinja. Raspolau osnovnim znanjem o energiji i fizikalnim svojstvima tvari. Interpretiraju jednostavne dijagrame, popunjavaju
jednostavne tablice te piu kratke odgovore na pitanja koja iziskuju injenine informacije.
70
TIMMS.indd 70
14.12.2012. 13:53:44
Rezultati iz prirodoslovlja s obzirom na meunarodne referentne

razine TIMSS-a 2011.
Tablica 5.2. sadrava postotke uenika koji su dosegnuli pojedinu meunarodnu
referentnu razinu. Rezultati su navedeni u postocima uenika koji su postigli odreenu
meunarodnu razinu, od najuspjenijega do najmanje uspjenog rezultata. Prve po redu
prikazane su zemlje u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda, a nakon njih slijede sudionice u kojima su ispitani uenici estih razreda i referentne sudionice. Crnom tokom
u stupanom dijagramu oznaen je postotak uenika koji su ostvarili naprednu meunarodnu referentnu razinu. Uenici koji su postigli tu razinu ujedno su ostvarili i sve ostale,
nie razine, pa grafiki prikaz i stupci zdesna prikazuju ukupni postotak uenika na naprednoj meunarodnoj razini, kojom su obuhvaene i ostale razine.
Zemlje u kojima su zabiljeeni najvii postoci uenika koji su postigli naprednu meunarodnu referentnu razinu ujedno su i zemlje s najboljim prosjenim rezultatima na
podruju prirodoslovlja (vidjeti prethodno poglavlje). Singapur i Republika Koreja zemlje
su s najboljim prosjenim rezultatima i s najveim postotkom uenika koji su postigli naprednu meunarodnu referentnu razinu. Treina uenika etvrtih razreda u Singapuru
postigla je naprednu meunarodnu referentnu razinu, a u Republici Koreji postiglo ju je
29% uenika. U Finskoj je tu razinu ostvarilo 20% uenika, u Rusiji 16%, u Kineskom Tajpehu 15%, u SAD-u 15% i u Japanu 14%.
Medijan uenika koji postiu meunarodne referentne razine iznosi: 5% za naprednu razinu, 32% za viu razinu, 72% za srednju razinu i 92% za osnovnu razinu. U mnogim
zemljama gotovo svi uenici etvrtih razreda postiu osnovnu razinu zbog visokog medijana.
U Hrvatskoj je 3% uenika etvrtih razreda postiglo naprednu referentnu razinu, odnosno osvojilo najmanje 625 bodova, to je manje od meunarodnog medijana koji iznosi 5%. Viu referentnu razinu postigla je treina uenika u hrvatskim osnovnim kolama,
to je usporedivo s postignuima na meunarodnoj razini, 30% prema 32%. Hrvatska ima
75% uenika koji su postigli srednju referentnu razinu, to je za 3% vie od meunarodnog medijana. Ukupno je 96% uenika u Hrvatskoj postiglo najmanje 400 bodova i time
se svrstalo u osnovnu razinu, to je za 4% vie od meunarodnog medijana.
71
TIMMS.indd 71
14.12.2012. 13:53:44
Tablica 5.2. Rezultati iz prirodoslovlja s obzirom na

meunarodne referentne razine
Zemlja
2
2
2
12
2
2
4.
napredna razina
via razina
srednja razina
osnovna razina
Napredna
Via razina
razina
(550)
(625)
Singapur
Republika Koreja
Finska
Rusija
Kineski Tajpeh
SAD
Japan
Maarska
Rumunjska
Engleska
vedska
eka
Slovaka
Austrija
Danska
Srbija
Italija
Australija
Portugal
Njemaka
Kazahstan
Irska
Slovenija
Poljska
Novi Zeland
Sjeverna Irska
panjolska
Litva
Tajland
Kraljevina Bahrein
Turska
Hrvatska
Nizozemska
Saudijska Arabija
ile
Azerbajdan
Katar
Malta
Gruzija
Oman
Norveka
Armenija
Kuvajt
Maroko
Tunis
Jemen
Meunarodni medijan
33 (1,7)
29 (1,5)
20 (1,1)
16 (1,4)
15 (0,9)
15 (0,8)
14 (1,0)
13 (0,9)
11 (0,9)
11 (0,9)
10 (1,0)
10 (0,9)
10 (1,0)
9 (0,9)
8 (0,8)
8 (0,8)
8 (0,7)
8 (0,7)
7 (0,7)
7 (1,1)
7 (0,6)
7 (1,1)
7 (0,9)
7 (0,6)
5 (0,5)
5 (0,5)
5 (0,6)
4 (0,6)
4 (0,5)
4 (0,6)
4 (0,4)
3 (0,4)
3 (0,4)
3 (0,3)
3 (0,5)
3 (0,4)
3 (0,8)
2 (0,4)
2 (0,7)
2 (0,5)
2 (0,3)
2 (0,3)
1 (0,4)
1 (0,3)
1 (0,2)
1 (0,2)
1 (0,2)
0 (0,1)
0 (0,1)
0 (0,0)
5
0
25
50
75
68 (1,7)
73 (1,0)
65 (1,7)
52 (2,0)
53 (1,3)
49 (1,1)
58 (1,3)
46 (2,0)
37 (2,3)
42 (1,6)
44 (1,5)
44 (1,5)
44 (1,7)
45 (2,1)
42 (1,6)
39 (1,6)
35 (1,7)
37 (1,6)
35 (1,4)
35 (1,8)
39 (1,6)
28 (2,1)
35 (1,7)
36 (1,6)
29 (1,5)
28 (1,1)
33 (1,6)
28 (1,5)
31 (1,6)
20 (1,7)
17 (1,1)
18 (1,3)
30 (1,1)
14 (0,6)
37 (1,8)
16 (1,2)
12 (1,3)
19 (0,9)
13 (1,7)
11 (1,0)
14 (0,7)
24 (1,2)
13 (1,2)
7 (0,7)
19 (1,2)
6 (0,8)
4 (0,5)
1 (0,4)
3 (0,4)
0 (0,2)
32
Srednja
razina
(475)
Osnovna
razina
(400)
89 (0,9)
95 (0,4)
92 (0,8)
86 (1,2)
85 (1,1)
81 (0,8)
90 (0,7)
78 (1,5)
66 (2,3)
76 (1,3)
79 (1,1)
81 (1,1)
79 (1,8)
82 (1,5)
79 (1,7)
78 (1,4)
72 (1,5)
76 (1,3)
72 (1,3)
75 (2,0)
78 (1,5)
58 (2,6)
72 (1,6)
74 (1,3)
67 (1,2)
63 (1,3)
74 (1,3)
67 (1,6)
73 (1,2)
52 (2,3)
43 (1,2)
48 (1,7)
75 (1,4)
36 (0,9)
86 (1,4)
44 (1,7)
35 (1,7)
54 (1,4)
37 (2,5)
29 (1,3)
41 (1,0)
73 (1,4)
44 (1,8)
23 (1,0)
64 (1,7)
26 (1,5)
16 (1,1)
6 (0,7)
14 (1,1)
2 (0,4)
72
97 (0,4)
99 (0,1)
99 (0,3)
98 (0,4)
97 (0,4)
96 (0,4)
99 (0,2)
93 (0,9)
84 (1,8)
93 (0,7)
95 (0,5)
97 (0,7)
94 (1,0)
96 (1,2)
96 (0,6)
95 (0,7)
91 (1,0)
95 (1,0)
91 (1,0)
95 (1,0)
96 (0,7)
84 (1,6)
92 (0,9)
93 (0,6)
91 (0,8)
86 (0,9)
94 (1,0)
92 (1,2)
95 (0,6)
78 (2,2)
70 (1,4)
76 (1,5)
96 (0,5)
61 (1,0)
99 (0,4)
72 (1,5)
63 (2,0)
85 (1,1)
65 (2,1)
50 (1,5)
70 (1,1)
96 (0,5)
75 (1,6)
45 (1,5)
92 (0,8)
58 (1,8)
37 (1,5)
16 (1,0)
35 (1,9)
6 (0,9)
92
Postotak uenika koji su postigli

odreene razine
TIMSS
100
72
TIMMS.indd 72
14.12.2012. 13:53:45
Postotak uenika koji su postigli

odreene razine
Zemlja
napredna razina
via razina
srednja razina
osnovna razina
TIMSS
4.
Napredna
razina
(625)
Via razina
(550)
Srednja
razina
(475)
Osnovna
razina
(400)
1 (0,3)
1 (0,6)
0 (0,1)
8 (1,1)
8 (1,6)
3 (0,5)
23 (1,7)
32 (2,3)
14 (1,4)
43 (1,8)
65 (2,7)
35 (2,2)
14 (1,5)
12 (1,5)
11 (0,9)
9 (0,9)
6 (0,7)
3 (0,5)
2 (0,3)
48 (2,3)
46 (2,6)
47 (1,6)
40 (1,6)
23 (0,9)
29 (1,5)
10 (0,9)
82 (1,3)
80 (1,9)
83 (1,2)
77 (1,6)
48 (0,9)
76 (1,6)
30 (1,9)
97 (0,5)
95 (0,9)
97 (0,5)
94 (0,6)
72 (1,1)
97 (0,4)
55 (2,1)
Bocvana
Honduras
Jemen
13
12
2
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Dubai, UAE
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
0
25
50
75

Tablica 5.2. Rezultati iz prirodoslovlja s obzirom na meunarodne

referentne razine (nastavak)
100
73
TIMMS.indd 73
14.12.2012. 13:53:46
Opis osnovne meunarodne referentne razine rezultata u

istraivanju TIMSS 2011.
Tablica 5.3. pokazuje opis uenikih postignua na osnovnoj referentnoj razini. Uenici raspolau osnovnim znanjem znanosti o ivotu, fizikalnih i kemijskih znanosti te znanosti o Zemlji, interpretiraju jednostavne dijagrame, popunjavaju jednostavne tablice i
piu kratke odgovore na pitanja koja iziskuju injenine informacije.
Prema Nacrtu istraivanja TIMSS 2011., gotovo polovina ispitivanja za etvrti razred
(45%) odnosi se na zadatke iz sadrajne domene znanosti o ivotu. Zadaci na koje su tono odgovorili uenici pri dnu skale najee su zahtijevali znanje o osobinama ivih bia i
ivotnih procesa, to je jedna od tema iz Nacrta istraivanja TIMSS 2011.
74
TIMMS.indd 74
14.12.2012. 13:53:46
Tablica 5.3. Opis osnovne meunarodne referentne razine rezultata iz

prirodoslovlja (400) u TIMSS-u 2011.
TIMSS
4.
Osnovna meunarodna referentna razina 400 bodova
Uenici raspolau osnovnim znanjem znanosti o ivotu, fizikalnih i kemijskih znanosti te znanosti o Zemlji.
Uenici znaju osnovne injenice o ljudskom zdravlju, ekosustavima te fizikim karakteristikama i ponaanju
ivotinja. Raspolau osnovnim znanjem o energiji i fizikim svojstvima tvari. Interpretiraju jednostavne dijagrame,
popunjavaju jednostavne tablice te piu kratke odgovore na pitanja koja iziskuju injenine informacije.
Na podruju znanosti o ivotu uenici pokazuju znanje osnovnih injenica o ljudskom zdravlju. Primjerice,
navode jedan uinak Sunca na nezatienu kou i jedan nain odravanja dobroga fizikog zdravlja. Raspolau
osnovnim injenicama o fizikim karakteristikama i ponaanju ivotinja. Uviaju da masne naslage pojedinim
ivotinjama pomau u odravanju topline, da su krila svojstvena pticama, imiima i leptirima te da ptice
sjede na jajima da bi ih grijale. Pokazuju osnovno razumijevanje ekosustava. Prepoznaju grabeljivca na listi
ivotinja i povezuju ivotinje s njihovim ekosustavima.
Na podruju fizikalnih i kemijskih znanosti uenici pokazuju znanje osnovnih injenica o energiji i fizikim
svojstvima tvari. Primjerice, uviaju da eljeznim avliem moemo zatvoriti strujni krug i postii da arulja
svijetli te znaju da je vjetar uzrok kretanja jedrilice. Uviaju da vibracije koje stvaraju zvuk gitare poinju od
ica te uz pomo dijagrama razaznaju koji od niza podataka s termometra oznaava najtopliju vodu.
Na podruju znanosti o Zemlji uenici navode jedan nain na koji se ljudi koriste zrakom te imenuju planet,
osim Zemlje, koji krui oko Sunca.
Uenici interpretiraju jednostavne dijagrame, popunjavaju jednostavne tablice te piu kratke odgovore na
pitanja koja iziskuju injenine informacije.
Saetak
75
TIMMS.indd 75
14.12.2012. 13:53:46
Primjeri zadataka na osnovnoj meunarodnoj referentnoj razini u

Tablica 5.4. donosi prvi primjer zadatka, koji zahtijeva primjenu osnovnog znanja
uenika o fizikalnim osobinama ivotinja, a odnosi se na uenike rezultate na osnovnoj
meunarodnoj referentnoj razini. Hrvatska se prema postotku rijeenosti nalazi na visokom treem mjestu, iza Republike Koreje i SAD-a, a ispred Singapura, Finske, vedske i
Irske. Prema meunarodnom prosjeku, postotak tonih odgovora za uenike etvrtih razreda iznosi 83%, dok je u Hrvatskoj 95% uenika uspjeno rijeilo zadatak. Dakle, zadatak
je bio relativno lagan uenicima u velikom broju zemalja.
Zadatkom se ispituju sadraji iz domene znanosti o ivotu, odnosno provjerava se
moe li uenik pronai i usporediti slinosti i razlike u fizikom izgledu i obiljejima ponaanja glavnih skupina ivih bia (npr. kukaca, ptica, sisavaca, cvjetnjaa) te navesti primjere ivotinja i biljaka koje pripadaju tim skupinama. U tom zadatku uenici su trebali
prepoznati da su krila zajedniko svojstvo ptica, imia i leptira. Rjeavanjem zadatka dosee se kognitivna domena primjene steenog znanja. Kada bismo taj zadatak usporedili
s obrazovnih ishodima opisanima prema nastavnom planu i programu za osnovne kole,
mogli bismo ga usporediti s obrazovnim ishodom upoznavanja najpoznatijih umskih
ivotinja i ivotinja travnjaka, te s upoznavanjem ivotinja u svom zaviaju.
Najnii rezultat iznosio je 31% rijeenosti, koju su postigli uenici u Jemenu ispred
kojega se nalazi Maroko s 47% rijeenosti. U veini zemalja zadatak se pokazao relativno
laganim, odnosno vie od polovice zemalja ima rezultat iznad meunarodnog prosjeka,
koji je prilino visok (83%).
76
TIMMS.indd 76
14.12.2012. 13:53:46
Tablica 5.4. Osnovna meunarodna referentna razina

prvi primjer zadatka
2
2
2
2
2
12
2
2
Republika Koreja
SAD
Hrvatska
Singapur
Finska
vedska
Irska
Austrija
Engleska
Norveka
Njemaka
Novi Zeland
Portugal
Rusija
Australija
Slovenija
Nizozemska
Sjeverna Irska
Danska
Srbija
eka
Poljska
Slovaka
Italija
Litva
panjolska
Japan
Tajland
Gruzija
Maarska
ile
Meunarodni prosjek
Armenija
Kineski Tajpeh
Rumunjska
Malta
99 (0,3) h
96 (0,5) h
95 (0,9) h
95 (0,7) h
95 (0,9) h
95 (0,9) h
95 (0,9) h
94 (0,9) h
94 (1,4) h
93 (1,3) h
93 (1,1) h
93 (1,2) h
92 (1,3) h
92 (1,0) h
92 (1,5) h
91 (1,3) h
91 (1,5) h
91 (2,0) h
91 (1,3) h
91 (1,4) h
90 (1,6) h
90 (1,4) h
89 (1,5) h
89 (1,6) h
89 (1,4) h
88 (1,4) h
87 (1,3) h
87 (1,5) h
86 (1,5)
86 (2,1)
84 (1,6)
84 (1,5)
83 (0,2)
83 (1,7)
83 (1,5)
83 (2,7)
82 (1,6)
79 (2,1)
Kazahstan
79 (1,8) i
Turska
Kraljevina Bahrein
Azerbajdan
Saudijska Arabija
Katar
Tunis
Oman
Kuvajt
Moroko
Jemen
79 (1,5)
75 (2,1)
75 (2,1)
74 (1,1)
70 (1,9)
62 (2,1)
62 (2,1)
61 (2,7)
61 (1,6)
54 (2,1)
47 (2,3)
31 (2,3)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
4.
Sadrajna domena: znanosti o ivotu

Kognitivna domena: primjena
Opis: uvidjeti da su krila svojstvena pticama, imiima i leptirima
Zemlja
Postotak
tonih
odgovora
TIMSS
Zemlja
Postotak tonih
odgovora
Sudionice u kojima su ispitivani uenici estih

razreda
Honduras
Bocvana
Jemen
77 (2,2) i
52 (2,0) i
52 (2,3) i
Zemlja
Postotak tonih
odgovora
13
2
12
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
97 (1,0)
96 (0,9)
95 (1,2)
93 (1,0)
92 (1,5)
79 (1,6)
70 (2,3)
h
h
h
h
h
i
i
h postotak je znaajno vei od meunarodnog prosjeka

i postotak je znaajno manji od meunarodnog prosjeka
77
TIMMS.indd 77
14.12.2012. 13:53:47
Tablica 5.5. sadrava drugi primjer zadatka, u kojemu su uenici trebali interpretirati jednostavni grafiki prikaz i shvatiti da eljezni avli zatvara strujni krug. Zadatak iz
navedene tablice podrazumijeva osnovno znanje s podruja fizikalnih znanosti i odnosi
se na uenike rezultate na osnovnoj meunarodnoj referentnoj razini, na kojoj uenici
pokazuju osnovno znanje o fizikalnim svojstvima tvari. Prema meunarodnom prosjeku,
postotak tonih odgovora iznosi 71%. Dakle, zadatak je bio relativno lagan uenicima u
velikom broju zemalja.
Zadatkom se ispituju sadraji iz domene fizikalne i kemijske znanosti, a odnosi se na
prepoznavanje predmeta koji provode elektrinu struju. Uenik uz pomo jednostavnoga grafikog prikaza strujnog kruga treba shvatiti da eljezni avli moe zatvoriti elektrini strujni krug. Rjeavanjem zadatka dosee se kognitivna domena primjene. Prema
nastavnom planu i programu za osnovne kole, uenici u Hrvatskoj do etvrtog razreda
ne ue strujni krug i nisu upoznati s predmetima koji provode elektrinu struju.
Meunarodni prosjek rijeenosti tog zadatka iznosi 71%, a Hrvatska, sa 73% rijeenosti, pripada zemljama koje su ovaj zadatak rijeile unutar meunarodnog prosjeka. Isti
postotak rijeenosti zadatka imala je i Maarska. S obzirom na to da je rije o sadraju koji
se ne poduava, to se moe smatrati vrlo dobrim rezultatom. Najveu rijeenost zadatka
postigli su uenici u Japanu, Kineskom Tajpehu i Singapuru, ukupno 94%, dok su najloije
rezultate postigli uenici u Kuvajtu, s 34% rijeenosti zadataka. Vie od polovice zemalja
postiglo je rezultat koji je iznad meunarodnog prosjeka.
78
TIMMS.indd 78
14.12.2012. 13:53:47
Tablica 5.5. Osnovna meunarodna referentna razina

drugi primjer zadatka
TIMSS
4.
Sadrajna domena: fizikalne i kemijske znanosti
Japan
Kineski Tajpeh
2
Singapur
Austrija
Njemaka
Slovaka
Finska
2
SAD
2
Engleska
Republika Koreja
vedska
Portugal
eka
Slovenija
Irska
2
Srbija
Sjeverna Irska
2
Danska
Malta
Rumunjska
Poljska
12
Litva
Novi Zeland
Australija
Maarska
2
Hrvatska
Rusija
Meunarodni prosjek
panjolska
Oman
Tajland
Norveka
Turska
2
Kazahstan
Italija
94 (1,1) h
94 (1,1) h
94 (1,0) h
89 (1,3) h
88 (1,4) h
87 (1,7) h
86 (1,8) h
84 (1,2) h
84 (1,6) h
84 (1,7) h
83 (1,6) h
82 (1,8) h
79 (2,0) h
79 (2,1) h
78 (1,8) h
77 (2,2) h
76 (2,3) h
76 (2,0) h
76 (2,2) h
75 (2,2)
75 (2,1)
75 (2,1)
74 (2,2)
74 (2,1)
74 (2,0)
74 (1,7)
74 (1,9)
73 (2,1)
73 (1,9)
72 (2,2)
71 (0,3)
71 (2,2)
68 (1,8)
68 (2,5)
67 (2,2)
63 (1,5) i
62 (2,7) i
62 (2,7) i
Nizozemska
62 (2,4) i
Katar
Armenija
ile
Azerbajdan
Kraljevina Bahrein
Gruzija
Saudijska Arabija
Tunis
Maroko
Jemen
Kuvajt
61 (2,1)
61 (1,4)
60 (2,4)
59 (1,9)
57 (3,3)
57 (2,0)
56 (2,2)
53 (2,8)
46 (2,6)
43 (2,3)
36 (1,9)
34 (2,0)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
i

Opis: uz pomo jednostavnoga grafikog prikaza strujnog kruga, uvidjeti da eljeznim avliem
moemo zatvoriti strujni krug
Zemlja
Postotak
tonih
odgovora
Zemlja
Postotak tonih
odgovora

razreda
Bocvana
Jemen
Honduras
68 (2,1)
59 (2,5) i
59 (2,3) i
Zemlja
Postotak tonih
odgovora
12
13
2

Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
91 (1,8)
80 (2,0)
78 (1,8)
76 (1,8)
71 (2,2)
69 (2,3)
58 (2,7)
h
h
h
h
postotak je znaajno vei od meunarodnog prosjeka

postotak je znaajno manji od meunarodnog prosjeka
79
TIMMS.indd 79
14.12.2012. 13:53:49
Opis srednje meunarodne referentne razine rezultata iz

prirodoslovlja u istraivanju TIMSS 2011.
Tablica 5.6. prikazuje opis uenikih postignua na srednjoj referentnoj razini. Uenici na toj razini pokazuju osnovno znanje i razumijevanje praktinih situacija na podruju
prirodoslovlja, sposobnost interpretiranja podataka iz slikovnih prikaza te primjenu injeninog znanja u praktinim situacijama. U velikom broju zemalja veina uenika postigla
je navedenu razinu.
80
TIMMS.indd 80
14.12.2012. 13:53:49
Tablica 5.6. Opis srednje meunarodne referentne razine rezultata iz

prirodoslovlja (475) u TIMSS-u 2011.
TIMSS
4.
Srednja meunarodna referentna razina 475 bodova

Saetak
Na podruju znanosti o ivotu uenici pokazuju osnovno znanje o osobinama ivih bia. Primjerice, uenici
mogu odrediti osobinu koja je zajednika svim ivim biima. Uz pomo slika ivotinja, uenici povezuju
pojedinu ivotinju s njezinim prepoznatljivim biolokim osobinama (kosturom, stvaranjem mlijeka, brojem
nogu). Prepoznaju eludac kao organ u kojemu se probavlja hrana. Pokazuju znanje o odnosu ivih bia s
okoliem, kao i o utjecaju ljudi na njihov okoli. Znaju dovriti hranidbeni lanac i razlikovati ljudske aktivnosti
koje imaju pozitivan ili negativan uinak na okoli. Pokazuju odreeno razumijevanje razmnoavanja i
ivotnih ciklusa organizama. Uviaju da su za razmnoavanje u sisavaca potrebni mujak i enka. Znaju da
se punoglavci izlijeu iz abljih jaja te razumiju ulogu sjemenja. Znaju osnovne injenice o ljudskoj biologiji i
zdravlju. Uviaju da je tijelu tijekom tjelovjebe potrebno vie kisika. Upoznati su s uobiajenim preventivnim
mjerama zdravstvene zatite, ukljuujui nain na koji moemo zatititi zube od kvarenja te znaju zato je
vano prati ruke. Upoznati su i s nainom na koji se prenosi gripa.
Na podruju fizikalnih i kemijskih znanosti uenici pokazuju znanje odreenih svojstava tvari i svjetlosti.
Primjerice, na listi poznatih materijala uenici odreuju koji od njih mogu gorjeti; odreuju redoslijed leda,
tekue vode i pare od najhladnijega do najtoplijega te uviaju da je slana voda smjesa. Razumiju da je odraz
Sunca na jezeru rezultat reflektiranja Suneve svjetlosti na vodi. Raspolau znanjem odreenih injenica o
elektrinoj energiji i ostalim vrstama energije te svoje znanje primjenjuju u praktinim prilikama. Uenici
definiraju elektrinu energiju kao izvor energije kuanskih aparata. Shvaaju da eljezni predmet moe
upotpuniti strujni krug (npr. u depnoj svjetiljci) ili to moe nepoznati, skriveni dio u cjelovitome strujnom
krugu. Uenici pokazuju i primjenjuju poetno znanje o silama i gibanju. Navode razlog zbog kojega dva
predmeta jednake veliine i oblika mogu prevaliti razliitu udaljenost nakon to su gurnuti te uz pomo
dijagrama odreuju smjer Zemljine sile tee.
Na podruju znanosti o Zemlji uenici pokazuju poetno razumijevanje fizikih svojstava i resursa Zemlje.
Primjerice, navode dokaz o postojanju zraka uz pomo napuhanog balona, povezuju niz obiljeja okolia s
njihovim opisima te navode jedan postupak koji ljudi mogu uiniti kako bi izbjegli rasipanje vode. Nadalje,
uenici znaju neke osnovne injenice o Sunevu sustavu. Znaju navesti jedan oblik energije koju Zemlja prima
od Sunca te imenovati dva planeta, osim Zemlje, koja krue oko Sunca.
Uenici interpretiraju podatke iz slikovnih prikaza, primjenjuju injenino znanje u svakodnevnim situacijama
te daju jednostavna objanjenja biolokih i fizikih fenomena.
Uenici raspolau osnovnim znanjem i razumijevanjem praktinih situacija na podruju prirodoslovlja. Uenici
poznaju osnovne injenice o osobinama ivih bia, njihovu razmnoavanju i ivotnim ciklusima te o njihovu
odnosu s okoliem. Uenici pokazuju odreeni stupanj razumijevanja ljudske biologije i zdravlja. Takoer posjeduju
odreeno znanje o svojstvima tvari i svjetlosti, elektrine energije i ostalih energija te sila i gibanja. Raspolau
osnovnim injenicama o Sunevu sustavu te pokazuju poetno razumijevanje fizikih svojstava i resursa Zemlje.
Znaju interpretirati podatke iz slikovnih prikaza te u praktinim situacijama primijeniti injenino znanje.
81
TIMMS.indd 81
14.12.2012. 13:53:49
Primjeri zadataka na srednjoj meunarodnoj referentnoj razini u

Trei primjer zadatka u tablici 5.7. neznatno je tei zadatak s podruja znanosti o
ivotu, u kojemu se od uenika trailo da prepoznaju razlikovne bioloke karakteristike
razliitih ivotinja. Prosjeni postotak tonih odgovora iznosio je 58%. U Hrvatskoj je 65%
uenika tono rijeilo zadatak, to je znaajno vii postotak od meunarodnog prosjeka.
U Republici Koreji, Singapuru i Maarskoj 80% ili vie uenika tono je rijeilo taj zadatak,
a u Maroku i Jemenu tono ga je rijeilo samo 16% ili manje uenika.
Zadatkom se ispituju sadraji iz domene znanosti o ivotu. U postavljenom zadatku
trebalo je povezati slike predstavnika sisavaca, gmazova, glavonoaca i kukaca s njihovim
prepoznatljivim biolokim osobinama (kosturom, stvaranjem mlijeka, brojem nogu). Za
rjeavanje navedenog zadatka bio je potreban misaoni proces primjene steenog znanja.
Nastavni plan i program za prirodu i drutvo do etvrtog razreda ne sadrava obrazovni
ishod koji opisuje fiziki izgled te obiljeja i ponaanja ivotinja.
Hrvatska se nalazi na 19. mjestu, sa 65% rijeenosti, i pripada zemljama koje su taj
zadatak rijeile statistiki znaajno bolje od meunarodnog prosjeka. Isti rezultat od 65%
u tom su zadatku postigli i uenici iz vedske. Najveu rijeenost postigli su uenici u
Republici Koreji s 88%, dok je na drugome mjestu Singapur s 83% rijeenosti zadatka.
Najnii rezultat iznosio je 14% rijeenosti, a postigli su ga uenici u Jemenu, nakon kojega
slijedi Maroko sa 16% rijeenosti zadatka. Iako veina zemalja postie rezultat koji je iznad
meunarodnog prosjeka, s obzirom na prosjean meunarodni rezultat, zadatak se moe
smatrati srednje tekim.
82
TIMMS.indd 82
14.12.2012. 13:53:49
Tablica 5.7. Srednja meunarodna referentna razina

trei primjer zadatka
TIMSS
4.
Republika Koreja
Singapur
Maarska
Italija
2
Danska
Slovaka
Portugal
Rusija
Japan
Australija
2
SAD
Kineski Tajpeh
2
Engleska
Njemaka
Sjeverna Irska
vedska
2
Hrvatska
Tajland
panjolska
Poljska
Finska
Norveka
eka
Austrija
12
Litva
Nizozemska
ile
Novi Zeland
Slovenija
Meunarodni prosjek
Irska
2
Kazahstan
Malta
Rumunjska
Turska
2
Srbija
2
88 (1,4)
83 (1,4)
80 (1,8)
79 (1,9)
76 (1,8)
75 (1,9)
74 (2,0)
72 (2,5)
70 (1,8)
70 (2,0)
69 (1,3)
69 (2,0)
69 (2,1)
67 (2,4)
66 (1,8)
66 (2,3)
66 (2,5)
65 (2,4)
65 (2,0)
64 (3,3)
64 (2,3)
64 (1,9)
64 (2,4)
63 (2,2)
63 (2,5)
63 (2,3)
63 (2,4)
60 (2,5)
60 (2,2)
59 (1,9)
58 (2,5)
58 (0,3)
58 (2,0)
57 (2,8)
54 (2,1)
53 (2,9)
53 (1,6)
51 (2,6)

Opis: povezati slike triju ivotinja s njihovim prepoznatljivim biolokim osobinama (kosturom,
stvaranjem mlijeka, brojem nogu)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
h
h
h
h
h
h
Odgovor iz primjera pripada kategoriji odgovora koji su bodovani jednim od jednoga mogueg boda.
i
i
50 (1,8) i
Kraljevina Bahrein
Azerbajdan
Gruzija
Armenija
Katar
Saudijska Arabija
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
49 (2,5)
47 (2,7)
45 (1,2)
44 (2,5)
38 (2,6)
38 (2,3)
33 (2,6)
31 (1,5)
29 (1,6)
26 (2,0)
16 (1,6)
14 (1,4)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
Sudionice u kojima su ispitivani uenici

estih razreda
Honduras
Bocvana
Jemen
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
56 (3,1)
36 (2,3) i
29 (2,1) i
12
13

Florida, SAD
Quebec, Kanada
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
74 (3,6)
72 (2,8)
68 (2,3)
66 (2,4)
63 (2,3)
48 (1,9)
41 (2,2)
h
h
h
h
h
i
i

83
TIMMS.indd 83
14.12.2012. 13:53:51
U tablici 5.8. etvrti je primjer zadatka, koji pripada zadacima otvorenog tipa iz domene znanosti o Zemlji, a podrazumijeva osnovno, praktino znanje i odnosi se na uenike
rezultate na srednjoj meunarodnoj referentnoj razini. Prema meunarodnom prosjeku,
54% uenika etvrtih razreda tono je rijeilo taj zadatak.
Zadatkom se ispituju sadraji iz domene znanosti o Zemlji. Uenici su trebali uoiti
da je svjetlost jedan od oblika energije koju Zemlja dobiva od Sunca. Tim se zadatkom ispituje kognitivna domena injeninog znanja. U nastavnom planu i programu za prirodu
i drutvo ispitivani se sadraj moe opisati obrazovnim ishodom uoavanja povezanosti
Sunca i ivota na Zemlji.
Meunarodni prosjek rijeenosti tog zadatka iznosi 54%, a Hrvatska se nalazi na 17.
mjestu sa 62% rijeenosti i pripada zemljama koje su taj zadatak rijeile statistiki znaajno bolje od meunarodnog prosjeka. Jednak rezultat od 62% na tom zadatku postigli su
Portugal i Kazahstan. Neto nii rezultat ostvarila je Srbija, Kineski Tajpeh i Danska sa 61%
rijeenosti. Najveu rijeenost postigli su uenici u Singapuru, njih 82%, dok je na drugome mjestu Republika Koreja sa 79% rijeenosti. Maroko se s 9% rijeenosti tog zadatka
nalazi na najniemu mjestu, a ispred njega je Jemen s 12% rijeenosti. Prosjean meunarodni rezultat od 54% upuuje na to da je rije o srednje tekom zadatku.
84
TIMMS.indd 84
14.12.2012. 13:53:51
Tablica 5.8. Srednja meunarodna referentna razina

etvrti primjer zadatka
Singapur
Republika Koreja
Slovaka
2
Rusija
Sjeverna Irska
Nizozemska
Italija
Rumunjska
Irska
Engleska
Austrija
Australija
2
SAD
2
Kazahstan
Portugal
2
Hrvatska
2
Srbija
Kineski Tajpeh
2
Danska
Japan
eka
1
Gruzija
Norveka
Novi Zeland
Turska
Finska
Meunarodni prosjek
Maarska
Slovenija
ile
12
Litva
Tajland
panjolska
Njemaka
Kraljevina Bahrein
82 (1,5)
79 (1,7)
75 (1,9)
73 (1,9)
73 (2,0)
69 (2,4)
69 (2,4)
68 (1,8)
68 (2,7)
68 (2,4)
66 (2,6)
64 (2,5)
63 (2,3)
63 (1,4)
62 (2,5)
62 (2,5)
62 (2,4)
61 (2,1)
61 (2,1)
61 (2,2)
59 (2,0)
59 (2,5)
59 (2,6)
59 (1,9)
57 (3,1)
56 (2,0)
55 (1,3)
55 (2,5)
54 (0,3)
54 (2,0)
54 (2,4)
53 (3,2)
53 (1,9)
53 (2,2)
52 (2,3)
51 (2,3)
48 (2,1)
47 (2,4)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Saudijska Arabija
47 (2,3)

Poljska
vedska
Katar
Malta
Azerbajdan
Armenija
Kuvajt
Tunis
Oman
Jemen
Maroko
46 (1,4)
45 (1,7)
44 (2,3)
40 (1,8)
38 (2,3)
37 (3,0)
35 (2,1)
29 (1,9)
29 (2,2)
24 (1,4)
12 (1,3)
9 (1,7)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
4.
Sadrajna domena: znanosti o Zemlji

Kognitivna domena: injenino znanje
Opis: navesti jedan oblik energije koju Zemlja prima od Sunca
Zemlja
Postotak
najveeg
postgnua
TIMSS
i
i
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua

estih razreda
Bocvana
Jemen
Honduras
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
42 (2,4) i
40 (2,4) i
31 (3,1) i
13
2
12
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
67 (2,6)
64 (2,3)
62 (3,0)
60 (2,0)
57 (2,2)
56 (1,7)
44 (2,5)
h
h
h
h

85
TIMMS.indd 85
14.12.2012. 13:53:52
Opis vie meunarodne referentne razine rezultata iz

Tablica 5.9. donosi opis uenikih rezultata na vioj referentnoj razini. Uenici na toj
razini pokazuju ire znanje s podruja sadrajnih domena prirodoslovlja te primjenjuju
svoje znanje i razumijevanje pri objanjavanju pojava u svakodnevnim i apstraktnim kontekstima. Takoer pokazuju osnovno znanje i vjetine koje se odnose na znanstvena istraivanja te donose, usporeuju i suprotstavljaju jednostavne zakljuke.
Uenje o ekosustavima i meusobnoj ovisnosti ivih bia vana je tema s podruja
znanosti o ivotu, za koju su uenici na vioj razini pokazali razumijevanje.
86
TIMMS.indd 86
14.12.2012. 13:53:52
Tablica 5.9. Opis vie meunarodne referentne razine rezultata

iz prirodoslovlja (550) u TIMSS-u 2011.
TIMSS
4.
Via meunarodna referentna razina 475 bodova

Saetak
Na podruju znanosti o ivotu uenici pokazuju razumijevanje biljne i ivotinjske grae i ivotnih procesa.
Primjerice, donekle poznaju dijelove i funkcije cvjetnjaa, razlikuju ivu i neivu prirodu te kraljenjake i
beskraljenjake. Donekle razumiju razmnoavanje i ivotne cikluse organizama. Znaju da razmnoavanje ne
bi bilo mogue kada bi posljednji primjerci vrste sisavaca bile enke te razlikuju nasljedne osobine i one koje
to nisu. Pokazuju razumijevanje ekosustava i znaju obrazloiti odnos organizama s njihovim okoliem. Znaju
odrediti odnos grabeljivac plijen te ljudske aktivnosti koje imaju pozitivan ili negativan uinak na okoli.
Razumiju da biljke proizvode hranu uz pomo Suneve energije te prepoznaju neke biljne i ivotinjske osobine
koje slue kao prednost u odreenom okoliu (oblik lia, boja tijela ivotinja). Uenici pokazuju razumijevanje
ljudskih reakcija na vanjske uvjete i aktivnosti. Prepoznaju utjecaj svjetla na veliinu zjenice te promjene u
tijelu tijekom tjelovjebe.
Na podruju fizikalnih i kemijskih znanosti uenici pokazuju osnovno razumijevanje odreenih svojstava
tvari. Primjerice, znaju obrazloiti zato predmeti veeg obujma ne moraju nuno i teiti vie. Znaju obrazloiti
zato toplina koja se prenosi metalom u kraem vremenu dostie toku koja je blia izvoru topline. Povezuju
promjenu boje i hrapavost povrine metalnog predmeta s procesom hranja, te takoer, u kontekstu
istraivanja, obrazlau da se vrsta tijela (npr. bombon) bre rastvaraju u vruoj nego hladnoj vodi. Pokazuju
osnovno razumijevanje svojstava sjene. Razumiju to uzrokuje stvaranje sjene i mogu zakljuiti u kojem e
smjeru sjena biti baena. Pokazuju znanje o elektrinoj energiji i ostalim vrstama energije te primjenjuju
svoje znanje u praktinim situacijama. Na listi predmeta iz svakodnevne upotrebe prepoznaju one koji
provode i one koji ne provode elektrinu energiju te utvruju izvore energije i odreuju koji se mogu koristiti
za proizvodnju elektrine energije. Primjenjuju odreeno znanje i obrazlaganje vezano za gravitacijsku i
magnetsku silu i gibanje. Shvaaju da je sila tee uzrok padanja predmeta na pod, da su dvije metalne ipke
koje se odbijaju magneti te znaju odrediti orijentaciju polova magneta koji se odbijaju.
Uenici primjenjuju svoje znanje i razumijevanje s podruja prirodoslovlja kako bi objasnili pojave u svakodnevnim
i apstraktnim situacijama. Uenici pokazuju odreeno razumijevanje biljne i ivotinjske grae, ivotnih procesa,
ivotnih ciklusa i razmnoavanja. Takoer pokazuju odreeno razumijevanje ekosustava i odnosa organizama s
njihovim okoliem, ukljuujui razumijevanje ljudskih reakcija na vanjske uvjete i aktivnosti. Pokazuju razumijevanje
odreenih svojstava tvari, elektrine energije i ostalih vrsta energije te magnetske i gravitacijske sile i gibanja.
Pokazuju odreeno znanje o Sunevu sustavu te o Zemljinim fizikalnim svojstvima, procesima i resursima.
Posjeduju osnovno znanje i vjetine koje se odnose na znanstvena istraivanja. Donose, usporeuju i suprotstavljaju
jednostavne zakljuke te daju kratke opisne odgovore sjedinjujui znanje znanstvenih pojmova s podacima iz
svakodnevnih i apstraktnih situacija.
87
TIMMS.indd 87
14.12.2012. 13:53:52
Tablica 5.9. Opis vie meunarodne referentne razine rezultata

iz prirodoslovlja (550) u TIMSS-u 2011. (nastavak)
TIMSS
4.
Na podruju znanosti o Zemlji uenici pokazuju osnovno razumijevanje fizikih obiljeja i resursa Zemlje.
Na primjer, shvaaju da voda nestajanjem s povrine odlazi u zrak. Uz pomo tablice koja pokazuje lokaciju,
temperaturu i rasprostranjenost oblaka znaju odrediti mjesto gdje e najvjerojatnije padati snijeg. Nadalje,
znaju opisati jednu prednost ratarstva u blizini rijeke. Razumiju odreene Zemljine procese, njezinu povijest
i cikluse. Znaju da voda od planina do oceana tee rijekama i da su fosili najbolji dokaz postojanja brojnih
ivotinjskih vrsta kojih danas na Zemlji nema. Znaju da promatranjem niskih oblaka moemo donijeti zakljuke
o njihovu sastavu. Pokazuju odreeno znanje o Sunevom sustavu. Znaju da se Sunev sustav sastoji od Sunca
i njegovih planeta, znaju prepoznati Zemlju, Mjesec i Sunce uz pomo grafikog prikaza njihovih relativnih
poloaja i putanja te znaju da je oblik Mjeseca u razliitim razdobljima jednog mjeseca razliit.
Uenici pokazuju osnovno znanje i vjetine vezane za znanstvena istraivanja. Na primjer, uz pomo tablice s
rezultatima pokusa znaju odrediti to se u pokusu istraivalo. Nadalje, usporeuju i suprotstavljaju miljenja,
donose jednostavne zakljuke te daju kratke opisne odgovore sjedinjujui znanje znanstvenih pojmova s
podacima iz svakodnevnih i apstraktnih konteksta.

Via meunarodna referentna razina 550 bodova
88
TIMMS.indd 88
14.12.2012. 13:53:52
Primjeri zadataka na vioj meunarodnoj referentnoj razini u

Tablica 5.10. donosi peti primjer zadatka, u kojemu se od uenika trailo da na temelju problemske situacije donesu zakljuke i opravdaju donesene prosudbe zasnovane na
poznavanju fizikalnih pojava. Taj zadatak otvorenog tipa pripada skupini kratkih opisnih
odgovora na vioj kognitivnoj razini. Zadatkom se ispituju sadraji iz domene fizikalnih i
kemijskih znanosti. Uenici su trebali usporediti i razvrstati materijale na temelju fizikalnih
svojstava (npr. teine, mase, volumena). Pomou grafikog prikaza triju predmeta izraenih od razliitog materijala uenici su trebali objasniti da predmeti s veim volumenom
nemaju nuno i veu teinu. Kognitivna domena koja se ispituje tim zadatkom odnosi
se na zakljuivanje. Obrazovni ishod koji opisuje taj zadatak odnosi se na upoznavanje
jedinica za mjerenje obujma i na preraunavanje jedinica za mjerenje mase. U nastavnom
planu i programu ne postoji obrazovni ishod koji definira odnos obujma i teine ije se
poznavanje trai za uspjeno rjeavanje zadatka, no obrazovni ishodi iz matematike koji
se odnose na upoznavanje jedinica za mjerenje obujma i preraunavanja jedinica za mjerenje mase podrazumijevaju taj odnos. Meunarodni prosjek rijeenosti ovoga zadatka
iznosi 42%, a Hrvatska se nalazi na 19. mjestu s 47% rijeenosti i pripada zemljama koje
su taj zadatak rijeile statistiki znaajno bolje od meunarodnog prosjeka. Odmah uz
Hrvatsku nalazi se Hong Kong (PUR NR Kine) s 49% rijeenosti te SAD s 46% rijeenosti
zadatka. Najveu rijeenost postigli su uenici Kineskog Tajpeha i Austrije, 74%, dok iza
njih slijedi Srbija sa 72% rijeenosti. Zanimljivo je da u Maroku niti jedan uenik nije rijeio taj zadatak, a ispred njega slijedi Jemen s 3% rijeenosti zadatka. Taj se zadatak moe
smatrati teim s obzirom na rezultat meunarodnog prosjeka od 42%.
89
TIMMS.indd 89
14.12.2012. 13:53:52
Tablica 5.10. Via meunarodna referentna razina

peti primjer zadatka
TIMSS
4.
Kineski Tajpeh
Austrija
2
Srbija
Rusija
Finska
Republika Koreja
Maarska
Norveka
Portugal
Poljska
vedska
Italija
eka
12
Litva
Slovaka
2
Singapur
Njemaka
2
2
Hrvatska
2
SAD
2
Danska
Japan
2
Kazahstan
Slovenija
Australija
panjolska
Meunarodni prosjek
ile
Nizozemska
Sjeverna Irska
Irska
Engleska
Novi Zeland
Rumunjska
Turska
Saudijska Arabija
Tajland
2
1
74 (2,2)
74 (1,9)
72 (2,3)
71 (1,9)
71 (2,3)
68 (1,9)
68 (1,9)
62 (2,4)
61 (2,4)
58 (1,8)
56 (2,8)
56 (2,0)
55 (2,9)
54 (2,1)
53 (2,2)
52 (2,0)
51 (2,2)
49 (2,2)
47 (1,8)
46 (1,5)
46 (2,4)
45 (2,3)
45 (2,0)
45 (2,5)
43 (2,1)
43 (2,2)
42 (2,1)
42 (0,3)
41 (2,1)
40 (2,7)
40 (2,1)
39 (3,4)
39 (2,7)
39 (2,2)
38 (2,5)
36 (1,5)
35 (2,4)
30 (2,5)
Kognitivna domena: zakljuivanje

Opis: uz pomo grafikog prikaza triju predmeta od razliitog materijala, poredanih prema
obujmu, obrazloiti zato predmeti veeg obujma ne moraju nuno teiti vie
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
i
i
i
24 (1,6) i
Kuvajt
Oman
Azerbajdan
Gruzija
Kraljevina Bahrein
Malta
Armenija
Tunis
Katar
Jemen
Maroko
23 (1,7)
21 (1,4)
19 (1,0)
19 (2,1)
19 (2,0)
19 (1,9)
19 (1,8)
18 (1,8)
15 (1,5)
12 (1,8)
3 (0,6)
0 (0,2)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua

razreda
Honduras
Jemen
Bocvana
22 (2,9) i
19 (1,9) i
6 (1,0) i
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
12
13
Florida, SAD
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
2
52 (2,3)
51 (2,4)
51 (2,5)
49 (3,2)
40 (2,4)
24 (1,2)
18 (2,0)
h
h
h
h
i
i

90
TIMMS.indd 90
14.12.2012. 13:53:54
esti primjer zadatka u tablici 5.11. odnosi se na sadrajnu domenu znanosti o Zemlji. Od uenika se trailo da prepoznaju i oznae poloaje Zemlje, Mjeseca i Sunca pomou
grafikog prikaza njihovih putanja. Prema meunarodnom prosjeku, 49% uenika tono
je rijeilo zadatak, pa ga moemo smatrati srednje tekim.
Zadatak se odnosi na sadrajnu domenu znanosti o Zemlji i njime se ispituje prepoznaje li uenik Sunev sustav kao skupinu planeta (ukljuujui Zemlju) koji se okreu oko
Sunca i shvaa li da se Mjesec okree oko Zemlje. Konkretno, u zadatku se od uenika
trailo da na temelju grafikog prikaza njihovih putanja prepozna Zemlju, Mjesec i Sunce.
Rjeavanjem tog zadatka dosee se kognitivna domena zakljuivanja. U nastavnom planu i programu do etvrtog razreda ne postoji obrazovni ishod koji se odnosi na poznavanje Suneva sustava. Obrazovni ishod iz geografije za peti razred obuhvaa opis Suneva
sustava i nazive planeta.
Hrvatska se s rezultatom od 43% nalazi ispod meunarodnog prosjeka rijeenosti
zadatka te pripada zemljama koje su taj zadatak rijeile statistiki znaajno loije od meunarodnog prosjeka. Slian rezultat postigli su uenici iz Njemake, Italije i Novog Zelanda, s 44% rijeenosti, te uenici Islamske Republike Irana s 42% rijeenosti. Najveu
rijeenost postigli su uenici Portugala, njih 78%, dok je na posljednjemu mjestu Jemen
s 15% rijeenosti.
91
TIMMS.indd 91
14.12.2012. 13:53:54
Tablica 5.11. Via meunarodna referentna razina

esti primjer zadatka
12
2
2
2
2
Portugal
Rusija
Republika Koreja
Slovaka
SAD
Finska
vedska
Engleska
Norveka
panjolska
ile
Australija
Litva
Japan
Austrija
eka
Danska
Kineski Tajpeh
Kuvajt
Kraljevina Bahrein
Maarska
Malta
Irska
Kazahstan
Nizozemska
Poljska
Meunarodni prosjek
Slovenija
Tajland
Singapur
Katar
Rumunjska
Njemaka
Italija
Novi Zeland
Hrvatska
78
74
73
66
65
65
64
63
60
59
59
58
55
54
54
53
53
52
52
52
51
51
51
50
50
49
49
49
49
48
48
48
47
47
44
44
44
43
(2,2)
(2,5)
(1,6)
(2,4)
(1,6)
(2,2)
(2,7)
(2,5)
(3,3)
(2,4)
(1,9)
(1,8)
(1,2)
(2,5)
(2,5)
(2,1)
(2,7)
(2,2)
(2,3)
(2,2)
(2,4)
(2,5)
(2,2)
(1,9)
(2,6)
(2,9)
(2,6)
(2,5)
(0,3)
(2,3)
(2,7)
(1,8)
(2,4)
(3,0)
(2,4)
(2,3)
(2,0)
(2,1)
42
(2,2) i
Gruzija
Saudijska Arabija
Azerbajdan
Srbija
Turska
Sjeverna Irska
Oman
Armenija
Tunis
Maroko
Jemen
40
39
39
39
39
38
35
30
27
17
16
15
(2,4)
(2,8)
(2,5)
(3,0)
(2,7)
(1,8)
(2,5)
(1,9)
(2,4)
(2,1)
(2,2)
(1,7)
4.

Opis: prepoznati Zemlju, Mjesec i Sunce uz pomo grafikog prikaza njihovih putanja
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
TIMSS
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
Postotak
najveeg
Zemlja
postignua
estih razreda
13
Jemen
29 (2,2) i
Florida, SAD
12
Bocvana
26 (1,8) i
Honduras
23 (2,6) i
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
2
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
68 (3,7)
63 (3,4)
59 (2,3)
58 (2,3)
54 (2,5)
48 (2,8)
46 (2,5)
h
h
h
h
h

92
TIMMS.indd 92
14.12.2012. 13:53:55
Opis napredne meunarodne referentne razine rezultata iz

Tablica 5.12. donosi opis uenikih postignua na naprednoj referentnoj razini. Uenici koji su dosegnuli naprednu razinu primjenjuju znanje i razumijevanje znanstvenih
procesa i odnosa unutar tri sadrajne domene te pokazuju znanje o procesima znanstvenog istraivanja. Uenici pokazuju sposobnost interpretiranja rezultata u kontekstu jednostavnog pokusa, sposobnost prosuivanja i zakljuivanja uz pomo opisa i grafikih
prikaza te sposobnost procjenjivanja i potkrepljivanja tvrdnji.
93
TIMMS.indd 93
14.12.2012. 13:53:55
Tablica 5.12. Opis napredne meunarodne referentne razine rezultata

iz prirodoslovlja (625) u TIMSS-u 2011.
TIMSS
4.
Napredna meunarodna referentna razina 625 bodova

Saetak
Na podruju znanosti o ivotu uenici pokazuju znanje vezano za osobine i ivotne procese organizama.
Primjerice, uenici prepoznaju tjelesni pokrov koji titi reptile, uviaju da miii pokreu kosti te znaju
osnovne dijelove cvjetnjaa, kao i njihove uloge. Pokazuju odreeno razumijevanje razmnoavanja i
razvoja organizama. Uviaju, pomou niza ivotinja, da mlado ljudsko bie najvie slii odraslom ljudskom
biu, prepoznaju ivotinje koje se brinu o svojima mladima te mogu opisati kako se pelud iri. Iznose svoje
razumijevanje odnosa u ekosustavu te odnosa organizama s njihovim okoliem. Znaju opisati jednu fiziku
promjenu kod sisavaca kada doe hladnije vrijeme, kako selidba ptica utjee na njihovo preivljavanje i
osobinu pomou koje kaktus preivljava u pustinji. Znaju opisati ljudske aktivnosti koje mogu dovesti do
istrebljenja ivotinja. Iznose razumijevanje imbenika koji se odnose na ljudsko zdravlje. Znaju da je kalcij
potreban za rast kostiju, objanjavaju zato je vano da ljudi piju dovoljno tekuine te da se kihanjem prenose
bacili ak i ako osoba ne djeluje bolesno.
Na podruju fizikalnih i kemijskih znanosti uenici pokazuju razumijevanje odnosa meu fizikim svojstvima
materijala i osnovnim svojstvima svjetla. Primjerice, znaju prepoznati nepoznati materijal, kao to je plin,
na osnovi reakcija u zatvorenom spremniku te daju opravdanje za svoj odgovor. Uoavaju svojstvo prema
kojem su klasificirane dvije zadane grupe predmeta iz svakodnevne upotrebe. U kontekstu istraivanja
uenici objanjavaju kako se vrsti predmeti bre otapaju u vodi te pomou ega razrjeuje otopinu. Znaju
da sagorijevanjem nastaju nove tvari te da se svjetlost sastoji od razliitih boja. Primjenjuju i iznose svoje
razumijevanje elektrine energije i ostalih vrsta energije u praktinim situacijama. Objanjavaju zato arulja
ne svijetli u nepotpunom strujnom krugu. Uviaju da je toplina potrebna za otapanje i kljuanje, ali ne i
za smrzavanje, te objanjavaju kako demper moe odrati bocu vode hladnom. Pokazuju razumijevanje
magnetske i gravitacijske sile i gibanja te donose zakljuke o njima. Pomou grafikog prikaza magneta koji
privlae pribadae na dvije razliite udaljenosti zakljuuju da magneti imaju razliitu snagu. Takoer, na osnovi
niza grafikih prikaza dvostrukih informacija o teini kocaka donose zakljuke o njihovoj relativnoj teini. Uz
pomo grafikog prikaza obrazlau gdje bi djeca iste i razliite teine trebala sjediti kako bi se izbalansirala
klackalica.
Uenici primjenjuju znanje i razumijevanje znanstvenih procesa i odnosa te pokazuju odreeno znanje procesa
znanstvenog istraivanja. Iznose svoje razumijevanje osobina i ivotnih procesa organizama, razmnoavanja i
razvoja, ekosustava i odnosa organizama s njihovim okoliem te imbenika koji se odnose na ljudsko zdravlje.
Pokazuju razumijevanje svojstava svjetla te odnosa meu fizikalnim svojstvima materijala. Primjenjuju i iznose
razumijevanje elektrine energije i ostalih vrsta energije u praktinim situacijama te pokazuju razumijevanje
magnetske i gravitacijske sile i gibanja. Iznose razumijevanje Suneva sustava i Zemljine strukture, fizikih svojstava,
resursa, procesa, ciklusa i povijesti. Posjeduju poetnu sposobnost interpretiranja rezultata jednostavnih pokusa,
donose zakljuke pomou opisa i grafikih prikaza te procjenjuju i potkrjepljuju tvrdnje.
94
TIMMS.indd 94
14.12.2012. 13:53:55
TIMSS
4.
Napredna meunarodna referentna razina 625 bodova

Na podruju znanosti o Zemlji uenici izraavaju svoje razumijevanje strukture, fizikih svojstava, resursa,
procesa, ciklusa i povijesti Zemlje. Primjerice, imenuju dvije tvari koje ine Zemljinu koru i uviaju da voda
zauzima veinu Zemljine povrine. Opisuju jednu prednost ratarstva u blizini rijeke te razumiju da tlo bogato
tvarima truljenja doprinosi rastu biljaka i da se tlo tijekom vremena mijenja prirodnim putem. Znaju kako su
nastali fosili riba. Pokazuju razumijevanje Zemlje u kontekstu Suneva sustava. Znaju koliko je potrebno Zemlji
za vrtnju oko Sunca i oko svoje osi te znaju opisati kako ta vrtnja uzrokuje izmjenu dana i noi. Znaju objasniti
zato veliina i oblik sjene u razliitim dijelovima dana izgledaju razliito.
Uenici donekle znaju kako se izvode pokusi. Posjeduju osnovnu sposobnost interpretiranja rezultata i
donoenja zakljuaka uz pomo opisa i grafikih prikaza te procjenjivanja i potkrjepljivanja tvrdnji.

Tablica 5.12. Opis napredne meunarodne referentne razine rezultata

iz prirodoslovlja (625) u TIMSS-u 2011. (nastavak)
95
TIMMS.indd 95
14.12.2012. 13:53:56
Primjeri zadataka na naprednoj meunarodnoj referentnoj razini u

Sedmi primjer zadatka u tablici 5.13. odnosi se na vrstu zadatka s podruja znanosti
o ivotu koji su uenici etvrtih razreda na naprednoj meunarodnoj referentnoj razini
tono rijeili. U tom zadatku otvorenog tipa uenici su uz pomo grafikog prikaza trebali
odrediti etiri temeljna gradivna dijela biljke te opisati njihove funkcije. Uenici koji su rjeavali zadatak trebali su povezati glavne dijelove biljaka i njihove funkcije (korijenje apsorbira vodu, lie proizvodi hranu, cvijet proizvodi sjeme). Na temelju prikaza cvijeta
od uenika se trailo da prepoznaju obiljeene dijelove te navedu funkciju veine njih.
Tim zadatkom ispituje se kognitivna domena injeninog znanja. U nastavnom planu i
programu za prirodu i drutvo ispitivani se sadraj moe povezati s obrazovnim ishodom
razlikovanja glavnih dijelova biljke i razumijevanja osnovne uloge glavnih dijelova biljke.
Meunarodni prosjek rijeenosti tog zadatka iznosi vrlo niskih 21%, a Hrvatska se
nalazi na 9. mjestu, s 33% rijeenosti, i pripada zemljama koje su taj zadatak rijeile statistiki znaajno bolje od meunarodnog prosjeka. Slian rezultat postigli su Maarska,
34%, i Finska, 32%. Zadatak pripada tekim zadacima jer je nakon Singapura, s 80% rijeenosti, najvii postignuti rezultat iznosio 42% rijeenosti u Republici Koreji. Najnii rezultat
postigli su uenici u Jemenu, i iznosio je 1% rijeenosti, dok se na pretposljednjem mjestu
nalazi Tunis s 2% rijeenosti. Veina je zemalja postigla ispodprosjene rezultate, pa zadatak moemo smatrati vrlo tekim.
96
TIMMS.indd 96
14.12.2012. 13:53:56
Tablica 5.13. Napredna meunarodna referentna razina

sedmi primjer zadatka
TIMSS
4.
Singapur
Republika Koreja
Tajland
eka
Kraljevina Bahrein
Italija
Rumunjska
Maarska
2
Hrvatska
Finska
Portugal
2
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Austrija
Slovaka
2
SAD
2
Srbija
12
Litva
Engleska
Meunarodni prosjek
Rusija
Japan
Oman
vedska
1
Kuvajt
Saudijska Arabija
2
panjolska
Slovenija
2
Danska
2
Azerbajdan
2
Katar
ile
Poland
Maroko
Turska
2
80 (1,6)
42 (2,2)
40 (2,7)
39 (2,8)
37 (2,7)
36 (2,4)
35 (2,6)
34 (2,5)
33 (2,2)
32 (2,3)
31 (3,0)
28 (2,1)
27 (2,5)
26 (1,8)
25 (2,2)
25 (2,2)
24 (1,0)
23 (2,0)
22 (1,3)
21 (1,8)
21 (2,8)
21 (0,3)
20 (1,8)
20 (1,6)
19 (1,7)
18 (1,9)
18 (1,6)
16 (2,3)
16 (1,5)
16 (1,8)
15 (1,6)
15 (1,6)
15 (2,0)
13 (1,7)
13 (1,3)
13 (1,8)
12 (1,2)
11 (1,1)

Opis: uz pomo slikovnog prikaza cvjetnjae imenovati dijelove oznaene brojevima i navesti
uloge zadanih dijelova
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
Irska
10 (1,9) i
Gruzija
Njemaka
Australija
Armenija
Sjeverna Irska
Nizozemska
Malta
Novi Zeland
Norveka
Tunis
Jemen
10 (1,9)
10 (1,2)
10 (1,3)
10 (1,7)
9 (1,4)
8 (1,3)
6 (1,0)
6 (1,0)
6 (1,0)
4 (1,1)
2 (0,8)
1 (0,5)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
i
IZVOR: IEA Meunarodno istraivanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja TIMSS 2011.
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
Odgovor iz primjera pripada kategoriji odogovora koji su bodovani s dvama od mogua dva boda.
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua

estih razreda
Honduras
Bocvana
Jemen
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
16 (1,7) i
4 (0,9) i
3 (0,7) i
13
12
Dubai, UAE
Florida, SAD
Ontario, Kanada
Alberta, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Quebec, Kanada
31 (2,0) h
24 (2,8)
22 (1,8)
21 (2,4)
17 (2,1)
13 (2,3) i
8 (1,4) i

97
TIMMS.indd 97
14.12.2012. 13:53:57
Osmi primjer zadatka u tablici 5.14. primjer je zadatka otvorenog tipa u kojemu se od
uenika trailo da primijene svoje znanje tijekom niza opaanja, da na osnovi opaanja
prosuuju i donose zakljuke te da svoje zakljuke potkrijepe.
Zadatkom se ispituju sadraji iz domene fizikalnih i kemijskih znanosti. Zadatak podrazumijeva poznavanje strukture i svojstava magneta te shvaanje da magneti mogu privlaiti druge predmete. Uenik treba shvatiti da dva magneta imaju razliitu silu ako privlae iglu s razliite udaljenosti. Rjeavanje tog zadatka odnosi se na kognitivnu domenu
zakljuivanja.
Hrvatska se s rezultatom od 17% nalazi ispod meunarodnog prosjeka rijeenosti
zadatka, koji iznosi 26%, te pripada zemljama koje su taj zadatak rijeile statistiki znaajno loije od meunarodnog prosjeka. Uenici Katara postigli su isti rezultat kao i uenici
iz Hrvatske dok su loije rezultate od Hrvatske, postigli samo Kuvajt, Armenija, Azerbajdan, Oman, Maroko i Jemen. Time je, ukupno gledano, rezultat na tom zadatku jedan od
loijih rezultata Hrvatske to je objanjeno injenicom da se prema nastavnom planu i
programu etvrtog razreda, ne ue nastavni sadraji o magnetima, njihovim svojstvima i
magnetizmu. Najviu rijeenost zadatka postigli su uenici Singapura, sa 66%, a iza njega
slijedi Japan s neto niih 50% rijeenosti. Velik broj zemalja postigao je rezultat koji se
statistiki znaajno ne razlikuje od meunarodnog prosjeka, a nekoliko je zemalja postiglo rezultat jednak meunarodnom prosjeku, koji iznosi 26%, poput Poljske, Gruzije,
Islamske Republike Iran i Kraljevine Bahrein. Taj su zadatak uenici u prosjeku slabije rijeili te on pripada tekim zadacima.
98
TIMMS.indd 98
14.12.2012. 13:53:57

osmi primjer zadatka
TIMSS
4.
Singapur
Japan
Kineski Tajpeh
Finska
vedska
2
SAD
Engleska
Portugal
Slovenija
Norveka
2
Sjeverna Irska
Nizozemska
2
Srbija
Turska
2
Danska
eka
Njemaka
Irska
panjolska
Australija
Republika Koreja
Rusija
2
Kazahstan
Poljska
Meunarodni prosjek
1
Gruzija
Kraljevina Bahrein
Novi Zeland
Malta
12
Litva
Rumunjska
Tajland
Italija
Maarska
Saudijska Arabija
2
2
2
1
66 (2,0)
50 (1,8)
47 (2,3)
41 (2,6)
37 (2,6)
37 (1,4)
35 (2,4)
35 (2,1)
35 (2,2)
32 (2,2)
32 (3,4)
31 (2,3)
30 (2,3)
30 (2,1)
29 (1,9)
29 (1,7)
28 (2,0)
28 (2,4)
28 (1,7)
28 (2,4)
27 (1,9)
27 (1,8)
27 (1,6)
27 (1,9)
27 (2,4)
26 (1,9)
26 (0,3)
26 (2,3)
26 (1,7)
26 (1,6)
25 (1,9)
25 (1,9)
24 (1,8)
23 (2,4)
23 (1,7)
23 (1,9)
23 (1,8)
22 (2,1)

Opis: promatrajui magnete koji privlae pribadae s razliitih udaljenosti, zakljuiti da
magneti imaju razliitu snagu
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
i
i
i
Austrija
21 (1,7) i
Slovaka
ile
Tunis
Katar
Hrvatska
Kuvajt
Armenija
Azerbajdan
Oman
Maroko
Jemen
20 (1,6)
20 (1,7)
19 (2,1)
19 (1,0)
17 (1,9)
17 (1,6)
15 (1,5)
14 (1,6)
12 (1,8)
6 (0,8)
5 (0,7)
1 (0,4)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
h
i
Postotak
najveeg
postignua
Sudionice u kojima su ispitivani
uenici estih razreda
Honduras
19 (2,3) i
Bocvana
10 (1,5) i
Jemen
9 (1,2) i
Zemlja
Zemlja
Postotak
najveeg
postignua
13
2
12
Ontario, Kanada
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
39 (2,3)
38 (2,6)
34 (2,4)
34 (3,5)
31 (2,2)
22 (2,2)
17 (1,9)
h
h
h
h
h
i

99
TIMMS.indd 99
14.12.2012. 13:53:59
Zadatkom prikazanim u tablici 5.15. ispituje se znanje o znanosti o Zemlji. Kognitivni

procesi potrebni za rjeavanje tog zadatka odnose se na domenu injeninog znanja.
Zadatkom se ispituju obiljeja Zemljina reljefa (npr. planine, ravnice, rijeke, jezera,
mora, pustinje) i ovjekovog iskoritavanja tla. Uenici su trebali prepoznati promjene tla
koje su nastale prirodnim putem.
Meunarodni prosjek rijeenosti toga zadatka iznosi 39%, a Hrvatska se s rezultatom
od 48% nalazi na 10. mjestu i pripada zemljama u kojima su uenici zadatak rijeili statistiki znaajno bolje od meunarodnog prosjeka. Isti su rezultat postigli uenici u Turskoj
i u Kineskom Tajpehu. Potom slijedi Slovenija, s 47% rijeenosti zadatka. Najviu rijeenost
zadatka postigli su uenici u Republici Koreji, 63%, a najniu uenici u Tunisu i Jemenu,
19%. U tom zadatku podjednak je broj zemalja postigao statistiki bolji i statistiki slabiji
rezultat od meunarodnog prosjeka, no s obzirom na prosjek i najvii postignuti rezultat
od 63%, zadatak moemo svrstati u teke.
100
TIMMS.indd 100
14.12.2012. 13:53:59

deveti primjer zadatka
TIMSS
4.

Zemlja
Postotak tonih
odgovora

Opis: prepoznati promjenu sastava tla nastalu utjecajem prirode
2
1
63 (2,3)
61 (2,2)
60 (2,0)
55 (2,1)
54 (1,6)
53 (2,7)
52 (2,9)
51 (2,2)
51 (2,2)
48 (2,3)
48 (1,7)
48 (2,3)
47 (2,6)
45 (2,1)
44 (2,2)
44 (2,0)
44 (2,1)
43 (2,2)
41 (2,4)
41 (2,4)
40 (3,7)
40 (1,7)
39 (2,5)
39 (0,3)
39 (2,7)
38 (2,5)
37 (3,5)
37 (2,1)
36 (1,8)
36 (1,2)
36 (2,3)
35 (2,1)
35 (2,6)
34 (2,1)
34 (2,4)
33 (2,2)
32 (1,4)
31 (1,8)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
Tajland
30 (2,4) i
panjolska
Kraljevina Bahrein
Armenija
ile
Norveka
Malta
Njemaka
Katar
Kuvajt
Maroko
Jemen
Tunis
30 (2,0)
29 (1,9)
29 (2,3)
28 (1,5)
28 (2,4)
27 (2,0)
26 (1,8)
26 (2,7)
22 (1,7)
21 (1,7)
19 (1,6)
19 (1,6)
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
i
Republika Koreja
Finska
Rusija
Japan
2
SAD
2
Kazahstan
2
Azerbajdan
Slovaka
Maarska
2
Hrvatska
Turska
Kineski Tajpeh
Slovenija
Poljska
12
Litva
Australija
2
Italija
eka
vedska
Portugal
2
Singapur
Engleska
Meunarodni prosjek
Rumunjska
Sjeverna Irska
Irska
Novi Zeland
Austrija
2
Danska
1
Gruzija
2
Srbija
Saudijska Arabija
Nizozemska
Oman
Zemlja
Postotak tonih
odgovora
Zemlja
Postotak tonih
odgovora

razreda
Jemen
Bocvana
Honduras
34 (2,2) i
27 (1,8) i
23 (2,5) i

Florida, SAD
Ontario, Kanada
2
Alberta, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Quebec, Kanada
12
13
51 (3,3)
48 (3,3)
43 (2,1)
43 (2,8)
39 (2,4)
34 (2,1)
29 (2,1)
h
h
h
i
i

101
TIMMS.indd 101
14.12.2012. 13:54:00
TIMMS.indd 102
14.12.2012. 13:54:00
6. poglavlje
Prikaz rezultata postignutih
u sadrajnim i kognitivnim
domenama TIMSS-a 2011.
TIMMS.indd 103
14.12.2012. 13:54:00
TIMMS.indd 104
14.12.2012. 13:54:00
esto poglavlje: Prikaz rezultata postignutih u sadrajnim i kognitivnim domenama TIMSS-a 2011.
U estom poglavlju prikazani su rezultati TIMSS-a 2011. za etvrti razred koji se odnose na sadrajne i kognitivne domene. Prema opisu iz Nacrta istraivanja TIMSS 2011.
(Mullis, Martin, Ruddock, OSullivan i Preuschoff, 2009.), ispitivanje znanja prirodoslovlja sastoji se od domene sadraja, koja obuhvaa poduavano gradivo, te od kognitivne
domene, koja odreuje misaone procese kojima e uenici vjerojatno pribjei tijekom
rjeavanja ispita. Svaki zadatak u ispitivanju prirodoslovlja odnosi se na jednu sadrajnu i
jednu kognitivnu domenu kako bi se na temelju sadraja i misaonog procesa dobila slika
o postignuima uenika.
U etvrtom su razredu ispitane tri sadrajne domene: znanosti o ivotu, fizikalne i
kemijske znanosti te znanosti o Zemlji. Tri kognitivne domene sastoje se od injeninog
znanja, primjene i zakljuivanja. Domena injeninog znanja odnosi se na uenikovu
bazu znanja prirodoslovnih injenica, postupaka i pojmova. Domena primjene vezana
je za uenikovu sposobnost primjene znanja i konceptualnog razumijevanja u zadatku.
Domena zakljuivanja nije ograniena samo na rjeavanje rutinskih zadataka, nego se
ponajprije odnosi na postupanje u nepoznatim situacijama, na sloene kontekste i na
zadatke koji se sastoje od vie koraka.
Relativna postignua s obzirom na sadrajne i kognitivne domene

prirodoslovlja
U prethodnim ciklusima TIMSS-a utvreno je da veina zemalja ostvaruje relativno
bolje rezultate u jednoj ili u drugoj sadrajnoj domeni, a slino vrijedi i za kognitivne domene. Osim prosjenih postignua u TIMSS-u s obzirom na sadrajne i kognitivne domene, u ovom se poglavlju navode i razlike u postignuima prema spolu.
Sadrajne domene u prirodoslovlju

Tablica 6.1. sadrava prosjene rezultate sudionica u TIMSS-u 2011. s obzirom na sadrajne domene koje se ispituju u etvrtom razredu: znanosti o ivotu, fizikalne i kemijske
znanosti te znanosti o Zemlji. Postignua u sve tri domene zabiljeena su s pomou skale
konstruirane na temelju teorije odgovora na zadatak, da bi sudionice u TIMSS-u 2011.
mogle procijeniti relativne rezultate. Prema dodatku D.1., koji sadrava prosjeni postotak tonih odgovora za zadatke u svakoj domeni, zadaci na kojima su utemeljene sadrajne domene imali su razliit stupanj zahtjevnosti. Tijekom izrade skale uzete su u obzir
razlike u zahtjevnosti zadataka, tako da se prosjeni rezultati u svakoj sadrajnoj domeni
mogu usporediti s ukupnim postignuima iz prirodoslovlja.
U prvi stupac tablice 6.1. uvrteni su ukupni prosjeni rezultati uenika iz prirodoslovlja za svaku zemlju sudionicu u TIMSS-u 2011. Sljedei stupci sadravaju prosjene rezultate u tri sadrajne domene: znanostima o ivotu, fizikalnim i kemijskim znanostima te
znanostima o Zemlji. Sudionice su poredane prema ukupnim rezultatima postignutim u
prirodoslovlju, najprije prema postignuima za etvrti razred, a zatim prema postignuima za este razrede i referentne sudionice. Prosjeni rezultat na skali prikazan je za svaku
domenu zasebno, zajedno s apsolutnom razlikom izmeu ukupnog rezultata iz prirodoslovlja i rezultata u pojedinoj sadrajnoj domeni. Ako je prosjeni rezultat zemlje za pojedinu sadrajnu domenu statistiki znaajno vii, oznaen je strelicom usmjerenom prema
gore, a ako je statistiki znaajno nii, oznaen je strelicom koja pokazuje prema dolje.
105
TIMMS.indd 105
14.12.2012. 13:54:01
Zemlje sudionice TIMSS-a 2011. koje su ostvarile najbolje ukupne prosjene rezultate
ostvarile su i najbolje rezultate u sadrajnim domenama. Meutim, u usporedbi s ukupnim ostvarenjem, mnoge su zemlje ostvarile relativno bolji rezultat iz jedne sadrajne
domene, a relativno loiji iz druge, to se moe oitati iz rezultata prikazanih u tablici 6.1.
Primjerice, od zemalja koje su ostvarile najbolje rezultate, Republika Koreja ostvarila je
relativno bolji rezultat u domeni fizikalnih i kemijskih znanosti te znanosti o Zemlji, a relativno loiji rezultat u domeni znanosti o ivotu. Singapur je ostvario relativno bolji rezultat
u domeni znanosti o ivotu te fizikalnih i kemijskih znanosti, a relativno loiji rezultat u
domeni znanosti o Zemlji, dok je Finska ostvarila podjednake rezultate u sve tri domene.
Prema rezultatima meunarodnog prosjeka, uenici etvrtih razreda podjednako su
uspjeno rjeavali zadatke iz sve tri sadrajne domene. U rjeavanju zadataka iz znanosti
o ivotu njih 48% bilo je uspjeno, u domeni fizikalnih i kemijskih znanosti njih 49%, dok
su neznatno slabije rjeavali zadatke iz domene znanosti o Zemlji. Rezultati uenika iz
Hrvatske jednaki su meunarodnom prosjeku za sadrajnu domenu fizikalnih i kemijskih
znanosti, u kojoj je 49% uenika iz Hrvatske uspjeno rijeilo zadatke te domene. Uenici
iz Hrvatske bili su neto uspjeniji od meunarodnog prosjeka u rjeavanju sadraja iz
domene znanosti o ivotu (53%) i domene znanosti o Zemlji (51%). Promatrajui podatke
za Hrvatsku navedene u tablici 6.1., moemo rei da su uenici iz Hrvatske openito bili
uspjeniji u rjeavanju zadataka iz sadrajne domene znanosti o ivotu i znanosti o Zemlji,
dok su u zadacima iz domene fizikalnih i kemijskih znanosti bili manje uspjeni.
106
TIMMS.indd 106
14.12.2012. 13:54:01
Tablica 6.1. Rezultati koji se odnose na sadrajne domene

iz prirodoslovlja
Republika Koreja
Singapur
Finska
Japan
Rusija
Kineski Tajpeh
2
SAD
eka
2
Maarska
vedska
Slovaka
Austrija
Nizozemska
Engleska
2
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Sjeverna Irska
Irska
2
Hrvatska
Australija
2
Srbija
12
Litva
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
2
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
1
Gruzija
Kraljevina Bahrein
Malta
2
Azerbajdan
Saudijska Arabija
Armenija
2
Katar
Oman
1
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
2
587 (2,0)
583 (3,4)
570 (2,6)
559 (1,9)
552 (3,5)
552 (2,2)
544 (2,1)
536 (2,5)
535 (3,8)
534 (3,7)
533 (2,7)
532 (3,8)
532 (2,8)
531 (2,2)
529 (2,9)
528 (2,8)
528 (2,9)
524 (2,7)
522 (3,9)
520 (2,7)
517 (2,6)
516 (3,4)
516 (2,1)
516 (2,8)
516 (3,1)
515 (2,4)
509 (2,0)
505 (5,9)
505 (3,0)
505 (2,6)
497 (2,3)
495 (5,1)
494 (2,3)
480 (2,4)
472 (5,6)
463 (4,5)
455 (3,8)
453 (3,7)
449 (3,5)
446 (1,9)
438 (5,6)
429 (5,4)
428 (2,5)
416 (3,8)
394 (4,3)
377 (4,3)
347 (4,7)
346 (5,3)
264 (4,5)
209 (7,3)
Znanosti o ivotu
Znanosti o Zemlji
Razlika u
Razlika u
Razlika u odnosu
Prosjeni
Prosjeni odnosu prema Prosjeni odnosu prema
prema ukupnom
rezultat na
rezultat na
ukupnom
rezultat na
ukupnom
broju bodova iz
skali
skali
broju bodova iz
skali
broju bodova iz
prirodoslovlja
prirodoslovlja
prirodoslovlja
571 (2,2)
597 (4,3)
574 (2,8)
540 (1,9)
556 (3,6)
538 (2,4)
547 (2,1)
550 (3,0)
524 (3,7)
552 (3,5)
534 (2,7)
534 (3,5)
526 (2,6)
537 (1,8)
530 (2,8)
530 (2,8)
525 (2,6)
535 (2,7)
520 (4,2)
524 (2,6)
519 (2,9)
513 (3,6)
525 (2,0)
516 (3,1)
518 (2,9)
520 (2,9)
510 (2,4)
504 (6,1)
513 (2,8)
514 (2,5)
497 (2,5)
500 (5,1)
496 (3,0)
490 (2,2)
480 (6,1)
460 (4,5)
461 (3,6)
449 (4,1)
444 (4,1)
439 (2,4)
440 (5,2)
415 (6,4)
420 (2,7)
424 (3,9)
383 (5,0)
370 (3,8)
323 (5,0)
342 (5,1)
245 (4,5)
172 (6,9)
-16 (1,2)
14 (2,1)
4 (3,4)
-19 (0,9)
4 (1,7)
-14 (1,5)
3 (1,1)
13 (2,5)
-11 (1,8)
17 (1,6)
0 (2,6)
2 (1,0)
-5 (1,3)
6 (1,6)
1 (1,5)
2 (1,5)
-3 (1,9)
11 (1,1)
-1 (1,3)
4 (1,5)
2 (1,3)
-3 (1,8)
9 (1,2)
0 (1,5)
3 (2,3)
6 (2,3)
2 (1,3)
-1 (1,3)
8 (1,7)
9 (1,2)
1 (1,2)
5 (2,1)
2 (2,8)
9 (1,5)
8 (2,5)
-2 (1,3)
6 (1,4)
-4 (1,5)
-6 (2,2)
-7 (1,1)
2 (2,3)
-14 (2,3)
-8 (1,5)
8 (2,8)
-11 (2,8)
-7 (2,1)
-25 (3,2)
-3 (2,0)
-19 (1,8)
-37 (2,5)
h
i

()
4.
i
h
i
h
i
h
h
i
h
h
i
h
h
h
h
h
h
h
h
h
i
i
i
i
i
h
i
i
i
i
i
597 (2,6)
598 (3,5)
568 (2,8)
589 (1,9)
548 (4,0)
569 (2,0)
544 (2,0)
519 (3,1)
539 (4,4)
520 (3,8)
528 (2,5)
527 (4,0)
535 (2,9)
526 (2,0)
535 (3,5)
526 (2,5)
535 (3,1)
509 (3,0)
517 (4,2)
524 (3,4)
520 (3,2)
517 (3,1)
502 (2,7)
514 (3,2)
523 (3,8)
514 (3,1)
507 (2,1)
508 (5,7)
497 (2,7)
495 (3,3)
493 (2,7)
486 (5,2)
482 (3,4)
471 (2,5)
462 (5,9)
466 (4,7)
440 (4,2)
453 (4,0)
453 (4,6)
453 (2,5)
436 (5,9)
439 (6,0)
429 (2,7)
399 (3,8)
397 (5,0)
370 (4,8)
348 (4,5)
342 (5,6)
256 (5,3)
198 (6,9)
10 (1,1)
15 (1,7)
-2 (2,1)
30 (1,5)
-4 (1,5)
17 (1,2)
0 (1,0)
-17 (1,7)
4 (2,2)
-14 (2,5)
-6 (2,0)
-4 (2,0)
3 (1,2)
-5 (1,0)
7 (2,2)
-2 (1,3)
7 (1,2)
-15 (1,3)
-5 (1,0)
3 (1,8)
3 (2,5)
1 (2,7)
-14 (1,2)
-2 (1,6)
7 (1,5)
-1 (1,5)
-1 (1,1)
3 (1,6)
-8 (1,7)
-10 (2,4)
-3 (1,3)
-9 (1,9)
-12 (2,2)
-9 (1,4)
-9 (1,6)
4 (1,0)
-15 (2,0)
0 (1,9)
3 (2,9)
7 (1,9)
-2 (2,3)
10 (2,4)
1 (1,1)
-17 (1,5)
3 (2,8)
-7 (1,9)
1 (2,8)
-4 (2,3)
-7 (3,1)
-11 (3,9)
h
h
h
i
h
i
i
i
i
h
i
h
h
i
i
i
h
i
i
i
i
i
i
i
h
i
h
h
i
i
i
i
603 (1,8)
541 (3,0)
566 (2,9)
551 (1,8)
552 (4,1)
553 (2,5)
539 (2,1)
537 (3,4)
548 (3,3)
524 (4,4)
538 (3,2)
535 (3,8)
539 (3,6)
525 (2,7)
522 (3,8)
527 (3,0)
520 (3,7)
523 (3,6)
531 (4,4)
506 (2,7)
507 (2,7)
520 (3,8)
521 (2,7)
520 (3,5)
497 (3,6)
501 (3,0)
505 (2,8)
502 (6,0)
499 (3,8)
496 (3,3)
499 (3,2)
491 (5,8)
506 (3,0)
475 (2,7)
460 (5,9)
456 (5,1)
458 (4,3)
457 (3,5)
445 (3,7)
447 (2,2)
408 (7,2)
432 (6,3)
435 (2,4)
398 (4,1)
401 (4,8)
371 (4,6)
352 (4,7)
319 (6,6)
208 (4,7)
186 (6,3)
16 (2,0)
-42 (1,1)
-5 (2,4)
-7 (1,2)
0 (1,7)
1 (2,0)
-5 (1,1)
1 (1,8)
13 (1,4)
-11 (1,6)
5 (2,0)
3 (1,5)
7 (1,9)
-6 (2,8)
-7 (2,2)
-1 (1,7)
-8 (2,5)
-1 (2,5)
9 (2,1)
-14 (1,5)
-9 (1,6)
4 (2,3)
5 (1,3)
4 (1,5)
-18 (1,5)
-14 (1,7)
-4 (1,6)
-3 (1,9)
-6 (1,3)
-9 (1,4)
2 (2,2)
-4 (3,3)
12 (1,7)
-5 (2,2)
-12 (1,7)
-7 (1,3)
3 (2,3)
4 (2,2)
-4 (2,0)
1 (1,9)
-30 (3,5)
3 (3,0)
7 (1,1)
-18 (2,6)
7 (1,8)
-6 (3,4)
5 (2,2)
-27 (4,0)
-55 (2,3)
-23 (5,8)
h
i
i
i
h
i
h
h
h
i
i
i
h
i
i
h
h
i
i
i
i
i
h
i
i
i
i
i
h
i
h
h
i
i
i
Zemlja
Ukupni
prosjeni
rezultat iz
prirodoslovlja
prema skali
TIMSS
bodovi podskale znaajno su vei od ukupnog broja bodova iz prirodoslovlja

bodovi podskale znaajno su manji od ukupnog broja bodova iz prirodoslovlja
Standardne pogreke navedene su u zagradama. Odreeni rezultati zaokruivanjem mogu donekle odudarati od stvarnih vrijednosti.
107
TIMMS.indd 107
14.12.2012. 13:54:02

Znanosti o ivotu
Prosjeni
rezultat na
skali
4.
Razlika u odnosu
prema ukupnom
broju bodova iz
prirodoslovlja
Prosjeni
rezultat na
skali
Razlika u odnosu
prema ukupnom
broju bodova iz
prirodoslovlja
Znanosti o Zemlji
Prosjeni
rezultat na
skali
Razlika u odnosu
prema ukupnom
broju bodova iz
prirodoslovlja
429 (5,8)
376 (5,7)
350 (7,4)
-3 (1,7)
9 (2,6)
5 (3,8)
537 (4,4)
539 (3,2)
529 (6,2)
514 (3,9)
516 (3,5)
469 (3,0)
418 (5,1)
-8 (3,5)
-3 (1,8)
-10 (3,9)
-14 (2,2)
-1 (2,5)
8 (1,4)
6 (2,2)
Honduras
Bocvana
Jemen
432 (5,8)
367 (5,5)
345 (7,0)
441 (5,5)
345 (6,3)
313 (7,7)
9 (1,4)
-23 (2,4)
-33 (3,2)
545(3,7)
541(2,4)
538(4,6)
528(3,0)
516(2,7)
461(2,3)
411(4,9)
549 (4,2)
542 (2,6)
541 (4,6)
535 (3,4)
524 (2,5)
455 (2,9)
403 (5,6)
5 (2,6)
1 (1,4)
3 (1,4)
7 (1,4)
8 (2,5)
-6 (2,7)
-8 (1,9)
h
i
i
417 (6,4)
380 (5,5)
367 (6,8)
-16 (2,4)
12 (1,7)
21 (3,5)
h
h
i
i
542 (3,9)
542 (3,0)
541 (5,1)
528 (3,2)
507 (3,1)
460 (3,2)
415 (5,2)
-2 (1,3)
0 (3,0)
2 (2,7)
0 (1,3)
-9 (1,2)
-1 (2,4)
4 (2,0)
i
h
h
13
2
12
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
h
i
i
i
i
h
h

Zemlja
Ukupni
prosjeni
rezultat iz
prirodoslovlja
prema skali
TIMSS

108
TIMMS.indd 108
14.12.2012. 13:54:02
Kognitivne domene u prirodoslovlju

Tablica 6.2. donosi prosjene rezultate uenika etvrtih razreda u kognitivnim domenama injeninog znanja, primjene i zakljuivanja s obzirom na ukupne rezultate postignute u prirodoslovlju. Navedene tri skale predouju tri razliite vjetine pa se oekivalo
da e zadaci imati razliit stupanj zahtjevnosti. Prema dodatku D.1., prosjeni meunarodni postotak tonih odgovora u kognitivnim domenama iznosi 53% za injenino znanje, 46% za primjenu i 41% za zakljuivanje. Meutim, kao i u sadrajnim domenama,
skalom konstruiranom na temelju teorije odgovora na zadatak uzete su u obzir razlike u
zahtjevnosti, tako da se prosjeni rezultati u svakoj kognitivnoj domeni mogu usporediti s
ukupnim rezultatima iz prirodoslovlja. Kad je rije o nacionalnim rezultatima postignutim
za kognitivne domene, uenici u Hrvatskoj bili su najuspjeniji u injeninom znanju i
ukupno 58% uenika etvrtih razreda uspjeno su rjeavali zadatke za ije su rjeavanje
potrebni misaoni procesi najnie kognitivne razine. Zadatke za ije su rjeavanje bili potrebni misaoni procesi iz kognitivne domene primjene uspjeno je rijeilo 49% uenika,
dok je u misaono najzahtjevnijoj domeni, zakljuivanju, uspjeno bilo 43% uenika etvrtih razreda.
Prikaz rezultata za kognitivne domene u tablici 6.2. jednak je prikazu rezultata za sadrajne domene u tablici 6.1. Slino rezultatima za sadrajne domene, sudionice koje su
u TIMSS-u 2011. ostvarile najbolje ukupne rezultate ostvarile su i najbolje rezultate u kognitivnim domenama. Meutim, u usporedbi s ukupnim ostvarenjem, mnoge su zemlje
postigle relativno bolji rezultat iz jedne kognitivne domene, a relativno loiji iz druge.
Kad je rije o zemljama s najboljim rezultatima uenika etvrtih razreda, ne postoji
konzistentan uzorak najboljih ili najloijih rezultata u odreenim kognitivnim domenama. U odnosu prema ukupnom rezultatu u prirodoslovlju, neke su zemlje ostvarile relativno bolje rezultate u domeni injeninog znanja, druge u domeni primjene, a tree u
domeni zakljuivanja. Samo su etiri zemlje sudionice (Australija, Belgija (flamansko govorno podruje), Novi Zeland i ile) i tri referentne sudionice (Alberta, Ontario i Quebec)
u trima kognitivnim domenama postigle rezultate koji su bili relativno jednaki ukupnom
rezultatu u prirodoslovlju. Rezultati koje su postigli uenici etvrtih razreda u Hrvatskoj
u domeni injeninog znanja statistiki su znaajno bolji od nacionalnog prosjeka (526
prema 516 bodova). U misaonim procesima koji su zahtijevali primjenu usvojenih znanja
uenici iz Hrvatske postigli su 510 bodova, to je 6 bodova manje od nacionalnog prosjeka, te je i statistiki znaajno razliito. U najzahtjevnijoj kognitivnoj domeni, zakljuivanju,
uenici su postigli neznatno nii rezultat, koji iznosi 512 bodova, to nije znaajno razliito od nacionalnog prosjeka, tj. od 516 bodova.
109
TIMMS.indd 109
14.12.2012. 13:54:02
Tablica 6.2. Rezultati koji se odnose na kognitivne domene

iz prirodoslovlja
2
12
Republika Koreja
Singapur
Finska
Japan
Rusija
Kineski Tajpeh
SAD
eka
Maarska
vedska
Slovaka
Austrija
Nizozemska
Engleska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Sjeverna Irska
Irska
Hrvatska
Australija
Srbija
Litva
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Gruzija
Kraljevina Bahrein
Malta
Azerbajdan
Saudijska Arabija
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
injenino znanje
Primjena
Zakljuivanje
Ukupni prosjeni
Razlika u odnosu
Razlika u odnosu
Razlika u odnosu
rezultat iz
Prosjeni
Prosjeni
Prosjeni
prirodoslovlja rezultat na prema ukupnom rezultat na prema ukupnom rezultat na prema ukupnom
broju bodova iz
broju bodova iz
broju bodova iz
prema skali
skali
skali
skali
prirodoslovlja
prirodoslovlja
prirodoslovlja
587 (2,0)
583 (3,4)
570 (2,6)
559 (1,9)
552 (3,5)
552 (2,2)
544 (2,1)
536 (2,5)
535 (3,8)
534 (3,7)
533 (2,7)
532 (3,8)
532 (2,8)
531 (2,2)
529 (2,9)
528 (2,8)
528 (2,9)
524 (2,7)
522 (3,9)
520 (2,7)
517 (2,6)
516 (3,4)
516 (2,1)
516 (2,8)
516 (3,1)
515 (2,4)
509 (2,0)
505 (5,9)
505 (3,0)
505 (2,6)
497 (2,3)
495 (5,1)
494 (2,3)
480 (2,4)
472 (5,6)
463 (4,5)
455 (3,8)
453 (3,7)
449 (3,5)
446 (1,9)
438 (5,6)
429 (5,4)
428 (2,5)
416 (3,8)
394 (4,3)
377 (4,3)
347 (4,7)
346 (5,3)
264 (4,5)
209 (7,3)
h
i

()
4.
570 (2,0)
570 (3,4)
579 (2,5)
538 (1,8)
553 (3,8)
542 (2,7)
546 (1,9)
551 (3,3)
537 (3,6)
547 (3,7)
536 (2,8)
547 (3,8)
532 (3,1)
528 (2,3)
529 (3,2)
524 (2,6)
524 (4,0)
532 (3,0)
528 (4,4)
518 (2,2)
517 (2,9)
518 (3,9)
526 (1,9)
517 (2,8)
524 (2,9)
508 (2,9)
507 (2,2)
511 (6,1)
516 (3,2)
500 (3,2)
496 (2,7)
486 (5,6)
502 (2,8)
483 (2,7)
473 (5,9)
457 (4,7)
466 (3,9)
448 (4,3)
454 (3,6)
437 (3,0)
445 (6,4)
432 (6,0)
433 (2,7)
412 (4,3)
388 (5,1)
376 (4,5)
342 (5,7)
336 (5,3)
237 (6,1)
182 (6,7)
-17 (1,5)
-13 (1,2)
9 (1,7)
-21 (1,4)
1 (1,2)
-10 (1,5)
2 (0,8)
14 (1,7)
2 (1,4)
12 (1,8)
2 (1,2)
15 (0,9)
1 (1,0)
-3 (1,3)
0 (1,9)
-4 (1,0)
-4 (2,0)
8 (1,3)
6 (1,3)
-2 (1,3)
1 (2,1)
2 (1,9)
10 (1,5)
2 (1,2)
8 (1,9)
-7 (2,1)
-2 (1,2)
6 (2,3)
11 (1,4)
-5 (1,6)
-1 (1,3)
-8 (1,5)
8 (1,3)
3 (1,5)
2 (1,9)
-5 (1,3)
11 (1,6)
-5 (1,9)
4 (1,7)
-9 (2,1)
7 (2,2)
3 (2,2)
5 (1,2)
-4 (2,1)
-6 (2,2)
-1 (1,4)
-5 (2,9)
-9 (2,3)
-27 (2,7)
-27 (4,9)
i
i
h
i
i
h
h
h
h
h
i
i
h
h
h
h
i
h
h
i
i
h
i
h
i
h
i
h
h
i
i
i
i
593 (1,9)
590 (4,0)
568 (2,3)
562 (1,6)
556 (3,6)
552 (3,1)
544 (2,1)
534 (2,6)
529 (3,5)
530 (3,6)
531 (3,0)
528 (4,0)
533 (2,9)
534 (2,0)
532 (3,1)
532 (2,5)
533 (2,6)
523 (2,7)
515 (4,3)
518 (2,8)
521 (2,6)
517 (3,6)
510 (2,3)
513 (3,0)
506 (3,2)
521 (2,5)
511 (1,8)
502 (5,9)
499 (3,0)
514 (2,6)
497 (2,6)
499 (5,1)
487 (2,8)
479 (2,3)
471 (5,4)
463 (4,8)
452 (4,4)
452 (3,8)
443 (3,5)
449 (1,6)
439 (5,2)
427 (6,1)
421 (2,6)
418 (3,9)
389 (5,4)
372 (4,2)
334 (4,9)
343 (4,7)
256 (5,1)
183 (6,6)
7 (1,3)
6 (1,6)
-2 (1,9)
4 (1,8)
4 (1,2)
1 (2,1)
0 (0,9)
-2 (1,7)
-6 (1,3)
-5 (1,4)
-3 (1,9)
-4 (0,9)
2 (1,5)
3 (1,4)
4 (1,4)
4 (1,0)
5 (2,2)
-1 (1,5)
-7 (1,6)
-2 (1,8)
5 (1,4)
1 (1,4)
-6 (1,6)
-2 (1,2)
-9 (2,0)
6 (1,6)
3 (1,5)
-3 (1,4)
-7 (1,7)
9 (1,1)
1 (1,2)
4 (1,5)
-7 (1,7)
-1 (1,5)
-1 (1,3)
0 (1,3)
-3 (1,3)
-1 (1,0)
-6 (1,7)
3 (1,8)
1 (2,1)
-3 (2,3)
-7 (0,8)
2 (2,1)
-5 (2,6)
-5 (1,2)
-14 (2,6)
-3 (2,5)
-8 (2,5)
-26 (3,4)
h
h
h
h
i
i
i
h
h
h
h
i
h
i
i
h
i
i
h
h
i
i
i
i
i
i
i
605 (3,0)
597 (3,8)
560 (3,2)
591 (2,0)
542 (4,2)
568 (3,2)
537 (2,3)
516 (4,0)
541 (4,2)
525 (4,5)
537 (3,0)
514 (4,2)
525 (3,1)
532 (2,9)
526 (4,4)
527 (3,1)
526 (3,6)
510 (2,9)
524 (4,6)
525 (3,6)
503 (3,1)
509 (3,4)
512 (3,5)
518 (3,4)
519 (3,0)
515 (2,8)
508 (2,5)
497 (6,0)
496 (3,1)
487 (3,2)
497 (2,9)
496 (5,7)
493 (3,7)
477 (2,8)
463 (6,0)
472 (5,3)
422 (5,0)
459 (3,9)
442 (4,7)
459 (4,2)
402 (5,9)
416 (5,8)
426 (2,6)
402 (4,9)
404 (4,4)
354 (4,4)
336 (5,0)
337 (4,9)
240 (5,0)
180 (7,3)
18 (3,6)
13 (1,8)
-10 (2,4)
33 (2,2)
-11 (2,9)
16 (2,4)
-7 (1,1)
-20 (2,4)
6 (2,2)
-9 (1,7)
3 (1,4)
-18 (1,4)
-6 (1,7)
1 (2,0)
-2 (3,6)
-1 (1,6)
-2 (1,9)
-14 (1,8)
3 (3,3)
5 (2,3)
-14 (2,2)
-7 (2,2)
-4 (3,6)
2 (2,5)
4 (1,9)
1 (1,2)
0 (1,3)
-8 (1,8)
-9 (1,6)
-18 (1,9)
0 (1,6)
1 (3,2)
-1 (2,8)
-3 (2,0)
-9 (2,1)
9 (1,7)
-33 (2,8)
6 (1,5)
-7 (3,3)
13 (3,3)
-36 (1,9)
-14 (2,4)
-2 (1,0)
-14 (2,9)
10 (2,8)
-23 (2,3)
-11 (3,0)
-9 (2,7)
-24 (3,1)
-29 (3,6)
h
h
i
h
i
h
i
i
h
i
h
i
i
i
h
i
i
i
i
i
i
h
i
h
i
h
i
i
i
i
h
i
i
i
i
i
Zemlja
TIMSS

110
TIMMS.indd 110
14.12.2012. 13:54:03
TIMSS
4.
injenino znanje
Zemlja
Ukupni prosjeni
rezultat iz
Prosjeni
prirodoslovlja
prema skali rezultat na skali
Primjena
Razlika u odnosu
prema ukupnom
broju bodova iz
prirodoslovlja
Prosjeni
rezultat na
skali
Zakljuivanje
Razlika u
Razlika u odnosu
Prosjeni odnosu prema
prema ukupnom
rezultat na
ukupnom
broju bodova iz
skali
broju bodova iz
prirodoslovlja
prirodoslovlja
Honduras
Bocvana
Jemen
432 (5,8)
367 (5,5)
345 (7,0)
445 (6,0)
344 (6,2)
338 (7,4)
13 (1,9)
-24 (1,6)
-7 (2,0)
h
i
i
429 (5,0)
379 (5,5)
338 (6,8)
-3 (2,0)
12 (1,8)
-7 (1,9)
545 (3,7)
541 (2,4)
538 (4,6)
528 (3,0)
516 (2,7)
461 (2,3)
411 (4,9)
550 (4,0)
543 (3,1)
539 (4,6)
529 (3,1)
519 (2,7)
467 (2,5)
415 (5,7)
5 (2,0)
2 (1,5)
1 (1,9)
1 (1,4)
2 (1,1)
6 (2,3)
3 (2,6)
543 (3,6)
541 (2,8)
539 (4,4)
526 (3,3)
514 (2,5)
453 (2,0)
405 (5,3)
-2 (2,2)
-1 (2,2)
1 (2,1)
-2 (1,0)
-3 (1,7)
-8 (1,8)
-6 (1,9)
h
i
392 (7,4)
377 (5,9)
337 (7,0)
-40 (3,2) i
10 (2,3) h
-8 (3,2) i
i
i
536 (3,8)
540 (2,9)
533 (5,1)
529 (3,7)
520 (3,7)
455 (3,7)
416 (5,1)
-9 (2,1) i
-1 (2,0)
-6 (2,1) i
1 (1,4)
3 (3,0)
-6 (2,3) i
5 (3,0)
13
2
12
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
h
i



111
TIMMS.indd 111
14.12.2012. 13:54:03
Rezultati koji se odnose na sadrajne i kognitivne domene s

obzirom na spol
Tablica 6.3. pokazuje razlike u postignutim rezultatima koji se odnose na sadrajne
domene i spol. U 16 zemalja i jednoj referentnoj sudionici djevojice su ostvarile bolje
rezultate u domeni znanosti o ivotu nego djeaci. Djeaci u Belgiji (flamansko govorno
podruje), ileu, panjolskoj i SAD-u bili su uspjeniji u sadrajnoj domeni znanosti o ivotu. U 25 zemalja i pet referentnih sudionica djeaci su ostvarili bolje rezultate u domeni
fizikalnih i kemijskih znanosti nego djevojice. Djevojice su bile uspjenije u sadrajnoj
domeni fizikalnih i kemijskih znanosti u Kuvajtu, Omanu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Tunisu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Jemenu. Nadalje, u 20 zemalja i u pet referentnih
sudionica djeaci su ostvarili bolje rezultate u domeni znanosti o Zemlji nego djevojice,
a u est zemalja i u jednoj referentnoj sudionici djevojice su bile uspjenije od djeaka
u domeni znanosti o Zemlji. Prema meunarodnom prosjeku, djevojice su bile za osam
bodova uspjenije u domeni znanosti o ivotu, a djeaci su bili za jedan bod uspjeniji u
domeni fizikalnih i kemijskih znanosti te za etiri boda uspjeniji u domeni znanosti o Zemlji. Rezultati uenika iz Hrvatske razlikuju se od meunarodnog trenda najvie po tome
to nema razlika prema spolu u sadrajnoj domeni znanosti o ivotu i znanosti o Zemlji.
Samo je u domeni fizikalnih i kemijskih znanosti vidljiva dominacija djeaka, koji su postigli 509 bodova za razliku od djevojica, koje su postigle 495 bodova.
112
TIMMS.indd 112
14.12.2012. 13:54:03
U tablici 6.4. prikazane su razlike u postignutim rezultatima koji se odnose na kognitivne domene i na spol. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, nema razlike
izmeu postignutih rezultata djevojica i djeaka s obzirom na kognitivne domene injeninog znanja i prosuivanja, ali u domeni zakljuivanja djevojice su bile uspjenije. U
est zemalja sudionica i jednoj referentnoj sudionici djevojice su ostvarile znaajno bolje
rezultate od djeaka u svim trima kognitivnim domenama. To su Jemen, Kraljevina Bahrein, Kuvajt, Saudijska Arabija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati i emirat Abu Dhabi. U est
zemalja i jednoj referentnoj sudionici djeaci su ostvarili znaajno vee rezultate u svim
trima kognitivnim domenama nego djevojice: u Austriji, Belgiji (flamansko govorno podruje), ekoj, ileu, Italiji, Njemakoj i u kanadskoj pokrajini Alberti. U kognitivnim domenama primjene i zakljuivanja u Hrvatskoj nema znaajne razlike izmeu djevojica i
djeaka. Vea uspjenost djeaka primijeena je u domeni injeninog znanja, u kojoj su
djeaci bili uspjeniji od djevojica za 7 bodova, to je i statistiki znaajno vei rezultat.
113
TIMMS.indd 113
14.12.2012. 13:54:03

iz prirodoslovlja s obzirom na spol
1
2
2
2
2
1
12
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
Znanosti o ivotu
Djevojice
428 (5,0)
518 (3,5)
525 (2,8)
444 (6,5)
507 (3,0)
547 (3,7)
486 (2,7)
533 (3,4)
534 (3,6)
580 (2,8)
467 (3,5)
525 (3,2)
527 (2,5)
514 (4,6)
451 (6,0)
534 (2,9)
538 (1,9)
192 (7,1)
396 (6,7)
500 (5,4)
535 (3,1)
459 (6,2)
346 (6,1)
524 (3,4)
554 (4,0)
437 (3,0)
253 (4,6)
536 (2,1)
498 (3,5)
499 (3,2)
525 (2,8)
388 (4,3)
514 (2,8)
520 (5,2)
570 (2,2)
507 (6,8)
561 (3,8)
544 (2,4)
440 (5,9)
598 (4,5)
523 (3,5)
533 (4,3)
525 (3,4)
518 (3,8)
510 (2,9)
538 (2,8)
486 (6,7)
355 (5,8)
463 (5,2)
433 (3,6)
489 (0,6)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h

()
Djeaci
421 (3,8)
513 (3,8)
527 (3,7)
437 (5,0)
513 (2,7)
552 (3,5)
493 (2,8)
527 (3,4)
527 (4,1)
569 (3,6)
455 (4,6)
524 (4,5)
523 (2,4)
511 (4,1)
447 (6,5)
537 (3,2)
542 (2,6)
158 (8,3)
371 (6,0)
500 (5,3)
541 (2,7)
428 (5,5)
295 (8,1)
517 (3,1)
549 (3,8)
440 (3,0)
237 (5,5)
538 (2,8)
493 (3,6)
496 (3,1)
525 (3,1)
352 (4,1)
513 (3,0)
521 (4,0)
572 (2,9)
501 (6,4)
552 (4,0)
550 (2,1)
388 (11,1)
597 (4,7)
514 (3,4)
535 (4,2)
523 (3,3)
518 (3,2)
516 (3,4)
530 (3,5)
474 (6,9)
330 (5,3)
457 (4,5)
407 (4,0)
481 (0,6)
4.
Djevojice
h
h
401 (4,5)
512 (3,3)
526 (3,2)
437 (7,2)
503 (2,6)
506 (3,6)
465 (3,6)
523 (3,5)
532 (3,5)
564 (3,6)
442 (3,9)
533 (3,5)
495 (3,6)
516 (4,5)
446 (5,8)
504 (3,3)
588 (2,7)
216 (7,7)
410 (6,5)
479 (5,8)
564 (2,6)
459 (6,5)
379 (5,9)
510 (3,7)
514 (4,3)
448 (3,4)
257 (5,6)
518 (2,4)
476 (4,2)
493 (3,1)
526 (4,0)
386 (5,3)
489 (4,5)
511 (4,7)
591 (4,1)
504 (6,3)
546 (4,1)
538 (2,4)
462 (5,3)
596 (3,6)
519 (3,5)
519 (4,5)
515 (3,7)
519 (4,8)
490 (3,0)
521 (3,0)
467 (6,3)
354 (6,7)
469 (5,1)
435 (3,6)
484 (0,6)
h
h
h
h
Znanosti o Zemlji
Djeaci
Djevojice
Djeaci
396 (5,2)
516 (4,3)
544 (4,0)
435 (5,9)
511 (2,5)
531 (3,7)
477 (3,3)
528 (3,1)
538 (4,9)
572 (3,2)
438 (5,2)
545 (5,7)
509 (3,0)
518 (3,6)
459 (6,6)
514 (4,2)
590 (2,2)
186 (8,0)
385 (5,8)
493 (5,6)
572 (2,3)
447 (5,7)
312 (6,7)
518 (3,3)
527 (4,2)
458 (3,2)
256 (6,6)
535 (3,0)
489 (3,8)
494 (3,2)
543 (3,2)
354 (5,0)
500 (3,6)
523 (4,2)
602 (2,5)
512 (5,7)
551 (4,7)
550 (2,4)
415 (11,4)
601 (4,0)
522 (3,8)
535 (4,1)
531 (4,2)
526 (4,0)
503 (3,3)
534 (2,9)
458 (6,7)
331 (5,7)
464 (5,0)
422 (4,0)
485 (0,7)
401 (5,7)
516 (4,8)
526 (4,6)
415 (8,6)
493 (3,5)
530 (3,9)
465 (3,3)
522 (4,1)
520 (4,5)
562 (3,2)
463 (4,2)
538 (3,2)
517 (3,2)
518 (4,2)
455 (5,2)
518 (4,2)
544 (2,6)
185 (6,4)
411 (5,9)
484 (6,5)
546 (3,5)
455 (6,0)
371 (5,2)
498 (3,8)
519 (5,1)
442 (2,5)
208 (5,6)
517 (4,4)
502 (3,8)
494 (4,3)
507 (4,2)
386 (5,2)
491 (3,4)
526 (5,7)
596 (2,8)
499 (7,0)
551 (4,9)
531 (2,6)
452 (7,0)
536 (3,9)
503 (3,8)
530 (4,4)
503 (3,4)
495 (4,6)
493 (4,7)
533 (4,0)
464 (6,2)
333 (7,7)
456 (5,7)
442 (3,3)
479 (0,7)
395 (4,8)
523 (3,8)
550 (4,6)
401 (6,8)
516 (3,0)
544 (4,3)
485 (3,2)
531 (5,1)
524 (3,9)
569 (3,7)
453 (5,8)
557 (4,1)
525 (3,5)
522 (4,7)
458 (5,9)
529 (5,2)
559 (2,5)
187 (8,1)
391 (6,6)
497 (5,7)
559 (2,6)
435 (4,9)
330 (7,3)
503 (3,7)
529 (4,7)
452 (4,3)
208 (5,8)
534 (2,9)
511 (4,1)
504 (3,2)
533 (4,6)
356 (5,4)
500 (4,3)
536 (5,0)
610 (2,6)
504 (6,1)
554 (4,6)
547 (2,1)
410 (10,5)
546 (3,8)
512 (4,8)
540 (3,6)
509 (3,4)
500 (4,7)
505 (3,9)
543 (3,7)
456 (7,2)
306 (7,5)
455 (5,9)
428 (3,7)
483 (0,7)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Zemlja
TIMSS
prosjek je znaajno vei od prosjeka koji je postigao suprotni spol
114
TIMMS.indd 114
14.12.2012. 13:54:05
TIMSS
4.

iz prirodoslovlja s obzirom na spol (nastavak)
Znanosti o ivotu
Djevojice
Djeaci
Znanosti o Zemlji
Djevojice
Djeaci
Djevojice
Djeaci
334 (8,2)
444 (6,1)
304 (9,0)
384 (6,1)
415 (7,3)
374 (8,9)
375 (6,5)
419 (7,2)
361 (7,8)
382 (6,9)
419 (6,5)
357 (8,8)
369 (6,5)
440 (6,3) h
345 (9,4)
543 (3,2)
534 (3,6)
522 (2,8)
384 (7,3)
451 (5,3)
551 (4,6)
542 (5,9)
537 (3,2)
522 (4,1)
498 (3,3)
427 (5,8) h
457 (4,5)
537 (4,6)
535 (5,2)
546 (3,9)
533 (3,6)
516 (3,4)
403 (7,2)
462 (5,7)
548 (4,1)
547 (5,6)
527 (3,6)
506 (4,9)
507 (3,7)
431 (5,8) h
467 (4,6)
529 (4,8)
517 (8,1)
549 (3,7)
521 (4,3)
525 (4,2)
405 (7,1)
471 (4,8)
545 (6,0)
540 (6,6)
Bocvana
Honduras
Jemen
354 (6,2)
439 (6,1)
325 (9,8)
h
h
2
13
12
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
542 (3,2)
536 (3,9)
527 (2,9)
422 (6,1)
460 (4,6)
548 (4,6)
540 (5,5)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h

Zemlja
h prosjek je znaajno vei od prosjeka koji je postigao suprotni spol
115
TIMMS.indd 115
14.12.2012. 13:54:05

iz prirodoslovlja s obzirom na spol
1
2
2
2
2
1
12
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
injenino znanje
Djevojice
416 (4,8)
515 (3,1)
526 (3,4)
449 (6,9)
499 (2,6)
541 (3,8)
475 (3,0)
523 (2,9)
527 (3,9)
580 (2,8)
471 (3,9)
530 (3,8)
522 (2,5)
516 (4,9)
445 (6,6)
528 (3,1)
531 (2,6)
200 (7,4)
401 (6,9)
482 (5,8)
536 (3,6)
466 (5,8)
367 (6,6)
507 (3,1)
544 (4,6)
433 (2,7)
243 (7,4)
522 (3,3)
499 (2,9)
494 (3,1)
517 (4,3)
393 (5,1)
497 (3,7)
525 (5,6)
563 (2,4)
510 (7,0)
554 (4,1)
541 (2,4)
457 (5,0)
565 (3,8)
518 (3,6)
540 (4,4)
516 (2,7)
523 (3,5)
509 (3,0)
533 (3,4)
476 (6,5)
350 (6,3)
459 (5,3)
444 (3,6)
486 (0,6)
h
h
h
h
h
h
4.
Primjena
Zakljuivanje
Djeaci
Djevojice
Djeaci
409 (4,7)
520 (3,8)
538 (3,8)
441 (6,8)
515 (2,7)
560 (3,5)
491 (3,3)
526 (2,9)
530 (4,0)
579 (3,3)
460 (5,3)
542 (4,2)
529 (2,4)
520 (4,6)
451 (6,4)
536 (3,8)
544 (2,1)
170 (7,8)
376 (6,6)
490 (5,8)
547 (2,9)
441 (4,7)
312 (8,5)
509 (3,6)
549 (3,8)
440 (4,7)
231 (5,9)
535 (2,4)
505 (3,9)
498 (3,3)
531 (4,5)
359 (4,8)
503 (3,3)
530 (4,5)
576 (2,6)
512 (6,0)
552 (4,0)
551 (2,0)
406 (11,3)
574 (3,8)
517 (3,3)
553 (3,7)
521 (2,8)
525 (3,9)
523 (4,0)
538 (3,0)
470 (6,9)
324 (5,8)
455 (4,7)
422 (4,1)
485 (0,7)
419 (4,3)
513 (3,6)
527 (2,9)
444 (5,9)
506 (2,1)
528 (2,8)
474 (2,9)
530 (3,9)
533 (3,7)
569 (2,8)
455 (3,9)
525 (3,5)
508 (2,4)
516 (4,1)
450 (6,0)
519 (3,2)
560 (1,6)
200 (6,7)
403 (6,9)
495 (5,3)
548 (3,1)
454 (5,1)
359 (5,7)
519 (3,0)
527 (3,8)
443 (2,0)
261 (5,2)
530 (2,1)
484 (2,8)
497 (3,3)
527 (2,8)
387 (4,9)
510 (3,1)
510 (5,3)
590 (2,7)
502 (7,1)
554 (3,4)
537 (2,4)
450 (5,9)
586 (4,6)
520 (3,3)
524 (4,5)
514 (2,9)
503 (3,8)
494 (3,4)
530 (3,2)
474 (6,0)
353 (5,4)
464 (5,4)
429 (3,5)
485 (0,6)
417 (4,6)
513 (3,8)
539 (3,7)
436 (5,3)
517 (2,3)
540 (3,6)
485 (3,4)
533 (3,0)
532 (3,9)
568 (2,7)
450 (5,9)
532 (4,0)
512 (2,8)
518 (4,4)
453 (6,1)
527 (3,2)
565 (2,7)
171 (7,9)
377 (6,3)
502 (5,3)
556 (3,9)
433 (4,9)
304 (7,7)
522 (3,5)
533 (4,2)
454 (2,5)
251 (5,7)
539 (2,7)
490 (3,4)
498 (2,8)
539 (3,2)
357 (4,3)
517 (3,3)
520 (4,2)
597 (3,0)
503 (5,6)
558 (4,3)
552 (2,2)
402 (10,9)
592 (4,2)
523 (3,0)
532 (4,0)
522 (3,7)
509 (4,1)
503 (4,0)
531 (3,5)
468 (6,0)
333 (5,2)
462 (5,2)
413 (3,7)
484 (0,6)
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
Djevojice
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
h
409 (5,5) h
520 (3,9)
518 (3,8)
405 (7,3)
505 (3,1)
509 (4,4)
473 (3,9)
532 (4,3)
533 (6,3)
559 (4,8)
430 (5,4) h
542 (5,0)
513 (4,0)
513 (4,8)
458 (6,1)
506 (3,3)
593 (2,0)
195 (9,8) h
418 (5,6) h
491 (6,2)
570 (3,9)
450 (6,0) h
360 (6,5) h
518 (3,3)
525 (5,6)
459 (5,7)
239 (5,9)
530 (3,3)
497 (4,9)
501 (3,8)
521 (4,2)
372 (4,9) h
488 (3,1)
524 (7,4)
604 (3,1)
499 (7,4)
547 (4,8) h
537 (2,8)
436 (4,7) h
601 (4,8) h
505 (3,6)
512 (4,7)
523 (3,9)
519 (4,1)
494 (3,9)
535 (3,4)
472 (7,1) h
353 (6,5) h
476 (6,9)
438 (3,7) h
485 (0,7) h
Djeaci
396 (5,6)
515 (4,1)
533 (3,8)
399 (7,0)
512 (2,5)
523 (4,9)
482 (2,7)
523 (3,6)
521 (4,4)
561 (3,8)
415 (6,2)
541 (4,8)
512 (3,7)
505 (3,7)
460 (6,1)
513 (3,4)
589 (2,6)
170 (7,7)
392 (5,1)
500 (6,3)
566 (3,2)
435 (5,8)
308 (7,2)
513 (3,4)
525 (4,3)
459 (4,7)
241 (6,1)
534 (4,3)
488 (3,9)
492 (3,8)
531 (3,8)
336 (4,8)
486 (4,2)
525 (4,4)
606 (4,2)
495 (6,1)
537 (4,0)
537 (2,9)
394 (11,0)
592 (3,6)
500 (5,5)
516 (4,2)
528 (4,2)
520 (4,1)
498 (3,3)
538 (4,2)
455 (6,9)
322 (5,1)
468 (5,0)
413 (3,7)
478 (0,7)
h
h
h
h
Zemlja
TIMSS

()
116
TIMMS.indd 116
14.12.2012. 13:54:06

iz prirodoslovlja s obzirom na spol (nastavak)
injenino znanje
Djevojice
4.
Primjena
Djeaci
Djevojice
Zakljuivanje
Djeaci
Djevojice
Djeaci
Bocvana
Honduras
Jemen
353 (6,6)
440 (6,9)
349 (9,2)
333 (7,2)
450 (6,5)
331 (9,0)
382 (5,6)
423 (5,7)
344 (8,9)
376 (6,4)
436 (5,6)
334 (7,8)
536 (3,5)
522 (3,7)
508 (3,1)
419 (6,3)
452 (4,2)
539 (3,3)
535 (4,9)
545 (3,5)
529 (3,7)
519 (2,7)
391 (7,1)
454 (4,7)
547 (5,1)
543 (4,6)
387 (5,6)
389 (7,9)
351 (9,4)
h
h
367 (7,5)
396 (8,0)
327 (8,1)
2
13
12
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
537 (3,5)
525 (3,8)
514 (3,5)
433 (6,4)
468 (4,6)
543 (4,3)
534 (5,0)
549 (3,4)
532 (3,3)
523 (2,8)
396 (7,7)
467 (5,1)
557 (4,4)
545 (5,5)
h
h
h
h
h
h
h
h
536 (3,4)
530 (3,9)
519 (3,9)
434 (6,0)
460 (5,4)
535 (5,2)
526 (5,5)
544 (3,6)
528 (4,7)
520 (5,0)
398 (6,9)
451 (5,2)
536 (4,4)
539 (5,5)

Zemlja
TIMSS
117
TIMMS.indd 117
14.12.2012. 13:54:06
TIMMS.indd 118
14.12.2012. 13:54:06
7. poglavlje
Poticanje uenja
prirodoslovlja
u svom domu
TIMMS.indd 119
14.12.2012. 13:54:06
TIMMS.indd 120
14.12.2012. 13:54:06
Sedmo poglavlje: Poticanje uenja prirodoslovlja u svom domu
Velik broj istraivanja naglaava vanost kunog okruja koje potie uenje prirodoslovlja. Meunarodna istraivanja prirodoslovnih znanja koje je IEA provela u etiri ciklusa
TIMSS-a pokazuju da poticanje uenja prirodoslovlja kod kue ima velik pozitivan utjecaj
na uenika postignua.
U ovom su poglavlju opisani postignuti rezultati uenika iz prirodoslovlja u TIMSS-u
2011. s obzirom na izjave roditelja o sredstvima za uenje kod kue, obrazovanju koje
oekuju za svoju djecu i o pohaanju predkolskih ustanova.
Putem Upitnika o uenju itanja u PIRLS-u i TIMSS-u 2011. prikupljeni su podaci od
roditelja ili skrbnika djece koja su sudjelovala u istraivanju. Roditelji su navodili podatke
o sredstvima za uenje kod kue i o iskustvima svoje djece u usvajanju prirodoslovnih
vjetina. Podaci iz upitnika dostupni su samo zemljama koje su s istom skupinom uenika
etvrtih razreda provele i PIRLS i TIMSS.
Sredstva za uenje u svom domu

U istraivanju TIMSS 2011. uenici i njihovi roditelji odgovarali su na pitanja o dostupnosti imbenika koji imaju kljunu ulogu u postignuima u koli. Navedeni su ovi
imbenici: obrazovanje roditelja, zanimanje roditelja i broj knjiga za djecu koje imaju u
svom domu. Uenici su odgovarali na pitanja o broju knjiga u svom domu, dostupnosti
internetskog prikljuka i posjedovanju vlastite sobe.
Istraivanja potvruju da socioekonomski status ili pokazatelji socioekonomskog stanja kao to su obrazovanje ili zanimanje roditelja, odnosno skrbnika imaju znatan utjecaj
na postignua iz prirodoslovlja. U prethodnim TIMSS i PIRLS istraivanjima i istraivanjima
PISA utvreno je da obrazovanje i zanimanje roditelja imaju znatan utjecaj na obrazovna
postignua djece. Naime, via razina obrazovanja moe im omoguiti karijeru u dobro
plaenim profesijama, bolji socioekonomski status i vie sredstava za uenje. Meutim,
via razina obrazovanja moe utjecati i na pozitivnija uvjerenja i vea oekivanja u vezi s
obrazovanjem djece.
Dostupnost materijala za itanje kod kue, osim to ima pozitivan utjecaj na rezultate
itanja, takoer ima velik pozitivan utjecaj na rezultate iz matematike i prirodoslovlja koji
su prikazani u izvjeu TIMSS 2011. Ciklusi istraivanja TIMSS, koje organizira IEA, iznova
potvruju da uenici koji kod kue imaju vie knjiga ostvaruju bolje rezultate iz matematike i prirodoslovlja.
Tablica 7.1. donosi rezultate skale Sredstva za uenje u svom domu, koja je osmiljena na temelju odgovora roditelja i uenika o tri ispitivane skupine sredstava za uenje u
svom domu: veliki broj sredstava, srednji broj sredstava i mali broj sredstava. Drugi dio tablice sadrava pojedinosti o pitanjima na kojima se temelji skala i kategorizaciju odgovora.
Uenici su ubrojeni u tri skupine prema dostupnosti pet razliitih sredstava za uenje.
Uenici koji raspolau velikim brojem sredstava u prosjeku imaju vie od sto knjiga, vlastitu sobu i internetski prikljuak, vie od 25 knjiga za djecu, najmanje jednog roditelja koji
je zavrio sveuilini studij i najmanje jednog roditelja koji je visokokvalificiran. Mali broj
sredstava u prosjeku znai da djeca imaju 25 ili manje knjiga, da nemaju vlastitu sobu ni
internetski prikljuak, da imaju deset ili manje knjiga za djecu, da se nijedan roditelj nije
obrazovao dalje od srednje kole te da nijedan roditelj nije vlasnik manje tvrtke niti ima
inovniko ili struno zanimanje.
121
TIMMS.indd 121
14.12.2012. 13:54:07
Zemlje su poredane prema postotku uenika skupine veliki broj sredstava. U drugom
dijelu tablice nalaze se podaci zemalja u kojima su ispitani uenici estih razreda i referentnih sudionica. Prema meunarodnom prosjeku, gotovo tri etvrtine uenika etvrtih
razreda (74%) nalazi se u skupini srednji broj sredstava. Prosjeno 17% uenika nalazi se
u skupini veliki broj sredstava, a 9% u skupini mali broj sredstava. Razlika izmeu uenika
koji se ubrajaju u skupinu veliki broj sredstava i uenika koji se ubrajaju u skupinu mali broj
sredstava iznosi 131 bod (559 prema 428 bodova). U usporedbi sa zemljama u kojima su
ispitani uenici etvrtih razreda, uenici u zemljama koje su provele istraivanje u estim
razredima imaju relativno manji broj sredstava. Kako je poredak izraen prema skupini
veliki broj sredstava, postignuti rezultat upuuje na zakljuak da obitelji u Hrvatskoj (7%
uenika) imaju znaajno manje sredstava za uenje u skupini veliki broj sredstava od meunarodnog prosjeka koji iznosi 17%. Najvei broj uenika u Hrvatskoj nalazi se u skupini
srednji broj sredstava, njih 88%, to je 14% vie od meunarodnog prosjeka. Ohrabruje
podatak da se samo 5% hrvatskih uenika nalazi u skupini mali broj sredstava, to je za 4%
manje od meunarodnog prosjeka. Prosjean rezultat najvee skupine uenika iz skupine
srednji broj sredstava iznosi 515 bodova, to je za 45 bodova manje od uenika iz skupine
veliki broj sredstava i koji postiu visokih 560 bodova. Brojano najmanja grupa uenika,
ona iz skupine mali broj sredstava, ima za 40 bodova nii rezultat od uenika iz skupine
srednji broj sredstava, odnosno za ak 85 bodova od uenika iz skupine veliki broj sredstava.
122
TIMMS.indd 122
14.12.2012. 13:54:07
Tablica 7.2. donosi pojedinosti o dostupnosti odreenih sredstava koje uenici imaju
u svom domu a ukljuena su u skalu Sredstva za uenje u svom domu. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred u TIMSS-u 2011., 30% uenika ima barem jednog roditelja
koji je zavrio sveuilini ili poslijediplomski studij, a 36% njih ima barem jednog roditelja koji je visokokvalificiran. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred u TIMSS-u
2011., veina uenika (58%) u svom domu ima vie od 25 knjiga za djecu, a etvrtina njih
(25%) ima ukupno vie od 100 knjiga.
Uenici su odgovarali na pitanje imaju li vlastitu sobu i internetski prikljuak u svom
domu; polovina uenika, njih 52%, izjavilo je da imaju oba navedena uvjeta.
Rezultati za uenike iz Hrvatske neto su bolji od meunarodnog prosjeka samo po
odgovoru na pitanje imaju li vlastitu sobu i internetski prikljuak. Naime, 64% uenika
izjavilo je da imaju oba navedena uvjeta. Veina uenika u Hrvatskoj, njih 43%, ima vie
od 25 knjiga za djecu, to je za 15% manje od meunarodnog prosjeka. Vie od 100 knjiga
ima 16% uenika, to je za 9% manje od meunarodnog prosjeka.
Roditelje koji su zavrili najmanje sveuilini ili poslijediplomski studij ima 18% uenika, to je za 12% manje od meunarodnog prosjeka, dok 29% uenika ima najmanje
jednog roditelja koji je visokokvalificiran, to je za 7% manje od meunarodnog prosjeka.
123
TIMMS.indd 123
14.12.2012. 13:54:07
Tablica 7.1. Sredstva za uenje u svom domu*
TIMSS
4.
Odgovori roditelja, osim podataka o broju knjiga i pomagala za uenje (odgovori uenika)
Na skali Sredstva za uenje u svom domu uenici su bodovani prema njihovim odgovorima, kao i odgovorima njihovih roditelja, o dostupnosti
pet razliitih sredstava za uenje u svom domu. Uenici kojima je dostupan velik broj sredstava dobili su najmanje 11,9 bodova, to je toka
na skali koja se odnosi na izjave uenika kako u svom domu imaju vie od sto knjiga i dva pomagala za uenje te na izjave roditelja kako u svom
domu imaju vie od 25 knjiga za djecu, kako je u prosjeku najmanje jedan roditelj zavrio sveuilini studij te kako je najmanje jedan roditelj
visokokvalificiran. Uenici kojima je dostupan mali broj sredstava dobili su najvie 7,3 boda, to je toka na skali koja se odnosi na izjave uenika
kako u svom domu imaju 25 ili manje knjiga i nemaju nijedno od dva pomagala za uenje te na izjave roditelja kako u svom domu imaju deset ili
manje knjiga za djecu, kako se u prosjeku nijedan od roditelja nije obrazovao dalje od srednje kole i kako nijedan roditelj nije vlasnik manje tvrtke
i nema inovniko ili struno zanimanje. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu srednji broj sredstava.
Norveka
Australija
vedska
Finska
Sjeverna Irska
Irska
Njemaka
Singapur
Maarska
panjolska
Kineski Tajpeh
eka
Slovenija
Austrija
Portugal
Rusija
Malta
Poljska
Slovaka
Katar
Gruzija
Litva
Italija
Hrvatska
Rumunjska
Saudijska Arabija
Oman
Maroko
Azerbajdan
Meunarodni prosjek
s
r
Postotak
uenika
42 (1,6)
41 (1,5)
39 (1,6)
33 (1,4)
30 (1,5)
27 (1,4)
24 (1,4)
24 (0,9)
21 (1,5)
19 (1,3)
18 (1,0)
18 (1,0)
17 (0,8)
17 (1,0)
16 (1,0)
16 (1,0)
16 (0,5)
15 (1,0)
13 (0,8)
12 (0,9)
12 (1,0)
12 (1,0)
11 (0,9)
10 (0,5)
8 (0,7)
7 (0,6)
7 (0,7)
4 (0,5)
4 (0,6)
3 (0,3)
1 (0,2)
1 (0,1)
17 (0,2)
Prosjeni
rezultat
517 (2,7)
565 (3,0)
570 (3,0)
596 (2,7)
562 (3,4)
563 (3,8)
580 (2,6)
637 (3,7)
600 (3,2)
548 (3,6)
596 (2,2)
577 (3,7)
568 (3,3)
576 (2,5)
561 (4,0)
592 (3,7)
520 (4,2)
569 (3,8)
590 (4,1)
478 (12,1)
569 (4,4)
502 (4,2)
566 (4,6)
516 (5,1)
570 (4,5)
560 (4,8)
604 (4,6)
560 (4,7)
492 (11,0)
456 (10,3)
~ ~
~ ~
559 (0,9)
Srednji broj sredstava

Postotak
uenika
57 (1,6)
59 (1,5)
60 (1,6)
67 (1,4)
68 (1,6)
71 (1,4)
75 (1,4)
74 (0,9)
69 (1,4)
77 (1,2)
76 (1,0)
81 (1,0)
82 (0,9)
82 (0,9)
75 (1,0)
82 (1,1)
83 (0,6)
79 (1,0)
81 (1,1)
84 (0,9)
80 (0,9)
80 (1,2)
83 (1,0)
84 (0,6)
85 (0,8)
88 (0,7)
67 (1,8)
57 (1,7)
78 (1,2)
75 (0,8)
46 (2,1)
77 (1,3)
74 (0,2)
Prosjeni
rezultat
480 (2,3)
509 (3,5)
522 (2,6)
560 (2,9)
518 (3,2)
508 (2,9)
525 (2,8)
573 (3,4)
535 (2,8)
504 (2,7)
546 (2,3)
531 (2,5)
514 (2,7)
527 (2,9)
523 (3,8)
546 (3,6)
444 (2,4)
499 (2,4)
532 (2,9)
397 (4,1)
540 (2,9)
457 (3,8)
513 (2,1)
428 (2,7)
527 (2,7)
515 (1,9)
524 (4,1)
476 (3,4)
436 (5,2)
391 (4,4)
291 (4,3)
445 (6,1)
495 (0,6)
Mali broj sredstava

Postotak
uenika
0 (0,1)
1 (0,2)
1 (0,2)
0 (0,1)
2 (0,4)
2 (0,3)
2 (0,3)
3 (0,3)
11 (1,1)
5 (0,5)
6 (0,4)
1 (0,2)
1 (0,2)
2 (0,3)
9 (0,7)
2 (0,4)
1 (0,2)
6 (0,6)
6 (1,0)
4 (0,4)
8 (0,7)
8 (1,0)
6 (0,5)
6 (0,4)
7 (0,6)
5 (0,6)
26 (1,7)
39 (1,9)
18 (1,2)
23 (0,8)
53 (2,1)
22 (1,3)
9 (0,1)
Prosjeni
rezultat
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
474 (9,5)
447 (8,3)
452 (7,9)
501 (5,5)
~ ~
~ ~
~ ~
482 (7,9)
~ ~
~ ~
441 (6,6)
458 (14,6)
320 (12,7)
520 (5,6)
400 (11,3)
461 (8,5)
369 (5,3)
483 (7,0)
475 (7,7)
438 (12,1)
411 (4,1)
394 (10,6)
339 (6,1)
260 (8,0)
427 (7,1)
428 (2,0)
Prosjeni
rezultat na
skali
11,5
11,5
11,4
11,2
10,9
10,8
10,7
10,7
10,1
10,3
10,2
10,5
10,4
10,4
9,9
10,4
10,3
10,0
9,9
10,2
9,8
9,9
9,8
9,9
9,7
9,7
8,7
8,1
9,0
8,7
7,2
8,5
(0,06)
(0,06)
(0,05)
(0,04)
(0,07)
(0,06)
(0,07)
(0,03)
(0,10)
(0,06)
(0,06)
(0,04)
(0,04)
(0,06)
(0,06)
(0,05)
(0,02)
(0,06)
(0,06)
(0,05)
(0,08)
(0,07)
(0,05)
(0,03)
(0,05)
(0,05)
(0,09)
(0,09)
(0,07)
(0,04)
(0,10)
(0,04)
Veliki broj sredstava

Zemlja
* Podaci su dostupni samo za zemlje koje su provele istraivanja TIMSS i PIRLS nad istim uenicima etvrtih razreda jer je ovaj zadatak bio ukljuen u PIRLS-ov
Upitnik o uenju itanja koji su ispunjavali roditelji.
Sredinja toka skale je 10.
Tilda (~) upuuje na nemogunost izvjetavanja o rezultatima zbog nedostatka podataka.
Oznaka r oznaava dostupnost podataka za vie od 70%, ali za manje od 85% uenika.
Oznaka s oznaava dostupnost podataka za vie od 50%, ali za manje od 70% uenika.
124
TIMMS.indd 124
14.12.2012. 13:54:07
Tablica 7.1. Sredstva za uenje u svom domu* (nastavak)
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
4.
Srednji broj sredstava
Mali broj sredstava
Prosjeni
rezultat
na skali
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
57 (1,8)
44 (2,5)
416 (7,8)
474 (7,3)
42 (1,9)
56 (2,5)
333 (6,9)
419 (6,2)
7,7 (0,10)
7,1 (0,12)
71 (1,6)
77 (0,6)
85 (1,3)
508 (2,8)
455 (2,5)
413 (4,5)
0 (0,1)
3 (0,2)
6 (0,7)
~~
361 (10,1)
359 (7,1)
11,1 (0,05)
10,6 (0,02)
9,8 (0,07)
Bocvana
Honduras
r
s
1 (0,4)
0 (0,1)
~~
~~
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
29 (1,6)
21 (0,5)
8 (1,2)
546 (3,0)
542 (3,6)
497 (13,6)
Koliko se otprilike knjiga nalazi u tvom domu? (uenici)

(Nemoj ubrajati asopise, novine ili svoje kolske knjige.)
Koliko se otprilike djejih knjiga nalazi u Vaem kuanstvu? (roditelji)

(Ne raunajte asopise, novine ili djeje knjige.)
1.) nita ili vrlo malo (0 10 knjiga)
1.) od 0 do 10
2.) dovoljno da popune jednu policu (11 25 knjiga)
2.) od 11 do 25
3.) dovoljno da popune jedan ormar s knjigama (26 100 knjiga)
3.) od 26 do 50
4.) dovoljno da popune dva ormara s knjigama (101 200 knjiga)
4.) od 51 do 100
5.) dovoljno da popune tri ili vie ormara s knjigama (vie od 200 knjiga)
5.) vie od 100
Ima li to od navedenoga u svom domu? (uenici)
Koji je najvii zavreni stupanj obrazovanja oca (pooima ili mukoga skrbnika) i
majke (pomajke ili enskoga skrbnika) djeteta? (roditelji)
1.) nijedno
1.) nije pohaao/pohaala kolu
2.) internetski prikljuak ili svoju sobu
2.) prva etiri razreda osnovne kole
3.) oboje
3.) osnovna kola (8 razreda)
IZVOR: IEA meunarodno istraivanje

trendova u znanju matematike i
prirodoslovlja TIMSS 2011.
Veliki broj sredstava

Zemlja
TIMSS
4.) srednja kola

5.) struno usavravanje nakon srednje kole
(dokolovanje/prekvalifikacija)
6.) vie obrazovanje (dvogodinja i trogodinja via kola) ili
struni studij
7.) sveuilini diplomski studij
8.) magisterij i/ili doktorat znanosti
Koju vrstu posla na svom primarnom radnom mjestu obavljaju otac (pooim ili muki skrbnik) i majka (pomajka ili enski skrbnik) djeteta? (roditelji)
1.) nikada nije radio, poljoprivrednik ili ribar, radnik, rukovatelj postrojenjima i strojevima
2.) slubenik, radnik u uslunim djelatnostima ili prodava
3.) vlasnik manje tvrtke, obrtnik ili zanatlija
4.) samostalni djelatnik (znanstvenik, inenjer, lijenik, drutveni i humanistiki znanstvenik, uitelj, umjetnik itd.)
veliki broj
sredstava
srednji broj
sredstava
11,9
mali broj
sredstava
7,3
125
TIMMS.indd 125
14.12.2012. 13:54:08
Tablica 7.2. Sastavnice skale Sredstva za uenje u svom domu*
TIMSS
4.
Odgovore u stupcima 1. i 2. dali su uenici, a odgovore u stupcima 3. 5. roditelji.

Postotak uenika
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
s vlastitom sobom
s vie od 100 knjiga
i internetskim
u svom domu
prikljukom u svom
domu
29 (0,9)
41 (1,0)
28 (1,3)
8 (0,7)
26 (1,1)
34 (1,1)
15 (0,5)
28 (1,2)
34 (1,3)
38 (1,4)
35 (1,4)
25 (1,2)
16 (0,8)
33 (1,5)
14 (0,8)
23 (1,0)
22 (0,9)
9 (0,9)
27 (0,9)
17 (1,3)
30 (1,1)
24 (1,0)
25 (1,1)
16 (0,8)
33 (1,5)
24 (0,7)
9 (0,6)
26 (1,3)
36 (1,4)
38 (1,1)
35 (1,5)
22 (0,9)
24 (0,9)
21 (1,2)
65 (1,3)
15 (1,0)
25 (1,0)
28 (0,8)
20 (1,2)
31 (0,9)
31 (1,4)
26 (1,0)
27 (1,0)
16 (0,8)
29 (1,5)
39 (1,4)
8 (0,7)
11 (0,7)
14 (0,8)
22 (0,6)
25 (0,2)
30 (1,0)
74 (1,0)
69 (1,0)
10 (0,6)
79 (0,9)
58 (1,2)
46 (1,1)
90 (0,8)
75 (1,4)
78 (1,0)
34 (1,3)
56 (1,3)
64 (1,2)
71 (1,0)
23 (1,4)
38 (0,8)
57 (1,1)
7 (0,7)
51 (1,1)
28 (1,6)
52 (0,9)
50 (1,5)
54 (1,5)
48 (1,0)
62 (1,4)
67 (0,7)
16 (0,9)
87 (0,9)
87 (0,8)
69 (0,8)
71 (1,0)
19 (0,7)
52 (1,1)
64 (1,3)
54 (1,3)
42 (1,5)
40 (1,6)
64 (0,6)
28 (1,5)
49 (0,7)
70 (1,1)
47 (1,1)
67 (1,2)
57 (1,3)
65 (1,1)
84 (0,8)
11 (0,7)
20 (1,1)
26 (1,1)
42 (0,8)
52 (0,2)
r
r
42 (1,5)
21 (1,1)
25 (1,1)
s najmanje jednim
s vie od 25 knjiga za
roditeljem koji je
djecu u svom domu
visokokvalificiran**
89 (1,0)
76 (1,8)
15 (1,1)
23 (1,3)
36 (1,3)
79 (0,9)
42 (1,4)
36 (1,3)
18 (1,6)
18 (1,0)
33 (1,5)
15 (1,4)
20 (1,2)
50 (1,2)
31 (1,2)
29 (1,6)
29 (1,2)
43 (1,3)
13 (1,1)
26 (1,1)
88 (0,7)
38 (1,5)
52 (1,7)
43 (1,1)
78 (1,1)
25 (1,2)
54 (1,2)
58 (1,6)
36 (1,1)
23 (1,3)
35 (1,1)
59 (1,3)
30 (1,4)
26 (1,6)
18 (0,6)
10 (0,9)
29 (1,2)
27 (1,4)
32 (0,8)
9 (0,8)
46 (1,2)
68 (1,4)
87 (0,5)
13 (0,8)
59 (1,5)
r
s
58 (2,0)
r
55 (1,6)
27 (1,0)
18 (0,9)
28 (1,5)
22 (0,7)
30 (1,4)
25 (1,1)
65 (1,6)
r
r
30 (1,3)
33 (0,8)
30 (1,3)
33 (1,4)
86 (1,2)
r
81 (1,1)
19 (0,6)
65 (1,0)
63 (1,5)
13 (1,1)
46 (1,4)
15 (1,2)
41 (1,2)
32 (1,4)
65 (1,0)
35 (1,5)
33 (0,9)
35 (1,7)
26 (1,2)
23 (1,1)
36 (1,4)
56 (0,7)
50 (1,7)
31 (1,2)
40 (1,1)
17 (1,0)
72 (0,8)
83 (1,2)
58 (1,3)
69 (1,0)
33 (1,6)
43 (1,7)
54 (0,8)
30 (0,2)
Zemlja
s najmanje jednim
roditeljem koji je
zavrio sveuilini
ili poslijediplomski
studij
33 (1,5)
59 (1,5)
69 (1,3)
86 (0,8)
49 (0,9)
36 (0,2)
32 (0,8)
58 (0,2)
* Podaci iz stupaca 3. 5. preuzeti su iz PIRLS-ova Upitnika o uenju itanja koji su ispunjavali roditelji, stoga su podaci dostupni samo za zemlje koje su provele istraivanja
TIMSS i PIRLS nad istim uenicima etvrtih razreda.
** Ukljuuje menadere u tvrtkama ili vie slubenike, strunjake, tehnike strunjake ili strune suradnike.
126
TIMMS.indd 126
14.12.2012. 13:54:09
Tablica 7.2. Sastavnice skale Sredstva za uenje u svom domu*

(nastavak)
TIMSS
4.
Zemlja
s vie od 100
knjiga u svom
domu
s vlastitom sobom
i internetskim
prikljukom u svom
domu
s najmanje jednim
roditeljem koji je
zavrio sveuilini ili
poslijediplomski studij
s najmanje jednim
roditeljem koji je
visokokvalificiran**
s vie od 25 knjiga za
djecu u svom domu
Bocvana
Honduras
Jemen
10 (0,7)
6 (0,6)
8 (0,5)
11 (1,0)
17 (1,6)
6 (0,6)
40 (1,3)
37 (1,3)
28 (1,2)
22 (1,1)
26 (0,6)
21 (1,1)
27 (1,6)
79 (1,1)
74 (1,2)
82 (1,0)
41 (1,5)
49 (0,9)
66 (1,3)
68 (1,7)
s
s
10 (1,5)
10 (2,3)
s
s
22 (1,7)
13 (1,8)
14 (0,8)
11 (0,9)
55 (1,5)
47 (1,8)
63 (0,8)
78 (1,2)
29 (1,7)
50 (0,6)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
45 (2,0)
52 (1,7)
67 (0,9)

Postotak uenika
127
TIMMS.indd 127
14.12.2012. 13:54:09

Istraivanja provedena u proteklih nekoliko godina pokazala su da oekivanja roditelja imaju velik pozitivan utjecaj na postignua djece u koli. Longitudinalnim je istraivanjem utvreno da bolja komunikacija izmeu roditelja i uenika te vea oekivanja
roditelja utjeu na ostvarivanje boljih rezultata (Hong i Ho, 2005.). U ispitivanim skupinama tenje roditelja koje se odnose na obrazovanje djece pokazale su se kljunima za
poticanje obrazovnih tenji uenika. Istraivanje je pokazalo i ovo: to uenik vie oekuje
od samoga sebe, to ostvaruje bolje rezultate.
Tablica 7.3. sadrava odgovore roditelja na pitanja o oekivanjima koja se odnose na
obrazovanje djece. Odgovori su podijeljeni prema etiri razine obrazovanja, od najvie do
najnie: poslijediplomski studij, sveuilini studij, struni studij i srednja kola ili manje.
U svim zemljama sudionicama istraivanja TIMSS 2011. roditelji imaju vrlo visoka
oekivanja od djece u vezi s njihovim buduim kolovanjem i krajnjim obrazovnim postignuem. Treina uenika etvrtih razreda (30%) ima roditelje koji od njih oekuju da zavre poslijediplomski studij, a jo jedna treina (35%) ima roditelje koji oekuju da zavre
sveuilini studij. Ipak, postoje prilino velike razlike u rezultatima unutar zemalja i meu
njima.
U skladu s drugim istraivanjima, rezultati pokazuju da oekivanja roditelja imaju
velik pozitivan utjecaj na prosjena postignua uenika iz prirodoslovlja. U zemljama u
kojima je razina roditeljskih oekivanja bila vea, ispitani uenici etvrtih razreda ostvarivali su bolje rezultate. Utjecaj roditeljskih oekivanja toliko je velik da prosjena meunarodna razlika u bodovima uenika u dvije krajnje skupine poslijediplomski studij i srednja
kola ili manje iznosi 81 bod. Rezultati zemalja u kojima su ispitani uenici estih razreda
i rezultati referentnih sudionica slini su rezultatima zemalja u kojima su ispitani uenici
etvrtih razreda.
Rezultati za Hrvatsku razlikuju se od opisanoga, ponajprije u odnosu izmeu roditeljskih oekivanja i postignutog rezultata. Visoka oekivanja od svoje djece ima samo 9%
roditelja u Hrvatskoj. Djeca roditelja koji od njih oekuju da zavre poslijediplomski studij
postiu najbolje nacionalne rezultate (541 bod). Oekivano dobar rezultat postigli su i
uenici iji roditelji od njih oekuju da zavre sveuilini studij, te postiu 538 bodova, a ta
skupina obuhvaa 34% uenika. Najvea skupina djece u Hrvatskoj, njih 48%, ima roditelje koji od njih oekuju da zavre struni, ali ne i sveuilini studij, dok se u istoj skupini na
meunarodnoj razini nalazi 32% manje uenika. Kada usporedimo rezultate uenika iji
roditelji oekuju da zavre struni studij s rezultatima uenika iji roditelji oekuju da zavre sveuilini studij, razlika u bodovima iznosi 31 u korist djece roditelja s viim oekivanjima. Najslabije rezultate postigli su uenici iji roditelji oekuju da njihova djeca zavre
srednju kolu ili manje, njih 9%, a prosjeno su postigli 465 bodova.
128
TIMMS.indd 128
14.12.2012. 13:54:09
Tablica 7.3. Obrazovanje koje roditelji oekuju za svoje dijete*
TIMSS
4.
Odgovori roditelja

Katar
Poljska
Saudijska Arabija
Slovaka
Portugal
Oman
Maroko
Kineski Tajpeh
Singapur
Gruzija
panjolska
Irska
Azerbajdan
Finska
Litva
eka
Rumunjska
Njemaka
Sjeverna Irska
Australija
Maarska
Italija
Malta
Hrvatska
Slovenija
Norveka
Rusija
Austrija
vedska
Meunarodni prosjek
r
s
s
Postotak
uenika
75 (0,9)
59 (0,7)
58 (1,0)
52 (1,2)
49 (1,8)
48 (1,4)
48 (1,0)
43 (0,7)
42 (1,4)
42 (1,0)
34 (0,8)
32 (1,4)
28 (1,1)
27 (1,0)
27 (1,2)
26 (1,1)
26 (1,3)
23 (1,0)
22 (1,0)
21 (1,3)
20 (1,1)
18 (1,1)
18 (1,1)
16 (1,2)
15 (0,7)
13 (0,6)
9 (0,4)
7 (0,5)
5 (0,5)
3 (0,3)
--30 (0,2)
Sveuilini, ali ne i
Struni, ali ne sveuilini

studij
Srednja kola ili manje
Prosjeni
rezultat
469 (4,1)
454 (2,8)
429 (4,6)
530 (3,0)
450 (6,2)
567 (2,7)
543 (3,1)
410 (4,3)
294 (5,2)
576 (2,3)
605 (4,0)
498 (3,5)
525 (3,5)
540 (3,6)
459 (5,4)
554 (3,5)
596 (3,4)
554 (3,5)
576 (3,3)
562 (4,4)
579 (3,4)
562 (4,4)
555 (6,7)
605 (3,5)
534 (5,0)
508 (4,9)
541 (4,5)
564 (5,5)
485 (7,1)
594 (8,3)
--524 (0,8)
Postotak
uenika
12 (0,5)
31 (0,6)
33 (1,1)
25 (0,9)
32 (1,3)
6 (0,4)
36 (0,9)
40 (0,7)
21 (0,9)
44 (0,7)
47 (0,8)
20 (1,0)
52 (1,2)
42 (1,1)
40 (1,3)
62 (0,9)
29 (0,8)
32 (1,0)
14 (0,7)
29 (1,5)
9 (0,5)
37 (1,4)
42 (1,5)
30 (1,0)
49 (0,9)
25 (0,6)
34 (1,1)
42 (1,1)
64 (1,6)
69 (1,2)
--35 (0,2)
Prosjeni
rezultat
438 (5,7)
413 (2,9)
375 (5,8)
505 (2,6)
424 (6,8)
539 (5,5)
519 (3,9)
376 (4,9)
265 (5,8)
545 (2,5)
597 (3,1)
466 (5,3)
517 (2,9)
533 (3,9)
447 (6,8)
542 (3,1)
578 (2,8)
531 (2,6)
564 (3,8)
545 (4,5)
558 (3,5)
550 (3,6)
554 (3,0)
570 (2,7)
540 (2,7)
495 (3,1)
538 (2,3)
546 (2,8)
507 (2,5)
566 (3,3)
--505 (0,7)
Postotak
uenika
10 (0,6)
6 (0,3)
3 (0,3)
6 (0,5)
8 (0,8)
13 (0,5)
6 (0,6)
6 (0,3)
0 (0,0)
9 (0,5)
18 (0,8)
24 (1,2)
7 (0,5)
26 (1,3)
15 (1,1)
6 (0,5)
12 (0,7)
34 (1,0)
6 (0,5)
16 (1,0)
16 (0,8)
13 (0,8)
25 (1,2)
24 (0,8)
12 (0,6)
29 (0,8)
48 (1,0)
36 (0,9)
26 (1,4)
23 (1,0)
--16 (0,1)
Prosjeni
rezultat
399 (7,4)
396 (5,4)
321 (12,6)
479 (6,2)
389 (9,4)
527 (4,0)
480 (8,3)
338 (9,4)
~~
525 (5,3)
528 (3,8)
437 (4,7)
476 (5,5)
493 (3,3)
417 (9,2)
516 (5,1)
568 (4,7)
494 (2,3)
553 (5,8)
507 (6,2)
522 (3,6)
524 (5,6)
505 (4,3)
531 (3,3)
505 (5,9)
456 (4,1)
507 (2,2)
505 (3,0)
480 (3,0)
519 (4,1)
--479 (1,1)
Postotak
uenika
3 (0,4)
5 (0,3)
6 (0,4)
18 (0,9)
11 (1,0)
33 (1,4)
10 (0,7)
12 (0,5)
37 (1,5)
5 (0,5)
2 (0,2)
24 (1,2)
12 (0,8)
5 (0,4)
18 (1,2)
6 (0,5)
33 (1,2)
11 (0,7)
58 (1,3)
34 (2,1)
55 (1,3)
32 (1,5)
15 (0,9)
30 (1,3)
24 (0,9)
33 (0,8)
9 (0,6)
14 (0,8)
5 (0,6)
6 (0,6)
--19 (0,2)
Prosjeni
rezultat
358 (11,7)
348 (6,9)
318 (11,5)
444 (4,7)
392 (10,2)
489 (5,2)
482 (8,0)
302 (6,9)
243 (8,7)
470 (7,2)
~~
410 (6,3)
462 (4,7)
464 (8,5)
415 (8,3)
502 (5,8)
549 (3,5)
452 (6,1)
517 (2,7)
436 (10,7)
519 (3,3)
493 (4,5)
487 (6,0)
474 (5,7)
509 (3,9)
395 (3,5)
465 (5,2)
469 (5,3)
467 (7,4)
516 (8,4)
--443 (1,3)
52 (1,9)
36 (1,8)
401 (8,1)
465 (8,0)
15 (0,8)
22 (1,3)
381 (9,2)
445 (7,1)
19 (1,1)
14 (0,9)
344 (7,6)
430 (7,4)
14 (1,0)
28 (1,6)
316 (6,0)
395 (6,9)
66 (0,8)
59 (1,3)
18 (1,4)
486 (2,4)
438 (5,2)
533 (4,5)
25 (0,8)
32 (1,0)
43 (1,3)
448 (4,3)
393 (5,1)
529 (2,5)
6 (0,5)
5 (0,5)
33 (1,5)
425 (8,1)
371 (9,7)
503 (3,2)
3 (0,3)
5 (0,5)
6 (0,7)
363 (9,7)
333 (11,9)
485 (6,6)
Bocvana
Honduras
r
r
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Quebec, Kanada
Poslijediplomski studij**
Zemlja
** Na primjer, doktorat, magisterij ili drugi poslijediplomski stupanj.
Crtica (-) upuuje na nedostupnost usporedivih podataka. Tilda (~) upuuje na nemogunost izvjetavanja o rezultatima zbog nedostatka podataka.
129
TIMMS.indd 129
14.12.2012. 13:54:10
Pohaanje predkolskih ustanova

Predkolsko obrazovanje u obliku predkole, vrtia ili programa ranog obrazovanja
ima vanu ulogu u pripremi djece za osnovnu kolu. U ciklusu PIRLS 2006. utvreno je
da broj godina predkolskog obrazovanja ima velik pozitivan utjecaj na postignua iz itanja u etvrtom razredu. Longitudinalna istraivanja u SAD-u i Engleskoj pokazala su
da pohaanje predkole pridonosi boljem uspjehu u koli te da je trajanje predkolskog
obrazovanja povezano s ostvarivanjem boljih rezultata tijekom kolovanja (Tucker-Drob,
2012.; Sammons i dr., 2002.). Iako postoje prilino velike razlike meu zemljama, prema
Enciklopediji TIMSS 2011., velik broj zemalja potie pohaanje predkolskih ustanova, a raste i broj ministarstava obrazovanja koja objavljuju kurikularne smjernice za predkolsko
obrazovanje.
Tablica 7.4. donosi odgovore roditelja na pitanje o broju godina tijekom kojih su njihova djeca pohaala predkolske ustanove. Iako meu zemljama postoje velike razlike, u
prosjeku je 43% uenika etvrtih razreda pohaalo neku predkolsku ustanovu tri ili vie
godina. Prikazani su rezultati zemalja koje su istraivanja TIMSS i PIRLS provele nad istom
skupinom uenika etvrtih razreda. Tablica donosi i odgovore nacionalnih koordinatora
istraivanja na pitanje postoji li nacionalni predkolski kurikulum koji obuhvaa prirodoslovne vjetine. U dvije treine zemalja u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda, kao i u
svim referentnim sudionicama, postoji takav kurikulum. Ni u jednoj od tri zemlje u kojima
su ispitani uenici estih razreda ne postoji navedeni kurikulum.
Iako meu zemljama postoje velike razlike, u prosjeku je 43% uenika etvrtih razreda pohaalo predkolske ustanove tri ili vie godina, a 33% uenika izmeu jedne i tri godine. Uenici koji su dulje razdoblje pohaali predkolske ustanove ostvarili su bolje prosjene rezultate nego njihovi vrnjaci koji su predkolske ustanove pohaali godinnadu
ili krae (505 i 497 prema 478 bodova). Meutim, 13% uenika koji nisu pohaali nijednu
predkolsku ustanovu ostvarilo je znatno loije prosjene rezultate iz prirodoslovlja (454
boda). Postotak uenika koji nisu pohaali predkolske ustanove razlikuje se od zemlje do
zemlje, ali najvei je u Azerbajdanu (64%) i Saudijskoj Arabiji (52%). U Bocvani, u kojoj su
ispitani uenici estih razreda, 56% uenika nije pohaalo predkolske ustanove.
U Hrvatskoj postotak uenika koji je pohaao predkolske ustanove tri ili vie godina iznosi 44%, a iduih 19% uenika pohaalo je takvu ustanovu izmeu jedne i tri godine. Postotak uenika u Hrvatskoj koji su pohaali predkolsku ustanovu godinu ili krae
iznosi 10%. Uenici koji su dulje vrijeme pohaali predkolsku ustanovu ostvarili su bolje
prosjene rezultate nego njihovi vrnjaci koji su predkolsku ustanovu pohaali godinu
ili krae. Iako su prema meunarodnom prosjeku uenici koji nisu pohaali predkolske
ustanove postigli najslabiji rezultat, uenici iz Hrvatske koji nisu pohaali nijednu predkolsku ustanovu, njih 27%, ostvarili su prosjeni rezultat od 504 boda, koji je za 7 bodova
vii od prosjenog rezultata uenika koji su pohaali predkolsku ustanovu godinu ili krae.
130
TIMMS.indd 130
14.12.2012. 13:54:10
Tablica 7.4. Pohaanje predkolskih ustanova*
TIMSS
4.
Odgovori roditelja, osim podataka o kurikulumu (odgovori nacionalnih koordinatora projekta)
Maarska
Italija
Njemaka
vedska
Norveka
Austrija
Rusija
eka
panjolska
Slovaka
Singapur
Slovenija
Rumunjska
Litva
Finska
Portugal
Hrvatska
Gruzija
Kineski Tajpeh
Poljska
Maroko
Australija
r
s
Katar
Malta
Oman
Azerbajdan
Irska
Sjeverna Irska
s
Saudijska Arabija
Armenija
Kraljevina Bahrein
ile
Danska
Engleska
Japan
Kazahstan
Republika Koreja
Kuvajt
Nizozemska
Novi Zeland
Srbija
Tajland
Tunis
Turska
SAD
Jemen
Meunarodni prosjek
k da
Predkolske ustanove duljina pohaanja

Izmeu jedne i tri
godine
Godina ili krae
Postotak
uenika
12 (0,7)
23 (0,8)
23 (0,9)
20 (1,0)
24 (1,4)
27 (1,3)
14 (0,8)
31 (1,0)
28 (0,9)
28 (1,0)
24 (0,8)
34 (0,7)
26 (1,1)
33 (1,3)
17 (0,6)
31 (1,0)
37 (1,3)
19 (0,8)
29 (0,9)
56 (0,9)
23 (1,0)
39 (1,6)
Prosjeni
rezultat
494 (6,7)
513 (3,6)
527 (3,6)
528 (3,6)
485 (4,1)
534 (4,5)
552 (5,4)
539 (3,1)
533 (4,0)
498 (3,6)
524 (4,4)
567 (4,0)
519 (4,1)
490 (7,2)
516 (4,8)
569 (3,4)
527 (4,5)
517 (2,6)
462 (4,9)
551 (2,3)
510 (3,2)
269 (6,8)
Postotak
uenika
1 (0,3)
1 (0,2)
1 (0,2)
2 (0,4)
2 (0,2)
3 (0,7)
3 (0,3)
1 (0,1)
3 (0,4)
4 (0,4)
8 (0,7)
1 (0,1)
5 (0,5)
4 (0,7)
7 (0,5)
21 (1,1)
8 (0,7)
10 (1,2)
7 (0,6)
4 (0,4)
16 (1,1)
17 (1,0)
55 (1,4)
534 (3,2)
51 (1,5)
49 (0,9)
86 (0,6)
29 (1,1)
36 (0,8)
20 (1,3)
56 (1,4)
49 (1,7)
20 (1,4)
33 (0,2)
Nisu pohaali nijednu

predkolsku ustanovu
Prosjeni Postotak
rezultat
uenika
~~
0 (0,1)
~~
1 (0,2)
~~
1 (0,2)
~~
3 (0,4)
~~
3 (0,5)
531 (8,9)
1 (0,1)
543 (9,1)
15 (1,0)
~~
0 (0,1)
536 (7,2)
1 (0,2)
487 (7,3)
3 (0,3)
506 (6,9)
4 (0,7)
~~
1 (0,1)
509 (5,5)
9 (0,7)
446 (16,2)
6 (1,0)
509 (5,3)
24 (1,3)
575 (4,2)
1 (0,3)
509 (5,9)
9 (0,8)
497 (5,0)
27 (1,6)
462 (6,3)
22 (1,3)
536 (8,5)
1 (0,2)
490 (4,2)
28 (1,9)
249 (6,9)
23 (1,7)
Prosjeni
rezultat
~~
~~
~~
496 (10,6)
488 (12,5)
~~
540 (5,2)
~~
~~
490 (7,6)
484 (18,1)
~~
506 (5,5)
393 (18,5)
492 (4,5)
~~
499 (6,2)
504 (3,8)
439 (5,5)
~~
484 (3,6)
255 (10,7)
25 (1,2)
524 (4,2)
5 (0,5)
506 (9,0)
422 (4,9)
436 (2,3)
450 (2,1)
473 (4,0)
401 (5,0)
445 (6,7)
526 (3,5)
532 (3,6)
451 (5,8)
19 (0,8)
16 (0,4)
3 (0,3)
40 (1,2)
25 (0,6)
8 (0,5)
25 (1,1)
44 (1,7)
25 (1,3)
389 (7,3)
443 (4,0)
452 (10,4)
456 (3,8)
376 (5,2)
430 (9,2)
521 (4,6)
527 (3,3)
441 (6,4)
18 (1,2)
22 (0,7)
1 (0,2)
21 (1,5)
31 (0,8)
64 (1,7)
12 (0,7)
3 (0,4)
52 (2,2)
360 (8,9)
424 (4,1)
~~
413 (6,2)
356 (5,5)
439 (6,4)
498 (8,1)
501 (10,7)
416 (7,5)
497 (0,8)
11 (0,1)
478 (1,4)
13 (0,2)
454 (1,9)
Zemlja
Nacionalni
predkolski
kurikulum
Tri ili vie godina
obuhvaa
prirodoslovne Postotak Prosjeni
vjetine
uenika
rezultat
k
86 (0,9)
545 (3,3)
k
74 (0,9)
532 (2,7)
j
74 (0,9)
538 (2,9)
k
74 (1,1)
545 (2,6)
k
72 (1,6)
499 (2,2)
j
69 (1,5)
534 (2,7)
j
68 (1,3)
556 (3,4)
k
68 (1,0)
543 (3,1)
j
68 (1,1)
541 (2,7)
k
66 (1,1)
515 (2,9)
k
65 (1,3)
545 (2,9)
j
64 (0,7)
597 (3,4)
k
59 (1,3)
527 (2,9)
k
57 (1,9)
532 (5,0)
k
52 (1,2)
526 (2,6)
k
46 (1,3)
572 (2,7)
j
46 (1,3)
530 (3,6)
j
44 (1,6) 528 (2,2)
k
42 (1,3)
462 (4,0)
k
38 (0,9)
558 (2,7)
j
34 (1,3)
528 (3,1)
k
21 (0,9)
287 (5,3)
razlikuje
se prema
14 (0,9)
541 (6,4)
dravama
k
12 (0,9)
393 (8,2)
k
12 (0,3)
421 (5,4)
k
11 (0,6)
458 (5,0)
k
10 (0,8)
476 (8,6)
k
8 (0,4)
383 (7,0)
j
7 (0,6)
446 (6,8)
k
7 (0,6)
505 (7,0)
j
4 (0,5)
546 (11,7)
k
3 (0,3)
439 (11,9)
j
j
k
k
k
k
k
k
k
j
k
k
k
j
k
k
razlikuje
se prema
dravama
j
43 (0,2) 505 (0,9)
ne
131
TIMMS.indd 131
14.12.2012. 13:54:11
Tablica 7.4. Pohaanje predkolskih ustanova* (nastavak)
Zemlja
4.
Predkolske ustanove duljina pohaanja

Izmeu jedne i tri
godine
Godina ili krae
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Nisu pohaali nijednu

predkolsku ustanovu
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Honduras
Bocvana
Jemen
j
j
j
21 (1,6)
15 (0,8)
411 (10,1)
420 (10,2)
36 (1,7)
22 (1,2)
448 (7,2)
433 (9,4)
28 (1,6)
7 (0,6)
438 (6,0)
401 (11,5)
15 (1,0)
56 (1,9)
419 (8,0)
339 (5,6)
k
k
k
k
k
k
k
14 (0,6)
12 (0,6)
11 (0,7)
457 (5,2)
412 (10,1)
525 (4,5)
46 (0,8)
50 (1,6)
32 (1,5)
479 (2,7)
419 (4,9)
516 (2,8)
17 (0,6)
18 (0,8)
51 (1,6)
485 (5,7)
420 (6,4)
521 (3,0)
23 (1,0)
21 (1,0)
5 (0,5)
445 (4,8)
405 (6,6)
507 (8,0)
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Quebec, Kanada
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Florida, SAD
k da

Nacionalni
predkolski
Tri ili vie godina
kurikulum
obuhvaa
prirodoslovne Postotak
Prosjeni
vjetine
uenika
rezultat
TIMSS
ne
132
TIMMS.indd 132
14.12.2012. 13:54:11
TIMMS.indd 133
14.12.2012. 13:54:11
TIMMS.indd 134
14.12.2012. 13:54:11
8. poglavlje
kola i njezino
okruje
TIMMS.indd 135
14.12.2012. 13:54:11
TIMMS.indd 136
14.12.2012. 13:54:11
Osmo poglavlje: kolsko ozraje
kolsko okruje moe utjecati na razvoj pozitivnih stavova o uspjehu u koli i olakati
nastavu u uionici. Velik broj istraivanja pokazao je da dostupnost veeg broja kolskih
sredstava pridonosi boljim postignuima. Meutim, odnos sredstava i postignua prilino je sloen. Prvo, kola zbog svoje lokacije ili zato to svojim sadrajima pokuava privui
uenike moe imati vie uenika iz obitelji boljega imovinskog stanja. Drugo, u kolske
zgrade, opremu i materijale mogu biti uloena znatna materijalna sredstva. Vjerojatno e
najuspjenije kole imati vie uenika iz obitelji boljega imovinskog stanja i raspolagati
boljim sredstvima.
Lokacija kole
Ovisno o zemlji u kojoj se nalazi, lokacija kole moe znatno utjecati na sastav uenike populacije, odnosno na to potjeu li uenici te kole iz obitelji boljega imovinskog
stanja u kojima se potie obrazovanje. Takoer, lokacija kole moe omoguiti pristup
vanim dodatnim sadrajima (primjerice, knjinicama, medijskim centrima i muzejima) ili
pak moe znaiti da je kola relativno izolirana.
Tablica 8.1. sadrava postotke uenika u kolama koje djeluju na trima razliitim podrujima: urbanome, s vie od 100 000 stanovnika; prigradskome s 15 001 do 100 000 stanovnika i ruralnome, s 15 000 ili manje stanovnika, te njihove prosjene rezultate u istraivanju TIMSS 2011. Zemlje su sloene abecednim redom. U prvom dijelu tablice navedene
su zemlje u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda, a u drugom su dijelu sudionice u
kojima su ispitani uenici estih razreda i referentne sudionice.
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred u istraivanju TIMSS 2011., 31%
uenika pohaalo je kole u urbanim podrujima, 27% u prigradskim podrujima (ili u
srednje velikim gradovima), a 42% u ruralnim podrujima, odnosno u malim gradovima.
Uglavnom, uenici etvrtih razreda u urbanim kolama u Hrvatskoj ostvarili su najbolje prosjene rezultate iz prirodoslovlja (532 boda), nakon njih slijede uenici u prigradskim podrujima ili u srednje velikim gradovima (518 bodova), te naposljetku uenici u
ruralnim podrujima ili u malim gradovima (511 bodova). Meutim, u nekim je zemljama
primijeen drugaiji trend, prema kojemu su uenici iz prigradskih kola ili iz srednje velikih gradova ostvarili bolje prosjene rezultate nego uenici iz urbanih kola ili, pak, nije
primijeena nikakva razlika meu dvjema navedenim skupinama uenika. U odreenom
broju zemalja najbolje su rezultate ostvarili uenici iz kola u ruralnim podrujima ili u manjim gradovima. U zemljama koje su TIMSS 2011. provele meu uenicima estih razreda
utvren je relativno visok postotak uenika (69% 77%) koji pohaaju kole u ruralnim
podrujima ili u manjim gradovima. Ti su uenici ostvarili loije prosjene rezultate nego
uenici u urbanim ili prigradskim kolama.
U Hrvatskoj je najvei postotak uenika, njih 61%, pohaao kole u ruralnim podrujima, a njihov je prosjeni rezultat 511 bodova. Neto manje od treine uenika, njih
23%, pohaalo je kole u prigradskim naseljima i ostvarili su rezultat od 518 bodova, a
samo je 16% uenika pohaalo kole u urbanom podruju te postiglo rezultat od 532
boda, to je za 21 bod bolji rezultat od rezultata koji su postigli uenici u ruralnim podrujima. Uenici etvrtih razreda u urbanim su kolama ostvarili najbolje prosjene rezultate
iz prirodoslovlja, a nakon njih slijede uenici u prigradskim podrujima ili u srednje velikim gradovima i, na kraju, uenici u ruralnim podrujima ili u malim gradovima.
137
TIMMS.indd 137
14.12.2012. 13:54:11
Tablica 8.1. Lokacija kole
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja
Broj stanovnika grada, mjesta ili podruja na kojemu je kola smjetena
vie od 100 000
Zemlja
15 000 ili manje
Postotak uenika Prosjeni rezultat Postotak uenika Prosjeni rezultat Postotak uenika Prosjeni rezultat
r
r
27 (3,0)
42 (3,3)
24 (1,5)
16 (2,9)
6 (1,9)
15 (2,5)
56 (3,5)
15 (2,6)
40 (5,2)
31 (3,9)
37 (2,9)
84 (3,4)
16 (2,2)
16 (3,0)
45 (3,5)
16 (2,3)
64 (2,9)
15 (3,1)
34 (3,0)
26 (3,0)
56 (3,5)
11 (3,3)
12 (2,7)
35 (1,7)
25 (2,6)
0 (0,0)
30 (3,4)
25 (4,9)
20 (2,8)
40 (3,6)
25 (3,2)
4 (1,4)
24 (0,9)
14 (2,6)
86 (2,8)
21 (2,7)
48 (1,6)
33 (2,1)
57 (3,7)
100 (0,0)
23 (3,6)
11 (2,1)
14 (2,8)
28 (3,2)
37 (3,6)
16 (3,5)
8 (2,2)
12 (2,7)
52 (2,4)
50 (1,8)
31 (0,4)
429 (5,7)
530 (4,0)
520 (5,7)
441 (7,9)
493 (14,6)
542 (8,8)
493 (4,2)
516 (8,2)
518 (6,4)
569 (3,9)
474 (5,3)
537 (5,6)
532 (3,6)
503 (8,5)
481 (5,8)
525 (6,1)
563 (2,3)
244 (17,8)
440 (10,3)
508 (10,2)
564 (2,5)
457 (11,1)
344 (16,0)
536 (3,7)
557 (7,3)
~~
299 (7,3)
525 (4,2)
495 (6,1)
507 (4,1)
515 (5,3)
345 (15,5)
524 (5,6)
536 (8,3)
590 (2,1)
567 (5,4)
566 (4,1)
539 (5,4)
426 (8,3)
583 (3,4)
521 (7,7)
567 (5,9)
532 (6,7)
534 (4,7)
510 (4,8)
538 (7,5)
541 (15,7)
376 (12,4)
481 (5,6)
444 (3,9)
497 (1,1)
26 (3,4)
30 (3,9)
9 (1,9)
21 (2,9)
55 (4,1)
33 (3,1)
28 (3,3)
37 (3,6)
38 (5,0)
39 (4,2)
17 (2,3)
15 (3,2)
23 (3,3)
27 (3,2)
18 (2,9)
34 (3,2)
33 (3,0)
10 (2,2)
24 (2,7)
21 (2,8)
39 (3,3)
28 (5,1)
38 (4,2)
19 (2,8)
29 (3,2)
13 (0,1)
27 (3,6)
59 (5,5)
45 (3,8)
23 (3,2)
33 (3,7)
17 (2,5)
24 (2,1)
28 (4,6)
9 (2,1)
15 (2,4)
22 (2,3)
36 (2,6)
15 (2,9)
0 (0,0)
29 (4,9)
35 (3,3)
21 (3,4)
34 (3,7)
34 (3,6)
38 (4,5)
22 (2,7)
28 (3,5)
21 (2,3)
22 (1,7)
27 (0,5)
418 (6,1)
504 (5,7)
522 (6,1)
459 (12,6)
505 (2,6)
538 (3,8)
474 (6,2)
537 (5,1)
521 (6,5)
574 (3,0)
457 (7,2)
543 (7,4)
518 (3,2)
507 (6,5)
456 (10,1)
521 (5,3)
553 (2,5)
240 (19,1)
378 (10,8)
480 (8,7)
537 (3,4)
440 (9,5)
352 (8,3)
513 (3,6)
553 (4,6)
423 (4,7)
254 (7,9)
535 (3,0)
497 (2,6)
475 (6,2)
527 (4,7)
388 (8,1)
509 (4,4)
513 (4,6)
571 (2,5)
541 (7,2)
549 (5,5)
550 (3,2)
437 (9,7)
~~
516 (7,0)
544 (3,7)
521 (4,8)
515 (5,8)
509 (4,6)
531 (4,9)
487 (11,6)
363 (8,7)
471 (7,9)
414 (6,2)
484 (1,0)
46 (3,2)
28 (4,1)
66 (2,3)
63 (3,5)
39 (3,8)
52 (3,2)
16 (2,5)
48 (3,2)
23 (3,9)
30 (3,3)
46 (2,4)
1 (1,2)
61 (3,7)
57 (3,0)
36 (3,4)
50 (3,3)
3 (1,4)
75 (3,5)
42 (3,1)
54 (3,0)
6 (2,0)
61 (5,5)
50 (4,2)
46 (2,9)
46 (2,2)
87 (0,1)
43 (3,9)
16 (3,7)
34 (3,5)
37 (3,1)
42 (3,5)
79 (2,5)
52 (2,3)
58 (4,6)
5 (2,2)
65 (2,5)
30 (2,0)
31 (2,4)
28 (3,9)
0 (0,0)
48 (4,4)
54 (2,9)
65 (3,6)
38 (3,2)
30 (3,6)
46 (5,0)
70 (3,1)
60 (3,3)
28 (2,4)
28 (1,8)
42 (0,5)
407 (6,7)
510 (5,2)
537 (3,3)
430 (7,4)
519 (2,9)
533 (3,4)
458 (5,6)
529 (3,4)
555 (6,1)
567 (4,9)
439 (5,9)
~~
511 (2,8)
526 (4,5)
417 (5,7)
525 (4,1)
536 (12,3)
198 (8,7)
365 (7,8)
492 (7,4)
530 (12,3)
451 (5,2)
350 (7,5)
499 (3,9)
512 (6,3)
450 (2,1)
245 (8,2)
536 (4,0)
487 (3,9)
501 (3,8)
539 (2,8)
369 (5,7)
496 (3,2)
521 (6,1)
561 (8,8)
477 (8,2)
533 (6,1)
548 (3,7)
432 (10,4)
~~
522 (4,1)
516 (5,8)
517 (3,2)
501 (5,3)
498 (4,7)
531 (3,9)
459 (6,5)
331 (7,3)
420 (10,0)
404 (6,2)
475 (0,9)
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
15 001 do 100 000
Tilda (~) oznaava nemogunost izvjetavanja o rezultatima zbog nedostatka podataka.
138
TIMMS.indd 138
14.12.2012. 13:54:12
Tablica 8.1. Lokacija kole (nastavak)
TIMSS
4.
Broj stanovnika grada, mjesta ili podruja na kojemu je kola smjetena

15 001 do 100 000
15 000 ili manje
Bocvana
Honduras
Jemen
3 (1,6)
21 (4,0)
18 (3,6)
449 (53,4)
478 (13,4)
372 (13,3)
20 (3,2)
15 (2,6)
13 (2,8)
423 (17,8)
468 (3,4)
361 (17,7)
77 (3,3)
64 (3,8)
69 (3,9)
348 (5,3)
409 (7,1)
329 (8,5)
46 (4,4)
62 (3,7)
37 (4,0)
46 (3,9)
65 (0,3)
52 (6,6)
23 (5,5)
545 (4,2)
532 (4,2)
515 (4,4)
430 (8,4)
468 (3,2)
541 (7,3)
550 (14,6)
21 (3,7)
21 (3,8)
35 (4,4)
21 (3,5)
19 (0,2)
36 (6,0)
33 (7,1)
543 (4,2)
523 (4,6)
522 (3,9)
381 (13,3)
467 (2,2)
548 (7,6)
537 (10,7)
33 (3,6)
16 (3,1)
28 (4,5)
33 (3,6)
16 (0,2)
13 (4,2)
45 (6,7)
537 (4,4)
524 (5,3)
511 (4,2)
393 (7,5)
425 (3,6)
543 (15,8)
537 (6,4)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
r
r

vie od 100 000
Zemlja
139
TIMMS.indd 139
14.12.2012. 13:54:12
kole prema imovinskom stanju uenika

Nakon objave Colemanova izvjea (Coleman i dr., 1966.), istraivai otkrivaju da i
odrednice uenike populacije mogu utjecati na postignua. Openito, uenici iz obitelji
loijega imovinskog stanja obino imaju bolja postignua ako pohaaju kole u kojima
veina uenika potjee iz obitelji boljega imovinskog stanja. U istraivanju TIMSS 2011.
ravnatelji kola odgovarali su na pitanje o ekonomskom stanju obitelji uenika. Na taj su
nain prikupljeni podaci o uenikim populacijama. U prethodnim ciklusima utvreno
je da su obje navedene odrednice povezane s prosjenim rezultatima iz prirodoslovlja.
Primjerice, u ciklusu TIMSS 2007. utvreno je da su postignua uenika u kolama s veim
udjelom uenika iz obitelji boljega imovinskog stanja bolja od postignua uenika u kolama s velikim udjelom uenika iz obitelji loijega imovinskog stanja.
Tablica 8.2. prikazuje odgovore ravnatelja o podjeli kola prema imovinskom stanju
uenika na tri skupine. Prva skupina obuhvaa kole u kojima vie od etvrtine uenika
potjee iz obitelji boljega imovinskog stanja, a etvrtina ili manje uenika dolazi iz obitelji
loijega imovinskog stanja. Drugu skupinu ine kole u kojima je status uenike populacije obrnut, a u treoj su skupini sve ostale kole koje imaju podjednak postotak uenika
iz obitelji boljega i obitelji loijega imovinskog stanja. Uenici su relativno podjednako
raspodijeljeni u navedene tri skupine. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred u
TIMSS-u, 36% uenika pohaalo je kole u kojima velik postotak uenika potjee iz obitelji
boljega imovinskog stanja i ti su uenici ostvarili najbolje prosjene rezultate (u prosjeku
505 bodova). Nasuprot njima, 30% uenika pohaalo je kole u kojima velik udio uenika
potjee iz obitelji loijega imovinskog stanja i ti su uenici ostvarili najloije prosjene
rezultate (u prosjeku 463 boda). Opisani je trend primijeen u veini zemalja i referentnih
sudionica, ali utvrene su i razlike u postocima uenika koji se ubrajaju u prvu, odnosno
u drugu skupinu.
Rezultati za Hrvatsku pokazuju da je ukupno 38% uenika pohaalo kole u kojima
je velik postotak uenika iz obitelji boljega imovinskog stanja i njihov prosjeni rezultat
iznosi 522 boda. Kada taj rezultat usporedimo s rezultatom uenika koji pohaaju kole u
kojima etvrtina ili vie uenika dolazi iz obitelji loijega imovinskog stanja, vidimo da su
uenici iz kola s veim postotkom uenika iz obitelji boljega imovinskog stanja uspjeniji
za 8 bodova. Postotak uenika koji pohaaju kole u kojima vei postotak uenika dolazi
iz obitelji loijega imovinskog stanja iznosi 24%, a njihov je postignuti rezultat 514 bodova, to nije razliito od postignutih bodova u kolama koje imaju podjednak postotak
uenika iz obitelji boljega i obitelji loijega imovinskog stanja.
140
TIMMS.indd 140
14.12.2012. 13:54:12
kole s raspoloivim sredstvima i knjigama te dostupnom

tehnologijom
Mnoga su istraivanja pokazala da su kolska sredstva kljuna za unapreenje kolovanja, ak i vie u zemljama u razvoju nego u ekonomski razvijenim zemljama, u kojima
se prikladne kolske strukture i materijalna sredstva smatraju uvrijeenom praksom (Lee
i Zuze, 2011.).
Opseg i izbor kolskih sredstava moe znatno utjecati na kvalitetu nastave u uionici.
kole s nedostatkom sredstava za prirodoslovlje

U istraivanju TIMSS 2011. ravnatelji kola odgovarali su na pitanja o manjku ili neprikladnosti opih kolskih sredstava (o nastavnim sredstvima, uredskom priboru, sustavu
grijanja/hlaenja i rasvjete, kolskim zgradama, prostorima za odravanje nastave). Ravnatelji su odgovarali i na pitanja o osoblju i nastavnim pomagalima potrebnim za nastavu
prirodoslovlja. U svakomu dosadanjem ciklusu istraivanja TIMSS, pa tako i u ciklusu iz
2011., primijeeno je da prikladnost i dostupnost sredstava ima velik pozitivan utjecaj na
prosjene postignute rezultate.
Tablica 8.3. predouje rezultate TIMSS-a 2011. na skali Utjecaj nedostatka sredstava za
prirodoslovlje. Uenici su na navedenoj skali bodovani prema odgovorima ravnatelja na
pitanja o 12 kolskih i uionikih sredstava za prirodoslovlje. Detalji su navedeni u drugom dijelu tablice. Zemlje su poredane prema postotku uenika u kolama u kojima nedostatak sredstava nikako ne utjee na nastavu prirodoslovlja.
Prema rezultatima meunarodnog prosjeka, 22% uenika pohaa kole koje su dobro opremljene za nastavu prirodoslovlja.
Uenici u kolama u kojima nedostatak sredstava mnogo utjee na nastavu ostvarili
su rezultat koji odgovara izjavama ravnatelja da nedostatak sredstava u prosjeku mnogo utjee na nastavu za est od 12 sredstava i znatno utjee na nastavu za ostalih est
sredstava.
Samo su dvije zemlje (Republika Koreja i Slovenija) imale vie od 50% uenika u
kolama u kojima nedostatak sredstava nikako ne utjee na nastavu. Veina zemalja i referentnih sudionica imala je vie od 50% uenika u kolama u kojima nedostatak sredstava
malo utjee na nastavu. Samo je u osam od 50 zemalja i u jednoj referentnoj sudionici bilo
vie od 15% uenika u kolama u kojima nedostatak sredstava mnogo utjee na nastavu.
Prema meunarodnom prosjeku, uenici u kolama u kojima nedostatak sredstava mnogo
utjee na nastavu postigli su loije rezultate iz prirodoslovlja (460 bodova) nego uenici u
kolama u kojima nedostatak sredstava nikako ne utjee (495 bodova) ili malo utjee (485
bodova) na nastavu.
U Hrvatskoj je 29% uenika koji pohaaju kole u kojima nedostatak sredstava nikako ne utjee na nastavu te ostvaruju neznatno vii rezultat od uenika koji pohaaju kole
u kojima nedostatak sredstava malo utjee na nastavu (516 prema 515 bodova).
141
TIMMS.indd 141
14.12.2012. 13:54:12
Tablica 8.2. kole prema imovinskom stanju uenika
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja
kole s podjednakim postotkom
kole s veim postotkom uenika iz
uenika iz obitelji boljega i loijega
obitelji boljega imovinskog stanja
obitelji loijega imovinskog stanja
imovinskog stanja
Zemlja
r
r
r
r
r
r
r
r
r
s
r
r
r
r
r
r
38 (3,9)
32 (3,9)
31 (4,0)
11 (2,5)
64 (4,6)
37 (3,7)
11 (2,2)
60 (3,9)
34 (4,8)
43 (4,2)
16 (3,0)
21 (3,5)
38 (4,0)
39 (4,5)
27 (3,6)
37 (3,8)
46 (4,3)
8 (2,9)
68 (3,0)
73 (3,6)
22 (3,3)
46 (6,1)
57 (3,7)
19 (3,3)
21 (3,6)
47 (0,1)
12 (2,1)
70 (5,2)
33 (3,0)
53 (5,2)
21 (2,8)
44 (3,4)
8 (2,1)
31 (4,6)
17 (3,7)
19 (3,1)
58 (3,2)
19 (2,2)
42 (4,7)
40 (0,0)
36 (4,7)
24 (3,3)
42 (4,0)
18 (3,6)
51 (4,1)
77 (4,1)
18 (3,8)
30 (3,4)
14 (2,3)
68 (2,2)
36 (0,5)
423 (6,1)
542 (4,5)
540 (3,8)
452 (15,4)
516 (1,9)
541 (3,9)
530 (8,7)
537 (3,4)
561 (6,7)
577 (3,5)
468 (8,9)
537 (13,5)
522 (2,9)
536 (4,7)
489 (9,3)
524 (5,3)
562 (3,0)
283 (14,4)
392 (6,3)
497 (5,5)
561 (4,8)
465 (6,0)
360 (7,3)
539 (5,9)
573 (5,9)
454 (2,3)
315 (19,9)
539 (2,4)
532 (3,6)
498 (3,0)
542 (3,7)
385 (5,5)
517 (10,9)
531 (4,8)
608 (5,0)
549 (9,9)
563 (4,5)
581 (5,8)
447 (11,5)
610 (5,5)
541 (4,2)
550 (4,4)
523 (4,5)
521 (6,8)
516 (4,0)
541 (3,3)
525 (12,4)
374 (7,8)
527 (8,1)
429 (3,9)
505 (1,0)
20 (3,3)
41 (4,0)
48 (3,8)
32 (4,7)
26 (4,2)
46 (4,4)
33 (4,6)
31 (3,9)
29 (4,5)
47 (4,3)
41 (4,3)
29 (4,5)
38 (4,2)
30 (3,8)
27 (4,1)
43 (3,7)
45 (4,4)
12 (3,5)
21 (2,3)
19 (3,4)
67 (3,5)
35 (5,7)
28 (3,8)
43 (4,6)
31 (4,3)
43 (0,1)
13 (2,9)
21 (5,0)
41 (3,3)
44 (5,2)
53 (3,7)
25 (2,9)
61 (3,8)
39 (5,1)
62 (4,7)
24 (4,0)
29 (3,3)
31 (2,5)
30 (4,3)
50 (0,0)
38 (4,3)
56 (3,4)
40 (4,0)
37 (4,3)
31 (3,7)
17 (4,1)
17 (3,3)
27 (3,9)
24 (3,0)
20 (1,6)
35 (0,6)
418 (8,7)
518 (4,2)
538 (3,0)
455 (14,4)
503 (4,5)
539 (2,8)
505 (4,7)
528 (4,1)
528 (5,8)
570 (3,5)
461 (6,8)
541 (6,1)
514 (3,2)
518 (7,3)
458 (8,5)
527 (3,6)
557 (2,3)
241 (18,6)
414 (6,6)
483 (12,6)
554 (2,7)
444 (7,8)
326 (10,6)
519 (4,1)
554 (5,0)
443 (2,8)
260 (16,1)
529 (5,4)
498 (3,1)
490 (3,7)
539 (3,6)
363 (7,2)
511 (3,4)
530 (5,4)
587 (2,0)
510 (10,6)
540 (6,0)
560 (3,5)
437 (6,6)
569 (4,9)
515 (3,8)
538 (3,4)
522 (3,2)
515 (5,4)
509 (4,8)
516 (7,8)
497 (11,5)
357 (11,2)
477 (11,8)
435 (5,5)
489 (1,0)
42 (4,0)
27 (3,4)
21 (3,9)
57 (4,9)
10 (2,6)
17 (3,1)
57 (4,2)
9 (2,5)
36 (4,2)
10 (2,6)
43 (4,0)
50 (4,7)
24 (3,2)
31 (3,7)
46 (4,2)
20 (2,9)
9 (2,6)
81 (4,3)
11 (1,9)
8 (2,3)
11 (2,0)
19 (3,7)
15 (3,2)
38 (3,5)
48 (4,0)
10 (0,1)
75 (2,9)
9 (2,5)
26 (2,8)
3 (1,3)
26 (3,3)
31 (2,9)
31 (3,7)
31 (4,9)
21 (3,2)
57 (4,8)
13 (2,1)
50 (2,6)
29 (4,0)
10 (0,0)
26 (3,8)
20 (3,2)
18 (3,0)
45 (4,4)
18 (3,2)
7 (1,5)
65 (4,2)
43 (4,3)
63 (3,4)
12 (1,7)
30 (0,5)
408 (5,8)
486 (5,7)
502 (6,3)
431 (8,7)
483 (10,1)
513 (6,9)
465 (3,9)
504 (11,8)
507 (5,4)
545 (6,3)
448 (5,7)
535 (4,7)
514 (4,8)
485 (5,5)
429 (5,6)
512 (6,7)
545 (8,0)
194 (8,9)
319 (15,9)
501 (30,0)
519 (7,1)
421 (14,9)
323 (12,2)
501 (3,4)
508 (6,3)
397 (5,5)
254 (7,3)
497 (8,9)
454 (5,4)
469 (13,7)
496 (5,4)
366 (9,8)
491 (4,3)
499 (7,2)
571 (3,3)
494 (8,3)
537 (10,1)
523 (2,8)
403 (12,9)
556 (14,2)
484 (7,1)
486 (12,3)
511 (8,7)
515 (4,6)
474 (7,0)
479 (8,1)
454 (7,5)
313 (7,1)
442 (5,4)
400 (6,6)
463 (1,3)
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Novi Zeland
Norveka
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
142
TIMMS.indd 142
14.12.2012. 13:54:13
Broj upisanih uenika

i ostali podatci o koli
A. Koliko ljudi ivi

Koliki je ukupan
broj uenika
upisanih (nastavak)
uenika u Vaoj koli TIMSS
4. u gradu, urbanom
Tablica 8.2. kole prema imovinskom
stanju
podruju urazred
kojem se nalazi Vaa
Prirodoslovlje
na dan 1. 5. 2011.?
Zemlja
Postotak uenika Prosjeni rezultat Postotak uenika Prosjeni rezultat

Bocvana
Honduras
Jemen
2 32 (3,6)
r
r
416 (10,6)
25 (4,0)
349 (12,9)
16 (4,0)
507 (17,1)
13 (3,8)
409 (18,4)
Koliki
je ukupan
broj upisanih
uenika etvrtoga
7 (2,9)
412 (9,4)
13 (3,2)
363 (21,7)
s
r
r
r
37 (4,3)
550 (3,9)
36
(4,4)
541uenika
(4,9)
_____________
60 (4,1)
521 (2,9)
Upiite broj.
75 (4,5)
409 (7,9)
67 (0,4)
457 (3,2)
11 (4,4)
595 (12,5)
21 (6,0)
574 (8,2)
razreda u Vaoj koli na dan 1. 5. 2011.?
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
51 (4,5)
36 (4,3)
25 (4,0)
12 (3,2)
22 (0,3)
20 (4,7)
16 (5,3)
542 (3,2)
532 (3,6)
512 (6,2)
421 (20,6)
485 (5,3)
567 (12,2)
531 (5,8)

obitelji loijega imovinskog
vie stanja
od 500 000 ljudi
Oznaite
A
Postotak uenika odProsjeni
100 001 rezultat
do 500 000 ljudi -- A
od 50 001 do 100 000 ljudi -- A
43 (4,3)
328 (6,7)
71 (4,9)
od 15426
001(5,9)
do 50 000 ljudi -- A
80 (3,6)
340 (8,9)
od 3 001 do 15 000 ljudi -- A
12 (2,8)
517 (10,1)
3 000
28 (4,4)
508
(5,1)ljudi ili manje -- A
15 (2,7)
13 (3,5)
B.
11 (0,2)
69 (4,6)
64 (7,5)
--

matematike i prirodoslovlja TIMSS
kole s podjednakim postotkom

kole _____________
s veim postotkom uenika
iz
uenika
uenika iz obitelji boljega i loijega
obitelji
boljega
imovinskog stanja
Upiite
broj.
imovinskog stanja
502 (6,2)
387 (8,9)
to od navedenoga
najbolje opis
396 (5,2)
529u(3,6)
podruje
kojem se nalazi Vaa
531 (7,1)
Oznaite
3
Otprilike koliki postotak uenika Vae kole dolazi iz
navedenog okruenja?
Oznaite po jedan krui za svaki
redak.
od 11 do 25%
od 26 do 50%
Vie od
50%
b) Dolaze iz obitelji koje su boljeg

imovinskog stanja. ------------ A
A A
srednje velik grad ili veliko mjesto

udaljen ruralni kraj
A
-- A
-- A
-- A
C. to od navedenoga najbolje prik

dohodak stanovnika podruja u
blizini kole?
Oznaite
A A
4 kole s veim postotkom uenika iz obitelji boljega
Otprilike
kolikom
postotku
uenika
imovinskog
stanja je
kole
u kojima
vie odVae
25%kole
uenika
potjee izmaterinski
obitelji boljega
imovinskog stanja, a 25% ili
hrvatski
jezik?
manje uenika potjee iz obitelji loijega imovinskog
Oznaite samo jedan krui.
stanja
A
srednji -- A
nizak -- A
visok --
kole s veim postotkom

vie od 90% ---uenika
A iz obitelji loijega
imovinskog stanja kole u kojima vie od 25% uenika
do 90% --potjee iz obitelji76loijega
imovinskog
stanja, a 25% ili
A
manje uenika potjee iz obitelji boljega imovinskog
51 do 75% --- A
stanja
26 do 50%
--- A uenika iz obitelji
kole s podjednakim
postotkom
boljega i loijega imovinskog stanja sve ostale
25% ili manje od 25% --- A
mogunosti
4. razred Upitnik
Upitnikza
zaravnatelje
ravnatelje
143
TIMMS.indd 143
suburbano na rubu ili

periferiji urbanoga podruja -malo mjesto ili selo
od 0 do 10%
a) Dolaze iz obitelji koje su loijeg

imovinskog stanja. ------------ A
urbano gusto naseljeno --
14.12.2012. 13:54:14
Tablica 8.3. Utjecaj nedostatka sredstava za prirodoslovlje
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja
Na skali Utjecaj nedostatka sredstava za prirodoslovlje uenici su bodovani prema odgovorima ravnatelja o 12 kolskih i uionikih sredstava za
prirodoslovlje. Uenici u kolama u kojima nedostatak sredstava nikako ne utjee na nastavu dobili su najmanje 11,3 boda, to je toka na skali
koja se odnosi na odgovore ravnatelja kako nedostatak sredstava nikako ne utjee na nastavu za est od 12 sredstava, a malo utjee na nastavu
za ostalih est sredstava. Uenici u kolama u kojima nedostatak sredstava mnogo utjee na nastavu dobili su najvie 7,1 bodova, to je toka na
skali koja se odnosi na odgovore ravnatelja kako nedostatak sredstava mnogo utjee na nastavu za est od 12 sredstava i znatno utjee na nastavu
za ostalih est sredstava. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu nedostatak sredstava malo utjee na nastavu.
Zemlja
Republika Koreja
Slovenija
Engleska
panjolska
Singapur
SAD
Poljska
Kazahstan
Australija
eka
Katar
Nizozemska
Hrvatska
Maarska
vedska
Gruzija
Armenija
Austrija
Malta
Njemaka
Novi Zeland
Sjeverna Irska
Japan
Norveka
Rusija
Finska
Litva
Slovaka
Kraljevina Bahrein
Srbija
ile
Irska
Jemen
Kuvajt
Maroko
Rumunjska
Portugal
Italija
Kineski Tajpeh
Tunis
Danska
Saudijska Arabija
Oman
Tajland
Turska
Azerbajdan
Meunarodni prosjek

()

r
r
Postotak
uenika
63 (4,4)
57 (4,0)
37 (4,7)
37 (4,4)
36 (0,0)
34 (2,8)
33 (3,8)
32 (3,8)
32 (3,7)
31 (3,7)
31 (3,0)
30 (4,9)
29 (1,9)
29 (4,0)
29 (4,2)
28 (3,9)
28 (4,0)
27 (3,8)
26 (3,5)
25 (3,8)
25 (0,1)
25 (2,5)
24 (3,5)
23 (4,1)
23 (3,4)
21 (4,4)
20 (3,0)
19 (3,1)
18 (3,2)
17 (2,3)
17 (4,8)
17 (3,2)
17 (2,5)
17 (3,4)
16 (3,2)
14 (3,0)
14 (2,6)
12 (2,8)
11 (1,9)
10 (2,2)
9 (2,5)
9 (2,0)
8 (1,9)
7 (2,5)
7 (1,4)
4 (1,8)
4 (1,7)
2 (0,7)
1 (0,8)
0 (0,0)
22 (0,4)
Prosjeni
rezultat
587 (2,5)
521 (3,5)
527 (6,4)
511 (4,9)
580 (5,4)
555 (4,0)
513 (4,2)
490 (8,9)
529 (5,1)
537 (5,3)
419 (11,5)
537 (4,6)
449 (5,7)
516 (3,8)
512 (4,5)
541 (5,7)
541 (6,0)
453 (7,7)
422 (7,1)
531 (5,1)
462 (3,8)
534 (4,6)
501 (7,0)
523 (6,9)
558 (3,0)
485 (5,5)
567 (6,1)
577 (3,9)
513 (6,3)
534 (6,6)
471 (9,1)
529 (7,3)
520 (8,9)
518 (8,6)
213 (15,4)
327 (10,1)
270 (10,8)
536 (16,1)
534 (9,8)
533 (9,3)
563 (6,4)
347 (14,6)
537 (5,9)
442 (11,6)
379 (12,6)
537 (16,8)
480 (26,2)
~ ~
~ ~
~ ~
495 (1,3)
Nedostatak sredstava malo

utjee na nastavu
Postotak
uenika
36 (4,3)
43 (4,0)
63 (4,7)
62 (4,3)
57 (0,0)
65 (2,9)
67 (3,8)
57 (4,0)
68 (3,7)
66 (3,8)
41 (3,2)
70 (4,9)
58 (2,3)
69 (3,9)
70 (4,2)
68 (4,1)
71 (4,0)
73 (3,8)
74 (3,5)
75 (3,8)
72 (0,1)
75 (2,5)
76 (3,5)
74 (4,0)
75 (3,7)
79 (4,4)
72 (3,5)
79 (3,3)
82 (3,2)
83 (2,3)
62 (5,2)
75 (4,1)
79 (2,9)
81 (3,6)
81 (3,5)
51 (4,0)
82 (2,8)
85 (2,8)
87 (2,2)
88 (2,3)
71 (3,4)
89 (2,1)
90 (2,2)
83 (2,4)
74 (2,5)
63 (4,3)
73 (3,5)
70 (3,1)
87 (2,7)
91 (2,6)
72 (0,5)
Prosjeni
rezultat
586 (3,7)
519 (3,9)
529 (4,4)
503 (4,0)
586 (4,7)
542 (2,9)
502 (3,3)
497 (7,3)
511 (3,7)
536 (2,8)
402 (7,7)
531 (2,4)
419 (3,4)
515 (2,6)
508 (2,1)
532 (5,3)
530 (3,3)
455 (4,5)
415 (4,5)
532 (3,5)
441 (2,0)
527 (3,3)
496 (3,3)
516 (3,6)
560 (2,3)
496 (2,6)
546 (4,4)
569 (2,8)
515 (2,9)
530 (4,2)
439 (5,9)
515 (3,6)
474 (3,3)
517 (4,0)
206 (8,0)
349 (6,7)
260 (5,8)
502 (6,3)
520 (4,4)
523 (2,7)
551 (2,6)
345 (5,5)
529 (3,5)
428 (6,2)
365 (4,6)
477 (5,7)
451 (4,7)
464 (5,5)
433 (6,2)
535 (4,6)
485 (0,6)
Nedostatak sredstava mnogo

utjee na nastavu
Postotak
uenika
1 (0,6)
0 (0,0)
0 (0,0)
2 (1,0)
7 (0,0)
2 (0,7)
0 (0,0)
11 (2,7)
1 (0,5)
3 (1,5)
29 (3,1)
0 (0,0)
13 (1,6)
2 (1,2)
1 (0,6)
4 (1,8)
1 (0,7)
0 (0,0)
1 (0,0)
0 (0,0)
3 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
3 (2,4)
2 (1,4)
0 (0,0)
8 (2,1)
2 (1,2)
0 (0,0)
0 (0,0)
21 (3,7)
8 (2,7)
4 (1,7)
2 (1,2)
3 (1,5)
35 (4,0)
4 (1,2)
3 (0,5)
2 (0,9)
1 (0,9)
19 (3,0)
2 (1,1)
2 (1,1)
10 (2,4)
19 (2,0)
33 (4,1)
23 (3,2)
28 (3,1)
11 (2,7)
9 (2,6)
7 (0,3)
Prosjeni
rezultat
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
575 (14,5)
~ ~
~ ~
499 (20,0)
~ ~
537 (9,8)
364 (9,9)
~ ~
417 (8,6)
~ ~
~ ~
548 (10,1)
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
449 (8,9)
~ ~
~ ~
501 (8,0)
~ ~
~ ~
550 (9,9)
~ ~
~ ~
~ ~
458 (9,9)
495 (16,7)
481 (12,8)
~ ~
290 (23,8)
356 (8,8)
325 (20,3)
471 (72,3)
~ ~
~ ~
551 (4,5)
~ ~
~ ~
431 (20,1)
380 (9,6)
453 (12,1)
450 (7,8)
449 (8,2)
474 (16,7)
536 (8,7)
460 (4,0)
Prosjeni
rezultat na
skali
12,1
11,8
11,1
10,9
10,5
10,8
10,9
10,2
10,6
10,9
9,3
10,5
9,9
10,6
10,6
10,5
10,5
10,6
10,5
10,6
10,2
10,6
10,5
10,3
10,3
10,4
9,9
10,1
10,3
10,2
9,3
9,5
9,7
10,2
10,1
8,3
10,1
9,8
9,6
9,7
8,6
10,0
9,9
9,2
8,6
8,2
8,4
7,9
8,7
8,3
(0,18)
(0,12)
(0,17)
(0,16)
(0,00)
(0,13)
(0,14)
(0,22)
(0,14)
(0,15)
(0,24)
(0,14)
(0,10)
(0,16)
(0,13)
(0,18)
(0,15)
(0,14)
(0,12)
(0,14)
(0,00)
(0,09)
(0,09)
(0,18)
(0,14)
(0,12)
(0,15)
(0,14)
(0,11)
(0,10)
(0,35)
(0,14)
(0,15)
(0,13)
(0,12)
(0,21)
(0,10)
(0,13)
(0,14)
(0,09)
(0,17)
(0,08)
(0,09)
(0,15)
(0,09)
(0,15)
(0,15)
(0,08)
(0,12)
(0,08)
Nedostatak sredstava nikako

ne utjee na nastavu

Tilda (~) upuuje na nemogunost izvjetavanja o postignuima zbog nedostatka podataka.
144
TIMMS.indd 144
14.12.2012. 13:54:14
Tablica 8.3. Utjecaj nedostatka sredstava za prirodoslovlje

(nastavak)
4.
Nedostatak sredstava nikako ne Nedostatak sredstava malo utjee

utjee na nastavu
na nastavu
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Nedostatak sredstava mnogo

utjee na nastavu
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
na skali

Zemlja
TIMSS
Honduras
Jemen
Bocvana
20 (4,1)
15 (2,8)
2 (1,2)
443 (18,2)
326 (16,9)
~~
69 (4,4)
82 (3,0)
87 (2,9)
432 (6,3)
344 (7,4)
360 (5,3)
11 (2,7)
3 (1,5)
10 (2,6)
409 (14,8)
392 (12,7)
402 (32,1)
9,4 (0,23)
10,0 (0,13)
8,9 (0,11)
47 (0,4)
42 (4,3)
37 (5,6)
30 (4,4)
30 (7,8)
24 (4,0)
20 (3,7)
480 (3,8)
545 (4,3)
541 (5,1)
525 (3,9)
541 (10,0)
428 (12,1)
525 (7,2)
42 (0,3)
58 (4,3)
62 (5,3)
69 (4,3)
64 (8,6)
59 (4,6)
79 (3,6)
453 (2,6)
540 (3,1)
543 (5,0)
513 (3,3)
538 (6,6)
403 (6,9)
529 (3,4)
11 (0,2)
0 (0,0)
2 (0,1)
1 (0,7)
6 (4,1)
17 (3,6)
1 (0,7)
428 (10,1)
~~
~~
~~
541 (11,8)
399 (11,9)
~~
10,7 (0,02)
11,3 (0,16)
11,0 (0,25)
10,7 (0,15)
10,7 (0,35)
9,5 (0,23)
10,4 (0,14)
Dubai, UAE
Alberta, Kanada
Florida, SAD
r
Quebec, Kanada
Sjeverna Karolina, SAD r
Abu Dhabi, UAE
Ontario, Kanada
10
10
10
Koliko nedostatak ili neprimjerenost navedenog utjee na odravanje nastave u Vaoj koli?
Koliko
nedostatak
ili neprimjerenost
utjee
na odravanje
Koliko nedostatak ili neprimjerenost
navedenog
utjee nanavedenog
odravanje
nastave
u Vaojnastave
koli? u Vaoj koli?
redak.
redak.
nikako
redak.
nikako malo
nikako
malo
malo
redak.
nikako malo
nikako
znatno
malo
malo
znatno mnogo
znatno
10

redak.
Oznaite po jedan
krui za svaki
redak.
nikako
znatno
mnogo
A. Opi resursi kole

C. Resursi za pouavanje
mnogo
Matematike
A. Opi resursi kole
C. Resursi
za pouavanje
a) nastavna sredstva (npr.
Matematike
A. Opi resursi kole
udbenici)sredstva
--------------------a) uitelji specijalizirani za
A A A C.AResursi za pouavanje
a) nastavna
(npr.
pouavanje
Matematike
udbenici) --------------------- A A A AMatematike
a) uitelji
specijalizirani
za ------- A
b) uredski pribor (npr. papir,
pouavanje Matematike ------- A
olovke)
------------------------program za
udbenici) --------------------- Ab) uredski
(npr. papir,
A pribor
A
A A A A a)Auitelji specijaliziranib)zaraunalni
pouavanje
Matematike
olovke) ------------------------- A A A Apouavanje Matematike
A
b) raunalni
program
zaA-------A
------A
c) kolske zgrade i
pouavanje Matematike ------- A
igralita
-----------------------materijali iz knjinice vani za
olovke) ------------------------- Ac) kolske
A zgradeAi A A A A b)Araunalni program zac)c) materijali
pouavanjeiz Matematike
------igralita ------------------------ A A A Apouavanje Matematike
vani
za A
------- knjiniceA
Koliko nedostatak ili neprimjerenost navedenog utjee na odravanje
nastave
u
Vaoj
koli?
d) sustavi grijanja/hlaenja,
pouavanje A
Matematike -------A
c) kolske zgrade i
rasvjetegrijanja/hlaenja,
------------------------ A A A A
d) audio-vizualna sredstva za A
igralita ------------------------ Ad) sustavi
c)
materijali
iz
knjinice
vani
za Matematike
A
A
A
pouavanje
rasvjete -----------------------d) audio-vizualna
sredstva za------- A
e) mjesto za odravanje nastave A A A Apouavanje Matematike
------- A
A-------A
pouavanje
Matematike
A
d) sustavi
grijanja/hlaenja,
(npr. uionice)
----------------Oznaite
po jedan
krui za svaki
e) kalkulatori za pouavanje
Oznaite
Apo jedan
A krui
Aza svaki
e) mjesto
za odravanje
nastave A
redak. rasvjete -----------------------redak.
Matematike
za
Af) (npr.
Auionice)A----------------A A A A d)Aaudio-vizualna sredstva
A
e) kalkulatori
za-------------------pouavanje
tehnoloki kompetentno
pouavanje Matematike
------- A
nikako
Matematike
-------------------nikako
A
A
A
osoblje ------------------------D. Resursi za pouavanje
A Amalo A A
e) mjesto
za odravanje nastave
f) tehnoloki
kompetentno
malo
Prirodeza
i drutva
------------------------(npr. uionice) ----------------- A osoblje
D. Resursi
pouavanje
e)
kalkulatori
za
pouavanje
A
A
A
A
A
A
A
g) raunala za nastavu ----------- A A AznatnoA
znatno
Prirode i drutva
Matematike -------------------A
A
A
a)
uitelji
specijalizirani
za
g) raunala za nastavu ----------- A A A Amnogo
mnogo
f) tehnoloki kompetentno
B. Resursi za pouavanje
pouavanje
Prirode i za
a)
uitelji
specijalizirani
osoblje ------------------------- A itanja
D. Resursi za pouavanje
A za pouavanje
A A
drutva ------------------------A. Opi resursi kole
B.
C. Resursi
A
Prirode i
Prirode i drutva pouavanje
itanja
Matematike
drutva ------------------------- A
g)
raunala
za
nastavu
----------a)
uitelji
specijalizirani
za
A A A A
b) raunalni program za
pouavanje
itanja -----------A A A a)Auitelji specijaliziranib)zaraunalni
pouavanje
Prirodezai
udbenici) --------------------- A A A A
a) uitelji
specijalizirani
za
program
drutva ------------------------pouavanje itanja
-----------Matematike
------- A A A Apouavanje Prirode i pouavanje
A
Prirode
i
itanja
drutva ------------------------drutva ------------------------A A A
pouavanje
itanjaza------------ A A A A
c) materijali iz knjinice vani za A
olovke) ------------------------- A A A A
b) raunalni
program
pouavanjeiz Prirode
pouavanje itanja
-----------Matematike
------a) uitelji specijalizirani za
knjinicei vani za
program zac) materijali
iz knjinice -------------- A
A A
A A
A b)A
Araunalni
c) kolske zgrade i
drutva ------------------------A
pouavanje itanja ------------ Ac) knjige
pouavanje
Prirode i
A
A
A
pouavanje
Prirode
i
igralita ------------------------ A A A A
c) knjige
iz knjinice
-------------materijali
iz knjinice
vani za A A A A
drutva ------------------------A
drutva
------------------------d) pouavanje
audio-vizualna
sredstva
za
A
A
A
d) audio-vizualna sredstva za
Matematike ------- A A A A
pouavanje itanja
-----------A A A A
d) sustavi grijanja/hlaenja,
d) audio-vizualna
sredstva
za
pouavanje Prirode
i za
d)
audio-vizualna
sredstva
pouavanje
itanja
-----------Ad) pouavanje
A itanja
Asredstva
Aza A A A c)Amaterijali iz knjinice vani
rasvjete ------------------------ A A A A
-----------drutvaza------------------------audio-vizualna
A
pouavanje
Prirode i
pouavanje Prirode i drutva ------------------------pouavanje Matematike ------A
c) knjige iz knjinice -------------- A A A A A A A Adrutva ------------------------e) mjesto za odravanje nastave
e) oprema i materijali
za
A A A
(npr. uionice) ----------------- A A A A
pouavanje
e) kalkulatori za pouavanje
e) oprema
i materijali za
Prirode
Matematike -------------------- A A A d)Aaudio-vizualna sredstva
za i drutva --------------- A
pouavanje
f) tehnoloki kompetentno
pouavanje itanja ------------ A A A A
pouavanje Prirode i Prirode i drutva --------------- A
osoblje ------------------------- A A A A
D. Resursi za pouavanje
drutva ------------------------- A A A
Prirode i drutva
nikako
mnogo
malo
g) raunala za nastavu ----------- A A A A
ne utjee
utjee
utjee
e)
oprema
i materijali za
a) uitelji specijalizirani za
pouavanje
pouavanje Prirode i
itanja
A
drutva ------------------------- A 11,3A A 7,1 APrirode i drutva --------------- A A
a) uitelji specijalizirani za
pouavanje itanja ------------ A
A A A
pouavanje Prirode i
drutva ------------------------- A
A A A
A A A
c) knjige iz knjinice -------------- A A A A
c) materijali iz knjinice vani za

pouavanje Prirode i
drutva ------------------------- A
A A A
pouavanje Prirode i
4. razred Upitnik
Upitnikza
zaravnatelje
ravnatelje
TIMMS.indd 145
A A A
znatno
znatno mnogo
4. razred Upitnik
Upitnikza
zaravnatelje
ravnatelje
4. razred Upitnik
Upitnikza
zaravnatelje
ravnatelje
mnogo
mnogo
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A A A
A A A
A A A
A A A
A
A A A
A
A A A
A A A
A
A A A
A A A
A A A
A
A
145
14.12.2012. 13:54:15
34
34
43
Opremljenost kolske knjinice

Knjinice unutar kole i u lokalnoj zajednici osiguravaju materijale za itanje i druga
sredstva uz pomo kojih uitelji mogu proiriti svoj pristup nastavi. Uenici mogu iz knjinica posuditi knjige za uenje i zabavu. Budui da se sve vie primjenjuju nova tehnoloka
dostignua, knjinice postaju medijski centri koji nude velik izbor materijala na internetu,
ime bi se moglo pozitivno utjecati na rezultate unutar svih obrazovnih podruja, ukljuujui prirodoslovlje.
Tablica 8.4. prikazuje odgovore ravnatelja o dostupnosti i opremljenosti kolskih
knjinica. Budui da su u zemljama sudionicama donesene razliite smjernice za kolske i
uionike knjinice, neke zemlje umjesto velike sredinje knjinice imaju dobro opremljene uionike knjinice, to upuuje na to da nepostojanje kolske knjinice ne znai da
djeca nemaju pristup knjigama. Prema meunarodnom prosjeku za etvrte razrede, 13%
uenika pohaa kole koje nemaju kolsku knjinicu.
U prosjeku 32% uenika etvrtih razreda pohaa osnovne kole koje imaju vrlo dobro opremljenu kolsku knjinicu, s vie od 5000 knjiga razliitih naslova. Dodatnih 38%
uenika pohaa kole u kojima knjinice imaju od 501 do 5000 knjiga razliitih naslova, a
17% uenika pohaa kole koje imaju manje zbirke od 500 ili manje knjiga razliitih naslova. Veliina kolske knjinice pozitivno utjee na prosjena postignua iz prirodoslovlja.
Uenici etvrtih razreda koji pohaaju kole s dobro opremljenim knjinicama ostvarili
su bolje rezultate nego uenici koji pohaaju kole u kojima kolske knjinice uope ne
postoje (505 prema 472 boda). U zemljama u kojima su ispitani uenici estih razreda mali
broj uenika pohaa kole u kojima knjinice imaju vie od 5000 knjiga razliitih naslova,
a openito je vii postotak uenika (50% ili vie) u ijim kolama ne postoji kolska knjinica.
U Hrvatskoj postotak uenika etvrtih razreda koji pohaaju osnovne kole s vrlo
dobro opremljenim kolskim knjinicama, s vie od 5000 knjiga razliitih naslova, iznosi
39% i oni postiu prosjeni nacionalni rezultat od 518 bodova. Postotak uenika u Hrvatskoj koji pohaaju kole s dobro opremljenim knjinicama koje imaju od 501 do 5000
knjiga razliitih naslova iznosi 53%, a njihov je prosjeni rezultat 515 bodova. kole koje
imaju slabije opremljene knjinice, s 500 ili manje knjiga razliitih naslova, pohaa 8% uenika u Hrvatskoj, a postignuti rezultat tih uenika iznosi 504 boda i za 14 je bodova manji
od rezultata uenika koji pohaaju kole s vrlo dobro opremljenim knjinicama. Prema
podacima istraivanja TIMSS, u Hrvatskoj ne postoje kole koje nemaju kolsku knjinicu.
146
TIMMS.indd 146
14.12.2012. 13:54:16
kole koje raspolau raunalima za uporabu u nastavi

Istraivanja provedena na podruju odgoja i obrazovanja pokazuju da se raunala
sve vie rabe u nastavi matematike i prirodoslovlja. Primjerice, pregledom istraivanja od
1990. o upotrebi raunala u amerikim osnovnim i srednjim kolama obrada lekcija uz
pomo raunala na satima prirodnih i drutvenih znanosti pokazala se uinkovitom. Utvreno je i da simulacijski programi katkad pridonose uinkovitosti poduavanja prirodoslovlja, iako to nije definitivno odreeno (Kulik, 2003.).
Tablica 8.5. sadrava odgovore ravnatelja na pitanja o dostupnosti raunala za uporabu u nastavi. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred u TIMSS-u 2011., 37%
uenika pohaa kole koje raspolau jednim raunalom za jednoga do dva uenika, 31%
uenika pohaa kole koje raspolau jednim raunalom za tri do pet uenika, a 24% uenika pohaa kole koje raspolau jednim raunalom za est ili vie uenika. Utvrene su
prilino velike razlike meu zemljama: u Engleskoj 90% uenika pohaa kole koje raspolau jednim raunalom za jednoga do dva uenika, a u Islamskoj Republici Iranu, Tunisu i
Jemenu 6% ili manje uenika pohaa kole koje raspolau dovoljnim brojem raunala za
sve uenike. Meutim, u prosjeku samo 8% uenika etvrtih razreda pohaa kole koje ne
raspolau raunalima za uporabu u nastavi. Postotak uenika u kolama koje ne raspolau raunalima za uporabu u nastavi vii je u zemljama u kojima su ispitani uenici estih
razreda.
Podaci za Hrvatsku znaajno su razliiti od navedenih meunarodnih prosjeka i govore o nedostatnoj opremljenosti kola raunalima, iako taj materijalni nedostatak, kao
to emo uskoro objasniti, ne utjee na rezultate. Samo 12% uenika pohaa kole koje
raspolau jednim raunalom za svakog uenika ili jednim raunalom za dva uenika, to
je za 25% manje od meunarodnog prosjeka. kole koje raspolau jednim raunalom za
tri do pet uenika pohaa 21% uenika, dok najvie uenika, njih 50%, pohaa kole koje
raspolau jednim raunalom za est ili vie uenika. Rezultati koje su uenici postigli u
Hrvatskoj u navedenim se skupinama kola znaajno ne razlikuju i iznose 519 bodova za
uenike u kolama u kojima tri do pet uenika dijeli jedno raunalo, odnosno 516 bodova
za uenike u kolama u kojima se est i vie uenika koristi jednim raunalom. Rezultat
uenika u kolama koje ne posjeduju raunala iznosi 515 bodova te se znatno ne razlikuje
od rezultata uenika u kolama s veim brojem raunala.
Teko je interpretirati odnos izmeu dostupnosti raunala i prosjenih rezultata iz
prirodoslovlja jer je opremljenost kola izravno povezana sa socioekonomskim razinama
i nastavnom praksom.
147
TIMMS.indd 147
14.12.2012. 13:54:16
Tablica 8.4. Opremljenost kolske knjinice
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja (uionike knjinice nisu ukljuene)

Zemlja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
Postotak
uenika
42 (4,0)
56 (3,6)
1 (0,1)
29 (3,6)
1 (0,0)
6 (1,6)
16 (2,8)
68 (3,6)
13 (2,9)
4 (1,7)
35 (3,2)
82 (3,2)
39 (4,2)
7 (2,1)
3 (1,2)
5 (1,4)
81 (3,1)
1 (0,7)
52 (3,4)
65 (3,9)
90 (2,8)
27 (4,8)
3 (1,5)
46 (3,9)
52 (4,0)
11 (0,1)
0 (0,3)
-18 (4,0)
46 (3,8)
2 (1,0)
11 (2,2)
65 (3,6)
5 (2,0)
92 (2,5)
45 (3,9)
65 (3,4)
62 (3,1)
3 (1,5)
77 (0,0)
3 (1,5)
11 (2,0)
66 (2,9)
66 (4,0)
19 (3,2)
18 (3,7)
18 (3,1)
0 (0,1)
1 (0,7)
27 (1,4)
32 (0,4)
Prosjeni
rezultat
414 (5,8)
519 (4,0)
~~
450 (9,7)
~~
533 (6,7)
519 (7,5)
533 (3,3)
521 (10,5)
583 (8,7)
457 (4,7)
541 (4,3)
518 (3,0)
498 (9,0)
507 (29,5)
514 (15,3)
560 (2,2)
~~
408 (7,9)
496 (6,5)
553 (2,3)
478 (7,4)
342 (16,3)
515 (3,8)
543 (4,7)
474 (4,5)
~~
-497 (4,8)
499 (4,7)
~~
364 (9,9)
508 (3,4)
512 (10,0)
587 (2,1)
521 (7,8)
555 (3,8)
550 (2,6)
461 (18,9)
583 (3,9)
501 (17,0)
529 (9,8)
518 (2,6)
523 (4,1)
515 (6,6)
536 (5,3)
517 (8,6)
~~
~~
467 (5,6)
505 (1,4)
Od 501 do 5000 knjiga

razliitih naslova
Postotak
uenika
50 (3,9)
42 (3,7)
45 (4,5)
44 (4,1)
13 (3,3)
55 (4,1)
58 (4,2)
26 (3,7)
63 (4,6)
47 (4,3)
49 (3,6)
18 (3,2)
53 (4,3)
30 (4,0)
40 (4,0)
41 (3,9)
18 (3,2)
3 (1,0)
34 (3,3)
30 (3,9)
9 (2,7)
48 (5,5)
37 (4,4)
45 (4,0)
41 (4,3)
58 (0,1)
6 (2,2)
-73 (4,8)
53 (3,7)
39 (3,4)
58 (3,7)
32 (3,6)
47 (5,4)
8 (2,4)
45 (4,2)
31 (3,4)
34 (2,9)
17 (3,0)
22 (0,0)
51 (4,6)
58 (3,9)
27 (3,6)
22 (3,5)
69 (4,0)
52 (5,0)
37 (4,6)
5 (2,2)
38 (3,2)
47 (2,3)
38 (0,5)
Prosjeni
rezultat
417 (5,1)
514 (5,2)
534 (3,5)
442 (10,3)
507 (5,8)
536 (3,6)
478 (4,5)
524 (6,5)
536 (4,3)
569 (2,8)
456 (7,3)
529 (6,1)
515 (2,9)
516 (6,8)
479 (6,4)
529 (4,1)
552 (4,3)
286 (7,7)
367 (7,9)
490 (10,0)
543 (6,2)
443 (5,6)
356 (8,2)
513 (4,4)
528 (6,9)
453 (1,9)
309 (20,6)
-493 (3,2)
496 (4,2)
531 (4,5)
372 (5,0)
498 (5,1)
514 (5,9)
578 (3,4)
489 (9,6)
551 (6,1)
538 (4,2)
430 (14,9)
584 (7,6)
516 (4,9)
533 (5,2)
521 (4,2)
505 (6,0)
504 (3,6)
533 (4,4)
468 (8,1)
350 (12,2)
480 (5,5)
417 (3,9)
486 (1,0)
500 ili manje knjiga

razliitih naslova
Postotak
uenika
8 (2,3)
1 (0,5)
27 (4,2)
28 (3,7)
26 (3,8)
23 (3,6)
22 (3,1)
2 (1,5)
15 (3,6)
27 (3,8)
13 (2,4)
0 (0,0)
8 (1,8)
14 (2,8)
37 (3,6)
42 (3,8)
0 (0,0)
19 (3,3)
13 (2,2)
5 (1,9)
0 (0,0)
25 (4,1)
59 (4,1)
6 (1,7)
3 (1,3)
17 (0,1)
24 (3,0)
-4 (2,3)
0 (0,0)
33 (3,6)
10 (2,1)
2 (1,0)
24 (4,0)
0 (0,0)
6 (1,7)
3 (1,8)
3 (1,2)
55 (4,2)
1 (0,0)
15 (3,9)
20 (3,2)
6 (2,7)
8 (2,5)
8 (1,8)
12 (3,4)
42 (3,7)
61 (3,8)
36 (3,3)
23 (2,1)
17 (0,4)
Prosjeni
rezultat
421 (13,3)
~~
517 (5,4)
422 (9,9)
513 (4,0)
540 (4,8)
471 (7,8)
~~
516 (9,8)
571 (5,3)
447 (8,3)
~~
504 (10,2)
524 (10,3)
447 (5,7)
519 (4,9)
~~
227 (17,6)
383 (7,8)
452 (20,8)
~~
433 (10,4)
347 (6,6)
540 (10,3)
518 (19,0)
428 (4,7)
301 (10,1)
-498 (5,1)
~~
523 (5,0)
403 (17,9)
~~
536 (8,9)
~~
503 (15,4)
538 (25,4)
535 (15,5)
432 (8,4)
~~
497 (13,7)
519 (7,7)
539 (13,2)
480 (14,8)
504 (13,1)
539 (6,9)
447 (9,0)
352 (7,3)
470 (5,2)
403 (6,2)
469 (1,8)
kolska knjinica ne postoji

Postotak
uenika
0 (0,5)
1 (0,0)
27 (3,6)
0 (0,0)
60 (4,6)
17 (3,5)
4 (1,3)
4 (1,3)
8 (2,3)
21 (3,4)
2 (1,3)
0 (0,0)
0 (0,0)
49 (4,2)
20 (3,1)
12 (2,6)
1 (0,7)
77 (3,4)
1 (1,0)
0 (0,0)
1 (0,8)
0 (0,0)
1 (0,7)
3 (0,8)
4 (1,6)
14 (0,1)
70 (3,3)
-4 (2,0)
1 (1,0)
26 (3,3)
21 (2,6)
1 (0,9)
25 (4,1)
1 (0,0)
4 (1,7)
1 (0,0)
1 (0,8)
25 (3,6)
0 (0,0)
31 (4,0)
12 (2,6)
1 (0,6)
4 (1,6)
3 (1,6)
18 (3,8)
3 (1,6)
34 (3,3)
24 (2,7)
3 (0,8)
13 (0,3)
Prosjeni
rezultat
~~
~~
541 (4,6)
~~
508 (2,7)
533 (6,2)
466 (8,1)
529 (13,9)
503 (18,2)
568 (6,2)
~~
~~
~~
519 (4,8)
413 (10,4)
521 (7,4)
~~
207 (8,3)
~~
~~
~~
~~
~~
497 (10,8)
523 (29,8)
418 (4,4)
247 (5,8)
-483 (9,2)
~~
533 (4,7)
359 (7,8)
~~
524 (5,4)
~~
497 (28,6)
~~
~~
426 (9,8)
~~
530 (5,5)
539 (6,7)
~~
496 (9,8)
508 (19,4)
528 (7,9)
552 (22,6)
332 (9,9)
415 (12,2)
445 (23,9)
472 (2,4)
Vie od 5000 knjiga

razliitih naslova
Crtica (-) upuuje na nedostupnost usporedivih podataka. Tilda (~) upuuje na nemogunost izvjetavanja o rezultatima zbog nedostatka podataka.
148
TIMMS.indd 148
14.12.2012. 13:54:16
Resursi
Resursi ii tehnologija
tehnologija
Tablica 8.4. Opremljenost kolske knjinice (nastavak)
nose
nose na
na uenike
uenike etvrtoga
etvrtoga razreda
razreda Vae
Vae
u
u godini
godini traje
traje nastava
nastava u
u Vaoj
Vaoj koli?
koli?
4.
Koliko
razreda
Koliko ukupno
ukupno raunala
raunala uenici
uenici etvrtoga
etvrtoga
razreda
500 ili manje knjiga razliitih
Vie od 5000 knjiga razliitih Od 501 do 5000 knjiga

mogu
upotrebljavati u
mogu
u nastavi?
nastavi?
naslovaupotrebljavati
razliitih
naslova
Zemlja
TIMSS
Postotak
Prosjeni
Postotak
uenika
rezultat
uenika
___________raunala
___________raunala
Prosjeni
rezultat
naslova
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
kolska knjinica ne postoji

Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
369 (9,5)
435 (11,8)
354 (12,5)
52 (4,5)
55 (4,2)
73 (3,5)
352 (7,1)
417 (6,9)
339 (8,7)
~~
~~
517 (5,2)
398 (8,9)
404 (5,0)
514 (21,7)
~~
0 (0,0)
1 (1,0)
2 (1,1)
5 (1,7)
0 (0,0)
2 (0,1)
0 (0,0)
~~
~~
~~
448 (23,7)
~~
~~
~~
Sudionice u kojima su ispitivani uenici estihUpiite

razredabroj.
Upiite broj.
ana
ana
Bocvana
Honduras
Jemen
3 (1,2)
0 (0,0)
1 (0,0)
a
ne
Alberta, Kanada
a dan
dan ukupno
ukupno traje
traje nastava,
nastava,
ne
Ontario, Kanada
dmore?
dmore?
Quebec, Kanada
ii ii __________minuta
__________minuta
minuta.
minuta.
Abu Dhabi, UAE

Dubai, UAE
Florida, SAD
na
na u
u tjednu
tjednu odrava
odrava nastava?
nastava?
Oznaite
Oznaite samo
samo jedan
jedan krui.
krui.
A
A
A
A
dana --- A
55 dana
A
44 1/2
dana
-1/2 dana -- A
A
44 dana
-A
dana -- A
ostalo
ostalo --- A
A
66 dana
dana
55 1/2
1/2 dana
dana
-----
r
r
r
432 (58,6)
~~
~~
12 (2,7)
15 (3,5)
4 (1,4)
420 (32,0)
488 (16,6)
408 (10,3)
33 (4,1)
30 (4,2)
21 (3,3)
Ima
Ima li
li Vaa
Vaa kola
kola laboratorij
laboratorij kojim
kojim se
se mogu
mogu koristiti
koristiti
70 (4,0)
(2,9)
30 (4,0)
537 (5,9)
0 (0,0)
uenici
etvrtoga
razreda?
uenici544
etvrtoga
razreda?
51 (4,3)
529 (4,5)
45 (4,3)
526 (4,1)
2 (1,5)
42 (4,2)
517 (3,8)
52 (4,0) Oznaite
517 (3,7)samo jedan
5 (1,9)
krui.
Oznaite
samo jedan
krui.
22 (3,6)
433 (13,5)
46 (4,8)
407 (8,1)
27 (3,8)
51 (0,2)
497 (3,4)
39 (0,2)
10 (0,2)
da
da ----- 437 (3,0)
65 (6,9)
544 (5,5)
30 (6,1)
546 (10,4)
3 (2,3)
ne
76 (6,2)
540 (6,1)
24 (6,2)
0 (0,0)
ne ----- 542 (10,9)
A
A
A
A

e
e nastave
nastave
Ima
Ima li
li Vaa
Vaa kola
kola kolsku
kolsku knjinicu?
knjinicu?
Oznaite
Oznaite samo
samo jedan
jedan krui.
krui.
da
A
da ----- A
ne
ne ----- A
A
(Ako je
je Va
Va odgovor
odgovor NE,
NE, idite
idite na
na pitanje
pitanje broj
broj 10.)
10.)
(Ako
Ako
Ako je
je Va
Va odgovor
odgovor DA,
DA, odgovorite
odgovorite na
na sljedea
sljedea
pitanja.
pitanja.
A. Koliko
Koliko otprilike
otprilike knjiga
knjiga razliitih
razliitih naslova
naslova ima
ima u
u
A.
Vaoj kolskoj
kolskoj knjinici
knjinici (ne
(ne raunajui
raunajui asopise
asopise ii
Vaoj
druga periodina
periodina izdanja?)
izdanja?)
druga
Oznaite
Oznaite samo
samo jedan
jedan krui.
krui.
A
A
A
A
A
A
od
od 22 001
001 do
do 55 000
000 --- A
A
od 55 001
001 do
do 10
10 000
000 --- A
od
A
vie
od
10
000
-vie od 10 000 -- A
A
250 ili
ili manje
manje od
od 250
250 -250
-od
od 251
251 do
do 500
500 --od
od 501
501 do
do 22 000
000 ---
B.
B. Koliko
Koliko otprilike
otprilike asopisa
asopisa ii drugih
drugih periodinih
periodinih
izdanja
ima
u
Vaoj
kolskoj
izdanja ima u Vaoj kolskoj knjinici?
knjinici?
Oznaite samo
samo jedan
jedan krui.
krui.
Oznaite
A
A
A
A
od
od 66 do
do 10
10 --- A
A
od 11
11 do
do 30
30 --- A
od
A
31
ili
vie
od
31
-31 ili vie od 31 -- A
A
00
od
od 11 do
do 55
4.
4. razred
razred Upitnik
Upitnik za
za ravnatelje
ravnatelje
-----
149
TIMMS.indd 149
14.12.2012. 13:54:17
Tablica 8.5. kole koje raspolau raunalima za uporabu u nastavi
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja
Zemlja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
()

r
s
r
r
r
r
r
r
Postotak
uenika
26 (3,7)
64 (3,8)
11 (2,4)
19 (3,2)
40 (4,3)
66 (3,5)
59 (3,7)
43 (4,8)
90 (2,9)
55 (4,3)
64 (3,7)
56 (4,3)
12 (2,4)
35 (4,0)
0 (0,0)
19 (3,0)
48 (3,3)
6 (1,9)
39 (3,6)
34 (3,9)
22 (2,8)
40 (3,6)
40 (4,3)
28 (3,3)
53 (3,9)
15 (0,1)
11 (2,2)
34 (4,4)
57 (5,2)
69 (3,4)
21 (2,6)
22 (2,4)
32 (3,0)
14 (3,2)
22 (3,5)
42 (3,8)
27 (3,1)
65 (2,7)
16 (2,9)
51 (0,0)
76 (4,4)
81 (2,6)
65 (3,3)
16 (2,6)
49 (3,9)
29 (3,6)
36 (3,8)
6 (1,5)
17 (2,4)
31 (2,1)
37 (0,5)
Prosjeni
rezultat
415 (9,3)
518 (3,6)
551 (8,3)
436 (19,1)
511 (3,7)
533 (3,5)
476 (4,4)
529 (4,7)
528 (3,6)
571 (3,4)
447 (4,6)
526 (7,3)
514 (4,6)
514 (7,1)
~~
524 (6,9)
553 (2,9)
179 (23,1)
391 (9,5)
500 (9,9)
537 (4,7)
458 (6,3)
357 (8,6)
504 (6,3)
527 (5,1)
459 (3,8)
292 (25,1)
529 (3,8)
492 (3,3)
493 (3,8)
524 (6,7)
362 (7,8)
494 (4,7)
541 (9,0)
577 (3,6)
493 (9,7)
549 (7,1)
551 (2,8)
436 (18,5)
584 (4,8)
514 (4,1)
529 (4,5)
521 (3,2)
510 (7,8)
497 (4,6)
540 (5,4)
483 (7,3)
368 (8,1)
463 (7,3)
416 (4,3)
486 (1,2)
Postotak
uenika
46 (4,3)
27 (3,3)
19 (2,7)
37 (4,1)
35 (3,7)
26 (3,1)
33 (3,6)
43 (4,4)
10 (2,9)
29 (4,2)
25 (3,6)
43 (4,2)
21 (3,3)
27 (3,2)
2 (0,8)
35 (3,4)
44 (4,0)
7 (2,7)
33 (3,8)
24 (3,7)
41 (3,7)
45 (4,3)
51 (4,6)
24 (4,0)
26 (3,4)
67 (0,1)
10 (2,2)
38 (5,4)
26 (4,2)
23 (3,2)
49 (3,7)
14 (1,9)
30 (3,7)
21 (5,2)
46 (4,0)
34 (3,9)
33 (4,0)
27 (2,4)
21 (4,2)
47 (0,0)
18 (3,9)
15 (2,2)
30 (3,7)
37 (3,7)
35 (4,1)
37 (4,6)
33 (4,3)
24 (3,0)
28 (3,0)
41 (2,4)
31 (0,5)
Prosjeni
rezultat
415 (5,7)
511 (6,2)
535 (4,7)
427 (8,0)
513 (2,9)
542 (3,5)
487 (5,8)
533 (4,1)
533 (15,2)
566 (4,3)
464 (10,0)
548 (4,7)
519 (4,0)
521 (6,1)
~~
523 (5,5)
562 (2,6)
241 (39,0)
376 (11,6)
498 (10,1)
553 (3,6)
445 (6,6)
344 (7,6)
513 (5,8)
543 (8,4)
439 (2,6)
271 (10,3)
537 (3,9)
492 (4,5)
510 (8,0)
533 (3,8)
368 (12,7)
510 (4,4)
509 (12,2)
587 (2,6)
507 (10,5)
549 (4,8)
539 (4,4)
429 (12,8)
583 (5,6)
524 (5,9)
535 (9,4)
521 (4,2)
515 (5,8)
513 (4,3)
526 (4,9)
458 (10,7)
316 (11,7)
463 (10,3)
409 (4,1)
487 (1,3)
1 raunalo za 6 ili vie

uenika
Postotak
uenika
24 (3,7)
10 (2,4)
66 (3,7)
29 (3,7)
25 (4,0)
6 (1,9)
7 (2,2)
14 (3,4)
0 (0,0)
15 (3,3)
10 (2,7)
1 (0,7)
50 (4,3)
38 (4,3)
23 (3,3)
45 (3,7)
8 (2,1)
15 (3,6)
27 (1,4)
27 (4,1)
36 (3,6)
16 (2,9)
9 (2,6)
43 (4,0)
11 (2,8)
18 (0,1)
49 (4,0)
28 (5,0)
16 (3,7)
7 (2,1)
28 (3,4)
62 (2,9)
25 (3,4)
58 (5,3)
30 (3,7)
19 (3,4)
34 (3,4)
8 (1,5)
28 (3,8)
3 (0,0)
6 (2,4)
4 (1,5)
5 (1,6)
35 (4,4)
10 (2,5)
35 (4,4)
23 (3,7)
53 (4,0)
44 (3,2)
27 (2,0)
24 (0,5)
Prosjeni
rezultat
411 (6,7)
519 (5,6)
529 (3,1)
459 (9,4)
504 (3,3)
544 (5,8)
501 (11,4)
542 (7,8)
~~
572 (4,6)
486 (8,5)
~~
516 (3,0)
517 (5,8)
471 (8,2)
524 (4,6)
568 (5,0)
234 (15,1)
428 (8,6)
480 (9,2)
562 (3,3)
434 (15,9)
340 (14,9)
525 (4,4)
566 (7,4)
454 (3,6)
264 (5,6)
532 (5,1)
503 (4,5)
497 (14,7)
531 (4,3)
377 (4,7)
515 (5,0)
525 (4,5)
592 (3,3)
520 (15,2)
552 (5,6)
537 (8,5)
425 (8,8)
586 (32,4)
523 (15,9)
538 (10,0)
513 (8,4)
517 (5,5)
528 (7,7)
531 (4,9)
485 (12,7)
356 (8,0)
468 (6,5)
451 (7,0)
491 (1,4)
Raunala nisu dostupna

Postotak
uenika
4 (1,8)
0 (0,1)
4 (3,0)
15 (3,2)
0 (0,0)
3 (1,5)
2 (0,9)
0 (0,0)
0 (0,0)
2 (1,2)
2 (1,1)
0 (0,0)
17 (3,1)
0 (0,0)
74 (3,5)
1 (0,0)
0 (0,0)
73 (4,2)
1 (0,6)
14 (2,7)
0 (0,0)
0 (0,0)
1 (0,9)
5 (1,8)
10 (2,7)
0 (0,0)
30 (3,5)
0 (0,0)
1 (0,0)
1 (0,8)
1 (0,9)
3 (0,6)
14 (2,6)
7 (2,4)
2 (1,1)
5 (1,7)
6 (2,1)
1 (0,0)
35 (4,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
12 (2,6)
6 (2,0)
0 (0,0)
8 (2,6)
16 (3,1)
11 (2,2)
1 (0,5)
8 (0,3)
Prosjeni
rezultat
437 (14,0)
~~
495 (24,0)
426 (14,6)
~~
545 (8,6)
~~
~~
~~
~~
~~
~~
515 (4,7)
~~
443 (4,8)
~~
~~
213 (8,6)
~~
505 (14,1)
~~
~~
~~
510 (7,3)
523 (14,3)
~~
246 (9,7)
~~
~~
~~
~~
290 (17,8)
503 (7,4)
510 (11,8)
~~
523 (17,6)
580 (14,6)
~~
429 (8,8)
~~
~~
~~
~~
515 (8,3)
498 (9,8)
~~
431 (18,8)
342 (13,1)
431 (21,7)
~~
450 (2,9)
1 raunalo za 1 2 uenika 1 raunalo za 3 5 uenika
Standardne pogreke nalaze se u zagradama. Odreeni rezultati zaokruivanjem mogu donekle odudarati od stvarnih vrijednosti.
Tilda (~) upuuje na nemogunost izvjetavanja o postignuima zbog nedostatka podataka.
Oznaka r oznaava dostupnost podataka za najmanje 70%, ali manje od 85% uenika.
Oznaka s oznaava dostupnost podataka za najmanje 50%, ali manje od 70% uenika.
150
TIMMS.indd 150
14.12.2012. 13:54:18
1 raunalo
za 1 2 uenika
Zemlja
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
1 raunalo
za 3 5 uenika
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
TIMSS
4.
1 raunalo
za 6 ili vie uenika
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Raunala nisu dostupna

Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Bocvana
Honduras
Jemen
13 (3,2)
23 (3,9)
8 (2,5)
378 (27,2)
460 (14,5)
335 (13,0)
16 (3,3)
24 (4,1)
6 (2,6)
431 (22,3)
447 (6,6)
390 (25,2)
42 (4,6)
15 (2,7)
12 (3,6)
354 (7,6)
464 (7,3)
359 (23,9)
29 (4,2)
37 (4,1)
74 (4,8)
90 (3,6)
73 (3,8)
64 (3,7)
30 (3,7)
35 (0,4)
55 (6,2)
62 (7,1)
542 (3,0)
523 (3,9)
521 (3,5)
396 (9,4)
465 (3,5)
549 (5,2)
538 (6,0)
9 (3,4)
20 (3,7)
29 (3,7)
43 (4,0)
35 (0,5)
37 (6,1)
31 (7,0)
543 (5,9)
541 (7,1)
513 (3,4)
405 (7,9)
427 (4,9)
547 (8,4)
539 (8,7)
1 (0,1)
7 (1,7)
7 (2,5)
25 (4,0)
30 (0,3)
9 (3,4)
7 (4,1)
~~
539 (10,7)
510 (10,8)
417 (13,6)
471 (3,5)
507 (7,8)
565 (20,2)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
2 (1,2)
1 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
357 (10,7)
397 (11,3)
338 (9,6)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
r
r
r
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~

Tablica 8.5. kole koje raspolau raunalima za uporabu u nastavi

(nastavak)
Broj uenika po raunalu izraunan je dijeljenjem broja uenika s brojem raunala.

1.) Koliki je ukupan broj upisanih uenika etvrtog razreda u vaoj koli dana 1. svibnja 2011.?
____________________________________
2.) Koliko ukupno raunala uenici etvrtog razreda mogu upotrebljavati u nastavi?
____________________________________
151
TIMMS.indd 151
14.12.2012. 13:54:18
kole koje raspolau laboratorijima za nastavu prirodoslovlja

Organiziranje znanstvenih istraivanja u praksi, odnosno izvoenje pokusa, vana je
sastavnica prirodoslovnog kurikuluma u mnogim zemljama. U istraivanju TIMSS 2011.
prikupljeni su podaci o dostupnosti laboratorija za uenike etvrtih razreda.
Tablica 8.6. prikazuje odgovore ravnatelja na pitanje o dostupnosti laboratorija za
nastavu prirodoslovlja. Prema meunarodnom prosjeku, 36% uenika pohaa kole koje
imaju laboratorije, no utvrene su velike razlike meu zemljama, i to od 0% u Irskoj, Litvi
i Sjevernoj Irskoj do 100% u Republici Koreji, Kuvajtu i Singapuru. Prema meunarodnom
prosjeku, uenici koji pohaaju kole s laboratorijima ostvarili su malo bolji rezultat (489
bodova) od uenika koji pohaaju kole bez laboratorija za nastavu prirodoslovlja (483
boda). U Hrvatskoj gotovo 90% uenika pohaa kole koje nemaju laboratorij za nastavu
prirodoslovlja, no postignuti prosjeni rezultat uenika koji pohaaju kole bez laboratorija (516 bodova) ne razlikuje se od postignutog rezultata uenika ije kole imaju laboratorije (516 bodova).
152
TIMMS.indd 152
14.12.2012. 13:54:18
Radni uvjeti uitelja

injenica je da u nekim zemljama loi radni uvjeti donekle utjeu na manjak uitelja.
Primjerice, pregled istraivanja iz SAD-a pokazuje da uitelji koji naputaju profesiju nakon samo nekoliko godina obino odlaze zbog loih radnih uvjeta, a ne zbog slabe plae
(Johnson, 2006.) U istraivanju TIMSS 2011. uitelji prirodoslovlja odgovarali su na pitanja
o radnim uvjetima u kolama, o primjerenosti radnog okruja i o dostupnosti nastavnih
sredstava i pomagala. Pitanja su se odnosila na pet podruja: na nunost znatnih popravaka na kolskoj zgradi, premale uionice, previe nastavnih sati koje uitelji odrauju,
nedostatak odgovarajuega radnog prostora za uitelje te na nedostatak odgovarajuih
nastavnih sredstava i pomagala.
U tablici 8.7. navedeni su rezultati na skali Radni uvjeti uitelja u TIMSS-u 2011. Zemlje
su poredane prema postotku uenika iji su uitelji izjavili da postoje neki problemi s njihovim radnim uvjetima. Uenici iji uitelji tvrde kako gotovo nema problema s njihovim
radnim uvjetima ostvarili su rezultate koji odgovaraju izjavama uitelja da za tri od pet
podruja nema problema i kako postoje manji problemi za ostala dva podruja. Podaci
iz Upitnika za uitelje slini su onima iz Upitnika za ravnatelje.
Meunarodni prosjek u zemljama u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda pokazuje da otprilike polovina uenika pohaa kole u kojima postoje manji problemi, a etvrtina pohaa kole u kojima postoje umjereni ili ozbiljni problemi. Uenici iji su uitelji
izjavili da u koli postoje umjereni ili ozbiljni problemi ostvarili su loije prosjene rezultate
u prirodoslovlju (481 bod) od uenika iji su uitelji izjavili da postoje manji problemi s
njihovim radnim uvjetima (487 bodova). Uenici iji su uitelji izjavili da gotovo nema problema s radnim uvjetima ostvarili su najbolje prosjene rezultate (494 boda). Opisani je
uzorak primijeen i u rezultatima zemalja u kojima su ispitani uenici estih razreda i u referentnim sudionicama. Meutim, uitelji prilino velikog postotka uenika (45% 56%)
u ispitanim estim razredima izjavili su da u radnim uvjetima postoje umjereni ili ozbiljni
problemi.
Postoji velik raspon rezultata meu zemljama u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda: od 5% do 51%, a prosjeno etvrtina uenika pohaa kole u kojima gotovo nema
problema s radnim uvjetima. Rezultati koje su postigli uenici u Hrvatskoj razlikuju se od
trenda koji je tipian za ostale zemlje sudionice. Najvei postotak uenika, njih 51%, pohaa kole s manjim problemima i njihov je rezultat za 10 bodova bolji od rezultata uenika iz kola koje gotovo nemaju problema s radnim uvjetima. kole za koje uitelji smatraju
da imaju umjerenih ili ozbiljnih problema pohaa 21% uenika hrvatske populacije i njihov
rezultat iznosi 518 bodova, to nije znaajno razliito od rezultata postignutih u kolama
s manjim problemima.
153
TIMMS.indd 153
14.12.2012. 13:54:18
Tablica 8.6. kole sa znanstvenim laboratorijima
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja
Republika Koreja
Kuvajt
Singapur
Japan
Kineski Tajpeh
Katar
Kraljevina Bahrein
Saudijska Arabija
Turska
Tajland
Armenija
Danska
Rumunjska
ile
Italija
Kazahstan
eka
panjolska
Gruzija
Oman
SAD
Jemen
vedska
Rusija
Slovaka
Slovenija
Portugal
Malta
Azerbajdan
Norveka
Finska
Australija
Srbija
Maarska
Njemaka
Hrvatska
Engleska
Poljska
Austrija
Novi Zeland
Tunis
Maroko
Nizozemska
Irska
Litva
Sjeverna Irska
Meunarodni prosjek
Postotak uenika
100 (0,0)
100 (0,0)
100 (0,0)
99 (0,6)
89 (2,3)
88 (2,1)
87 (3,0)
84 (1,3)
68 (4,0)
66 (2,6)
64 (3,8)
60 (4,5)
56 (3,6)
48 (3,7)
45 (4,1)
45 (3,5)
43 (3,4)
43 (4,4)
37 (4,0)
36 (3,6)
34 (3,4)
34 (3,9)
26 (2,1)
25 (2,7)
25 (3,6)
24 (3,7)
23 (2,9)
21 (3,1)
19 (2,7)
18 (4,7)
18 (0,1)
17 (3,2)
17 (3,4)
16 (3,4)
13 (2,4)
13 (2,9)
13 (2,8)
13 (2,4)
12 (2,9)
9 (2,1)
9 (2,4)
8 (2,5)
5 (1,9)
4 (1,4)
3 (0,9)
3 (1,8)
1 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
36 (0,4)
Ne
Prosjeni rezultat
587 (2,0)
348 (4,7)
583 (3,4)
559 (1,9)
551 (2,4)
388 (4,8)
449 (3,9)
417 (2,6)
436 (7,1)
478 (4,3)
486 (6,1)
415 (5,3)
527 (3,9)
477 (6,1)
520 (9,0)
502 (4,3)
517 (4,5)
481 (8,7)
540 (5,6)
537 (4,4)
510 (4,3)
452 (6,6)
361 (6,3)
549 (5,4)
242 (11,8)
527 (6,1)
547 (7,2)
532 (6,9)
522 (4,7)
519 (15,1)
477 (4,0)
443 (11,0)
496 (5,6)
566 (5,1)
535 (7,4)
509 (11,1)
551 (7,7)
519 (9,6)
516 (5,7)
559 (10,6)
503 (11,2)
534 (9,6)
530 (13,9)
335 (14,9)
324 (24,3)
535 (3,6)
~~
~~
~~
~~
489 (1,2)
Postotak uenika
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
1 (0,6)
11 (2,3)
12 (2,1)
13 (3,0)
16 (1,3)
32 (4,0)
34 (2,6)
36 (3,8)
40 (4,5)
44 (3,6)
52 (3,7)
55 (4,1)
55 (3,5)
57 (3,4)
57 (4,4)
63 (4,0)
64 (3,6)
66 (3,4)
66 (3,9)
74 (2,1)
75 (2,7)
75 (3,6)
76 (3,7)
77 (2,9)
79 (3,1)
81 (2,7)
82 (4,7)
82 (0,1)
83 (3,2)
83 (3,4)
84 (3,4)
87 (2,4)
87 (2,9)
87 (2,8)
87 (2,4)
88 (2,9)
91 (2,1)
91 (2,4)
92 (2,5)
95 (1,9)
96 (1,4)
97 (0,9)
97 (1,8)
99 (0,7)
100 (0,0)
100 (0,0)
100 (0,0)
64 (0,4)
Prosjeni rezultat
~~
~~
~~
~~
562 (4,6)
441 (13,1)
450 (10,6)
469 (7,7)
415 (10,1)
432 (9,5)
446 (10,1)
418 (6,2)
534 (4,3)
430 (5,3)
492 (8,5)
467 (4,3)
528 (3,9)
505 (6,6)
532 (5,8)
536 (2,9)
504 (3,9)
456 (5,0)
375 (5,8)
545 (2,5)
199 (8,4)
534 (3,4)
554 (3,4)
531 (4,3)
520 (3,2)
522 (3,9)
440 (2,0)
437 (6,4)
493 (2,7)
571 (2,8)
514 (2,9)
516 (3,4)
533 (4,1)
531 (2,8)
516 (2,4)
524 (3,5)
506 (2,7)
531 (2,9)
496 (2,6)
346 (5,3)
261 (5,1)
532 (2,5)
510 (2,0)
517 (3,4)
515 (2,5)
517 (3,0)
483 (0,8)
Da
Zemlja
154
TIMMS.indd 154
14.12.2012. 13:54:19
Tablica 8.6. kole sa znanstvenim laboratorijima (nastavak)
TIMSS
4.
Postotak uenika
Ne
Prosjeni rezultat
Postotak uenika
Prosjeni rezultat
Jemen
Honduras
Bocvana
29 (3,7)
12 (3,6)
7 (2,1)
370 (11,1)
475 (26,3)
450 (40,2)
71 (3,7)
88 (3,6)
93 (2,1)
334 (8,7)
426 (5,8)
361 (5,0)
85 (2,6)
78 (0,2)
49 (6,1)
17 (5,4)
14 (3,1)
14 (3,1)
8 (2,3)
399 (4,8)
450 (2,6)
537 (6,5)
553 (16,7)
541 (4,8)
530 (5,9)
526 (12,6)
15 (2,6)
22 (0,2)
51 (6,1)
83 (5,4)
86 (3,1)
86 (3,1)
92 (2,3)
458 (15,6)
500 (3,7)
550 (5,4)
538 (4,9)
542 (2,9)
515 (3,0)
528 (3,2)
Abu Dhabi, UAE

Dubai, UAE
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Quebec, Kanada
Ontario, Kanada

Da
Zemlja
155
TIMMS.indd 155
14.12.2012. 13:54:19
Tablica 8.7. Radni uvjeti uitelja
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Na skali Radni uvjeti uitelja uenici su bodovani prema odgovorima uitelja o pet potencijalnih problemskih podruja. Uenici iji uitelji tvrde kako
gotovo nema problema s njihovim radnim uvjetima dobili su najmanje 11,3 boda, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore uitelja kako u
prosjeku nema problema za tri od pet podruja i kako postoje manji problemi za ostala dva podruja. Uenici koji se ubrajaju u skupinu umjereni
ili ozbiljni problemi dobili su najvie 8,7 bodova, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore uitelja kako u prosjeku imaju umjerene ili
ozbiljne probleme za tri od pet podruja i manje probleme za ostala dva podruja. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu manji problemi.
SAD
Poljska
eka
Australija
Engleska
Novi Zeland
Slovaka
Irska
Kuvajt
ile
Sjeverna Irska
Katar
Singapur
panjolska
Maarska
Austrija
Litva
Malta
Nizozemska
Slovenija
Kazahstan
Hrvatska
Tajland
Rumunjska
Kraljevina Bahrein
Gruzija
Rusija
Kineski Tajpeh
Finska
Italija
Azerbajdan
Japan
Turska
Danska
Saudijska Arabija
Srbija
Portugal
Armenija
Norveka
Oman
Republika Koreja
Njemaka
vedska
Jemen
Maroko
Tunis
Meunarodni prosjek
Postotak
uenika
51 (2,2)
49 (3,6)
45 (4,4)
45 (4,1)
43 (2,2)
41 (4,2)
41 (3,3)
38 (3,5)
38 (4,0)
37 (3,6)
36 (3,9)
35 (4,2)
34 (4,7)
34 (3,6)
33 (2,5)
32 (3,8)
31 (3,4)
30 (3,6)
30 (3,2)
30 (0,1)
29 (4,3)
29 (3,6)
29 (3,8)
27 (3,0)
27 (4,0)
26 (3,4)
26 (4,3)
25 (3,2)
24 (3,1)
23 (3,4)
21 (3,0)
20 (2,6)
19 (2,9)
19 (3,3)
18 (2,3)
18 (2,4)
17 (2,8)
16 (2,4)
16 (3,1)
16 (3,7)
16 (4,7)
16 (2,5)
15 (3,4)
15 (2,0)
15 (3,1)
15 (1,9)
10 (2,6)
9 (2,7)
5 (1,0)
5 (1,2)
26 (0,5)
Prosjeni
rezultat
550 (2,6)
498 (3,1)
537 (4,7)
528 (5,6)
438 (4,6)
528 (5,4)
500 (4,4)
529 (5,6)
522 (5,4)
510 (3,1)
350 (8,2)
500 (5,8)
522 (5,6)
399 (11,5)
592 (6,0)
508 (4,8)
520 (7,2)
537 (4,3)
511 (4,6)
449 (2,8)
530 (4,6)
523 (4,5)
504 (10,6)
509 (4,4)
482 (7,8)
505 (10,5)
477 (8,4)
459 (7,7)
554 (6,3)
551 (5,1)
574 (5,1)
535 (5,6)
448 (14,9)
564 (4,6)
491 (7,6)
471 (10,1)
537 (4,9)
462 (10,4)
514 (5,6)
539 (8,0)
513 (17,3)
416 (9,2)
497 (6,0)
390 (9,3)
583 (4,6)
536 (6,8)
534 (8,9)
201 (20,6)
371 (16,8)
396 (12,7)
494 (1,2)
Manji problemi
Postotak
uenika
39 (2,3)
44 (3,5)
46 (4,3)
37 (4,3)
40 (2,3)
52 (4,5)
44 (3,1)
49 (3,3)
47 (3,8)
47 (3,9)
43 (4,2)
38 (3,9)
50 (4,3)
54 (4,1)
50 (2,9)
46 (4,1)
50 (3,5)
45 (3,7)
60 (3,2)
49 (0,1)
53 (5,0)
44 (4,0)
44 (3,9)
51 (3,5)
50 (4,3)
44 (4,2)
39 (4,5)
56 (4,1)
54 (4,0)
55 (3,9)
62 (4,2)
47 (3,6)
46 (3,8)
38 (3,9)
43 (3,0)
51 (4,2)
56 (3,9)
49 (4,0)
48 (3,9)
50 (4,2)
46 (4,9)
49 (3,6)
49 (5,1)
47 (3,2)
52 (4,0)
49 (3,1)
47 (4,1)
43 (4,4)
19 (3,4)
25 (4,0)
47 (0,5)
Prosjeni
rezultat
544 (3,4)
513 (3,6)
535 (3,1)
514 (5,9)
424 (4,7)
533 (4,9)
498 (3,7)
529 (5,4)
510 (4,9)
511 (2,6)
341 (7,6)
472 (5,9)
517 (4,3)
407 (6,9)
578 (5,4)
506 (4,3)
543 (5,4)
534 (3,7)
515 (3,3)
455 (2,9)
531 (3,5)
522 (3,4)
499 (8,9)
519 (2,7)
473 (6,9)
504 (7,6)
433 (7,1)
448 (4,9)
553 (4,3)
555 (2,8)
569 (2,9)
527 (4,0)
438 (8,2)
556 (3,3)
473 (6,9)
451 (6,0)
529 (3,9)
430 (7,0)
514 (4,5)
536 (3,9)
528 (5,5)
416 (5,5)
493 (2,9)
376 (4,8)
586 (2,9)
534 (3,3)
539 (3,7)
205 (9,6)
285 (16,2)
352 (10,3)
487 (0,8)
Umjereni ili ozbiljni problemi

Postotak
uenika
10 (1,5)
7 (1,5)
9 (2,3)
18 (2,6)
17 (1,7)
7 (2,2)
15 (2,3)
13 (2,3)
15 (2,5)
16 (2,8)
21 (3,0)
27 (3,5)
16 (3,5)
13 (2,1)
17 (2,1)
22 (3,1)
19 (2,8)
24 (3,5)
10 (2,0)
21 (0,1)
18 (3,7)
27 (3,2)
27 (3,7)
21 (3,0)
23 (3,8)
30 (3,6)
35 (5,0)
19 (2,8)
23 (2,9)
22 (3,3)
17 (3,4)
34 (3,8)
35 (3,4)
43 (3,5)
39 (3,1)
31 (4,3)
27 (3,5)
35 (3,8)
36 (3,8)
34 (4,1)
38 (4,8)
35 (3,7)
36 (5,0)
38 (3,3)
33 (4,0)
37 (3,1)
44 (4,6)
48 (4,6)
75 (3,4)
70 (4,1)
27 (0,5)
Prosjeni
rezultat
522 (6,8)
507 (7,8)
544 (4,7)
507 (8,1)
422 (6,2)
518 (12,3)
487 (7,5)
548 (6,6)
522 (8,2)
499 (6,7)
351 (9,8)
468 (6,5)
506 (7,4)
333 (13,7)
583 (8,2)
502 (4,7)
533 (7,3)
521 (5,2)
516 (4,6)
422 (3,0)
527 (6,0)
514 (4,8)
480 (9,0)
518 (3,7)
463 (17,3)
504 (11,7)
448 (5,2)
470 (7,7)
548 (6,7)
546 (5,6)
572 (4,0)
517 (5,3)
434 (8,2)
559 (2,3)
438 (8,1)
447 (8,4)
527 (4,3)
413 (10,7)
517 (4,4)
531 (10,1)
519 (4,8)
417 (6,1)
495 (3,9)
373 (6,8)
590 (3,3)
518 (5,1)
530 (4,7)
213 (11,5)
252 (4,9)
340 (6,0)
481 (1,1)
Prosjeni
rezultat
na skali
11,2
11,2
11,0
10,9
10,8
11,0
10,7
10,6
10,8
10,6
10,5
10,2
10,6
10,6
10,5
10,3
10,4
10,3
10,5
10,3
10,3
10,0
10,0
10,2
10,2
9,9
9,9
10,1
10,0
10,1
10,1
9,7
9,7
9,4
9,4
9,7
9,9
9,4
9,5
9,5
9,3
9,5
9,4
9,3
9,5
9,4
9,1
8,9
7,9
8,0
481
(0,09)
(0,13)
(0,15)
(0,17)
(0,10)
(0,14)
(0,13)
(0,11)
(0,17)
(0,14)
(0,17)
(0,17)
(0,19)
(0,14)
(0,10)
(0,13)
(0,15)
(0,18)
(0,11)
(0,00)
(0,17)
(0,14)
(0,19)
(0,14)
(0,16)
(0,15)
(0,21)
(0,14)
(0,12)
(0,16)
(0,12)
(0,11)
(0,14)
(0,15)
(0,13)
(0,15)
(0,13)
(0,17)
(0,13)
(0,17)
(0,26)
(0,11)
(0,17)
(0,11)
(0,15)
(0,13)
(0,16)
(0,14)
(0,11)
(0,17)
(1,1)
Gotovo nema problema

Zemlja

156
TIMMS.indd 156
14.12.2012. 13:54:20
G7
Oznaite koliko se slaete s navedenim tvrdnjama o
Vaoj koli.
redak.
Oznaite poOsmo
jedan krui
za svaki
poglavlje:
kolsko ozraje
redak.
uglavnom se slaem
veoma dobro
Tablica
8.7. Radni uvjeti uitelja (nastavak)
osrednje
loe
Zemlja
stvo
------------- A
vanje
veoma
loe
Postotak
uenika
A
A
Honduras
A
A A
Florida, SAD
A A
ja
h
------------- A
A A
pogledu
a ---------- A
A A
lja
stima ------- A
A A
------------- A
A A
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
A A
r
r
r
4.
pomalo se
NE slaem
Prosjeni
rezultat
sigurnom okruenju. ---------- A
15 (3,1)
475 (18,0)
11 (3,1)
341 (21,2)
b) 7U(1,7)
koli se osjeam
sigurno.
456 (42,5)
i uitelja
koga
------------- A
du
------------- A
Postotak
uenika
a) Ova
se kola nalazi u
razreda
Jemen
Bocvana
------------- A
Manji problemi
Prosjeni
rezultat
TIMSS
pomalo se slaem
dobro
A
A A
A
A A
Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
na skali
434 (7,3)
332 (11,7)
377 (12,3)
45 (4,4)
56 (4,8)
55 (3,9)
415 (8,5)
354 (9,6)
355 (6,3)
9,3 (0,17)
8,7 (0,17)
8,6 (0,13)
549 (10,2)
462 (6,9)
404 (9,1)
544 (3,8)
530 (4,1)
515 (3,2)
537 (4,6)
7 (2,9)
10 (1,0)
18 (3,2)
10 (2,6)
8 (2,1)
15 (3,7)
7 (2,3)
520 (11,2)
426 (12,0)
408 (13,6)
535 (6,2)
535 (7,5)
507 (7,5)
572 (13,0)
11,5 (0,20)
11,0 (0,11)
10,9 (0,19)
10,8 (0,16)
10,8 (0,13)
10,6 (0,17)
10,6 (0,24)
A A
44 (4,7)
541 (5,0)
46 (4,4)
d)40Uenici
(4,0) su dobroga
524 (4,1)
52 (4,1)
----------------------36vladanja.
(4,7)
523 (4,5)
49 (4,6)
35 (6,5)
532 (8,4)
57 (6,8)
e ) Uenici potuju
uitelje. ------------------------ A
uenika
A A
A A
40 (4,5)
33 (4,3)
----38 (4,0)
c) Sigurnosne mjere i sigurnosna

58naela
(5,6) u ovoj 544
(4,7)
34 (5,7)
su koli
45 (3,0)
481 (5,7)
45 (3,1)
zadovoljavajua.
---------------38
A(4,5)
44 (4,5)
424 (8,1)
uglavnom se
NE slaem
Postotak
A A

nili navedene kategorije u Vaoj
A A
G8
Koliki je problem u Vaoj koli svaka od navedenih
situacija?
redak.
nije problem
manji je problem
umjeren je problem
ozbiljan je
problem
a) kolska zgrada treba

znatne popravke. -------------- A
4. razred Upitnik za uitelje
A
b) Uionice su premalene. -------- A A
A A
A A
c) Uitelji imaju previe

sati nastave. ------------------- A
A A
d) Uitelji nemaju odgovarajui

radni prostor (npr. za
pripremu, rad ili odravanje
susreta s uenicima). ---------- A
A A
e) Uitelji nemaju odgovarajua

nastavna sredstva i
pomagala. --------------------- A
A A
gotovo nema
problema
manji
problemi
11,3
umjereni
ili ozbiljni
problemi
8,7
157
TIMMS.indd 157
14.12.2012. 13:54:20
TIMMS.indd 158
14.12.2012. 13:54:21
9. poglavlje
kolsko ozraje
TIMMS.indd 159
14.12.2012. 13:54:21
TIMMS.indd 160
14.12.2012. 13:54:21
Deveto poglavlje: kolsko ozraje
Obrazovne vrijednosti kole mogu se prepoznati u radu uitelja, upravi kole, samim
uenicima i njihovim roditeljima. kola s pozitivnim ozrajem koje pridonosi visokim postignuima moe prevladati nedostatak sredstava i potaknuti uenike na postizanje odlinih
rezultata. Nasuprot tome, ako u koli postoje disciplinski problemi, uenici nee ostvarivati
dobre rezultate. Primjerice, ako su uenici u strahu i zabrinuti za vlastitu sigurnost, teko se
usredotouju na uspjeh u koli. U devetom poglavlju prikazani su rezultati TIMSS-a 2011.
koji se odnose na pozitivne i negativne osobitosti kolskih ozraja diljem svijeta.
Istraivanja pokazuju da se pozitivnim odnosom prema kolskim postignuima moe
prevladati ak i nepovoljan socioekonomski status (McGuigan i Hoy, 2006.). Obrazovni optimizam ima nekoliko podruja uinaka, primjerice poticanje kolskog uspjeha na temelju
jasnih obrazovnih ciljeva. Meutim, kola se sastoji od pojedinaca, a uinak na postignua
najjai je kada postoji skupni utjecaj, poput utjecaja kolske uprave i uitelja koji potiu uenike na postignua i vjeruju u njih. Roditeljska potpora uenju takoer pridonosi ukupnoj
uinkovitosti pojedine kole i pozitivnom odnosu prema ostvarenju obrazovnih ciljeva.
Poticanje uspjeha u koli

Skala Poticanje uspjeha u koli objedinjuje pet podruja obrazovnog optimizma: uiteljevo razumijevanje ciljeva kolskog kurikuluma, stupanj uiteljeve uspjenosti u provoenju kolskog kurikuluma, uiteljeva oekivanja glede uenikih postignua, potporu roditelja u ostvarivanju uenikih postignua i elju uenika da budu uspjeni u koli. Ravnatelji
su odgovarali na niz pitanja o navedenim podrujima, a na temelju njihovih odgovora izraena je skala konstruirana na temelju teorije odgovora na zadatak.
Odgovori ravnatelja koji se odnose na skalu Poticanje uspjeha u koli uvrteni su u tablicu 9.1. Kao to se moglo oekivati, ravnatelji imaju vrlo pozitivna miljenja o svojim kolama, pa tri skupine na skali nose oznaku vrlo visoka, visoka i srednje visoka razina poticanja.
Uenici u kolama u kojima je razina poticanja uspjeha vrlo visoka ostvarili su rezultat koji
odgovara izjavama ravnatelja da su tri od pet elemenata jako dobri, a ostala dva dobri.
Uenici u kolama u kojima je razina poticanja uspjeha srednje visoka ostvarili su rezultat
koji odgovara izjavama ravnatelja da su najvie tri od pet elemenata osrednji, a ostala dva
dobri. Svi ostali uenici pohaaju kole u kojima je razina poticanja visoka.
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, 8% uenika pohaa kole u kojima
je, prema odgovorima ravnatelja, razina poticanja uspjeha vrlo visoka, a pokazatelji za Hrvatsku vrlo su slini i iznose 9%, no rezultati koje su postigli uenici u Hrvatskoj znaajno
su bolji od meunarodnog prosjeka (525 prema meunarodnom prosjeku od 508 bodova).
Na meunarodnoj razini u prosjeku 58% uenika pohaa kole u kojima je razina poticanja
uspjeha visoka. Veina uenika u Hrvatskoj pohaa kole u kojima je razina poticanja visoka,
njih 70%, a postigli su prosjeni rezultat od 518 boda, to je za 7 bodova manje od rezultata
uenika koji pohaaju kole u kojima je razina poticanja vrlo visoka i za 26 bodova vie od
meunarodnog prosjeka u istoj skupini. kole u kojima je razina poticanja uspjeha srednje
visoka pohaa 21% uenika u Hrvatskoj, a postigli su 507 bodova, to je za znaajnih 18
bodova manje od rezultata uenika u kolama s vrlo visokom razinom poticanja. Iako se
rezultati zemalja u potpunosti ne podudaraju, meunarodnim prosjekom za etvrti razred
utvrena je izravna povezanost prosjenih postignua iz prirodoslovlja i izjava ravnatelja.
Via razina poticanja uspjeha u koli povezana je s boljim prosjenim rezultatima iz prirodoslovlja. U zemljama u kojima su ispitani uenici estih razreda i u referentnim sudionicama
uenici su ostvarili rezultate sline meunarodnom prosjeku.
161
TIMMS.indd 161
14.12.2012. 13:54:21
Tablica 9.1. Poticanje uspjeha u koli
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja
Na skali Poticanje uspjeha u koli uenici su bodovani prema odgovorima ravnatelja o pet elemenata. Uenici u kolama u kojima prevladava vrlo
visoka razina poticanja uspjeha dobili su najmanje 13,1 bod, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore ravnatelja kako su u prosjeku tri od
pet elemenata jako dobri, a ostala dva dobri. Uenici u kolama u kojima prevladava srednje visoka razina poticanja uspjeha dobili su najvie 8,9
bodova, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore ravnatelja kako su u prosjeku tri od pet elemenata osrednji, a ostala dva dobri. Svi ostali
uenici ubrajaju se u skupinu visoka razina poticanja.
Sjeverna Irska
Katar
Irska
SAD
Novi Zeland
Republika Koreja
Kineski Tajpeh
Australija
Malta
Kraljevina Bahrein
Engleska
Saudijska Arabija
Hrvatska
vedska
Kuvajt
Oman
Austrija
Singapur
Finska
Litva
Kazahstan
ile
Danska
r
Portugal
Azerbajdan
Rumunjska
Poljska
Maroko
Jemen
Tunis
panjolska
Turska
Tajland
Srbija
Slovenija
Rusija
Japan
Italija
Maarska
eka
Armenija
Norveka
Njemaka
Nizozemska
r
Gruzija
Slovaka
Meunarodni prosjek

()

Postotak
uenika
33 (4,2)
31 (2,9)
28 (4,0)
22 (2,5)
22 (3,0)
22 (3,5)
21 (1,6)
17 (3,0)
16 (3,0)
13 (0,1)
11 (2,5)
10 (2,9)
9 (2,0)
9 (2,7)
9 (2,5)
9 (2,7)
9 (2,0)
9 (1,8)
8 (2,1)
8 (0,0)
6 (1,9)
6 (2,0)
5 (1,9)
5 (1,9)
5 (1,3)
4 (2,0)
4 (1,7)
4 (1,6)
3 (1,6)
3 (1,0)
2 (1,2)
2 (1,3)
2 (1,3)
2 (1,0)
2 (1,1)
2 (1,2)
2 (0,8)
2 (0,9)
1 (0,9)
1 (1,0)
1 (0,8)
1 (0,9)
1 (0,9)
1 (0,8)
1 (0,1)
1 (0,8)
1 (1,0)
1 (0,9)
1 (0,7)
1 (0,0)
8 (0,3)
Prosjeni
rezultat
532 (4,2)
418 (12,1)
532 (5,1)
566 (4,5)
517 (4,4)
597 (3,4)
461 (5,9)
551 (6,0)
544 (7,3)
462 (4,0)
498 (9,3)
539 (7,0)
464 (14,9)
480 (20,9)
525 (5,4)
556 (9,0)
355 (16,7)
368 (10,8)
534 (9,0)
611 (12,9)
585 (3,3)
529 (11,9)
483 (29,5)
533 (15,9)
537 (4,7)
540 (8,5)
465 (17,3)
558 (22,5)
551 (17,0)
349 (20,6)
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
508 (2,3)
Visoka razina poticanja

Postotak
uenika
60 (4,3)
54 (3,2)
67 (3,9)
60 (2,7)
67 (3,3)
58 (4,3)
61 (2,0)
71 (3,7)
64 (3,8)
69 (0,1)
68 (3,7)
72 (4,7)
70 (3,4)
59 (4,1)
70 (3,8)
59 (4,8)
65 (3,8)
73 (3,0)
75 (4,4)
62 (0,0)
71 (4,2)
65 (3,6)
65 (4,4)
30 (3,3)
65 (3,6)
64 (5,0)
44 (3,8)
55 (4,1)
70 (3,5)
25 (3,1)
35 (4,2)
37 (4,3)
58 (4,1)
33 (3,3)
52 (4,8)
52 (4,0)
63 (2,9)
50 (4,4)
60 (4,5)
48 (4,5)
52 (3,7)
49 (3,9)
45 (3,9)
56 (4,3)
64 (4,7)
66 (3,4)
50 (6,0)
46 (3,9)
41 (3,4)
70 (3,7)
58 (0,5)
Prosjeni
rezultat
511 (3,9)
393 (6,2)
512 (4,6)
546 (3,3)
497 (3,4)
586 (2,5)
422 (3,6)
553 (2,7)
519 (3,4)
455 (2,2)
447 (4,9)
531 (4,3)
459 (5,1)
439 (4,6)
518 (2,4)
533 (3,4)
355 (6,3)
377 (5,7)
535 (2,6)
589 (4,6)
572 (2,9)
521 (3,0)
497 (7,1)
498 (6,1)
530 (3,9)
526 (5,6)
443 (10,6)
520 (7,0)
507 (2,9)
292 (12,5)
225 (10,4)
361 (6,6)
513 (3,2)
484 (7,7)
478 (7,1)
520 (3,8)
520 (3,0)
559 (4,4)
536 (3,8)
565 (2,5)
523 (3,7)
556 (4,4)
538 (4,0)
422 (4,6)
497 (3,1)
539 (2,6)
536 (3,4)
460 (6,2)
545 (4,5)
513 (2,1)
492 (0,7)
Srednje visoka razina poticanja

Postotak
uenika
7 (2,5)
15 (2,4)
4 (1,7)
18 (2,1)
11 (2,1)
20 (3,4)
18 (1,7)
12 (2,5)
21 (3,0)
18 (0,1)
21 (2,8)
17 (3,8)
21 (2,7)
32 (3,4)
21 (3,4)
32 (4,9)
27 (3,8)
18 (2,2)
17 (3,9)
31 (0,0)
24 (4,2)
29 (3,4)
30 (4,1)
65 (3,8)
30 (3,3)
31 (4,5)
53 (3,8)
41 (4,1)
26 (3,7)
72 (3,0)
62 (4,5)
60 (4,2)
40 (3,9)
65 (3,1)
46 (4,8)
46 (4,0)
35 (3,1)
48 (4,3)
38 (4,6)
51 (4,5)
46 (3,7)
50 (3,9)
54 (4,0)
43 (4,3)
34 (4,7)
33 (3,3)
49 (6,0)
53 (3,6)
58 (3,4)
30 (3,7)
34 (0,5)
Prosjeni
rezultat
495 (12,1)
349 (12,7)
493 (7,8)
520 (5,0)
459 (11,2)
576 (3,1)
390 (7,1)
543 (4,6)
487 (5,1)
402 (3,4)
430 (9,1)
508 (8,5)
428 (7,0)
397 (10,9)
507 (4,7)
527 (5,4)
329 (9,3)
348 (7,8)
515 (8,2)
565 (6,6)
561 (4,5)
499 (5,5)
491 (9,9)
471 (4,0)
530 (4,8)
511 (6,4)
431 (6,3)
480 (10,0)
495 (4,7)
252 (5,9)
201 (9,7)
334 (6,8)
493 (5,1)
449 (5,6)
461 (9,2)
507 (4,6)
520 (4,0)
546 (4,2)
534 (7,5)
552 (2,8)
525 (4,2)
515 (5,6)
535 (3,2)
409 (5,9)
486 (3,3)
508 (5,3)
528 (3,3)
450 (5,3)
521 (5,6)
500 (4,3)
471 (1,0)
Prosjeni
rezultat
na skali
12,0
11,6
11,9
11,2
11,5
11,1
11,2
11,3
10,9
11,1
10,6
10,8
10,6
10,2
10,7
10,3
10,4
10,6
10,4
10,2
10,4
10,0
10,2
8,8
10,1
10,0
9,2
9,5
9,8
8,0
8,7
8,8
9,6
8,6
9,5
9,4
9,6
9,2
9,7
9,0
9,4
9,0
8,9
9,6
9,8
9,9
9,3
9,1
8,8
9,9
471
(0,19)
(0,14)
(0,17)
(0,13)
(0,14)
(0,19)
(0,09)
(0,15)
(0,14)
(0,00)
(0,16)
(0,18)
(0,12)
(0,18)
(0,14)
(0,17)
(0,17)
(0,10)
(0,14)
(0,00)
(0,16)
(0,13)
(0,12)
(0,19)
(0,11)
(0,13)
(0,15)
(0,15)
(0,15)
(0,14)
(0,18)
(0,16)
(0,12)
(0,14)
(0,14)
(0,13)
(0,10)
(0,11)
(0,16)
(0,16)
(0,10)
(0,13)
(0,13)
(0,12)
(0,13)
(0,11)
(0,18)
(0,11)
(0,10)
(0,11)
(1,0)
Vrlo visoka razina poticanja

Zemlja

162
TIMMS.indd 162
14.12.2012. 13:54:22
Tablica 9.1. Poticanje uspjeha u koli (nastavak)
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
4.
Visoka razina poticanja

Postotak
uenika
Srednje visoka razina poticanja
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
29 (4,1)
66 (4,1)
65 (4,2)
439 (6,9)
344 (5,4)
331 (8,9)
Prosjeni
rezultat
na skali
Honduras
Bocvana
Jemen
10 (2,5)
415 (16,3)
Ozraje
u 498
koli
5 (1,8)
(34,3)
2 (1,2)
~ ~
61 (4,5)
29 (3,8)
33 (4,2)
431 (9,4)
397 (12,3)
372 (10,8)
12
Dubai, UAE
Alberta, Kanada
Florida, SAD
Abu Dhabi, UAE
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
12
12
12
12
35 (0,3)
494 (3,3)
49 (0,5)
459 (3,1)
31 (4,4)
551 (3,6)
58 (4,9)
541 (3,3)
r
27 (5,0)ocijenili
582 navedene
(7,3)
58
(5,3)
530
(4,9)
Kako
biste
kategorije
u Vaoj
17 (3,4)
431 (11,1)
68 (3,8)
408 (5,7)
koli?12 (2,9)
546 (7,0)
65 (4,3)
532 (3,6)
7 (4,2)
589 (7,6)
76 (7,1)
542 (5,7)
po jedan 518
krui
za svaki
5 (1,6)
549 (10,2) Oznaite
75 (3,6)
(3,0)
Ozraje u koli
Ozraje u koli
Ozraje u koli
Ozraje u koli
redak.
jako dobro
Kako biste ocijenili navedene kategorije u Vaoj

dobro
koli?
Kako biste ocijenili navedene kategorije
u Vaoj
osrednje
Kako biste ocijenili navedene
kategorije
u Vaoj
koli?
Oznaite
po jedan krui
za svaki
loe
redak.kategorije u Vaoj
Kako
koli?biste ocijenili navedene
vrlo
koli?
loe
jako dobro
redak.
Oznaite
po
jedan
krui
za
svaki
a) uiteljevo zadovoljstvo
dobro
redak. po
poslom ------------------------- Oznaite
Ajako dobro
A jedan
A krui
Aza svaki
A
redak.
osrednje
jako dobro
dobro
b) uiteljevo razumijevanje
jako dobro
dobro osrednjeloe
ciljeva kolskoga
vrlo
dobro
loe
kurikuluma -------------------- A A Aosrednje
Aloe
A
osrednje
loe vrlo
a) uiteljevo zadovoljstvo
loe
c) stupanj
uspjenosti A A A Aloe A
poslom uiteljeve
------------------------vrlo
a) uiteljevo
zadovoljstvo
loe
u provoenju
kolskoga
vrlo
poslom
------------------------b)
razumijevanje
loe
a) uiteljevo
zadovoljstvo
kurikuluma
-------------------- A A A A A
ciljeva
a) uiteljevo
zadovoljstvo
poslomkolskoga
------------------------A A A A A
b)
uiteljevo
razumijevanje
d) poslom
uiteljeva
oekivanja
kurikuluma
-------------------- A A A A A
------------------------kolskoga
b) ciljeva
razumijevanje
uuiteljevo
pogledu
uenikih
kurikuluma
-------------------c) uiteljevo
stupanj
uiteljeve
uspjenosti A A A A A
b)
razumijevanje
ciljeva kolskoga
postignua
--------------------ukurikuluma
provoenju
kolskoga
ciljeva
kolskoga
-------------------A A A A A
c)
stupanj
e) kurikuluma
potpora uiteljeve
roditelja
-------------------provoenju
kolskoga
c) ustupanj
uiteljeve
uspjenosti
pogledu
uenikih
kurikuluma
-------------------uiteljeva
oekivanja
c)d) stupanj
uiteljeve
u provoenju
kolskoga
postignua
--------------------pogledu uenikih
ukurikuluma
provoenju
kolskoga
-------------------A A A A A
d) kurikuluma
uiteljeva
oekivanja
f)
sudjelovanje
roditelja u
postignua
---------------------------------------A
A A A A
uuiteljeva
pogleduaktivnostima
uenikih -------- A A A A A
d) kolskim
oekivanja
postignua
--------------------- A A A A A
e) uiteljeva
potpora
roditelja
d)
oekivanja
u pogledu
uenikih
g) ubriga
uenika
za
pogledu
uenikih
postignua
--------------------A A A A A
e) postignua
potporaimovinu
roditelja
kolsku
--------------- A A A A A
--------------------pogleduroditelja
uenikih
e) upotpora
postignua
--------------------h)
elja
uenika
da budu u
f) potpora
sudjelovanje
roditelja
e)
roditelja
u pogledu
uenikih
A A A A A
koli
---------------kolskim
-------- A A A A A
uuspjeni
pogleduuaktivnostima
uenikih
postignua
--------------------f) postignua
sudjelovanje--------------------roditelja u
A A A A A
kolskim
aktivnostima
g)
uenika
za
f) briga
sudjelovanje
roditelja
u -------- A A A A A
vrlo visoka
srednje
visoka
kolsku
--------------f) sudjelovanje
roditelja
u -------kolskimimovinu
aktivnostima
A A visoka
A
razinaA
razina A
razina
g) kolskim
briga uenika
za
poticanja
poticanja A
poticanja
aktivnostima -------A
A
A
A
kolsku
imovinu
--------------- A A A A A
h)
da
g) elja
brigauenika
uenika
zabudu
uspjeni
u koliza ---------------g) briga
uenika
kolsku
imovinu
--------------- A 13,1 A 8,9 A A A
h) kolsku
elja uenika
da
budu
imovinu --------------- A A A A A
u kolida ---------------h) uspjeni
elja uenika
budu
A A A A A
h) elja
uenika
da budu
uspjeni
u koli
---------------- A A A A A
uspjeni u koli ---------------- A A A A A
16
12
15
15
23
17
21
13
(0,4)
(2,8)
(4,4)
(3,0)
(4,1)
(5,6)
(3,4)
A.
10,2 (0,17)
8,8 (0,18)
8,7 (0,17)

Vrlo visoka razina poticanja

Zemlja
TIMSS
380 (7,0)
11,8 (0,01)
524 (10,6)
11,8 (0,17)
528 (9,1)
11,5 (0,27)
Koliki
su problem
navedene situacije k
379 (15,6)
11,0 (0,17)
etvrtoga razreda Vae kole?
508 (4,6)
10,6 (0,20)
514 (8,3)
10,8 (0,27)
Oznaite po jeda
503 (5,2)
10,4 (0,12)
redak.
13
nisu problem
k
13A. Koliki su problem navedene situacije
manji su
etvrtoga
razreda
Vae
kole?
13 Koliki su problem navedene situacije k
13A.
razreda navedene
Vae kole?
A. etvrtoga
Koliki su problem
situacije
k
Oznaite
po jeda
redak.
A. Koliki
su problem
situacije k
etvrtoga
razredanavedene
Vae kole?
Oznaite po jeda
nisu
problem
redak.
a) kanjenje u kolu -------------- A
Oznaite
Apo jeda
A
manji
su
redak.
Oznaite
po
jeda
nisu problem
b) odsutnost (tj. neopravdano redak.

nisu problem
su
izostajanje) -------------------- A
AmanjiA
nisu problem
manji su
su
c) ometanje nastave ------------- A Amanji A
a) kanjenje u kolu -------------- A A A
d) prepisivanje -------------------- A A A
a) odsutnost
kanjenje u(tj.kolu
-------------- A A A
b)
neopravdano
e)
izostajanje)
-------------------a) psovanje
kanjenje ----------------------u kolu
-------------- A A A
b) kanjenje
odsutnostu(tj.
neopravdano
a)
kolu
-------------- A A A
izostajanje)
f)
c)
ometanje
------------- A A A
b) vandalizam
odsutnostnastave
(tj.-------------------neopravdano
b) odsutnost
neopravdano
izostajanje)(tj.-------------------A A A
c) izostajanje)
ometanje
nastave
------------- A A A
g)
kraa
--------------------------d)
prepisivanje
-------------------c) ometanje nastave ------------- A A A
d)
prepisivanje
-------------------zastraivanje
ili verbalno
e) ometanje
psovanje nastave
----------------------c)h)
------------- A A A
meu uenicima A A A
d) zlostavljanje
prepisivanje -------------------e) prepisivanje
psovanje ----------------------(ukljuujui
slanje
sms
f)
vandalizam
d)
-------------------A A A
itd.) ---------- A A A
e) poruka,
psovanjee-pote
----------------------f) psovanje
vandalizam
-------------------- A A A
g)
kraa --------------------------e)
----------------------i)f) fivandalizam
ziki sukobi-------------------meu
A A A
g) vandalizam
kraa
--------------------------zastraivanje
ili verbalno
uenicima
---------------------f)h)
-------------------A A A
meu uenicima A A A
g) zlostavljanje
kraa --------------------------h)
zastraivanje
ili verbalno
j) kraa
(ukljuujui
slanje
sms
g)
--------------------------A A A
meu
h) zlostavljanje
zastraivanje
ili verbalno
uitelja
ili---------osoblja A A A
poruka, e-pote
itd.)uenicima
h) zastraivanje
ili
verbalno
zlostavljanjeslanje
meu
uenicima
(ukljuujui
sms
i) zlostavljanje
fiporuka,
ziki sukobi
meu
meu
uenicima
(ukljuujui
slanje
sms
e-pote
itd.)
---------- A A A
uenicima
---------------------(ukljuujui
slanjeitd.)
sms---------- A A A
poruka, e-pote
i) poruka,
fiziki sukobi
meu
e-pote
itd.) ---------- A A A
uenicima
---------------------j)
zastraivanje
ili
verbalno
i)
fi
ziki
sukobi
meu
A situacije
A A
B. Koliki su problem navedene
s
uitelja ili osoblja A A A
i)Vae
fizlostavljanje
zikikole?
sukobi---------------------meu
uenicima
j) uenicima
zastraivanje
ili verbalno
(ukljuujui---------------------slanje
sms
A A A
zlostavljanje
uitelja
osoblja A
j) poruka,
zastraivanje
ili verbalno
e-pote
itd.) ili---------Apo jeda
A
Oznaite
(ukljuujui
smsili osoblja redak.
j) zastraivanje
ili
verbalno
zlostavljanjeslanje
uitelja
poruka,
e-pote
itd.)
zlostavljanje
uitelja
ili---------osoblja A A A
(ukljuujui
slanje
sms
problem
(ukljuujui
slanje
sms
poruka,
e-pote
itd.)
---------B. Koliki su problem navedene
s
Anisusituacije
A A
su
poruka,
e-pote itd.) ---------- A AmanjiA
Vae
kole?
B. Koliki su problem navedene situacije s
B. Vae
Kolikikole?
su problem navedene
situacije
s
Oznaite
po jeda
redak.
B. Koliki
su problem navedene
situacije s
Vae kole?
Oznaite po jeda
Vae kole?
nisu problem
redak.
a) kanjenje ili raniji odlazak
Oznaite po jeda
su
redak.
s posla ------------------------- Oznaite
jeda
A
Apomanji
A
nisu problem
redak.
nisu problem
su
163A AmanjiA
b) odsutnost ---------------------nisu problem
manji su
manji su
TIMMS.indd 163

14.12.2012. 13:54:23
s posla ------------------------A
Disciplina i sigurnost u koli

kole u kojima se rijetko pojavljuju disciplinski i sigurnosni problemi uenicima ulijevaju osjeaj sigurnosti i omoguuju stabilno ozraje za uenje. Mnogobrojna istraivanja
pokazuju da je sigurno kolsko okruje vano za uspjeh u koli. Nasuprot tome, nedovoljna disciplina i sigurnosni problemi ne olakavaju uenje. Naalost, nasilje u kolama i u
lokalnim zajednicama postaje sve vei problem, osobito meu mladima u gradovima. Sve
vie injenica upuuje na nepovoljan utjecaj loih sigurnosnih uvjeta na uspjeh u koli,
ak i u uenika niih razreda osnovne kole (Milam, Furr-Holden i Leaf, 2010.).
U prethodnim ciklusima TIMSS-a ravnatelji su odgovarali na pitanja o disciplinskim
problemima meu uenicima, poput ometanja nastave i nasilja. U ciklusu TIMSS 2011.
odgovori ravnatelja iskoriteni su pri izradi skale konstruirane na temelju teorije odgovora na zadatak.
Tablica 9.2. sadrava rezultate na skali Disciplina i sigurnost u koli. Rezultati se temelje
na odgovorima ravnatelja o deset disciplinskih i sigurnosnih problema. U drugom dijelu,
na kraju tablice, dan je popis navedenih problematinih situacija. Zemlje su poredane
prema postotku uenika iji su ravnatelji izjavili da u njihovoj koli gotovo nema disciplinskih ni sigurnosnih problema. Uenici u kolama u kojima gotovo nema problema ostvarili
su rezultat koji odgovara izjavama ravnatelja da u prosjeku nema problema za pet od
deset situacija i da postoje manji problemi za ostalih pet situacija. Uenici u kolama u
kojima postoje umjereni ili ozbiljni problemi ostvarili su rezultat koji odgovara izjavama
ravnatelja da u prosjeku postoje umjereni ili ozbiljni problemi za pet od deset situacija i
manji problemi za ostalih pet situacija.
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, vie od polovine uenika ubraja
se u skupinu gotovo nema problema, njih 61%. Rezultati za osnovne kole u Hrvatskoj
pokazuju da je taj postotak vii i iznosi 66%. Uenici iz Hrvatske koji pohaaju kole koje
gotovo nemaju problema s disciplinom i sigurnosti postiu u prosjeku 517 bodova, to je
prema 31% uenika iz kola s manjim problemima za 5 bodova bolji rezultat. U Hrvatskoj
samo 2% uenika pohaa kole u kojima postoje umjereni ili ozbiljni problemi s disciplinom i sigurnosti. U zemljama u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda utvreno je da
via razina sigurnosti utjee na bolja prosjena postignua iz prirodoslovlja.
164
TIMMS.indd 164
14.12.2012. 13:54:23
Nasilje meu uenicima u koli

Openito, nasilje meu uenicima odnosi se na agresivno ili negativno ponaanje
iji je cilj ozlijediti ili uznemiriti fiziki ili psihiki slabije osobe. Novozelandsko istraivanje
pokazalo je da postoji niz definicija i termina koji povezuju nasilje meu uenicima s upotrebom sile i zlostavljanjem (Carroll-Lind, 2009.). Nasilje meu uenicima sve je uestalije,
osobito otkad se nasilje pojavilo na internetu. Sve vie injenica upuuje na negativan
utjecaj nasilja na obrazovna postignua uenika. Za istraivanje TIMSS 2011. osmiljena
je skala Nasilje meu uenicima u koli kako bi se prikupili podaci o nasilju u zemljama
sudionicama istraivanja.
Navedena skala temelji se na est oblika nasilnikog ponaanja: ruganje drugom
ueniku ili nazivanje drugog pogrdnim imenima, iskljuivanje drugog uenika iz igre ili iz
nekih drugih aktivnosti, laganje o drugom ueniku, kraa od drugog uenika, udaranje ili
ozljeivanje drugog uenika, prisiljavanje drugog uenika na neto to on ne eli.
Tablica 9.3. prikazuje rezultate na skali Nasilje meu uenicima u koli. Uenici su bodovani prema svojim odgovorima na pitanja o uestalosti est vrsta nasilnikog ponaanja. Popis vrsta nasilja naveden je u drugom dijelu tablice. Uenici koji gotovo nikad nisu
doivjeli nasilje ostvarili su rezultat koji na skali odgovara izjavi da nikad nisu iskusili tri
od est vrsta nasilja, a nekoliko puta u godini doivjeli su ostale tri vrste nasilja. Prema
meunarodnom prosjeku za etvrti razred, 48% uenika gotovo nikad nije doivjelo navedeno nasilje. Hrvatska se na toj skali nalazi na 7. mjestu, iza Armenije, Azerbajdana,
vedske, Gruzije, Kazahstana i Irske, a ispred Finske, Poljske, Danske, Srbije i Sjeverne Irske. Veina uenika u Hrvatskoj, njih 61%, izjavljuje da gotovo nikad nisu bili rtve nasilja,
a postigli su rezultat od 523 boda. Postotak uenika u hrvatskim osnovnim kolama koji
su jedanput u mjesecu bili izloeni nekom obliku nasilja iznosi 28%, to je 4% manje od
meunarodnog prosjeka. Navedeni uenici postiu za 11 bodova nii rezultat od uenika
koji gotovo nikad nisu bili izloeni nasilju. Najmanji postotak uenika u Hrvatskoj izloen
je estom nasilju od svojih vrnjaka, jedanput u tjednu, njih 11%, a takvi uenici postiu
znaajno nii rezultat od 492 boda. Zemlje u kojima su ispitani uenici estih razreda i
referentne sudionice ostvarile su rezultate sline opisanim meunarodnim prosjecima.
165
TIMMS.indd 165
14.12.2012. 13:54:23
Tablica 9.2. Disciplina i sigurnost u koli
TIMSS
4.
Odgovori ravnatelja
Na skali Disciplina i sigurnost u koli uenici su bodovani prema odgovorima ravnatelja o deset disciplinskih i sigurnosnih problema u koli. Uenici
koji se ubrajaju u skupinu gotovo nema problema dobili su najmanje 9,7 bodova, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore ravnatelja kako
u prosjeku nema problema za pet od deset situacija i kako postoje manji problemi za ostalih pet situacija. Uenici koji se ubrajaju u skupinu
umjereni ili ozbiljni problemi dobili su najvie 7,6 bodova, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore ravnatelja kako u prosjeku postoje
umjereni ili ozbiljni problemi za pet od deset situacija i manji problemi za ostalih pet situacija. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu manji
problemi.
Kazahstan
Armenija
Sjeverna Irska
Nizozemska
Irska
Gruzija
panjolska
Kineski Tajpeh
Engleska
Republika Koreja
Litva
Japan
Novi Zeland
eka
Singapur
Hrvatska
Portugal
Rusija
SAD
Australija
Finska
Rumunjska
Malta
Kraljevina Bahrein
Katar
Azerbajdan
Danska
Norveka
Tajland
Slovaka
Italija
Srbija
Slovenija
Poljska
Maarska
vedska
Austrija
Saudijska Arabija
Njemaka
ile
Turska
Oman
Tunis
Kuvajt
Maroko
Jemen
Meunarodni prosjek

()

Postotak
uenika
91 (2,2)
87 (2,7)
85 (3,7)
85 (3,6)
84 (2,9)
83 (3,1)
81 (2,8)
80 (3,3)
77 (3,3)
77 (4,1)
76 (3,6)
75 (3,5)
74 (3,9)
72 (3,2)
69 (3,4)
68 (3,6)
67 (4,4)
67 (0,0)
66 (4,0)
66 (5,4)
65 (3,9)
64 (2,7)
64 (3,9)
64 (4,5)
64 (4,1)
64 (0,1)
63 (4,2)
63 (3,2)
62 (4,2)
61 (2,3)
60 (4,0)
58 (4,4)
58 (4,6)
57 (3,6)
56 (3,9)
55 (4,7)
53 (3,7)
51 (3,9)
50 (4,2)
49 (4,7)
46 (4,3)
45 (3,9)
41 (3,3)
39 (3,4)
38 (2,9)
28 (2,9)
26 (3,3)
24 (3,5)
14 (2,4)
13 (2,8)
61 (0,5)
Prosjeni
rezultat
498 (5,6)
414 (4,0)
520 (3,4)
536 (2,7)
540 (3,0)
521 (3,5)
454 (4,7)
510 (2,9)
552 (2,7)
537 (3,5)
588 (2,3)
518 (2,8)
458 (5,0)
559 (2,1)
512 (3,1)
539 (2,9)
512 (2,3)
584 (4,1)
517 (2,6)
527 (4,3)
555 (4,4)
555 (3,0)
523 (4,1)
574 (2,9)
519 (6,1)
457 (2,3)
453 (5,3)
414 (5,9)
438 (7,2)
438 (3,1)
534 (3,3)
494 (3,1)
484 (5,5)
537 (3,5)
525 (4,0)
513 (4,7)
519 (3,9)
505 (3,4)
550 (5,0)
547 (3,1)
538 (3,7)
439 (6,1)
541 (3,4)
498 (5,1)
486 (6,7)
378 (6,4)
345 (9,3)
358 (9,6)
271 (12,0)
226 (14,4)
492 (0,7)
Manji problemi
Postotak
uenika
9 (2,4)
8 (2,3)
15 (3,7)
15 (3,6)
15 (2,8)
16 (3,0)
13 (2,4)
12 (2,8)
23 (3,3)
20 (4,2)
18 (3,4)
25 (3,5)
25 (3,9)
24 (3,3)
28 (3,2)
29 (3,5)
32 (4,3)
33 (0,0)
31 (4,0)
30 (5,5)
35 (3,8)
34 (2,6)
34 (3,8)
34 (4,4)
23 (3,4)
30 (0,1)
25 (4,1)
23 (2,6)
8 (2,3)
24 (2,0)
40 (4,0)
39 (4,2)
36 (4,4)
35 (3,4)
25 (3,8)
30 (4,2)
42 (3,6)
46 (4,2)
45 (4,2)
45 (4,7)
42 (4,1)
25 (3,8)
53 (3,5)
43 (4,1)
35 (3,4)
37 (3,1)
27 (3,2)
48 (4,2)
24 (3,1)
33 (4,1)
29 (0,5)
Prosjeni
rezultat
463 (17,7)
422 (13,9)
502 (7,3)
516 (6,5)
505 (19,5)
499 (11,2)
454 (9,5)
486 (8,7)
551 (4,4)
500 (10,0)
580 (3,6)
505 (5,3)
440 (8,7)
558 (4,2)
469 (6,0)
529 (5,1)
504 (4,4)
581 (6,5)
512 (3,6)
512 (8,6)
549 (5,1)
532 (3,6)
510 (5,0)
565 (3,8)
501 (12,0)
429 (2,7)
437 (9,7)
366 (11,8)
431 (12,8)
402 (5,1)
525 (5,1)
492 (3,3)
457 (10,7)
529 (7,4)
526 (6,1)
524 (5,3)
523 (4,2)
505 (3,6)
528 (5,8)
522 (4,8)
529 (4,4)
409 (15,0)
526 (4,0)
477 (4,5)
458 (6,9)
366 (5,8)
343 (10,1)
351 (7,5)
244 (8,6)
217 (12,0)
477 (1,2)

Postotak
uenika
1 (0,6)
4 (1,7)
0 (0,0)
0 (0,0)
1 (0,0)
1 (1,0)
6 (1,4)
8 (2,3)
0 (0,0)
3 (1,6)
6 (2,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
4 (1,6)
3 (1,3)
2 (1,0)
1 (0,0)
0 (0,0)
2 (1,2)
5 (1,7)
0 (0,5)
2 (0,7)
2 (1,0)
2 (1,2)
13 (2,9)
6 (0,1)
12 (4,7)
14 (2,3)
30 (3,9)
15 (1,7)
1 (0,0)
3 (1,6)
6 (2,3)
9 (2,0)
19 (2,9)
15 (3,2)
4 (1,4)
3 (1,4)
5 (1,5)
6 (1,2)
12 (3,3)
30 (3,8)
6 (1,5)
18 (2,9)
26 (3,4)
35 (3,0)
46 (4,0)
29 (3,6)
62 (3,9)
54 (4,0)
11 (0,3)
Prosjeni
rezultat
~ ~
445 (20,7)
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
470 (10,8)
498 (13,8)
~ ~
486 (7,3)
582 (7,0)
~ ~
~ ~
557 (8,2)
428 (14,4)
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
519 (20,6)
~ ~
~ ~
~ ~
~ ~
446 (23,8)
419 (7,2)
452 (7,3)
347 (14,8)
440 (10,6)
411 (7,7)
~ ~
483 (10,2)
444 (24,5)
503 (18,4)
520 (6,6)
506 (7,3)
503 (8,3)
518 (14,9)
456 (21,6)
504 (11,0)
515 (8,0)
433 (10,2)
475 (10,7)
459 (6,4)
436 (10,5)
372 (8,9)
348 (8,2)
334 (9,6)
271 (6,3)
201 (11,4)
448 (2,2)
Prosjeni
rezultat
na skali
11,1
11,1
11,0
11,3
11,2
11,1
10,7
10,7
11,4
10,6
10,9
10,5
10,7
10,5
10,7
10,2
10,4
10,7
10,4
10,3
10,1
10,3
10,4
10,2
10,2
10,1
10,1
9,9
9,5
9,9
10,0
9,9
10,1
9,9
9,5
9,7
10,0
9,7
9,7
9,7
9,4
9,1
9,5
9,2
8,9
8,4
8,0
8,4
7,2
7,5
448
(0,10)
(0,12)
(0,13)
(0,16)
(0,12)
(0,13)
(0,15)
(0,17)
(0,13)
(0,11)
(0,15)
(0,11)
(0,11)
(0,12)
(0,12)
(0,11)
(0,13)
(0,00)
(0,12)
(0,17)
(0,09)
(0,09)
(0,12)
(0,12)
(0,17)
(0,00)
(0,30)
(0,14)
(0,26)
(0,11)
(0,09)
(0,13)
(0,16)
(0,12)
(0,14)
(0,18)
(0,12)
(0,09)
(0,13)
(0,13)
(0,14)
(0,18)
(0,08)
(0,14)
(0,14)
(0,15)
(0,19)
(0,15)
(0,15)
(0,16)
(2,2)

Zemlja

166
TIMMS.indd 166
14.12.2012. 13:54:24
Tablica 9.2. Disciplina i sigurnost u koli (nastavak)
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
4.
Manji problemi
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
na skali
Honduras
Bocvana
Jemen
44 (4,5)
27 (3,9)
13 (3,0)
441 (10,5)
403 (16,3)
377 (17,2)
37 (4,9)
58 (4,2)
34 (4,3)
428 (10,9)
363 (6,8)
341 (9,6)
19 (3,3)
14 (2,9)
53 (4,0)
417 (9,2)
315 (12,9)
336 (10,6)
74
68
66
63
60
59
56
474
546
531
421
553
550
521
17
32
33
25
40
41
40
411
535
524
384
530
527
511
10
0
1
12
0
0
4
437
~
~
384
~
~
496
9,1 (0,17)
9,0 (0,12)
7,5 (0,15)
Dubai, UAE
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Florida, SAD
Quebec, Kanada
u koli
(0,4)
(4,3)
(4,5)
(4,2)
(6,5)
(7,5)
(4,3)
(2,3)
(3,1)
(3,4)
(6,0)
(6,6)
(5,5)
(3,1)
(0,4)
(4,3)
(4,6)
(4,0)
(6,5)
(7,5)
(4,1)
(7,4)
(4,2)
(4,8)
(9,8)
(4,7)
(10,0)
(4,1)
(0,1)
(0,0)
(0,9)
(2,8)
(0,0)
(0,0)
(1,9)
(4,2)
~
~
(12,1)
~
~
(12,6)
10,6
10,5
10,4
9,9
10,3
10,1
9,9
(0,01)
(0,13)
(0,13)
(0,18)
(0,21)
(0,23)
(0,12)


Zemlja
TIMSS
13
A. Koliki su problem navedene situacije kod uenika
jenili navedene kategorije u Vaoj

redak.

redak.
nisu problem
jako dobro
manji su problem
dobro
osrednji su problem
osrednje
ozbiljan su
problem
loe
vrlo
loe
A A
g) kraa --------------------------- A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
h) zastraivanje ili verbalno

zlostavljanje meu uenicima
(ukljuujui slanje sms
poruka, e-pote itd.) ---------- A
A A
A A
i) fiziki sukobi meu

uenicima ---------------------- A
A A
A A
A A
j) zastraivanje ili verbalno

zlostavljanje uitelja ili osoblja
A A
oljstvo
---------------- A
mijevanje
a
---------------- A
A A
e uspjenosti
olskoga
---------------- A
A A
anja
kih
---------------- A
A A
a
kih
---------------- A
A A
itelja u
ostima -------- A
--------------- A
budu
---------------- A
A A
a) kanjenje u kolu -------------- A

b) odsutnost (tj. neopravdano
izostajanje) -------------------- A
c) ometanje nastave ------------- A
d) prepisivanje -------------------- A
e) psovanje ----------------------- A
f) vandalizam -------------------- A
A
A
A
A
A
A
gotovo nema situacije

umjereni
manji
B. Koliki su problem navedene
s uiteljima
problema
ili ozbiljni
problemi
problemi
Vae kole?
9,7
7,6

redak.
nisu problem
manji su problem
osrednji su problem
167
ozbiljan su
problem
TIMMS.indd 167
14.12.2012. 13:54:24
Tablica 9.3. Nasilje meu uenicima u koli
TIMSS
4.
Odgovori uenika
Na skali Nasilje meu uenicima u koli uenici su bodovani prema njihovim odgovorima koji se odnose na uestalost est vrsta nasilnikog ponaanja.
Uenici koji gotovo nikad nisu bili rtve nasilja dobili su najmanje 10,1 bod, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore uenika kako u prosjeku
nikad nisu iskusili tri od est vrsta nasilnikog ponaanja i kako su ostale tri vrste iskusili nekoliko puta u godini. Uenici koji su bili rtve nasilja
jedanput u tjednu dobili su najvie 8,3 boda, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore uenika kako su u prosjeku iskusili tri od est vrsta
nasilnikog ponaanja jedanput ili dvaput u mjesecu i kako su ostale tri vrste iskusili nekoliko puta u godini. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu
jedanput u mjesecu.
Armenija
Azerbajdan
vedska
Gruzija
Kazahstan
Irska
Hrvatska
Finska
Poljska
Danska
Srbija
Sjeverna Irska
Austrija
Norveka
Republika Koreja
Kineski Tajpeh
SAD
Italija
Slovenija
Japan
Portugal
Njemaka
Litva
Rumunjska
Slovaka
eka
Nizozemska
Rusija
Engleska
panjolska
Jemen
Malta
Maarska
Singapur
Saudijska Arabija
Tunis
ile
Australija
Turska
Kuvajt
Maroko
Novi Zeland
Kraljevina Bahrein
Oman
Katar
Tajland
Meunarodni prosjek
Postotak
uenika
80 (0,8)
75 (1,5)
68 (1,0)
66 (1,2)
64 (1,7)
64 (1,3)
61 (1,1)
61 (1,2)
61 (0,9)
60 (1,1)
57 (1,2)
57 (1,3)
53 (1,3)
53 (1,8)
53 (1,2)
53 (1,3)
51 (0,7)
51 (1,2)
50 (1,3)
50 (1,2)
50 (1,2)
49 (1,4)
48 (1,2)
48 (1,3)
47 (1,8)
46 (1,1)
46 (1,2)
46 (1,2)
45 (1,4)
45 (1,3)
44 (1,3)
42 (2,1)
42 (0,7)
41 (1,7)
40 (1,1)
39 (0,9)
39 (1,7)
39 (1,4)
39 (1,1)
38 (1,1)
38 (1,1)
37 (0,9)
37 (1,5)
35 (1,9)
34 (0,8)
32 (1,0)
31 (1,1)
31 (1,2)
30 (1,1)
17 (1,2)
48 (0,2)
Prosjeni
rezultat
422 (3,9)
459 (5,8)
540 (2,9)
469 (3,2)
496 (4,8)
528 (3,4)
523 (2,2)
574 (2,7)
511 (3,1)
535 (2,6)
523 (3,2)
523 (2,6)
536 (3,4)
499 (2,7)
587 (2,3)
558 (2,5)
552 (2,5)
529 (2,9)
526 (3,2)
559 (2,2)
540 (3,8)
526 (4,4)
539 (3,6)
524 (2,7)
525 (5,7)
541 (3,4)
545 (2,8)
534 (2,4)
558 (3,8)
537 (3,6)
512 (3,2)
218 (8,2)
458 (2,8)
450 (5,4)
539 (5,2)
595 (3,5)
450 (6,0)
369 (6,3)
515 (2,2)
494 (2,8)
525 (2,9)
485 (4,0)
372 (6,0)
286 (7,5)
451 (3,1)
509 (3,4)
479 (4,5)
395 (5,0)
434 (6,3)
489 (6,2)
497 (0,6)
Jedanput u mjesecu
Postotak
uenika
13 (0,7)
16 (1,0)
25 (1,0)
23 (0,8)
23 (1,2)
25 (1,0)
28 (0,9)
30 (0,9)
26 (0,7)
31 (0,8)
30 (0,9)
29 (1,0)
30 (0,9)
33 (1,1)
32 (0,8)
30 (0,8)
29 (0,5)
33 (1,0)
32 (0,8)
33 (0,8)
33 (0,9)
35 (1,2)
36 (0,9)
36 (0,9)
32 (1,5)
34 (0,8)
34 (1,0)
37 (1,1)
35 (1,0)
36 (1,0)
34 (0,9)
31 (1,4)
36 (0,7)
35 (1,2)
36 (0,8)
38 (0,6)
33 (1,2)
37 (1,1)
41 (0,9)
31 (0,9)
38 (1,0)
33 (0,7)
33 (1,0)
33 (1,1)
35 (0,5)
37 (1,0)
33 (1,1)
37 (0,9)
32 (1,0)
35 (1,2)
32 (0,1)
Prosjeni
rezultat
413 (6,3)
432 (6,8)
529 (3,5)
457 (5,3)
506 (7,5)
511 (3,9)
512 (2,8)
572 (3,5)
506 (3,2)
526 (3,5)
519 (4,2)
519 (3,2)
532 (3,3)
493 (3,3)
592 (2,4)
551 (2,8)
547 (2,1)
528 (3,6)
526 (3,3)
563 (2,6)
538 (3,7)
525 (4,4)
530 (2,9)
516 (3,1)
504 (7,0)
532 (4,6)
540 (3,3)
535 (2,4)
552 (3,9)
533 (3,8)
509 (3,4)
217 (9,0)
448 (3,2)
456 (5,0)
543 (3,9)
587 (3,5)
437 (5,7)
348 (5,7)
512 (2,4)
486 (2,8)
519 (3,3)
470 (4,5)
367 (5,5)
267 (4,9)
433 (2,8)
505 (3,0)
456 (4,5)
379 (4,5)
411 (5,1)
477 (6,2)
489 (0,6)
Jedanput u tjednu
Postotak
uenika
7 (0,5)
9 (0,7)
7 (0,5)
11 (0,8)
13 (0,9)
12 (0,9)
11 (0,6)
9 (0,6)
13 (0,6)
9 (0,7)
13 (0,7)
14 (1,0)
17 (0,9)
14 (0,9)
15 (0,6)
17 (0,8)
20 (0,6)
16 (0,7)
18 (1,0)
17 (0,8)
17 (0,7)
17 (0,9)
16 (0,8)
17 (0,8)
21 (1,1)
20 (0,9)
20 (0,8)
17 (0,9)
19 (1,0)
20 (0,8)
23 (1,0)
27 (1,8)
22 (0,6)
23 (1,3)
24 (0,8)
23 (0,8)
27 (1,2)
24 (1,2)
20 (0,8)
31 (1,0)
25 (0,7)
30 (0,9)
30 (1,3)
32 (1,6)
31 (0,8)
31 (0,9)
36 (1,3)
31 (1,0)
38 (1,0)
48 (1,6)
20 (0,1)
Prosjeni
rezultat
374 (5,8)
391 (8,3)
500 (6,7)
405 (9,9)
485 (8,8)
474 (6,1)
492 (4,6)
547 (4,9)
482 (4,4)
503 (6,4)
481 (5,8)
490 (6,7)
519 (3,9)
482 (4,4)
577 (3,7)
535 (4,1)
525 (3,6)
508 (4,7)
496 (3,9)
550 (3,8)
516 (8,8)
503 (5,6)
507 (4,3)
490 (3,8)
474 (9,0)
514 (5,0)
514 (5,1)
518 (3,7)
543 (4,8)
505 (5,1)
492 (3,7)
199 (9,6)
421 (3,5)
456 (5,0)
518 (4,5)
560 (4,4)
397 (7,1)
312 (7,0)
490 (3,1)
463 (3,5)
501 (4,1)
437 (5,6)
319 (6,0)
243 (5,5)
402 (3,8)
479 (3,1)
431 (4,1)
361 (5,6)
364 (5,4)
464 (6,2)
464 (0,8)
Prosjeni
rezultat
na skali
11,5
11,4
10,9
10,9
10,8
10,7
10,6
10,5
10,6
10,5
10,5
10,4
10,2
10,2
10,3
10,2
10,1
10,2
10,0
10,1
10,1
10,1
10,1
10,0
9,9
9,9
10,0
9,9
10,0
9,8
9,8
9,7
9,7
9,8
9,7
9,7
9,6
9,7
9,7
9,5
9,5
9,5
9,5
9,4
9,4
9,3
9,2
9,3
9,1
8,6
(0,05)
(0,08)
(0,04)
(0,06)
(0,08)
(0,06)
(0,05)
(0,04)
(0,04)
(0,04)
(0,06)
(0,06)
(0,05)
(0,06)
(0,05)
(0,05)
(0,03)
(0,05)
(0,05)
(0,05)
(0,04)
(0,06)
(0,05)
(0,05)
(0,07)
(0,05)
(0,05)
(0,05)
(0,06)
(0,05)
(0,05)
(0,11)
(0,03)
(0,07)
(0,04)
(0,03)
(0,08)
(0,06)
(0,04)
(0,05)
(0,04)
(0,04)
(0,07)
(0,08)
(0,04)
(0,04)
(0,06)
(0,05)
(0,05)
(0,06)
Gotovo nikad
Zemlja

168
TIMMS.indd 168
14.12.2012. 13:54:25
O tvojoj koli
G8
Tablica 9.3. Nasilje meu uenicima u koli (nastavak)
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Jemen
Honduras
Bocvana
43 (1,9)
38 (1,2)
12 (0,7)
354 (8,9)
439 (6,6)
416 (10,3)
Postotak
uenika
Prosjeni
34 (1,3)
357 (8,0)
23
32 (0,9)
441 (6,1)
uglavnom
pomalo 30
41 (0,9)
376 (6,6)
se slaem
se slaem 47
Florida, SAD
50 (1,4)
553 (4,5)
29 (0,9)
Sjeverna Karolina,
547 (4,7)
32 (1,2)
a)SADSvia mi 49
se(1,5)
biti u koli.
--------------Quebec, Kanada
44 (1,4)
523 (2,9)
37 (1,1)
Alberta, Kanada
35 (0,9)
b) Osjeam 42
se (1,3)
sigurno 552
kad(3,1)
sam u koli.
Ontario, Kanada
42 (1,1)
533 (3,5)
36 (0,9)
Dubai, UAE
37 (1,6)
486 (3,6)
35 (0,9)
da(1,4)
pripadam
----(0,8)
Abu Dhabi, UAE c) Osjeam 33
434ovoj
(6,4) koli 36
A
A
G9
Postotak
rezultat
uenika
Ispuni samo
jedan krui
za
svaki redak.
547
541
515
543
533
470
416
(4,1)
(4,5)
(3,6)
(3,3)
(3,5)
(3,6)
(5,5)
21
19
19
22
22
28
31
A
A
A
Prosjeni
rezultat
na skali
Prosjeni
rezultat
(1,3)
323 (8,1)
9,8 (0,08)
(1,2)
(6,8)
9,5 (0,06)
pomalo se421uglavnom
se
(1,1)
(5,6)slaem 8,6 (0,03)
NE slaem352NE
(1,1)
(1,1)
A
(1,1)
(1,0)
A
(1,0)
(1,2)
A
(1,4)
526
519
502
520
513
431
390
(5,1)
10,1
10,0
9,8
9,7
9,7
9,5
9,4
A(6,6)
(3,5)
A(3,3)
(4,4)
(5,4)
A(6,2)
(0,06)
(0,06)
(0,05)
(0,05)
(0,04)
(0,06)
(0,07)

4.
to misli o svojoj koli? Navedi koliko se slae sa

Gotovo nikad
Jedanput u mjesecu
Jedanput u tjednu
sljedeim tvrdnjama.
Zemlja
koli
TIMSS
13
se Koliki
estosu
neto
od navedenoga
dogodilo
u koli
problem
navedene situacije
kod uenika
ili navedene kategorije u Vaoj Koliko ti A.
ove kolskeetvrtoga
godine? razreda Vae kole?
redak.
jako dobro
najmanje
jednom
sudva
problem
jednom manjiili
puta
nekoliko puta
na tjedan u na
tjedan
nikad
godini
nekoliko
jedanput
puta
ili dvaput u
na mjesec
mjesecu
osrednji su problem
dobro
osrednje
loe
vo
------------ A
------------ A
pjenosti
oga
------------ A
------------ A
A
A
A A
b)
uenici (tj.
iskljuili
iz igre
A Drugi su me
b) odsutnost
neopravdano
ili iz nekih drugih
aktivnosti.
------- A
izostajanje) --------------------
A
c) Netko je govorio
lainastave
o meni.
--------- A
c) ometanje
------------A
A A A
d) Neto su mi
ukrali. --------------------d) prepisivanje
-------------------- A
A
e) Drugi me uenik
udario
ili ozlijedio
e) psovanje
----------------------A
A A A (npr. gurnuo, udario
rukom ili nogom).
----------------------f) vandalizam
-------------------- A
A
f) Drugi su me
uenici
prisilili da radim
g) kraa
--------------------------A
ono
to
ne
elim.
------------------------A A A
A
A A
au
ma -------- A
A A
------------ A
A A
u
------------ A
A A

gotovo
nikad
uenicima ---------------------- A
najmanje
jedanput
unikada
tjednu
ozbiljan su
problem
a)vrloRugali su mi se ili me nazivali

loepogrdnim imenima. --------------------- A
a) kanjenje u kolu --------------
A A AA A A
anje
------------ A
Ispuni samo
jedan
krui
za
Oznaite
po jedan
krui
za svaki
redak.
svaki redak.
nisu problem
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
4. razred Upitnik za uenike
jedanput u
mjesecu
10,1
A A
jedanput u
tjednu
8
7
8,3
A A
A A
B. Koliki su problem navedene situacije s uiteljima

Vae kole?
redak.
nisu problem
169
manji su problem
TIMMS.indd 169
osrednji su problem
ozbiljan su
14.12.2012. 13:54:26
TIMMS.indd 170
14.12.2012. 13:54:26
10. poglavlje
Pripremljenost uitelja
za nastavu
TIMMS.indd 171
14.12.2012. 13:54:26
TIMMS.indd 172
14.12.2012. 13:54:26
Deseto poglavlje: Pripremljenost uitelja za nastavu
Dobra pripremljenost uitelja vana je za uinkovito djelovanje obrazovnog sustava,

pa su zbog toga u istraivanju TIMSS 2011. prikupljeni podaci o obrazovanju uitelja. U
Enciklopediji TIMSS 2011. navedeni su podaci o obrazovanju uitelja u svakoj zemlji sudionici, ukljuujui i dodatne uvjete poput poloenoga strunog ispita ili odraenoga pripravnikog staa. Svaka je zemlja navela i trenutane uvjete i prakse za struno usavravanje uitelja. Ovo poglavlje donosi informacije o obrazovanju uitelja, godinama iskustva,
pripremljenosti uitelja za poduavanje prirodoslovnih tematskih cjelina iz TIMSS-a, samouvjerenosti uitelja u poduavanju prirodoslovlja, zadovoljstvu karijerom, nastavnim
satima predvienima za prirodoslovlje, poduavanju prirodoslovnih tematskih cjelina u
TIMSS-u, te o poticanju uenika na sudjelovanje u nastavi i aktivnostima na raunalu tijekom nastave prirodoslovlja.
Formalno obrazovanje uitelja

Pripremljenost uitelja moe utjecati na uenika postignua, a moe i prevladati
socioekonomske imbenike (Darling-Hammond, 2000.).
U tablicu 10.1. uvrteni su odgovori uitelja o njihovoj najvioj razini obrazovanja.
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, 23% uenika ima uitelje koji su zavrili
poslijediplomski sveuilini studij, 57% uenika ima uitelje koji su zavrili sveuilini studij,
15% uenika ima uitelje koji su zavrili struni studij (obino trogodinji uiteljski program), a 6% uenika ima uitelje koji su zavrili srednju kolu. Meutim, iz analize rezultata
svih zemalja jasno se vidi da svaka zemlja ima zaseban obrazovni program za uitelje u
osnovnim kolama.
Rezultati za navedene varijable za hrvatsko osnovnokolsko obrazovanje znaajno
se razlikuju od meunarodnog prosjeka. U etvrtom razredu samo 1% uenika ima uitelje koji su zavrili poslijediplomski sveuilini studij, to je znaajnih 22% manje od meunarodnog prosjeka. Postotak uenika koje poduavaju uitelji sa zavrenim sveuilinim
studijem iznosi 30%, dok najvei postotak uenika ima uitelje koji su zavrili struni studij, njih 69%, to je znaajno nepovoljniji omjer prema meunarodnih 15%. Promatrajui
rezultate ostalih zemalja sudionica, moemo se usporeivati samo s onim zemljama koje
imaju, ili su u prolosti imale, sline uvjete za stjecanje uiteljske diplome, a to su Austrija
i Slovenija. Rezultati za Austriju pokazuju da visokih 93% uenika ima uitelje sa zavrenim strunim studijem, to ujedno iskljuuje sveuilini studij, dok samo 4%, odnosno 2%
uenika ima uitelje sa zavrenim poslijediplomskim ili sveuilinim studijem. Uenici u
Sloveniji iji su uitelji zavrili sveuilini studij ine udio od 57%, dok ih 42% ima uitelje
sa zavrenim strunim studijem.
173
TIMMS.indd 173
14.12.2012. 13:54:26
Tablica 10.1. Formalno obrazovanje uitelja
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Postotak uenika prema razini obrazovanja uitelja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
*
()

79 (3,3)
65 (3,3)
4 (1,3)
9 (2,2)
0 (0,0)
92 (2,3)
9 (2,5)
4 (1,5)
35 (4,1)
80 (2,6)
74 (3,5)
19 (3,6)
1 (0,6)
18 (2,6)
1 (0,8)
6 (1,7)
6 (2,1)
0 (0,0)
27 (3,2)
1 (0,7)
31 (3,6)
24 (3,7)
6 (2,1)
15 (2,4)
3 (1,0)
8 (0,1)
0 (0,2)
1 (0,7)
2 (0,9)
19 (2,4)
2 (1,0)
9 (1,5)
96 (1,4)
3 (0,9)
24 (3,4)
7 (2,1)
80 (2,6)
63 (2,0)
0 (0,0)
9 (1,7)
28 (4,1)
99 (0,5)
1 (0,5)
2 (0,4)
1 (0,7)
-11 (2,9)
0 (0,0)
4 (1,2)
24 (2,2)
23 (0,3)
Zavren sveuilini, ali

Zavren struni, ali ne i
ne i poslijediplomski
Zavrena srednja kola
sveuilini studij
studij
3 (1,3)
27 (2,9)
2 (0,9)
52 (4,0)
99 (0,6)
2 (0,9)
81 (3,6)
83 (2,8)
60 (4,2)
18 (2,4)
21 (3,1)
71 (4,6)
30 (3,3)
79 (2,8)
37 (3,4)
19 (2,8)
86 (3,0)
33 (3,5)
71 (3,3)
74 (3,7)
65 (3,9)
72 (3,8)
91 (2,3)
77 (2,6)
96 (1,3)
73 (0,1)
35 (4,0)
98 (1,1)
94 (1,5)
65 (2,7)
82 (2,3)
76 (2,1)
3 (1,2)
91 (1,7)
69 (3,9)
30 (3,5)
0 (0,0)
37 (2,0)
72 (3,3)
64 (2,5)
69 (4,3)
0 (0,3)
57 (3,9)
62 (3,5)
99 (0,7)
-86 (3,0)
15 (2,7)
81 (2,5)
70 (2,3)
57 (0,4)
18 (2,9)
7 (2,2)
93 (1,6)
37 (3,8)
0 (0,0)
3 (1,6)
10 (2,6)
12 (2,7)
4 (1,5)
0 (0,0)
5 (1,5)
10 (2,8)
69 (3,2)
3 (1,0)
49 (3,4)
2 (1,1)
8 (2,1)
36 (3,7)
1 (0,6)
20 (3,1)
4 (1,4)
3 (1,5)
1 (0,9)
7 (1,7)
1 (0,0)
13 (0,1)
0 (0,0)
0 (0,0)
4 (1,2)
16 (2,2)
10 (1,7)
15 (2,0)
1 (0,7)
6 (1,6)
7 (1,8)
29 (4,0)
20 (2,6)
0 (0,0)
27 (3,2)
26 (2,2)
3 (1,5)
1 (0,4)
42 (3,9)
33 (3,5)
0 (0,0)
-1 (0,7)
40 (3,8)
15 (2,3)
6 (1,0)
15 (0,3)
1 (0,8)
1 (1,1)
0 (0,3)
3 (1,0)
1 (0,6)
3 (1,3)
0 (0,0)
2 (1,0)
1 (1,2)
2 (0,9)
0 (0,0)
0 (0,0)
1 (0,4)
0 (0,0)
13 (2,2)
73 (3,3)
0 (0,0)
32 (3,7)
1 (0,9)
5 (1,9)
0 (0,0)
0 (0,0)
2 (1,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
6 (0,1)
65 (4,0)
1 (0,9)
0 (0,0)
0 (0,0)
6 (1,5)
0 (0,2)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
34 (3,5)
0 (0,3)
0 (0,0)
1 (0,7)
1 (0,5)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
3 (1,2)
0 (0,0)
-1 (1,0)
45 (3,7)
0 (0,0)
0 (0,0)
6 (0,2)
Zavren
poslijediplomski
sveuilini studij*
Zemlja
Na primjer, doktorat, magisterij ili drugi poslijediplomski studij.

Crtica (-) upuuje na nedostupnost usporedivih podataka.
174
TIMMS.indd 174
14.12.2012. 13:54:27
Tablica 10.1. Formalno obrazovanje uitelja (nastavak)
TIMSS
4.
Zemlja
Zavren poslijediplomski
sveuilini studij*
Zavren sveuilini, ali ne i

Zavren struni, ali ne i

sveuilini studij
Zavrena srednja kola
Bocvana
Honduras
Jemen
1 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
15 (3,0)
45 (3,7)
41 (4,5)
83 (3,1)
21 (3,7)
36 (4,2)
89
84
87
71
62
57
56
0
1
0
6
10
1
0
1 (1,0)
34 (4,1)
23 (3,5)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
r
r
11
15
13
23
29
42
44
(2,5)
(2,4)
(3,3)
(3,9)
(4,2)
(5,1)
(6,7)
(2,5)
(2,5)
(3,3)
(4,0)
(4,1)
(5,2)
(6,7)
(0,0)
(0,8)
(0,1)
(2,1)
(1,5)
(0,1)
(0,0)
0
0
0
0
0
0
0
(0,0)
(0,0)
(0,0)
(0,0)
(0,0)
(0,0)
(0,0)

Postotak uenika prema razini obrazovanja uitelja
175
TIMMS.indd 175
14.12.2012. 13:54:27
Godine iskustva uitelja

Godine uiteljskog iskustva mogu znaajno utjecati na rezultate uenika, osobito u
prvih nekoliko godina poduavanja, ali i nakon prvih pet godina uiteljeve karijere (Harris
i Sass, 2011.; Leigh, 2010.).
Tablica 10.2. prikazuje odgovore uitelja na pitanje o godinama radnog iskustva u
nastavi. Vrlo iskusne uitelje razredne nastave, s 20 ili vie godina iskustva, ima 56% uenika u hrvatskim osnovnim kolama, za razliku od meunarodnog prosjeka koji iznosi
40%. Dodatnih 30% uenika ima uitelje s najmanje deset, ali manje od 20 godina iskustva,
to je jednako rezultatu meunarodnog prosjeka. Uitelje s najmanje pet, ali manje od
deset godina radnog iskustva ima ukupno 9% uenika u Hrvatskoj, dok uitelje s manje
od pet godina iskustva ima njih 5%. Uobiajeno je da uenici koje poduavaju iskusniji
uitelji postiu bolje rezultate, no u Hrvatskoj to nije jasno izraeno. Rezultat koji postiu
uenici najiskusnijih uitelja iznosi 520 bodova, te je u usporedbi s rezultatom to ga postiu uenici koje poduavaju manje iskusni uitelji, s manje od dvadeset godina iskustva,
za 11 bodova vei.
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, uitelji prirodoslovlja imaju 17
godina iskustva. Vrlo iskusne uitelje prirodoslovlja, s 20 ili vie godina iskustva, ima 40%
uenika. Dodatnih 30% uenika ima uitelje s najmanje deset godina iskustva.
Najbolje prosjene rezultate iz prirodoslovlja ostvarili su uenici iji uitelji imaju 20
ili vie godina iskustva (494 boda), u usporedbi s uenicima iji uitelji imaju najmanje 10,
ali manje od 20 godina iskustva (485 bodova), najmanje pet, ali manje od deset godina iskustva (483 boda) i manje od pet godina iskustva (482 boda). Razlike u postignutom rezultatu uoene su i u zemljama u kojima su ispitani uenici estih razreda, kao i u referentnim
sudionicama.
176
TIMMS.indd 176
14.12.2012. 13:54:27
Pripremljenost uitelja za poduavanje TIMSS-ovih prirodoslovnih

tematskih cjelina
Iako bi solidno znanje prirodoslovlja trebalo biti preduvjet za uspjeno poduavanje
tog predmeta, nema dovoljno dokaza koji bi upuivali na izravnu povezanost pripremljenosti uitelja i uenikih postignua. Metaanaliza uinaka uiteljeve pripremljenosti na
uenika postignua u matematici i prirodoslovlju pokazala je, prema nekim istraivanjima, da postoji pozitivan uinak, ali se rezultati uglavnom ne podudaraju (Wilson, Floden
i Ferrini-Mundi, 2002.).
U istraivanju TIMSS od uitelja se trailo da odgovore jesu li veoma, donekle ili
nedovoljno pripremljeni za poduavanje TIMSS-ovih prirodoslovnih tematskih cjelina.
Na taj su nain prikupljeni podaci o pripremljenosti uitelja za poduavanje prirodoslovlja.
Tablica 10.3. donosi odgovore uitelja na pitanje koliko su pripremljeni za poduavanje prirodoslovnih tematskih cjelina u etvrtom razredu. U drugom dijelu tablice prikazano je 20 prirodoslovnih tematskih cjelina prema sadrajnoj domeni (znanosti o ivotu,
fizikalne i kemijske znanosti te znanosti o Zemlji). Zemlje su poredane abecednim redom,
a uz ime svake nalazi se postotak uenika iji su uitelji izjavili da su veoma dobro pripremljeni za poduavanje prirodoslovnih tematskih cjelina iz TIMSS-a. Prikazani su prosjeni
rezultati za svih 20 tematskih cjelina kako bi se dobila slika o ukupnim postignuima iz
prirodoslovlja te zasebno za svaku sadrajnu domenu. est tematskih cjelina ubraja se u
domenu znanosti o ivotu, osam ih pripada domeni fizikalnih i kemijskih znanosti, a est
tematskih cjelina pripada domeni znanosti o Zemlji. Prema meunarodnom prosjeku za
etvrti razred, 62% uenika ima uitelje koji su veoma dobro pripremljeni za poduavanje
prirodoslovnih tematskih cjelina iz TIMSS-a. S obzirom na sadrajne domene, vie uenika
ima uitelje koji su veoma dobro pripremljeni za poduavanje domene znanosti o ivotu (70%) u odnosu prema pripremljenosti za poduavanje fizikalnih i kemijskih znanosti
(62%) ili za znanosti o Zemlji (53%). Meutim, utvrena je znatna razlika meu zemljama;
primjerice, u odreenom broju zemalja vei postotak uenika ima uitelje koji su veoma
dobro pripremljeni za poduavanje domene znanosti o Zemlji, za razliku od ostalih dviju
domena.
Rezultati u Hrvatskoj pokazuju da su u svim ispitivanim sadrajnim domenama uitelji veoma dobro pripremljeni, osim za podruje domene znanosti o Zemlji, za koju se
svaki drugi uitelj osjea veoma dobro pripremljenim za poduavanje tematskih cjelina.
Ukupno 67% uenika u Hrvatskoj ima uitelje koji smatraju da su veoma dobro pripremljeni za poduavanje tematskih cjelina ispitanih u istraivanju TIMSS. Najvei postotak
uenika ima uitelje koji smatraju da su veoma dobro pripremljeni za poduavanje znanosti o ivotu, njih 86%, dok 66% uenika ima uitelje koji se smatraju veoma dobro pripremljenima za poduavanje fizikalnih i kemijskih znanosti.
177
TIMMS.indd 177
14.12.2012. 13:54:27
Tablica 10.2. Godine iskustva uitelja
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Zemlja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
r
r
Najmanje deset, ali

manje od 20 godina
Najmanje pet, ali manje

od deset godina
Postotak Prosjeni Postotak Prosjeni Postotak Prosjeni

uenika
rezultat
uenika
rezultat
uenika
rezultat
73 (3,8)
417 (4,5)
21 (3,7)
415 (7,8)
3 (1,2)
421 (12,0)
41 (4,1)
519 (5,5)
24 (3,7)
524 (6,3)
19 (2,8)
510 (10,5)
55 (2,9)
537 (3,4)
25 (2,7)
526 (4,9)
11 (1,9)
528 (7,7)
48 (4,1)
440 (7,0)
30 (3,8)
442 (12,7)
14 (2,6)
418 (14,5)
42 (3,4)
512 (2,9)
29 (3,4)
506 (3,3)
19 (3,2)
508 (4,2)
49 (4,1)
536 (3,9)
26 (3,4)
533 (4,0)
11 (2,8)
546 (9,1)
39 (3,7)
482 (5,1)
26 (3,9)
483 (7,3)
12 (2,6)
475 (10,1)
23 (3,1)
532 (5,2)
25 (3,6)
533 (6,0)
25 (3,3)
524 (5,1)
18 (2,8)
551 (9,0)
30 (4,2)
536 (6,1)
22 (3,7)
534 (6,2)
40 (3,1)
569 (2,9)
35 (3,2)
572 (4,0)
12 (2,0)
575 (5,0)
58 (3,6)
452 (3,7)
30 (3,4)
454 (7,5)
7 (1,5)
467 (21,5)
23 (4,3)
525 (10,5)
46 (4,4)
540 (4,8)
16 (3,8)
533 (18,4)
56 (3,4) 520 (2,3)
30 (2,9) 509 (3,8)
9 (2,0) 518 (4,2)
41 (3,6)
477 (6,2)
41 (3,5)
440 (6,9)
10 (1,9)
443 (16,3)
25 (3,1)
525 (7,7)
21 (3,4)
517 (8,2)
27 (3,1)
514 (5,3)
64 (3,1)
525 (3,5)
24 (2,9)
525 (5,0)
7 (1,6)
527 (11,6)
46 (3,9)
559 (2,9)
15 (3,3)
558 (5,0)
18 (3,1)
558 (4,2)
9 (2,9)
206 (20,6)
58 (4,4)
196 (8,9)
17 (3,0)
258 (10,9)
11 (2,5)
461 (20,7)
22 (2,5)
402 (14,7)
33 (4,6)
386 (11,9)
53 (4,0)
498 (6,8)
31 (3,4)
502 (9,4)
8 (2,3)
459 (18,6)
43 (4,2)
555 (3,2)
37 (4,0)
546 (3,8)
13 (2,9)
550 (7,1)
11 (2,8)
444 (7,1)
52 (5,2)
446 (5,6)
25 (4,2)
454 (9,5)
1 (1,0)
~~
15 (2,6)
346 (12,5)
39 (3,8)
354 (7,0)
70 (2,8)
514 (3,2)
28 (2,6)
516 (4,8)
2 (1,0)
~~
71 (3,0)
536 (4,1)
20 (2,5)
527 (12,6)
7 (1,8)
538 (10,4)
14 (0,1)
458 (2,9)
42 (0,1)
442 (2,5)
31 (0,1)
445 (2,9)
55 (4,2)
261 (6,9)
33 (4,4)
255 (10,1)
7 (2,3)
258 (26,3)
31 (4,8)
530 (4,4)
27 (4,3)
530 (4,1)
29 (5,0)
532 (5,9)
29 (4,2)
493 (3,7)
39 (4,2)
498 (3,1)
16 (3,3)
495 (5,7)
25 (2,6)
497 (5,2)
26 (2,6)
497 (5,0)
26 (2,8)
502 (5,1)
44 (3,4)
529 (4,4)
25 (2,8)
527 (6,0)
13 (2,5)
529 (7,2)
6 (1,2)
383 (26,6)
19 (2,5)
391 (9,8)
56 (2,6)
378 (4,7)
83 (2,2)
505 (3,0)
11 (2,1)
510 (7,7)
4 (1,5)
485 (10,6)
36 (3,2)
537 (5,4)
46 (3,8)
509 (6,1)
14 (2,9)
514 (9,8)
37 (4,1)
585 (2,8)
30 (4,3)
589 (3,8)
18 (3,2)
589 (4,0)
57 (3,7)
517 (5,9)
31 (3,5)
488 (11,3)
9 (2,3)
479 (21,8)
71 (2,9)
554 (3,7)
23 (2,7)
550 (8,9)
3 (1,1)
524 (19,5)
26 (2,6)
550 (4,2)
36 (2,8)
545 (3,6)
23 (2,4)
542 (5,0)
25 (3,8)
431 (8,5)
45 (4,4)
434 (10,7)
15 (3,1)
454 (13,6)
10 (1,4)
581 (10,4)
28 (2,5)
582 (6,9)
26 (2,4)
588 (7,8)
32 (4,7)
515 (4,8)
36 (4,0)
520 (5,5)
24 (4,2)
515 (8,4)
57 (2,9)
531 (5,1)
21 (2,2)
530 (4,8)
12 (2,4)
529 (11,0)
57 (3,8)
521 (2,8)
26 (3,2)
525 (4,7)
10 (2,2)
504 (8,1)
63 (3,3)
514 (4,2)
31 (3,2)
523 (4,7)
5 (1,3)
487 (11,8)
59 (4,2)
512 (3,3)
21 (3,9)
497 (6,5)
6 (1,5)
509 (11,0)
32 (4,4)
543 (4,2)
43 (4,7)
529 (4,7)
16 (2,8)
524 (6,0)
47 (4,5)
479 (5,3)
25 (4,0)
466 (18,7)
14 (3,2)
462 (14,5)
57 (3,6)
359 (7,7)
23 (3,6)
336 (11,6)
10 (2,4)
354 (16,2)
21 (2,7)
498 (7,3)
38 (3,0)
475 (5,2)
20 (2,5)
450 (11,8)
10 (1,8)
450 (9,3)
31 (2,4)
429 (5,7)
30 (1,8)
425 (7,1)
40 (0,5) 494 (1,1)
30 (0,5) 485 (1,1)
16 (0,4) 483 (1,6)
Manje od pet godina
Prosjean
broj godina
Postotak Prosjeni
iskustva
uenika
rezultat
3 (1,0)
404 (30,5)
26 (0,8)
16 (3,1)
518 (8,3)
17 (0,9)
9 (1,7)
519 (7,8)
21 (0,6)
7 (2,2)
462 (19,9)
21 (0,9)
10 (2,3)
499 (7,9)
17 (0,7)
14 (2,7)
538 (7,1)
19 (0,8)
23 (3,5)
479 (8,9)
17 (0,9)
27 (3,5)
529 (5,5)
13 (0,8)
30 (3,8)
511 (6,4)
12 (0,7)
14 (2,1)
569 (7,0)
17 (0,7)
4 (1,6)
464 (18,3)
23 (0,7)
15 (3,4)
535 (7,9)
13 (0,8)
5 (1,4) 519 (6,4)
21 (0,7)
9 (1,8)
414 (14,5)
17 (0,6)
27 (3,2)
511 (6,6)
12 (0,6)
4 (1,4)
530 (10,3)
23 (0,7)
22 (3,5)
558 (4,1)
17 (1,0)
16 (3,5)
219 (17,8)
12 (0,6)
33 (3,8)
370 (11,3)
9 (0,6)
8 (2,1)
489 (23,3)
20 (0,8)
7 (1,6)
562 (7,4)
17 (0,7)
13 (2,3)
461 (12,2)
12 (0,6)
45 (4,0)
341 (7,4)
6 (0,4)
1 (0,5)
~~
24 (0,5)
3 (1,2)
529 (13,0)
24 (0,6)
13 (0,1)
451 (5,7)
12 (0,0)
5 (1,3)
353 (20,6)
21 (0,6)
13 (3,0)
524 (5,8)
16 (1,2)
17 (3,5)
495 (5,4)
15 (1,0)
23 (2,8)
495 (5,5)
13 (0,6)
18 (2,6)
529 (6,4)
18 (0,9)
19 (1,9)
362 (12,6)
9 (0,3)
2 (0,9)
~~
23 (0,4)
4 (1,6)
550 (15,7)
17 (0,6)
15 (3,3)
582 (6,4)
16 (0,8)
2 (1,0)
~~
23 (0,8)
4 (1,5)
548 (13,2)
24 (0,7)
14 (1,8)
542 (5,8)
14 (0,6)
15 (2,8)
406 (12,1)
14 (0,6)
37 (2,0)
582 (5,2)
9 (0,4)
8 (2,5)
523 (20,3)
16 (1,0)
10 (2,1)
527 (9,3)
20 (0,6)
6 (1,6)
518 (10,4)
21 (0,7)
2 (1,0)
~~
22 (0,6)
14 (3,2)
487 (10,0)
21 (0,9)
9 (2,7)
551 (8,5)
16 (1,0)
15 (3,4)
477 (13,3)
19 (1,1)
11 (2,5)
310 (14,6)
19 (0,6)
21 (2,8)
415 (11,7)
13 (0,5)
29 (2,5)
434 (6,2)
9 (0,4)
14 (0,4) 482 (1,8)
17 (0,1)
20 ili vie godina
178
TIMMS.indd 178
14.12.2012. 13:54:28
Tablica 10.2. Godine iskustva uitelja (nastavak)
Zemlja
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
4.
Najmanje deset, ali manje Najmanje pet, ali manje

od 20 godina
od deset godina
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Manje od pet godina

Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Prosjean
broj godina
iskustva
Bocvana
Honduras
Jemen
23 (3,9)
29 (4,2)
12 (2,7)
372 (15,1)
449 (7,1)
367 (17,1)
33 (4,3)
37 (4,6)
59 (4,5)
376 (14,7)
415 (8,3)
339 (8,9)
27 (4,0)
17 (3,7)
14 (3,3)
354 (10,8)
447 (11,1)
365 (20,2)
17 (3,5)
17 (4,0)
14 (3,2)
376 (15,8)
442 (23,8)
344 (18,2)
13 (0,8)
14 (0,9)
13 (0,6)
35 (4,3)
16 (2,3)
28 (3,9)
7 (2,2)
14 (4,2)
17 (3,1)
22 (4,7)
548 (4,4)
528 (7,1)
516 (4,5)
429 (23,4)
491 (17,1)
543 (11,5)
546 (8,0)
23 (4,1)
39 (3,4)
38 (4,6)
34 (4,6)
31 (3,0)
34 (4,9)
32 (4,7)
538 (5,1)
524 (4,4)
518 (3,9)
403 (11,3)
475 (5,5)
552 (5,9)
547 (6,2)
27 (4,3)
33 (3,3)
23 (4,2)
28 (3,8)
33 (4,4)
30 (4,2)
22 (4,0)
536 (7,2)
530 (4,4)
514 (5,6)
407 (10,8)
464 (11,1)
542 (8,9)
541 (8,8)
15 (3,5)
11 (2,5)
11 (2,6)
31 (4,1)
22 (2,6)
19 (3,9)
24 (4,8)
539 (5,5)
524 (10,0)
520 (7,1)
430 (9,7)
449 (11,0)
532 (9,2)
513 (7,9)
15 (0,9)
11 (0,4)
14 (0,7)
9 (0,6)
10 (0,8)
12 (0,9)
12 (1,1)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
r
r
r

20 ili vie godina
TIMSS
179
TIMMS.indd 179
14.12.2012. 13:54:28
Tablica 10.3. Procjena uitelja o njihovoj pripremljenosti za poduavanjeTIMSS

Prirodoslovlje
TIMSS-ovih tematskih cjelina u nastavi prirodoslovlja
4.
razred
Odgovori uitelja
Postotak uenika iji se uitelji osjeaju dobro pripremljenima za poduavanje TIMSS-ovih prirodoslovnih
tematskih cjelina
Sve prirodoslovne
tematske cjeline
(20 tema)
Armenija
s
Australija
r
Austrija
Azerbajdan
Belgija (flamansko govorno podruje)
eka
ile
r
Danska
r
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
r
Nizozemska
s
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
r
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
r
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
r
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
()

61 (2,5)
51 (3,2)
-60 (2,4)
49 (2,5)
62 (2,5)
74 (2,4)
58 (1,9)
69 (2,4)
51 (1,9)
69 (2,4)
49 (2,7)
67 (2,0)
63 (2,5)
68 (2,0)
31 (2,3)
29 (2,5)
67 (2,1)
79 (2,1)
-63 (2,0)
82 (2,0)
91 (1,2)
73 (1,7)
58 (2,2)
57 (0,1)
51 (3,7)
45 (3,0)
37 (2,9)
42 (2,2)
43 (2,0)
73 (1,3)
82 (1,3)
76 (2,1)
56 (3,0)
84 (1,7)
-60 (1,9)
84 (1,6)
58 (1,5)
54 (3,4)
75 (1,5)
60 (1,8)
68 (2,6)
69 (2,5)
50 (3,6)
38 (3,0)
58 (1,7)
77 (2,0)
82 (0,8)
62 (0,3)
Znanosti o ivotu
(6 tema)
s
r
r
s
r
s
66 (3,1)
60 (4,1)
-64 (2,5)
62 (2,9)
79 (2,5)
87 (2,1)
68 (2,7)
71 (3,1)
63 (2,3)
82 (2,3)
61 (3,7)
86 (1,9)
65 (2,8)
68 (2,9)
38 (2,6)
21 (2,7)
76 (2,7)
88 (2,1)
-69 (2,7)
85 (2,5)
93 (1,3)
85 (1,6)
71 (2,5)
63 (0,1)
65 (4,0)
58 (3,9)
42 (3,6)
47 (2,7)
55 (2,8)
91 (1,2)
94 (1,1)
87 (2,1)
61 (3,8)
87 (1,9)
-64 (2,2)
91 (1,4)
67 (2,1)
62 (3,9)
88 (1,5)
72 (2,2)
78 (2,6)
77 (3,0)
55 (4,3)
45 (3,3)
76 (2,6)
79 (2,6)
91 (1,1)
70 (0,4)

(8 tema)
s
r
r
s
r
s
55(3,9)
47(3,7)
-58(2,9)
47(3,7)
56(3,5)
62(3,5)
45(3,0)
77(2,9)
41(2,4)
60(3,6)
49(3,5)
66(3,2)
60(2,9)
78(2,1)
26(2,5)
44(3,6)
78(2,7)
86(2,1)
-79(2,3)
89(2,3)
93(1,3)
60(2,5)
56(2,9)
61(0,1)
55(4,6)
37(4,0)
28(3,4)
35(2,8)
36(2,6)
86(1,6)
80(2,5)
64(3,9)
63(3,5)
84(2,0)
-60(2,2)
88(2,0)
75(1,8)
56(3,6)
68(1,9)
60(2,2)
69(3,2)
62(3,3)
45(4,2)
40(3,6)
74(2,6)
82(2,0)
91(0,9)
62(0,4)
Znanosti o Zemlji
(6 tema)
s
r
r
r
r
s
66(3,1)
49(3,5)
-60(2,8)
40(2,2)
55(2,5)
77(3,0)
67(2,4)
57(2,9)
51(2,4)
69(2,8)
39(2,9)
50(1,7)
63(2,7)
53(2,4)
32(2,6)
18(2,0)
43(2,5)
63(3,9)
-37(2,7)
70(3,1)
86(1,9)
78(2,0)
49(2,4)
46(0,1)
33(4,1)
43(2,9)
42(3,0)
47(2,5)
40(2,0)
40(2,1)
74(1,4)
82(1,5)
42(3,7)
80(2,0)
-56(2,0)
70(2,6)
25(2,0)
44(3,7)
71(1,6)
48(2,1)
57(2,7)
70(2,6)
52(3,8)
28(3,0)
20(2,1)
67(2,3)
63(1,3)
53(0,4)
Zemlja
180
TIMMS.indd 180
14.12.2012. 13:54:29
Tablica 10.3. Procjena uitelja o njihovoj pripremljenosti

za poduavanje TIMSS-ovih tematskih cjelina
u nastavi prirodoslovlja (nastavak)
TIMSS
4.
Zemlja
Sve prirodoslovne tematske

cjeline
(20 tema)
Znanosti o ivotu
(6 tema)

(8 tema)
Znanosti o Zemlji
(6 tema)
Bocvana
Honduras
Jemen
80 (1,8)
63 (2,8)
71 (1,9)
91 (1,4)
81 (2,6)
84 (2,3)
83
48
83
(2,1)
(3,8)
(2,3)
66 (2,8)
66 (3,1)
44 (3,4)
66 (2,4)
55 (2,6)
41 (2,8)
83 (1,5)
81 (0,8)
69 (3,9)
42 (4,3)
75 (3,4)
71 (3,2)
45 (3,4)
90 (2,2)
92 (0,9)
68 (4,3)
52 (5,3)
74
55
35
92
88
68
45
(2,8)
(3,1)
(3,5)
(1,4)
(0,9)
(4,3)
(5,3)
46 (3,2)
39 (3,0)
44 (3,2)
63 (2,6)
59 (2,0)
72 (4,2)
27 (4,2)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
r
s
r
r
s
r
r
s
r
r
s
r

Postotak uenika iji se uitelji osjeaju dobro pripremljenima za poduavanje TIMSS-ovih prirodoslovnih tematskih
cjelina
A. Biologija
a) najvaniji tjelesni sustavi i njihove funkcije kod ljudi i ostalih organizama (biljke i
ivotinje)
b) ivotni ciklus i razmnoavanje biljaka i ivotinja
c) tjelesna svojstva, ponaanje i preivljavanje organizama koji ive u razliitim
okoliima
d) odnosi i veze u danoj zajednici (primjerice, jednostavan hranidbeni lanac, odnosi
izmeu grabeljivaca i plijena)
e) promjene u okoliu (uinci ljudske aktivnosti, zagaenje i njegovo spreavanje)
f ) ljudsko zdravlje (primjerice, prijenos/sprjeavanje zaraznih bolesti, znakovi zdravlja/
bolesti, prehrana, tjelovjeba)
B. Fizika i Kemija
a) stanja tvari (vrsto, tekue, plinovito) i razlike u njihovim fizikim svojstvima (oblik
i obujam, odnosno volumen), ukljuujui promjene stanja tvari zagrijavanjem ili
hlaenjem
b) razvrstavanje objekata/materijala s obzirom na fizika svojstva (primjerice, masa,
obujam (volumen), magnetska svojstva)
c) stvaranje i razdvajanje smjesa
d) poznate promjene materijala (primjerice, raspadanje, sagorijevanje, hranje i
kuhanje)
e) uobiajeni izvori energije/oblici i njihova praktina primjena (primjerice, Sunce,
elektrina energija, voda, vjetar)
f ) svjetlost (primjerice, izvori, karakteristike)
g) strujni krugovi i svojstva magneta
h) sile koje uzrokuju pomicanje objekata (primjerice, gravitacija, vuna i potisna sila)
C. Geografija
a) voda na Zemlji (lokacija, vrste i kretanje) i zrak (sastav, dokaz njegova postojanja,
primjena)
b) najzastupljenije karakteristike Zemljinoga reljefa (primjerice, planine, ravnice,
rijeke, pustinje) i njihova veza s ljudskom uporabom (primjerice, poljoprivreda,
navodnjavanje, naseljavanje)
c) dnevni i sezonski vremenski uvjeti
d) fosili ivotinja i biljaka (starost, lokacija, nastanak)
e) Sunev sustav (planete, Sunce, Mjesec)
f ) dan, no i sjene uzrokovane vrtnjom Zemlje i njezinim odnosom sa Suncem
181
TIMMS.indd 181
14.12.2012. 13:54:29
Samouvjerenost uitelja u poduavanju prirodoslovlja

Uitelji koji vjeruju da su sposobni organizirati i odrati nastavu otvoreniji su za nove
ideje. Takoer, manje je vjerojatno da e postati emocionalno iscrpljeni. Istraivanja su
pokazala da je samouvjerenost uitelja u vlastite vjetine poduavanja povezana s njihovim profesionalnim ponaanjem, kao i s uenikim postignuima i motivacijom (Bandura,
1997.; Henson, 2002.).
Od uitelja se trailo da naznae koliko su samouvjereni pri obavljanju ovih aktivnosti: odgovaranju na uenika pitanja o prirodoslovlju, objanjavanju znanstvenih naela
ili pojmova uz pomo pokusa, davanju zahtjevnijih zadataka sposobnijim uenicima, prilagoavanju svog poduavanja radi poticanja uenikog interesa te u pomaganju uenicima da naue cijeniti vrijednost uenja prirodoslovlja. Na taj su nain prikupljeni podaci
o samouvjerenosti uitelja dok poduavaju prirodoslovlje.
Tablica 10.4. prikazuje rezultate TIMSS-a 2011. na skali Samouvjerenost uitelja u poduavanju prirodoslovlja. Uenici su na navedenoj skali bodovani prema odgovorima uitelja. Vrlo samouvjereni uitelji izjavljuju da su u prosjeku veoma sigurni u koritenju trima od pet nastavnih metoda i donekle sigurni u koritenju ostalim dvijema metodama.
Svi ostali uitelji ubrajaju se u skupinu donekle samouvjereni ili nisu samouvjereni. Prema
meunarodnom prosjeku za etvrti razred, veina uenika (59%) ima uitelje koji su vrlo
samouvjereni u poduavanju prirodoslovlja, a njihova su postignua u prosjeku neto bolja nego postignua 41% uenika iji su uitelji samo donekle samouvjereni (487 prema
485 bodova). Postoci uenika koje poduavaju vrlo samouvjereni uitelji razlikuju se od
zemlje do zemlje i njihov raspon iznosi od 14% do 95%. U Hrvatskoj 82% uenika ima
uitelje koji smatraju da su vrlo samouvjereni u primjeni razliitih nastavnih metoda u poduavanju prirodoslovlja i njihovi uenici u prosjeku postiu 516 bodova. Samo 18% uenika ima uitelje koji smatraju da su donekle samouvjereni ili nisu samouvjereni i rezultati
tih uenika ne razlikuju se od rezultata uenika koje poduavaju vrlo samouvjereni uitelji.
182
TIMMS.indd 182
14.12.2012. 13:54:29
Tablica 10.5. prikazuje prikupljene informacije o sastavnicama skale Samouvjerenost

uitelja u poduavanju prirodoslovlja. U tablici su navedeni postoci uenika iji se uitelji
osjeaju vrlo samouvjerenima u primjeni svake od pet nastavnih metoda. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, uitelji su najee vrlo samouvjereni u pomaganju
uenicima da naue cijeniti vrijednost uenja prirodoslovlja (68% uenika), u prilagoavanju
poduavanja radi poticanja uenikog interesa (63% uenika) i u odgovaranju na uenika
pitanja o prirodoslovlju (62% uenika). Rjee su samouvjereni u objanjavanju prirodoslovnih naela ili pojmova pomou pokusa (51% uenika) i u davanju zahtjevnijih zadataka sposobnijim uenicima (43% uenika). Rezultati prikupljeni od uitelja u Hrvatskoj openito
su neto vii od meunarodnog prosjeka. Uitelji pokazuju najvei postotak samouvjerenosti (83% uenika) pri odgovaranju na uenika pitanja o prirodoslovlju. U visokom su
postotku samouvjereni i u pomaganju uenicima da naue cijeniti vrijednost uenja prirodoslovlja (92% uenika). Uitelji su uvelike samouvjereni u prilagoavanju poduavanja
radi poticanja uenikog interesa (83% uenika). Uitelji su neto manje samouvjereni u
davanju zahtjevnijih zadataka sposobnijim uenicima (68% uenika), a najmanje su samouvjereni u objanjavanju prirodoslovnih pojmova ili naela pomou pokusa (65% uenika).
183
TIMMS.indd 183
14.12.2012. 13:54:29
Tablica 10.4. Samouvjerenost uitelja u poduavanju prirodoslovlja
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Na skali Samouvjerenost uitelja u poduavanju prirodoslovlja uenici su bodovani prema odgovorima uitelja o samouvjerenosti koju su uitelji
osjeali primjenjujui pet nastavnih metoda. Uenici iji su uitelji vrlo samouvjereni dobili su najmanje 9,9 bodova, to je toka na skali koja se
odnosi na odgovore uitelja kako su u prosjeku veoma sigurni u koritenju trima od pet nastavnih metoda i donekle sigurni u koritenju ostalim
dvjema metodama. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu donekle samouvjereni ili nisu samouvjereni.
Rumunjska
Rusija
Kazahstan
ile
Katar
Azerbajdan
Gruzija
Hrvatska
Kuvajt
Oman
Poljska
Srbija
Kraljevina Bahrein
Litva
Saudijska Arabija
Portugal
Maarska
Turska
Armenija
panjolska
Jemen
Tunis
Engleska
Slovaka
Kineski Tajpeh
SAD
Singapur
Malta
Norveka
Slovenija
Danska
vedska
Maroko
Australija
Republika Koreja
Irska
Sjeverna Irska
Nizozemska
Tajland
eka
Finska
Austrija
Njemaka
Italija
Novi Zeland
Japan
Meunarodni prosjek

()

Postotak uenika
s
r
r
r
r
r
95 (1,4)
92 (2,0)
91 (2,4)
90 (1,3)
87 (2,9)
84 (2,5)
84 (2,8)
84 (2,8)
82 (2,6)
81 (3,4)
78 (2,7)
78 (3,0)
77 (3,4)
76 (3,2)
75 (3,5)
73 (2,9)
73 (3,5)
71 (4,7)
69 (3,7)
66 (3,1)
66 (3,7)
65 (4,0)
64 (4,5)
64 (4,0)
63 (4,6)
63 (2,9)
58 (3,7)
57 (2,2)
56 (2,6)
54 (0,1)
50 (5,1)
49 (3,7)
47 (4,2)
45 (4,6)
44 (4,8)
43 (3,9)
42 (4,0)
41 (4,2)
40 (4,1)
39 (3,3)
39 (4,1)
39 (4,2)
34 (3,3)
32 (3,0)
30 (3,0)
27 (3,3)
27 (3,7)
26 (4,0)
26 (2,4)
14 (2,9)
59 (0,5)
Prosjeni rezultat
502 (6,2)
552 (3,4)
495 (5,3)
430 (2,7)
483 (3,4)
397 (5,3)
442 (6,8)
454 (4,2)
516 (2,4)
347 (5,3)
379 (4,0)
506 (2,9)
516 (3,8)
452 (4,1)
454 (4,5)
515 (2,8)
436 (5,5)
524 (5,5)
530 (4,5)
466 (5,6)
417 (4,9)
508 (3,6)
204 (9,1)
344 (6,8)
532 (5,0)
532 (4,3)
555 (2,9)
545 (3,0)
580 (4,7)
447 (2,5)
492 (3,2)
521 (3,5)
533 (3,6)
534 (4,4)
272 (8,6)
524 (4,6)
588 (2,8)
526 (4,7)
515 (4,9)
507 (3,4)
531 (4,3)
475 (8,1)
535 (3,8)
574 (4,0)
530 (4,3)
523 (5,4)
527 (5,4)
523 (9,0)
503 (5,6)
560 (5,0)
487 (0,7)
Donekle samouvjereni ili nisu samouvjereni

Postotak uenika
5 (1,4)
8 (2,0)
9 (2,4)
10 (1,3)
13 (2,9)
16 (2,5)
16 (2,8)
16 (2,8)
18 (2,6)
19 (3,4)
22 (2,7)
22 (3,0)
23 (3,4)
24 (3,2)
25 (3,5)
27 (2,9)
27 (3,5)
29 (4,7)
31 (3,7)
34 (3,1)
34 (3,7)
35 (4,0)
36 (4,5)
36 (4,0)
37 (4,6)
37 (2,9)
42 (3,7)
43 (2,2)
44 (2,6)
46 (0,1)
50 (5,1)
51 (3,7)
53 (4,2)
55 (4,6)
56 (4,8)
57 (3,9)
58 (4,0)
59 (4,2)
60 (4,1)
61 (3,3)
61 (4,1)
61 (4,2)
66 (3,3)
68 (3,0)
70 (3,0)
73 (3,3)
73 (3,7)
74 (4,0)
74 (2,4)
86 (2,9)
41 (0,5)
Prosjeni rezultat
543 (11,2)
547 (12,2)
493 (14,2)
426 (13,0)
472 (10,0)
373 (13,5)
425 (11,0)
462 (6,7)
517 (3,9)
343 (10,3)
373 (11,0)
502 (4,6)
516 (4,9)
439 (8,6)
448 (8,4)
514 (5,3)
411 (11,4)
517 (4,6)
541 (7,3)
455 (8,4)
414 (7,0)
502 (4,6)
213 (9,9)
350 (8,3)
521 (6,0)
530 (5,4)
546 (3,8)
543 (3,1)
587 (5,6)
445 (1,8)
494 (3,6)
519 (3,6)
527 (5,1)
535 (3,7)
254 (6,0)
516 (5,2)
586 (2,7)
510 (4,4)
519 (3,9)
510 (2,9)
529 (3,0)
471 (7,7)
537 (3,0)
570 (2,7)
532 (3,4)
532 (2,9)
526 (3,3)
540 (4,8)
496 (2,6)
558 (2,0)
485 (1,0)
Prosjeni rezultat
na skali
11,9 (0,07)
11,5 (0,07)
11,6 (0,11)
11,4 (0,06)
11,3 (0,13)
11,1 (0,10)
10,9 (0,11)
11,0 (0,10)
11,1 (0,11)
10,9 (0,13)
10,7 (0,10)
10,7 (0,10)
10,9 (0,13)
10,7 (0,15)
10,6 (0,11)
10,6 (0,11)
10,5 (0,13)
10,6 (0,18)
10,4 (0,14)
10,1 (0,11)
10,3 (0,11)
10,2 (0,15)
10,2 (0,14)
10,1 (0,12)
10,1 (0,20)
10,1 (0,10)
10,1 (0,15)
9,9 (0,11)
9,9 (0,11)
9,8 (0,00)
9,4 (0,16)
9,6 (0,14)
9,5 (0,16)
9,4 (0,19)
9,5 (0,20)
9,3 (0,17)
9,4 (0,17)
9,2 (0,18)
9,1 (0,21)
9,3 (0,13)
8,9 (0,14)
9,0 (0,17)
8,9 (0,13)
9,0 (0,12)
8,7 (0,11)
8,6 (0,12)
8,5 (0,14)
8,5 (0,17)
8,4 (0,11)
7,8 (0,13)
Vrlo samouvjereni
Zemlja

184
TIMMS.indd 184
14.12.2012. 13:54:30
Donekle samouvjereni ili nisu

samouvjereni
Vrlo samouvjereni
Zemlja
Postotak uenika Prosjeni rezultat Postotak uenika Prosjeni rezultat
TIMSS
4.
Prosjeni rezultat
na skali
Honduras
Bocvana
Jemen
86 (3,0)
81 (3,3)
64 (4,4)
432 (6,9)
379 (6,4)
349 (9,5)
14 (3,0)
19 (3,3)
36 (4,4)
424 (14,4)
351 (16,4)
334 (9,8)
11,2 (0,14)
11,0 (0,14)
10,1 (0,15)
90 (2,7)
90 (1,3)
66 (4,2)
53 (5,5)
49 (3,8)
42 (5,8)
28 (4,1)
415 (5,0)
461 (3,7)
545 (3,5)
542 (5,8)
529 (4,0)
541 (5,9)
515 (4,8)
10 (2,7)
10 (1,3)
34 (4,2)
47 (5,5)
51 (3,8)
58 (5,8)
72 (4,1)
403 (29,1)
497 (9,0)
535 (5,8)
543 (6,3)
524 (4,2)
534 (6,8)
517 (3,0)
11,5 (0,13)
11,6 (0,06)
10,2 (0,20)
9,8 (0,25)
9,5 (0,16)
9,3 (0,24)
8,4 (0,15)
Abu Dhabi, UAE

Dubai, UAE
Alberta, Kanada
Florida, SAD
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
nje Prirode i drutva u

om odjelu koji sudjeluje
TIMSS istraivanjima
do S3. odnose se na pouavanje

tva uenika etvrtoga razreda u
jelu koji sudjeluju u PIRLS i TIMSS
a.
r
r
s

Tablica 10.4. Samouvjerenost uitelja u poduavanju prirodoslovlja

(nastavak)
S2
Kad uenike ovoga razrednog odjela pouavate
Prirodu i drutvo, koliko se sigurno osjeate
provodei sljedee aktivnosti?
Oznaite po jedan krui za svaki redak.
veoma sigurno
donekle sigurno
nimalo sigurno
enike u ovome razrednom odjelu

vo uglavnom kao zaseban predmet
sklopu drugih predmeta)?
Oznaite samo jedan krui.
A
ne --- A
da ---
procijenite koliko vremena

uavanju Prirode i drutva uenika
og odjela.
i i ___________minuta na tjedan
e.
a) odgovarajui na uenika
pitanja o Prirodi i drutvu ----- A
b) objanjavajui pojmove ili

naela Prirode i drutva
pomou pokusa ---------------- A
c) dajui zahtjevnije zadatke

sposobnijim uenicima -------- A
d) prilagoavajui svoje
pouavanje radi poticanja
uenikog interesa ------------- A
e) pomaui uenicima
da naue cijeniti vrijednost u
enja Prirode i drutva --------- A
vrlo
samouvjereni
donekle
samouvjereni ili
nisu samouvjereni
9,9
185
TIMMS.indd 185
14.12.2012. 13:54:30
Tablica 10.5. Sastavnice skale Samouvjerenost uitelja

u poduavanju prirodoslovlja
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Postotak uenika iji su uitelji vrlo samouvjereni
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
r
r
r
s
r
r
77 (3,4)
42 (4,1)
38 (3,1)
91 (2,2)
45 (4,1)
29 (3,5)
90 (2,5)
52 (4,1)
62 (4,6)
43 (3,2)
84 (2,9)
36 (4,6)
83 (2,5)
39 (3,8)
77 (3,7)
27 (3,5)
19 (3,5)
82 (3,4)
86 (2,4)
91 (2,7)
58 (4,1)
82 (2,6)
80 (3,1)
70 (2,8)
60 (3,1)
53 (0,1)
50 (4,9)
46 (4,3)
65 (4,9)
23 (2,3)
32 (3,2)
76 (2,3)
90 (2,1)
71 (4,5)
45 (4,3)
91 (1,7)
91 (1,6)
54 (2,5)
79 (3,3)
57 (2,3)
42 (4,4)
62 (3,2)
56 (3,5)
80 (3,3)
75 (3,5)
57 (5,0)
47 (4,9)
61 (3,9)
69 (3,2)
88 (1,2)
62 (0,5)
u prilagoavanju
u davanju zahtjevnijih
poduavanja radi
zadataka sposobnijim
poticanja uenikog
uenicima
interesa
r
r
r
s
r
r
s
36 (3,7)
38 (3,9)
17 (2,5)
68 (3,4)
21 (3,1)
23 (3,2)
76 (3,7)
32 (4,4)
41 (5,0)
19 (2,8)
57 (3,7)
20 (3,3)
68 (3,2)
28 (3,5)
44 (3,7)
19 (3,1)
8 (2,3)
41 (4,5)
63 (3,5)
83 (3,1)
42 (3,9)
51 (5,3)
56 (4,5)
61 (3,4)
59 (3,8)
43 (0,1)
29 (4,4)
16 (3,2)
20 (3,2)
21 (2,2)
18 (2,6)
56 (3,2)
49 (3,5)
52 (4,9)
27 (3,8)
95 (1,7)
78 (2,5)
39 (2,4)
46 (4,1)
42 (2,8)
31 (4,4)
47 (3,1)
27 (3,1)
59 (4,0)
50 (4,3)
25 (4,0)
34 (4,1)
43 (4,0)
46 (3,2)
69 (2,1)
43 (0,5)
r
r
r
s
r
r
71 (3,4)
53 (3,8)
54 (3,0)
56 (3,7)
60 (3,3)
53 (3,9)
80 (3,6)
60 (4,1)
70 (4,3)
39 (3,3)
82 (3,2)
36 (4,2)
83 (2,5)
44 (3,9)
67 (3,7)
40 (3,7)
16 (3,0)
63 (4,1)
81 (2,8)
81 (3,2)
65 (3,4)
71 (4,0)
77 (3,4)
78 (2,8)
77 (3,2)
58 (0,1)
55 (4,6)
53 (4,2)
51 (4,8)
40 (3,1)
49 (3,5)
72 (3,0)
75 (3,3)
83 (3,2)
52 (4,5)
97 (1,1)
78 (3,1)
63 (2,1)
69 (3,3)
53 (2,5)
50 (4,4)
73 (3,0)
64 (3,8)
81 (2,9)
72 (3,7)
51 (4,7)
42 (4,4)
61 (4,2)
75 (2,7)
88 (1,5)
63 (0,5)
u pomaganju
uenicima da naue
cijeniti vrijednost
uenja prirodoslovlja
r
r
r
s
r
r
84 (3,1)
48 (4,0)
45 (3,2)
89 (2,5)
68 (3,3)
58 (4,0)
91 (2,4)
54 (4,1)
65 (4,3)
65 (3,4)
94 (1,5)
26 (4,0)
92 (1,9)
54 (4,0)
82 (2,7)
48 (3,9)
22 (3,4)
70 (4,0)
84 (2,8)
91 (2,4)
57 (3,9)
78 (3,3)
78 (3,3)
86 (1,9)
80 (3,2)
66 (0,1)
64 (4,5)
51 (4,7)
61 (4,8)
36 (3,1)
40 (3,5)
77 (3,0)
92 (2,1)
85 (2,9)
54 (4,2)
97 (1,1)
96 (1,4)
67 (2,4)
78 (4,1)
56 (2,7)
44 (4,6)
74 (3,0)
64 (3,5)
88 (2,4)
79 (3,7)
55 (4,0)
39 (4,2)
71 (3,9)
68 (3,1)
90 (1,4)
68 (0,5)
u odgovaranju na
uenika pitanja o
prirodoslovlju
Zemlja
u objanjavanju
prirodoslovnih
pojmova
ili naela pomou
pokusa
r
47 (4,1)
r
40 (4,0)
17 (2,9)
75 (3,2)
31 (3,6)
25 (3,1)
r
68 (3,6)
s
46 (4,5)
59 (5,0)
29 (3,2)
62 (3,3)
29 (4,3)
65 (3,3)
44 (4,0)
77 (2,7)
21 (3,1)
20 (3,4)
53 (4,7)
82 (2,6)
84 (3,3)
73 (3,6)
69 (4,8)
79 (3,2)
54 (3,4)
52 (3,8)
48 (0,1)
r
43 (5,0)
r
21 (3,4)
37 (4,4)
23 (2,3)
20 (2,9)
78 (2,8)
50 (4,0)
52 (5,1)
51 (3,8)
81 (2,8)
84 (2,7)
r
52 (2,5)
66 (4,0)
66 (2,6)
r
36 (4,3)
45 (2,7)
35 (3,7)
60 (4,3)
36 (4,6)
r
41 (4,7)
35 (3,4)
64 (3,2)
44 (3,2)
84 (1,6)
51 (0,5)
186
TIMMS.indd 186
14.12.2012. 13:54:31
Tablica 10.5. Sastavnice skale Samouvjerenost uitelja u poduavanju

prirodoslovlja (nastavak)
TIMSS
4.
Zemlja
u objanjavanju
u odgovaranju na
u davanju zahtjevnijih
prirodoslovnih pojmova
uenika pitanja o
zadataka sposobnijim
ili naela pomou
prirodoslovlju
uenicima
pokusa
u prilagoavanju
u pomaganju uenicima
poduavanja radi
da naue cijeniti
poticanja uenikog
vrijednost uenja
interesa
prirodoslovlja
Bocvana
Honduras
Jemen
84 (3,1)
87 (2,8)
81 (3,5)
67 (4,4)
59 (4,8)
46 (4,6)
64 (4,0)
75 (3,9)
44 (4,9)
79 (3,4)
88 (3,3)
59 (4,4)
87 (2,8)
94 (2,1)
69 (3,9)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
r
s
60 (4,3)
50 (4,0)
22 (3,9)
89 (2,5)
89 (1,3)
54 (5,6)
45 (5,8)
r
s
69 (4,2)
44 (3,9)
20 (3,5)
86 (3,0)
86 (1,4)
48 (5,9)
42 (5,2)
r
s
44 (4,7)
36 (3,5)
28 (3,6)
72 (3,5)
78 (1,6)
42 (5,0)
29 (5,5)
r
s
69 (5,0)
59 (3,8)
37 (3,8)
88 (2,9)
87 (1,4)
62 (5,5)
54 (5,8)
r
s
67 (4,3)
55 (3,5)
39 (4,1)
88 (3,0)
90 (1,6)
62 (5,1)
53 (6,4)

Postotak uenika iji su uitelji vrlo samouvjereni
187
TIMMS.indd 187
14.12.2012. 13:54:31
Zadovoljstvo uitelja karijerom

Uitelji koji su zadovoljni svojim zanimanjem i radnim uvjetima u koli ujedno su i
motiviraniji za poduavanje i pripremu za nastavu. Usto, kvalitetan uitelj posjeduje osobine voe. Meutim, ako uitelj eli biti dobar u svom poslu, treba se dulje vrijeme zadrati u struci, posvetiti joj se i dovoljno je voljeti kako bi mogao nastaviti poduavati (Boyd,
Grossman, Lankford, Loeb i Wyckoff, 2009.).
Tablica 10.6. prikazuje rezultate na skali Zadovoljstvo uitelja karijerom. Prema odgovorima uitelja na pitanje o njihovu zadovoljstvu karijerom izraena je skala koja pokazuje postotak poduavanih uenika. Vrlo zadovoljni uitelji u prosjeku se uglavnom slau s
tri od est tvrdnji i pomalo se slau s ostale tri tvrdnje.
Struktura skale i tri skupine zadovoljstva uitelja karijerom (vrlo zadovoljni, zadovoljni
i donekle zadovoljni ili nezadovoljni) opisani su u drugom dijelu tablice. Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, veina uenika (54%) ima vrlo zadovoljne uitelje. Dodatnih 41% uenika ima uitelje koji su zadovoljni karijerom. Vrlo malo uenika etvrtih
razreda ima uitelje koji su donekle zadovoljni ili nezadovoljni karijerom (5%). Utvrena je
znatna razlika meu zemljama u postotku uenika iji su uitelji vrlo zadovoljni karijerom,
od 21% do 83%. Vrijedi naglasiti da Republika Koreja, Singapur, Japan i Kineski Tajpeh,
etiri zemlje koje su ostvarile najbolje rezultate na podruju prirodoslovlja, imaju najnie
postotke uenika etvrtih razreda koje poduavaju vrlo zadovoljni uitelji. Meutim, nijedna zemlja u istraivanju nije imala vie od 15% uenika iji su uitelji donekle zadovoljni
ili nezadovoljni. Prema meunarodnom prosjeku, uenici iji su uitelji vrlo zadovoljni postigli su bolje rezultate na podruju prirodoslovlja (490 bodova) od uenika iji su uitelji
zadovoljni (483 boda), odnosno donekle zadovoljni ili nezadovoljni (483 boda). U mnogim
zemljama ta razlika nije zamijeena.
Prema rezultatima zadovoljstva uitelja svojom karijerom, uitelji u Hrvatskoj najzadovoljniji su uitelji u svijetu. ak 83% uenika ima uitelje koji su vrlo zadovoljni te postiu prosjeni rezultat od 515 bodova. Prema meunarodnom prosjeku, glavnina uenika
koje poduavaju vrlo zadovoljni uitelji postie rezultat od 490 bodova i njih je, izraeno
postocima, neto vie od polovine (54%). Ostalih 16% uenika u Hrvatskoj poduavaju
zadovoljni uitelji i oni postiu prosjeni rezultat od 522 boda, koji je za 7 bodova vei
od rezultata prethodne skupine. Donekle zadovoljne ili nezadovoljne uitelje u hrvatskim
osnovnim kolama, prema rezultatima TIMSS 2011. Upitnika za uitelje, ima zanemarivih
1% uenika.
188
TIMMS.indd 188
14.12.2012. 13:54:31
Nastavni sati predvieni za prirodoslovlje

Odnos nastavnih sati i postignutih rezultata nije jednostavno povezati jer mnotvo
imbenika utjee na produktivnost nastave, a ponajvie kvaliteta kurikuluma i primijenjene nastavne metode te sve ostale varijable koje ih odreuju. Osim toga, odnos nastavnih sati i uenikih postignua ponajprije ovisi o uinkovitosti obrazovnog sustava u
pojedinoj zemlji. Ako obrazovni sustav nije uinkovit, poveanje broja nastavnih sati loe
e se odraziti na uenika postignua. Takoer, mnoge zemlje odreuju jedinstveni broj
nastavnih sati za cijeli sustav, pa su mogue razlike na razini sluajnosti i rijetko imaju veze
s postignuima.
Iako je teko istraiti uinak nastavnih sati, oni su kljuni za obrazovanje uenika. Ako
su sve sastavnice obrazovnog sustava visokokvalitetne i na jednakoj razini, s poveanjem
broja nastavnih sati uenici bi trebali i vie nauiti. Primjerice, Ekonomski je fakultet u
Londonu na temelju podataka iz istraivanja PISA 2006. proveo istraivanje za desetogodinjake i trinaestogodinjake iz Izraela. Usporeena su uenika postignua u razliitim
predmetima iz kurikuluma te je utvreno da nastavni sati pozitivno i znaajno utjeu na
postignua (Lavy, 2010.).
Tablica 10.7. sadrava odgovore ravnatelja i uitelja na pitanje koliko je sati u godini
predvieno za nastavu prirodoslovlja. Rezultati koji se odnose na nastavne sate prirodoslovlja temelje se na nizu izrauna. Prema objanjenju u drugom dijelu tablice, ravnatelji
su odgovarali na pitanje o broju radnih dana u godini i o broju nastavnih sati u jednome
radnom danu. Prikupljene su informacije objedinjene kako bi se izraunao ukupni godinji broj nastavnih sati za svaku zemlju u prvom dijelu tablice. Utvrene su prilino velike
razlike meu zemljama, ali u prosjeku su uenici etvrtih razreda na nastavi prirodoslovlja
proveli 897 sati u godini. Prema prethodnom objanjenju izrauna, ukupni broj nastavnih
sati u etvrtom razredu osnovne kole u Hrvatskoj iznosi 776, to je 121 sat manje od
meunarodnog prosjeka.
Uitelji su odgovarali na pitanje o tjednom broju nastavnih sati prirodoslovlja. Na temelju informacija prikupljenih od uitelja i ravnatelja dobiven je izraun nastavnih sati za
svaku zemlju sudionicu u TIMSS-u 2011., koji je naveden u drugom stupcu tablice. Zemlje
su poredane prema ukupnim godinjim nastavnim satima prirodoslovlja, od one koja ima
najvie sati do one koja ih ima najmanje. Meutim, treba naglasiti da su utvrene prilino
velike razlike meu zemljama u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda, zemljama u
kojima su ispitani uenici estih razreda te u referentnim sudionicama. Zemlje se razlikuju
prema ukupnom broju nastavnih sati i prema nastavnim satima predvienima za prirodoslovlje. Potrebno je naglasiti da je broj nastavnih sati vaan imbenik, ali nije dovoljan za uspjeno uenje. Sati nastave predvieni za poduavanje prirodoslovlja trebaju se
uspjeno i uinkovito iskoristiti da bi se mogli izmjeriti krajnji pozitivni uinci.
189
TIMMS.indd 189
14.12.2012. 13:54:31
Tablica 10.6. Zadovoljstvo uitelja karijerom
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Na skali Zadovoljstvo uitelja karijerom uenici su bodovani prema odgovorima uitelja o est tvrdnji. Uenici iji su uitelji bili vrlo zadovoljni dobili
su najmanje 10,1 bod, to je toka na skali koja se odnosi na uitelje koji se u prosjeku uglavnom slau s tri od est tvrdnji i pomalo slau s ostale
tri tvrdnje. Uenici iji su uitelji bili donekle zadovoljni ili nezadovoljni dobili su najvie 6,6 bodova, to je toka na skali koja se odnosi na uitelje
koji se u prosjeku pomalo ne slau s tri od est tvrdnji i koji se pomalo slau s ostale tri tvrdnje. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu zadovoljni.
Zemlja
Hrvatska
ile
Gruzija
Armenija
Tajland
panjolska
Irska
Danska
Malta
Poljska
Katar
Turska
Austrija
Kazahstan
Rusija
Azerbajdan
Srbija
Rumunjska
Litva
Sjeverna Irska
Saudijska Arabija
Maarska
Slovaka
Tunis
Australija
Engleska
Jemen
Norveka
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Njemaka
Novi Zeland
eka
SAD
Slovenija
Oman
Finska
Nizozemska
Kineski Tajpeh
Maroko
Portugal
Italija
Singapur
vedska
Japan
Republika Koreja
Meunarodni prosjek

()

Postotak
uenika
83 (2,7)
79 (2,9)
77 (3,6)
77 (3,0)
69 (3,6)
69 (4,0)
68 (3,4)
68 (3,8)
66 (0,1)
66 (3,3)
65 (2,0)
64 (3,0)
62 (3,9)
62 (3,4)
62 (3,6)
61 (3,5)
60 (3,4)
60 (3,0)
60 (3,5)
59 (4,3)
57 (4,2)
57 (3,8)
55 (4,3)
55 (4,2)
54 (3,6)
54 (3,4)
54 (4,4)
53 (3,8)
52 (3,9)
52 (4,7)
52 (4,2)
50 (4,1)
49 (4,1)
49 (3,3)
49 (3,0)
48 (3,7)
48 (2,4)
46 (4,3)
44 (3,0)
43 (3,1)
40 (3,2)
40 (4,5)
36 (3,1)
36 (3,9)
36 (4,0)
35 (3,4)
32 (2,6)
29 (3,6)
26 (3,6)
21 (3,3)
54(0,5)
Prosjeni
rezultat
515 (2,4)
482 (3,4)
454 (4,6)
415 (4,2)
470 (5,3)
514 (3,4)
516 (3,9)
530 (2,9)
452 (2,2)
457 (5,0)
435 (3,9)
503 (3,0)
399 (7,1)
475 (5,1)
510 (2,3)
534 (3,5)
505 (7,0)
552 (4,2)
440 (7,7)
517 (3,7)
512 (8,1)
517 (3,4)
520 (3,8)
434 (8,4)
544 (4,6)
533 (5,4)
354 (6,1)
526 (4,1)
534 (4,3)
207 (9,1)
495 (2,9)
455 (5,0)
351 (7,1)
528 (4,2)
499 (3,9)
542 (3,8)
546 (3,0)
537 (4,3)
521 (3,5)
390 (4,2)
575 (3,7)
530 (4,8)
556 (4,2)
280 (9,6)
527 (5,9)
528 (4,8)
592 (6,3)
531 (5,7)
559 (3,6)
586 (3,4)
490(0,7)
Zadovoljni
Postotak
uenika
16 (2,5)
18 (2,6)
21 (3,1)
21 (2,9)
31 (3,6)
27 (3,7)
29 (3,4)
29 (3,8)
32 (0,1)
31 (3,5)
29 (2,0)
36 (3,0)
32 (3,9)
34 (3,4)
34 (3,3)
34 (3,5)
39 (3,3)
37 (2,9)
40 (3,5)
38 (4,2)
42 (4,3)
40 (3,7)
40 (4,6)
42 (4,1)
42 (3,5)
41 (3,3)
41 (4,3)
41 (3,7)
37 (3,8)
46 (4,8)
38 (3,8)
36 (4,2)
44 (4,1)
46 (3,3)
45 (3,0)
45 (4,0)
46 (2,3)
49 (4,3)
53 (3,1)
47 (3,4)
52 (3,5)
53 (4,6)
55 (3,7)
50 (4,1)
59 (4,3)
57 (3,7)
56 (2,7)
60 (4,0)
60 (4,1)
68 (4,0)
41(0,5)
Prosjeni
rezultat
522 (3,9)
473 (7,5)
458 (7,0)
418 (7,7)
477 (13,8)
488 (4,9)
518 (7,8)
532 (6,1)
437 (2,6)
444 (6,8)
425 (4,8)
509 (4,2)
390 (11,0)
445 (8,3)
507 (3,3)
529 (4,4)
479 (9,2)
552 (4,4)
434 (7,1)
512 (5,3)
494 (8,4)
512 (4,7)
513 (5,7)
427 (7,5)
522 (5,4)
529 (4,2)
340 (9,1)
512 (5,4)
531 (7,1)
213 (10,8)
492 (4,2)
450 (7,5)
346 (7,6)
529 (3,5)
498 (3,8)
532 (3,7)
546 (3,3)
534 (7,4)
520 (3,9)
371 (7,0)
568 (3,1)
531 (2,8)
550 (2,7)
250 (6,0)
520 (4,8)
523 (4,0)
580 (4,4)
536 (3,4)
559 (2,4)
588 (2,5)
483(0,9)
Donekle zadovoljni ili

nezadovoljni
Postotak
uenika
1 (0,9)
3 (1,2)
2 (1,3)
1 (0,7)
0 (0,0)
4 (1,6)
2 (0,8)
3 (1,3)
2 (0,0)
3 (1,1)
6 (1,2)
1 (0,5)
6 (2,0)
4 (1,5)
4 (1,2)
5 (1,4)
1 (0,4)
4 (1,3)
1 (0,5)
3 (1,4)
1 (0,6)
3 (1,0)
5 (1,9)
3 (1,2)
3 (0,9)
5 (1,4)
6 (1,9)
6 (1,7)
11 (2,7)
2 (1,1)
10 (2,8)
14 (2,7)
7 (2,1)
5 (1,6)
6 (1,3)
7 (2,2)
7 (1,3)
5 (2,0)
3 (0,7)
11 (2,1)
8 (2,2)
7 (2,6)
9 (2,4)
15 (3,0)
5 (1,8)
8 (2,0)
12 (1,7)
11 (2,8)
15 (3,0)
10 (2,8)
5(0,2)
Prosjeni
rezultat
~~
484 (8,4)
~~
~~
~~
485 (9,6)
~~
511 (22,7)
~~
457 (25,6)
400 (8,6)
~~
360 (16,0)
429 (11,3)
505 (13,9)
524 (17,4)
~~
546 (4,1)
~~
525 (18,2)
~~
493 (18,1)
512 (12,5)
374 (20,0)
506 (15,9)
541 (18,1)
305 (24,5)
505 (10,3)
507 (8,9)
~~
492 (6,4)
429 (13,3)
327 (12,6)
525 (8,1)
479 (10,3)
526 (7,5)
522 (9,1)
519 (15,9)
517 (11,6)
353 (11,1)
564 (6,0)
524 (12,2)
540 (6,7)
272 (13,8)
511 (11,5)
521 (10,9)
572 (10,7)
536 (9,2)
555 (5,2)
578 (6,0)
483(2,1)
Prosjeni
rezultat
na skali
11,1 (0,11)
11,2 (0,14)
11,3 (0,15)
11,1 (0,13)
10,1 (0,11)
11,0 (0,19)
10,9 (0,12)
10,5 (0,16)
10,9 (0,00)
10,4 (0,11)
10,5 (0,09)
10,6 (0,11)
10,1 (0,16)
10,4 (0,14)
10,3 (0,14)
10,5 (0,13)
10,2 (0,10)
10,2 (0,13)
10,2 (0,11)
10,2 (0,15)
10,5 (0,14)
10,2 (0,13)
10,2 (0,18)
10,0 (0,17)
10,0 (0,13)
9,9 (0,13)
9,9 (0,15)
10,0 (0,16)
9,9 (0,18)
10,0 (0,17)
9,6 (0,17)
9,7 (0,17)
9,7 (0,16)
10,0 (0,12)
10,0 (0,13)
9,7 (0,15)
9,8 (0,11)
9,5 (0,16)
9,7 (0,08)
9,5 (0,11)
9,4 (0,13)
9,4 (0,18)
9,0 (0,14)
8,9 (0,20)
9,5 (0,19)
9,3 (0,12)
8,9 (0,10)
8,9 (0,17)
8,6 (0,14)
8,4 (0,13)
Vrlo zadovoljni

Oznaka r oznaava dostupnost podataka za vie od 70%, ali manje od 85% uenika.
190
TIMMS.indd 190
14.12.2012. 13:54:32
Tablica 10.6. Zadovoljstvo uitelja karijerom (nastavak)
Zemlja
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
4.
Donekle zadovoljni ili

nezadovoljni
Zadovoljni
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
na skali
Honduras
Jemen
Bocvana
95 (1,8)
51 (4,5)
25 (3,5)
433 (6,4)
349 (9,5)
381 (12,8)
5 (1,8)
45 (4,5)
62 (4,1)
419 (23,1)
342 (10,5)
368 (8,1)
0 (0,0)
4 (1,6)
13 (2,8)
~~
363 (15,8)
362 (19,2)
12,2 (0,13)
9,9 (0,14)
8,6 (0,14)
72 (1,8)
68 (3,8)
60 (3,6)
60 (4,4)
45 (4,0)
42 (5,5)
33 (5,7)
472 (3,3)
416 (7,1)
528 (3,6)
547 (3,8)
522 (4,0)
547 (7,2)
543 (6,5)
23 (1,8)
27 (3,6)
37 (3,4)
40 (4,3)
48 (4,2)
52 (5,6)
58 (5,2)
455 (7,6)
414 (9,1)
526 (4,7)
535 (3,6)
511 (3,4)
541 (6,2)
537 (6,4)
5 (1,0)
5 (1,8)
4 (1,4)
1 (0,7)
7 (2,4)
6 (2,6)
10 (3,5)
431 (23,4)
380 (12,6)
526 (9,0)
~~
520 (9,3)
551 (19,7)
522 (10,9)
10,6 (0,11)
10,6 (0,15)
10,2 (0,13)
10,2 (0,15)
9,6 (0,15)
9,8 (0,21)
9,1 (0,24)
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Ontario, Kanada
Alberta, Kanada
Quebec, Kanada
Florida, SAD
r
r
G11

Vrlo zadovoljni
TIMSS
O pouavanju u razred
odjelu koji sudjeluje u
TIMSS istraivanjima
G12
Koliko se slaete s navedenim tvrdnjama?
A. Koliko ima uenika u ovom razredn

redak.
_____________ uenika
Upiite broj.
uglavnom se slaem
pomalo se slaem
pomalo se
NE slaem
uglavnom
se NE slaem
_____________ uenika etvrtoga ra
a) Zadovoljan sam sa svojim

zanimanjem uitelja. ---------- A
A A
b) Zadovoljan sam to sam

uitelj u ovoj koli. ------------- A
A A
c) Kada sam poeo pouavati,

bio sam oduevljeniji poslom
nego danas. -------------------- A
A
A
A A
e) Planiram nastaviti raditi kao

uitelj dokle god
budem mogao. ---------------- A
A A
f) Nezadovoljan sam uiteljskim

poslom. ------------------------ A
A A
zadovoljni
10,1
Upiite broj.
G13
Koliko uenika etvrtoga razreda i

razumijevanju govorenoga hrvatsk
A A
d) Kao uitelj radim vaan

posao. -------------------------- A
vrlo
zadovoljni
B. Koliko je uenika iz pitanja broj G1

razredu?
_____________ uenika ovoga razred

Upiite broj.
G14
Koji od navedenih predmeta poua

razrednom odjelu?
Oznaite po
redak.
donekle
zadovoljni ili
nezadovoljni
6,6
a) Pouavam Hrvatski jezik. ---------------------
b) Pouavam Matematiku. ----------------------
c) Pouavam Prirodu i drutvo ------------------
191
TIMMS.indd 191
14.12.2012. 13:54:33
TIMSS
Tablica 10.7. Nastavni sati predvieni za poduavanje prirodoslovlja
4.
Odgovori ravnatelja i uitelja

Ukupan broj
nastavnih sati
tijekom godine
Portugal
ile
panjolska
Katar
Oman
Gruzija
Tajland
SAD
Slovenija
Slovaka
Finska
Singapur
Austrija
Hrvatska
Turska
Tunis
Republika Koreja
Jemen
Japan
Kineski Tajpeh
Kuvajt
Kraljevina Bahrein
Saudijska Arabija
Italija
Engleska
vedska
Njemaka
Maarska
Srbija
Sjeverna Irska
Australija
Poljska
Irska
Danska
Azerbajdan
Litva
eka
Kazahstan
Rumunjska
Norveka
Armenija
Novi Zeland
Rusija
Maroko
Nizozemska
Malta
Meunarodni prosjek
r
r
r
s
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
s
r
r
940 (13,1)
1228 (22,6)
884 (9,7)
1068 (9,1)
999 (17,4)
748 (18,7)
1201 (20,9)
1025 (8,5)
727 (11,2)
1078 (7,3)
684 (0,0)
780 (8,8)
779 (9,8)
1012 (0,0)
808 (6,9)
776 (19,4)
900 (19,3)
963 (22,9)
789 (11,4)
831 (14,1)
891 (3,7)
989 (13,4)
1059 (11,2)
928 (23,1)
964 (10,8)
977 (19,4)
1085 (12,6)
970 (8,3)
849 (11,3)
863 (11,2)
760 (12,2)
778 (18,5)
970 (11,1)
1008 (6,9)
764 (13,5)
854 (0,0)
863 (9,4)
804 (27,7)
649 (9,0)
782 (8,2)
779 (10,6)
796 (17,9)
817 (10,7)
851 (17,1)
925 (3,9)
660 (8,0)
1040 (23,6)
1074 (9,9)
891 (0,2)
1010 (16,8)
897 (2,0)
Broj nastavnih sati prirodoslovlja tijekom godine

r
s
r
s
r
s
r
r
r
r
s
r
r
r
s
s
s
s
s
r
s
s
s
s
s
r
162 (4,1)
161 (6,4)
145 (2,6)
135 (6,8)
120 (2,4)
110 (2,7)
109 (4,9)
108 (3,0)
106 (3,2)
105 (3,1)
101 (1,2)
101 (4,3)
98 (1,9)
96 (2,1)
96 (2,3)
95 (2,4)
94 (1,8)
93 (5,4)
92 (2,5)
91 (5,6)
91 (0,8)
90 (2,3)
88 (4,2)
85 (5,8)
85 (2,7)
82 (4,2)
78 (1,8)
76 (3,2)
75 (3,0)
75 (3,5)
72 (2,2)
72 (5,0)
72 (3,9)
65 (2,3)
64 (3,1)
63 (6,6)
62 (1,9)
61 (1,4)
60 (1,5)
60 (2,2)
57 (1,3)
56 (6,2)
55 (2,2)
54 (0,6)
52 (3,0)
49 (0,7)
44 (5,5)
42 (2,4)
39 (0,1)
-85 (0,5)
Zemlja
()

40
80
120
160
200
240
280
320
192
TIMMS.indd 192
14.12.2012. 13:54:33
Tablica 10.7. Nastavni sati predvieni za poduavanje prirodoslovlja

(nastavak)
Ukupan broj
nastavnih sati
tijekom godine
4.
Broj nastavnih sati prirodoslovlja tijekom godine

Zemlja
TIMSS
Honduras
Bocvana
Jemen
s
r
1024 (16,9)
1143 (23,2)
831 (14,4)
r
s
r
161 (5,0)
114 (5,0)
84 (5,3)
1006 (8,8)
1073 (19,7)
1033 (18,1)
993 (0,7)
1113 (22,9)
969 (7,4)
916 (5,1)
s
s
s
s
r
r
130 (4,1)
113 (9,6)
110 (6,8)
99 (1,6)
94 (6,0)
92 (3,2)
50 (1,7)
Alberta, Kanada
Florida, SAD
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
r
r
r
r
ukupan broj
nastavnih sati u
godini
broj nastavnih
sati prirode i
drutva u godini
odgovori ravnatelja
o radnim danima u
godini
40
80
160
200
odgovori ravnatelja
o nastavnim satima
u danu
odgovori ravnatelja
o radnim danima u
tjednu
odgovori uitelja o
nastavnim satima
prirode i drutva u
tjednu
=
120
240
280
320
odgovori ravnatelja
o radnim danima u
godini
193
TIMMS.indd 193
14.12.2012. 13:54:33
Poduavanje TIMSS-ovih prirodoslovnih tematskih cjelina

Pojedinosti o prirodoslovnom gradivu i tematskim cjelinama koji su ispitani u istraivanju TIMSS 2011. nalaze se u Nacrtu za prirodoslovlje. Zemlje sudionice zajedniki su
osmislile TIMSS-ove tematske cjeline, a svaka je od njih prikazana kao opsean popis ciljeva. Tablica 10.8. prikazuje odgovore uitelja na pitanje o tematskim cjelinama koje su
stvarno poduavali u etvrtom razredu tijekom kolske godine u kojoj se provodilo ispitivanje ili u prethodnim godinama. Za svaku zemlju sudionicu prikazan je prosjean
postotak uenika iji su uitelji izjavili da su poduavali sve tematske cjeline ukljuene u
sadrajne domene prirodoslovlja. Tematske su cjeline prikazane u drugom dijelu tablice.
Od uitelja se trailo da daju odgovor o 20 tematskih cjelina: est u domeni znanosti o
ivotu, osam u domeni fizikalnih i kemijskih znanosti te est u domeni znanosti o Zemlji.
Prema meunarodnom prosjeku, 64% uenika u nastavi prirodoslovlja imalo je zastupljene sve ispitivane TIMSS-ove tematske cjeline. Utvrene su prilino velike razlike
u zastupljenosti TIMSS-ovih tematskih cjelina u nastavi zemalja sudionica pa se postoci
zastupljenosti kreu od 92% do 93% u Rumunjskoj i Kuvajtu te od 38%, odnosno 41% u
Japanu, Belgiji (flamansko govorno podruje) i Singapuru. U Hrvatskoj 56% uenika ui
svih 20 TIMSS-ovih prirodoslovnih tematskih cjelina. Meunarodni postotak uenika koji
su uili razliite sadraje bio je najvii za znanosti o ivotu (75%), neto nii za znanosti o
Zemlji (63%), a najnii za fizikalne i kemijske znanosti (57%). Najvie uenika u hrvatskim
kolama (81%) ui tematske cjeline iz domene znanosti o ivotu, zatim slijede tematske
cjeline iz domene znanosti o Zemlji (59% uenika), a znaajno su manje bile zastupljene
tematske cjeline koje se odnose na fizikalne i kemijske znanosti (36% uenika). U zemljama u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda, estih razreda i u referentnim sudionicama utvrene su prilino velike razlike u poduavanim tematskim cjelinama.
Rezultati pojedinih zemalja u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda razlikuju se s
obzirom na zastupljenost tematskih cjelina. U prosjeku, od est tema u domeni znanosti
o ivotu pet ih je ukljueno u kurikulum, a jedna nije. Od osam tema u domeni fizikalnih
i kemijskih znanosti pet ih je ukljueno u kurikulum, a dvije nisu. Od est tema u domeni
znanosti o Zemlji etiri su ukljuene u kurikulum, a dvije nisu.
194
TIMMS.indd 194
14.12.2012. 13:54:33
Poticanje uenika na sudjelovanje u nastavi

Dosadanjim istraivanjima u obrazovanju, ukljuujui TIMSS, nastojala su se povezati uenika postignua s nastavnim aktivnostima. Od uitelja se trailo da odgovore na
pitanja o uestalosti provoenja razliitih nastavnih aktivnosti i metoda.
Kako bi se bolje povezali kurikulum i nastava, u istraivanju TIMSS 2011. prikupljene
su informacije o zainteresiranosti uenika za gradivo, koju su 2005. u svom istraivanju
opisali McLaughlin i dr. Zainteresiranost uenika za gradivo jest trenutano kognitivno
uzajamno djelovanje uenika i poduavanoga gradiva, primjerice, pozorno sluanje uitelja ili usmeno objanjavanje postupka pri rjeavanju zadatka.
Tablica 10.9. donosi rezultate na skali Poticanje uenika na sudjelovanje u nastavi. Skala sadrava est aktivnosti vezanih za nastavne metode kojima uitelji ele zainteresirati
uenike i unaprijediti uenje. Tih est aktivnosti jesu: saeto iznoenje nastavne jedinice,
povezivanje nastavne jedinice sa svakodnevnim ivotom, postavljanje pitanja kako bi naveli uenike da obrazloe odgovore, poticanje uenika da ostvare bolji uspjeh, pohvala
uenicima kada se trude, donoenje zanimljivih nastavnih materijala u razred.
Uenici su podijeljeni u skupine prema odgovorima uitelja. Uitelji koji potiu uenike na svakome ili gotovo svakom satu uglavnom provode tri od est aktivnosti na svakome
ili gotovo svakome satu i na otprilike polovini sati provode ostale tri aktivnosti. Prema
meunarodnom prosjeku, 71% uenika etvrtih razreda ima uitelje prirodoslovlja koji
se na svakome ili gotovo svakom satu na razliite naine trude poticati uenike na aktivno
sudjelovanje u nastavi. Ostalih 27% uenika ima uitelje koji su ih poticali na aktivno sudjelovanje u nastavi na otprilike polovini sati. Prema rezultatima meunarodnog prosjeka
nema razlike u postignutom rezultatu uenika u odnosu na poticanje aktivnog sudjelovanju u nastavi. Poticanje na aktivno sudjelovanje u nastavi prirodoslovlja na svakome ili
gotovo svakom satu potvrdilo je 87% uenika u Hrvatskoj. Prema tako velikom postotku
poticanja Hrvatska se nalazi meu prvih deset zemalja. Uenici koji su na svakome ili gotovo svakom satu poticani ostvaruju bolji uspjeh od svojih vrnjaka, koji su otprilike poticani
svaki drugi sat (517 prema 509 bodova).
195
TIMMS.indd 195
14.12.2012. 13:54:33
Tablica 10.8. Postotak uenika koji ue TIMSS-ove prirodoslovne

tematske cjeline*
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
*
()

r
r
r
s
r
r
r
69 (1,9)
58 (1,8)
71 (1,1)
77 (1,5)
41 (1,2)
59 (1,2)
69 (1,2)
55 (1,4)
71 (1,7)
55 (1,2)
70 (1,5)
56 (1,9)
56 (1,1)
71 (1,4)
70 (1,3)
57 (1,1)
38 (1,5)
54 (1,9)
64 (1,6)
-58 (1,6)
76 (1,8)
93 (0,8)
79 (1,4)
67 (1,2)
58 (0,0)
50 (1,6)
47 (2,0)
56 (1,4)
54 (1,7)
59 (1,2)
70 (1,0)
66 (1,2)
85 (1,7)
50 (1,9)
92 (0,9)
-72 (1,0)
81 (1,3)
41 (0,8)
61 (2,1)
87 (0,8)
64 (1,4)
85 (1,1)
72 (1,3)
53 (1,6)
66 (2,3)
46 (1,2)
75 (1,2)
65 (1,0)
64 (0,2)
Znanosti o ivotu
(6 tema)
s
r
r
s
r
r
s
73 (2,2)
69 (2,0)
83 (1,1)
80 (2,0)
57 (1,9)
85 (1,3)
87 (1,3)
63 (2,4)
72 (2,4)
73 (1,6)
85 (1,5)
72 (2,4)
81 (1,4)
73 (1,8)
69 (2,2)
69 (1,5)
34 (2,0)
65 (2,1)
77 (2,4)
-69 (2,1)
80 (1,9)
96 (0,7)
98 (0,4)
91 (1,1)
67 (0,0)
72 (1,6)
60 (2,0)
67 (1,9)
66 (2,0)
73 (1,5)
87 (1,0)
83 (1,3)
96 (1,0)
56 (2,3)
95 (1,1)
-73 (1,2)
82 (1,6)
47 (1,3)
74 (2,3)
96 (0,7)
71 (1,5)
88 (1,3)
89 (1,2)
59 (2,7)
79 (2,0)
75 (1,7)
69 (1,9)
64 (1,1)
75 (0,2)

(8 tema)
s
s
r
s
r
r
s
56 (2,7)
47 (2,6)
58 (1,9)
69 (1,9)
27 (1,5)
37 (1,6)
48 (2,6)
48 (1,9)
78 (1,8)
43 (1,8)
46 (2,3)
48 (2,3)
36 (1,6)
68 (2,0)
73 (1,3)
44 (1,7)
42 (1,8)
54 (2,3)
58 (2,1)
-61 (2,0)
75 (2,4)
93 (1,2)
64 (2,1)
49 (1,9)
57 (0,1)
45 (1,9)
32 (2,5)
34 (2,0)
44 (2,2)
52 (2,0)
73 (1,1)
41 (2,1)
75 (3,3)
44 (2,4)
93 (1,3)
-67 (1,4)
88 (1,5)
59 (0,9)
57 (2,8)
83 (1,3)
69 (2,0)
92 (1,5)
56 (2,4)
34 (1,9)
54 (3,1)
42 (1,5)
88 (0,9)
62 (1,3)
57 (0,3)
Znanosti o Zemlji
(6 tema)
s
s
r
s
r
r
s
81 (2,0)
62 (2,3)
76 (1,3)
86 (1,7)
44 (1,6)
62 (2,1)
78 (1,7)
58 (2,2)
62 (2,9)
53 (1,6)
86 (1,6)
51 (2,1)
59 (1,3)
72 (1,8)
66 (1,4)
64 (1,6)
36 (1,7)
43 (2,5)
60 (1,8)
-43 (2,1)
75 (2,7)
91 (1,4)
81 (2,0)
67 (1,7)
53 (0,1)
34 (2,2)
54 (3,4)
75 (2,0)
56 (1,9)
53 (1,5)
49 (1,6)
82 (1,0)
88 (1,0)
52 (2,2)
88 (1,0)
-77 (1,3)
70 (1,9)
12 (1,1)
53 (3,0)
85 (1,1)
52 (2,0)
74 (1,5)
76 (1,8)
73 (2,4)
68 (2,9)
23 (1,7)
66 (2,0)
69 (1,3)
63 (0,3)
Sve prirodoslovne
tematske cjeline
(20 tema)
Zemlja
Postotak uenika koji su TIMSS-ove tematske cjeline uili prije ili tijekom godine u kojoj se provodilo istraivanje.
196
TIMMS.indd 196
14.12.2012. 13:54:34
Tablica 10.8. Postotak uenika koji ue TIMSS-ove prirodoslovne

tematske cjeline* (nastavak)
Znanosti o ivotu
(6 tema)
4.

(8 tema)
Znanosti o Zemlji
(6 tema)
Bocvana
Honduras
Jemen
86 (1,3)
78 (1,3)
71 (1,7)
90 (1,4)
98 (0,5)
79 (2,0)
91 (1,4)
54 (2,9)
74 (2,0)
76 (2,3)
90 (1,5)
58 (2,8)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
r
s
r
48 (1,6)
52 (1,5)
52 (1,9)
65 (1,7)
63 (1,2)
79 (1,7)
66 (1,9)
r
s
r
60 (2,4)
67 (2,1)
59 (2,4)
61 (2,1)
66 (1,4)
74 (3,2)
76 (2,7)
r
r
r
s
r
46 (2,3)
46 (2,3)
43 (2,4)
66 (2,3)
59 (1,3)
77 (3,0)
56 (2,8)
r
r
r
s
r
40 (2,4)
44 (2,0)
58 (2,3)
66 (2,2)
66 (2,3)
86 (2,6)
71 (3,4)

Sve prirodoslovne
tematske cjeline
(20 tema)
Zemlja
TIMSS
A. Biologija
a) najvaniji tjelesni sustavi i njihove funkcije kod ljudi i ostalih organizama (biljke i
ivotinje)
b) ivotni ciklus i razmnoavanje biljaka i ivotinja
c) tjelesna svojstva, ponaanje i preivljavanje organizama koji ive u razliitim
okoliima
d) odnosi i veze u danoj zajednici (primjerice, jednostavan hranidbeni lanac, odnosi
izmeu grabeljivaca i plijena)
e) promjene u okoliu (uinci ljudske aktivnosti, zagaenje i njegovo spreavanje)
f ) ljudsko zdravlje (primjerice, prijenos/sprjeavanje zaraznih bolesti, znakovi zdravlja/
bolesti, prehrana, tjelovjeba)
B. Fizika i Kemija
a) stanja tvari (vrsto, tekue, plinovito) i razlike u njihovim fizikim svojstvima (oblik
i obujam, odnosno volumen), ukljuujui promjene stanja tvari zagrijavanjem ili
hlaenjem
b) razvrstavanje objekata/materijala s obzirom na fizika svojstva (primjerice, masa,
obujam (volumen), magnetska svojstva)
c) stvaranje i razdvajanje smjesa
d) poznate promjene materijala (primjerice, raspadanje, sagorijevanje, hranje i
kuhanje)
e) uobiajeni izvori energije/oblici i njihova praktina primjena (primjerice, Sunce,
elektrina energija, voda, vjetar)
f ) svjetlost (primjerice, izvori, karakteristike)
g) strujni krugovi i svojstva magneta
h) sile koje uzrokuju pomicanje objekata (primjerice, gravitacija, vuna i potisna sila)
C. Geografija
a) voda na Zemlji (lokacija, vrste i kretanje) i zrak (sastav, dokaz njegova postojanja,
primjena)
b) najzastupljenije karakteristike Zemljinoga reljefa (primjerice, planine, ravnice,
rijeke, pustinje) i njihova veza s ljudskom uporabom (primjerice, poljoprivreda,
navodnjavanje, naseljavanje)
c) dnevni i sezonski vremenski uvjeti
d) fosili ivotinja i biljaka (starost, lokacija, nastanak)
e) Sunev sustav (planete, Sunce, Mjesec)
f ) dan, no i sjene uzrokovane vrtnjom Zemlje i njezinim odnosom sa Suncem
197
TIMMS.indd 197
14.12.2012. 13:54:34
Tablica 10.9. Poticanje uenika na sudjelovanje u nastavi
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Na skali Poticanje uenika na sudjelovanje u nastavi uenici su bodovani prema odgovorima njihovih uitelja o uestalosti primjene est nastavnih
metoda. Uenici iji su se uitelji trudili da ih potaknu na sudjelovanje u nastavi na svakome ili gotovo svakom satu dobili su najmanje 9,1 bod, to
je toka na skali koja se odnosi na odgovore uitelja kako su u prosjeku provodili tri od est aktivnosti na svakome ili gotovo svakom satu i ostale
tri aktivnosti na otprilike polovini sati. Uenici iji su se uitelji trudili da ih potaknu na sudjelovanje u nastavi na nekim satima ili nikad dobili su
najvie 6,0 bodova, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore uitelja kako su u prosjeku provodili tri od est aktivnosti na nekim satima ili
nikad, a ostale tri aktivnosti na otprilike polovini sati. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu na otprilike polovini sati.
Zemlja
Rumunjska
Litva
Kraljevina Bahrein
Katar
Portugal
Kazahstan
SAD
Maarska
Hrvatska
Oman
Engleska
Malta
Slovaka
Slovenija
ile
Rusija
Gruzija
Sjeverna Irska
Tunis
Srbija
Australija
Kuvajt
Poljska
Saudijska Arabija
Italija
eka
Tajland
Azerbajdan
Republika Koreja
Armenija
Singapur
Irska
Novi Zeland
panjolska
Maroko
Turska
Kineski Tajpeh
vedska
Japan
Austrija
Njemaka
Jemen
Nizozemska
Norveka
Finska
Danska
Meunarodni prosjek

()

Postotak
uenika
94 (1,8)
93 (1,6)
90 (1,4)
90 (2,2)
90 (2,4)
89 (2,1)
89 (2,1)
88 (1,5)
88 (1,9)
87 (2,2)
86 (2,4)
85 (3,1)
85 (0,1)
84 (2,2)
84 (2,8)
83 (3,5)
82 (3,0)
81 (2,2)
80 (3,6)
78 (3,7)
78 (3,4)
78 (3,4)
75 (2,7)
74 (3,5)
74 (3,1)
73 (3,3)
73 (3,1)
72 (3,7)
69 (3,5)
69 (3,4)
69 (4,2)
69 (3,7)
68 (2,5)
68 (3,1)
67 (3,1)
66 (3,5)
64 (3,7)
64 (3,5)
62 (4,2)
62 (4,7)
56 (3,2)
55 (4,4)
52 (4,0)
51 (3,4)
47 (3,4)
43 (4,6)
41 (3,9)
41 (5,0)
33 (3,1)
27 (2,9)
71 (0,5)
Prosjeni
rezultat
505 (6,3)
514 (2,6)
432 (2,8)
452 (3,9)
390 (4,6)
522 (4,3)
496 (5,6)
544 (2,1)
533 (4,2)
517 (2,2)
380 (3,8)
529 (3,6)
447 (2,0)
530 (4,2)
519 (2,9)
479 (3,1)
552 (3,5)
457 (4,0)
515 (3,6)
344 (6,1)
516 (3,7)
522 (3,6)
457 (5,0)
349 (5,8)
503 (3,1)
432 (6,3)
524 (3,5)
539 (2,6)
477 (6,3)
442 (6,7)
589 (2,4)
418 (4,5)
581 (4,6)
513 (3,6)
497 (3,5)
506 (3,2)
270 (6,6)
472 (5,5)
552 (3,1)
538 (4,0)
511 (2,7)
539 (3,6)
559 (2,3)
528 (3,3)
520 (3,9)
216 (9,2)
528 (3,4)
493 (3,8)
576 (3,1)
529 (4,8)
487 (0,6)
Na otprilike polovini sati
Na nekim satima ili nikad
Postotak
uenika
Postotak
uenika
6 (1,5)
7 (1,6)
9 (1,4)
10 (2,2)
10 (2,4)
10 (2,1)
11 (2,1)
11 (1,4)
12 (1,9)
12 (2,2)
14 (2,4)
15 (3,1)
15 (0,1)
16 (2,2)
16 (2,8)
17 (3,5)
17 (2,9)
19 (2,2)
19 (3,6)
21 (3,5)
22 (3,4)
22 (3,4)
24 (2,8)
24 (3,4)
25 (3,1)
25 (3,1)
27 (3,0)
27 (3,6)
29 (3,5)
31 (3,4)
30 (4,1)
31 (3,7)
28 (2,8)
31 (3,1)
32 (3,0)
33 (3,5)
33 (3,6)
34 (3,4)
31 (3,8)
35 (4,4)
43 (3,3)
42 (4,6)
44 (4,2)
46 (3,3)
49 (3,4)
51 (4,5)
55 (4,2)
56 (5,1)
61 (3,1)
65 (3,1)
27 (0,4)
Prosjeni
rezultat
495 (19,2)
517 (8,6)
412 (10,2)
422 (12,5)
429 (20,3)
516 (8,7)
492 (12,6)
549 (7,9)
535 (8,8)
509 (6,1)
368 (16,8)
530 (8,9)
445 (3,9)
539 (6,0)
526 (7,0)
493 (8,4)
551 (7,6)
448 (11,2)
525 (7,1)
353 (10,1)
514 (5,2)
511 (7,3)
439 (7,8)
344 (10,9)
509 (4,0)
424 (10,4)
528 (4,7)
530 (6,2)
463 (10,9)
431 (11,7)
580 (3,2)
414 (8,0)
583 (6,6)
522 (7,1)
497 (4,1)
506 (5,5)
252 (7,6)
444 (8,2)
552 (4,1)
527 (10,8)
507 (3,0)
529 (4,7)
558 (2,8)
535 (4,4)
534 (3,6)
205 (10,7)
532 (3,4)
496 (3,1)
567 (3,5)
531 (3,2)
484 (1,2)
1 (0,0)
0 (0,0)
1 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,0)
1 (0,5)
0 (0,0)
0 (0,2)
1 (0,6)
0 (0,0)
0 (0,0)
0 (0,3)
0 (0,0)
0 (0,0)
1 (0,7)
0 (0,0)
1 (0,6)
2 (1,1)
0 (0,4)
0 (0,2)
1 (0,4)
2 (1,1)
1 (0,6)
1 (1,1)
1 (0,0)
1 (0,8)
2 (1,0)
0 (0,0)
1 (0,9)
1 (0,5)
4 (1,1)
1 (0,5)
0 (0,4)
2 (1,1)
3 (1,3)
2 (0,9)
7 (2,0)
3 (1,5)
1 (0,5)
2 (1,2)
4 (1,3)
3 (1,3)
4 (1,4)
5 (1,9)
4 (2,0)
3 (1,5)
5 (1,3)
8 (2,3)
2 (0,1)
Prosjeni
rezultat
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
612 (11,3)
~~
~~
~~
249 (29,4)
~~
540 (6,9)
552 (4,6)
~~
~~
558 (8,8)
535 (9,6)
552 (6,5)
199 (25,1)
531 (12,0)
481 (8,4)
576 (6,0)
525 (12,0)
~~
Prosjeni
rezultat
na skali
11,4 (0,15)
11,1 (0,10)
11,4 (0,09)
11,0 (0,17)
11,3 (0,13)
10,8 (0,13)
11,6 (0,14)
10,9 (0,09)
10,8 (0,11)
10,5 (0,10)
10,7 (0,12)
10,3 (0,13)
10,9 (0,00)
10,5 (0,11)
10,5 (0,13)
11,0 (0,16)
10,7 (0,16)
10,6 (0,13)
9,8 (0,12)
10,4 (0,18)
10,3 (0,12)
10,1 (0,13)
10,3 (0,13)
10,2 (0,17)
10,2 (0,12)
10,3 (0,15)
10,3 (0,14)
9,7 (0,12)
10,0 (0,17)
9,9 (0,12)
10,3 (0,19)
10,1 (0,16)
9,8 (0,12)
9,8 (0,12)
9,7 (0,10)
9,9 (0,16)
9,7 (0,16)
9,9 (0,13)
9,6 (0,22)
9,3 (0,17)
9,1 (0,10)
9,1 (0,16)
8,9 (0,13)
9,1 (0,13)
8,7 (0,11)
8,8 (0,17)
8,5 (0,11)
8,8 (0,16)
8,4 (0,10)
8,1 (0,12)
Na svakome ili gotovo

svakom satu

198
TIMMS.indd 198
14.12.2012. 13:54:35
Tablica 10.9. Poticanje uenika na sudjelovanje u nastavi

(nastavak)
Zemlja
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
4.
Na otprilike polovini sati
Na nekim satima ili nikad
Postotak
uenika
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
na skali
Honduras
Bocvana
Jemen
79 (4,1)
76 (3,8)
40 (4,0)
440 (6,0)
373 (7,3)
351 (10,4)
20 (4,1)
24 (3,8)
51 (4,3)
405 (15,6)
366 (13,7)
337 (10,1)
1 (1,0)
0 (0,0)
9 (2,6)
96 (1,9)
94 (0,8)
90 (2,2)
88 (2,8)
84 (3,8)
79 (3,1)
58 (4,2)
543 (3,8)
466 (3,6)
414 (5,4)
536 (5,0)
543 (3,2)
528 (3,0)
518 (3,7)
4 (1,9)
4 (0,8)
10 (2,2)
10 (3,1)
16 (3,8)
21 (3,1)
41 (4,3)
538 (30,3)
494 (13,8)
412 (19,2)
553 (12,7)
537 (9,0)
526 (7,0)
514 (3,9)
0 (0,0)
2 (0,1)
0 (0,0)
1 (1,3)
0 (0,0)
0 (0,0)
2 (0,6)
~~
~~
369 (17,7)
10,3 (0,18)
10,3 (0,16)
8,6 (0,16)
Florida, SAD
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
s
r
G15
~~
~~
~~
~~
~~
~~
~~
11,1 (0,16)
11,5 (0,10)
11,6 (0,15)
10,8 (0,15)
10,3 (0,13)
10,0 (0,12)
9,3 (0,14)

Na svakome ili gotovo

svakom satu
TIMSS
G16
Koliko se esto sluite navedenim nastavnim
metodama u ovom razrednom odjelu?
Prema Vaem miljenju koliko na

ograniavaju Vae pouavanje?

redak.
Oznaite p
redak.
svaki ili gotovo svaki sat
nije primj
oko polovinu sati

neke sate
nikada
a) Saeto iznosim to su uenici

trebali nauiti u nastavnoj
jedinici. ------------------------ A
b) Povezujem nastavnu jedinicu

sa svakodnevnim ivotom. ---- A
A A
a) Uenici nemaju potrebno

predznanje ili
vjetine. ------------------------ A
A A
b) Uenici imaju
nedostatnu prehranu. --------- A
c) Uenici ne spavaju
dovoljno. ---------------------- A
c) Sluim se postavljanjem
pitanja u otkrivanju
uzroka i objanjenja. ---------- A
A A
d) Potiem sve uenike da

ostvare bolji uspjeh. ----------- A
A A
e) Pohvalim uenike kada se

trude. -------------------------- A
A A
f) Donosim zanimljive materijale

u razred. ----------------------- A
A A
na svakome
ili gotovo
svakom satu
na otprilike
polovini
sati
9,1
d) Uenici imaju posebne potrebe

(npr. tjelesne tekoe, mentalne
ili emocionalne/psiholoke
tekoe). ----------------------- A
A
e) Uenici ometaju nastavu. ----- A A
f) Uenici su nezainteresirani. --- A A
na nekim
satima ili
nikad
6,0
199
TIMMS.indd 199
14.12.2012. 13:54:35
Aktivnosti na raunalu tijekom nastave prirodoslovlja

Prema Enciklopediji TIMSS-a 2011., zemlje koje su sudjelovale u istraivanju TIMSS
2011. ulau u nove nastavne tehnologije kako bi se unaprijedilo poduavanje i uenje.
Dostupnost raunala i drugih tehnologija u prirodoslovnoj uionici moe olakati uspjenu implementaciju kurikuluma. Primjerice, prema Nacrtu istraivanja TIMSS 2011., raunala i internet omoguuju uenicima da detaljnije istrae pojmove i pristupe mnogim
izvorima informacija, potiu njihovu volju i motivaciju te im omoguuju da ue vlastitim
tempom.
Osim za pristup internetu, raunala se upotrebljavaju za mnoge druge obrazovne namjene. U poetku su sluila za ponavljanje i vjebanje, a sada slue za razliite aktivnosti
kao vodi, za simulacije, igre i aplikacije. Novi raunalni programi omoguuju uenicima
da postavljaju vlastita pitanja te da samostalno istrauju i otkrivaju svojstva matematike i
prirodoslovlja. Raunalni programi za modeliranje i vizualizaciju ideja otkrivaju uenicima
posve novi svijet te im pomau da navedene ideje poveu s jezinim i znakovnim sustavima. Nedavno je provedena studija koja je saela rezultate 25 metaanaliza i pokazala
da upotreba raunala u uionici ima statistiki znaajno pozitivan uinak na postignua
u svim razredima i u svim predmetima (Tamim, Bernard, Borokhovski, Abrami i Schmid,
2011.).
Tablica 10.10. sadrava odgovore uitelja na pitanje o dostupnosti raunala na nastavi prirode i drutva i o aktivnostima na raunalima kojima se uenici koriste u nastavi
prirodoslovlja. U zemljama sudionicama raunala su dostupna razliitom postotku uenika, od 7% u Islamskoj Republici Iranu do 85% na Novom Zelandu. Prema meunarodnom
prosjeku za etvrti razred, manje od polovine uenika (47%) ima pristup raunalima u
nastavi prirodoslovlja. Zanimljivo je da su uenici koji imaju pristup raunalima i oni koji
ga nemaju ostvarili podjednake prosjene rezultate iz prirodoslovlja.
Uitelji izjavljuju da 24% do 25% uenika najmanje jedanput u mjesecu upotrebljava
raunalo kako bi proveli postupke i pokuse ili prouavali prirodne pojave pomou simulacija. Neto vei postotak uenika najmanje jedanput u mjesecu na raunalu pretrauje
nepoznate ideje i informacije (41%) te uvjebava vjetine i postupke (31%). Hrvatska je
prema rezultatima o aktivnosti uenika na raunalima tijekom nastave prirode i drutva
meu posljednjim zemljama, a postotak uenika kojima su dostupna raunala za nastavu
prirode i drutva iznosi samo 15%. Rezultati uenika iz Hrvatske pokazuju da nema razlike
izmeu postignua i koritenja raunalom u nastavi prirode i drutva. Uenici koji imaju
mogunost koritenja raunalom na nastavi najee ga koriste da bi pretraivali nepoznate ideje i informacije, njih 13%.
Podaci o dostupnosti raunala u referentnim sudionicama podudaraju se s podacima za zemlje u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda.
200
TIMMS.indd 200
14.12.2012. 13:54:36
Tablica 10.10. Aktivnosti na raunalu tijekom nastave prirodoslovlja
TIMSS
4.
Odgovori uitelja
Raunala su dostupna na nastavi
prirodoslovlja
Postotak
Prosjeni rezultat
uenika
Da
Novi Zeland
Danska
Sjeverna Irska
Australija
Malta
Japan
Engleska
Austrija
Norveka
vedska
Kazahstan
Finska
SAD
Nizozemska
Kineski Tajpeh
Singapur
Irska
Njemaka
ile
eka
Katar
Litva
Portugal
Slovaka
Slovenija
Azerbajdan
panjolska
Kraljevina Bahrein
Turska
Maarska
Republika Koreja
Kuvajt
Rusija
Italija
Tajland
Rumunjska
Gruzija
Saudijska Arabija
Poljska
Oman
Armenija
Tunis
Jemen
Hrvatska
Srbija
Maroko
Meunarodni prosjek
r
r
r
r
r
85 (2,3)
84 (2,9)
81 (2,6)
78 (3,5)
77 (3,4)
74 (0,1)
74 (3,7)
74 (4,3)
73 (3,4)
72 (3,9)
68 (4,7)
67 (3,6)
66 (3,1)
65 (2,6)
64 (4,7)
63 (4,1)
62 (2,5)
62 (3,6)
61 (4,3)
61 (3,5)
59 (4,3)
53 (4,0)
51 (3,6)
49 (3,8)
47 (5,3)
45 (3,2)
41 (3,7)
41 (3,6)
40 (2,7)
40 (3,8)
37 (4,1)
36 (3,4)
36 (3,5)
35 (3,6)
34 (4,0)
33 (3,7)
31 (3,2)
29 (4,0)
28 (3,5)
25 (2,9)
24 (3,3)
19 (3,1)
18 (2,1)
18 (3,2)
16 (3,1)
15 (3,1)
15 (2,3)
13 (2,6)
9 (2,2)
7 (1,8)
47 (0,5)
Da
497 (2,8)
510 (2,1)
530 (3,3)
519 (3,6)
520 (4,5)
438 (2,2)
558 (2,2)
531 (3,8)
533 (2,8)
494 (2,9)
538 (3,2)
484 (6,3)
572 (2,9)
544 (2,8)
527 (3,3)
553 (3,0)
579 (4,3)
518 (4,5)
531 (5,1)
533 (3,4)
485 (4,2)
537 (3,8)
382 (8,4)
517 (4,4)
528 (7,6)
537 (4,0)
523 (3,4)
446 (8,3)
427 (4,7)
510 (4,7)
454 (6,1)
491 (4,8)
523 (6,2)
589 (3,5)
347 (7,6)
556 (6,6)
528 (4,0)
469 (9,3)
509 (11,2)
464 (8,0)
421 (10,0)
496 (5,4)
390 (9,4)
418 (7,0)
317 (12,0)
196 (22,0)
514 (4,9)
511 (8,9)
285 (12,5)
512 (17,5)
488 (1,0)
Ne
505 (5,5)
502 (6,4)
526 (7,5)
511 (6,3)
519 (6,0)
471 (2,7)
562 (3,5)
519 (9,3)
527 (6,0)
495 (3,4)
528 (6,5)
513 (9,6)
570 (3,2)
544 (3,7)
534 (3,9)
549 (3,9)
590 (6,0)
513 (5,0)
541 (5,7)
523 (4,0)
475 (5,3)
536 (2,9)
406 (9,1)
512 (3,2)
516 (4,2)
527 (5,9)
518 (3,4)
434 (7,7)
429 (3,8)
502 (3,4)
447 (4,8)
447 (5,9)
539 (4,5)
586 (2,3)
347 (6,3)
550 (3,8)
525 (3,5)
472 (7,4)
502 (6,7)
452 (4,6)
432 (6,9)
507 (2,9)
375 (4,8)
416 (4,9)
350 (5,6)
212 (7,7)
516 (2,3)
516 (3,4)
257 (5,5)
448 (4,2)
486 (0,8)
provode
postupke ili
pokuse
potrae ideje i
informacije
s
r
r
r
r
79 (2,5)
78 (3,3)
71 (3,4)
73 (3,9)
72 (3,8)
65 (0,1)
40 (4,2)
68 (5,0)
60 (3,5)
61 (4,6)
49 (4,6)
62 (3,7)
59 (3,7)
51 (2,5)
58 (5,0)
53 (4,1)
56 (2,8)
55 (3,9)
49 (4,2)
54 (3,2)
51 (4,0)
45 (4,1)
50 (3,7)
45 (4,1)
46 (5,3)
42 (3,2)
37 (3,6)
30 (3,7)
36 (2,5)
33 (3,5)
36 (4,1)
35 (3,4)
34 (3,5)
25 (3,3)
31 (4,1)
28 (2,8)
28 (3,1)
26 (3,9)
23 (3,5)
23 (2,9)
21 (3,2)
16 (2,8)
15 (1,9)
13 (2,6)
14 (3,0)
8 (2,7)
13 (2,2)
10 (2,1)
5 (1,6)
5 (1,5)
41 (0,5)
s
r
r
r
r
42 (3,3)
21 (3,3)
25 (3,7)
47 (4,0)
42 (3,4)
50 (0,1)
15 (3,1)
40 (4,8)
20 (2,6)
22 (3,9)
11 (3,1)
58 (3,5)
17 (2,7)
31 (2,1)
13 (3,4)
44 (4,0)
44 (2,8)
29 (3,5)
43 (3,9)
14 (2,4)
33 (3,4)
22 (3,4)
45 (3,6)
30 (3,3)
29 (3,9)
17 (2,3)
12 (2,1)
24 (3,7)
33 (2,5)
21 (3,2)
32 (4,1)
34 (3,3)
14 (2,5)
20 (3,0)
28 (3,9)
20 (2,5)
21 (2,8)
20 (3,5)
21 (3,2)
13 (2,5)
15 (3,0)
7 (2,0)
11 (1,6)
11 (2,5)
12 (2,8)
7 (2,7)
7 (1,5)
7 (1,5)
4 (1,3)
6 (1,6)
24 (0,4)
prouavaju
prirodne
vjebaju vjetine
i postupke
pojave pomou
simulacija
s
r
s
r
r
47 (2,9)
26 (3,4)
37 (4,5)
42 (4,3)
48 (4,2)
39 (0,1)
35 (4,3)
51 (5,1)
20 (2,8)
22 (3,6)
10 (2,5)
52 (3,7)
15 (2,2)
34 (2,0)
16 (3,4)
46 (4,1)
39 (3,0)
35 (3,4)
39 (4,3)
15 (2,4)
37 (4,0)
16 (3,0)
45 (3,4)
21 (2,8)
30 (4,2)
24 (2,7)
20 (2,7)
28 (3,7)
33 (2,6)
20 (3,3)
32 (3,9)
28 (3,4)
15 (2,6)
23 (3,4)
29 (4,1)
19 (2,4)
18 (2,7)
24 (3,7)
21 (3,3)
15 (2,7)
15 (2,6)
11 (2,5)
12 (1,9)
10 (2,4)
11 (2,5)
8 (2,8)
5 (1,4)
7 (1,6)
4 (1,0)
4 (1,3)
25 (0,4)
s
r
r
r
r
40 (3,3)
56 (3,8)
45 (3,9)
53 (4,4)
38 (3,5)
59 (0,1)
18 (3,1)
43 (4,8)
32 (3,3)
38 (4,4)
21 (3,5)
64 (3,5)
42 (3,5)
34 (2,3)
27 (4,5)
46 (4,2)
49 (2,9)
30 (3,5)
43 (4,0)
23 (2,9)
42 (3,8)
37 (4,2)
47 (3,3)
41 (3,8)
39 (4,3)
43 (3,2)
21 (3,0)
30 (3,7)
33 (2,4)
29 (3,5)
35 (4,0)
35 (3,3)
27 (3,2)
23 (3,3)
30 (4,0)
31 (3,5)
23 (2,9)
23 (3,7)
23 (3,5)
22 (2,9)
18 (3,2)
13 (2,8)
12 (1,7)
13 (2,7)
14 (3,0)
7 (2,7)
12 (2,3)
8 (1,9)
7 (1,8)
5 (1,5)
31 (0,5)
Zemlja
Postotak uenika kojima uitelji zadaju da na raunalu barem

jedanput u mjesecu
201
TIMMS.indd 201
14.12.2012. 13:54:36
Tablica 10.10. Aktivnosti na raunalu tijekom nastave prirodoslovlja

(nastavak)
Raunala su dostupna na nastavi prirodoslovlja
Postotak uenika
Da
Postotak uenika kojima uitelji zadaju da na raunalu barem

jedanput u mjesecu
Prosjeni rezultat
Da
4.
Ne
potrae ideje i
informacije
provode
postupke ili
pokuse
5 (2,1)
3 (0,7)
5 (1,5)
5 (2,0)
3 (0,7)
5 (1,5)
Jemen
Bocvana
Honduras
13 (3,2)
6 (1,6)
6 (1,4)
368 (15,3)
416 (34,0)
447 (7,0)
342 (8,0)
371 (6,2)
431 (6,6)
79 (4,5)
79 (5,9)
75 (4,1)
52 (3,8)
50 (4,0)
47 (3,9)
39 (4,4)
541 (4,5)
537 (5,7)
544 (3,5)
531 (3,9)
522 (3,6)
465 (7,2)
411 (9,3)
552 (12,5)
534 (11,0)
535 (4,6)
522 (4,2)
511 (3,4)
465 (7,3)
414 (7,0)
prouavaju
prirodne
pojave pomou
simulacija
vjebaju
vjetine i
postupke
5 (2,0)
3 (0,7)
4 (1,7)
4 (1,8)
3 (0,7)
5 (1,5)
Florida, SAD
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
s
r
r
s
r
r
r
r
66 (5,3)
75 (6,1)
69 (4,3)
48 (3,9)
47 (3,9)
43 (3,9)
38 (4,4)
s
r
r
r
r
49 (4,8)
50 (6,6)
43 (4,6)
25 (3,4)
25 (3,3)
36 (4,0)
36 (4,5)
s
r
r
r
r
50 (5,4)
50 (7,7)
48 (4,8)
25 (3,1)
23 (3,0)
38 (3,9)
34 (4,4)
s
r
r
r
r
50 (5,8)
38 (6,5)
49 (4,4)
29 (3,6)
28 (3,8)
38 (3,9)
36 (4,3)

Zemlja
TIMSS
202
TIMMS.indd 202
14.12.2012. 13:54:37
TIMMS.indd 203
14.12.2012. 13:54:37
TIMMS.indd 204
14.12.2012. 13:54:37
11. poglavlje
Odnos uenika
prema prirodoslovlju
TIMMS.indd 205
14.12.2012. 13:54:37
TIMMS.indd 206
14.12.2012. 13:54:37
Jedanaesto poglavlje: Odnos uenika prema prirodoslovlju
Ovo poglavlje donosi informacije o ozraju u uionici, sreditu obrazovanja uenika. U prethodnim poglavljima ovog izvjea opisano je kako kuno i kolsko ozraje te
pripremljenost uitelja za kvalitetno poduavanje utjeu na uenika postignua. Iako
kurikulum i kolska sredstva esto uvjetuju uenika postignua, svakodnevne aktivnosti
uenika etvrtih razreda izravno utjeu na napredak u prirodoslovlju.
U prethodnim ciklusima TIMSS-a, pa tako i u TIMSS-u 2011., utvreno je da uenici
s pozitivnijim odnosom prema prirodoslovlju ostvaruju i bolje rezultate. Uenici moraju
biti motivirani za uenje i treba im se pruiti prilika da ue. Uspjena nastava u uionici
podrazumijeva primjenu razliitih nastavnih metoda i tehnolokih sredstava.
Odnos uenika prema uenju prirodoslovlja
Svaki dosadanji ciklus TIMSS-a pokazao je da odnos uenika prema prirodoslovlju
pozitivno utjee na njihova postignua u prirodoslovlju. Mnoga su istraivanja pokazala
da uenici s pozitivnijim odnosom o matematici i prirodoslovlju ostvaruju bolje rezultate
iz tih podruja. Primjerice, provedena metaanaliza 288 studija o uenikom odnosu prema koli pokazala je da su stavovi o matematici i prirodoslovlju povezani s postignuima na tim podrujima (Hattie, 2009.). Uenici koji vole uiti prirodoslovlje ostvaruju bolje
rezultate, ali je povezanost tih dvaju imbenika dvosmjerna dobri rezultati utjeu na
razvijanje pozitivnijih stavova. Takoer, uenici koji su dobri u prirodoslovlju vie uivaju
u uenju tog predmeta.
Mnoga istraivanja uenikog odnosa prema uenju prouavaju sloen pojam motivacije. Primjerice, motivacija za uenje moe ovisiti o tome smatraju li uenici predmet
zabavnim i vrijednim. Takoer, samouvjerenost uenika u uenju odreenog predmeta
moe utjecati na njihovu motivaciju. U istraivanju TIMSS 2011. ukljuene su skale o tri
motivacijska konstrukta: unutarnjoj motivaciji, korisnosti ili utilitarnoj vrijednosti uenja
i stavova o osobnim sposobnostima uenika. Unutarnja motivacija odnosi se na sudjelovanje u nekoj aktivnosti jer je zanimljiva ili zabavna. Skalom Odnos uenika prema uenju
prirodoslovlja mjeri se ueniki interes i sklonost prema uenju prirodoslovlja. Vanjska se
motivacija, pak, odnosi na sudjelovanje u nekoj aktivnosti jer ona vodi eljenom cilju.
Postoji mnogo vrsta vanjske motivacije, od pohvale uitelja i dobrih ocjena do upisa na
prestino sveuilite, uspjene karijere i dobroga svakodnevnog ivota. Skalom Samouvjerenost uenika u prirodoslovlju procjenjuje se uenika samouvjerenost, odnosno slika
o vlastitim sposobnostima uenja prirodoslovlja koja potie uenike da se aktivno ukljue
u nastavu i pokau upornost, trud i paljivost.
Tablica 11.1. donosi rezultate na skali Odnos uenika prema uenju prirodoslovlja. Uenici etvrtih razreda bodovani su prema svojim odgovorima na pitanje koliko se slau s
pet tvrdnji kao to su: uivam u uenju prirodoslovlja, prirodoslovlje je dosadno (obrnuto
kodirano) i u prirodoslovlju uim mnogo zanimljivoga. U drugom dijelu tablice nalaze se
pojedinosti o tim tvrdnjama. Uenici koji jako vole uiti prirodoslovlje uglavnom se slau s
tri od pet tvrdnji i pomalo slau s ostale dvije tvrdnje. Nasuprot tome, uenici koji ne vole
uiti prirodoslovlje ostvarili su rezultate koji odgovaraju njihovu odgovoru da se pomalo
ne slau s tri od pet tvrdnji i da se u najveoj mjeri pomalo slau s ostale dvije tvrdnje.
Postotak uenika za svaku skupinu prikazan je zajedno s prosjenim rezultatom postignutim u prirodoslovlju za svaku zemlju sudionicu u TIMSS-u 2011. U prvom dijelu tablice prikazani su rezultati zemalja u kojima su ispitani uenici etvrtih razreda i prosjeni
207
TIMMS.indd 207
14.12.2012. 13:54:37
rezultati tih zemalja. U drugom dijelu tablice navedeni su rezultati zemalja u kojima su
ispitani uenici estih razreda i referentnih sudionica.
Prema meunarodnom prosjeku, vie od polovine uenika etvrtih razreda ubraja se
u skupinu jako vole uiti prirodoslovlje, to je za 41% vie uenika nego u skupini ne vole
uiti prirodoslovlje (53% prema 12%). Ostalih 35% uenika etvrtih razreda ubraja se u skupinu donekle vole uiti prirodoslovlje. Rezultati uenika u Hrvatskoj upuuju da u prosjeku
svaki drugi uenik etvrtog razreda jako voli uiti prirodoslovlje, njih 55%, sljedeih 30%
uenika donekle vole uiti prirodoslovlje, dok posljednja skupina uenika, njih 15%, ne vole
uiti prirodoslovlje. Kada usporedimo motivaciju uenika s postignutim rezultatima, moemo potvrditi da je motivacija izravno povezana s postignuem, pa tako najmotiviraniji
uenici postiu i najbolji prosjeni rezultat od 522 boda, dok su manje motivirani uenici
postigli slabiji rezultat.
Neke zemlje koje su ostvarile ponajbolje rezultate iz prirodoslovlja, poput Kineskog
Tajpeha, Japana i Republike Koreje, imaju neke od najniih postotaka uenika etvrtih
razreda koji imaju pozitivne stavove o uenju prirodoslovlja. I u prethodnim ciklusima
TIMSS-a primijeen je trend koji se odnosi na manji postotak uenika s pozitivnim stavovima u istonoazijskim zemljama. Mogue je da vea zahtjevnost nastave prirodoslovlja
u tim zemljama i kulturna tradicija ozbiljnijeg uenja utjeu na pojavu relativno niskog
postotka uenika koji vole uiti prirodoslovlje.
Meutim, prema meunarodnom prosjeku, u gotovo su svim sudionicama TIMSS-a
2011., ukljuujui zemlje u kojima su ispitani uenici estih razreda i referentne sudionice,
uenici koji jako vole uiti prirodoslovlje ostvarili bolje prosjene rezultate iz prirodoslovlja
nego uenici koji donekle vole ili ne vole uiti prirodoslovlje.
208
TIMMS.indd 208
14.12.2012. 13:54:37
Samouvjerenost uenika u prirodoslovlju

Tablica 11.2. prikazuje rezultate na skali Samouvjerenost uenika u prirodoslovlju, koja
obuhvaa est tvrdnji poput: prirodoslovlje mi je tee nego veini uenika u mom razredu (obrnuto kodirano) i uiteljica mi kae da mi prirodoslovlje dobro ide. U drugom
dijelu tablice nalazi se svih est tvrdnji. Vrlo samouvjereni ili samouvjereni uenici ostvarili
su rezultat koji odgovara njihovim izjavama da se uglavnom slau s tri od est tvrdnji i
da se pomalo slau s ostale tri tvrdnje. Uenici koji nisu samouvjereni ostvarili su rezultat
ne vei od onoga koji odgovara izjavi da se pomalo ne slau s tri tvrdnje i da se pomalo
slau s ostale tri.
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, 43% uenika vrlo je samouvjereno
u svojim prirodoslovnim sposobnostima. Najbolje prosjene rezultate ostvarili su uenici
koji su vrlo samouvjereni ili samouvjereni, a ukupno 21% uenika koji nisu samouvjereni u
prosjeku je ostvarilo najloija postignua. Postignua uenika koji nisu samouvjereni za 68
su bodova loija od postignua uenika koji su vrlo samouvjereni ili samouvjereni. Prema
samouvjerenosti u prirodoslovlju, uenici u Hrvatskoj su na prvome mjestu u svijetu. Vrlo
samouvjerenih ili samouvjerenih uenika u prirodoslovlju u etvrtim razredima ima 62% i ti
uenici postiu prosjeni rezultat od visokih 529 bodova. Skupinu donekle samouvjerenih
ini 25% uenika koji postiu zamjetno slabiji rezultat (505 bodova). Postotak uenika koji
nisu samouvjereni u prirodoslovlju iznosi 13% i njihov je prosjeni postignut rezultat za 50
bodova manji od vrlo samouvjerenih ili samouvjerenih uenika.
Slino kao na skali Odnos uenika prema uenju prirodoslovlja, u nekim zemljama koje
su ostvarile ponajbolje rezultate, uenici su izrazili nisku razinu samouvjerenosti. U zemljama u kojima su ispitani uenici estih razreda neto je manje uenika vrlo samouvjereno ili samouvjereno (28% do 39%), ali je manjak samouvjerenosti izrazilo neto vie
uenika (23% do 30%).
209
TIMMS.indd 209
14.12.2012. 13:54:37
Tablica 11.1. Odnos uenika prema uenju prirodoslovlja
TIMSS
4.
Odgovori uenika
Na skali Odnos uenika prema uenju prirodoslovlja uenici su bodovani prema njihovim odgovorima o pet tvrdnji. Uenici koji jako vole uiti
prirodoslovlje dobili su najmanje 9,7 bodova, to je toka na skali koja se odnosi na uenike koji se u prosjeku uglavnom slau s tri od pet tvrdnji
i pomalo slau s ostale dvije tvrdnje. Uenici koji ne vole uiti prirodoslovlje dobili su najvie 7,6 bodova, to je toka na skali koja se odnosi na
uenike koji se u prosjeku pomalo ne slau s tri od pet tvrdnji i pomalo slau s ostale dvije tvrdnje. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu donekle
vole uiti prirodoslovlje.
Zemlja
Turska
Tunis
Gruzija
Portugal
Litva
Rusija
Kazahstan
Armenija
Saudijska Arabija
Rumunjska
Irska
Kineski Tajpeh
Njemaka
Singapur
Poljska
Kuvajt
Norveka
Tajland
SAD
Oman
Australija
Malta
Hrvatska
Kraljevina Bahrein
Novi Zeland
Austrija
Japan
Italija
Sjeverna Irska
Katar
Slovaka
Srbija
ile
panjolska
vedska
Maarska
Nizozemska
eka
Danska
Maroko
Engleska
Slovenija
Jemen
Republika Koreja
Finska
Azerbajdan
r
Meunarodni prosjek
Postotak
uenika
73 (0,9)
72 (1,5)
68 (1,1)
68 (1,1)
66 (1,8)
63 (1,2)
62 (1,2)
62 (1,3)
61 (1,4)
61 (1,5)
61 (1,4)
60 (0,8)
59 (1,5)
58 (1,4)
58 (1,5)
57 (0,7)
57 (0,9)
57 (1,4)
56 (1,7)
56 (1,5)
56 (0,8)
55 (1,1)
55 (1,0)
55 (0,8)
55 (1,2)
55 (1,6)
55 (1,1)
53 (1,1)
52 (1,3)
52 (1,2)
51 (1,2)
51 (1,4)
50 (1,8)
49 (1,2)
48 (1,3)
48 (1,2)
48 (1,3)
48 (1,5)
48 (1,1)
45 (1,7)
45 (1,3)
44 (1,3)
44 (1,8)
44 (1,5)
42 (1,2)
41 (1,1)
39 (2,1)
39 (0,9)
36 (1,2)
33 (1,5)
53 (0,2)
Prosjeni
rezultat
486 (3,3)
376 (5,3)
473 (3,5)
479 (3,1)
533 (3,9)
524 (2,2)
561 (3,6)
509 (5,1)
433 (4,1)
461 (4,9)
530 (5,6)
462 (2,7)
529 (3,2)
564 (2,2)
538 (3,1)
600 (3,4)
516 (2,9)
384 (5,1)
503 (2,5)
498 (5,6)
555 (2,3)
419 (4,1)
529 (2,8)
469 (2,8)
522 (2,2)
484 (3,3)
512 (2,5)
540 (3,0)
551 (3,5)
566 (2,0)
532 (3,0)
533 (2,5)
453 (5,2)
543 (3,5)
525 (3,3)
501 (2,7)
519 (2,8)
537 (3,1)
554 (4,0)
536 (2,8)
544 (2,8)
533 (3,4)
308 (5,9)
535 (4,1)
516 (2,0)
529 (3,2)
257 (8,2)
604 (3,1)
578 (3,2)
477 (6,2)
504 (0,5)
Donekle vole uiti

prirodoslovlje
Postotak
uenika
24 (0,8)
24 (1,3)
27 (1,0)
27 (0,9)
31 (1,7)
29 (1,0)
30 (0,9)
34 (1,3)
30 (1,1)
30 (1,1)
32 (1,2)
31 (0,7)
29 (1,0)
30 (0,9)
30 (1,0)
31 (0,6)
33 (0,9)
32 (1,1)
31 (1,4)
38 (1,3)
29 (0,5)
38 (0,9)
31 (0,7)
29 (0,8)
30 (0,8)
33 (1,0)
32 (0,8)
33 (0,9)
35 (0,9)
40 (0,9)
36 (0,9)
36 (1,1)
40 (1,5)
37 (0,9)
41 (0,9)
39 (0,8)
36 (1,0)
38 (1,1)
36 (0,8)
36 (1,1)
37 (1,0)
36 (0,7)
46 (1,4)
35 (1,1)
35 (0,9)
38 (0,8)
49 (1,9)
45 (0,9)
39 (1,0)
62 (1,3)
35 (0,1)
Prosjeni
rezultat
410 (7,0)
278 (6,3)
412 (5,1)
423 (5,6)
502 (4,8)
502 (4,0)
540 (4,1)
474 (6,1)
396 (5,4)
392 (7,9)
477 (7,5)
383 (3,4)
506 (4,4)
537 (3,5)
524 (3,3)
567 (4,3)
494 (3,1)
308 (5,2)
486 (3,7)
444 (6,8)
535 (3,3)
334 (6,1)
506 (3,9)
424 (3,9)
507 (3,0)
422 (4,6)
486 (3,7)
524 (3,4)
523 (4,9)
554 (2,3)
519 (3,8)
509 (3,9)
354 (5,5)
523 (4,6)
507 (3,8)
462 (3,4)
491 (4,1)
536 (3,3)
519 (4,3)
529 (2,8)
530 (3,5)
526 (3,7)
236 (5,2)
528 (4,1)
508 (2,6)
515 (3,4)
193 (6,7)
583 (2,0)
571 (3,2)
441 (5,6)
469 (0,7)
Ne vole uiti prirodoslovlje

Postotak
uenika
3 (0,3)
4 (0,5)
5 (0,5)
5 (0,5)
4 (0,5)
8 (0,5)
7 (0,5)
4 (0,4)
9 (0,6)
8 (0,8)
8 (0,6)
8 (0,4)
12 (1,0)
11 (0,8)
12 (0,9)
12 (0,5)
10 (0,5)
11 (0,9)
12 (0,9)
6 (0,5)
15 (0,6)
7 (0,4)
14 (0,7)
16 (0,6)
15 (0,9)
12 (1,1)
13 (0,8)
14 (0,8)
14 (0,8)
9 (0,8)
12 (0,7)
13 (0,8)
11 (0,8)
14 (0,8)
11 (0,8)
13 (0,7)
16 (0,9)
13 (0,8)
16 (0,9)
19 (1,2)
18 (0,9)
19 (1,3)
11 (0,9)
21 (1,1)
23 (1,0)
21 (1,0)
12 (1,4)
16 (0,7)
25 (1,1)
5 (0,6)
12 (0,1)
Prosjeni
rezultat
393 (8,6)
262 (11,3)
415 (9,0)
422 (10,6)
489 (7,5)
498 (7,0)
542 (5,6)
488 (13,4)
380 (6,8)
380 (10,5)
459 (16,1)
377 (5,0)
490 (9,1)
533 (5,3)
517 (5,8)
555 (5,4)
487 (6,0)
330 (10,7)
482 (4,9)
420 (9,8)
530 (3,3)
304 (9,5)
496 (5,2)
411 (3,7)
514 (3,5)
412 (7,2)
468 (5,5)
521 (4,8)
507 (6,6)
538 (5,7)
515 (4,4)
483 (5,4)
347 (12,6)
524 (5,5)
511 (7,2)
471 (4,6)
502 (4,4)
523 (4,7)
519 (5,4)
524 (3,7)
532 (4,0)
527 (3,1)
212 (9,0)
518 (3,9)
498 (3,0)
516 (5,1)
153 (12,3)
559 (3,6)
561 (3,4)
415 (14,3)
461 (1,1)
Prosjeni
rezultat
na skali
10,9
11,0
10,7
10,7
10,5
10,4
10,4
10,4
10,5
10,4
10,3
10,4
10,2
10,1
10,1
10,1
10,1
10,2
10,1
10,1
10,0
10,3
10,0
9,9
10,0
10,1
10,0
9,9
9,9
9,9
9,9
9,8
10,0
9,8
9,8
9,8
9,7
9,8
9,7
9,6
9,6
9,5
9,8
9,4
9,3
9,3
9,6
9,4
9,1
9,6
(0,04)
(0,06)
(0,04)
(0,04)
(0,06)
(0,05)
(0,05)
(0,06)
(0,05)
(0,06)
(0,06)
(0,03)
(0,07)
(0,06)
(0,07)
(0,03)
(0,04)
(0,06)
(0,07)
(0,05)
(0,04)
(0,04)
(0,05)
(0,04)
(0,06)
(0,08)
(0,05)
(0,05)
(0,05)
(0,05)
(0,05)
(0,06)
(0,07)
(0,05)
(0,06)
(0,05)
(0,06)
(0,06)
(0,06)
(0,08)
(0,06)
(0,07)
(0,07)
(0,07)
(0,05)
(0,05)
(0,08)
(0,04)
(0,06)
(0,06)
Jako vole uiti prirodoslovlje

Oznaka r oznaava dostupnost podataka za vie od 70%, ali manje od 85% uenika.
210
TIMMS.indd 210
14.12.2012. 13:54:38
Tablica 11.1. Odnos uenika prema uenju prirodoslovlja (nastavak)
Postotak
uenika
Donekle vole uiti prirodoslovlje
4.
Ne vole uiti prirodoslovlje

Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
na skali
10 (0,6)
8 (0,7)
5 (0,4)
249 (8,8)
295 (13,8)
412 (12,9)
10,0 (0,06)
9,9 (0,07)
9,8 (0,06)
7
10
10
9
14
18
16
400
520
524
373
502
529
510
10,6
10,4
10,2
10,3
9,9
9,8
9,7
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
53 (1,4)
48 (1,7)
41 (1,8)
436 (5,0)
388 (6,7)
464 (6,2)
37 (1,2)
44 (1,5)
54 (1,9)
306 (4,9)
314 (7,1)
412 (5,8)
66
64
59
58
52
51
48
492
547
550
448
524
556
537
27
26
31
33
34
30
35
420
527
533
364
511
540
525
Bocvana
Jemen
Honduras
Dubai, UAE
Alberta, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Quebec, Kanada
Florida, SAD
Ontario, Kanada
(1,0)
(1,9)
(1,6)
(1,8)
(1,4)
(1,7)
(1,1)
(3,0)
(4,0)
(2,5)
(4,9)
(3,0)
(4,2)
(3,4)
(0,8)
(1,4)
(1,2)
(1,5)
(1,0)
(1,2)
(0,8)
Priroda i drutvo u koli
koli
(4,3)
(6,7)
(4,1)
(5,4)
(3,7)
(4,1)
(3,3)
(0,5)
(0,9)
(0,7)
(0,8)
(1,0)
(1,0)
(0,9)
(8,3)
(8,2)
(6,5)
(9,0)
(4,8)
(5,4)
(4,4)
(0,04)
(0,08)
(0,07)
(0,08)
(0,06)
(0,07)
(0,06)

Jako vole uiti prirodoslovlje

Zemlja
TIMSS
MS4 13
navedene
situacije
kod uenika
Koliko A.
se Koliki
slaesu
s problem
navedenim
tvrdnjama
o uenju
Prirode
i drutva?etvrtoga razreda Vae kole?
ili navedene kategorije u Vaoj
Oznaite
po jedan
krui
za svaki
Ispuni samo
jedan
krui
za
redak.
svaki redak.

redak.
nisu problem
jako dobro
uglavnom
pomalo
pomalo se
se slaem manji
sesu
slaem
problem NE slaem
dobro
osrednje
a) Volim uiti Prirodu i drutvo. -------
loe
vo
----------- A
vrlo
b) Volio bih da ne moram uiti
loe
kanjenje u----------------------kolu -------------Prirodu a)
i drutvo.
A A
Ac)
anje
----------- A
pjenosti
ga
----------- A
A
A
A A
A A
d)
e)
Af)
g)
osrednji su problem
A
A A
AA
AA
AA
AA
AA
AA
AA
A
A
A
itam ob)Prirodi
i drutvu
u
odsutnost
(tj. neopravdano
slobodno vrijeme.
-----------------------izostajanje)
--------------------
ozbiljan
A su
problem
A
A
Priroda c)
i drutvo
dosadno.
-------- A
ometanjejenastave
------------A
U Prirodi
drutvu uim
mnogo
d) iprepisivanje
-------------------toga zanimljivoga. ----------------------- A
A
e)
psovanje
----------------------Svia mi se Priroda i drutvo. ------- A
A
vandalizam
Vano jef)dobro
znati -------------------- A
Prirodu i drutvo. ----------------------- A
g) kraa --------------------------- A
A
A
A
A
A
A
A A
jako vole uiti

prirodoslovlje
AA
A
AA
A
A
A
A
donekle
vole uiti
prirodoslovlje
----------- A
A A
----------- A
A A

au
ma -------- A
A A

uenicima ---------------------- A
A A
----------- A
A A
u
----------- A
A A

A A
9,7
A
A
A
ne vole uiti
prirodoslovlje
7,6
B. Koliki su problem navedene situacije s uiteljima

Vae kole?
uglavnom se
NE slaem

redak.
20
211
nisu problem
manji su problem
osrednji su problem
TIMMS.indd 211
ozbiljan su
14.12.2012. 13:54:38
Tablica 11.2. Samouvjerenost uenika u prirodoslovlju
TIMSS
4.
Odgovori uenika
Na skali Samouvjerenost uenika u prirodoslovlju uenici su bodovani prema njihovim odgovorima o est tvrdnji. Uenici koji su vrlo samouvjereni
ili samouvjereni dobili su najmanje 10,1 bod, to je toka na skali koja se odnosi na uenike koji se u prosjeku uglavnom slau s tri od est tvrdnji
i pomalo slau s ostale tri tvrdnje. Uenici koji nisu samouvjereni dobili su najvie 8,3 boda, to je toka na skali koja se odnosi na uenike koji
se u prosjeku pomalo ne slau s tri od est tvrdnji i koji se pomalo slau s ostale tri tvrdnje. Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu donekle
samouvjereni.
Zemlja
Hrvatska
Austrija
Turska
Saudijska Arabija
Norveka
Njemaka
Gruzija
Oman
Rumunjska
Kazahstan
Tunis
Srbija
Kuvajt
Maarska
vedska
Rusija
SAD
Azerbajdan
Irska
Malta
Poljska
Slovenija
Kraljevina Bahrein
Armenija
Katar
Litva
Slovaka
Kineski Tajpeh
Australija
panjolska
Portugal
Nizozemska
Italija
eka
Finska
Sjeverna Irska
Danska
Engleska
Jemen
ile
Novi Zeland
Maroko
Singapur
Tajland
Japan
Republika Koreja
Meunarodni prosjek
Postotak
uenika
62 (0,9)
61 (1,0)
59 (1,0)
57 (1,0)
56 (1,5)
55 (1,3)
53 (1,1)
53 (1,2)
52 (0,9)
52 (1,3)
52 (1,5)
51 (0,8)
51 (1,4)
51 (1,4)
50 (1,2)
50 (1,0)
49 (1,2)
48 (1,2)
48 (0,8)
47 (1,8)
47 (1,5)
47 (0,9)
46 (0,9)
46 (1,0)
46 (1,5)
46 (1,2)
45 (1,3)
45 (1,0)
44 (1,1)
44 (1,3)
42 (1,0)
41 (1,2)
41 (1,7)
39 (1,5)
39 (1,0)
38 (1,2)
38 (1,1)
37 (1,4)
37 (1,0)
36 (1,0)
33 (1,3)
30 (1,9)
30 (0,9)
28 (1,2)
27 (1,4)
26 (0,6)
25 (0,9)
19 (1,0)
17 (0,8)
15 (0,7)
43 (0,2)
Prosjeni
rezultat
529 (2,0)
479 (3,5)
549 (2,9)
498 (3,3)
463 (5,0)
507 (2,1)
548 (3,0)
488 (3,2)
426 (4,5)
544 (4,5)
509 (5,2)
463 (2,8)
380 (6,2)
536 (3,1)
388 (5,5)
568 (3,4)
547 (3,0)
570 (3,9)
567 (2,0)
482 (5,6)
533 (3,6)
478 (2,4)
528 (2,5)
543 (2,5)
488 (3,5)
440 (4,0)
453 (5,3)
534 (2,5)
556 (3,2)
573 (2,4)
535 (3,2)
532 (2,4)
548 (4,2)
545 (2,9)
540 (2,8)
556 (3,0)
587 (3,3)
537 (2,9)
525 (2,4)
540 (3,1)
549 (4,5)
269 (7,4)
520 (3,5)
530 (3,4)
317 (5,3)
620 (3,6)
560 (4,6)
500 (5,9)
581 (3,1)
623 (3,8)
514 (0,5)
Donekle samouvjereni
Postotak
uenika
25 (0,8)
27 (0,8)
28 (0,9)
30 (0,7)
28 (1,0)
33 (1,1)
33 (0,9)
28 (1,0)
29 (0,7)
29 (1,0)
33 (1,3)
30 (0,6)
35 (1,2)
35 (1,1)
31 (0,8)
30 (0,8)
40 (1,1)
32 (0,8)
32 (0,6)
32 (1,3)
36 (1,1)
29 (0,8)
35 (0,7)
37 (0,8)
33 (1,1)
30 (0,8)
31 (0,9)
37 (1,0)
35 (0,9)
35 (0,8)
36 (0,9)
33 (1,0)
44 (1,4)
44 (1,0)
44 (0,8)
38 (1,1)
43 (0,9)
40 (1,0)
42 (0,9)
44 (0,9)
38 (1,1)
41 (1,3)
37 (0,7)
40 (1,0)
43 (1,0)
36 (0,6)
36 (0,9)
49 (1,2)
48 (0,9)
45 (0,8)
36 (0,1)
Prosjeni
rezultat
505 (3,1)
423 (5,1)
522 (3,0)
437 (4,7)
409 (6,6)
486 (4,0)
524 (3,5)
443 (5,0)
344 (5,1)
491 (7,5)
485 (6,2)
411 (3,6)
329 (6,4)
512 (4,0)
338 (5,9)
520 (4,1)
530 (3,3)
548 (4,2)
538 (3,2)
435 (6,0)
516 (3,7)
435 (3,0)
502 (3,1)
515 (3,4)
448 (3,6)
409 (5,8)
378 (4,8)
511 (2,9)
529 (4,7)
550 (3,2)
516 (3,4)
499 (4,0)
514 (3,7)
529 (2,4)
524 (3,0)
538 (3,1)
571 (2,6)
520 (3,0)
510 (2,2)
529 (2,8)
530 (3,8)
204 (7,7)
481 (2,7)
504 (3,5)
257 (5,7)
592 (3,6)
539 (3,8)
471 (6,2)
564 (2,2)
598 (2,1)
480 (0,6)
Nisu samouvjereni
Postotak
uenika
13 (0,7)
11 (0,6)
13 (0,7)
13 (0,7)
16 (1,0)
11 (0,7)
13 (0,8)
19 (0,9)
19 (0,6)
19 (1,2)
15 (0,9)
18 (0,5)
14 (0,8)
14 (1,0)
19 (0,9)
21 (0,9)
11 (0,7)
20 (0,8)
20 (0,6)
20 (1,0)
17 (1,0)
24 (0,7)
19 (0,7)
17 (0,7)
21 (1,0)
25 (1,0)
24 (1,2)
18 (0,8)
20 (0,8)
21 (1,0)
22 (0,9)
26 (1,1)
15 (1,1)
17 (0,9)
17 (0,8)
24 (1,0)
19 (0,8)
23 (1,1)
22 (0,8)
20 (0,9)
29 (1,1)
29 (1,7)
33 (0,9)
32 (1,0)
31 (1,6)
37 (0,7)
39 (1,3)
32 (1,3)
34 (1,0)
40 (1,0)
21 (0,1)
Prosjeni
rezultat
479 (3,9)
393 (6,5)
478 (5,2)
389 (6,8)
370 (10,0)
466 (4,8)
483 (4,5)
412 (5,7)
303 (6,5)
435 (10,1)
479 (7,7)
368 (3,6)
278 (10,5)
456 (7,4)
285 (7,2)
483 (5,1)
500 (5,5)
521 (4,1)
507 (3,0)
409 (6,2)
481 (7,0)
400 (4,0)
460 (5,2)
475 (4,8)
396 (5,7)
386 (5,1)
333 (7,4)
478 (4,1)
488 (4,9)
512 (4,4)
484 (4,4)
477 (4,0)
474 (5,6)
507 (4,0)
496 (4,5)
505 (4,2)
540 (4,6)
482 (4,4)
478 (3,0)
509 (4,9)
506 (3,4)
171 (8,4)
449 (3,0)
463 (3,6)
231 (6,0)
552 (4,0)
516 (4,8)
458 (6,9)
541 (3,2)
562 (2,3)
446 (0,8)
Prosjeni
rezultat
na skali
10,9
10,9
10,7
10,6
10,7
10,5
10,4
10,5
10,5
10,4
10,4
10,4
10,3
10,4
10,4
10,3
10,2
10,2
10,1
10,2
10,1
10,1
10,1
10,1
10,2
10,2
10,2
10,0
10,0
10,1
9,9
9,8
10,0
9,8
9,9
9,7
9,7
9,7
9,7
9,7
9,5
9,6
9,4
9,3
9,4
9,1
9,1
9,1
8,9
8,8
(0,05)
(0,05)
(0,04)
(0,05)
(0,07)
(0,05)
(0,05)
(0,06)
(0,05)
(0,06)
(0,07)
(0,03)
(0,07)
(0,06)
(0,05)
(0,05)
(0,05)
(0,05)
(0,03)
(0,07)
(0,06)
(0,04)
(0,04)
(0,05)
(0,07)
(0,06)
(0,05)
(0,04)
(0,05)
(0,06)
(0,04)
(0,05)
(0,06)
(0,05)
(0,04)
(0,06)
(0,04)
(0,05)
(0,04)
(0,04)
(0,05)
(0,07)
(0,04)
(0,05)
(0,06)
(0,03)
(0,05)
(0,04)
(0,03)
(0,03)
Vrlo samouvjereni ili

samouvjereni

212
TIMMS.indd 212
14.12.2012. 13:54:39
Tablica 11.2. Samouvjerenost uenika u prirodoslovlju (nastavak)
Zemlja
Postotak
uenika
4.
Donekle samouvjereni
Nisu samouvjereni
Prosjeni
rezultat
na skali
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
39 (1,9)
32 (1,3)
28 (1,7)
389 (7,5)
448 (6,2)
474 (8,0)
38 (1,2)
41 (0,9)
42 (1,2)
335 (6,9)
348 (5,6)
429 (5,2)
23 (1,6)
27 (1,0)
30 (1,3)
298 (9,2)
308 (6,6)
402 (5,9)
10,0 (0,08)
9,6 (0,05)
9,5 (0,07)
55
53
53
50
47
47
41
556
494
557
449
528
565
548
30
30
34
31
38
30
38
531
452
533
393
512
540
525
16
16
14
19
15
23
21
498
400
506
354
491
517
497
10,4
10,4
10,4
10,3
10,1
10,1
9,9
Jemen
Bocvana
Honduras

Dubai, UAE
Alberta, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Quebec, Kanada
Florida, SAD
Ontario, Kanada
koli
ili navedene kategorije u Vaoj
(1,5)
(0,9)
(1,3)
(1,7)
(1,3)
(1,6)
(1,0)
(4,5)
(3,1)
(2,6)
(4,9)
(2,9)
(4,5)
(3,2)
(1,4)
(0,9)
(1,0)
(1,1)
(1,0)
(1,5)
(0,9)
osrednje
a) Obino postiem dobre rezultate iz

Prirode i drutva. -----------------------
loe
nje
pjenosti
ga
----------- A
A A
c)
A A
----------- A
A A
----------- A
A A
au
a -------- A
----------- A
u
----------- A
A
A
d) prepisivanje -------------------- A
Uiteljica mi kae da mi
Priroda
drutvo ----------------------dobro ide. ---------- A
A
e)i psovanje
Priroda i drutvo mi je tee od
f) vandalizam -------------------bilo kojega drugog predmeta. -------- A
A
g) kraa --------------------------- A
c) ometanje
nastave
d) Brzo nauim
gradivo
iz ------------Prirode i drutva. ----------------------e)
b)i odsutnost
(tj. neopravdano
Priroda
drutvo naprosto
izostajanje)
-------------------- A
mi ne ide. ---------------------------------A
f)
ozbiljan su
vrlo
loe b) Priroda i drutvo mi je tee nego
a) kanjenje u kolu -------------veini uenika u mome razredu. ---- A
A
A
A
A
A
A
A
problem
A AA
AA
A
A
AA
AA
A
A
AA
A
A
A
AA
AA
A
vrlo
h) zastraivanje ili verbalno samouvjereni
ili
samouvjereni
10,1
A A
A A

uenicima ---------------------- A
A A
A A
A A

A A
uglavnom se
NE slaem
osrednji su problem
A A
pomalo se
manji su problemNE slaem
dobro
----------- A
(0,06)
(0,04)
(0,06)
(0,07)
(0,05)
(0,07)
(0,05)
Ispuni samo
jedankrui
krui
za
Oznaite
po jedan
za svaki
redak.
svaki redak.
nisu problem pomalo

uglavnom
se slaem
se slaem
A A
(6,5)
(5,6)
(5,9)
(6,0)
(4,5)
(4,5)
(4,7)
susproblem
navedene
situacije
KolikoA.seKoliki
slae
navedenim
tvrdnjama
o kod uenika
Prirodi ietvrtoga
drutvu? razreda Vae kole?
jako dobro
(1,2)
(0,6)
(0,7)
(1,1)
(0,9)
(1,3)
(1,1)
MS613

redak.
vo
----------- A
(5,5)
(3,4)
(3,0)
(6,8)
(3,2)
(4,2)
(3,6)

Vrlo samouvjereni ili

samouvjereni
TIMSS
A
A
A
A
A
A
nisu
samouvjereni
donekle
samouvjereni
7,4
B. Koliki
suzaproblem
s uiteljima
4. razred
Upitnik
uenike navedene situacije
4. razred
Upitnik za uenike
Vae kole?
22

redak.
213
nisu problem
manji su problem
osrednji su problem
TIMMS.indd 213
ozbiljan su
14.12.2012. 13:54:40
Aktivnost uenika na nastavi prirodoslovlja

Tablica 11.3. sadrava rezultate na skali Aktivnost uenika na nastavi prirodoslovlja,
koja pokazuje zainteresiranost uenika za aktivno sudjelovanje u nastavi prirode i drutva . Od uenika se trailo da navedu koliko se slau s ovih pet tvrdnji: znam to uiteljica
oekuje od mene; razmiljam o stvarima koje nisu povezane s gradivom (obrnuto kodirano); moju je uiteljicu lako razumjeti; zanima me to uiteljica govori; uiteljica mi zadaje
zanimljive zadatke.
Uenici koji su na nastavi prirodoslovlja vrlo aktivni ili aktivni ostvarili su rezultat koji
odgovara njihovim odgovorima da se uglavnom slau s tri od pet tvrdnji i da se pomalo
slau s ostale dvije tvrdnje. Uenici koji su malo aktivni ili neaktivni na nastavi prirodoslovlja pomalo se slau s najvie dvije tvrdnje, a pomalo se ne slau s ostale tri tvrdnje.
Prema meunarodnom prosjeku za etvrti razred, 45% uenika izjavljuje da su vrlo aktivni
ili aktivni na satima prirodoslovlja, dodatnih 47% izjavljuje da su donekle aktivni, a samo
8% izjavljuje da su malo aktivni ili neaktivni. U svim zemljama sudionicama utvreno je
da pojaana aktivnost uenika pozitivno utjee na njihove rezultate iz prirodoslovlja. Vrlo
aktivni ili aktivni uenici (504 boda) ostvarili su bolje rezultate nego njihovi vrnjaci koji
su samo donekle aktivni (u prosjeku 476 bodova), a uenici koji su malo aktivni ili neaktivni ostvarili su najloije rezultate (457 bodova). Prema postotku uenika koji su aktivni
na nastavi prirode i drutva, Hrvatska se moe usporediti s meunarodnim prosjekom.
Najvei postotak uenika, njih 47%, smatra da su vrlo aktivni ili aktivni na nastavi prirode i
drutva, dok ih je 46% donekle aktivno. Uenici koji su vrlo aktivni ili aktivni postiu najbolji prosjeni rezultat, onaj od 520 bodova, za razliku od 514 bodova koje postiu donekle
aktivni uenici. Malo aktivnima ili neaktivnima smatra se 7% uenika, te oni postiu najnii
prosjeni rezultat od 509 bodova.
214
TIMMS.indd 214
14.12.2012. 13:54:40
Tablica 11.3. Aktivnost uenika na nastavi prirodoslovlja
TIMSS
4.
Odgovori uenika
Na skali Aktivnost na nastavi prirodoslovlja uenici su bodovani prema njihovim odgovorima o pet tvrdnji. Uenici koji su vrlo aktivni ili aktivni na
nastavi prirodoslovlja dobili su najmanje 10,1 bod, to je toka na skali koja se odnosi na odgovore uenika kako se u prosjeku uglavnom slau s tri
od pet tvrdnji i pomalo slau s ostale dvije tvrdnje. Uenici koji su malo aktivni ili neaktivni na nastavi prirodoslovlja dobili su najvie 7,4 boda, to
je toka na skali koja se odnosi na odgovore uenika kako se u prosjeku pomalo ne slau s tri od pet tvrdnji i pomalo slau s ostale dvije tvrdnje.
Svi ostali uenici ubrajaju se u skupinu donekle aktivni.
Tunis
Rusija
Rumunjska
Armenija
Malta
Portugal
Maarska
Kraljevina Bahrein
Poljska
SAD
Irska
Srbija
Turska
Kuvajt
Litva
Kazahstan
eka
Oman
Saudijska Arabija
Norveka
Slovenija
Njemaka
Hrvatska
Australija
panjolska
Gruzija
Tajland
Austrija
Sjeverna Irska
Engleska
Maroko
Italija
Slovaka
Azerbajdan
r
ile
Singapur
Kineski Tajpeh
Katar
Novi Zeland
vedska
Nizozemska
Jemen
Danska
Finska
Republika Koreja
Japan
Meunarodni prosjek

()

Postotak
uenika
65 (1,6)
61 (1,1)
59 (1,1)
58 (1,7)
57 (1,3)
55 (0,8)
54 (1,9)
54 (1,1)
53 (1,3)
52 (1,1)
51 (0,8)
51 (1,3)
51 (1,4)
51 (0,8)
51 (1,2)
51 (1,3)
50 (1,2)
50 (1,7)
49 (1,3)
49 (1,1)
49 (1,4)
48 (1,5)
48 (1,2)
47 (1,2)
47 (1,2)
46 (1,0)
46 (1,5)
46 (1,0)
46 (1,7)
44 (1,0)
44 (1,4)
44 (1,2)
43 (2,0)
43 (1,2)
41 (1,0)
41 (1,5)
40 (1,0)
40 (0,8)
40 (1,2)
39 (1,5)
39 (0,9)
37 (1,1)
37 (1,2)
35 (1,2)
34 (1,2)
31 (1,9)
27 (1,1)
23 (0,9)
19 (0,9)
12 (0,8)
45 (0,2)
Prosjeni
rezultat
373 (5,3)
467 (3,8)
559 (3,6)
531 (5,8)
433 (4,1)
468 (2,0)
535 (4,1)
553 (3,5)
482 (3,0)
515 (2,8)
561 (2,1)
529 (3,5)
525 (3,0)
457 (2,9)
498 (3,4)
382 (5,4)
524 (2,5)
511 (5,0)
540 (3,1)
415 (4,4)
462 (5,3)
503 (2,5)
529 (3,0)
539 (3,2)
520 (2,4)
532 (2,9)
519 (2,8)
480 (3,3)
491 (5,3)
539 (3,2)
531 (3,3)
534 (4,1)
299 (5,7)
534 (3,4)
542 (4,4)
472 (6,8)
505 (3,1)
604 (3,3)
564 (2,4)
448 (5,7)
511 (3,0)
514 (2,4)
538 (3,3)
538 (2,8)
550 (3,7)
245 (7,7)
533 (3,9)
578 (3,7)
605 (3,9)
573 (3,9)
504 (0,6)
Donekle aktivni
Postotak
uenika
32 (1,4)
35 (1,0)
36 (1,1)
37 (1,5)
35 (1,0)
36 (0,8)
44 (1,7)
39 (0,9)
40 (1,0)
42 (1,1)
41 (0,7)
41 (1,0)
43 (1,1)
43 (0,7)
44 (0,9)
42 (1,2)
44 (1,1)
47 (1,7)
43 (1,1)
46 (1,0)
45 (1,3)
44 (1,3)
46 (1,2)
46 (1,0)
46 (1,0)
44 (0,9)
46 (1,3)
51 (1,0)
49 (1,5)
47 (0,9)
49 (1,2)
47 (1,1)
48 (1,8)
50 (1,0)
51 (0,9)
55 (1,4)
52 (0,9)
49 (0,7)
47 (0,9)
52 (1,5)
51 (0,9)
56 (1,0)
55 (0,9)
56 (1,0)
50 (1,1)
58 (1,7)
56 (0,9)
57 (1,1)
58 (0,9)
54 (1,2)
47 (0,2)
Prosjeni
rezultat
308 (6,7)
438 (4,8)
545 (4,1)
480 (7,2)
402 (4,5)
424 (3,4)
507 (4,6)
515 (4,4)
427 (4,4)
497 (3,3)
530 (2,6)
506 (4,2)
508 (4,0)
406 (3,2)
438 (4,5)
329 (4,8)
507 (3,5)
483 (6,0)
533 (3,1)
350 (4,8)
411 (6,6)
488 (3,0)
514 (3,1)
525 (3,4)
514 (2,8)
506 (3,4)
495 (3,9)
448 (4,6)
461 (6,5)
526 (3,4)
509 (3,6)
527 (3,2)
243 (4,3)
520 (3,1)
526 (3,7)
439 (5,5)
468 (2,8)
572 (4,0)
548 (2,9)
376 (4,9)
490 (3,0)
506 (2,4)
534 (3,0)
529 (2,7)
527 (5,3)
206 (7,7)
527 (3,3)
571 (2,8)
590 (2,1)
561 (1,7)
476 (0,6)
Malo aktivni ili neaktivni

Postotak
uenika
3 (0,4)
5 (0,5)
5 (0,4)
5 (0,6)
8 (0,7)
9 (0,4)
2 (0,4)
7 (0,5)
7 (0,8)
6 (0,4)
7 (0,4)
8 (0,7)
5 (0,6)
6 (0,3)
5 (0,5)
7 (0,6)
6 (0,5)
3 (0,3)
8 (0,7)
5 (0,3)
6 (0,6)
8 (0,8)
6 (0,5)
7 (0,6)
7 (0,7)
9 (0,6)
8 (0,7)
3 (0,3)
5 (0,4)
9 (0,7)
8 (0,7)
9 (0,7)
8 (0,9)
6 (0,5)
8 (0,5)
4 (0,4)
8 (0,5)
11 (0,5)
13 (0,9)
8 (0,7)
10 (0,6)
7 (0,5)
8 (0,6)
9 (0,5)
16 (0,8)
11 (1,3)
18 (1,0)
20 (1,0)
23 (1,0)
34 (1,6)
8 (0,1)
Prosjeni
rezultat
258 (14,1)
393 (9,7)
544 (6,9)
436 (17,9)
368 (8,4)
405 (7,2)
~~
520 (7,5)
413 (11,4)
491 (7,7)
521 (5,1)
503 (6,3)
498 (8,8)
377 (6,0)
366 (10,0)
300 (10,3)
499 (6,0)
462 (16,4)
537 (5,8)
285 (8,4)
367 (12,3)
489 (5,8)
501 (9,4)
516 (7,2)
509 (4,4)
498 (6,9)
500 (5,6)
391 (10,3)
420 (11,6)
526 (4,9)
495 (7,0)
520 (5,6)
219 (10,3)
512 (5,9)
527 (6,0)
397 (12,5)
457 (5,6)
567 (5,3)
528 (4,8)
343 (13,9)
488 (4,7)
500 (3,5)
528 (6,7)
526 (4,4)
528 (4,0)
170 (13,9)
528 (3,7)
565 (3,5)
568 (3,4)
551 (3,1)
457 (1,2)
Prosjeni
rezultat
na skali
11,1 (0,07)
10,7 (0,05)
10,6 (0,05)
10,6 (0,07)
10,7 (0,07)
10,4 (0,03)
10,4 (0,07)
10,4 (0,05)
10,5 (0,06)
10,3 (0,04)
10,2 (0,03)
10,2 (0,06)
10,2 (0,07)
10,4 (0,04)
10,3 (0,05)
10,5 (0,05)
10,2 (0,04)
10,4 (0,07)
10,1 (0,06)
10,3 (0,05)
10,3 (0,07)
10,1 (0,07)
10,1 (0,05)
10,0 (0,05)
10,1 (0,05)
10,0 (0,05)
10,0 (0,07)
10,4 (0,04)
10,1 (0,06)
9,9 (0,05)
9,9 (0,05)
9,8 (0,05)
10,0 (0,08)
9,9 (0,05)
9,8 (0,04)
10,1 (0,06)
9,9 (0,04)
9,7 (0,04)
9,7 (0,06)
10,0 (0,06)
9,7 (0,04)
9,6 (0,04)
9,5 (0,05)
9,5 (0,05)
9,4 (0,06)
9,6 (0,09)
9,0 (0,05)
8,8 (0,04)
8,6 (0,04)
8,2 (0,06)
Vrlo aktivni ili aktivni

Zemlja

215
TIMMS.indd 215
14.12.2012. 13:54:41
Tablica 11.3. Aktivnost uenika na nastavi prirodoslovlja (nastavak)
Postotak
uenika
Donekle aktivni
4.
Malo aktivni ili neaktivni
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
Prosjeni
rezultat
Postotak
uenika
38 (1,5)
37 (1,2)
37 (1,7)
447 (6,6)
436 (5,8)
372 (7,5)
59 (1,5)
52 (1,0)
55 (1,4)
424 (5,9)
341 (5,5)
337 (7,7)
3 (0,4)
11 (0,6)
8 (0,9)
56
55
53
51
51
48
48
556
551
489
440
559
538
525
38
40
42
42
42
44
44
519
533
444
389
534
521
508
Prosjeni
rezultat
Prosjeni
rezultat
na skali
Honduras
Bocvana
Jemen
439 (12,0)
273 (9,6)
305 (15,2)
9,9 (0,05)
9,7 (0,05)
9,8 (0,08)

Alberta, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Florida, SAD
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
li
(1,8)
(1,4)
(1,1)
(1,8)
(1,3)
(1,2)
(1,2)
(4,4)
(2,7)
(2,7)
(5,5)
(4,6)
(2,9)
(2,5)
(1,3)
(1,3)
(1,0)
(1,4)
(1,2)
(1,0)
(1,2)
(4,7)
(3,3)
(3,8)
(5,2)
(3,9)
(4,0)
(3,5)
5
5
5
7
8
7
8
(0,8)
(0,5)
(0,4)
(0,7)
(0,6)
(0,6)
(0,5)
518
518
401
367
526
508
507
(11,1)
(9,6)
(8,5)
(11,3)
(5,9)
(7,5)
(5,5)
10,5
10,4
10,4
10,4
10,2
10,0
10,0
(0,07)
(0,06)
(0,05)
(0,08)
(0,06)
(0,05)
(0,05)

Vrlo aktivni ili aktivni

Zemlja
TIMSS
MS513
problem navedene
situacije
kod uenika
Koliko A.
seKoliki
slaesu
s navedenim
tvrdnjama
o pouavanju
Prirode i etvrtoga
drutva? razreda Vae kole?
vedene kategorije u Vaoj
Oznaite
po jedan
za za
svaki
Ispuni
samo
jedankrui
krui
redak.redak.
svaki

redak.
nisu problempomalo
jako dobro
---- A
---- A
uglavnom
se slaem
dobro
osrednje
loe
A A
A A
d)
A e)
sti
---- A
A A
c)
---- A
A A
---- A
A A
---- A
---- A
---- A
b) odsutnost (tj. neopravdano

Moju je uiteljicu lako razumjeti. -- A
izostajanje) -------------------- A
Zanima me to uiteljica govori. ---- A
c) ometanje nastave -------------
A
Uiteljica mi zadaje zanimljive
prepisivanje -------------------- A
zadatke.d) -----------------------------------A
e) psovanje ----------------------- A
f) vandalizam -------------------- A
g) kraa --------------------------- A
vrlo aktivni
ili aktivni
ozbiljan su
A
A
A
A
A
A
problem
A
AA
A
A
AA
A
A
A
donekle aktivni
10,1
8,3
AA
AA
AA
A
A
A
A A
A A

uenicima ---------------------- A
A A
A A
A A

A A
216
A A

21
uglavnom se
NE slaem
osrednji su problem
a) Znam to uiteljica oekuje

od mene. ------------------------------------ A
vrlo
loeb) Razmiljam o stvarima koje nisu
a) kanjenje u kolu -------------povezane s gradivom. ------------------ A
A A
pomalo se
se slaem
manji
su problemNE slaem
A
A
malo aktivni
ili neaktivni
B. Koliki su problem navedene situacije

s uiteljima
Vae kole?

redak.
nisu problem
manji su problem
TIMMS.indd 216
osrednji su problem
ozbiljan su
14.12.2012. 13:54:41
TIMMS.indd 217
14.12.2012. 13:54:41
TIMMS.indd 218
14.12.2012. 13:54:41
Dodaci
TIMMS.indd 219
14.12.2012. 13:54:42
TIMMS.indd 220
14.12.2012. 13:54:42
Dodaci
Zadaci iz TIMSS istraivanja
Zadaci viestrukog
izbora
TIMSS
4.
Zadaci otvorenog tipa Ukupan broj zadataka
Postotak bodova
Sadrajna domena
Znanosti o ivotu
Znanosti o Zemlji
Ukupno
Postotak bodova
36 (36)
37 (37)
20 (20)
93 (93)
51%
39 (46)
26 (27)
14 (18)
79 (91)
49%
75 (82)
63 (64)
34 (38)
172 (184)
44%
35%
21%
100%
42 (42)
38 (38)
13 (13)
93 (93)
51%
27 (34)
33 (37)
19 (20)
79 (91)
49%
69 (76)
71 (75)
32 (33)
172 (184)
41%
41%
18%
100%
Kognitivna domena
injenino znanje
Primjena
Zakljuivanje
Ukupno
Postotak bodova

Dodatak A.1. Raspodjela zadataka iz istraivanja prema sadrajnoj

domeni, kognitivnoj domeni i vrstama zadataka
Broj bodova naveden je u zagradama.

Odreeni rezultati zaokruivanjem mogu donekle odudarati od stvarnih vrijednosti.
221
TIMMS.indd 221
14.12.2012. 13:54:42
Dodaci
Dodatak B.1. Pokrivenost ciljane populacije u istraivanju TIMSS 2011.
Zemlja
2a
1a
2
2
2
2
1
12
1
2
3
a
Pokrivenost
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
Gruzija
92%

Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Norveka
Nizozemska
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
78%
93%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
Napomene o pokrivenosti
Uenici su poduavani na
gruzijskom jeziku.
uenici u javnim kolama

Uenici su poduavani na litavskom jeziku.
4.
Iznimke od nacionalne ciljane populacije

Iznimke na razini
kole
Iznimke u sklopu
uzorka
Ukupan
postotak
iznimaka
2,0%
2,1%
1,3%
2,3%
0,5%
4,1%
1,8%
1,6%
1,7%
1,6%
0,0%
2,3%
3,8%
4,9%
4,5%
0,9%
1,9%
4,7%
0,4%
1,5%
2,0%
4,4%
5,1%
7,2%
5,0%
5,1%
3,7%
6,3%
2,0%
3,1%
1,4%
3,5%
4,9%
5,8%
2,9%
1,6%
4,4%
0,0%
2,2%
3,0%
4,3%
3,7%
0,1%
0,4%
0,3%
1,9%
2,2%
0,0%
2,0%
0,9%
3,7%
2,8%
0,9%
0,8%
2,3%
1,4%
1,5%
1,1%
2,9%
0,0%
1,4%
5,9%
2,6%
3,8%
2,3%
5,3%
1,6%
1,9%
1,5%
2,3%
1,0%
1,4%
2,7%
5,0%
0,9%
0,1%
3,7%
1,0%
0,7%
1,9%
2,5%
1,4%
0,7%
0,0%
3,7%
2,0%
3,6%
0,0%
3,3%
0,4%
2,2%
1,0%
0,7%
1,5%
1,1%
1,0%
2,9%
2,4%
7,0%
0,2%
0,4%
0,9%
0,8%
0,3%
4,1%
3,6%
2,2%
0,0%
0,1%
1,5%
1,8%
8,6%
7,9%
2,5%
4,5%
3,7%
3,2%
3,7%
6,2%
6,3%
1,4%
1,1%
0,3%
5,6%
4,2%
3,6%
2,0%
4,3%
4,0%
4,9%
1,9%
1,5%
3,8%
2,5%
2,5%
4,0%
5,3%
7,0%
1,6%
6,3%
3,5%
4,6%
2,6%
9,4%
5,3%
4,1%
1,5%
2,5%
2,5%
3,3%
Meunarodna ciljana populacija
TIMSS
Nacionalna ciljana populacija ne obuhvaa u potpunosti meunarodnu ciljanu populaciju.

Nacionalno odreena populacija pokriva 90% 95% nacionalne ciljane populacije.
Nacionalno odreena populacija pokriva manje od 90% nacionalne ciljane populacije (ali najmanje 77%).
Postoci iznimaka za Azerbajdan i Gruziju slabije su procijenjeni jer odreena podruja sukoba nisu pokrivena pa nisu dostupni
slubeni statistiki podaci.
222
TIMMS.indd 222
14.12.2012. 13:54:42
Dodaci
Dodatak B.1. Pokrivenost ciljane populacije u istraivanju TIMSS 2011.

(nastavak)
Pokrivenost
Napomene o pokrivenosti
4.
Iznimke od nacionalne ciljane populacije

Iznimke na razini
kole
Iznimke u sklopu
uzorka
Ukupan postotak
iznimaka
Bocvana
Honduras
Jemen
100%
100%
100%
0,1%
3,8%
3,3%
0,2%
0,7%
0,7%
0,3%
4,5%
4,0%
100%
100%
100%
100%
100%
89%
93%
1,5%
1,0%
2,7%
1,4%
0,4%
0,0%
0,0%
6,1%
4,3%
1,0%
1,3%
4,8%
12,1%
10,1%
7,5%
5,3%
3,7%
2,7%
5,1%
12,1%
10,1%
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
1 3
Florida, SAD
1 2
2


Meunarodna ciljana populacija

Zemlja
TIMSS
223
TIMMS.indd 223
14.12.2012. 13:54:42
Dodaci
Dodatak B.2. Veliine uzoraka prema broju kola
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
ile
eka
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
4.
Broj kola u
Broj zamjenskih kola Ukupan broj kola
Broj kola u
Broj odabranih kola prvobitnom uzorku
koje su sudjelovale u koje su sudjelovale u
prvobitnom uzorku u prvobitnom uzorku koje su sudjelovale u
istraivanju
istraivanju
istraivanju
150
290
160
170
156
203
180
240
150
150
180
154
152
152
250
205
150
223
175
150
150
174
150
160
150
99
289
151
150
189
200
338
150
150
150
150
202
450
175
176
160
200
202
160
152
161
168
222
260
478
150
284
158
169
150
202
178
235
150
146
177
154
152
151
244
205
150
218
167
149
150
172
150
154
150
96
287
148
145
189
199
333
150
150
150
148
202
437
171
176
160
198
201
156
152
153
168
222
257
460
150
275
158
142
114
169
161
186
122
141
172
134
150
147
244
166
144
216
166
147
150
159
148
145
146
96
286
75
84
154
190
327
150
132
150
147
202
347
163
176
100
187
193
152
147
148
143
222
251
459
0
5
0
27
28
31
16
30
3
4
1
2
2
3
0
36
5
0
0
2
0
0
0
9
3
0
0
53
35
26
7
0
0
15
0
1
0
22
8
0
36
10
2
4
4
4
25
0
6
0
150
280
158
169
142
200
177
216
125
145
173
136
152
150
244
202
149
216
166
149
150
159
148
154
149
96
286
128
119
180
197
327
150
147
150
148
202
369
171
176
136
197
195
156
151
152
168
222
257
459
150
152
150
149
147
147
149
133
146
0
14
0
149
147
146
150
150
200
168
152
81
49
144
149
197
165
139
80
49
141
145
189
164
139
77
46
2
1
1
0
0
0
0
143
146
190
164
139
77
46
Bocvana
Honduras
Jemen
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD
Zemlja
TIMSS
224
TIMMS.indd 224
14.12.2012. 13:54:43
Dodaci
225
TIMMS.indd 225
14.12.2012. 13:54:43
Dodaci
Dodatak B.3. Veliine uzoraka prema broju uenika
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
ile
eka
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
4.
Broj
Sudjelovanje
uzorkovanih
uenika u
Broj uenika
Broj odsutnih Broj uenika koji
uenika u
Broj iskljuenih Broj odabranih
sklopu kole
ispisanih iz
uenika
su sudjelovali u
kolama koje su
uenika
uenika
(ponderirani
razreda ili kole
istraivanju
sudjelovale u
postotak)
istraivanju
98%
95%
98%
100%
98%
96%
95%
95%
94%
96%
99%
93%
95%
95%
99%
97%
97%
97%
99%
99%
99%
98%
94%
94%
97%
95%
97%
97%
85%
94%
96%
98%
96%
94%
98%
98%
98%
95%
99%
96%
93%
96%
97%
97%
97%
92%
99%
99%
98%
97%
5292
6709
4976
5098
5219
6010
4895
4452
3689
4917
4958
4330
5097
4836
5932
4529
4595
8794
4394
4521
4376
4213
4431
5140
5488
3958
8414
3461
3881
6172
4229
10 840
5316
4384
4494
4879
4693
14 205
4625
6687
3942
5933
4674
4603
4461
5235
4556
5057
7905
15 428
1
103
25
206
84
81
28
54
49
23
23
21
27
22
98
26
10
412
178
37
18
32
0
37
40
24
273
120
21
129
37
129
15
18
46
91
30
185
42
33
27
45
13
32
16
75
74
81
159
135
0
122
175
0
196
79
35
183
13
53
56
65
245
43
5
153
48
20
70
41
35
20
0
131
67
142
0
13
122
96
21
75
71
64
42
12
89
839
4
3
49
46
14
54
156
84
0
4
105
113
5291
6484
4776
4892
4939
5850
4832
4215
3627
4841
4879
4244
4825
4771
5829
4350
4537
8362
4146
4443
4323
4161
4431
4972
5381
3792
8141
3328
3738
5947
4171
10 636
5230
4302
4406
4776
4 574
13 181
4579
6651
3866
5842
4647
4517
4289
5076
4482
4972
7641
151 80
145
338
108
10
90
265
254
228
230
203
80
287
241
211
69
150
126
304
29
61
39
78
289
284
177
185
300
99
617
375
176
225
203
260
72
103
107
612
64
283
295
226
155
138
106
413
34
60
162
460
5146
6146
4668
4882
4849
5585
4578
3987
3397
4638
4799
3957
4584
4560
5760
4200
4411
8058
4117
4382
4284
4083
4142
4688
5204
3607
7841
3229
3121
5572
3995
10 411
5027
4042
4334
4673
4467
12 569
4515
6368
3571
5616
4492
4379
4183
4663
4448
4912
7479
14 720
Zemlja
TIMSS
Uenici koji su pohaali uzorkovani razred u trenutku kada je uzorak odabran, ali su napustili razred prije nego to je istraivanje provedeno ubrajaju se u skupinu
ispisani uenici.
Uenici s tekoama ili jezinom barijerom koja ih je sprijeila u sudjelovanju u istraivanju ubrajaju se u skupinu iskljueni uenici.
Uenici koji nisu prisustvovali provoenju istraivanja, a u ponovljenom postupku nisu ukljueni u istraivanje ubrajaju se u skupinu odsutni uenici.
226
TIMMS.indd 226
14.12.2012. 13:54:44
Dodaci
Dodatak B.3. Veliine uzoraka prema broju uenika (nastavak)
4.
Broj
Sudjelovanje
uzorkovanih
uenika u
Broj uenika
uenika u
Broj iskljuenih Broj odabranih
sklopu kole
ispisanih iz
kolama koje su
uenika
uenika
(ponderirani
razreda ili kole
sudjelovale u
postotak)
istraivanju
Broj uenika koji

Broj odsutnih
su sudjelovali u
uenika
istraivanju
Bocvana
Honduras
Jemen
0,987
0,968
0,965
4298
4186
5364
39
117
212
8
0
15
4251
4069
5137
53
150
208
4198
3919
4929
0,957
0,956
0,952
0,975
0,956
0,947
0,949
4086
5022
4529
4308
6553
3121
2104
84
75
33
13
71
43
13
187
165
50
29
74
265
203
3815
4782
4446
4266
6408
2813
1888
170
212
211
102
257
152
96
3645
4570
4235
4164
6151
2661
1792
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD

Zemlja
TIMSS
227
TIMMS.indd 227
14.12.2012. 13:54:44
Dodaci
Dodatak B.4. Postoci sudjelovanja (ponderirani)
TIMSS
4.
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
prije
zamjene
100%
96%
100%
84%
76%
90%
86%
79%
81%
97%
97%
87%
99%
97%
100%
81%
96%
99%
100%
99%
100%
92%
99%
94%
98%
100%
100%
49%
57%
83%
96%
98%
100%
87%
100%
99%
100%
79%
95%
100%
62%
95%
96%
97%
96%
97%
85%
100%
97%
100%
nakon
zamjene
100%
98%
100%
100%
95%
99%
99%
92%
83%
99%
98%
88%
100%
99%
100%
98%
99%
99%
100%
100%
100%
92%
99%
100%
99%
100%
100%
82%
82%
96%
99%
98%
100%
98%
100%
100%
100%
84%
100%
100%
85%
99%
97%
100%
99%
99%
100%
100%
100%
100%
Ukupno sudjelovanje
Sudjelovanje razreda
100%
100%
100%
100%
99%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
99%
100%
100%
100%
100%
99%
100%
100%
100%
100%
100%
99%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
Sudjelovanje uenika
98%
95%
98%
100%
98%
95%
96%
95%
94%
96%
99%
93%
95%
95%
99%
97%
97%
97%
99%
99%
99%
98%
94%
94%
97%
95%
97%
97%
85%
94%
96%
98%
96%
94%
98%
98%
98%
95%
99%
96%
93%
96%
97%
97%
97%
92%
99%
99%
98%
97%
prije
zamjene
98%
91%
98%
84%
75%
85%
82%
75%
76%
93%
95%
81%
94%
93%
99%
78%
93%
95%
99%
98%
99%
90%
91%
89%
94%
95%
96%
47%
48%
77%
92%
96%
96%
81%
98%
97%
98%
76%
94%
96%
58%
91%
93%
94%
94%
89%
84%
99%
95%
97%
nakon
zamjene
98%
93%
98%
100%
92%
94%
95%
87%
78%
96%
96%
82%
95%
95%
99%
95%
97%
95%
99%
99%
99%
90%
91%
94%
96%
95%
96%
79%
70%
90%
95%
96%
96%
92%
98%
97%
98%
80%
99%
96%
79%
96%
94%
97%
97%
91%
99%
99%
98%
97%
Sudjelovanje kola
Zemlja
TIMSS-ovi uvjeti za sudjelovanje u uzorkovanju: najmanji prihvatljivi postotak sudjelovanja je 85% za uenike i za kole ili kombinirani postotak (rezultat sudjelovanja
uenika i kola) koji je 75%. Sudionice koje nisu ispunile uvjete oznaene su na sljedei nain:
ispunile su uvjete o postocima za sudjelovanje u uzorkovanju tek nakon to su se zamjenske kole ukljuile u istraivanje,
djelomino su ispunile uvjete o postocima za sudjelovanje u uzorkovanju nakon to su se zamjenske kole ukljuile u istraivanje.
228
TIMMS.indd 228
14.12.2012. 13:54:44
Dodaci
Dodatak B.4. Postoci sudjelovanja (ponderirani) (nastavak)

Sudjelovanje kola
prije zamjene
Bocvana
Honduras
Jemen
nakon
zamjene
Sudjelovanje razreda
4.
Sudjelovanje uenika
Ukupno sudjelovanje
prije zamjene
nakon
zamjene
100%
91%
99%
100%
100%
99%
100%
100%
100%
99%
97%
96%
99%
88%
96%
99%
97%
96%
98%
97%
95%
99%
100%
96%
94%
99%
98%
96%
99%
100%
96%
94%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
100%
96%
96%
95%
98%
96%
95%
95%
93%
93%
90%
97%
96%
91%
89%
95%
94%
91%
97%
96%
91%
89%
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD

Zemlja
TIMSS
229
TIMMS.indd 229
14.12.2012. 13:54:45
Dodaci
Zemlja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Postotak uenika s rezultatima preniskima

za procjenu
8 (0,7)
2 (0,3)
0 (0,1)
5 (0,5)
1 (0,1)
0 (0,1)
3 (0,3)
1 (0,2)
2 (0,2)
0 (0,1)
4 (0,5)
1 (0,4)
1 (0,1)
2 (0,3)
5 (0,5)
1 (0,2)
0 (0,1)
39 (1,5)
11 (0,6)
2 (0,3)
0 (0,1)
5 (0,4)
18 (0,8)
1 (0,2)
2 (0,3)
6 (0,4)
28 (0,9)
0 (0,1)
1 (0,3)
2 (0,3)
1 (0,2)
13 (0,6)
2 (0,2)
1 (0,2)
0 (0,1)
5 (1,0)
0 (0,1)
1 (0,1)
6 (0,5)
1 (0,1)
2 (0,3)
1 (0,3)
1 (0,2)
2 (0,3)
1 (0,2)
1 (0,2)
4 (0,7)
21 (1,1)
4 (0,6)
7 (0,4)
TIMSS
4.
Prosjeni postotak tonih odgovora

34 (0,6)
52 (0,5)
55 (0,6)
40 (0,9)
49 (0,4)
56 (0,5)
45 (0,4)
54 (0,5)
54 (0,6)
63 (0,4)
41 (0,6)
56 (0,7)
51 (0,4)
52 (0,6)
42 (0,6)
53 (0,5)
60 (0,3)
17 (0,4)
34 (0,6)
48 (1,0)
59 (0,4)
41 (0,5)
28 (0,5)
52 (0,5)
56 (0,7)
40 (0,3)
21 (0,4)
54 (0,4)
47 (0,4)
48 (0,5)
54 (0,5)
32 (0,5)
49 (0,5)
53 (0,8)
65 (0,3)
51 (1,0)
59 (0,7)
57 (0,4)
38 (0,8)
66 (0,7)
52 (0,5)
55 (0,7)
53 (0,4)
52 (0,6)
50 (0,5)
55 (0,5)
44 (0,9)
26 (0,6)
43 (0,7)
38 (0,3)
Dodatak C.1. Postotak uenika s rezultatima preniskima

za procjenu*
* Smatra se da su uenici postigli rezultat prenizak za procjenu ako njihova izvedba nije bila bolja od izvedbe koju bi ostvarili nagaajui odgovore
u zadacima viestrukog izbora. Meutim, takvim su uenicima dodijeljeni bodovi na skali (P-vrijednosti) postupkom skaliranja rezultata, unato
dvojbama o njihovoj pouzdanosti.
230
TIMMS.indd 230
14.12.2012. 13:54:45
Dodaci
Zemlja
Postotak uenika s rezultatima preniskima za procjenu
TIMSS
4.
Prosjeni postotak tonih odgovora
Bocvana
Honduras
Jemen
14 (0,8)
6 (0,9)
15 (1,3)
31 (0,7)
37 (0,9)
28 (0,7)
1 (0,2)
1 (0,2)
0 (0,1)
8 (0,8)
5 (0,4)
1 (0,1)
1 (0,2)
57 (0,5)
54 (0,6)
52 (0,5)
36 (0,7)
44 (0,3)
58 (0,7)
56 (0,9)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD

Dodatak C.1. Postotak uenika s rezultatima preniskima za procjenu*

(nastavak)
231
TIMMS.indd 231
14.12.2012. 13:54:45
Dodaci
Dodatak D.1. Prosjeni postotak tonih odgovora koji se odnosi na

sadrajne i kognitivne domene u prirodoslovlju
Zemlja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Meunarodni prosjek
34 (0,6)
52 (0,5)
55 (0,6)
40 (0,9)
49 (0,4)
56 (0,5)
45 (0,4)
54 (0,5)
54 (0,6)
63 (0,4)
41 (0,6)
56 (0,7)
51 (0,4)
52 (0,6)
42 (0,6)
53 (0,5)
60 (0,3)
17 (0,4)
34 (0,6)
48 (1,0)
59 (0,4)
41 (0,5)
28 (0,5)
52 (0,5)
56 (0,7)
40 (0,3)
21 (0,4)
54 (0,4)
47 (0,4)
48 (0,5)
54 (0,5)
32 (0,5)
49 (0,5)
53 (0,8)
65 (0,3)
51 (1,0)
59 (0,7)
57 (0,4)
38 (0,8)
66 (0,7)
52 (0,5)
55 (0,7)
53 (0,4)
52 (0,6)
50 (0,5)
55 (0,5)
44 (0,9)
26 (0,6)
43 (0,7)
38 (0,3)
48 (0,1)
4.
Znanosti o
ivotu
Fizikalne i
kemijske
znanosti
Znanosti o
Zemlji
injenino
znanje
36 (0,6)
52 (0,6)
53 (0,5)
40 (0,8)
50 (0,4)
58 (0,5)
47 (0,4)
54 (0,5)
54 (0,6)
63 (0,5)
42 (0,6)
53 (0,7)
53 (0,4)
51 (0,6)
41 (0,7)
56 (0,5)
55 (0,3)
15 (0,4)
33 (0,6)
49 (1,0)
56 (0,4)
41 (0,5)
26 (0,5)
52 (0,5)
59 (0,6)
39 (0,3)
21 (0,4)
55 (0,4)
47 (0,5)
48 (0,5)
53 (0,5)
31 (0,5)
51 (0,5)
53 (0,8)
61 (0,3)
51 (1,1)
60 (0,7)
58 (0,4)
37 (0,9)
68 (0,7)
52 (0,6)
55 (0,8)
54 (0,5)
52 (0,6)
52 (0,5)
55 (0,5)
46 (1,0)
26 (0,5)
43 (0,7)
37 (0,3)
48 (0,1)
34 (0,6)
52 (0,6)
56 (0,6)
41 (1,0)
50 (0,4)
53 (0,6)
44 (0,4)
55 (0,5)
57 (0,6)
63 (0,4)
40 (0,6)
58 (0,7)
49 (0,4)
53 (0,6)
42 (0,6)
51 (0,6)
68 (0,4)
20 (0,5)
37 (0,6)
47 (1,0)
64 (0,4)
43 (0,6)
31 (0,5)
53 (0,5)
54 (0,7)
42 (0,3)
24 (0,5)
54 (0,5)
46 (0,5)
49 (0,5)
57 (0,6)
34 (0,6)
49 (0,5)
53 (0,9)
69 (0,3)
52 (1,1)
59 (0,8)
58 (0,4)
40 (0,9)
69 (0,6)
53 (0,6)
56 (0,7)
54 (0,5)
54 (0,6)
49 (0,6)
55 (0,5)
43 (0,9)
28 (0,7)
45 (0,7)
40 (0,4)
49 (0,1)
32 (0,7)
51 (0,7)
55 (0,7)
36 (1,1)
47 (0,5)
55 (0,8)
42 (0,5)
52 (0,6)
51 (0,8)
61 (0,6)
40 (0,7)
57 (0,7)
51 (0,6)
51 (0,7)
40 (0,7)
51 (0,6)
58 (0,4)
16 (0,5)
34 (0,7)
46 (1,1)
58 (0,5)
39 (0,6)
27 (0,5)
48 (0,7)
53 (0,8)
38 (0,3)
18 (0,5)
52 (0,6)
48 (0,6)
47 (0,6)
52 (0,7)
30 (0,6)
46 (0,6)
54 (1,0)
68 (0,4)
49 (1,1)
58 (0,9)
55 (0,4)
37 (0,8)
56 (0,7)
48 (0,7)
55 (0,7)
48 (0,6)
47 (0,7)
47 (0,6)
56 (0,7)
41 (1,0)
23 (0,6)
40 (0,8)
37 (0,4)
46 (0,1)
40 (0,6)
57 (0,5)
60 (0,6)
46 (1,0)
54 (0,5)
63 (0,5)
50 (0,4)
58 (0,5)
59 (0,6)
68 (0,5)
48 (0,6)
61 (0,6)
58 (0,4)
57 (0,6)
47 (0,7)
60 (0,6)
60 (0,4)
20 (0,6)
39 (0,7)
51 (1,0)
62 (0,4)
47 (0,6)
34 (0,5)
55 (0,6)
62 (0,7)
43 (0,3)
24 (0,5)
58 (0,4)
53 (0,5)
53 (0,5)
58 (0,5)
38 (0,6)
53 (0,5)
59 (0,9)
67 (0,4)
57 (1,0)
63 (0,7)
62 (0,4)
44 (0,9)
67 (0,6)
56 (0,6)
62 (0,7)
57 (0,5)
58 (0,5)
57 (0,6)
60 (0,5)
50 (1,0)
30 (0,6)
47 (0,7)
44 (0,4)
53 (0,1)
Primjena
33 (0,6)
49 (0,5)
53 (0,6)
38 (0,9)
48 (0,4)
53 (0,5)
43 (0,4)
53 (0,5)
53 (0,6)
60 (0,4)
39 (0,7)
53 (0,7)
49 (0,4)
50 (0,6)
39 (0,6)
51 (0,5)
59 (0,3)
16 (0,4)
33 (0,6)
47 (1,0)
58 (0,4)
39 (0,5)
26 (0,5)
51 (0,5)
53 (0,7)
39 (0,3)
21 (0,4)
52 (0,4)
44 (0,5)
46 (0,4)
53 (0,5)
30 (0,5)
49 (0,5)
50 (0,8)
64 (0,3)
49 (1,1)
58 (0,8)
56 (0,4)
36 (0,8)
65 (0,7)
51 (0,6)
53 (0,7)
51 (0,4)
48 (0,6)
47 (0,6)
53 (0,5)
42 (0,9)
25 (0,6)
41 (0,7)
35 (0,3)
46 (0,1)
Zakljuivanje
25 (0,6)
45 (0,6)
47 (0,7)
26 (0,9)
43 (0,5)
45 (0,7)
37 (0,5)
47 (0,6)
47 (0,8)
55 (0,6)
28 (0,6)
51 (0,8)
43 (0,6)
43 (0,7)
34 (0,7)
45 (0,6)
63 (0,5)
11 (0,4)
27 (0,7)
41 (1,1)
57 (0,5)
32 (0,6)
20 (0,5)
44 (0,6)
47 (0,8)
34 (0,3)
15 (0,4)
48 (0,7)
39 (0,6)
42 (0,6)
47 (0,7)
23 (0,5)
39 (0,6)
47 (0,9)
66 (0,5)
42 (1,2)
50 (0,9)
50 (0,4)
27 (0,8)
64 (0,8)
43 (0,6)
45 (0,8)
48 (0,6)
46 (0,8)
41 (0,7)
49 (0,6)
36 (1,0)
19 (0,6)
37 (0,8)
29 (0,4)
41 (0,1)

Ukupni
rezultati iz
prirodoslovlja
TIMSS
232
TIMMS.indd 232
14.12.2012. 13:54:46
Dodaci
Dodatak D.1. Prosjeni postotak tonih odgovora koji se odnosi na

TIMSS
Prirodoslovlje
sadrajne i kognitivne domene u prirodoslovlju (nastavak)
Zemlja
Znanosti o
ivotu
Fizikalne i
kemijske
znanosti
Znanosti o
Zemlji
injenino
znanje
Primjena
31 (0,7)
37 (0,9)
28 (0,7)
29 (0,8)
39 (0,8)
25 (0,7)
35 (0,7)
35 (0,9)
31 (0,7)
30 (0,7)
34 (1,1)
27 (0,8)
34 (0,8)
44 (1,0)
32 (0,8)
31 (0,7)
34 (0,8)
26 (0,7)
26 (0,8)
25 (1,0)
20 (0,6)
57 (0,5)
54 (0,6)
52 (0,5)
36 (0,7)
44 (0,3)
58 (0,7)
56 (0,9)
57 (0,5)
56 (0,6)
53 (0,5)
35 (0,8)
43 (0,4)
58 (0,8)
57 (1,0)
57 (0,5)
54 (0,6)
51 (0,5)
38 (0,8)
45 (0,3)
58 (0,7)
58 (0,9)
54 (0,7)
50 (0,7)
50 (0,6)
34 (0,8)
43 (0,5)
55 (0,9)
53 (1,1)
61 (0,5)
59 (0,6)
57 (0,5)
41 (0,8)
50 (0,4)
63 (0,7)
61 (0,9)
55 (0,5)
52 (0,7)
49 (0,5)
33 (0,7)
41 (0,4)
56 (0,7)
55 (1,0)
50 (0,6)
48 (0,8)
45 (0,6)
28 (0,8)
35 (0,3)
50 (0,9)
49 (1,1)
Zakljuivanje
Bocvana
Honduras
Jemen
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD


Ukupni
rezultati iz
prirodoslovlja
4.
razred
233
TIMMS.indd 233
14.12.2012. 13:54:46
Dodaci
Dodatak E.1. Prosjeni postotak tonih odgovora za analizu

usklaenosti ispita i kurikuluma
TIMSS
4.
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
51
51
51
50
49
49
48
48
47
45
44
43
41
40
40
38
34
34
32
28
26
21
17
48
(0,7)
(0,3)
(0,4)
(0,3)
(0,4)
(0,7)
(0,4)
(0,5)
(0,7)
(0,7)
(0,7)
(0,5)
(0,6)
(0,6)
(0,4)
(0,5)
(0,5)
(0,5)
(0,8)
(0,4)
(0,6)
(0,6)
(0,5)
(0,5)
(0,5)
(0,4)
(1,0)
(0,5)
(0,4)
(0,5)
(0,5)
(1,0)
(0,4)
(0,4)
(0,9)
(0,7)
(0,6)
(0,9)
(0,3)
(0,3)
(0,6)
(0,6)
(0,5)
(0,5)
(0,6)
(0,4)
(0,4)
(0,1)
77
64
60
62
58
58
55
55
54
56
53
52
52
52
50
51
50
52
51
52
53
49
48
50
49
50
49
47
46
45
45
49
43
43
44
45
40
40
38
38
34
35
32
29
27
22
18
47
67
75
61
65
63
57
57
52
53
58
52
54
54
54
52
51
53
51
52
52
51
51
51
50
48
52
49
48
47
47
46
46
45
42
41
43
40
38
40
36
32
34
29
27
25
22
17
47
70
68
66
64
63
63
60
60
60
60
60
58
58
58
58
57
57
57
58
56
56
55
55
55
55
55
54
54
53
52
51
51
50
49
47
46
46
44
43
42
37
38
35
31
29
23
19
52
75
70
63
69
65
61
58
56
56
59
57
56
57
56
52
54
55
53
53
56
54
51
50
50
51
51
51
47
49
46
47
50
44
43
45
43
43
40
42
40
35
37
34
30
28
23
18
49
71
69
62
67
64
58
58
54
55
56
53
54
53
55
53
52
52
51
53
53
53
51
51
50
50
51
50
49
49
47
47
50
44
44
46
43
43
36
41
38
32
35
33
28
26
20
15
48
71
70
68
62
63
68
65
64
65
60
63
63
62
60
62
60
60
62
61
60
60
59
59
59
59
62
57
58
57
57
55
55
55
54
51
49
49
46
46
44
41
38
36
31
31
23
18
55
67
67
64
62
61
61
59
57
57
57
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
52
53
53
53
53
52
51
50
51
50
49
50
48
46
45
44
42
41
41
39
36
36
33
29
27
22
18
50
67
67
65
62
61
62
60
60
59
57
58
58
57
56
57
56
56
57
56
55
54
54
54
54
54
55
52
53
52
52
51
50
49
48
47
45
43
41
41
40
36
35
33
29
27
22
18
51
66
66
63
60
60
59
58
56
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
54
53
52
52
52
52
52
52
51
50
50
49
48
48
47
45
44
43
42
40
40
38
35
34
32
28
26
21
17
49
66
64
62
59
58
57
56
55
55
54
53
54
53
53
53
53
52
52
52
51
51
51
50
50
49
51
49
48
48
47
46
47
45
43
42
41
39
37
38
36
33
33
31
27
25
20
16
47
68
68
67
63
64
64
61
61
61
59
61
60
59
58
58
57
58
58
58
58
55
55
56
55
55
57
54
54
54
53
52
52
51
49
48
46
46
43
43
41
37
37
35
31
28
23
19
52
65
66
62
61
59
59
57
56
56
55
55
56
54
54
54
54
53
52
53
53
51
51
51
51
51
52
50
49
49
48
48
48
47
45
43
42
41
39
40
37
34
34
31
27
25
20
16
48
68
66
64
62
61
60
58
57
57
56
56
56
56
55
55
54
55
55
54
55
54
52
53
52
52
53
52
51
51
50
48
49
47
45
45
44
42
40
39
38
35
34
32
28
27
21
16
49
68
67
63
62
60
59
58
55
55
56
55
56
55
55
54
53
54
53
53
54
52
52
52
52
52
51
51
49
50
48
48
47
46
44
43
44
42
39
41
39
33
35
32
29
26
21
17
49
67
67
65
61
61
60
59
59
58
57
57
57
57
56
56
56
56
56
55
55
54
53
54
53
53
54
52
52
52
51
50
50
48
46
46
44
43
41
41
39
36
35
33
28
28
22
17
50
66
66
63
61
60
60
58
57
57
56
56
56
55
55
55
55
55
54
54
53
52
52
52
52
52
52
51
50
50
49
49
48
48
46
45
43
42
40
40
38
35
35
32
28
26
21
17
49
68
67
63
62
60
59
57
56
56
55
56
56
56
55
55
55
55
54
54
54
53
53
53
52
52
53
52
49
50
50
49
49
47
45
45
44
42
40
40
38
35
34
31
27
27
21
16
49
66
66
62
58
58
59
57
56
56
54
54
55
54
53
53
53
53
55
52
53
52
51
51
52
51
52
50
49
49
49
48
47
46
44
43
42
40
38
39
37
34
33
31
27
26
21
17
48
67
66
63
61
60
60
58
56
57
56
56
55
55
55
54
54
54
54
54
53
52
52
52
52
52
52
51
50
50
49
48
49
47
46
44
44
42
40
40
38
35
35
32
28
26
21
17
49
68
69
66
63
62
63
60
60
59
59
59
59
58
58
57
57
57
57
57
57
55
54
55
54
55
55
54
53
53
52
51
50
50
48
47
46
44
42
43
40
37
36
34
30
28
22
18
51
67
67
62
61
60
59
57
55
55
55
54
54
54
54
54
53
53
53
52
53
53
51
51
51
51
52
50
48
49
48
47
47
45
44
43
42
41
38
39
37
33
33
31
27
26
20
16
48
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
56
55
55
55
54
54
54
53
54
53
52
52
52
52
52
52
51
50
50
49
48
48
47
45
44
43
42
40
40
38
35
34
32
28
26
21
17
48
68
68
65
63
62
61
61
59
59
58
58
58
57
58
58
56
56
57
56
56
55
55
55
55
54
55
54
53
53
52
52
50
49
48
47
46
44
42
43
40
36
36
34
30
28
22
18
51
68
67
64
61
60
60
59
57
57
57
57
56
56
56
56
54
55
55
56
54
53
53
53
53
53
53
52
51
51
50
50
49
48
47
45
44
43
40
41
40
35
35
33
29
27
22
17
50
67
65
63
59
60
60
59
58
57
57
57
56
56
56
56
55
55
55
55
55
53
53
53
53
54
54
52
51
51
51
49
50
48
47
46
45
44
41
41
40
36
36
33
29
27
22
17
50
65
65
62
59
57
59
56
56
56
54
55
54
54
53
52
53
52
54
52
52
51
50
50
50
51
52
50
49
48
49
47
48
46
44
43
42
40
39
38
37
34
33
31
27
26
21
16
47
66
66
63
60
60
59
57
56
56
56
56
55
55
54
54
54
54
54
53
53
52
52
51
51
51
52
51
50
49
49
48
48
47
45
45
43
42
40
40
38
35
34
32
28
26
21
17
49
66
66
63
60
59
60
58
57
57
56
57
55
56
55
55
55
54
55
54
54
53
53
53
52
53
52
52
51
50
50
49
49
48
46
45
44
43
41
40
39
35
35
32
29
27
22
17
49
66
66
64
60
59
60
58
57
57
56
56
57
56
54
55
55
54
55
54
54
53
52
52
52
52
54
51
50
51
50
49
49
48
45
44
44
41
40
39
38
36
34
31
27
27
21
17
49
66
69
67
62
63
64
62
61
62
60
60
61
60
58
60
59
58
58
59
57
56
57
57
57
56
58
54
54
56
54
53
51
54
50
47
45
45
42
44
41
38
36
34
29
29
21
17
52
31 (0,7) 33 33 34 35 33 34 32 33 31 30 34 31 32 31 32 32 32 30 32 33 31 31 33 32 32 30 32 32 31 32
28 (0,7) 28 26 31 29 27 31 29 29 28 26 31 27 28 28 28 28 27 27 28 30 27 28 29 29 28 27 28 28 27 29
57
54
52
44
36
(0,5)
(0,6)
(0,5)
(0,3)
(0,7)
181
55
52
48
44
36
58
53
50
43
34
59
57
55
47
39
57
54
50
45
38
57
54
51
45
36
64
62
61
50
41
58
55
53
45
37
59
57
55
45
37
57
54
52
44
36
56
53
50
42
33
60
57
57
47
39
56
54
51
43
35
57
55
53
43
35
57
55
51
45
36
59
57
54
45
36
57
55
52
44
36
57
54
52
43
35
57
54
51
43
35
57
54
52
44
36
60
57
55
46
38
56
54
51
43
34
57
54
52
44
36
60
58
55
46
38
58
56
53
45
37
58
55
54
46
37
55
53
51
42
34
56
54
52
44
36
57
55
53
45
36
57
55
52
44
35
62
59
58
47
38
65 61 133 51 69 84 150149178132134152133130141177138128168152146175139146141154176165155101
Singapur
Republika Koreja
Finska
Japan
Kineski Tajpeh
Rusija
SAD
eka
Maarska
Slovaka
vedska
Austrija
Engleska
Nizozemska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Srbija
Irska
Sjeverna Irska
Australija
Litva
Hrvatska
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Azerbajdan
Malta
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Meunarodni prosjek
Bocvana (6)
Jemen (6)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Broj zadataka
(bodovi) izjednaeni*
Singapur
Republika Koreja
Finska
Japan
Kineski Tajpeh
Rusija
SAD
eka
Maarska
Slovaka
vedska
Austrija
Engleska
Nizozemska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Srbija
Irska
Sjeverna Irska
Australija
Litva
Hrvatska
Rumunjska
panjolska
Poljska
Zemlja
Prosjeni postotak tonih

odgovora za sve zadatke
Temelji se na podskupu zadataka koje je svaka zemlja izriito izabrala pratei kurikulum
Pratiti redak za usporedbu izvedbe odreene zemlje na osnovi ispitnih zadataka to su ih odabrale zemlje navedene na vrhu tablice. Za usporedbu
izvedbe zemalja pratiti lijevi stupac s nazivima zemalja koji se odnose na zadatke to su ih odabrale zemlje navedene na vrhu tablice. Za usporedbu
izvedbi pojedinih zemalja na osnovi njihovih odluka o odabiru ispitnih zadataka pratiti dijagonalu.
* Od 172 zadatka u ispitu iz prirodoslovlja neki su zadaci produljenih odgovora na skali bodovani dvjema tokama, stoga ukupan broj bodova iznosi 184. Nakon pregleda
zadataka tri su zadatka uklonjena, stoga je ukupan broj zadataka 169 a ukupan broj bodova 181.
234
TIMMS.indd 234
14.12.2012. 13:54:48
Dodaci
Dodatak E.1. Prosjeni postotak tonih odgovora za

analizu usklaenosti ispita i kurikuluma (nastavak)
TIMSS
4.
Bocvana (6)
Jemen (6)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE

68
68
65
62
63
61
60
58
58
60
58
57
57
57
57
55
56
56
56
54
54
55
55
55
54
54
53
53
52
52
51
50
49
48
48
45
45
42
42
41
37
37
35
30
28
23
19
51
66
65
63
61
59
59
57
56
56
55
56
55
54
54
54
54
53
53
53
53
52
51
51
51
51
51
51
50
49
49
48
48
46
45
45
43
42
40
40
38
35
34
32
28
26
21
17
48
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
51
51
51
50
49
49
48
48
47
45
44
43
41
40
40
38
34
34
32
28
26
21
17
48
65
66
63
60
59
60
58
57
57
56
56
56
55
54
54
54
54
55
54
54
53
52
52
52
52
54
51
51
50
50
48
49
48
46
45
43
42
40
40
38
35
34
32
28
27
21
17
49
66
65
62
60
58
60
57
57
57
55
56
55
54
54
54
54
53
54
53
53
52
51
51
52
52
53
51
50
49
50
48
49
47
46
44
43
41
40
40
38
35
34
31
28
26
21
17
48
65
63
61
55
56
61
60
56
56
54
56
54
52
55
54
52
52
53
54
52
52
52
52
53
52
51
51
51
49
50
49
50
46
48
44
44
43
41
41
39
35
35
32
28
25
20
17
48
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
51
51
51
50
49
49
48
48
47
45
44
43
41
40
40
38
34
34
32
28
26
21
17
48
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
54
53
52
52
52
51
51
51
51
50
50
49
48
48
47
45
44
43
42
40
40
38
35
35
32
28
26
21
17
48
66
66
63
61
60
60
58
56
56
57
56
56
55
55
55
55
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
52
50
50
49
49
48
48
46
45
44
43
41
40
39
35
35
33
29
27
22
17
49
67
67
65
61
61
61
59
58
58
58
58
57
56
56
56
55
56
56
55
54
54
54
54
53
53
54
53
52
51
51
50
49
49
47
46
45
43
43
41
40
36
36
34
30
28
23
19
50
68
65
63
62
61
60
59
58
58
56
57
55
55
56
56
54
55
55
55
54
53
52
53
53
53
53
53
51
51
50
49
49
47
47
46
44
43
41
42
40
36
36
34
30
27
22
18
50
67
66
63
61
60
60
58
56
56
57
56
55
55
55
54
54
54
54
54
54
52
52
52
52
52
52
51
50
50
50
49
49
47
46
45
44
42
41
41
39
35
35
33
29
27
22
18
49
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
51
51
51
50
49
49
48
48
47
45
44
43
41
40
40
38
34
34
32
28
26
21
17
48
69
65
61
59
59
59
57
54
55
55
54
54
53
54
53
53
52
53
53
52
51
51
51
51
51
49
50
49
49
48
47
48
46
45
44
42
41
40
40
38
35
35
31
27
27
21
17
48
66
65
63
60
59
59
57
56
56
55
55
55
54
54
54
53
54
53
53
53
52
52
51
51
51
51
51
50
49
49
48
48
46
45
44
43
41
39
39
38
34
34
32
28
26
21
17
48
66
65
62
60
59
59
58
56
56
56
55
55
54
54
54
54
53
53
54
53
52
52
52
51
52
51
51
50
49
49
48
48
47
45
45
43
42
40
40
38
35
35
32
28
26
21
17
48
70
66
65
63
61
60
60
59
58
58
59
57
58
59
57
57
58
56
56
56
55
56
56
54
54
55
53
54
53
52
52
51
50
49
49
48
45
44
42
42
37
38
35
31
30
24
19
51
66
66
62
61
60
59
57
55
56
56
55
55
54
54
54
53
54
53
53
52
52
52
51
51
52
51
51
49
49
49
48
48
46
45
45
43
42
40
40
38
35
34
32
28
26
21
17
48
65
62
63
56
58
61
57
59
56
56
60
56
56
54
53
53
54
56
56
56
56
51
50
51
53
54
53
53
48
49
48
50
50
48
48
47
48
44
40
41
38
36
33
30
27
21
18
50
68
65
64
62
62
62
59
58
58
58
59
57
57
57
55
54
56
56
56
56
54
54
53
54
54
52
53
52
50
50
51
51
48
49
48
46
46
43
42
43
37
38
37
32
29
23
20
51
72
69
65
61
62
61
61
59
59
58
57
57
56
57
57
56
56
57
55
55
54
54
54
55
53
54
53
52
52
51
51
49
48
47
47
44
43
41
42
40
35
36
34
30
28
23
18
51
68
67
62
57
58
59
59
57
56
55
55
54
53
55
54
53
52
56
54
52
53
52
52
52
50
52
51
52
50
49
49
49
46
47
46
44
43
40
40
39
33
34
32
28
26
20
16
49
66
66
63
60
59
59
58
56
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
53
52
52
52
52
52
52
51
50
50
50
48
48
47
45
44
43
42
40
40
38
35
35
32
28
26
21
17
49
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
56
55
55
54
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
51
51
51
50
49
49
48
48
47
45
44
43
41
40
40
38
34
34
32
28
26
21
17
48
65
62
62
58
56
59
56
57
56
53
56
55
54
53
53
53
52
55
54
53
52
51
51
51
52
54
52
50
49
49
48
49
47
46
44
44
42
41
39
39
36
34
32
28
27
21
17
48
(0,7)
(0,3)
(0,4)
(0,3)
(0,4)
(0,7)
(0,4)
(0,5)
(0,7)
(0,7)
(0,7)
(0,5)
(0,6)
(0,6)
(0,4)
(0,5)
(0,5)
(0,5)
(0,8)
(0,4)
(0,6)
(0,6)
(0,5)
(0,5)
(0,5)
(0,4)
(1,0)
(0,5)
(0,4)
(0,5)
(0,5)
(1,0)
(0,4)
(0,4)
(0,9)
(0,7)
(0,6)
(0,9)
(0,3)
(0,3)
(0,6)
(0,6)
(0,5)
(0,5)
(0,6)
(0,4)
(0,4)
(0,1)
34 31 31 31 31 31 32 33 33 33 31 31 31 31 35 32 32
30 27 27 28 28 28 29 30 29 29 28 27 28 28 32 28 30
32 35
28 32
32 31 31 31 31 31 (0,7)
28 27 28 28 27 28 (0,7)
60
57
55
47
39
56
54
52
44
36
61
58
54
46
38
57
55
53
44
36
56
54
52
44
36
57
55
53
45
37
57
54
52
44
36
57
54
52
44
36
57
55
52
45
36
58
55
53
46
37
58
56
52
46
38
57
54
52
45
37
57
54
52
44
36
55
53
51
44
36
57
54
52
43
35
57
55
52
44
36
59
57
55
47
40
56
53
51
44
36
55
53
53
45
38
58
55
54
48
41
137141149 74 181175166159126164181106165162 73 158 53 166 85
58
57
52
45
36
57
54
52
44
36
57
54
52
44
36
56
53
51
44
36
109 93 174180113
57
54
52
44
36
(0,5)
(0,6)
(0,5)
(0,3)
(0,7)
181
Zemlja
Singapur
Republika Koreja
Finska
Japan
Kineski Tajpeh
Rusija
SAD
eka
Maarska
Slovaka
vedska
Austrija
Engleska
Nizozemska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Srbija
Irska
Sjeverna Irska
Australija
Litva
Hrvatska
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Azerbajdan
Malta
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Meunarodni prosjek
Bocvana (6)
Jemen (6)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Broj zadataka
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Azerbajdan
Malta
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Pratiti redak za usporedbu izvedbe odreene zemlje na osnovi ispitnih zadataka to su ih odabrale zemlje navedene na vrhu
tablice. Za usporedbu izvedbe zemalja pratiti desni stupac s nazivima zemalja koji se odnose na zadatke to su ih odabrale zemlje
navedene na vrhu tablice. Za usporedbu izvedbi pojedinih zemalja na osnovi njihovih odluka o odabiru ispitnih zadataka pratiti
dijagonalu.
235
TIMMS.indd 235
14.12.2012. 13:54:49
Dodaci
Dodatak E.2. Standardne pogreke za analizu usklaenosti ispita

i kurikuluma
TIMSS
4.
Finska
Japan
Kineski Tajpeh
Rusija
SAD
eka
Maarska
Slovaka
vedska
Austrija
Engleska
Nizozemska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Srbija
Irska
Sjeverna Irska
Australija
Litva
Hrvatska
Rumunjska
panjolska
Poljska
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
51
51
51
50
49
49
48
48
47
45
44
43
41
40
40
38
34
34
32
28
26
21
17
48
(0,7) 0,7
(0,3) 0,4
(0,4) 0,4
(0,3) 0,4
(0,4) 0,4
(0,7) 0,8
(0,4) 0,3
(0,5) 0,5
(0,7) 0,6
(0,7) 0,7
(0,7) 0,7
(0,5) 0,6
(0,6) 0,6
(0,6) 0,6
(0,4) 0,4
(0,5) 0,5
(0,5) 0,5
(0,5) 0,5
(0,8) 0,9
(0,4) 0,5
(0,6) 0,6
(0,6) 0,6
(0,5) 0,5
(0,5) 0,5
(0,5) 0,6
(0,4) 0,4
(1,0) 1,0
(0,5) 0,6
(0,4) 0,4
(0,5) 0,5
(0,5) 0,5
(1,0) 0,9
(0,4) 0,5
(0,4) 0,4
(0,9) 0,9
(0,7) 0,7
(0,6) 0,6
(0,9) 1,0
(0,3) 0,3
(0,3) 0,3
(0,6) 0,5
(0,6) 0,6
(0,5) 0,5
(0,5) 0,5
(0,6) 0,6
(0,4) 0,4
(0,4) 0,5
(0,1) 0,1
0,7
0,3
0,5
0,4
0,4
0,8
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,5
0,9
0,6
0,7
0,7
0,6
0,6
0,6
0,5
1,0
0,6
0,4
0,5
0,6
1,0
0,5
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,4
0,3
0,6
0,6
0,5
0,4
0,6
0,5
0,4
0,1
0,6
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,7
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,6
0,3
0,4
0,4
0,4
0,8
0,4
0,6
0,7
0,7
0,8
0,6
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,6
0,9
0,5
0,7
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
1,1
0,6
0,5
0,5
0,5
1,0
0,6
0,4
0,9
0,7
0,7
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,7
0,5
0,5
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,7
0,5
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,7
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,1
0,8
0,6
0,9
0,3
0,4
0,6
0,7
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,6
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,7
0,6
0,6
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,5
1,0
0,7
0,7
0,9
0,3
0,4
0,6
0,7
0,5
0,5
0,7
0,4
0,5
0,1
0,6
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,5
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
0,9
0,7
0,6
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,8
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,6
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,5
0,6
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,7
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,7
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,5
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,4
0,6
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,6
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,5
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,6
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,7
0,6
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,8
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,7
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,7
0,7
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,8
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,6
0,5
0,9
0,5
0,6
0,7
0,6
0,6
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,8
0,6
1,0
0,3
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
31 (0,7) 0,7 0,7 0,8 0,8 0,8 0,8 0,7 0,8 0,7 0,8 0,8 0,7 0,8 0,7 0,8 0,7 0,8 0,7 0,8 0,7 0,8 0,7 0,8 0,8 0,8 0,7 0,7 0,7 0,8 0,8
28 (0,7) 0,7 0,6 0,7 0,8 0,7 0,8 0,7 0,7 0,7 0,7 0,8 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,8
57
54
52
44
36
(0,5)
(0,6)
(0,5)
(0,3)
(0,7)
181
0,5
0,6
0,5
0,4
0,7
0,6
0,7
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,6
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
65 61 133 51 69 84 150 149 178 132 134 152 133 130 141 177 138 128 168 152 146 175 139 146 141 154 176 165 155 101
Republika Koreja
Singapur
Republika Koreja
Finska
Japan
Kineski Tajpeh
Rusija
SAD
eka
Maarska
Slovaka
vedska
Austrija
Engleska
Nizozemska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Srbija
Irska
Sjeverna Irska
Australija
Litva
Hrvatska
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Azerbajdan
Malta
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Meunarodni prosjek
Bocvana (6)
Jemen (6)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Broj zadataka

Zemlja
Singapur
izvedbe zemalja pratiti lijevi stupac s nazivima zemalja koji se odnose na zadatke to su ih odabrale zemlje navedene na vrhu tablice. Za usporedbu
236
TIMMS.indd 236
14.12.2012. 13:54:51
Dodaci
Dodatak E.2. Standardne pogreke za analizu usklaenosti ispita i kurikuluma

(nastavak)
TIMSS
Azerbajdan
Malta
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Bocvana (6)
Jemen (6)
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,6
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,6
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,6
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,6
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,5
0,7
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,5
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,6
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,3
0,4
0,6
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,4
0,8
0,4
0,5
0,6
0,6
0,6
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
0,9
0,5
0,4
0,9
0,7
0,7
0,9
0,4
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,7
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,4
0,5
0,4
0,5
0,8
0,4
0,6
0,7
0,7
0,7
0,6
0,5
0,6
0,5
0,5
0,6
0,5
1,0
0,5
0,6
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,9
0,8
1,1
0,4
0,4
0,7
0,6
0,6
0,6
0,7
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,5
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,5
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,6
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,5
0,5
0,5
0,5
0,9
0,4
0,6
0,6
0,5
0,6
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,7
1,1
0,3
0,4
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,7
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,8
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,6
0,6
0,7
0,6
0,6
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1

0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,6
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,5
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
Abu Dhabi, UAE
Turska
0,7
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
Dubai, UAE
Tajland
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,8
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,7
0,6
0,6
0,5
0,4
1,0
0,6
0,4
0,5
0,5
1,0
0,5
0,4
0,9
0,7
0,7
0,9
0,3
0,3
0,6
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
Quebec, Kanada
ile
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,6
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,5
0,6
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,0
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,5
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
Ontario, Kanada
Norveka
0,7
0,3
0,5
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,8
0,4
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
0,9
0,7
0,6
0,9
0,3
0,3
0,5
0,6
0,5
0,5
0,6
0,4
0,4
0,1
Kazahstan
0,6
0,3
0,4
0,3
0,4
0,7
0,4
0,5
0,7
0,7
0,7
0,5
0,5
0,6
0,4
0,5
0,5
0,5
0,9
0,5
0,6
0,6
0,5
0,5
0,5
0,4
1,1
0,5
0,4
0,5
0,5
1,0
0,4
0,4
1,0
0,7
0,6
1,0
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,5
0,6
0,4
0,5
0,1
Alberta, Kanada
Novi Zeland
izvedbe zemalja pratiti desni stupac s nazivima zemalja koji se odnose na zadatke to su ih odabrale zemlje navedene na vrhu tablice. Za usporedbu
66
65
63
60
59
59
57
56
56
56
55
55
55
54
54
54
54
53
53
53
52
52
52
52
51
51
51
50
49
49
48
48
47
45
44
43
41
40
40
38
34
34
32
28
26
21
17
48
(0,7)
(0,3)
(0,4)
(0,3)
(0,4)
(0,7)
(0,4)
(0,5)
(0,7)
(0,7)
(0,7)
(0,5)
(0,6)
(0,6)
(0,4)
(0,5)
(0,5)
(0,5)
(0,8)
(0,4)
(0,6)
(0,6)
(0,5)
(0,5)
(0,5)
(0,4)
(1,0)
(0,5)
(0,4)
(0,5)
(0,5)
(1,0)
(0,4)
(0,4)
(0,9)
(0,7)
(0,6)
(0,9)
(0,3)
(0,3)
(0,6)
(0,6)
(0,5)
(0,5)
(0,6)
(0,4)
(0,4)
(0,1)
0,8 0,7 0,7 0,8 0,7 0,7 0,7 0,7 0,8 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,8 0,8 0,8 0,7 0,8
0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,8 0,7 0,9 0,7 0,8
0,8 0,8 0,7 0,7 0,7 31 (0,7)

0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 28 (0,7)
0,5
0,6
0,5
0,3
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,5
0,5
0,4
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,6
0,6
0,6
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
137 141 149 74 181 175 166 159 126 164 181 106 165 162 73 158 53 166 85
0,5
0,6
0,5
0,4
0,8
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
0,5
0,6
0,5
0,3
0,7
109 93 174 180 113
57
54
52
44
36
(0,5)
(0,6)
(0,5)
(0,3)
(0,7)
181
Zemlja
Singapur
Republika Koreja
Finska
Japan
Kineski Tajpeh
Rusija
SAD
eka
Maarska
Slovaka
vedska
Austrija
Engleska
Nizozemska
Danska
Njemaka
Italija
Portugal
Slovenija
Srbija
Irska
Sjeverna Irska
Australija
Litva
Hrvatska
Rumunjska
panjolska
Poljska
Novi Zeland
Kazahstan
Norveka
ile
Tajland
Turska
Azerbajdan
Malta
Armenija
Katar
Oman
Kuvajt
Tunis
Maroko
Jemen
Meunarodni prosjek
Bocvana (6)
Jemen (6)
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Dubai, UAE
Abu Dhabi, UAE
Broj zadataka

4.
237
TIMMS.indd 237
14.12.2012. 13:54:52
Dodaci
Dodatak F.1. Rezultati iz prirodoslovlja izraeni percentilima
4.
5. percentil
10. percentil
25. percentil
50. percentil
75. percentil
90. percentil
95. percentil
270 (10,5)
371 (9,0)
408 (4,8)
274 (7,6)
411 (3,5)
412 (9,3)
345 (3,1)
401 (7,0)
384 (6,3)
456 (6,8)
299 (6,5)
406 (16,3)
411 (4,7)
379 (3,3)
274 (6,7)
397 (8,3)
449 (4,1)
25 (7,1)
176 (7,4)
345 (6,7)
420 (6,5)
259 (9,7)
130 (10,6)
397 (6,0)
377 (8,7)
271 (9,6)
59 (7,0)
439 (8,2)
383 (6,1)
345 (6,9)
406 (7,1)
162 (7,0)
369 (4,7)
397 (10,7)
476 (2,5)
302 (20,1)
430 (5,2)
406 (3,9)
245 (13,0)
427 (6,7)
388 (8,0)
390 (13,9)
388 (4,9)
366 (10,7)
378 (8,3)
403 (6,2)
305 (10,2)
143 (5,6)
283 (14,3)
238 (3,1)
300 (4,9)
407 (5,9)
438 (6,1)
307 (6,2)
432 (4,5)
442 (5,0)
376 (5,5)
434 (5,6)
420 (8,1)
485 (4,3)
336 (7,5)
443 (7,2)
435 (4,6)
412 (3,9)
317 (9,7)
429 (3,1)
476 (4,2)
60 (5,3)
222 (6,4)
375 (8,2)
455 (7,7)
305 (9,0)
176 (7,1)
426 (4,4)
420 (7,2)
314 (4,1)
100 (7,6)
461 (5,2)
411 (4,1)
381 (4,8)
435 (3,9)
208 (6,0)
402 (3,6)
429 (6,2)
502 (3,2)
356 (14,3)
458 (3,4)
440 (2,6)
287 (6,7)
469 (6,0)
425 (5,2)
430 (5,5)
421 (2,6)
407 (5,5)
407 (4,2)
434 (4,6)
343 (7,9)
187 (6,5)
332 (8,6)
279 (3,6)
355 (5,7)
466 (4,3)
485 (4,2)
369 (6,1)
471 (2,0)
491 (2,3)
428 (2,7)
483 (3,7)
476 (5,1)
529 (3,4)
401 (7,2)
493 (3,3)
475 (3,0)
466 (4,5)
390 (5,6)
477 (3,4)
519 (2,6)
122 (10,4)
304 (6,2)
431 (5,9)
506 (4,3)
382 (6,1)
258 (6,7)
471 (2,9)
484 (6,4)
384 (2,5)
171 (7,0)
497 (2,2)
453 (2,4)
442 (3,2)
482 (3,6)
291 (5,8)
455 (2,6)
476 (6,0)
545 (2,0)
444 (8,7)
505 (3,6)
494 (2,4)
359 (5,3)
531 (5,8)
473 (1,7)
486 (4,3)
474 (2,8)
467 (4,7)
458 (4,3)
486 (3,1)
410 (8,8)
266 (7,0)
403 (5,6)
350 (3,0)
419 (4,6)
521 (2,3)
535 (3,6)
439 (8,7)
511 (1,9)
539 (3,0)
483 (2,3)
531 (5,2)
535 (3,8)
574 (2,6)
462 (3,4)
541 (3,9)
518 (2,0)
521 (2,7)
460 (3,8)
527 (4,0)
561 (1,7)
200 (9,3)
401 (7,1)
496 (6,9)
557 (2,6)
458 (3,4)
355 (6,3)
518 (2,3)
542 (4,0)
453 (2,1)
257 (5,1)
534 (2,4)
497 (2,5)
503 (2,6)
532 (3,1)
385 (4,4)
509 (3,0)
524 (3,7)
589 (2,3)
517 (5,1)
554 (3,5)
549 (2,0)
435 (3,9)
590 (3,9)
522 (3,3)
539 (4,6)
525 (3,7)
520 (3,0)
509 (2,7)
539 (2,1)
479 (4,8)
351 (8,8)
471 (3,9)
433 (3,4)
477 (5,1)
571 (3,0)
581 (2,0)
509 (7,2)
548 (2,4)
586 (3,8)
535 (2,4)
578 (3,1)
586 (3,5)
615 (2,2)
516 (3,7)
585 (2,7)
559 (3,5)
571 (4,2)
523 (3,7)
573 (3,1)
601 (1,9)
288 (7,3)
488 (7,1)
558 (6,7)
603 (2,6)
525 (2,9)
441 (4,7)
561 (2,0)
594 (4,0)
514 (2,9)
351 (5,1)
568 (1,8)
538 (3,7)
558 (2,3)
577 (2,8)
467 (3,4)
558 (2,7)
571 (3,8)
632 (1,8)
580 (5,2)
603 (2,9)
599 (2,5)
502 (6,5)
644 (4,1)
566 (2,7)
586 (2,7)
572 (4,2)
570 (4,2)
556 (3,5)
586 (2,6)
538 (5,2)
432 (5,4)
531 (4,0)
507 (2,1)
529 (3,9)
614 (3,3)
619 (3,0)
565 (6,4)
581 (3,6)
625 (2,8)
579 (2,9)
617 (2,3)
629 (4,0)
651 (2,6)
560 (4,2)
622 (2,8)
594 (2,5)
613 (5,5)
575 (4,5)
615 (2,1)
637 (4,5)
369 (7,8)
554 (3,3)
610 (4,9)
641 (2,8)
578 (5,5)
504 (5,4)
598 (3,1)
637 (3,5)
565 (3,2)
440 (5,2)
597 (4,4)
573 (3,8)
602 (3,2)
614 (2,0)
532 (3,8)
601 (2,3)
613 (4,5)
669 (2,3)
631 (3,7)
643 (3,3)
641 (2,3)
560 (9,3)
689 (3,8)
603 (4,9)
625 (3,6)
612 (3,6)
615 (5,4)
595 (4,6)
625 (5,2)
585 (4,6)
495 (5,0)
581 (3,6)
569 (2,5)
559 (7,8)
638 (5,3)
640 (2,5)
598 (11,3)
600 (2,4)
648 (3,8)
604 (4,4)
640 (4,3)
653 (3,0)
674 (2,8)
585 (2,9)
644 (5,1)
615 (2,0)
637 (3,6)
604 (6,0)
641 (3,3)
658 (2,8)
418 (14,5)
590 (4,9)
642 (8,6)
664 (4,2)
611 (5,1)
541 (4,3)
620 (5,0)
662 (4,2)
594 (2,2)
487 (7,3)
613 (2,2)
593 (3,7)
626 (2,8)
636 (4,9)
568 (7,0)
627 (3,0)
637 (5,4)
690 (3,5)
659 (5,3)
667 (4,8)
666 (2,3)
593 (9,1)
713 (4,0)
625 (4,4)
648 (5,4)
636 (4,1)
642 (4,1)
620 (3,0)
648 (4,2)
613 (6,7)
525 (3,6)
611 (5,1)
604 (2,6)
Zemlja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
eka
ile
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
TIMSS
Napomena: percentili su odreeni u skladu s postocima uenika koji se nalaze na toki skale ili ispod nje.
238
TIMMS.indd 238
14.12.2012. 13:54:53
Dodaci
Dodatak F.1. Rezultati iz prirodoslovlja izraeni percentilima

(nastavak)
5. percentil
4.
10. percentil
25. percentil
50. percentil
75. percentil
90. percentil
95. percentil
149 (6,9)
291 (10,2)
144 (15,5)
190 (4,2)
321 (11,8)
187 (11,5)
271 (6,3)
375 (7,3)
264 (8,5)
375 (6,7)
435 (5,6)
351 (6,7)
466 (6,0)
491 (6,5)
432 (5,5)
535 (7,0)
539 (7,0)
494 (7,1)
572 (10,8)
568 (6,4)
529 (5,9)
419 (5,7)
393 (5,8)
417 (6,2)
226 (7,9)
260 (5,7)
419 (3,3)
403 (6,5)
450 (4,6)
427 (5,9)
441 (4,9)
264 (5,6)
305 (5,7)
447 (4,1)
435 (4,8)
496 (3,6)
479 (3,3)
478 (3,5)
333 (8,0)
386 (3,4)
494 (3,1)
487 (5,2)
545 (2,5)
532 (3,0)
517 (2,9)
417 (6,4)
470 (3,2)
546 (5,4)
542 (5,3)
590 (3,2)
581 (3,7)
556 (4,6)
491 (6,1)
544 (2,9)
596 (3,4)
591 (3,0)
628 (3,0)
622 (4,0)
591 (3,8)
550 (5,9)
600 (2,8)
641 (5,0)
634 (3,8)
650 (4,5)
646 (3,3)
611 (3,2)
583 (3,1)
631 (2,6)
667 (8,6)
660 (6,9)
Bocvana
Honduras
Jemen
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD

Zemlja
TIMSS
239
TIMMS.indd 239
14.12.2012. 13:54:53
Dodaci
Dodatak F.2. Standardne devijacije rezultata iz prirodoslovlja
Armenija
Australija
Austrija
Azerbajdan
ile
eka
Danska
Engleska
Finska
Gruzija
Hrvatska
Irska
Italija
Japan
Jemen
Katar
Kazahstan
Kineski Tajpeh
Kraljevina Bahrein
Kuvajt
Litva
Maarska
Malta
Maroko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Njemaka
Oman
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Singapur
Sjeverna Irska
Slovaka
Slovenija
Srbija
panjolska
vedska
Tajland
Tunis
Turska
Aritmetika
sredina
416 (3,8)
516 (2,8)
532 (2,8)
438 (5,6)
509 (2,0)
480 (2,4)
536 (2,5)
528 (2,8)
529 (2,9)
570 (2,6)
455 (3,8)
535 (3,8)
516 (2,1)
516 (3,4)
453 (3,7)
524 (2,7)
559 (1,9)
209 (7,3)
394 (4,3)
495 (5,1)
552 (2,2)
449 (3,5)
347 (4,7)
515 (2,4)
534 (3,7)
446 (1,9)
264 (4,5)
531 (2,2)
494 (2,3)
497 (2,3)
528 (2,9)
377 (4,3)
505 (2,6)
522 (3,9)
587 (2,0)
505 (5,9)
552 (3,5)
544 (2,1)
429 (5,4)
583 (3,4)
517 (2,6)
532 (3,8)
520 (2,7)
516 (3,1)
505 (3,0)
533 (2,7)
472 (5,6)
346 (5,3)
463 (4,5)
428 (2,5)
Standardna
devijacija
88 (1,8)
81 (2,1)
70 (1,4)
98 (2,6)
58 (1,0)
78 (1,4)
72 (2,0)
73 (1,9)
82 (1,9)
67 (1,5)
87 (2,2)
74 (4,3)
62 (1,3)
79 (1,8)
99 (2,5)
74 (1,7)
64 (1,3)
117 (2,6)
127 (2,8)
91 (2,5)
74 (1,3)
106 (2,1)
126 (1,6)
68 (1,3)
86 (2,5)
98 (1,2)
128 (2,9)
53 (1,2)
63 (1,3)
86 (1,7)
70 (1,3)
124 (1,9)
78 (1,2)
73 (2,1)
66 (0,8)
107 (4,2)
72 (1,5)
79 (1,2)
107 (3,4)
87 (1,9)
71 (1,5)
79 (2,8)
76 (1,2)
84 (2,1)
73 (1,7)
75 (1,3)
94 (3,3)
117 (2,2)
99 (3,5)
112 (1,4)
4.
Uenice
Aritmetika
sredina
419 (4,0)
516 (3,1)
525 (2,8)
442 (6,3)
503 (2,6)
474 (2,8)
529 (2,9)
527 (3,3)
529 (3,3)
570 (2,9)
459 (3,2)
532 (3,6)
514 (2,5)
516 (4,0)
452 (5,8)
520 (3,2)
556 (2,7)
225 (7,3)
408 (5,1)
490 (5,1)
548 (2,6)
461 (5,5)
371 (5,5)
514 (2,4)
532 (4,0)
443 (2,2)
268 (5,1)
526 (2,4)
492 (2,5)
496 (3,0)
522 (3,0)
394 (4,7)
502 (3,0)
519 (4,6)
583 (2,4)
505 (6,9)
553 (3,5)
539 (2,3)
453 (4,7)
581 (3,7)
517 (3,2)
528 (4,3)
517 (2,8)
514 (3,6)
500 (2,8)
532 (3,0)
476 (5,7)
359 (5,6)
465 (5,0)
437 (3,4)
Standardna
devijacija
86 (2,0)
77 (2,3)
68 (1,8)
99 (2,7)
57 (1,3)
75 (1,6)
70 (2,1)
72 (2,4)
78 (2,0)
64 (1,9)
82 (2,3)
69 (3,9)
60 (1,2)
76 (2,0)
98 (3,5)
73 (2,1)
61 (1,3)
115 (2,6)
120 (3,4)
86 (2,4)
72 (1,8)
97 (3,1)
119 (2,0)
66 (1,7)
84 (3,2)
94 (1,6)
127 (2,8)
52 (1,3)
62 (1,6)
83 (1,9)
69 (1,8)
116 (2,7)
75 (1,7)
71 (2,9)
62 (1,1)
107 (5,6)
70 (1,8)
77 (1,2)
91 (2,8)
84 (2,0)
69 (2,0)
79 (3,3)
74 (1,8)
81 (3,0)
72 (2,0)
74 (2,3)
88 (3,4)
112 (2,4)
97 (4,3)
103 (1,8)
Uenici
Aritmetika
sredina
414 (4,3)
516 (3,7)
538 (3,6)
434 (5,7)
514 (2,3)
486 (2,8)
544 (2,7)
529 (3,1)
528 (3,3)
570 (3,0)
451 (5,1)
538 (4,3)
518 (2,5)
516 (4,6)
454 (5,7)
528 (3,0)
561 (2,1)
198 (8,8)
382 (5,7)
498 (5,5)
555 (2,4)
438 (4,6)
319 (7,1)
515 (3,0)
537 (3,9)
449 (2,8)
259 (4,9)
537 (2,6)
496 (3,2)
497 (2,6)
534 (3,2)
360 (4,6)
508 (2,9)
524 (3,8)
590 (2,3)
506 (5,7)
552 (3,8)
549 (2,1)
405 (9,9)
585 (3,7)
516 (3,2)
536 (3,6)
523 (3,4)
517 (3,7)
510 (3,7)
535 (3,2)
467 (6,6)
334 (5,6)
461 (4,7)
419 (3,8)
Standardna
devijacija
90 (2,1)
84 (2,6)
72 (1,6)
98 (2,9)
58 (1,2)
81 (1,8)
73 (2,6)
73 (2,1)
85 (2,5)
68 (2,0)
91 (2,6)
78 (4,9)
65 (1,9)
82 (2,4)
101 (3,0)
75 (1,9)
66 (2,0)
117 (3,7)
131 (4,1)
94 (3,0)
75 (1,5)
114 (3,1)
128 (2,9)
69 (2,0)
89 (2,8)
101 (1,8)
129 (3,5)
53 (1,4)
65 (1,7)
88 (2,3)
71 (2,0)
129 (2,2)
81 (1,4)
74 (2,2)
69 (1,1)
106 (3,8)
74 (1,9)
80 (1,5)
118 (6,3)
89 (2,3)
74 (1,8)
79 (2,7)
77 (1,9)
86 (2,4)
74 (1,9)
75 (1,5)
100 (4,1)
120 (2,7)
101 (3,5)
119 (2,2)
Ukupno
Zemlja
TIMSS
240
TIMMS.indd 240
14.12.2012. 13:54:54
Dodaci
Dodatak F.2. Standardne devijacije rezultata iz prirodoslovlja

(nastavak)
Aritmetika
sredina
4.
Uenice
Uenici
Standardna
devijacija
Aritmetika
sredina
Standardna
devijacija
Aritmetika sredina
Standardna
devijacija
367 (5,5)
432 (5,8)
345 (7,0)
131 (2,9)
85 (3,4)
117 (2,7)
374 (5,8)
429 (6,1)
355 (8,8)
125 (2,9)
83 (3,7)
114 (4,4)
360 (6,4)
436 (6,3)
338 (8,4)
136 (3,4)
87 (3,8)
119 (2,9)
541 (2,4)
528 (3,0)
516 (2,7)
411 (4,9)
461 (2,3)
545 (3,7)
538 (4,6)
71 (1,8)
77 (1,5)
59 (1,1)
109 (2,4)
113 (1,8)
75 (1,7)
77 (2,2)
537 (2,9)
525 (3,1)
512 (3,0)
427 (5,8)
462 (3,8)
540 (3,8)
534 (5,1)
71 (2,4)
73 (1,5)
57 (1,4)
99 (2,9)
105 (2,4)
73 (1,9)
76 (2,5)
545 (2,8)
530 (3,8)
520 (3,0)
396 (6,8)
461 (4,7)
549 (4,3)
543 (4,9)
70 (1,9)
80 (2,1)
60 (1,3)
117 (3,1)
120 (2,3)
77 (2,3)
78 (2,5)
Bocvana
Honduras
Jemen
Alberta, Kanada
Ontario, Kanada
Quebec, Kanada
Abu Dhabi, UAE
Dubai, UAE
Florida, SAD

Ukupno
Zemlja
TIMSS
241
TIMMS.indd 241
14.12.2012. 13:54:54
TIMMS.indd 242
14.12.2012. 13:54:54
Bibliografski podaci
TIMMS.indd 243
14.12.2012. 13:54:54
TIMMS.indd 244
14.12.2012. 13:54:54
Bandura, A. (1997). Self-efficacy: The exercise of control. New York: Freeman.

Carroll-Lind, J. (2009). School safety: An inquiry into the safety of students at school.
Wellington, NZ: Office of the Childrens Commissioner.
Coleman, J., Campbell, E., Hobson, C., McPartland, J., Mood, A., Weinfeld, F. i York, R. (1966).
Equality of educational opportunity. National Center for Educational Statistics. Washington,
DC: US Government Printing Office.
Darling-Hammond, L. (2000). Teacher quality and student achievement: A review of state
policy evidence. Education Policy Analysis Archives, 8(1).
http://epaa.asu.edu/epaa/v10n12/
Harris, D. N. i Sass, T. R. (2011). Teacher training, teacher quality and student achievement.
Journal of Public Economics, 95, 798-812.
Hattie, J. (2009). Visible learning: A synthesis of over 800 meta-analyses relating to
achievement. New York, NY: Taylor & Francis.
Henson, R. K. (2002). From adolescent angst to adulthood: Substantive implications and
measurement dilemmas in the development of teacher efficacy research. Educational
Psychologist, 37(3), 137-150.
Hong, S., i Ho, H. (2005). Direct and indirect longitudinal effects of parental involvement
on student achievement: Second-order latent growth modeling across ethnic groups.
Journal of Education Psychology, 97(1), 32-42.
Johnson, S. M. (2006). The workplace matters: Teacher quality, retention, and effectiveness.
Washington, DC: National Education Association.
Kulik, J. A. (2003). Effects of using instructional technology in elementary and secondary
schools: What controlled evaluation studies say. Arlington, VA: SRI International.
Lavy, V. (2010). Do differences in schools instruction time explain international achievement
gaps in math, science, and reading? Evidence from developed and developing countries.
(Working Paper 16227). Cambridge, MA: National Bureau of Economic Research.
Lee, V. i Zuze, T. (2011). School resources and academic performance in sub-saharan Africa.
Comparative Education Review, 55(3), 369-397.
Leigh, A. (2010). Estimating teacher effectiveness from two-year changes in students test
scores. Economics of Education Review, 29, 480-488.
McGuigan, L. i Hoy, W. K. (2006). Principal leadership: Creating a culture of academic
optimism to improve achievement for all students. Leadership and Policy in Schools, 5(3),
203-229.
McLaughlin, M., McGrath, D. J., Burian-Fitzgerald, A., Lanahan, L., Scotchmer, M., Enyeart,
C. i Salganik, L. (2005). Student content engagement as a construct for the measurement of
effective classroom instruction and teacher knowledge.
http://www.air.org/files/AERA2005Student_Content_Engagement11.pdf
Mullis, I. V. S., Martin, M. O. i Foy, P. (2010). The limits of measurement: Problems in estimating
reading achievement in PIRLS 2006 for low-performing countries. Paper presented at the 4th
IEA International Research Conference, Gothenburg, Sweden.
245
TIMMS.indd 245
14.12.2012. 13:54:54
Mullis, I.V. S., Martin, M. O., Ruddock, G. J., OSullivan, C. Y. i Preuschoff, C. (2009). TIMSS
2011 Assessment Frameworks. Chestnut Hill, MA: TIMSS & PIRLS International Study Center,
Boston College.
Sammons, P., Sylva, K., Melhuish, E., Siraj-Blatchford, I., Taggart, B. i Elliot, K. (2002).
Measuring the impact of preschool on childrens cognitive progress over the pre-school period.
(Technical paper 8a). London: Institute of education, University of London.
Tamim, R. M., Bernard, R. M., Borokhovski, E., Abrami, P. C. i Schmid, R. F. (2011). What forty
years of research says about the impact of technology on learning: A second-order metaanalysis and validation study. Review of Educational Research, 81(1), 4-28.
Tucker-Drob, E. M. (2012). Preschools reduce early academic-achievement gaps: A
longitudinal twin approach. Psychological Science, 23(3), 310-319.
Wilson, A. M., Floden, R. E., Ferrini-Mundy, J. (2002). Teacher Preparation Research: An
Insiders View from the Outside. Journal of Teacher Education 53(3), 190-204.
246
TIMMS.indd 246
14.12.2012. 13:54:54
TIMMS.indd 247
14.12.2012. 13:54:54
TIMMS.indd 248
14.12.2012. 13:54:55

Timss 2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Timss 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TIMSS 2011.

IZVJEE O POSTIGNUTIM REZULTATIMA

Zagreb, prosinac 2012.

Sve mocijske tvorenice u ovom su izvjeu u mukom rodu i odnose se podjednako na

Copyright Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

SAETAK NACIONALNIH REZULTATA

Rezultati istraivanja TIMSS 2011. za etvrti razred meunarodna

Razlike u postignutim rezultatima iz prirodoslovlja s obzirom na spol

Rezultati postignuti u prirodoslovlju s obzirom na meunarodne

Prikaz rezultata postignutih u kognitivnim domenama TIMSS-a 2011.

Prikaz rezultata prikupljenih upitnicima za roditelje i uenike

Obrazovanje koje roditelji oekuju za svoje dijete

Prikaz rezultata prikupljenih upitnicima za ravnatelje, uitelje

kole prema imovinskom stanju uenika

Rezultati uenika u kolama koje ne posjeduju raunala iznose 515 bodova, te

Uenici iz Hrvatske koji pohaaju kole koje gotovo nemaju problema s

Rezultati uenika koje poduavaju uitelji s radnim iskustvom veim od pet

Nastavni sati predvieni za prirodoslovlje

Rezultati uenika u Hrvatskoj upuuju da u prosjeku svaki drugi uenik

Prvo poglavlje: Uvod

Zemlje sudionice u istraivanju TIMSS 2011.

Prvo poglavlje: Uvod

Provedba istraivanja TIMSS 2011.

Prvo poglavlje: Uvod

Istraivanje TIMSS omoguuje provedbu ispitivanja u etvrtim i osmim razredima

Pregled istraivanja TIMSS 2011.

Prvo poglavlje: Uvod

prikupljanju dubinskih podataka o kolskom ozraju, dostupnim nastavnim

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Sadrajne i kognitivne domene

Fizikalne i kemijske znanosti

Svaka sadrajna domena sastoji se od nekoliko tematskih cjelina koje su opisane u

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Uvidjeti da se biljke i ivotinje razmnoavaju unutar svoje vrste kako bi osigurali

Fizikalne i kemijske znanosti

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

izvori i uinci energije,

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Izvori i uinci energije

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Kognitivne domene u prirodoslovlju za etvrti razred

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

u analizu i interpretaciju podataka. Kognitivne sposobnosti obuhvaene ovom razinom

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Znanstveno istraivanje u TIMSS-u 2011.

Drugo poglavlje: Nacrt istraivanja TIMSS 2011.

Uenje prirodoslovlja u etvrtom razredu temelji se na promatranju i opisivanju te se

Tree poglavlje: Metodologija provedbe istraivanja TIMSS 2011.

Opis populacije, procesa uzorkovanja i uzorka

Zagrebaka upanija, Karlovaka upanija, Sisako-moslavaka

Vukovarsko-srijemska upanija, Osjeko-baranjska upanija,

Krapinsko-zagorska upanija, Meimurska upanija i

Primorsko-goranska upanija, Liko-senjska upanija i Istarska

ibensko-kninska upanija, Splitsko-dalmatinska upanija,

Uzorak nacionalnih manjina

Tree poglavlje: Metodologija provedbe istraivanja TIMSS 2011.

Opis iskljuenih skupina i njihov utjecaj na rezultate ispitivanja

Odaziv kola i uenika na sudjelovanje u istraivanju

Tree poglavlje: Metodologija provedbe istraivanja TIMSS 2011.