Ishodi UCOS

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU

31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10, p.p.330
Telefon: 031 321-700, faks: 031 321-899
OIB 28082679513, MB 1404881, iro raun: 2500009-1102044575
URL: http://www.ufos.hr e-mail: helpdesk@ufos.hr

ISHODI UENJA

INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI
SVEUILINI STUDIJ UITELJSKI STUDIJ

S a d r a j:

1. UVOD U ISHODE UENJA 1
Kompetencije 1
Ishodi uenja 2
Veza ishoda uenja i kompetencija 3
Ocjenjivanje studenata 4
Optereenje studenta 5
Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja 5
Matrica za definiranje ishoda uenja 6
Evaluacija ishoda uenja 7
2. OPIS PREDMETA 8
ALTERNATIVNE KOLE 8
DIDAKTIKA 13
DISKRETNA MATEMATIKA 17
DJEJE GLAZBENO STVARALATVO 22
DJEJA KNJIEVNOST 25
DJEJA KNJIIEVNOST NA ENGLESKOM JEZIKU 30
DJEJA MEDIJSKA KULTURA NA ENGLESKOM JEZIKU 35
DRAMSKI ODGOJ 40
DRAMSKA RADIONICA NA ENGLESKOM JEZIKU 44
EKOLOGIJA 49
EKOLOKI ODGOJ 53
ELEMENTARNA MATEMATIKA 57
ENGLESKI JEZIK I 62
ENGLESKI JEZIK II 65
ENGLESKI JEZIK III 68
GLAZBENA KULTURA 72
GLAZBENA SLUAONICA I 75
GLAZBENA SLUAONICA II 79
GOVORNE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA I 82
GOVORNE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA II 86
GOVORNE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA III 90
GOVORNE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA IV 93
GOVORNE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA V 96
GRAMATIKA ENGLESKOG JEZIKA II 100
HRVATSKI JEZIK 104
INFORMATIKA U NASTAVI 107
INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 110
INTEGRIRANA NASTAVA 116
INTERKULTURALIZAM U ODGOJU I OBRAZOVANJU 119
INTERNET U ODGOJU I OBRAZOVANJU 122
IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE SPORTSKE AKTIVNOSTI 127
JEZINA KULTURA 131
JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA I 135
JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA II 138
JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA III 141
JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA IV 145
JEZINE VJEBE ENGLESKOH JEZIKA V 149
KINEZIOLOGIJA 152
KINEZIOLOKA KULTURA 158
KINEZIOLOKI PRAKTIKUM 160
KINEZIOLOKA METODIKA I 166
KINEZIOLOKA METODIKA II 172
KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI SUSTAV U HRVATSKOM JEZIKU 178
KREATIVNOST U NASTAVI 182
LIKOVNA KULTURA 186
LIKOVNE TEHNIKE I OBLIKOVANJE U PROSTORU 190
MATEMATIKA 194
MATEMATIKA I NADARENI UENICI 199
MEDIJSKA KULTURA 200
METODIKA HRVATSKOG JEZIKA I 203
METODIKA HRVATSKOG JEZIKA II 208
METODIKA LIKOVNE KULTURE I 213
METODIKA LIKOVNE KULTURE II 218
METODIKA MATEMATIKE I 224
METODIKA MATEMATIKE II 235
METODIKA ODGOJA 245
METODOLOGIJA PEDAGOKOG ISTRAIVANJA 248
NENASILNA KOMUNIKACIJA 252
NJEMAKI JEZIK I 256
NJEMAKI JEZIK II 259
NJEMAKI JEZIK III 262
OBLIKOVANJE TEKSTA 265
PEDAGOGIJA 271
PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA 275
PLIVANJE 279
POZNAVANJE BILJAKA I IVOTINJA 283
PRIMJENJENA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 287
PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEJA HRVATSKE 290
PRIRODOSLOVLJE I 293
PRIRODOSLOVLJE II 298
PROGRAMSKI JEZIK LOGO 303
RAUNALNI ALATI ZA NASTAVU 308
RAUNALNI PRAKTIKUM 313
RANO UENJE ENGLESKOG JEZIKA 317
RITMIKA I PLES 321
STATISTIKA 326
STRUNO PEDAGOKA PRAKSA I 330
STRUNO PEDAGOKA PRAKSA II 334
STRUNO PEDAGOKA PRAKSA III 338
STRUNO PEDAGOKA PRAKSA IV 341
SVIRANJE I 344
SVIRANJE II 347
KOLSKA HIGIJENA 350
TABLINI KALKULATOR 353
TEORIJA GLAZBE 356
TERENSKA NASTAVA 359
USMENA I PISANA KOMUNIKACIJA 363
UVOD U LINEARNU ALGEBRU 373
UVOD U RAUNARSTVO 377
VIZUALNE KOMUNIKACIJE I DIZAJN 383
ZATITA I KOMUNIKACIJA LIKOVNE BATINE U KOLI I VRTIU 393
ZAVIAJNI IDIOM 396
ZBORNO PJEVANJE 400
ZLOSTAVLJANA I ZANEMARENA DJECA 403
WEB PROGRAMIRANJE 406

1

1. UVOD U ISHODE UENJA

Osnovno polazite visokoga obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom
kurikulu koji jasno postavlja naela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima tei odreeni obrazovni
sustav. Nacionalni kvalifikacijski okvir i nacionalni kurikul dva su elementa koja utjeu na
izradu studijskih programa.Glavno obiljeje nacionalnoga kurikula je kompetencijski pristup
visokomu obrazovanju. Polazite za planiranje obrazovnoga programa je utvrivanje
kompetencija zavrenih studenata.
Pojam kurikula prezentira cjeloviti odgovor na pitanja zato se ui, to se ui i kako se ui.
Odgovor na pitanje zato se ui predstavlja ishode uenja studijskoga programa (ili skupine
srodnih predmeta, predmete, nastavne sate koji predstavljaju neku cjelinu ili jedan nastavni sat).
Odgovor na pitanje to se ui predstavlja sadraj studijskoga programa dok odgovor na pitanje
kako se ui predstavlja opis postupaka koji osiguravaju studentu stjecanje potrebnih
kompetencija.

Kompetencije
Da bi se kod studenta razvila odreena kompetencija, potrebno je utvrditi koja su mu znanja i
vjetine potrebne za primjenu tih znanja, koji stavovi potrebni za predmetna znanja, kojim e se
metodama i postupcima oni ostvariti, nain vrednovanja ostvarenosti kompetencija te potrebni
nastavni mediji.
Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene (vjetina), stavova i
odgovornosti koje opisuju ishodi uenja obrazovnoga programa, odnosno pojedinih nastavnih
kolegija studijskoga programa.
Postoji vie podjela kompetencija. Kompetencije definirane u okviru Tuning projektadijele se na
ope/generike i strune (www.relint.deusto.es/TUNINGProject/index_english.html (Gonzales,
J.; Wagenaar, R. (editors), Tuning Educational Structures in Europe II: Universities
Contribution to the Bologna Process, University of Deusto, University of Groningen, 2005.).
Ope kompetencije (eng. generic competences) trebaju posjedovati svi koji zavre odreenu
razinu obrazovanja, bez obzira na znanost ili struku kojom se bave (npr. znanje stranoga jezika,
primjena znanja u praksi, informatika ili informacijska pismenost).Tri su skupine opih
kompetencija: instrumentalne, interpersonalne i sistemske.
Strune kompetencije definiraju se za svaku struku ili podruje studija i u tom su smislu ue
odreene.
2

Strune kompetencije povezane su s odreenim akademskim podrujem i svojstvene su
pojedinom studijskom programu. U podruju strunih kompetencija neophodan je dijalog i
usuglaavanje unutar odreene struke, radi meusobne prepoznatljivosti kurikula i priznavanja
dijelova studija ili zavrnih kvalifikacija prilikom mobilnosti studenata. Usuglaavanje ne
podrazumijeva izradu identinih kurikula, planova i programa, ve se odnosi na zajedniko
definiranje izlaznih opih i strunih kompetencija na prihvatljivoj razini uinka (drutveno
prihvatljiva razina).

Ishodi uenja
Planiranje nastave i pouavanja pretpostavljeno je organizacijom procesa uenja. Pri tome treba
imati na umu to sve studenti znaju od ranije, koji je cilj studijskoga programa te uloga
pojedinoga kolegija u studijskomu programu. Valja se voditi razliitim stilovima uenja
studenata, organizacijsko-tehnikim mogunostima koje su na raspolaganju, ali i
raspoloivim nastavnikim potencijalima. Treba biti jasno kako se sve to odraava na
optereenje studenata, tj. treba izraziti obveze studenata u pojmovlju ECTS bodova. Sve to
pomae u oblikovanju ishoda uenja za studijski program ili kolegij. Definiranje ciljeva, a onda i
ishoda uenja, zahtjeva da nastavnik ili visokokolska institucija svjesno odluuje o itavom nizu
izazova i problema u procesu pouavanja i uenja.
Ishodi uenja su tvrdnje o tome to se oekuje od studenta da zna, razumije, moe napraviti ili
vrednovati kao rezultat procesa uenja. Povezani su s mjerljivim pokazateljima razina u
nacionalnim i europskim kvalifikacijskim okvirima.
U literaturi se dosta raspravlja o razlikama izmeu ciljeva, ishoda i kompetencija. Ciljevi uenja
odreuju to bi nastavnik htio da student naui i razumije, pa se oni koji se zalau za pouavanje
koje u svome sreditu ima studenta, slue ishodima uenja u organizaciji nastavnoga procesa.
Pregled literature vezane uz ishode uenja daje sline definicije:
Ishodi uenja su iskazi kojima se izraava to student treba znati, razumjeti i/ili biti u
stanju pokazati nakon to zavri odreeni proces uenja (Kova, V.; Koli-Vehovec, S.,
2008).Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima uenja
Prirunik za sveuiline nastavnike, Rijeka, 2008.).
Ciljani ishodi uenja su iskaz oekivanih studentskih znanja, sposobnosti razumijevanja
i/ili sposobnosti koje bi student trebao moi demonstrirati nakon zavretka procesa
uenja, te opis posebnih intelektualnih i praktinih vjetina steenih ili demonstriranih
uspjenim zavretkom nastavne jedinice, programa ili studija (Agencija za znanost i
visoko obrazovanje: Pojmovnik osnovnih termina i definicija u podruju osiguranja
kvalitete u visokom obrazovanju, Zagreb, 2007.).
3

Ishodi pomau nastavniku:
da precizira studentima to se od njih oekuje;
da pripremi materijale, nastavne metode, testove;
da komunicira s kolegama (studentima, interesnim skupinam) o ciljevima kolegija i
odnosu prema cjelokupnomustudijskom programu.
Ishodi uenja pomau instituciji (fakultetu, sveuilitu):
da komunicira s interesnim skupinama posebno poslodavcima;
da se pripremi za akreditacije;
da osigura vertikalnu i horizontalnu konzistentnost programa studija.
Ishodi uenja mogu se odnositi na razdoblje studija (prvi ciklus ili drugi ciklus), na samo jedan
kolegij ili na modul. Ishodi uenja pojedinih kolegija doprinose ishodima uenja cjelokupnoga
studijskog programa.

Veza ishoda uenja i kompetencija
Ishodi uenja su jedan od osnovnih elemenata kurikula i osnova su za temeljnu promjenu procesa
obrazovanja, iako se njihovo oblikovanje u praksi esto svodi na zadovoljavanje forme koju
propisuje bolonjski proces. Za razliku od tradicionalne nastave kojoj je u sreditu nastavnik,
znaajni pristupi usmjereni su na studenta i proces uenja, a ne proces nastave. Novim pristupom
obrazovnom procesu u prvi plan postavljaju se kompetencije koje e student ponijeti nakon
zavrenoga studijskog programa. Kada se poveu pojmovi ishoda uenja i kompetencija, tada se
moe utvrditi da su ishodi uenja izjave o tome koje bi kompetencije student trebao stei nakon
uspjeno zavrenoga procesa pouavanja. Postizanjem definiranih ishoda uenja kroz proces
studiranja, student razvija i stjee kompetencije potrebne za zapoljavanje. Kompetencije
razvijaju studenti tijekom procesa uenja. Kompetencije se razvijaju u razliitim nastavnim
jedinicama i postiu na razliitim razinama obrazovnoga ciklusa.
Ishodi uenja opisuju se kao kompetencije koje student stjee nakon to udovolji svim obvezama
na studiju. Odreuju ih nastavnici na razini studijskih programa, a kompetencije ostvaruje osoba
koja ui. Razina ostvarenih kompetencija izraava se ocjenom.
Prilikom definiranja kriterija ocjenjivanja treba imati u vidu razliku izmeu oekivanih i
maksimalnih ishoda uenja. Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti oekivane ishode uenja
(drutveno prihvatljiva razina), a za najviu ocjenu potrebno ispuniti maksimalne ishode uenja.
4

U prostoru izmeu ova dva kriterija (donjegai gornjega) mogu se jasno definirati kriteriji za
ostale ocjene. To je prostor u kojem se moe izraziti kvaliteta visokog obrazovanja kroz uenje
studenata i pristup procesu pouavanja.
U literaturi se moe pronai i sljedei nain razrade postignua studenata:
0-39% - ogranieni doseg odgovarajuih ideja i pitanja;
40-49% - doseg odgovarajuih ideja i pitanja je evidentan, iako ogranien;
50-59% - povremeno analitian u stilu i pristupu, iako u veem dijelu opisan i propisan;
60-69% - analitian u stilu i pristupu s nekim kritikim interpretacijama i
70-100% - visoko analitian u stilu i pristupu s kritikim razumijevanjem i interpretacijom.
Osim graninih ishoda uenja, u praksi se koriste poeljni ishodi uenja koji definiraju to
nastavnici oekuju od prosjenoga studenta s obzirom na razinu ostvarenih kompetencija. U
praksi se daje prednost pristupu koji se temelji na poeljnim ishodima uenja, s obzirom da se
oni bolje uklapaju u kulturu uenja i pouavanja europskih zemalja.

Ocjenjivanje studenata
Ocjenjivanje je proces u kojemu nastavnik provjerava rezultate (ishode) studentovoga uenja
testovima i raznim zadaama, ali ukljuuje i kontekst u kojemu nastavnik provodi taj
proces, kao i komunikaciju koja ide prema razliitim korisnicima. Dakle, ocjenjivanje ima za
cilj: evaluaciju uenja, komunikaciju sa studentima, ali i s njihovim poslodavcima, zatim
motivaciju studenata za daljnji rad i uenje te organizaciju prijelaza s jedne razine
studiranja na drugu.
Ocjenjivanje mora biti u izravnoj vezi s ishodima uenja i ta veza treba biti stvarna i znaajna. S
druge strane ocjenjivanje treba biti pouzdano, transparentno i pravino. Ipak vjerojatno
najvanija karakteristika dobroga ocjenjivanja je omoguavanje i poticanje daljnjega uenja.
Preko ishoda uenja studentima se priopava to se od njih oekuje, odnosno gradira se razina
oekivanja. Prema ishodima uenja pripremaju se metode pouavanja, ali i metode praenja
napretka studenta i ocjenjivanje njihovih postignua. Na primjer, ako elimo provjeriti
ishod uenja da je student u stanju provesti osnovne operacije matrinoga rauna dovoljno je
provesti klasini test sa zadatcima koji to provjeravaju. Ako je, s druge strane planirani ishod
uenja primjena matrica u realnim situacijama, studentu se treba dati projektni zadatak koji e
raditi sam ili u timu, a cilj kojega je napraviti model za nestrukturirani ili polustrukturirani realni
problem. Jedan od principa dobroga ocjenjivanja je i upotreba autentine realne situacije kad god
je to mogue.
5

Nadalje, nain ocjenjivanja ui studente kako raditi posao profesionalno. Dakle, principi
pravinosti i transparentnosti imaju i dalekosene posljedice za profesionalni ivot i rad
sadanjega studenta. Ocjenjivanje treba, barem implicitno, sadravati taksonomiju koja
omoguava rangiranje zadataka koji se postavljaju pred studente.
Izuzetno je vano, da se kod ocjenjivanja vodi rauna o razliitosti studenta tj. da se uzima u
obzir da studenti imaju razliite stilove uenja, odnosno razliitu motivaciju za uenje. U osnovi
se moe rei da su pojedini studenti orijentirani na dobivanje ocjena i zavretak studija, dok su
drugi usmjereni na uenje i napredak.

Optereenje studenta
Prije prvoga izvoenja kolegija treba procijeniti optereenje studenata na tom kolegiju
uzimajui u obzir sve aktivnosti koje student treba izvesti na fakultetu i izvan njega, kako bi
postigao planirane ishode uenja. Nadalje, nakon prvoga izvoenja treba mjeriti optereenje i
korigirati prvu procjenu. Nakon toga treba periodiki (svakih nekoliko godina) ili nakon svake
ozbiljnije inovacije u programu napraviti evaluaciju optereenja studenata. U Hrvatskoj se, u
skladu s naputcima Bolonjske reforme, optereenje izraava u broju ECTS-a.
ECTS (engl. ECTS Credit, European Credit Transfer and Accumulation System) je sustav
prikupljanja i prenoenja bodova koji je usmjeren prema studentu, a temelji se na
transparentnosti ishoda (rezultata) uenja i samih procesa uenja. Dakle, ECTS bodovima se
iskazuje obujam steenih kompetencija, a odreuje se na temelju ukupnoga vremena koje je
utroio prosjeni student da bi ih stekao. Njegov je cilj olakati planiranje, provoenje,
evaluaciju, priznavanje i vrednovanje kvalifikacija i jedinica uenja, kao i studentske mobilnosti.
Radno optereenje opisuje koliinu vremena koja je studentima u prosjeku potrebna da bi
izvrili sve obveze vezane uz nastavu i uenje (poput predavanja, seminara, projekata,
praktinoga rada, pripreme za nastavu, samostalnoga uenja, ispita i drugoga), a koje su
potrebne da bi se postigli oekivani ishodi (rezultati) uenja.
Iznos radnoga optereenja studenta u formalnom kontekstu uenja u jednom semestru je 30
ECTS bodova. U veini sluajeva radno optereenje redovitoga studenta u jednoj godini iznosi
1500 do 1800 sati, te stoga jedan ECTS bod iznosi od 25 do 30 sati rada.

Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja
Ishodi uenja pomau studentima shvatiti to se od njih oekuje i olakavaju proces uenja,
pomau nastavnicima da tono definiraju to bi studenti morali znati uiniti (izvriti) na kraju
6

odreenoga razdoblja uenja, dok buduim studentima i poslodavcima pruaju informacije o
vjetinama i kompetencijama koje se stjeu tijekom studiranja.
Oekivane prednostiprimjene ishoda uenja su poveanje transparentnosti procesa obrazovanja
prema svim dionicima, fokusiranje na studenta, pojednostavljenje procesa priznavanja diploma i
mobilnosti ukljuujui priznavanje prethodnoga uenja i uenja temeljenoga na iskustvu, bolje
povezivanje pouavanja, uenja i ocjenjivanja tijekom obrazovanja i prakse, unaprjeenje
osiguranja kvalitete i poveanje odgovornosti ustanova visokoga obrazovanja.
Tradicionalna nastava je najbolje rezultate uvijek donosila kod najboljih studenta; kako je nekad
samo srednjokolska elita natavljala kolovanje, takav je pristup bio racionalan. Zato je
tradicionalne akademske vrijednosti, kod kojih uenje i istraivanje nema uvijek jasan cilj,
ponekad teko uskladiti s unaprijed definiranim ishodima pa je, uz navoenje prednosti
obrazovnoga pristupa usmjerenog k studentu i temeljenoga na ishodima uenja, potrebno
naglasiti i neke nedostatke. Potencijalno negativna gledita obrazovanja temeljenoga na ishodima
uenja su: limitiranje kreativnosti, uenje za ispit, pojednostavljivanje poduavanja,
podravanje trenda normizacije znanja, pretjerano reguliranje poduavanja i nastavnoga
procesa, dodatno optereenje nastavnika i fakultetske administracije.

Matrica za definiranje ishoda uenja
Ameriko psihogijsko drutvo usvojilo je konvenciju o podjeli ciljeva obrazovnoga procesa koju
je 1956. godine predloio ameriki psiholog Benjamin S. Bloom. On je promatrao uenje kao
proces u kojem nadograujemo prethodna znanja s ciljem razvoja sloenijih razina
razumijevanja. Prema Bloomovoj taksonomiji, rezultati pouavanja kategorizirani su u tri
povezana podruja:
1. kognitivno podruje znanja i razumijevanja,
2. afektivno podruje stavova,
3. psihomotoriko podruje vjetina.
Kod definiranja ishoda uenja, nastavnik mora objaviti svoja oekivanja o tome to e studenti
morati demonstrirati kako bi potvrdili da su neto nauili, razumjeli, usvojili i slino. Kod
definiranja ishoda uenja, koriste se pojmovi kao to su: definirati, nabrojiti, imenovati, pozivati
se, analizirati, izraunati, projektirati i slino.
Bloom predlae odreene aktivne glagole koji karakteriziraju sposobnost demonstracije
postignua studenata, ti su glagoli kljuni za pisanje ishoda uenja (precizni glagoli analizirati,
opisati, definirati, napraviti, usporediti, razlikovati, argumentirati...) (Ishodi uenja, prirunik za
sveuiline nastavnike, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, 2010.)
7

Definiranjem kognitivnih procesa, nastavnik poinje razmiljati o tome kako e student pristupiti
uenju koje e rezultirati postignuem odreenoga ishoda i kako osmisliti nastavnu situaciju i
individualne aktivnosti studenata koje e ih uinkovito dovesti do eljenoga ishoda uenja.

Evaluacija ishoda uenja
Nakon to smo konstruirali ishode uenja na pojedinim razinama, slijedi redovita
periodika provjera njihovoga postizanja i relevantnosti. Takav postupak treba biti dio sustava
unutarnjega osiguranja kvalitete nastave. S druge strane, i izvanjski strunjaci e to provjeravati
u sklopu izvanjske evaluacije institucije.
Taj proces provjere svakako treba sadravati provjeru ishoda uenja koje se sastoji u redovitoj
studentskoj povratnoj informaciji o tome postiu li se odreeni ishodi i jesu li svi ishodi
pokriveni. Potrebno je i vrjednovanje studija prema ishodima uenja. U tom kontekstu
treba provjeravati veze izmeu ishoda uenja, metoda pouavanja i ispitivanja znanja studenata,
a treba i procijeniti kako zadani ishodi utjeu na optereenje studenata.
Vano je i pitanje kvalitetne nastavne literature koja e studentima omoguiti uenje za
postizanje zadanih ishoda uenja.Kao rezultat ovakvih evaluacija, trebalo bi slijediti
provjeravanje izlaza uenja na kraju svake godine ili semestra i to na svim razinama gdje se
pokae potreba. Najlake je promjene uvesti na mikro razinama (nastavne jedinice i
djelomino kolegija). Inovacije u planu i programu zahtijevaju potvrdu fakultetskih vijea,
Senata Sveuilita, a esto i onu Nacionalnoga vijea za visoku naobrazbu.
Periodiko ponavljanje ovoga koraka vodi prema poboljanju znanja i osposobljenosti studenata
za trite rada.
8

2. OPIS PREDMETA
OBRAZAC: OPIS PREDMETA ALTERNATIVNE KOLE

Okvirni sadraj predmeta:
Drutvena uvjetovanost, pojava, znaajnost i pregled alternativnih pedagokih ideja i kola. Aktualnost
reformno-pedagokih koncepcija i kola. Pedagoko-didaktike koncepcije i suvremena praksa
alternativnih kola (Montessori, Waldorf, Freinet, Summerhil, Reggio, Agazzi, Jena plan). Otvoreni
kurikulum i autonomija uitelja. Znanstveno utemeljenje alternativnih pedagokih koncepcija.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:
Oblici su provoenja nastave predavanja, seminari i izvedba praktinih zadaa. Provjera se znanja
provodi pomou dva meuispita (kolokvija) i jednoga praktinog zadatka.Dva meuispita (kolokvija) i
jedan praktini zadatak zamjenjuju u ovom kolegiju zavrni pisani ispit u cijelosti (sukladno Odluci
Fakultetskoga vijea Uiteljskoga fakulteta od 28.1.2010., Klasa: 003-07/10-01/4, toke c i d), samo u
sluaju da je student tijekom nastave prikupio minimalni prolazni broj ocjenskih bodova (60).

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Br.* Potrebna literatura
1. Matijevi, M. (2001), Alternativne kole, Zagreb: Tipex

2. Seitz, M., Hallwacah, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb, Educa

3. Philipps, S.(1999), Montessori priprema za ivot, odgoj neovisnosti i odgovornosti,
Jastrebarsko: Slap

9

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska:

Br.* Preporuena literatura
1. Glasser, W.(2003), Kvalitetna kola, Zagreb: Educa

2. Armstrong, T. (2008), Najbolje kole, Zagreb:Educa

3. Brierley, D. L. (2013), Skriveno u vidljivom, Zagreb: IWP

Nain polaganja ispita:
Studenti su obvezni tijekom semestra napraviti praktini zadatak premaunaprijed odreenim
propozicijama. Takoer e se pisati dva kolokvija koji e takoer biti ocjenjivani. Na kraju semestra bit e
zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pruenamogunost izlaska na
usmeni ispit.

10

OBRAZAC: ISHODI UENJA
Naziv predmeta: Alternativne kole
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini uiteljski studij
Semestar: V.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 1P + 1V

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Opisati, definirati i objasniti fenomen pluralizma u obrazovanju.

2. Opisati i objasniti utjecaj kulturnih, drutveno-politikih, ideolokih i gospodarskih prilika
koje upojedinim drutvenim
epohama utjeu na razvoj alternativnih kola u Hrvatskoj

3. Pronalaziti informacije o pojedinim alternativnim kolama
4. Prepoznavati, razumjeti glavne elemente svake pojedine alternativne koncep
cije (idejni zaetnik, pogled na dijete, osnovna
obiljeja)
Razlikovati didaktiko-metodike aspekte pojedinih alternativnih kola
Usporeivati alternativne kole s obzirom na njihove zajednike karakteristike i razliitosti
Usporeivati razliite svjetske obrazovne sustave.
Usporeivati i kritiki razmiljati o pedagokim, didaktikim i metodikim rjeenjima u
alternativnim, privatnim i slobodnim kolama
Raspravljati o suvremenim kretanjima u podruju alternativnog i privatnog kolovanja
11

(osobito u odnosu prema dravnome)
Raspravljati o mogunosti primjene nekih od alternativnih pokuaja u dananjim javnim
kolama
Pretraivati literaturu o alternativnim pedagokim idejama i kolama

Povezivanje ishoda uenja, nastavnih metoda i procjena ishoda uenja
Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
0,25 - - - -
Meuispiti -
kontinuirana
provjera
znanja**

ili
Ispit
1,25 1-4 2 meuispita Bodovi na
meuispitu (ili
ispitu)
pretvaraju se u
ocjenske bodove

0 80
Praktini
zadatak
0,50 3 Izrada
didaktikog
materijala
Prema
kriterijima
izraenima za
aktivnost
0 20
Ukupno 2 100

Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoenju predmeta
Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija
Marija Sabli Utorkom od 9-11 sati Ured 48

12

Nastavni materijal :
Sav je nastavni materijal za akademsku 2013./14. godinu dostupan u uredu nositeljice kolegija od prvoga
dana nastave akademske godine. Nastavni je materijal objedinjen u jedan registrator koji na hrbatu nosi
naslov Alternativne kole, interni nastavni materijali, ak.g. 2013./14.,doc. dr.sc. Marija Sabli. Nastavni
je materijal na raspolaganju studentima za uenje i pripremu kolokvija. Materijal je podijeljen u dvije
zasebne cjeline koje odgovaraju sadrajima dva kolokvija (studeni, sijeanj). Na poetku je svih nastavnih
materijala navedenih u registratoru naveden sadraj. Popis e svih sadraja u kolegiju za cijelu
akademsku godinu studenti dobiti od nastavnika u papirnom i elektronikom obliku po poetku nastave.
PowerPoint prezentacije koje nastavnik koristi u nastavnom radu jesu saeta nastavnikova
priprema za nastavu (usmeno izlaganje) i ne predstavljaju potpuni materijal za studiranje. Nastavnik
koristi vrlo kratke PP prezentacije tijekom voenja nastave (npr. nekoliko slajdova s okvirom izlaganja),
koje student nije obvezan prepisati ili koristiti u svom uenju. PP predstavljaju vodilju nastavniku tijekom
nastave, slue stvoriti studentima jasan okvir izloenoga sadraja i stoga nisu sadraj dostatan sam po
sebi. Sadraj je za studiranje u potpunosti dostupan u nastavnim materijalima.
Kad je studentima na nastavi prisutan gost (npr. montessori pedagog, waldorfski pedagog,
uitelj, itd.), studentima e u elektronikom obliku i u pisanom obliku umetnut u registrator biti
dostupan saetak sadraja gostovanja s najvanijim zakljucima.
Za sve ostale nepredviene i ovdje neopisane situacije studente se upuuje na izravni kontakt s
nastavnikom u vrijeme konzultacija.
Termini ispita
Termini su ispita iz Alternativnih kola navedeni na mrenoj stranici ustanove.
Kolokviji
Kontinuirana provjera znanja provodi se kroz dva pismena kolokvija.
Teme za diplomske radove:
Pedagogija Marie Montessori
Alternativnost u Hrvatskoj- stvarnost ili mit
Usporedba razliitih alternativnih pedagokih koncepcija
Freinetova pedagogija
Summerhill-slobodna kola
Jena plan-kola obitelji
Komparativna analiza privatnih kola Hrvatska vs. Zemlje lanice EU
13

OBRAZAC: OPIS PREDMETA Didaktika


to je didaktika? Didaktika u sustavu znanosti. Teorijski pristupi u didaktici. Humanistiki
pristup. Odreenje nastave. Nastavna komunikacija. Kreativnost u nastavi. Ciljevi i zadatci
nastave. Bloomova taksonomija. NOK, HNOS, Nastavni planovi i programi; Nastavne cjeline,
teme i jedinice. Tematsko mjeseno planiranje. Izrada rasporeda sati. Projektna nastava. Pitanja u
nastavi. Kombinirani odjel. Integrirani dan. Tijek odgojno-obrazovnog procesa. Kreativnost u
etapama odgojno-obrazovnog procesa. ERR sustav. Nastavne metode; uspjenost nastavnih
metoda. Verbalne, vizualne i prakseoloke metode. Mediji u nastavi. Socijalni oblici Suradniko
uenje. Socijalna i emocionalna klima. Odgojno-obrazovna ekologija. Vrednovanje. Poloaj
uenika u nastavi. Nastava usmjerena na uenika.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: Student je duan aktivno sudjelovati na
predavanjima i seminarima. Student je duan izraditi i prezentirati rezultate projekta. Provjera
znanja uinit e se na temelju studentskog izlaganja projekta, etiriju kolokvija te pismenog i
usmenog ispita.


1. Bognar,L., Matijevi,M. (2005). Didaktika. Zagreb: kolska knjiga
2. Jelavi,F. (2008). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap
3. Kyriacou, CH. (1997). Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa
4. Matijevi, M., Radovanovi D. (2011). Nastava usmjerena na uenika. Zagreb:
kolske novine
5. Peko, A., Pintari, A. (1999). Uvod u didaktiku hrvatskog jezika. Osijek:
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoki fakultet


1. Cowley, S. (2006). Tajne uspjenog rada u razredu. Zagreb: kolska knjiga
2. Desforges,C. (2001). Uspjeno uenje i pouavanje: psihologijski pristupi. Zagreb:
Educa
3. Didaktike teorije (1992). (ured. Gudjons et.al.), Zagreb: EDUCA
4. Dubovicki, S. (2013). Attitudes of Future Teachers towards Evaluation of
University Teaching
5. Glasser, W. (2001). Svaki uenik moe uspjeti. Zagreb: Alinea
6. Glasser, W. (2001). Nastavnik u kvalitetnoj koli.; Kvalitetna kola
7. Jensen, E. (2003). Super- nastava. Zagreb: Educa
14

8. Kiper,H./Mischke,W. (2008). Uvod u opu didaktiku. EDUCA, Zagreb
9. Marsch, J.C. (1994). Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: EDUCA
10. Marzano, J. R., Pickering, J. D., Pollock, E. J.,(2006). Nastavne strategije. Zagreb:
Educa
11. Meyer,H. (2005.) to je dobra nastava?, EruditA, Zagreb
12. Peko, A., Varga, R. (2013). Classroom as a context for active learning
13. Terhart, E. (2001), Metode pouavanja i uenja, EDUCA, Zagreb

Nain polaganja ispita: projekt, etiri kolokvija, pismeni i usmeni ispit.

15

Naziv predmeta: Didaktika
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij
Uiteljski studij
Semestar: III. i IV.
ifra predmeta: UPE3001
ECTS bodovi 6
Tjedno optereenje P+S+V 2+1 +0 (zimski semestar); 1+1+0 (ljetni semestar)

Cilj predmeta: studenti e dobiti cjelovit i sistematiziran uvid u znanost didaktike, njezino
utemeljenje i terminologiju; studenti e biti osposobljeni za kritiko propitivanje problema
suvremene didaktike teorije i prakse te za samostalno koncipitanje nastavnoga procesa; studenti
e biti upoznati sa smislom, strukturom i proirenom djelatnou kole te kolske pedagoke
dokumentacije.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. analizirati mogunosti organiziranja i planiranja samostalnog uenja i napredovanja
kroz studij na nain kritikog i samokritinog propitivanja znanstvenih istina
samostalnim i kontinuiranim radom te razliitim izvorima i metodama uenja
postizati napredak u studiju;
2. planirati i shvatiti vanost projektnog i timskog rada, interakcijom i suradnjom
utemeljenom na partnerskim odnosima;
3. koristiti sposobnosti za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge;
4. analizirati i stjecati svoju sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u
osnovnoj koli.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
pohaanje
nastave
1 1-4 Aktivno
sudjelovati
(aktivno sluati,
razgovarati,
ispitivati,
promiljati)
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
5 15
izrada
projakta
1 1-4 Aktivno
sudjelovati
(aktivno sluati,
novosteena
znanja kroz
izradu,
razgovarati,
propitivati,
diskutirati)
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
25 35
16

provedba
didaktikih
aktivnosti
1 1-4 Aktivno
sudjelovati
(aktivno sluati,
novosteena
znanja kroz
provedbu
pedagoke
aktivnosti,
razgovarati,
propitivati,
diskutirati)
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
15 20
kolokviji 2 1-4 pismena provjera
znanja
30 pitanja 20 30
Zavrni
ispit
1 1-4 usmena i pismena
provjera znanja u
sluaju
neodraenog
elementa
30 pitanja 20 30
Ukupno 6 65 100


Prof. dr. sc. Anelka Peko Srijedom od 12.00 sati i
prema dogovoru na e-mail
apeko@unios.hr
Kabinet 26?
Dr. sc. Snjeana Dubovicki,
via asistentica
Srijedom od 9:00 11:00 sati
i prema dogovoru na e-mail
sdubovicki@ufos.hr
Kabinet 55
* po potrebi dodati redove u tablici

Nastavni materijal: pdf ili ppt

Termini ispita: kolokviji 1. - studeni 2013. godine, 2. sijeanj 2014. godine, 3. travanj, 4. -
lipanj

Rezultati kolokvija
17

OBRAZAC: OPIS PREDMETA DISKRETNA MATEMATIKA
Binarne relacije.
Osnovni pojmovi teorije grafova (graf, vrh grafa, brid, ...).
Podgrafovi.
Matrica incidencije i matrica susjedstva.
Pojam stupnja vrha.
etnje, putovi i povezanost grafa.
Ciklusi.
Primjene grafova (elektrini krugovi, kemija, sociogrami ...).
Stabla.
Eulerove ture.
Hamiltonovi ciklusi.
Povezanost grafova (vrna i bridna).
Bojenje grafova i kromatski broj.
Transportni problem.
Sparivanje u grafovima.

- predavanja, vjebe, konzultacije, zadae, kontinuirana provjera znanja
Nastava se izvodi uz podrku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su
studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih
rokova.
Putem konzultacija te e-komunikacije s nastavnikom studenti e dobivati dodatnapojanjenja i upute.
- kolokviji ili pismeni ispit, usmeni ispit

Br. Potrebna literatura
1. Darko Veljan, Kombinatorna i Diskretna matematika, Algoritam, Zagreb 2001.

Br. Preporuena literatura
18

1. J. Matouek, J.Neetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University Press,
Oxford, 1998.
2. B. Divjak, A. Lovreni, Diskretna matematika s teorijom grafova, Varadin 2005.

Konana ocjena proizlazi iz ocjena sljedeih komponenti
1. kolokviji ili pismeni ispit
2. usmeni ispit

19

OBRAZAC: ISHODI UENJA DISKRETNA MATEMATIKA
Naziv predmeta: DISKRETNA MATEMATIKA
Studij: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI UITELJSKI
STUDIJ
Semestar: IV.
ifra predmeta: UMA4001
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta: Upoznati studente s osnovnim strukturama i metodama diskretne matematike.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
Nakon uspjenog svladavanja kolegija od studenta se oekuje da je sposoban:
1. definirati i klasificirati binarne relacije na skupovima poznavajui njihova svojstva i
karakteristine primjere
2. identificirati i grafiki prikazati osnovna svojstva relacija
3. definirati i povezati osnovne pojmove i probleme iz teorije grafova
4. koristiti osnovne pojmove teorije grafova.
5. primijeniti teoreme i algoritme iz teorije grafova pri rjeavanju zadataka
6. prevesti u matematiki jezik probleme koji su formulirani nematematiki, te koristiti
dobiveni zapis za rjeavanje poetnog problema

Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda procjenjivanja Bodovi
min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
1.4 2,3,5,6 Studenti trebaju
samostalno rijeiti
Dva kolokvija ili pismeni
ispit. Bodovi ostvareni
30 60
20

postavljene
zadatkekoji su
postavljeni u
kolokviju ili
pismenom ispitu.
na kolokvijima se
zbrajaju. Konana
ocjena iz kolokvija
utvruje se nakon
posljednjeg kolokvija.
Uvjet za ostvarivanje
pozitivne ocjene iz
kolokvija je ostvarivanje
minimalno 20% bodova
na svakom
pojedinanom kolokviju
i 50% bodova u sumi
bodova s oba kolokvija.
Pozitivno ocijenjen
kolokvij je zamjena za
pismeni dio ispita.
Zavrni ispit 1.3 1,3,4 Usmeni ispit Studentima se
postavljaju teoretska
pitanja iz obraenih
tema kako bi se
provjerilo poznavanje i
razumijevanje tema.
20 40
Pohaanje
nastave
0.3 1-6 Studenti su obvezni
u skladu s
Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati na
barem 70% nastave
propisane
studijskim
programom.
Evidencija pristupanja
predavanjima i
vjebama obavljati e se
na predavanjima i
vjebama.
- -
Ukupno 3 50 100

21

izv. prof. dr. sc. Ruica
Kolar-uper
etvrtkom u 14 sati ili prema dogovoru na e-
mail rkolar@ufos.hr
kabinet 40

22

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM-DJEJE GLAZBENO STVARALATVO

Naziv predmeta: Djeje glazbeno stvaralatvo
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini uiteljski
studij
Nositelj kolegija: Dr. sc. Jasna ulenti Begi, via asistentica
Semestar: 3. semestar, zimski
ifra predmeta: IGLS001
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 1 P+1S

Cilj predmeta:
Razviti kod studenata osjeaja za zakonitost glazbenog kretanja, senzibilitet za glazbu i samopouzdanje
pri iznoenju novih glazbenih ideja. Osposobiti studente za uvoenje djece mlae kolske dobi u
glazbeno-stvaralake aktivnosti.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
Glazbeno improvizirati uz koritenje tijela kao instrumenta (body percussion)
1. Svirati i glazbeno improvizirati na glazbalima djejeg instrumentarija
2. Kreirati krau melodiju na zadani tekst
3. Individualno improvizirati u okviru neke vee glazbene forme
4. U manjim grupama osmiljavati krae skladbe ili glazbene prie i izvoditi ih pjevanjem i/li
uz glazbala djejeg instrumentarija
5. Opisati mogue naine uvoenja uenika u glazbeno-stvaralake aktivnosti
6. Uvoditi djecu mlae kolske dobi u glazbeno-stvaralake aktivnosti

23

Glazbena improvizacija u umjetnikoj, zabavnoj i narodnoj glazbi. Orff-Schullwerk i Orffov instrumentarij.
Ritamska improvizacija ritamsko pitanje i odgovor; Improviziranje ritma izmeu zadanih dijelova.
Izvoenje improvizirane pratnje uz djeju pjesmu. Glazbeni oblik kao zadani element u stvaranju.
Stvaranje melodije na zadani tekst. Glazbena pria. Glazbena improvizacija u glazboterapiji.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Provjera znanja odvija se putem kolokvija i ispita.
Ispit se polae pismeno i praktino.
Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti studenata Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave -
predavanja i
seminari
0,2 1-6 Prisustvo na nastavi i
aktivno sudjelovanje
Evidencija
nazonosti
7% 10%
Praktine
aktivnosti
1 1-4 Zadaci izvedbe Praktini kolokviji 25% 50%
Zavrni ispit 0,8 5 Provjera usvojenih
znanja
Pismeni kolokvij 20% 40%
Ukupno 2 52% 100%

1. Manasteriotti, V. (1971). Muziki odgoj na poetnom stupnju, Metodske upute za
odgajatelje i nastavnike razredne nastave. Zagreb: kolska knjiga.
2. Svalina, V. (2010). Djeje stvaralatvo u nastavi glazbe. U: Kich Katalin (ur.) Korszer
mdszertani kihvsok, zbornik radova, Szabadka: Magyar Tannyelv Tantkpz - ISBN:
978-86-87095-08-3.

24

1. Kratus, J. (1991). Growing with Improvisation. Music Educators Journal, 78 (4), 35-40.
2. Makjani, V./Zavrki, J. (1974).Glazbeni odgoj za I, II, III razred osnovne kole. Zagreb:
kolska knjiga.
3. Manasteriotti, V.(1982). Zbornik pjesama i igara za djecu. Zagreb: kolska knjiga.
4. Orff, C. (1963). Orff-Schulwerk - Past and Future. U: I. S. Carley (ur.), Orff Reechoes.
Reechoes (str. 3-13). USA: American Orff-Schulwerk Association.
5. Pogaj, J. (1988).Metodika nastave glazbene kulture u osnovoj koli. Zagreb: kolska
knjiga.
6. Shamrock, M. (1997). Orff-Schulwerk an Integrated Foundation. Music Educators Journal,
83 (6), 41-45.
7. Svalina, V. (2009).Glazboterapija i djeca s posebnim potrebama, Zagreb: Tonovi, 53, 144-
153.
8. Svalina, V., Matijevi, M. (2011). Glazbeno daroviti uenici na primarnom stupnju
kolovanja. Napredak: asopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4), 425-445.
Izvoa kolegija: Dr. sc. Vesna Svalina, asistentica
E- adresa: vsvalina@ufos.hr
Konzultacije: Srijedom od 11.00 12.00 sati, kabinet br. 35
Termini ispita
Izvanredni: 13.12. 2013. u 9.00 sati
Zimski: 7.2. i 21.2. 2014. u 9.00 sati
Ljetni: 20.6. i 4.7. 2014. u 9.00 sati
Jesenski: 12.9. i 26.9. 2014. u 9.00 sati
25

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - DJEJA KNJIEVNOST
Pojam djeje knjievnosti, tematski i strukturni sloj.
Vrste i anrovi.
Knjievnoznanstvena literatura.
Odreenje, anrovi, tematski i strukturalni sloj, najznaajniji predstavnici: pjesnitvo, slikovnice,
slikoprie, basne, igrokazni tekstovi.
Prie, bajke, legende, crtice, strip, dnevnika proza.
Djeji roman ili roman o djetinjstvu
- prema tematskom odreenju: realistini roman, roman o ivotinjama, socijalni roman, znanstveno-
fantastini roman, povijesni roman, pustolovni ili avanturistiki roman, istraivaki ili detektivski roman,
bajkoviti roman;
- prema likovima: roman druine, roman lika;
- prema ustroju fabule: linearni, lanani ili stupnjevani, paralelni, prstenasti.
-seminarski rad interpretacija zadanog knjievnog djela s koritenjem relevantne teorijske literature
-itanje lektirnih naslova i rad na knjievnim tekstovima
-kolokvij
-usmeni ispit odabrani lektirni naslovi

1. Hranjec, Stjepan, Pregled hrvatske djeje knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2006.
2. Pintari, Ana, Umjetnike bajke - teorija, pregled i interpretacija, Filozofski fakultet,
Matica hrvatska, Osijek, 2008.
26

1. Crnkovi, Milan, Teak, Dubravka, Povijest hrvatske djeje knjievnosti od poetaka do
1955., Znanje, Zagreb, 2002.
2.
Pintari, Ana, Biblija i knjievnost interpretacije, Filozofski fakultet Osijek, 2009.

Nain polaganja ispita:2 x kolokvij (teorija), lektirni koloviji (provjera itanosti zadanih lektirnih naslova
prije interpretacije na satu), seminarski rad, usmeni ispit (lektira).

27

OBRAZAC: ISHODI UENJA Djeja knjievnost
Naziv predmeta: Djeja knjievnosti
STUDIJ
Semestar: 2.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje P+V 1P + 1S

Cilj predmeta: Upoznati studente s najznaajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske djeje
knjievnosti, osnovnim vrstama i anrovima knjievnih djela i kriterijima vrjednovanja.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. osposobiti studente za definiranje i objanjavanje osnovnih znaajki knjievnosti za djecu
i mlade
2. -studenti e moi usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske knjievnosti za djecu i
mlade
3. -studenti e moi razlikovati stilsko-poetike odrednice knjievnih tekstova namijenjenih
djeci i mladima

4. -studenti e moi prepoznati obiljeja anrovskog sustava

5. -studenti e moi primijeniti temeljnu literaturu (Milan Crnkovi i Dubravka Teak, Stjepan
Hranjec, Ana Pintari) na knjievne predloke
6.

28

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Interpretacija
knjievnih
djela
0,5 1 - 5 itanje
lektirnih
naslova i
primjena
teorijske
literature pri
intepretaciji
0 35
Prezentacija
seminarskoga
rada
0,5 5 Priprema i
usmeno
izlaganje
seminarskoga
rada
napisanoga
uz koritenje
relevantne
teorijske
literature
10 25
Pohaanje
nastave
0,5 1 - 5 Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
10 20
Pohaanje
kazaline
predstave
0,3 Odlazak na
kazalinu
predstavu u
djeje
kazalite i
pisanje
prikaza
predstave
0 5
Kolokvij 0,7 1-4 Pismeni
kolokvij
30 60
Usmeni ispit 0,5 1-5 Usmeno
odgovaranje
proitanih
15 30
29

odabranih
lektirnih
naslova
Ukupno 65 175

doc.dr.sc.Valentina Majdeni etvrtkom od 10,30 sati
vmajdenic@ufos.hr
Uiteljski fakultet u Osijeku,
kabinet 44

Termini ispita:
3.II.2014. u 8.00 sati
17.II.2014. u 8,00 sati
14.IV.2014. u 8,00 sati
16.VI.2014. u 8,00 sati
30.VI.2014. u 8,00 sati
8.IX.2014. u 8,00 sati
22.IX.2014. u 8,00 sati

30

OBRAZAC: OPIS PREDMETA DJEJA KNJIEVNOST NA ENGLESKOM JEZIKU
itanje i diskusija o razliitim knjievnim vrstama djeje knjievnosti (pjesmice, bajke, basne, prie,
slikovnice, romani). Prve poetnice i publikacije. Pregled povijesti djeje knjievnosti na engleskom
jeziku. Suvremena engleska knjievnost za djecu. Izbor djela ne bi trebao biti strogo odreen, ve
preputen voditelju kolegija, u skladu sa sastavom skupine studenata i dostupnosti djela, a ukljuuje
sljedee autore: Aesop, Braa Grimm, Hans Christian Andersen, Oscar Wilde, Mark Twain, Louisa May
Alcott, Frances Hodgson Burnett, J. M. Barrie, C. S. Lewis, A. A. Milne, Lewis Carroll, Rudyard Kipling, J. R.
R. Tolkien, Dr. Seuss, Roald Dahl, J. K. Rowling, i dr.

Predavanja, seminari, samostalni zadatci, konzultacije, multimedija.
Kolokviji, izlaganje, pisanje eseja, zavrni ispit (pismeni) kolegij zapoinje uvodom u teoriju i povijest
djeje knjievnosti engleskog govornog podruja, nakon ega se obrauju pojedina djela. Studenti piu
dva pismena kolokvija (teorija, povijest). Takoer je predvieno pisanje eseja o odabranom knjievnom
djelu i usmeni kolokvij u vidu izlaganja. Na zavrnom pismenom ispitu studenti polau Analizu odabranih
djela djeje knjievnosti.
Nazonost na predavanjima. Studenti su obvezni proitati i obraditi jedno od djela djeje knjievnosti
engleskoga govornog podruja putem eseja i izlaganja. Izvravanje zadataka, sudjelovanje u diskusijama.


1. Tunnell, Michael O., James S. Jacobs. Childrens Literature, Briefly. Allyn and Bacon, 2008.
2. Zipes, Jack, Lissa Paul, Lynne Vallone, Peter Hunt and Gillian Avery, eds. The Norton
Anthology of Childrens Literature: The Traditions in English. New York, London: W. W.
Norton & Company, 2005.
3. Lynch-Brown, Carol, and Carl M. Tomlinson. Essentials of Childrens Literature. Allyn &
Bacon, 2004.
4.

31

1. Singer, Dorothy G. and Jerome L. Singer, eds. Handbook of Children and the Media.
London: Sage Publications, Inc., 2001.
2. Hunt, Peter, ed. Childrens Literature An Illustrated History. Oxford: Oxford University
Press, 1995.
3.
4.

Pismeni kolokviji: 1. Teorija djeje knjievnosti (uvod), 2. Povijest djeje knjievnosti engleskoga govornog
podruja
Zavrni ispit (pismeni): Analiza odabranih djela djeje knjievnosti.
32


Naziv predmeta: Djeja knjievnost na engleskom jeziku
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Uiteljski
studij
Semestar: ljetni (IV.)
ifra predmeta: UEJ4001
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje P+V 2P+2S

Cilj predmeta:
Proirivanje leksikoga i opeg znanja studenata o povijesnom razvoju djeje knjievnosti i poticanju
djejih italakih navika. Upoznavanje s tradicionalnom (usmenom) knjievnosti za djecu i novijom
knjievnosti za djecu na engleskom jeziku. Upoznavanje studenata s vjetinom prianja pria na
engleskom jeziku na osnovi izvornoga teksta.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. student posjeduje znanje o teorijskoj podlozi i osnovama analize knjievnog djela
2. posjeduje znanje o povijesnom razvoju knjievnosti za djecu engleskoga govornog
podruja
3. sposoban je prepoznati najznaajnija djela djeje knjievnosti na engleskom jeziku
4. sposoban je analizirati djela djeje knjievnosti na engleskom jeziku
5. sposoban je izraditi prezentacijski materijal na engleskom jeziku
6. sposoban je istraivaki obraditi zadani materijal i pripremiti pisani rad na engleskom
jeziku
7. sposoban je kreativno interpretirati knjievno djelo na engleskom jeziku
8. posjeduje znanje o integriranju knjievnog djela u nastavu stranoga jezika

33

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave i
aktivnosti u
nastavi
2
(60
kolskih
sati)
1.-8. Predavanja,
seminari,
samostalni i
grupni rad,
diskusije,
analiza
knjievnoga
materijala,
zadatci,
pisanje eseja,
prezentacija
Nazonost na
nastavi
(evidencija; 10
bodova)
Pismeni (10)
Usmeni (10)
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1 30
Kontinuirana
provjera
znanja
0,5 1.-3. 2 kolokvija
(20+20)
Bodovi na
meuispitu se
pretvaraju u
ocjenske
bodove
1 40
Zavrni ispit
(pismeni)
0,5 1.-8. Analiza
odabranih
djela djeje
knjievnosti
na engleskom
Bodovi na ispitu
se pretvaraju u
ocjenske
bodove
1
(za izlazak
na ispit
potrebno
je skupiti
40%
bodova
unutar
kolegija)
30
Ukupno 3 100
eljka Flegar etvrtkom u 10 (ili po
dogovoru)
kabinet 58
zflegar@ufos.hr
34

Nastavni materijal : pdf ili ppt (Google Drive)
Termini ispita
5.12.2013. u 11h
6.2.2014. u 11h
20.2.2014. u 11h
10.4.2014. u 11h
12.6.2014. u 11h
26.6.2014. u 11h
11.9.2014. u 11h
25.9.2014. u 11h
Kolokviji
Teorija djeje knjievnosti (uvod)
Povijest djeje knjievnosti engleskoga govornog podruja
Ispitna pitanja
1. Elements of fiction
2. Academic / personal value of children's literature
3. Genres of children's literature
4. Beginnings of children's literature
5. The Golden Age
6. Modern Children's Literature
7. Children's literature and the media
8. Free Reading
9. Works of Traditional Literature (fables, fairy tales)
10. Works of Modern Fantasy
11. Works of Realistic Fiction
12. Works of Historical Fiction
13. Works of New Realism
14. Picture Books
15. Poetry
16. Illustrations

Rezultati kolokvija

35

OBRAZAC: OPIS PREDMETA DJEJA MEDIJSKA KULTURA NA ENGLESKOM JEZIKU
Studentima su ponueni tekstovni materijali i primjeri iz vizualnih medija i informacijskih tehnologija u
svrhu poticanja diskusija i pismenog izraavanja. Uz primjere igranih i animiranih sadraja studentima se
nude vjebe i kreativne aktivnosti. Studente se potie da izraze svoje miljenje i steknu znanje u okviru
suvremenih medijskih teorija. U sklopu kolegija studenti se takoer osposobljavaju za samostalan
istraivaki rad. Nastava se odrava na engleskom jeziku, te se kroz aktivnosti unutar kolegija
razumijevanje ponuenog materijala, diskusije i izlaganja, pisanje eseja, itanje znanstvenih radova -
razvijaju sve etiri jezine vjetine.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: predavanja, seminari, samostalni zadatci,
konzultacije, multimedija
Kolokviji, izlaganje, pisanje eseja, zavrni ispit (usmeni) kolegij zapoinje uvodom u teoriju i povijest
djeje medija za djecu engleskog govornog podruja, nakon ega se obrauju elektronski mediji i
reprezentativni primjeri istih. Studenti piu dva pismena kolokvija (teorija/povijest i analiza primjera
medijske kulture). Takoer je predvieno pisanje eseja u sklopu nastave u kojem se obrauje odabrani
medijski materijal, i izlaganja na istu temu. Na kraju kolegija, ukoliko su zadovoljili kriterije, studenti
mogu pristupiti zavrnom usmenom ispitu.

1. Davies, Mire Messenger. Children, Media and Culture. McGraw Hill: Open University
Press, 2011.
2. Singer, Dorothy G., and Jerome L. Singer, eds. Handbook of Children and the Media.
Thousand Oaks, London: Sage Publications, Inc., 2001.
3. Strasburger, Victor C., and Barbara J. Wilson. Children, Adolescents and the Media.
Thousand Oaks, London: Sage Publications, Inc.: 2002.
4.

36

1. Gentile, Douglas A. Media Violence and Children: A Complete Guide for Parents and
Professionals. Greenwood: Praeger Publishers, 2003.
2. Rosengren, Karl Erik. Media Effects and Beyond: Culture, Socialization and Lifestyles.
London: Taylor & Francis, 2007.
3. Valkenburg, Patti M. Childrens Responses to the Screen: A Media Psychological
Approach. Philadelphia: Lawrence Erlbaum, 2004.
4.

Pismeni kolokviji: 1. Teorija medija za djecu, 2. Analiza odabranoga medijskog materijala za djecu
Zavrni ispit: Ukoliko su zadovoljili kriterije, studenti polau zavrni usmeni ispit.
37

OBRAZAC: ISHODI UENJA Djeja medijska kultura na engleskom jeziku
Naziv predmeta: Djeja medijska kultura na engleskom jeziku
studij
Semestar: ljetni (VI.)
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 2P1S

Cilj predmeta:
Svrha kolegija je osposobiti studente za analizu i sposobnost kritinog razmiljanja u sagledavanju
suvremene djeje medijske kulture i elektronskih medija. Studenti razvijaju razumijevanje informacija i
slobodno izraavanje na engleskom jeziku na razliite teme iz podruja djeje medijske kulture. Kolegij
takoer ukljuuje savladavanje istraivakih metoda i prezentacijskih tehnika.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. posjeduje znanje o povijesti razvoja elektronskih medija
2. posjeduje znanje o kognitivnom razvoju i djejoj percepciji medija
3. sposoban je analizirati i odabrati medijski materijal na engleskom jeziku (filmovi, serije,
edutainment, video igre, Internet stranice, reklamni materijal)
4. sposoban je izraditi prezentacijski materijal na engleskom jeziku
5. sposoban je istraivaki obraditi zadani materijal i pripremiti pisani rad na engleskom
jeziku
6. sposoban je kreativno interpretirati medijski materijal na engleskom jeziku
7. posjeduje znanje o integriranju medijskog materijala u nastavu stranoga jezika

38

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave i
aktivnosti u
nastavi
1,5
(45
kolskih
sati)
1.-7. Predavanja,
seminari,
samostalni i
grupni rad,
diskusije,
analiza
medijskoga
materijala,
zadatci,
pisanje eseja,
prezentacija
Nazonost na
nastavi
(evidencija; 10
bodova)
Pismeni (10)
Usmeni (10)
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1 30
Kontinuirana
provjera
znanja
0,2 1.-3. 2 kolokvija
(20+20)
Bodovi na
meuispitu se
pretvaraju u
ocjenske
bodove
1 40
Zavrni ispit
(usmeni)
0,3 1.-7. usmeni ispit
na engleskom
jeziku koji
sadri
pregled
cijeloga
gradiva
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1
(za
izlazak
na ispit
potrebno
je skupiti
40%
bodova
unutar
kolegija)
30
Ukupno 3 100

dogovoru)
kabinet 58
zflegar@ufos.hr
39

Nastavni materijal : pdf ili ppt (Google Drive)
Termini ispita
5.12.2013. u 10h
6.2.2014. u 10h
20.2.2014. u 10h
10.4.2014. u 10h
12.6.2014. u 10h
26.6.2014. u 10h
11.9.2014. u 10h
25.9.2014. u 10h
Kolokviji
Teorija medija za djecu
Analiza odabranoga medijskog materijala za djecu
Ispitna pitanja
1. Elements of children's culture
2. Perceptual boundedness
3. Imagination
4. History of Children's Media
5. Children's Television
6. Digital Media
7. Children's Films
8. Animated Features
9. Adaptations
10. Children's Series
11. Children's Software
12. Children's Web Sites
13. Music for Children
14. Advertising for Children

Rezultati kolokvija
40

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - DRAMSKI ODGOJ

Teorija: Upoznavanje s procesom nastajanja dramske predstave, usvajanje osnovnog rjenika kazaline
terminologije. Povijest dramskogodgoja. Poticanje dramske kreativnosti u djeteta mlae kolske dobi.
Psihofizika zrelost djeteta u odnosu na dramsku igru, procesnu dramu. Odreenje dramske igre i
procesne drame. Dramske tehnike. Realizacija dramske igre i procesne drame u nastavi.

Praktini dio: Stvaranje dramske prie. Dramaturko planiranje, strukturiranje i realizacija dramske igre i
procesne drame u prostoru.
Planiranje razliitih igara: igre zagrijavanja, igre oputanja, igre opaanja, igre koncentracije; igre mate;
igre osjetilnog pamenja, igre emotivnog pamenja; igre rijeima; igre sklada rijei, pokreta, zvuka; igre
pojedinaca, skupine igre; igre likova; improvizacija znaenje improvizacije u razvijanju dramske igre i
procesne drame; monolog, dijalog; dramska radnja: uvod, zaplet, rasplet; dramski likovi; dramsko mjesto
i vrijeme radnje

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, vjebe u scenskom prostoru, posjeti
kazalitu, konzultacije, kolokvij, zavrni usmeni ispit.

1.
Grui, I., (2002.), Prolaz u zamiljeni svijet (procesna drama ili drama u nastajanju), Zagreb: Golden marketing

2. Peri Kraljik, M., (2009.), Dramske igre za djecu predkolske dobi, Osijek: Uiteljski
fakultet

3.
Ladika, Z., (1970.), Dijete i scenska umjetnost, kolska knjiga: Zagreb

4. Leki K. i dr. (2007.), Igram se a uim, Zagreb: Hrvatsski centar za dramski odgoj

41

1. File, G., (2008.), Zamisli, doivi, izrazi! Dramske metode u nastavi hrvatskoga jezika,
Zagreb: Hrvatsski centar za dramski odgoj
2. Scher, A. i Verrall C. (2006.), Novih 100+ideja za dramu,Zagreb: Hrvatsski centar za
dramski odgoj
3. Scher, A. i Verrall C. (2005.), Novih 100+ideja za dramu,Zagreb: Hrvatsski centar za
dramski odgoj
4. Boal, A., (2009.), Igre za glumce i ne-glumce, Zagreb: Hrvatsski centar za dramski odgoj
5.vacov, V., (1984.), Temelji dramaturgije, Zagreb: kolska knjiga

Teoretski i praktini dio
Kolokvij: kolokvij se polae praktino realizacija dramskih igara i procesne drame
Zavrni usmeni ispit: teoretski dio

42

OBRAZAC: ISHODI UENJA DRAMSKI ODGOJ
Naziv predmeta: DRAMSKI ODGOJ

Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Uiteljski studij
Semestar: IV
ifra predmeta: UHR4010
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje P+V 1P+2V

Cilj predmeta:
Osposobiti studente za poticanje i razvijanje djejeg dramskog stvaralatva u kolskim ustanovama,
osposobiti ih za dramaturko planiranje i igranje raznolikih oblika dramskih igara i procesne drame.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Upoznavanje kazaline umjetnosti
2. Primjena dramskih metoda u nastavi
3. Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e poznavati znaajke dramske igre, moi e
odrediti sastavnice dramskog djela i samostalno izvoditi i primjenjivati dramske tehnike u
odgoju i obrazovanju.
4.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Predavanja i 1 1-3 Prisutnost uz
aktivno
Evidencija uz
aktivno
10 20
43

vjebe sudjelovanje sudjelovanje
Praktine
vjebe u
skupinama
(kolokvij)
1 1-3 Aktivno i
samostalno
planiranje i
realizacija u
scenskom
prostoru
Analiziranje i
dobronamjerni
kritiki osvrti
dramskih igara i
procesnih
drama
10 20
Usmeni ispit 1 1-3 Aktivno
sudjelovanje i
uenje
Ispitivanje
savladanog
teoretskogplana
i programa
20 40

Ukupno 3 50 100

Izv.prof.art. Mira Peri Kraljik Ponedjeljak: 9.30 Ured 27

Nastavni materijal: pdf ili ppt.
Termini ispita
Kolokviji: jedan
Rezultati kolokvija
44

OBRAZAC: OPIS PREDMETA DRAMSKA RADIONICA NA ENGLESKOM JEZIKU
Studenti se izlau aktivnostima i igrama improvizacijskog oblika koje razvijaju vjetine potrebne za
nastup pred publikom, te potiu razbijanje 'treme' i barijera izmeu glumca i promatraa. U okviru
kolegija studenti usvajaju znanja iz teorije dramskih tehnika, koja primjenjuju na zajednikom projektu
stvaranja dramskoga uratka, kroz koji upoznaju i organizacijsku stranu dramske umjetnosti. Studenti
takoer dobivaju uvid u primjenu tehnika improvizacije u nastavi stranoga jezika. Kako se kolegij u
potpunosti izvodi na engleskom jeziku, studenti razvijaju komunikacijske vjetine i spontanost pri
koritenju tog jezika.

Predavanja, seminari, konzultacije, samostalni zadatci, terenska nastava
Kolokvij, esej, usmeni ispit, praktini rad, projekt - sudjelovanje u vjebama improvizacije i pripremanje
za nastavu kroz istraivanje. Ukoliko studenti odaberu klasini oblik polaganja ispita, piu esej na
odabranu temu i pristupaju usmenom ispitu na kraju semestra. Ukoliko odaberu sudjelovanje u
dramskom projektu, obvezni su doprinijeti zajednikoj organizaciji i izvedbi istoga.

1. Madson, Patricia R. (2005). Improv Wisdom. New York: Bell Tower.
2. Koppett, K. (2002). Training Using Drama: Successful Development Techniques from
Theater and Improvisation. Kogan Page.
3. Spolin, Viola. (1999). Improvisation for the Theater. Northwestern University Press.
4. Johnstone, K. (1999). Impro for Storytellers. London: Faber and Faber Limited.
5. Johnstone, Keith. (1981). Impro: Improvisation and the Theatre. London: Methuen Drama.
6. Improv Encyclopedia (2001-2013). <http://improvencyclopedia.org/>.

45

1. Johnson, Margaret F. (2007). The Drama Teachers Survival Guide: A Complete Tool Kit for
Theatre Arts. Colorado Springs: Meriwether Publishing.
2. Emunah, R. (1994). Acting for Real: Drama Therapy Process, Technique and Performance.
Brunner / Mazel Publisher.
3. Maley, A. Duff, A. Ur, P. (1983). Drama Techniques in Language Learning: A Resource
Book of Communication Activities for Language Teachers (Cambridge Handbooks for
Language Teachers). CUP.
Pismeni kolokvij: 1. Kazalite i improvizacija
Zavrni ispit (usmeni): Esej + usmeni ispit / Dramski projekt (studenti biraju nain polaganja zavrnoga
ispita).
46

OBRAZAC: ISHODI UENJA Dramska radionica na engleskom jeziku
Naziv predmeta: Dramska radionica na engleskom jeziku
studij
Semestar: zimski (III.)
ifra predmeta: IEJS001
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 1P1S

Cilj predmeta:
Svrha kolegija je da studenti razviju sposobnosti vezane uz nastup pred publikom, u koje su ukljueni
stav i 'stage presence', pravilno izgovaranje teksta, slobodno izraavanje i uspjean prijenos informacija
pri javnom nastupu. Dodatno se obrauju organizacijske i kreativne tehnike pri stvaranju dramske
predstave ili dramskoga projekta. Studente se takoer potie na spontanu komunikaciju i izriaj na
engleskom jeziku.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. student posjeduje osnovno znanje o razvoju kazaline umjetnosti
2. posjeduje znanje o tehnikama improvizacije i njihovoj praktinoj primjeni
3. sposoban je demonstrirati tehnike improvizacije
4. sposoban je pravilno i izraajno izgovarati tekst na engleskom jeziku
5. sposoban je kreativno interpretirati tekst na engleskom jeziku
6. poznaje specifinosti rada u timu pri osmiljavanju i organiziranju umjetnikog projekta
7. posjeduje znanje o primjeni tehnika improvizacije u nastavi engleskoga jezika

47

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave i
aktivnosti u
nastavi
1
(30
kolskih
sati)
1.-7. Predavanja,
seminari,
samostalni i
grupni rad,
aktivnosti i
vjebe,
diskusije,
zadatci
Nazonost na
nastavi
(evidencija; 10
bodova),
aktivnost na
nastavi
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1 50
Kontinuirana
provjera
znanja
0,3 1.-2. 1 kolokvij Bodovi na
meuispitu se
pretvaraju u
ocjenske
bodove
1 20
Zavrni ispit 0,7 3.-7. Esej + usmeni
ispit ili
dramski
projekt
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1 30
Ukupno 2 100

dogovoru)
kabinet 58
zflegar@ufos.hr

48

Nastavni materijal : pdf ili ppt
Termini ispita
5.12.2013. u 10h
6.2.2014. u 10h
20.2.2014. u 10h
10.4.2014. u 10h
12.6.2014. u 10h
26.6.2014. u 10h
11.9.2014. u 10h
25.9.2014. u 10h
Kolokviji
Kazalite i improvizacija
Ispitna pitanja
1. What is theatre?
2. Theatre Vocabulary
3. What is improvisational theatre?
4. Commedia dell'arte
5. Viola Spolin
6. Keith Johnstone
7. Types of improvisational theatre
8. Characteristics of improvisational theatre (maxims)
9. Types of activities
10. What knowledge and skills can we teach using improv?

49

OBRAZAC: ISHODI UENJA- EKOLOGIJA
Naziv predmeta: Ekologija
STUDIJ
Semestar: 9.
ifra predmeta: UPD9001
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+S 1P + 1S

Cilj predmeta:
Produbljivanjem i proirivanjem znanja iz interdisciplinarne znanosti - ekologije te usvajanjem znanja iz
humane ekologije i zatite ovjekova okolia, studenti e kao budui uiteljimoi suvremeno tumaiti
konkretnih probleme u (lokalnoj sredini) koli i ire. Predmet dopunjuje znanja steena na Prirodoslovlju
i Terenskoj nastavi.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
1. Nakon uspjeno zavrenih obveza i poloenog ispita student e stei preduvjete da mu se
ope prirodne zakonitosti nametnu kao standardi uenja tijekom studija i ivota (ope
kompetencije), a bit e sposoban prepoznati i razumjeti povezanosti pojava u prirodi koje
e moi primijeniti u praksi uiteljskog poziva (specifine kompetencije).
2. Praktina znanja i vjetine koja proizlaze iz sadraja kolegija pomoi e studentu da shvati
ekoloke zakonitosti te da ih interdisciplinarnim pristupom moe primijeniti u razrednoj
nastavi.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Predavanja 0,5 1. aktivno sluanje pohaanje nastave 10 15
50

1 predavanje = 1 bod
Seminar 0,5 1. i 2. aktivno
sudjelovanje
pohaanje nastave
1 seminar = 2 boda
26 30
izrada i obrana
seminarskog rada
ocjene: nedovoljan 1,
dovoljan 2 - 80 bodova,
dobar 3 - 120 bodova,
vrlo dobar 4 - 160
bodova, izvrstan 5 - 200
bodova
20 200
pisani dio
seminarskog rada
ocjene:nedovoljan 1,
dovoljan 2, dobar 3, vrlo
dobar 4, izvrstan 5
2 5
Ispit 1 1. i 2. Usmeni ili pisani
prikaz znanja
vrlo dobar 4 - 160
bodova
80 200
Ukupno 2 138 450

Dr. sc. Irella Bogut, izvanredni
profesor
petak od 12do 13sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek, Slavonski Brod
Mr. sc. eljko Popovi, profesor
visoke kole
utorak u 9 sati ili prema
dogovoru
soba 23 Osijek
Dr. sc. Zvonimir Uarevi, vii
asistent
dogovoru

51

OBRAZAC: OPIS PREDMETAEkologija
Osnovni pojmovi ekologije: ekoloki initelji, organizacijske jedinice. Odnosi organizama i okolia.
Hranidbene mree. Kruenje tvari i protjecanje energije u biosferi. Prirodne i umjetne biocenoze.
Povijesni razvoj ekoloke misli.Suvremena stajalita ekologije. Odnosi ekologije s drugim znanostima:
biologijom, fizikom, kemijom, matematikom, filozofijom, religijom, sociologijom (osnove socijalne
ekologije), etikom, pravom, ekonomijom, informatikom i dr.Problemi poremetnje ekoloke ravnotee:
krenje uma, melioracija, oneienje prirode, kisele kie, ozonska rupa i dr. Mjere za ublaavanje
postojeega stanja. Biodiverzitet, vode, ume, tla, zrak. Krajobrazna raznolikost.Unapreivanje i zatita
prirode i ovjekova okolia. Kategorije zatite, zatiena podruja Hrvatske te zatiene biljne i
ivotinjske vrste. Odrivi razvoj.Ekoloki odgoj. Razvoj ekoloke svijesti. Razumijevanje ovjeka i prirode
kao suvremeni pedagoki cilj. Odabrani obrazovni filmovi i sadraji s interneta.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, seminar, ispit
1. Glava, V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada,
Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Puko otvoreno uilite.
2. Springer, O. (ur.) (2001). Ekoloki leksikon. Zagreb: Ministarstvo zatite okolia i
prostornog ureenja Republike Hrvatske, Barbat.

1. Brali, I. (2005). Nacionalni parkovi Hrvatske. Zagreb: kolska knjiga.
2. Kamenjarin, J. (2005.): Zatita prirode (interna skripta), Visoka uiteljska kola, Split
(dostupno i na CD mediju).
3. Klepac, R. (1988). Osnove ekologije. Zagreb: JUMENA.
Pozai, V. (ur.) (1991). Ekologija. Znanstveno-etiko-teoloki upiti i obzori. Zagreb:
Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove.
4. Matonikin, I. - Pavleti, Z. (1975). ivot naih rijeka. Zagreb: kolska knjiga.
U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).
52

5. Rau, . (ur.) (1992). ume u Hrvatskoj. Zagreb: umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Hrvatske ume.
6. Skupina autora (1995): Zatita okolia u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Odbor za
prostorno ureenje i zatitu okolia Sabora RH, Zagreb.
7. Uzelac, V. (1990). Osnove ekolokog odgoja.Zagreb: kolske novine.
U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (internet).

Nain polaganja ispita:ispit usmeni ili pisani, izrada i obrana seminarskog rada.

53

OBRAZAC: ISHODI UENJA - EKOLOKI ODGOJ
Naziv predmeta: Ekoloki odgoj
STUDIJ
Semestar: 6.
ifra predmeta: IPDS011
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Usvajanje znanja iz odgoja za okoli ili ekolokog odgoja te iz humane ekologije i zatite ovjekova
okolia omoguit e studentu koji zavri ovaj predmet potrebna znanja o aktivnostima koje razvijaju
ljubav prema prirodi, okoliu i mjestu ovjeka prirodi kao sposobnostima potrebnim kolskom uitelju.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
1. Nakon uspjeno zavrenih obveza studenti e stei preduvjete da im se ope prirodne
zakonitosti nametnu kao standardi uenja tijekom studija i ivota (ope kompetencije), a
bit e sposoban razumjeti osnovne ekoloke pojave i mjesto ovjeka u prirodi te e to
moi primijeniti u praksi uiteljskog poziva u predkolskoj ili osnovnokolskoj nastavi
(specifine kompetencije).
2. Praktina znanja - koja proizlaze iz seminarskog rada - pomoi e studentu da shvati
konkretne odnose u prirodina kojima e moi uspjeno raditi prvenstveno u
prirodoslovnim aktivnostima u vrtiu i u nastavi prirode i drutva.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Predavanja 0,5 1. aktivno sluanje pohaanje nastave 10 15
54

sudjelovanje
pohaanje nastave
1 seminar = 2 boda
26 30
izrada i obrana
seminarskog rada
vrlo dobar 4 - 160
bodova
20 200
pisani dio
seminarskog rada
dobar 4, izvrstan 5
2 5
prikaz znanja
vrlo dobar 4 - 160
bodova
80 200
Ukupno 2 138 450
Dr. sc. Irella Bogut,
izvanredniprofesor
dogovoru
visoke kole
dogovoru
soba 23 Osijek
asistent
dogovoru

55

OBRAZAC: OPIS PREDMETA

Okvirni sadraj predmeta:Ekoloki odgoj
Razvoj ekoloke svijesti. Ekoloki odgoj. Osnovni pojmovi ekologije. Bioloka raznolikost. Kruenje tvari i
protjecanje energije u biosferi. Prirodne i umjetne biocenoze. Razumijevanje ovjeka i prirode kao
suvremeni pedagoki cilj. Socijalna ekologija. Odrivi razvoj. Promatranje, demonstracija i pokusi u
prirodi - razumijevanje procesa u prirodi. Odabrani obrazovni filmovi i sadraji s interneta.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, seminar, terenska nastava
1. Glava, V. (1999): Uvod u globalnu ekologiju, Dravna uprava za zatitu prirode i okolia i
Hrvatske ume, Zagreb.
2. Uzelac, V., (1990.).Osnove ekolokog odgoja. kolske novine, Zagreb.
3. Kamenjarin, J. (2005.). Zatita prirode (interna skripta), Visoka uiteljska kola, Split (i na
CD-u) .

1. Mller, H. (2004): Turizam i ekologija povezanost i podruja djelovanja. Masmedia,
Zagreb.
2. ugar, I. ur. (1994): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo
graditeljstva i zatite okolia, Zavod za zatitu prirode, Zagreb, 1-522.
3. Vidakovi, P. (1989): Nacionalni parkovi i turizam. Institut za turizam, Zagreb
Skupina autora (1995). Zatita okolia u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zagreb:
Odbor za prostorno ureenje i zatitu okolia Sabora RH.
5. Dokumenti Europske Unije koji se odnose na predmet nastavnog programa
56

6. Townsend, C. R., J. L. Harper, Begon, M. (2000): Essentials of Ecology. Blackwell Science,
Oxford.
7. http://www.agr.unizg.hr/hed/hrv/hed_hrv.htm
http://www.hbod.hr
http//www.azo.hr/default.asp

Nain polaganja ispita:ispita usmeni ili pisani, seminarski rad.
Rezultati kolokvija
57

OBRAZAC: OPIS PREDMETA ELEMENTARNA MATEMATIKA
1. Elementi matematike logike.
Pojam suda. Operacije sa sudovima. Osnovnimatematiki sudovi. Vrste dokaza teorema.
2. Skupovi.
Pojam skupa (podskup skupa, jednakost skupova, partitivni skup). Operacije saskupovima (unija,
presjek, razlika skupova, komplement skupa). Kartezijev produkt skupova.
3. Relacije.
Pojam relacije. Relacija ekvivalencije. Klase ekvivalencije. Relacija ureaja.
4. Funkcije.
Pojam funkcije. Kompozicija funkcija. Bijekcija. Inverzna funkcija.
5. Skup prirodnih brojeva.
Peanovi aksiomi. Princip matematike indukcije. Zakoniraunskih operacija u skupu N. Prosti i
sloeni brojevi. Djeljivost. Euklidov algoritam.
6. Skup cijelih brojeva.
Uvoenje skupa cijelih brojeva. Raunske operacije u skupu cijelih brojeva.
7. Racionalni brojevi.
Raunske operacije u skupu racionalnih brojeva. Prikaz racionalnih brojeva (razlomak, decimalni
broj). Svojstva skupa racionalnih brojeva.
8. Iracionalni brojevi
9. Realni brojevi.
Brojevni pravac. Linearne jednadbe i nejednadbe s jednom nepoznanicom. Apsolutna
vrijednost realnog broja.
10. Aksiomatska izgradnja planimetrije.
Aksiomi euklidske geometrije
11. Sukladnost trokuta.
Teoremi o sukladnosti trokuta. etiri osnovne konstrukcije trokuta.etiri osobite toke trokuta.
12. Slinost trokuta.
Talesov teorem. Teoremi o slinosti trokuta. Pitagorin pouak (razni dokazi).
13. Krunica i krug.
Osnovni pojmovi i definicije. Pouak o sredinjem i obodnom kutu. Talesov teorem.
Tangencijalni i tetivni etverokut. Pravilni poligoni.
14. Povrina poligona.
Povrina pravokutnika, paralelograma, trokuta, trapeza.
58

rokova.
- kolokviji ili pismeni ispit
- usmeni ispit

1. B. Pavkovi, D. Veljan, Elementarna matematika I, Tehnika knjiga, Zagreb, 1992.
2. S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnika knjiga, Zagreb, 1975.

1. M. Pavlekovi, Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001.
2. S. Mintakovi, F. uri, Matematika sa zbirkom zadataka, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
3. Udbenici i zbirke zadataka iz srednje kole
4. Matka, asopis za mlade matematiare

Nain polaganja ispita.
Konana ocjena proizlazi iz ocjena sljedeih komponenti:
2. usmeni ispit

59

OBRAZAC: ISHODI UENJA ELEMENTARNA MATEMATIKA
Naziv predmeta: ELEMENTARNA MATEMATIKA
STUDIJ
Semestar: I. i II.
ECTS bodovi 6
Tjedno optereenje P+V 1P + 1V, 1P + 1V

Cilj predmeta: Obnoviti, proiriti i usustaviti na vioj razini znanja studenata iz elementarne matematike
nuno potrebnih za primjeren nain izvoenja nastave matematike u niim razredima osnovne kole.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
7. razumjeti i objasniti znaenje jednostavnih tvrdnji koristei matematiku notaciju i jezik
8. primijeniti zakone algebre sudova
9. razumjeti i koristiti pojmove: skup, operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami, binarna
relacija, relacija ekvivalencije
10. identificirati osnovna svojstva relacija
11. pravilno tumaiti i koristiti pojam funkcije
12. prepoznati osnovna svojstva funkcija
13. raspoznavati i definirati skupove brojeva
14. definirati osnovne raunske operacije na skupovima brojeva i zakone koji za njih
vrijede
15. prevesti u matematiki jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematiki,
te koristiti dobiveni zapis za rjeavanje poetnog problema
16. pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata elementarne geometrije
17. razumjeti osnovne teoreme planimetrije i njihove dokaze
60

18. izvoditi jednostavne geometrijske konstrukcije
19. rijeiti matematiki problemski zadatak geometrijske prirode

Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
2.7 2, 4, 6,
9, 12, 13
Studenti trebaju
samostalno
rijeiti zadatke
koji su postavljeni
na kolokviju ili
pismenom ispitu.
Tri kolokvija ili pismeni
ispit. Bodovi ostvareni na
kolokvijima se zbrajaju.
Konana ocjena iz
kolokvija utvruje se
nakon posljednjeg
kolokvija.
pozitivne ocjene iz
minimalno
20% bodova na svakom
pojedinanom kolokviju i
50% bodova u sumi
Pozitivno ocijenjen
pismeni dio ispita.
25 50
Zavrni ispit 2.7 1,3,5,7,
8,10, 11
Usmeni ispit Studentima se postavljaju
teoretska pitanja iz
obraenih tema kako bi
se provjerilo poznavanje i
razumijevanje tema.
25 50
Pohaanje
nastave
0.6 1-13 Studenti su
obvezni u skladu s
Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
predavanjima i vjebama
obavljati e se na
predavanjima i vjebama.
- -
61

prisustvovati na
barem 70%
nastave
propisane
studijskim
programom.
Ukupno 6 50 100

izv. prof. dr. sc. Ruica Kolar-
uper
Osijek
etvrtkom u 14 sati ili prema dogovoru na
e-mail rkolar@ufos.hr
Slavonski Brod
petkom (1.tj.)u 11:15 sati
kabinet 40
Ana Kataleni, asistentica Osijek
utorkomu 16 sati ili prema dogovoru na
e-mail akatalenic@ufos.hr
Slavonski Brod
Srijedom (2. tj.)u 12 sati
kabinet 60

62

OBRAZAC: OPIS PREDMETA ENGLESKI JEZIK I
U sklopu kolegija studenti sluaju i itaju tekstove vezane uz svakodnevni ivot, kulturu i civilizaciju
izvornih govornika. Obrauju se sljedee teme: kolovanje, obitelj, putovanja, slobodno vrijeme,
prijestupi, urbane legende, prianje pria.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:vjebe, pismeni kolokviji, usmeni ispit/izlaganje
1. C. Redston, G. Cunningham (2013.): Face2Face upper intermediate 2nd ed., CUP
2.
3.
4.

1. Bujas, . (2001). Veliki englesko-hrvatski rjenik. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
2. Bujas, . (2001). Veliki hrvatsko-engleski rjenik. Zagreb: Nakladni zavod Globus
3. Eastwood, J.
(1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP.
4. Murphy, R. (2003). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

Nain polaganja ispita:2 pismena kolokvija i usmeni ispit ili zavrni pismeni ispit.

63

OBRAZAC: ISHODI UENJA Engleski jezik I
Naziv predmeta: Engleski jezik I
Semestar: I.
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 2V

Cilj predmeta:
Cilj ovog kolegija je obnavljanje i stjecanje novih znanja i vjetina iz podruja usmene i
pisanekomunikacije na engleskom jeziku. Studenti se u sklopu predavanja nalaze u situacijama u
kojimase potie spontano izraavanje, pismeno ili usmeno, razvijanje svih jezinih vjetina
teuvjebavanje gramatikih oblika i vokabulara. Potie se diskusija i razumijevanje tema iz kulture i
civilizacije engleskog govornog podruja.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Razumjeti osnovne poruke diskursa na teme s kojima se esto susree (obitelj, kolovanje,
slobodno vrijeme, putovanja, priroda ...)
2. Usmeno se izraavati o poznatim temama koristei jednostavne strukture, te razmjenjivati
informacije
3. Opisati dogaaje, iskustva, planove i dati objanjenja i argumente
4. Napisati krai tekst na teme od osobnog interesa i obraene teme

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
64

Nastava 0.2 1, 2, 3, 4 Prisustvovanje
nastavi
Potpisivanje,
evidencija
6 10
Kolokvij 1 0.6 1, 3, 4 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
18 30
znanja
18 30
Zavrni ispit 0.6 2, 3 Usmeni ispit -
izlaganje
Usmeno izlaganje 18 30
Ukupno 2 60 100

Ksenija Benina Utorkom u 10.30 ili prema
dogovoru na kbencina@ufos.hr
Ured 58

Nastavni materijal
pdf ili ppt

Termini ispita
Izvanredni rokovi:12.12. 2013. u 14 sati i 15.04.2014. u 14 sati
06.02.2014. u 9 sati, 20.02. 2014. u 9 sati
13.06.2014. u 9 sati, 27.06.2014. u 10 sati
11.09.2014. u 9 sati , 25.09. 2014. u 9 sati
Kolokviji
Rezultati kolokvija
65

OBRAZAC: OPIS PREDMETA ENGLESKI JEZIK II
izvornih govornika. Obrauju se sljedee teme: obitelj, knjievnost, urbana kultura, priroda i okoli,
bonton, obiaji, povijest.
Vjebe, pismeni kolokviji, usmeni ispit/izlaganje

2.
3.
4.

2. Bujas, . (2001). Veliki hrvatsko-engleski rjenik. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
3. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP.
4. Murphy, R. (2003). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

Nain polaganja ispita: 2 pismena kolokvija i usmeni ispit ili zavrni pismeni ispit.

66

OBRAZAC: ISHODI UENJA Engleski jezik II
Naziv predmeta: Engleski jezik II
Semestar: II.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Cilj ovog kolegija je obnavljanje i stjecanje novih znanja i vjetina iz podruja usmene i pisane
komunikacije na engleskom jeziku. Studenti se u sklopu predavanja nalaze u situacijama u kojimase
potie spontano izraavanje, pismeno ili usmeno, razvijanje jezinih vjetina sluanja, itanja,govorenja i
pisanja, te se uvjebavaju gramatiki oblici i vokabular kroz razumijevanje pisanih informacija. Kolegij
sadrava i razne teme iz kulture i civilizacije engleskog govornog podruja.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Razumjeti osnovne poruke diskursa na teme s kojima se esto susree (obitelj, knievnost,
priroda, bonton, obiaji)
2. Usmeno se izraavati o poznatim temama koristei jednostavne strukture, te razmjenjivati
informacije
3. Opisati dogaaje, iskustva, planove i dati objanjenja i argumente
4. Napisati krai tekst na teme od osobnog interesa i obraene teme

67

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
nastavi
Potpisivanje,
evidencija
6 10
Kolokvij 1 0.6. 1, 3, 4 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
18 30
znanja
18 30
Zavrni ispit 0.6 2, 3 Usmeni ispit -
izlaganje
Ukupno 2 60 100

Ured 58

Termini ispita
06.02.2014. u 9 sati, 20.02. 2014. u 9 sati
13.06.2014. u 9 sati, 27.06.2014. u 10 sati
11.09.2014. u 9 sati , 25.09. 2014. u 9 sati
Kolokviji
Rezultati kolokvija
68

OBRAZAC: OPIS PREDMETA ENGLESKI JEZIK III
izvornih govornika. Obrauju se sljedee teme: putovanja, posao, novac, umjetnost, kuanstvo,
komunikacija.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:vjebe, pismeni kolokviji, usmeni ispit/izlaganje.
1. Redston, C., Cunningham, G. (2007). Face2Face, Upper Intermediate Students Book,
Cambridge: CUP.

3. Bujas, . (2001). Veliki hrvatsko-engleski rjenik. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
4. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP

69

OBRAZAC: ISHODI UENJA Engleski jezik III
Naziv predmeta: Engleski jezik III
Semestar: IV. i V.
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta:
Cilj ovog kolegija je usavravanje usvojenihistjecanjenovihznanjaivjetinaizpodrujausmenei
pisanekomunikacijenaengleskomjeziku Studentiseusklopupredavanjanalazeusituacijamau kojima se
potie spontano izraavanje, pismeno ili usmeno, razvijanje svih jezinih vjetina, teuvjebavanje
gramatikih oblika i vokabulara kroz razumijevanje pisanih informacija.
Kolegijsadravairaznetemeizkultureicivilizacijeengleskoggovornogpodruja.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. razumjeti osnovne poruke kompleksnijih tekstova i slunih zapisa na razliite konkretne i
apstraktne teme (umjetnost,
putovanja, izumi, kolski sustavi, mediji)
2. sudjelovati u razgovoru na poznate i obraene teme izraavajui se teno i spontano
3. izraziti i argumentirati svoje miljenje o razliitim temama
4. napisati jasne i argumentirane krae i due tekstove na irok spektar tema
5. biti svjestan povezanosti stranoga jezika i kulture, te je upoznat s nekim obiajima u
zemljama engleskog govornog
podruja.

70

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava 0,3 2 Prisutnost na
nastavi
Potpisivanje,
evidencija
10
Kolokvij 1 0,6 1,2,3,4 Pismeni ispit Pismena
provjera znanja
20
Kolokvij 2 0,6 1,2,3,4 Pismeni ispit Pismena
provjera znanja
20
Kolokvij 3 0,6 1,2,3,4 Pismena
provjera znanja
20
Zavrni ispit 0,9 1,2,3,4 Pismeni ispit
+ usmeni
ispit -
izlaganje
Pismena
provjera znanja
30
Ukupno 3 60 100

Ivana Moritz etvrtak 11h Uiteljski fakultet u Osijeku,
ured 58


71

Termini ispita
3. prosinca 2013. U 10.00
4. veljae 2014. U 10.00
18. veljae 2014. U 10.00
1. travnja 2014. U 10.00
10. lipnja 2014. U 10.00
24. lipnja 2014. U 10.00
9. rujna 2014. U 10.00
23. rujna 2014. U 10.00
Kolokviji
Studeni 2013.
Sijeanj 2014.
Travanj 2014.
Lipanj 2014.
Rezultati kolokvija

72

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM - GLAZBENA KULTURA

Naziv predmeta: Glazbena kultura
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij uiteljski
fakultet
Nositelj kolegija: dr.sc.Jasna ulenti Begi
Semestar: ljetni
Status kolegija: obvezan
ifra predmeta: UGL2001
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+S+V 1+1+0

Cilj predmeta:
Upoznati studente s osnovnim pojmovima iz glazbene kulture, stilskim razdobljima, tvorbenim i
izraajnim sastavnicama neophodnim za razumijevanje glazbenog izraza uope, a djejeg glazbenog
izraza posebno. Aktivnim sluanjem upoznati razliita glazbena djela hrvatske i svjetske glazbe. Vano je
da studenti razviju kulturu sluanja glazbe. Temeljna znanja i sposobnosti koja se stjeu ovim kolegijem
osnova su budueg rada u predmetnoj metodici i svakodnevnoj nastavnoj praksi.

Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. objasniti i razlikovati osnovne pojmove iz glazbene kulture
2. opisati i usporediti znaajke stilskih razdoblja
3. prepoznati vrijedna djela hrvatske i svjetske glazbene batine
4. analizirati razliita glazbena djela u pogledu glazbene vrste, formalne strukture,
stilskog razdoblja kojemu djelo pripada i ostalih izraajnih sastavnica
5. pjevati djeje pjesme

73

Izraajne komponente glazbenog djela: metar, ritam, melodija, harmonija, tempo, dinamika,agogika,
boja, oblik.Tvorbeni elementi glazbenog djela: motiv, fraza, mala i velika glazbena reenica, mala i
velikaglazbena perioda, posebnosti u konstruiranju tvorbenih elemenata.Jednostavni glazbeni
oblici.Sloeni glazbeni oblici: jednostavani i viestavani, solo-popijevka, opera, oratorij,kantata,
musical, i dr.Programnost u glazbi.Povijesni pregled razdoblja i stilova u glazbenoj
umjetnosti.Poznavanje glazbenih instrumenata.Osposobljavanje za vokalnu izvedbu nastavnog
gradiva.Melodijska, ritamska i formalna analiza odabranih glazbenih primjera.Pjevanje pjesama
solmizacijom, glazbenom abecedom i tekstom.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Kontinuirana provjera usvojenog gradiva provodi se
putem pismenih kolokvija i ispita.
Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Predavanja,
seminari
0,5 1-5 Pohaanje i
aktivnost na nastavi
Evidencija nazonosti,
usmeni odgovori
- -
Seminarski rad

0,5 1-5 seminarski radovi,
rasprave, analiza,
zadaci izvedbe
seminarski radovi,
rasprave, analiza, zadaci
izvedbe
10 20
pismeni/
usmeni ispit
1 1-5 ponavljanje
usvojenog gradiva
pismeni ispiti, usmeni
ispiti, zadaci izvedbe,
zadaci objektivnog tipa
50 80
Ukupno 2 60 100

Br. Obavezna literatura
1. upanovi, L., Tvorba glazbenog djela, kolske novine, Zagreb, 1995.
74

2. Rakija, B., Osnove muzike kulture, kolska knjiga, Zagreb, 1981
3. Njiri, N., Pjevanka prirunik za uitelje, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
4. Riman, M., Dijete pjeva, Uiteljski fakultet u Rijeci, 2008.
5. Partiture pjesama iz programa Glazbene kulture od I. do IV. razreda osnovne kole

Br. Dopunska literatura
1. Tomai, ., Osnove glazbene teorije, Erudit, Zagreb, 2003.
2. Lhotka-Kalinski, I., Umjetnost pjevanja, kolska knjiga, Zagreb, 1975.
3. Goli, I., Pjesmarica za osnovne kole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998.
4. Partitutre pjesama iz programa Glazbene kulture od I. do IV. razreda osnovne kole
5. Reich, T., Glazbena itanka, kolska knjiga, Zagreb, 1994.

Izvoa kolegija:Gordana Ercegovac-Jagnji, via predavaica
E- adresa:gordanae@ufos.hr
Konzultacije:Ponedjeljkom u 14.30 sati ili prema dogovoru
Termini ispita: 03.02.2014.; 17.02.2014. u 8.00 sati
16.06.2014.; 30.06.2014. u 8.00 sati
08.09.2014.; 22.09.2014. u 8.00 sati
Nastavni materijal: pdf, ppt, partiture.
75

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM - GLAZBENA SLUAONICA 1
Naziv predmeta: Glazbena sluaonica 1
studij
Nastavnici i suradnici koji sudjeluju
pri izvoenju kolegija
Dr. sc. Vesna Svalina, asistentica
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje P+V 1 P+1S

Cilj predmeta:
Upoznavanje vrijednih djela iz svjetske i hrvatske glazbene literature. Izgraivanje sposobnosti
izraavanja, doivljavanja, komuniciranja, spoznavanja i vrednovanja glazbeno-umjetnikih djela.
Razvijanje estetskih kriterija i produbljivanje znanja o glazbenoj umjetnosti. Razvijanje svijesti i potrebe
za trajnim interesom i bavljenjem glazbenom umjetnou.Osposobljavanje studenata za uvoenje djece
mlae kolske dobi u aktivnostsluanja glazbe.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Poznavati znaajke glazbenih vrsta
2. Poznavati glazbena djela iz razliitih glazbeno-stilskih razdoblja
3. Analizirati glazbeno djelo temeljem sluanja - odrediti sastavnice glazbenog djela
4. Uvoditi djecu mlae kolske dobi u aktivnost sluanja glazbe

Glazbeni doivljaj. Glazba i emocije. Aktivno i pasivno sluanje glazbe. Vrste glazbe. Izraajni elementi
glazbenog djela. Instrumentalna glazba. Glazbala u umjetnikoj glazbi. Glazbala u narodnoj i zabavnoj
76

glazbi. Programnost u glazbi. Glazbeno-scenske vrste. Jednostavni oblici glazbenog djela - pjesme.
Sloeni oblici glazbenog djela. Glazbeno-stilska razdoblja.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Provjera znanja odvija se putem kolokvija i ispita.
Ispit se polae pismeno i usmeno.
Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave -
predavanja i
seminari
Evidencija
nazonosti
7% 10%
Posjet
koncertu ili
predstavi

0,5 2 Prisutnost na
koncertu ili predstavi
Evidencija i osvrt
na koncert
5% 10%
Provjera
znanja
1,5 1-3 Analiza glazbenog
djela (temeljem
sluanja)
Pismeni kolokvij 25% 50%
Zavrni ispit

0,5 1-3 Prezentiranje
odabrane teme
putem skladbi po
vlastitom izboru
Izlaganje i
prezentacija
20% 30%
Ukupno 3 57% 100%

1. Reich, T. (1994.) Glazbena itanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: kolska knjiga.
77

2. Ainsley, R. (2007). Enciklopedija klasine glazbe i glazbala: Razvoj klasine glazbe. Zagreb:
Znanje.
3. Ainsley, R. (2007). Enciklopedija klasine glazbe i glazbala: Opera - opereta. Zagreb:
Znanje.

1. Andreis, J. (1968).Vjeni Orfej. Zagreb: kolska knjiga.
2. Campbell, P. S. (2005). Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal. 92
(1), 30-36. Preuzeto 11. 01. 2013. s: http://search.ebscohost.com/
login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=19029771&lang=hr&site=ehost-live.
3. Dobrota, S. (2000). Utjecaj aktivnog sluanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti
djece rane kolske dobi (1., 2. i 3. razred osnovne kole). Neobjavljeni magistarski rad.
Zagreb: Odsjek za glazbenu pedagogiju Muzike akademije i Odsjek za pedagogiju
Filozofskog fakulteta.
4. Dobrota, S. (2002). Glazbena nastava u razrednoj nastavi. Tonovi, 17 (1), 67-79.
5. Dobrota, S. i urkovi, G. (2006). Glazbene preferencije djece mlae kolske dobi. ivot i
kola, 15-16 (1-2), 105-114.
6. Dobrota, S. (2010). Koncepcija glazbene nastave rane kolske dobi. kola, 6, 81-87.
7. Dobrota, S. (2012). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet
Sveuilita u Splitu.
8. Focht, I. (1976).Tajna umjetnosti. Zagreb: kolska knjiga.
9. McAnally, E. A. (2007). Meaningful Listening for Middle and High School Students.
Teaching Music. 15 (1), 22-26. Preuzeto 11. 01. 2013. s:
http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=f5h&AN=26026918&
lang=hr&site=ehost-live.

78

Termini ispita
Zimski: 6.2. i 20.2. 2014. u 9.00 sati
Ljetni: 20.6. i 4.7. 2014. u 9.00 sati
Jesenski: 12.9. i 26.9. 2014. u 9.00 sati
79

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM GLAZBENA SLUAONICA 2
Naziv predmeta: Glazbena sluaonica 2
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini Uiteljski studij
Nositelj kolegija: Lidija Nikoli, via predavaica
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 1 S

Cilj predmeta:
Upoznavanje vrijednih djela iz svjetske i hrvatske glazbene literature. Izgraivanje sposobnosti
izraavanja, doivljavanja, komuniciranja, spoznavanja i vrednovanja glazbeno-umjetnikih djela.
Razvijanje estetskih kriterija i produbljivanje znanja o glazbenoj umjetnosti. Razvijanje svijesti i potrebe
za trajnim interesom i bavljenjem glazbenom umjetnou.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Analizirati glazbeno djelo temeljem sluanja.
2. Argumentirati svoj sud o glazbenom djelu.
3. Voditi aktivnost sluanja glazbenog djela.

Osebujnosti u tvorbi sloenih oblika glazbenog djela. Naputci za analiziranje odabranih skladbi.
Analitiko sluanje glazbe. Glazbeni doivljaj. Glazbeni sudovi. Suvremena glazba. Zabavna glazba.
Popularna glazba.
Nastava se izvodi u obliku seminara. Provjera znanja odvija se putem ispita.
80

Nain polaganja ispita:Ispit se polae usmeno.

Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
procjenjivanja
Bodovi
min max
Seminari 0 1-3 Pohaanje nastave Evidencija
nazonosti
7% 10%
Seminar

0,8 1 Analiza glazbenog
djela (temeljem
sluanja)
Rasprava,
izlaganje,
prezentacija
30% 35%
Seminar 0,4 2 Aktivnost u nastavi Sudjelovanje u
diskusijama
0% 20%
Seminar

0,8 3 Voenje aktivnosti
sluanja glazbenog
djela
Izlaganje i
prezentacija
25% 35%
Ukupno 2 62 100

1. Rakija, B. (1981). Osnove muzike kulture. Zagreb: kolska knjiga.
2. Reich, T. (1994). Glazbena itanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: kolska knjiga.
3. upanovi, L. (1995). Tvorba glazbenog djela. Zagreb: kolska knjiga.
4. Udbenici glazbene kulture u osnovnoj koli i gimnaziji i odabrani nosai zvuka

1. De la Motte-Haber, H. (1999). Psihologija glazbe. Jastrebarsko: Naklada Slap.
81

2. Novai, S., Kutnjak, P., Njiri, N., Makjani, V. (1985). Glazbena kultura u prvom, drugom i
treem razredu osnovne kole, Prirunik za nastavnike. Zagreb: kolska knjiga.

Nositeljica kolegija:
Lidija Nikoli, via predavaica
E adresa: lnikolic@ufos.hr
Kunzultacije: ponedjeljkom od 13.30 ili prema dogovoru
Termini ispita: 03.02.2014.; 17.02.2014. u 8 sati
16.06.2014.; 30.06.2014. u 8 sati
08.09.2014.; 22.09.2014. u 8 sati
Nastavni materijal: nosai zvuka, ppt.

82

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - GOVORNE VJEBE ENGLESKOGA JEZIKA I
U okviru se predmeta obrauju simboli meunarodne fonetske abecede, vjeba se fonoloka
transkripcija engleskog jezika i radi se na uoavanju razlika izmeu fonoloke strukture materinskoga i
engleskoga jezika te razlika izmeu pojedinih fonema u engleskom jeziku. Obrauju se varijeteti
engleskoga jezika kao i razlike izmeu govora izvornih i neizvornih govornika. Praktino se primjenjuju
steena znanja na samoanalizi vlastitog izgovora i ispravljanja i samoispravljanja izgovora glasova
engleskoga jezika na snimljenom govoru. Takoer, u okviru se predmeta obrauju idiomi i kolokacije
nune za razumijevanje i produkciju na naprednom stupnju poznavanja engleskog jezika.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: vjebe, samostalni zadatci, izlaganja, pismeni
kolokvij, usmeni ispit

1. Hancock, M. (2003). English pronunciation in use intermediate. Cambridge: University
Press.
2. Ponsonby, M. (1987). How now, brown cow? Prentice Hall.

1. Filmovi, serije, glazba na engleskom jeziku.

Nain polaganja ispita:dvije zadae, dva mini-projekta, pismeni kolokvij, lektira, usmeni ispit
83

OBRAZAC: ISHODI UENJAGovorne vjebe engleskog jezika I
Naziv predmeta: Govorne vjebe engleskog jezika I
Semestar: II.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Osposobljavanje studenata za prirodnu, pravilnu govornu komunikaciju na engleskom jeziku uz paljivo
uvjebavanje izgovora.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti identificiraju simbole meunarodne fonetske abecede i koriste ta znanja za
itanje fonetskih simbola te pretvaranje pisane rijei u fonoloku transkripciju i obrnuto
2. Studenti uoavaju razlike izmeu fonoloke strukture materinjeg i engleskog jezika, te
uju razlike izmeu individualnih fonema engleskoga jezika.
3. Studenti uspjeno manipuliraju svojim vokalnim aparatom kako bi proizveli rijei i
reenice koje zvue kao da ih je izgovorio izvorni govornik.
4. Studenti uspjeno vre samoanalizu svog izgovora engleskog jezika.
5. Uoavaju razlike izmeu varijeteta engleskoga jezika, kao i razlike izmeu izvornih i
neizvornih govornika.
6. Studenti usvajaju idiome i kolokacije nune za razumijevanje i produkciju na naprednom
stupnju poznavanja engleskog jezika.

84

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Zadaa 1 0,20 1 transkribiranje
govora pisanim
engleskim i
transkripcijskim
simbolima
pismena vjeba
Zadaa 2 0,20 1,2,3,4 snimanje govora,
samoanaliza
usporedba s
izvornim
govonikom
snimka, analiza
Mini-projekt 1 0,20 3,6 desetominutno
izlaganje na
odabranu temu
izlaganje
Mini-projekt 2 0,20 5 izlaganje na
temu Varijeteti u
engleskom jeziku
izlaganje
Pismeni kolokvij:
Transkripcija
(IPA)
0,40 1,2 transkipcija u
fonetske simbole
i obrnuto
pismena
provjera
65% 100%
Lektira 0,20

3,6 izlaganje o
proitanoj lektiri
izlaganje
Usmeni ispit 0,60 3,4,6 poznavanje
novih rijei i
idioma, uporaba
novih rijei i
idioma u govoru,
toan i tean
govor o zadanim
temama
usmena
provjera

Ukupno 2

85

Ivana Marini etvrtak 8:00 ili po dogovoru Kabinet 58

Nastavni materijal
Termini ispita
13.12. u 9,00
6.2. u 8,00
20.2. u 8,00
11.4. u 10,00
11.6. u 8,00
25.6. u 8,00
10.9. u 8,00
24.9. u 8,00
Kolokviji
Transkripcija svibanj/lipanj

Rezultati kolokvija
65-70% 2
71-81% 3
82-91% 4
92-100% 5
86

OBRAZAC: OPIS PREDMETA- GOVORNE VJEBE NEGLESKOGA JEZIKA II
U okviru se predmeta obrauju prozodijska obiljeja u engleskom jeziku poput grupiranja rijei unutar
reenica, (ne)naglaavanja pojedinih slogova/rijei, te uporabe i znaenja intonacije u frazama i
reenicama. Ponavljaju se naini izgovora pojednih glasova (gradivo kolegija Govorne vjebe engleskog
jezika I). Praktino se primjenjuju steena znanja na recitiranju poezije, itanju pria za djecu, dranju
izlaganja, i sl. Takoer, u okviru se predmeta obrauju fraze i reenice potrebne za zapoinjanje,
odravanje i zavravanje razgovora u razliitim diskursnim situacijama, kao i idiomi i kolokacije nune za
razumijevanje i produkciju na naprednom stupnju poznavanja engleskog jezika.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: vjebe, samostalni zadatci, izlaganja, usmeni ispit

1. Hancock, M. (2003). English pronunciation in use intermediate. Cambridge: University
Press.
2. Craven, M. (2008). Real listening and speaking. Cambridge: University Press.
3. Slikovnice i knjige za djecu na engleskom jeziku (po izboru)

1. Reynolds, G. (2008). Presentation zen: Simple ideas on presentation design and delivery.
Berkeley: New Riders.

Nain polaganja ispita:dvije zadae, tri mini-projekta, lektira, usmeni ispit
87

OBRAZAC: ISHODI UENJA Govorne vjebe engleskog jezika II
Naziv predmeta: Govorne vjebe engleskog jezika III
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta:

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti identificiraju slogove u rijeima, grupiranje rijei unutar reenica, naglaavanje
pojedinih rijei, te ritam i intonaciju reenice i koriste ta znanja za vjebanje i usvajanje
prirodnog izgovora engleskog jezika
2. Studenti usvajaju fraze i reenice potrebne za zapoinjanje, odravanje i zavravanje
razgovora u razliitim diskursnim situacijama
3. Studenti ovladavaju lingvistikim i paralingvistikim strategijama potrebnim za uspjeno
javno izlaganje.
4. Studenti usvajaju idiome i kolokacije nune za razumijevanje i produkciju na naprednom

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
88

Zadaa 1 0,30 1 recitiranje ili
pjevanje pop
pjesme
usmeno
izraavanje

Zadaa 2 0,30 1,4 snimanje
govora,
samoanaliza
usporedba s
izvornim
govonikom
snimka, analiza
Mini-projekt 1
(javno
izlaganje)
0,45 1, 3, 4 desetominutno
izlaganje na
temu iz
obrazovanja
izlaganje
Mini-projekt 2
(scena iz filma)
0,45 1,2 izvoenje
monologa iz
filma s
engleskog
govornog
podruja
usmeno
izraavanje

Mini-projekt 3
(komunikacijske
strategije)
0,45 1,2,4 sudjelovanje u
skupnom
projektu izrade
knjiice s
popisom
korisnih fraza
skupni rad
Lektira 0,15

1, 2, 3, 4 izlaganje o
proitanoj
lektiri
izlaganje
Usmeni ispit 0,90 1, 2, 3, 4 poznavanje
novih rijeli i
idioma,
uporaba novih
rijei i idioma u
govoru,
komunikacija s
kolegom o
svakodnevnim
usmeni ispit
89

temama...
Ukupno

Nastavni materijal
Termini ispita
13.12. u 9,00
6.2. u 8,00
20.2. u 8,00
11.4. u 10,00
11.6. u 8,00
25.6. u 8,00
10.9. u 8,00
24.9. u 8,00
Kolokviji
Mini-projekt 1 - studeni
Mini-projekt 2 - prosinac
Mini-projekt 3 - travanj
Lektira - sijeanj
Rezultati kolokvija
-

90

OBRAZAC: OPIS PREDMETA GOVORNE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA III
Poticanje izraavanja miljenja studenata o odreenom problemu ili temi, tj. poticanje na razgovor,
razmjenu miljenja i diskusiju o razliitim temama (obiaji, humor, posao, aktualne teme...). Jezine se
funkcije vjebaju uz pomo simulacije, dramatizacije i igara.Uvjebavanje komunikacijske situacije i
pravilnih izraza potrebnih za ostvarivanje komunikacije.Sustavno usavravanje izgovora.

Vjebe, samostalni zadatci, izlaganja, usmeni ispit

1. Wallwork, A. (1997). Discussions A - Z. Cambridge, CUP.
2. Rooks, G. (1981). The Non-Stop Discussion Workbook. Massachusetts: Newbury House
Publishers inc.
3.
4.

1. Alexander Kingsbury - Chapman (1978). Take a Stand. New York: Longman.
2. Gammidge, M. (2004). Speaking extra: CUP
3.
4.

Nain polaganja ispita: 2 pismena kolokvija, usmeno izlaganje i zavrni usmeni ispit.
91

OBRAZAC: ISHODI UENJA Govorne vjebe engleskog jezika III
Naziv predmeta: Govorne vjebe engleskog jezika III
Semestar: V. i VI.
ifra predmeta: UJ5010
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta:

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Razumije i primjenjuje vokabular i konstrukcije stranoga jezika iz podruja
svakodnevnoga govora i tema relevantnih za ivot u svijetu koji nas okruuje.
2. Pravilno primjenjuje znanje o znaenjima rijei/konstrukcija koje se temelji na svezama
izmeu rijei/konstrukcija i openitoga konteksta na razini referencije i konotacije.
3. Koristi strategije za izbjegavanje komunikacijskih problema izazvanih nedovoljnim
poznavanjem jezika, tono i teno se usmeno izraava.
4. Primjenjuje znanja koja ukljuuju naela prema kojima su poruke organizirane, strukturirane
i prilagoene kontekstu

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
92

nastavi
Potpisivanje,
evidencija
6 10
Samostalni
zadaci
0.3 1, 3 Pismeno
izraavanje
Pismena i usmena
provjera
6 10
Lektira 0.3 1, 3 Pismeno i
usmeno
izraavanje
Pismena i usmena
provjera
6 10
Usmeno
izlaganje-
prezentacija
0.3 1, 2, 3, 4 Usmeno
izraavanje
Usmena provjera 6 10
Kolokvij 1, 2 0.9 1 Pismeno
izraavanje
Pismena provjera
znanja
18 30
Zavrni
usmeni ispit
0.9 1, 2, 3, 4 Usmeno
izraavanje
Usmena provjera
znanja
18 30
Ukupno 3 60 100

Ured 58

Termini ispita
7.2. 2014. u 9 sati, 21.02. 2014. u 9 sati
16.6.2014. u 8 sati, 30.06.2014. u 8 sati
10.9.2014. u 9 sati, 24.9.2014. u 9 sati
Kolokviji
Rezultati kolokvija
93

OBRAZAC: OPIS PREDMETA GOVORNE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA IV
Poticanje studenata na razgovor o razliitim temama iz ivota ili ivota naroda iji jezik ue uz pomo
odgovarajuih sredstava. Jezine se funkcije i dalje vjebaju uz pomo simulacije,
dramatizacije i igara, no esto se radi u parovima ili skupinama jer se uvode diskusije i debate o razliitim
temama i problemima. Studente se potie i na pripremu materijala zavoenje rasprava i sudjelovanje u
diskusijama i debatama. U govornom se obliku vjeba iopisivanje predmeta, prepriavanje pria,
doganaja i svakodnevnih situacija, opisivanje osoba i osobnosti te postupaka.
Vjebe, samostalni zadatci, izlaganja, usmeni ispit

1. Dubin, F. Margol, M.(1977). Its Time to Talk. New Jersey: Prentice-Hall.
2. MacAndres, R. Martinez, R. (2001). Taboos and Issues. Boston: LTP Language.
3. Wallwork, A. (1997). Discussions A-Z. Cambridge: CUP.
4.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska
1. Alexander Kingsbury - Chapman (1978). Take a Stand. New York: Longman.
2. Rooks, G. (1981). The Non-Stop Discussion Workbook. Massachusetts: Newbury House
Publishers, Inc., Rowley.
3. Gammidge, M. (2004). Speaking extra: CUP.
4.

Nain polaganja ispita: 2 pismena kolokvija, usmeno izlaganje i usmeni ispit.
94

OBRAZAC: ISHODI UENJA Govorne vjebe engleskog jezika IV

Naziv predmeta: Govorne vjebe engleskog jezika IV
Semestar: VII. i VIII.
ECTS bodovi 5

Cilj predmeta:
Osposobljavanje studenata za prirodnu, spontanu i pravilnu govornu komunikaciju na engleskom jeziku
u svakodnevnim situacijama.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Razumije i primjenjuje vokabular i konstrukcije stranoga jezika iz podruja
svakodnevnoga govora, tema relevantnih za ivot u svijetu koji nas okruuje, te tema koje
ukljuuju knjievne, filozofske, politike i sline poglede na globalna i lokalna pitanja.
2. Izbjegava komunikacijske probleme izazvane nedovoljnim poznavanjem jezika uporabom
odreenih strategija, tono i teno se usmeno izraava.
3. Primjenjuje znanja koja ukljuuju odreena naela
prema kojima su poruke organizirane, strukturirane i prilagoene kontekstu.
4. Svjestan je neodvojivosti stranoga jezika i kulture.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava 0.50 1, 2, 3, 4 Prisustvovanje Potpisivanje, 6 10
95

nastavi evidencija
Samostalni
zadaci
0.50 1, 3 Pismeno
izraavanje
Pismena i usmena
provjera
6 10
Lektira 0.50 1, 3 Pismeno i
usmeno
izraavanje
Pismena i usmena
provjera
6 10
Usmeno
izlaganje-
prezentacija
0.50 1, 2, 3, 4 Usmeno
izraavanje
Usmena provjera 6 10
Kolokvij 1, 2 1.50 1 Pismeno
izraavanje
Pismena provjera
znanja
18 30
Zavrni
usmeni ispit
1.50 1, 2, 3, 4 Usmeno
izraavanje
Usmena provjera
znanja
18 30
Ukupno 5 60 100

Ured 58

Termini ispita
7.2. 2014. u 10 sati, 21.02. 2014. u 10 sati
16.6.2014. u 10, 30.6.2014. u 10
10.9.2014. u 10, 24.9.2014. u 10
Kolokviji
Rezultati kolokvija
96

OBRAZAC: OPIS PREDMETA GOVORNE VJEBE ENGLESKOGA JEZIKA V
U okviru se predmeta obrauju fraze potrebne za rad u nastavi engleskog jezika za svakodnevnu
komunikaciju s uenicima u razrednom okruenju. Takoer, u okviru se predmeta ponavljaju poznate i
usvjajaju nove fraze i reenice potrebne za zapoinjanje, odravanje i zavravanje razgovora u razliitim
diskursnim situacijama, a obrauju se i idiomi i kolokacije nune za razumijevanje i produkciju na vrlo
naprednom stupnju poznavanja engleskog jezika.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:vjebe, samostalni zadatci, izlaganja, usmeni ispit
1. Glyn Hughes, Josephine Moate, and Tiina Raatikainen (2008). Practical Classroom English
1. Hewings, M. (2007). English Pronunciation in Use Advanced. Cambridge: University Press.
2. internetski izvori
Nain polaganja ispita:projekti, zadae, lektira, usmeni ispit
97

OBRAZAC: ISHODI UENJA Govorne vjebe engleskog jezika V
Naziv predmeta: Govorne vjebe engleskog jezika V
Semestar: IX. i X.
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 2V + 1V

Cilj predmeta:
Osposobljavanje studenata za prirodnu i pravilnu govornu komunikaciju na engleskom jeziku u ulozi
uitelja u razrednom okruenju uz paljivo uvjebavanje izgovora.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti koriste fraze i reenice potrebne za rad u nastavi engleskog jezika za
svakodnevnu komunikaciju s uenicima u razrednom okruenju.
2. Studenti koriste fraze i reenice za zapoinjanje, odravanje i zavravanje razgovora u
razliitim diskursnim situacijama
3. Studenti koriste idiome i kolokacije nune za razumijevanje i produkciju na naprednom

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Zadaa 1 0,50 1 snimanje fraza
i reenica
potrebnih za
praktian rad u
snimka,
samoanaliza,
analiza

98

razredu
samoanaliza
govora
Zadaa 2 0,50 2 snimka
razgovor o
zadanim
temama
snimka, rad u
paru

Mini-projekt 1 1 1 snimka jedna
kolski sat, sve
to uitelj
govori tijekom
sata
snimka, analiza
Mini-projekt 2 1 2,3 izlaganje, teme
iz kolstva i
obrazovanja u
Hrvatskoj i
svijetu
izlaganje
Lektira 0,50

2,3 izlaganje o
proitanoj
lektiri
izlaganje
Usmeni ispit 1,50 1,2,3 poznavanje
novih rijei i
idioma,
uporaba novih
rijei i idioma u
govoru,
komunikacija s
kolegom o
svakodnevnim
temama...
usmena
provjera

Ukupno 5

99

Nastavni materijal
Termini ispita
13.12. u 9,00
6.2. u 8,00
20.2. u 8,00
11.4. u 10,00
11.6. u 8,00
25.6. u 8,00
10.9. u 8,00
24.9. u 8,00
Kolokviji
Mini-projekt 1 - prosinac
Mini-projekt 2 - travanj
Lektira - sijeanj
Rezultati kolokvija
100

OBRAZAC: OPIS PREDMETA GRAMATIKA ENGLESKOG JEZIKA II
Imenice: definicija, klasifikacije, nominalne kategorije.
Broj: brojive i nebrojive imenice.
Klasifikacija nebrojivih imenica.
Brojive imenice pravilna mnoina.
Brojive imenice nepravilna mnoina.
Mnoina tuica i posuenica.
Gramatiki rod imenica.
Pade imenica s naglaskom na genitiv.
Odreeni i neodreeni lan.
Upotreba lana uz vlastite imenice.
Zamjenice: osobne, odnosne, relativne, upitne i pokazne.
Neodreene zamjenice.
Pridjevi: definicija i sintaktike vrste.
Semantika podjela pridjeva i stupnjevanje.
Prilozi.
Stupnjevanje priloga.
Red rijei u reenice.
Veznici i prijedlozi.
Povezivanje ideja izmeu i unutar reenica.
Vrste sloenih reenica.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: vjebe, pismeni kolokviji, samostalni rad.

101

1. Foley, Hall: MyGrammarLab Intermediate B1/B2, Pearson, 2012.
2.
3.
4.

1. Eastwood, John (2001). Oxford Practice Grammar. Oxford: Oxford University Press

2. Murphy, Raymond (2006). English Grammar in Use. Cambridge: Cambridge University
Press
3. Thompson, A. J., Martinet, A. V. (1997). A Practical English Grammar. Oxford: Oxford
University Press
+Exercises 1
+Exercises 2
4. Brdar, Mario, Kuanda, Dubravko (2007). Concise Dictionary of Grammatical Terms for
Students of English. Osijek: Faculty of Philosophy

Nain polaganja ispita:3 pismena kolokvija ili zavrni pismeni ispit i samostalan rad
102

OBRAZAC: ISHODI UENJA Gramatika engleskog jezika 2
Naziv predmeta: Gramatika engleskog jezika 2
Semestar: II
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Prouavanje i uvjebavanje morfologije i sintakse engleskoga jezika. Osposobljavanje studenata za
razumijevanje i objanjavanje temeljni gramatikih oblika i struktura i usporeivanje s odgovarajui
jezini pojavama u materinskom jeziku.
Ishodi uenja:
Ishod uenja
Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e razumjeti i znati temeljne gramatike oblike
i strukture iz morfologije i sintakse engleskog jezika, te e ih moi usporediti s
odgovarajuim jezinim pojavama u materinskom jeziku: imenice
definicija, klasifikacije, nominalne kategorije; broj brojive i nebrojive imenice;
klasifikacija nebrojivih imenica, brojive imenice pravilna mnoina, brojive imenice
nepravilna mnoina, mnoina tuica i posuenica, gramatiki rod imenica, pade imenica
s naglaskom na genitiv, odreeni i neodreeni lan, upotreba lana uz vlastite imenice,
zamjenice: osobne, odnosne, relativne, upitne i pokazne; neodreene zamjenice, pridjevi
definicija i sintaktike vrste; semantika podjela pridjeva i stupnjevanje, prilozi,
stupnjevanje priloga, red rijei u reenici, veznici i prijedlozi, povezivanje ideja izmeu i
unutar reenica, vrste sloenih reenica.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava 0,2 Prisustvovanje
nastavi
Potpisivanje,
evidencija
6 10
103

Kolokvij 1 0,4 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
18 20
Kolokvij 2 0,4 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
18 20
Kolokvij 3 0,6 Usmeni ispit
izlaganje
Domaa
zadaa
0,4 20
Ukupno 2 65 100

Ivana Moritz etvrtkom u 11.00 ili po
dogovoru
Ured 58, Uiteljski fakultet u
Osijeku

Termini ispita
4. prosinca 2013. U 10.00
5. veljae 2014. U 10.00
19. veljae 2014. U 10.00
2. travnja 2014. U 10.00
11. lipnja 2014. U 10.00
25. lipnja 2014. U 10.00
10. rujna 2014. U 10.00
24. rujna 2014. U 10.00
Kolokviji
Studeni 2013.
Prosinac 2013.
Sijeanj 2014.
Rezultati kolokvija
104

OBRAZAC: OPIS PREDMETA HRVATSKI JEZIK
Temeljni su programski sadraji u okviru predmeta HRVATSKI JEZIK pojam norme i vrste
normi, naela standardizacije i naela standardnosti, princip elastine stabilnosti, osnovica i
nadgradnja standardnoga jezika, razlikovanje hrvatskoga standardnog jezika od hrvatskoga
knjievnog jezika i knjievnih jezika Hrvata, razlikovanje puristiki utemeljenoga pristupa
normiranju leksika i znaenjski (kontekstualno) utemeljenoga, osnovne injenice iz povijesti
hrvatskoga knjievnog jezika u 19. i 20. stoljeu, retorike vrste, govorna kultura, etape u
pripremi govora, logika u govoru, interpretativno itanje te teorijski okvir hrvatskoga pravopisa.
Studenti trebaju prepoznati fonoloki i morfoloki uvjetovane alternacije te primijeniti usvojena
pravila. Seminarski dio nastave u okviru predmeta Hrvatski jezik zamiljen je kao praktina
primjena znanja iz hrvatskoga jezika. Studenti trebaju samostalno napisati seminarski rad iz
jezinoga savjetnitva te ga nakon toga samostalno izloiti. Takoer trebaju samostalno ocijeniti
i opisati kazalinu predstavu.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:frontalna nastava, teorijski okvir, skupinski rad,
individualni rad, usmeno i pismeno
1. Ani, V., Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994.
2. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.:Hrvatski pravopis, 4.izdanje, 1996.
3. kari, I.: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.
1. Bari, E., i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.
2. Katii, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.
3. Mogu, M.:Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb, 1993.

Nain polaganja ispita:kolokviji, usmeno
105

OBRAZAC: ISHODI UENJA HRVATSKI JEZIK
Naziv predmeta: HRVATSKI JEZIK
Studij: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 1. i 2.
ifra predmeta: 71860
ECTS bodovi 7

Cilj predmeta: osposobiti studente za samostalno ovladavanje pravopisom i gramatikom hrvatskoga
standardnoga jezika

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Samostalno definirati osnovne jezikoslovne pojmove
2. Prepoznati fonoloki i morfoloki uvjetovane alternacije te primijeniti usvojena
pravila
3. Razlikovati morfoloke vrste, provoditi morfoloku analizu
4. Opisati povijest hrvatskoga standardnoga jezika
5. Objasniti imbenike hrvatskoga standardnoga jezika
6. Znati samostalno oblikovati seminarski rad o jezinom savjetnitvu te ga
samostalno izloiti
7. Samostalna primjena znanja iz hrvatske gramatike i pravopisa
8. Ocijeniti kazalinu predstavu u pisanom obliku

106

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
3 1 - 7 Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
40 60
Izrada
seminarskoga
rada
1 1 - 7 Priprema in
oblikovanje
seminarskoga
rada
15 20
Izlaganje
seminarskoga
rada
1 1 -7 Samostalno
izlaganje
seminarskoga
rada
15 20
Odlazak na
kazalinu
predstavu i
znanstvene
skupove
1 8 Odlazak na
javna
dogaanja,
kazalina
predstava i
znanstveni
skupovi
10 20
Pismena i
usmena
provjera
1 1 - 8 Primjena
steenih
znanja
13 20
Ukupno 7 93

doc. dr. sc. Emina Berbi Kolar petkom od 9 do 10 sati dislocirani studij, kabinet
voditeljice studija
107

OBRAZAC: OPIS PREDMETA INFORMATIKA U NASTAVI
Primjena Office aplikacija u izradi nastavnih materijala. Upoznavanje s web 2.0 alatima i njihova
primjena u izradi nastavnih materijala. Upoznavanje sa sustavom za upravljanje uenjem, njegovim
svojstvima i koritenjem. Znaajke programa za izradu plakata.

-predavanja, vjebe, konzultacije, samostalni i praktini zadaci, multimedija i Internet,
CARNet LMS Moodle https://loomen.carnet.hr/ , kontinuirana provjera znanja

L
I
T
E
R
A
T
U
R
A

OSNOVNA [1] Grundler, Gvozdanovi, Ikica, Kos, Milija, Srnec, iranovi, Zvonarek, ECDL
5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011.
DOPUNSKA [1] Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office
2007 kompletan prirunik, Pogue Press O'Reilly, knjizara.hr, 2008.
WEB IZVORI [1]Forumrazrednanastavehttp://www.phpbbplanet.com/forum/index.php?mf
orum=rn
[2]http://www.razredna-nastava.net/
Nacionalni portal za udaljeno uenje "Nikola Tesla", CARNet,
https://lms.carnet.hr/
http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx

1. predaja i izlaganje priprema (0,4)
2. samostalni zadatak (0,3)
3. praktian zadatak (0,3)
108

OBRAZAC: ISHODI UENJAINFORMATIKA U NASTAVI
Naziv predmeta: INFORMATIKA U NASTAVI
STUDIJ
Semestar: 6.
ifra predmeta: UIN6001
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta: razumjeti ulogu informacijske tehnologije (IT) u nastavi i razlikovati prednosti i
nedostatke koritenja IT-a u organizaciji i provoenju nastavnog sata.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. osposobiti studente za koritenje razliitih oblika IKT-a u nastavi
2. osposobiti studente za koritenje web 2.0 alata u nastavi
3. razlikovati pripremu nastave pomou IKT-a i bez koritenja IKT-a
4. osposobiti studente za izradu plakata koritenjem raunalnog programa
5. osposobiti studente za koritenje LMS sustava

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi
min max
Predaja i
izlaganje
priprema
1,2 1.-3. Priprema, izrada, predaja i
izlaganje priprema.
Zadaci izvedbe 20 40
109

Samostalni
zadatak
0,9 5. Priprema, izrada i predaja
samostalnog zadatka.
Zadaci izvedbe 15 30
Praktini
zadatak
0,9 6. Priprema, izrada i predaja
praktinog zadatka.
Praktini rad 15 30
Ukupno 3 50 100

Prof.dr.sc. Margita Pavlekovi
Ana Mirkovi Mogu,
asistentica
Utorkom od 9:30
Svakodnevno
kabinet 59
E-mail, forum, Loomen

110

OBRAZAC: OPIS PREDMETA INFORMATIKA U OBRAZOVANJU
Povijesni razvoj raunala, pretraivanje interneta s ciljem stjecanja znanja i pronalaenja relevantnih i
provjerenih informacija, izrada konstrukcija u programu dinamine geometrije Geometer's Sketchpad,
rad s programom HotPotatoes i njegova primjena u obrazovanju (izrada interaktivnih zadataka
uparivanja rijei, pojmova ili skica koristei aplikaciju JMatch, izrada zadataka s ispunjavanjem praznina
koristei aplikaciju JCloze, izrada interaktivnih mrenih krialjki koristei aplikaciju JCross, rad u aplikaciji
JMix, kreiranje kviza s etiri razliita tipa pitanja koristei aplikaciju JQuiz, izrada reenica s izmijeanim
redoslijedom rijei(JMix) i upotreba aplikacije TheMasher).
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, vjebe, konzultacije, samostalni zadaci,
multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle (Loomen)https://loomen.carnet.hr/, kontinuirana provjera
znanja
Nastava se izvodi uz podrku CARNetovog LMS sustava Loomen (Moodle)https://loomen.carnet.hr/,
gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaa i
praktinih radova, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i pismenih dijelova ispita, tj. sve informacije
potrebne za uspjeno izvoenje i praenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omoguena i stalna
komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve vane obavijesti tijekom izvoenja
nastave studentima e biti dostavljene na slubene adrese elektronike pote ili/i objavljene na forumu
kolegija unutar CARNetovog sustavaLoomen (Moodle).
1. Dario Suanj: Brzi vodi kroz Power point 2002. Sysprint, Zagreb, 2003.
2. Ljiljana Milija: PC kola Office XP. PRO MIL, Zagreb 2002.

1. L. Budin, Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996.
2. T. Drabik, Brzi vodi kroz Windows XP, Bug i SysPrint, Zagreb, 2002.
3. D. Grundler, Informatika 1, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
4. asopis VIDI (dostupno online na http://e-knjiznica.carnet.hr putem elektronikog
identiteta AAI@EduHr za akademsku i istraivaku zajednicu)
111

5. http://edupoint.carnet.hr/on_line_tecajevi/on_line.html - stranica sa informacijama o
on-line teajevima za kreiranje web stranica, pretraivanje baza podataka i dr. koje
organizira CARNetov Edulab edukacijski centar za studente i nastavnike

Nain polaganja ispita:kolokviji, praktini rad, zadae, pismeni ispit, usmeni ispit
U tijeku semestra odrat e se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviene nastave. Pozitivno
ocijenjena oba kolokvija su zamjena za pismeni dio ispita. Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s
Pravilnikom o studiranju Sveuilita u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih
rokova Uiteljskoga fakulteta u Osijeku. Tijekom semestra studenti rjeavaju zadae, a rjeenja predaju
na CARNetov LMS Moodle (Loomen). Svaka zadaa nosi odreeni broj bodova, a studenti su duni
redovito rjeavati zadae i predavati ih u predvienom roku.
Nastavnik e svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvrenje studijskim programom
propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveuilita u Osijeku, ako je student:
a. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom,
b. predao sve zadae tijekom semestra i predao praktini rad.

Konana ocjena se utvruje nakon to je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio
izvrenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju
Sveuilita u Osijeku, te nakon to su sve obveze studenta izvrene. Nuan uvjet za pozitivnu
konanu ocjenu je postizanje minimalnog broja bodova iz svakog elementa (kolokviji ili pismeni
ispit, praktini rad, zadae, usmeni ispit).

Bodovna skala konane ocjene:
nedovoljan (1) 0 do 50 bodova
dovoljan (2) 51 do 60 bodova
dobar (3) 61 do 75 bodova
vrlo dobar (4) 76 do 90 bodova
izvrstan (5) 91 do 100 bodova

112

OBRAZAC: ISHODI UENJA Informatika u obrazovanju
Naziv predmeta: Informatika u obrazovanju
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini uiteljski studij za
kolskog uitelja/uiteljicu
Semestar: IV. semestar
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 1P + 2 V

Cilj predmeta:
Cilj predmeta je upoznati studente sa strategijama pretraivanja interneta kako bi mogli pronai
pouzdane izvore informacija za izradu strunih i znanstvenih radova te ih osposobiti za samostalnu
primjenu programa za izradu interaktivnih kvizova u obliku web stranica i programa dinamike
geometrije koje e upotrebljavati u obrazovanju uenika niih razreda osnovne kole.
Ishodi uenja:
Nakon izvedene nastave i uspjeno izvrenih nastavnih aktivnosti predvienih ovim kolegijem od
studenta se oekuje da je sposoban izvesti sljedee:
Br.* Ishod uenja
1. opisati povijesni razvoj raunala
2. primijeniti pravilne strategije pretraivanja interneta
3. usporediti i razlikovati alate Hot Potatoesa
4. koristei alate Hot Potatoes izraditi interaktivne web stranice prilagoene nivou
osnovnokolskih korisnika
5. pojasniti geometrijske konstrukcije koristei program dinamike geometrije
6. samostalno primijeniti program dinamine geometrije i rijeiti konkretan geometrijski
problem

113

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Prisustvovanje
na nastavi
0.1 1-6 Studenti su
obvezni u
skladu s
Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati
na barem
70% nastave
propisane
studijskim
programom.
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama
obavljati e se
na predavanjima
i vjebama.
/ /
Praktini rad 0.15 1-2 Svaki student
obvezan je
samostalno
izraditi jedan
praktini
radprema
uputama
dobivenim od
nastavnika.
Prilikom
definiranja
praktinog rada
nastavnik
objavljuje i
objanjava
unaprijed
razraene
kriterije
procjene.
5 10
Praktine
zadae
0.15 4-6 Tijekom
semestra
studenti e
imati dvije
zadae koje
e trebati
samostalno
rijeiti i
predati u
predvienom
roku.
Kriteriji su
razraeni za
svaki zadatak.
Prilikom
definiranja
zadatka
nastavnik
objavljuje i
objanjava
kriterije
procjene.
5 10
114

Kolokviji i/ili
pismeni ispit
1 1-6 Studenti
trebaju
samostalno
odgovoriti na
teorijska i
rijeiti
praktina
pitanja od
kojih se
sastoje
kolokviji i/ili
pismeni ispit.
Kolokviji i/ili
pismeni ispit e
se sastojati od
teorijskog i
praktinog
dijela.Bodovi
oba dijela
kolokvija se
zbrajaju.
Student mora iz
svakog kolokvija
ostvariti
minimum 50%
bodova.
25.5 50
Zavrni ispit 0.6 1-6 Usmeni ispit Studentima se
postavljaju
teoretska
pitanja iz
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
15.5 30
Ukupno 2 51 100

Doc. dr. sc. Ivana urevi I. tjedan: ponedjeljkom u 9:00
II. tjedan: ponedjeljkom u 12:00
ili po dogovoru
Ulica cara Hadrijana 10, HR-
31000 Osijek, kabinet br. 59
115

I. tjedan: petkom u 11:14
II. tjedan: petkom u 14:45
ili po dogovoru
Dislocirani studij u Slavonskom
Brodu, Gundulieva 22, HR-
35000 Slavonski Brod,
raunalna uionica
E-konzultacije:
e- pota, forum
CARNet webmail, CARNet LMS
Karolina Dobi Barii,
asistentica
utorkom u 11:00
ili po dogovoru
II. tjedan:ponedjeljkom nakon
nastave
ili po dogovoru
raunalna uionica
E-konzultacije:
e- pota, forum

Napomena: Vrijeme odravanja konzultacija podlono je promjenama uvjetovanim promjenama
rasporeda predavanja.

116

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - INTEGRIRANA NASTAVA

Integrirana nastava dio je pedagokih disciplina koja veliku pozornost posveuje oblikovanju
kurikuluma koji e biti usmjeren na potrebe uenika. Prikaz programa Korak po korak, Razvojni
putokazi, razvijanje karaktera, organizacija rada u razredu usmjerenom na dijete, centri za
uenje, kontinuirana procjena znanja, obiteljsko sudjelovanje,posebne znaajeke programa,
pismenost, umjetnost, matematika, priroda i drutvo jesu sadraji ovoga kolegija.

Oblici su provoenja nastave predavanja, seminari i izrada pripreme za Integrirani dan/e.
Provjera se znanja provodi pomou dva meuispita (kolokvija) i izrade pripreme za integrirani
dan/e. Izrada pripreme za integirarni dan zamjenjuje u ovom kolegiju zavrni pisani ispit u
cijelosti (sukladno Odluci Fakultetskoga vijea Uiteljskoga fakulteta od 28.1.2010., Klasa: 003-
07/10-01/4, toke c i d).


1. Burke Walsh, K. (2004.), Kurikulum za prvi razred osnovne kole: Stvaranje
razreda usmjerenog na dijete, Puko otvoreno uilite Korak po korak, Zagreb

2. Burke Walsh, K. (2003.), Kurikulum za drugi, trei i etvrti razred osnovne kole:
Razvojno-primjereni program za djecu od 8 do 10 godina, Puko otvoreno uilite
Korak po korak,
Zagreb
3. udina Obradovi, M., Brajkovi, S. (2009.). Integrirano pouavanje. Zagreb:
Puko otvoreno uilite Korak po Korak


1. Integrated Curriculum Guide
http://www.archeworks.org/projects/tcsp/ic_guide_p2.htm

Student je duan na kraju semestra napraviti pripremu za Integrirani dan, provesti ju u koli, te
donijeti na uvid nastavniku.
117


Naziv predmeta: Integrirana nastava
studij
Semestar: X.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 3

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. Znati oblikovati pripravu za provoenje integrirane nastave u praksi
Znati imenovati temeljne predstavnike konstruktivizma
Znati razvrstati zadae nastave prema temi integriranoga dana
Prepoznavati oblike integrirane nastave
Razlikovati integriranu nastavu od korelacije
Primijeniti integrirani pristup u praksi
Primjenjivati holistiki pristup u izradi integriranog dana
Ovladati specifinim nastavnim strategijama koje se primjenjuju u integriranoj
nastavi
Ovladati tehnikama i raznovrsnim igrama za razvoj samosvijestii stvaranje
pozitivne slike djeteta o sebi
Organizirati grupni kontekst: (grupne oblike i tehnike rada) poticajnu,
funkcionalnu, za dijete atraktivnu okolinu (centri aktivnosti unutar i izvan kole
)pogodnu za cjelovit razvoj djeteta (sloboda izbora materijala, prostora, vrnjaka i
dr.)
Osposobiti se za istraivaki rad te stei kompetencije programiranja, analiziranja i
vrednovanja odgojno-obrazovnog rada u niim razredima osnovne kole
Ovladati sposobnostima refleksije i samoevaluacije vlastitog profesionalnog rada
Znati koristiti uenike mape u praksi.
Ovladati tehnikama suradnje s roditeljima.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
0,50 - - -
Priprema i
provoenje
2,50 1 Prema
zadanom
Prema kriteriju
za izvoenje
0 100
118

Integrianog
dana
obrascu
oblikovati
pripremu i
provesti ju u
koli
integriranog
dana
Ukupno 3 100


Marija Sabli Utorak 9-11 Ured 48

Nastavni materijal
priprema za nastavu (usmeno izlaganje) i ne predstavljaju potpuni materijal za studiranje.
Nastavnik koristi vrlo kratke PP prezentacije tijekom voenja nastave (npr. nekoliko slajdova s
okvirom izlaganja), koje student nije obvezan prepisati ili koristiti u svom uenju. PP
predstavljaju vodilju nastavniku tijekom nastave, slue stvoriti studentima jasan okvir izloenoga
sadraja i stoga nisu sadraj dostatan sam po sebi. Sadraj je za studiranje u potpunosti dostupan
u nastavnim materijalima.
Kad je studentima na nastavi prisutan gost (npr. uitelj, itd.), studentima e u
elektronikom obliku i u pisanom obliku umetnut u registrator biti dostupan saetak sadraja
gostovanja s najvanijim zakljucima.
Za sve ostale nepredviene i ovdje neopisane situacije studente se upuuje na izravni
kontakt s nastavnikom u vrijeme konzultacija.

Termini ispita: Termini su ispita iz Integrirane nastave navedeni na mrenoj stranici ustanove.

Teme za izradu diplomskog rada:
Standardi za izvrnost u razrednoj nastavi
Suradnja kole i obitelji
Centri za uenje
Integrirani dani-akcijsko istraivanje
Teorije uenja u Integriranoj nastavi
119

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - INTERKULTURALIZAM U ODGOJU I
OBRAZOVANJU

Teorijska polazita antropolokih, sociolokih, demografskih, kulturolokih i politolokih
pristupa multikulturalnim pojavama. Interkulturalizam na tragu postmodernih i globalizacijskih
trendova i promjena. Interkulturalizam i identitet (ja mi oni) predrasude, stereotipi,
distance: povijesni, nacionalni, vjerski, kulturni, jezini - izmeu pluralizma, izolacije i
asimilacije. Odgoj i obrazovanje u multikulturalnim drutvima: formalne institucije, mediji,
slobodno vrijeme, turizam, poslovne komunikacije i dr. Interkulturalni odgoj kao pluralno
razumijevanje, uvaavanje, snoljivost, prijateljstvo, mir i graansko pravo. Interkulturalno
obrazovanje i komunikacija u konfliktnim i asimetrinim odnosima. Interkulturalna
harmonizacija europskog obrazovanja. Interkulturalna pedagogija kao odgojno-obrazovna teorija
i koncept transkulturalne pedagogije. Interkulturalna stanja i perspektive hrvatskog kolstva.
Interkulturalni kurikulum kao strategija obrazovne prakse: metodologija i struktura. Novi profil
uitelja: interkulturalni medijator i socijalni integrator.

Oblici su provoenja nastave predavanja, seminari i izrada i provoenje projekta. Provjera se
znanja provodi pomou dva meuispita (kolokvija) Dva kolokvija, izraen i proveden projekt
zamjenjuju u ovom kolegiju zavrni pisani ispit u cijelosti (sukladnoOdluciFakultetskogvijea
Uiteljskoga fakulteta od 28.1.2010., Klasa: 003-07/10-01/4, toke c i d).


1. Spaji-Vrka, V., Strievi, I, Matijevi, M.(2005), Pouavati prava i slobode:
Prirunik za uitelje osnovne kole s vjebama za razrednu nastavu. Istraivako-
obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo. Zagreb.


1. Perotti, A. (1995.), Pledoaje za interkulturalni odgoj, Zagreb: Educa

Studenti su obvezni tijekom semestra napraviti i provesti Integrirani dan propozicijama. Takoer
e se pisati dva kolokvija koji e takoer biti ocj enjivani. Na kraju semestra bit e zbrojene
ocjene iz sva tri radna zadatka te pruena mogunost izlaska na usmeni ispit.
120


Naziv predmeta: Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju
studij
Semestar: X.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Upoznati multi-i inter-kulturalizam kao drutvene pojave: njihovu genealogiju,
postmoderne poticaje, globalizacijske utjecaje, irenja, kontraverze, otpore i perspektive
multikulturalne demokracije. Kritiko propitivanje drutvenih implikacija interkulturalizma u
obrazovanju. Studenti trebaju dobiti uvid u predmet, sadraj i metode rada u podruju
interkulturanog odgoja, obrazovanja i pedagogije.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. Ovladati temeljnim pojmovima u podruju interkulturalizma
Osposobiti se za pravilnu uporabu u svakodnevnom ivotu te kritiku i
argumentiranu analizu u pisanom ili govornom kontekstu.
Definirati, prepoznati i primijeniti temeljne pojmove: interkulturalizam,
multikulturalizam, etnocentrizam, etnorelativizam, predrasude, stereotipi,
diskriminacija, pozitivna diskriminacija, rasizam, asimilacija,
integracija,segregacija, apartheid, kulturni relativizam.
Prepoznati i analizirati najvanije pristupe interkulturalizmu (holistiki,
antropoloki, socioloki) i njihov doprinos interkulturalizmu
Objasniti temeljne karakteristike interkulturalnog odgoja i obrazovanja
Obrazloiti vanost interkulturalnost odgoja i obrazovanja za rad u
multikulturalnim sredinama(kolama/uionicima)
Kritiki analizirati i interpretirati najvanije menunarodne i domae pravne
pretpostavke


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
0,25 1 - - -
Priprema za
integriranu
nastavu
1,75 1 Oblikovanje
i provedba
priprema za
Prema
unaprijed
zadanim
0 100
121

integrirani
dan
obrascima
Ukupno 2


Marija Sabli Utorak 9-11 sati Ured 48

Nastavni materijal
Kad je studentima na nastavi prisutan gost (npr. uitelj, itd.), studentima e u
elektronikom obliku i u pisanom obliku umetnut u registrator biti dostupan saetak sadraja
gostovanja s najvanijim zakljucima.

Termini ispita: Termini su ispita iz Interkulturalizma u odgoju i obrazovanju navedeni na
mrenoj stranici ustanove.

Teme za izradu diplomskih radova:
Graanski odgoj i obrazovanje
Interkulturalna osjetljivost uitelja
Interkulturalne kompetencije uitelja razredne nastave
Nacionane manjin-poloaj u koli
Komparativna analiza Interkulturalne pedagogije Hrvatska- Europa
122

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - INTERNET U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Usluge na internetu. Web preglednici. Pretraivanje Interneta pomou web pretraivaa.Usluge i pomo
kod uenja na daljinu.Elektronika pota. Pravila ponaanja na Internetu. Blog. Portali. Elektroniki
udbenici. Drutvene zajednice na Internetu (drutvene mree, brbljaonice, ). Mreni protokoli.
Mrene novine (news). Izravna komunikacija slikom i zvukom. Elektronika trgovina. Sigurnost raunala
iraunalnihmrea. Besplatni edukativni filmovi na webu. Izrada podnapisa za kratke edukativne filmove.
Rad s programima za izradu podnapisa. Programi za kreiranje multimedijskog sadraja za uenje. Web
posteri u nastavi niih razreda osnovne kola. Ergonomski naputci za rad s raunalom i raunalnom
opremom. Raunalni edukacijski programi i njihova primjena u nastavnom procesu. Kritika edukativnih
raunalnih igrica i programa.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, konzultacije, samostalni zadaci,
multimedija i Internet, CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja
1. Vuina, . Pretraivanje i vrednovanje informacija na Internetu, Carnet, Zagreb, 2006..
2. Grundler, D., Gvozdanovi, T., Ikica, Z., Lipljin, N., Milija, LJ., Srnec, T., Zvonarek, LJ., e-
Kids ECDL odobrena literatura, Promil, Varadin, 2006.

1. Hamidovi, H., WLAN Beine lokalne raunalne mree, INFOPRESS.
2. CARNet Sigurnost djece na internetu,
http://www.sigurnostdjece.info/images/stories/prirucnik_bk2.pdf
3. http://edupoint.carnet.hr/on_line_tecajevi/on_line.html - stranica sa informacijama o
on-line teajevima za kreiranje web stranica, pretraivanje baza podataka i dr. koje
123

organizira CARNet-ov Edulab edukacijski centar za studente i nastavnike
4. http://www.davesite.com/webstation/html/ - HTML Interactive Tutorial for Beginners
Nain polaganja ispita:kolokviji, praktini rad, zadae, pismeni ispit, usmeni ispit
Odrati e se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviene nastave. Pozitivno ocijenjena oba
kolokvija su zamjena za pismeni dio ispita. Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o
studiranju Sveuilita u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Uiteljskoga
fakulteta u Osijeku. Tijekom semestra studenti rjeavaju zadae, a rjeenja predaju na CARNetov LMS
Moodle (Loomen). Svaka zadaa nosi odreeni broj bodova, a studenti su duni redovito rjeavati zadae
i predavati ih u predvienom roku.
c. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom,
d. predao sve zadae tijekom semestra i predao praktini rad.


124

OBRAZAC: ISHODI UENJA INTERNET U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Naziv predmeta: Internet u odgoju i obrazovanju
Semestar: V. semestar
ECTS bodovi 4 (zimski semestar: 2 ECTS boda, ljetni semestar: 2 ECTS boda)
Tjedno optereenje P+V 1 P

Cilj predmeta: Pripremiti studente za koritenje informacijskih tehnologija u nastavi.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. definirati i objasniti rad umreenih raunala te mrene usluge (WWW, elektronika
pota, prijenos datoteka, ...)
2. usporediti i razlikovati mrene usluge
3. objasniti i opisati oblike raunalnih zloupotreba te osiguravanje sigurnosti raunala
4. kreirati demonstraciju raunalnog programa i interaktivne upute (tutorijal)
5. definirati i kritiki analizirati edukativne raunalne igre
6. ponoviti i primijeniti ergonomske naputke za rad s raunalom i raunalnom opremom
7. prepoznati raunalne edukativne programe i objasniti mogunosti njihovih primjena
u nastavnom procesu

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Prisustvovanje 0.2 1-7 Studenti su
obvezni u
Evidencija
pristupanja
/ /
125

na nastavi skladu s
Pravilnikom
o studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati
na barem
70% nastave
propisane
studijskim
programom.
predavanjima i
vjebama
obavljati e se
na predavanjima
i vjebama.
obvezan je
samostalno
izraditi jedan
praktini rad
prema
uputama
dobivenim
od
nastavnika.
Prilikom
definiranja
praktinog rada
nastavnik
objavljuje i
objanjava
unaprijed
razraene
kriterije
procjene.
5 10
Praktine
zadae
0.3 4-5 Studenti e
imati dvije
zadae koje
e trebati
samostalno
rijeiti i
predati u
predvienom
roku.
Kriteriji su
razraeni za
svaki zadatak.
Prilikom
definiranja
zadatka
nastavnik
objavljuje i
objanjava
kriterije
procjene.
5 10
Kolokviji i/ili
pismeni ispit
2 1-7 Studenti
trebaju
samostalno
odgovoriti na
teorijska i
rijeiti
praktina
pitanja od
Kolokviji i/ili
pismeni ispit e
se sastojati od
teorijskog i
praktinog
dijela.Bodovi
oba dijela
kolokvija se
25.5 50
126

kojih se
sastoje
kolokviji i/ili
pismeni ispit.
zbrajaju.
Student mora iz
svakog kolokvija
ostvariti
minimum 50%
bodova.
postavljaju
teoretska
pitanja iz
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
15.5 30
Ukupno 4 51 100

ili po dogovoru
ili po dogovoru
raunalna uionica
E-konzultacije:
e- pota, forum

127

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE SPORTSKE AKTIVNOSTI
U tjelesnom i zdravstvenom odgojno obrazovnom podruju svi ciljevi i zadae ne mogu se ostvariti korz
osnovni organizacijski oblik rada, stoga je potrebno primijeniti ostale organizacijske oblike rada, osobito
Izvannastavne i izvankolske sportske aktivnosti. One se opisuju kao kinezioloke aktivnosti provede u
vrijeme koje izvan redovnog obrazovnog programa. U njih se ukljuuju skupine uenika prema vlastitim
preferencijama bez obzira na spol i dob. Proibiavanje izvannastavnih i izvan kolskih programa (vonja
bicikla, plivanje, klizanje, zimovanje...), izbornih progarama i natjecanja u odnosu na specifinu sportsku
disciplinu omoguava se dodatni utjecaj na antroppoloki status uenika.
- Teorijska predavanja
- Seminarski rad
- Vjebe i terenska nastava
- Usmeni ispit

1. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kinezioloki leksikon, VU, Petrinja.
2. Milanovi, D. i sur. (1997). Prirunik za sportske trenere, FFK, Zagreb.
3. Miigoj-Durakovi, M. (1999). Tjelesno vjebanje i zdravlje, Zagreb.
4. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije, Visoka uiteljska kola u Petrinja.
5. Findak, V. (1985). Izvannastavne i izvankolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi:
prirunik za nastavnike osnovne kole, Zagreb: kolska knjiga

1. Kali, S. (2000). Fitness za djecu- praktini savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal.
2. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of
Kinesiology, University of Zagreb, Croatia.
Nain polaganja ispita: kolokvij -seminarski rad , usmeni ispit
128

OBRAZAC: ISHODI UENJAIZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE SPORTSKE AKTIVNOSTI
Naziv predmeta: IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE SPORTSKE AKTIVNOSTI
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 6.
ifra predmeta: A-ISA-OS
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta: Upoznati i osposobiti studente za programiranje i provoenje diferenciranih oblika rada u
Planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti e spozanti organizacijske oblike rada u osnovnom i diferenciranom programu
2. studenti e moi samostalno voditi izlete, ture, pohode i ekskurzije
3. studenti e moi organizirati razredna, meurazredna i kolska sportska natjecanja
4. studenti e moi voditi trenani proces pripreme za natjecanja
5. Studenti e dobiti spozanje o osnovama sportskog treninga: sportska forma, principi i
pravila sportskog treninga, Selekcija u sportu, metodike osnove treninga antropolokih
osobitosti
6. Studenti e se osposobiti za provoenje posebnih programskih zadaa: plivanje, sklizanje,
vonja koturaljki, vonja bicikla i sl.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Teorijska 0,5 1,2,3,4,5 Prisustvovanje Evidencija 3 5
129

predavanja na
predavanjima
dolazaka*
Vjebe 0,25 2,3,4,6 Prisustvovanje
na seminarskoj
nastavi
Evidencija
dolazaka*
3 5
Seminarski rad 0,5 1-6 Izrada
seminarskog
rada prema
zadanoj temi
Procjenjivanje
kvalitete
seminarskog
rada prema
kriterijima**
4 20
Kontinuirano
praenje i
provjeravanje
0,25 1,2,5 1 kolokvij
tijekom
semestra
Na temelju
uspjenosti i
broja bodova u
dva kolokvija.
***
12 20
Usmeni ispit 0,5 1-6 Zavrni usmeni
ispit
2 10
Ukupno 20 60

* Student ima pravo izostati (%) s nastave u sugladno pravilniku o studijim i studiranju, ukoliko niti
jednom ne izostane s nastave predavanja i seminara nagrauje se s 10 bodova.

** Kvaliteta seminarskog rada procjenjuje se na temelju adekvatno obraene materije zadane
seminarske teme i prezentacije seminarskog rada skupini studenata. Prema kriteriju kvalitete obrade
materije: ocjena ne dovoljan 0 bodova; ocjena dovoljan 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena
vrlo dobar 8 bodova; ocjena izvrstan 10 bodova. Prema kriteriju kvalitete prezentacije: ocjena ne
dovoljan 0 bodova; ocjena dovoljan 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena vrlo dobar 8 bodova;
ocjena izvrstan 10 bodova. Student mora zadovoljiti kriterije minimalno za ocjenu dovoljan, ukoliko iz
jednog segmenta ne zadovolji ponavlja seminarski rad s drugom temom.

***Studenti tijekom semestra piu jedan kolokvij iz dva podruja nastavne materije: Organizacija i
provoenje izvannastavnih organizacijskih oblika rada; Osnove sportskog treninga. Kolokvij nosi 20
bodova, a za pozitivan uspjeh gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od ukupnog
130

broja bodova. Slijedom: 12-13 bodova ocjena dovoljan; 14-16 - ocjena dobar; 17 -18 ocjena vrlo
dobar; 19 -20 ocjena izvrstan.

Doc.dr.sc.TihomirVidranski etvrtak, 10,45 11,30 Kabinet
Dr.sc. Zvonimir Tomac, v.asist. Utorak, 13,00h Kabinet

Nastavni materijali u obliku primarnih, sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjinici
fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza, te u obliku mapa
nastalih studenskim seminarskim radovima.
Ispitni rokovi: nalaze se na web stranici fakulteta i na oglasnoj ploi.

PREDMET NASTAVNIK
12.
2013.
27.I.-22.II.
2014.

4.
2014.
9.VI.- 5.VII.
2014.

1.IX.-27.IX.
2014.

Izvannast.
aktivnosti
doc.dr.sc.
Tihomir
Vidranski
17.12.
10h
7.2.
10h
21.2.
10h
15.4.
9h
17.6.
10h
4.7.
11h
12.9.
10h
26.9.
12h

TEME DIPLOMSKIH RADOVA:

1. Organizacija osnovnih i diferenciranih organizacijskih oblika rada u tjelesnom i zdravstvenom
odgojno obrazovnom podruju u razrednoj nastavi
2. Obuka neplivaa u razrednoj nastavi
3. Modeli i integracija izvankolskih sportskih aktivnosti
4. Modeli priprema za natjecanja u razrednoj nastavi razliitih sportskih disciplina
5. Utjecaj razliitih organizacijskih oblika rada na motorike sposobnosti i vjetine
6. Zaviajni plesovi u izvannastavnim i izavnkolskim sportskim aktivnostima
7. Selekcija i orijentacija u sportu
8. Utjecaj programa izvannastavnih i izvankolskih sportskih aktivnosti na usvajanje spoecifinih
motorikih vjetina

131

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - JEZINA KULTURA
Osnovni pojmovi ope teorije jezika:
jezik i govor; reenica (sintaksa, rije i sintagma), znaenje, pojam i smisao (semantika); reenica
(sintaksa, narav sintaktikih odnosa, nezavisno sloene reenice, zavisno sloene reenice, viestruko
sloene reenice, reenice s obzirom na ciljnu usmjerenost i priopajnu svrhu).
Osnove teorije standardnoga jezika:
sintaktiko ustrojstvo (narav sintaktikih odnosa, preoblike gramatikoga ustrojstva reenice, nizanje,
sklapanje i uvrtavanje reenica), standardni jezik i dijalekti, stilistike norme, prozodijska obiljeja i
norme, naglasni sustav hrvatskoga knjievnoga jezika
Jezina kultura:
imbenici jezine kulture, jezina djelatnost, vrste jezine djelatnosti (sluanje i itanje, interpretativno
itanje, govorenje i pisanje), osnove retorike, pisani i govoreni anrovi (objektivni i subjektivni), kriteriji
dobra stila.
Povijest hrvatskoga standardnoga jezika:
Izvori i interpretacija izvora, standardizacija hrvatskoga jezika, hrvatski narodni preporod, zajedniki
knjievni jezik, hrvatski jezik u drugoj polovici 19. stoljea (filoloke kole), hrvatski jezik u 20. i 21.
stoljeu.
Predavanja, seminari, terenska nastava, samostalni zadatci, pismeni kolokviji, govorne vrste, pismeni i
usmeni ispit

1. Teak, S.-Babi, S.: Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
2. Ham, S.: kolska gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
3. Babi-Mogu: Hrvatski pravopis, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
4. Babi-Ham-Mogu: Hrvatski kolski pravopis, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
132

5. Rjenik hrvatskoga jezika, uredio onje, J., Leksikografski zavod Miroslav Krlea, kolska
knjiga, Zagreb, 2000.
6. Bari, E. i dr.: Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatsko jezikoslovlje, Pergamena,
kolske novine, Zagreb, 1999.
7. Frani - Hudeek - Mihaljevi: Normativnost i funkcionalnost u hrvatskome standardnom
jeziku, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2005.
8. kari, I.: Temeljci hrvatskoga govornitva, kolska knjiga, Zagreb, 2000.
9. Mogu, M.: Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb. 1995. (odabrana poglavlja)

1. Babi-Mogu: Hrvatski pravopis usklaen sa zaljucima Vijea za normu hrvatskoga
standardnoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2010.
2. Bari, E. i dr.: Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kolska
knjiga, Pergamena, Zagreb, 1999.
3. Hudeek-Matkovi-utuk: Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska, Zagreb, 2011.
4. Teak , S.: Hrvatski na svagda()nji, kolske novine, 1991.
5. Teak, S.: Hrvatski na osebujni, kolske novine, 1995.
6. Teak, S.: Hrvatski na (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999.
7. Teak, S.: Hrvatski na (ne)podobni, kolske novine, Zagreb, 2004
8. Opai, N.: Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezine stranputice, Hrvatska sveuilina
naklada, Zagreb, 2006.
9. Opai, N.: Reci mi to kratko i jasno. Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009
10. Izabrani lanci iz asopisa Kolo i Jezik

Nain polaganja ispita:4 pismena kolokvija ili zavrni pismeni ispit te usmeni ispit.

133

OBRAZAC: ISHODI UENJA JEZINA KULTURA
Naziv predmeta: JEZINA KULTURA
STUDIJ
Semestar: III.,IV.
ifra predmeta: UHR3001
ECTS bodovi 3+3

Cilj predmeta:
Svrha je upoznati studente sa sintaktikom normom suvremenoga hrvatskoga knjievnoga jezika te
zakonitostima hrvatske prozodije. Upoznati temeljne teorijske zasade jezine komunikacije te usvojiti
sve oblike jezine komunikacije. Podizanjem razine pismenoga i usmenoga izraavanja, studente
osposobiti za kultiviranu komunikaciju hrvatskim standardnim jezikom.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Primijeniti usvojenu prozodijsku normu
2. Primijeniti usvojene pravopisne i pravogovorne te gramatike norme hrvatskoga
knjievnoga jezika tesamostalno interpretirati problematiku povijesti hrvatskoga jezika,
njegove gramatike, pravopisa i pravogovora
3. Razvrstati jezine pogrjeke, primjena lektorskih znakova pri ispravljanju teksta,
4. Primijeniti prethodno usvojena i steena novajezina znanja i vjetineu usmenoj
komunikaciji hrvatskim knjievnim jezikom, ovladati govornikim umijeem ivrjednotama
govorenoga jezika.
5. Primjena usvojenih sintaktikih pravila u hrvatskom standardnom jeziku, analiziranje
sintaktike slube i znaenja vrsta rijei, analiza gramatikog ustrojstva reenice,
uoavanje i analiziranje preoblika gramatikog ustrojstva
6. Znati pravilno oblikovati seminarski rad u kojem e se predloiti rjeenja normativnih
jezinih pitanja i donositi normativne prosudbe

134

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod uenja Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava 0,5 1.,2.,3.,4.,5.,6. Nazonost na
nastavi uz aktivno
sudjelovanje
Evidencija
potpisivanjem
7 10
Seminar 0,5 6.,4. Pismeni rad,
usmeno izlaganje
Ocjena pismenoga
rada,
usmeno izlaganje
8 10
Kolokvij 1 0,75 1. Pismeni ispit Pismena provjera 10 15
Kolokvij 2 0,75 5. Pismeni ispit Pismena provjera 10 15
Kolokvij 3 1, 25 5. Pismeni ispit Pismena provjera 12 18
Kolokvij 4 1,25 2.,3. Pismeni ispit Pismena provjera 12 18
Usmeni ispit 1 2.,4. Usmeni ispit Usmeno izlaganje 11 16
Ukupno 6 70 100

Doc.dr.sc.Dubravka Smaji etvrtkom od 9,45 do 12,00
te prema individualnom
dogovoru
kabinet br. 45
Nastavni materijal: pdf ili ppt.
Termini ispita
5.12.2013.
30.1.2014., 13.2.2014.
24.4.2014.
12.6.2014., 27.6.2014.
4.9.2014., 18.9.2014.
Kolokviji - Prema dogovoru
135

OBRAZAC: OPIS PREDMETA JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA I
U sklopu kolegija studenti itaju i sluaju tekstove iz svakodnevnog ivota i kulture i civilizacije izvornih
govornika, izvode govorne i pismene vjebe, te proizvode vlastite uratke na engleskom jeziku. Takoer
se izlau razliitim tehnikama koje razvijaju spontano i slobodno izraavanje na engleskom jeziku. U
sklopu svih aktivnosti naglasak je na razvijanju vokabulara i gramatike tonosti kako bi se izriaj u to
veoj mjeri pribliio onom izvornih govornika. Kolegij sadrava razvijanje jezine kompetencije, kao i
znanja iz kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:vjebe, pismeni kolokviji, pisanje eseja, usmeni
ispit/izlaganje
2. McCarthy - O'Dell (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.
3.
4.

1. Doff, A., Jones, C. (1997). Language in Use, upper-intermediate. CUP.
2. Naunton, J. (1994). Think First Certificate. Longman.
3. Prodromou, L. (1999). Grammar and Vocabulary for First Certificate. Harlow: Pearson
English
4.


136

OBRAZAC: ISHODI UENJA Jezine vjebe engleskog jezika I
Naziv predmeta: Jezine vjebe engleskog jezika I
Semestar: II.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Cilj ovog kolegija je usavravanje usvojenih i stjecanje novih znanja i vjetina iz podruja usmene ipisane
komunikacije na engleskom jeziku. Studenti se u sklopu predavanja nalaze u situacijama ukojima se
potie spontano izraavanje, pismeno ili usmeno, razvijanje svih jezinih vjetina, te uvjebavanje
gramatikih oblika i vokabulara kroz razumijevanje pisanih informacija. Kolegij sadrava i razne teme iz
kulture i civilizacije engleskog govornog podruja.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Razumjeti osnovnu poruku kraih i duih tekstova, te slunih zapisa na teme s kojima se
susree svakodnevno(kolovanje, prie, priroda, bonton) te primjenjivati vokabular i
gramatike strukture vezane uz te teme
2. Tono i teno pismeno i usmeno se izraavati o poznatim i obraenim temama
3. Sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije
4. Napisati krai tekst o obraenim temama koristei argumente i objanjavajui svoje
stajalite

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava 0.2 1, 2, 3, 4 Prisustvovanje Potpisivanje, 6 10
137

nastavi evidencija
znanja
15 25
Sastavi
(journal)
0.35 2, 4 Pismeno
izraavanje
Pismena provjera 9 15
Lektira (Book
report)
0.2 2, 4 Pismeno
izraavanje
Usmeno
izlaganje /
prezentacija
0.2 2, 3 Usmeni ispit -
izlaganje
Kolokvij 2 -
zavrni ispit
0.6 1, 2, 4 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
18 30
Ukupno 2 60 100

Ured 58

Termini ispita
5.2. 2014. u 9 sati, 19.02. 2014. u 9 sati
18.06.2014. u 9, 2.7.2014. u 9
12.9.2014. u 9, 26.9.2014. u 9
(izvanredni rokovi) : 12.12. 2013. u 14 sati i 15.04.2014. u 14 sati
Kolokviji
Rezultati kolokvija
138

OBRAZAC: OPIS PREDMETA JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA II
itanje, sluanje i obranivanje kraih tekstova iz razliitih podruja svakodnevnoga ivota izvornih
govornika engleskoga jezika, obogaivanje leksikoga znanja studenata pomou raznih oblika govornih i
pismenih vjebi (diktati, sastavi). Obraivanjetekstova vezanih za povijesti i zemljopis zemalja
engleskoga govornog podruja. Kolegij ini i nizpraktinih vjeba vokabulara i konverzacije te ponavljanje
i uvjebavanje odrenenih gramatikih jedinica jezika. Vjetina sluanja razvija se na osnovi sluanja i
analize tekstova autentinihkonverzacija izvornih govornika.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: vjebe, pismeni kolokviji, pisanje eseja, usmeni
ispit/izlaganje

1. Redstone,C., Cunningham, G. (2007). Face to Face, upper intermediate. Cambridge: CUP.
2. McCarthy, O'Dell (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.
3.
4.

1. Doff, A. Jones, C. (1997). Language in Use, Upper/intermediate. Cambridge: CUP.
2. Naunton, J. (1994). Think First Certificate. Harlow: Longman.
3. Prodromou, L. (1999). Grammar and Vocabulary for First Certificate. Harlow: Pearson
4. Oxford Guide to British and American Culture. Oxford: OUP, 1999.


139

OBRAZAC: ISHODI UENJA Jezine vjebe engleskog jezika II
Naziv predmeta: Jezine vjebe engleskog jezika II
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta:
Osposobljavanje buduih uitelja za teno sluenje engleskim jezikom u svakodnevnim govornim
situacijama i za razumijevanje pisanih informacija iz podruja svakodnevnoga ivota kroz sustavno
obogaivanje vokabulara obradom raznovrsnih tema (razvijanje svih etiriju jezinih vjetina).
Upoznavanje studenata s kulturom i civilizacijom naroda iji jezik ue.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Razumjeti osnovnu poruku kraih i duih tekstova, te slunih zapisa na teme s kojima se
susree svakodnevno(kolovanje, putovanja, svijet novca, posao) te primjenjivati
vokabular i gramatie strukture vezane ut te teme
2. Tono i teno pismeno i usmeno se izraavati o poznatim i obraenim temama
3. Sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije koristei
nauene strukture i vokabular
4. Napisati tekst o obraenim temama koristei argumente i objanjavajui svoje stajalite

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
nastavi
Potpisivanje,
evidencija
6 10
140

Kolokvij 1, 2, 3 1.35 1, 2, 4 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
27 45
Sastavi
(journal)
0.3 2, 4 Pismeno
izraavanje
Lektira (Book
report)
0.15 2, 4 Pismeno
izraavanje
Usmeno
izlaganje /
prezentacija
0.3 2, 3 Usmeni ispit -
izlaganje
Kolokvij 4 -
zavrni ispit
0.6 1, 2, 4 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
12 20
Ukupno 3 60 100

Ured 58

Termini ispita
5.2. 2014. u 10 sati, 19.02.2014. u 10 sati
18.06.2014. u 9, 2.7.2014. u 10
12.9.2014. u 9, 26.9.2014. u 10
Kolokviji
Rezultati kolokvija

141

OBRAZAC: OPIS PREDMETA JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA III
itanje, sluanje i obraivanje brojnih i raznovrsnih tekstova iz razliitih podruja svakodnevnog ivota
izvornih govornika engleskog jezika, obogaivanje leksikoga znanja studenata pomou raznih oblika
govornih i pismenih vjebi. Obraivanje tekstova o razliitim temama: podrijetlo i identitet, putovanja,
pravda, tajne, stavovi.
Kolegij ini i niz praktinih vjeba vokabulara i konverzacije te ponavljanje i uvjebavanje
odreenih gramatikih jedinica jezika kao i sustavno unapreivanje jezinih vjetina kroz usmenu i
pismenu obradu zadanih tema.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:vjebe, pismeni kolokvij, usmeni ispit/izlaganje

1. Clare, Wilson: SpeakOut Advanced, Student's Book, 2013, Pearson
2.
3.
4.

1. McCarthyO'Dell (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.
2. Foley, Hall: MyGrammarLab C1/C2. Pearson
3.
4.

Nain polaganja ispita:4 pismena kolokvija i usmeni ispit, 4 pismena sastava i 2 eseja.
142

OBRAZAC: ISHODI UENJA Jezine vjebe engleskog jezika III
Naziv predmeta: Jezine vjebe engleskog jezika III
Semestar: VI i VII
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Osposobljavanje studenata za tono sluenje engleskim jezikom u svakodnevnim govornim situacijama i
za razumijevanje pisanih informacija te upoznavanje s kulturom i civilizacijom naroda iji jezik ue.
Usavravanje znanj engleskog jezika unapreivanjem vjetina sluanja, govorenja, itanja i pisanja.
Proirivanje znanja o odreenim jezinim strukturama.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. razumjeti irok spektar kompleksnijih tekstova, te slunih zapisa na razliite teme iz
svakodnevnog ivota, ali i specifinih podruja
2. tono i teno usmeno se izraavati prilagoavajui se razliitim govornim situacijama
3. sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije koristei
4. napisati dui, dobro strukturiran tekst o obraenim temama koristei argumente i
objanjavajui svoje stajalite
5. student je svjestan neodvojivosti uenja stranog jezika i poznavanja kulture, te je upoznat
s nekim obiajima, praznicima i specifinostima zemalja engleskog govornog podruja

143

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava 0,2 3 Prisustvovanje
nastavi
Evidencija,
potpisivanje
10
Kolokvij 1 0,2 1,2,3,4,5 Pismeni ispit Pismena
provjera znanja
10
provjera znanja
10
provjera znanja
15
provjera znanja
15
Usmeni ispit 0,2 1,2,3,5 Usmeno
izlaganje
Usmeno
izlaganje
10
Sastav
1,2,3,4
0,2 5 Pismeni
sastav
Pisanje sastava 2,5
Esej 1,2 0,2 5 Esej o knjizi Pisanje eseja 5
Domaa
zadaa
0,2 1,2,3,4,5 Samostalni
rad
Rjeavanje
zadataka
10
Ukupno 60 100

Ivana Moritz etvrtak 11h Ured 58, Uiteljski fakultet u
Osijeku

144

Termini ispita
5. prosinca 2013. U 10.00
6. veljae 2014. U 10.00
20. veljae 2014. U 10.00
3. travnja 2014. U 10.00
12. lipnja 2014. U 10.00
26. lipnja 2014. U 10.00
11. rujna 2014. U 10.00
25. rujna 2014. U 10.00
Kolokviji
Studeni 2013.
Sijeanj 2014.
Travanj 2014.
Lipanj 2014.
Rezultati kolokvija

145

OBRAZAC: OPIS PREDMETA- JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA IV
itanje, sluanje i obraivanje autentinih tekstova iz razliitih podruja svakodnevnoga ivota izvornih
govornika engleskoga jezika (radiodrama, poslovno izvjee, televizijska komedija, humoreska, novinski
uvodnik, pjesme itd.) kojima se obogauje leksiko znanje studenata kroz razne oblike govornih i
pismenih vjeba. Obrada tekstova o najznamenitijim osobama iz povijesti i umjetnosti, o vanijim
gradovima, institucijama, industrijskim i umjetnikim sreditima i slino. Kolegij ini i niz praktinih
vjeba vokabulara i konverzacije te vjeba za ponavljanje i uvjebavanje odreenih gramatikih jedinica
jezika. Naglasak se stavlja na kolokacije, tvorbu rijei i idiome.
Kolokviji, zavrni ispit, redovito pohaanje nastave. Proitati zadanu lektiru na engleskome jeziku.
Pisanje eseja na zadanu temu (1. semestar). Pismeni i usmeni ispit na kraju VIII. semestra.
Uvjeti za potpis su nazonost na predavanjima i proitana zadana lektira na engleskome jeziku.

1. Jones, C., Bastow, T. (2008): Inside Out Advanced. Oxford: Macmillan.
2. McCarthy ODell. (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.
3.
4.

1. Hewings, Martin. (2013). Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.
2. Hall, Diane. (2012). My Grammar Lab. Pearson Longman.
3. McCarthy, Michael, O'Dell, Felicity. (2006). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.
4.
Nain polaganja ispita:3 pismena kolokvija i zavrni pismeni ispit, usmeni ispit nakon poloenog
pismenog ispita.
146

OBRAZAC: ISHODI UENJA Jezine vjebe engleskog jezika IV
Naziv predmeta: Jezine vjebe engleskog jezika IV
studij
Semestar: zimski (VII.) / ljetni (VIII.)
ECTS bodovi 5 (3+2)

Cilj predmeta:
Osposobljavanje studenata za pravilno i jasno sluenje engleskim jezikom u svakodnevnim govornim
situacijama. Upoznavanje s kulturom i civilizacijom naroda iji se jezik ui. Sustavno obogaivanje
vokabulara i dodatno razvijanje jezinih vjetina te uvjebavanje kompleksnih gramatikih struktura.
Osvjeivanje razliitih govornih i pisanih stilova engleskoga jezika.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. student je sposoban razumjeti irok spektar kompleksnijih tekstova, te slunih zapisa na
razliite teme iz svakodnevnog ivota, ali i
specifinih podruja
2. sposoban je tono i teno usmeno se izraavati prilagoavajui se razliitim govornim
situacijama
3. sposoban je sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije
koristei nauene strukture i vokabular
4. sposoban je napisati dui, dobro strukturiran tekst o obraenim temama koristei
argumente i objanjavajui svoje stajalite
5. posjeduje znanja o drutveno-kulturalnim slinostima i razlikama izmenu vlastite zemlje i
zemlje iji se jezik ui i spreman ih je uvaavati.

147

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave i
aktivnosti u
nastavi
2
(60
kolskih
sati)
1.-5. Vjebe,
samostalni i
grupni rad,
diskusije,
Nazonost na
nastavi
(evidencija)
1 10
Zadaa 0,5 1., 5. Journals i
kratki zadatci
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1 10
Pismeni
uratci
1 4. Book report
(2), esej
(10+10)
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1 20
Kontinuirana
provjera
znanja
1 1., 3., 5. 3 kolokvija
(10+10+10)
Bodovi na
meuispitu se
pretvaraju u
ocjenske
bodove
1 30
Zavrni ispit 0,5 1.-5. Pismeni i
usmeni
Bodovi na ispitu
se pretvaraju u
ocjenske
bodove
Evaluacijski
formulari
izraeni od
strane
nastavnika
1 30
Ukupno 5 100

148

dogovoru)
kabinet 58
zflegar@ufos.hr
Nastavni materijal: pdf ili ppt (Google Drive)
Termini ispita
5.12.2013. u 10h
6.2.2014. u 10h
20.2.2014. u 10h
10.4.2014. u 10h
12.6.2014. u 10h
26.6.2014. u 10h
11.9.2014. u 10h
25.9.2014. u 10h
Kolokviji
Mind
Cyberspace
Law
Ispitna pitanja
1. Mind Vocabulary
2. Participle Clauses
3. Verbs of the Senses
4. Collocations
5. Cyberspace Vocabulary
6. Future for Predictions and Assumptions
7. Discourse Markers
8. Giving Presentations
9. Law Vocabulary
10. Modals in the Past
11. Law Collocations
12. Telling a Story
13. Rezultati kolokvija

149

OBRAZAC: OPIS PREDMETA JEZINE VJEBE ENGLESKOG JEZIKA V
itanje, sluanje i obraivanje autentinih tekstova iz razliitih podruja svakodnevnoga ivota izvornih
govornika engleskoga jezika kojima se obogauje leksiko znanje studenata kroz razne oblike govornih i
pismenih vjebi. Kolegij ini i niz praktinih vjebi vokabulara i konverzacije te vjebi za ponavljanje i
uvjebavanje odreenih gramatikih jedinica jezika. Naglasak se stavlja na kolokacije, tvorbu rijei i
idiome. Upoznavanje s nainom pisanja priprava za nastavu engleskog jezika u niim razredima osnovne
kole.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: vjebe, pismeni kolokviji, pisanje eseja, usmeni
ispit/izlaganje

1. Gude, K., Duckworth, M. (1995). Proficiency Masterclass. Oxford: OUP.
2. Side, R., Wellman, G. (1999). Grammar and Vocabulary for Cambridge Advanced and
Proficiency:With Key. Harlow: Pearson English Language Teaching.
3. Hughes, G., Moate, J. (2007). Practical Classroom English, Oxford.
4.

1. McCarthy, ODell. (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.
2.


150

OBRAZAC: ISHODI UENJA Jezine vjebe engleskog jezika V
Naziv predmeta: Jezine vjebe engleskog jezika V
Semestar: IX. i X.
ECTS bodovi 4
Tjedno optereenje P+V 1V, 2V

Cilj predmeta:
Osposobljavanje studenata za pravilno i jasno sluenje engleskim jezikom u svakodnevnim
govornim situacijama. Upoznavanje s kulturom i civilizacijom naroda iji se jezik ui. Sustavno
obogaivanje vokabulara i dodatno razvijanje jezinih vjetina te uvjebavanje kompleksnih gramatikih
struktura. Osvjeivanje razliitih govornih i pisanih stilova engleskoga jezika.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Razumjeti irok spektar kompleksnijih tekstova, te slunih zapisa na razliite teme iz
svakodnevnog ivota, ali ispecifinih podruja
2. Razumjeti i promjenjivati vokabular stranoga jezika (posebice iz podruja svakodnevnoga
govora, svijetakole i kurikuluma, aktualnih dogaanja)
3. Tono i teno usmeno se izraavati prilagoavajui se razliitim govornim situacijama
4. Sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmijenjivati informacije koristei
5. Napisati dui, dobro strukturiran tekst o obraenim temama koristei argumente i
objanjavajui svoje stajalite, napisati pripravu za nastavni sat engleskog jezika

151

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
nastavi
Potpisivanje,
evidencija
6 10
Kolokvij 1, 2 1.6 2, 5 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
24 40
Sastavi
(journal)
0.4 5 Pismeno
izraavanje
Lektira (Book
report)
0.4 2, 3, 5 Pismeno
izraavanje
Usmeno
izlaganje /
prezentacija
0.2 2, 3, 4 Usmeni ispit -
izlaganje
Usmena provjera 3 5
Kolokvij 3 -
zavrni ispit
1.0 2, 5 Pismeni ispit Pismena provjera
znanja
15 25
Ukupno 4 60 100

Ured 58
Termini ispita
5.2. 2014. u 10 sati, 19.02.2014. u 10 sati
18.06.2014. u 10 sati, 2.7.2014. u 10
12.9.2014. u 10, 26.9.2013. u 10
Kolokviji
Rezultati kolokvija
152

OBRAZAC: KINEZIOLOGIJA opis predmeta
Naziv predmeta: KINEZIOLOGIJA
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 5.
ifra predmeta: UKI5001
ECTS bodovi 4

Prouavajui utjecaj upravljanog procesa vjebanja, odnosno planirane i programirane tjelesne
aktivnosti, omoguava se razumijevanje i intrepretacija utjecaja takvih oblika aktivnosti ne samo na
antropoloki status nego i na cjelokupno zdravlje ovjeka. Sistematizacijom spoznaja o tim utjecajima
omoguen je uvid o djelovanju kineziolokih aktivnosti na psihosomatski status uenika u svim
podrujima kineziologije, a osobito u podruju odgojno obrazovnog procesa. Adekvatnim izborom
metrijskih protokola, te kvalitetnim postupcima planiranja i programiranja mogu se definirati relevantni
parametri za izazivanje transformacijkih procesa u podruju antropolokih osobina, motorikih i
funkcionalnih sposobnosti, motorikih znanja, ali i u odgojinim i drugim aspektima moguih promjena.
- Predavanja
- Seminarska nastava
- Seminarski rad
- Kontinuirano praenje i provjeravanje; kolokvij
- Usmeni ispit

1. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kinezioloki leksikon, VU, Petrinja.
2. Milanovi, D. i sur. (1997). Prirunik za sportske trenere, FFK, Zagreb.
153

4. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije, Visoka uiteljska kola u Petrinja.

Kinesiology University of Zagreb, Croatia.
3. Caput-Jogunica, R. (2009). Kineziologija - prirunik za studente Uiteljskog fakulteta-
dislocirani studij u Slavonskom Brodu Skripta. Uiteljski fakultet, Osijek. Republika
Hrvatska.

Nain polaganja ispita: Kontinuirano praenje i provjeravanje; dva kolokvija, Usmeni ispit

154

OBRAZAC: ISHODI UENJA Kineziologija

Cilj predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje kineziolokih zakonitosti na kojima se temelje
naela planiranja, programiranja, provonenja, kontrole i vrednovanja razliitih oblika procesa vjebanja u
podruju kinezioloke edukacije.
Poseban je cilj osposobiti studente za primjenu mjernih instrumenata i kineziolokih operatora
osobito onih koji se koriste u radi s djecom mlane kolske dobu u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
Studenti e moi razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kinezioloke zakonitosti o utjecaju
tjelesne aktivnosti na razliite segmente antropolokog statusa ovjeka, strukturu i ope zakonitosti
upravljanog procesa vjebanja djece mlaekolske dobi.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti e razumijeti drutveno povijesne uvjete u kojima se kineziologija javlja i
oblikuje kao samosvojno znanstveno-istraivako podruje.
2. Studenti e dobiti uvid u strukturu kineziologije i njen odnos s drugim znanstvenim
disciplinama.
3. Studenti e moi razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kinezioloke zakonitosti
o utjecaju tjelesne aktivnosti na razliite segmente antropolokog statusa ovjeka.
4. Studenti e moi primjeniti mjerne instrumente i protokole za procjenu motoikog statusa
djece mlae kolske dobi.
5. Studenti e se osposobiti za planiranje i programiranje kineziolokih aktivnosti, izbor
adekvatnih kineziolokih operatora i volumena optereenja kojima je mogue izazvati
kvalitativne i kvantitativne promjene u ljudskom organizmu.
6. Studenti e biti osposobljeni za provoenje redovite tjelesne aktivnosti u funkciji
poboljanja zdravlja i prevencije nastaka hipokinetskih bolesti; zdravlje i tjelesna
aktivnost, zdravlje i okolina, higijena i tjelesno vjebanje.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
155

Teorijska
predavanja*
1 1,2,3,6 Prisustvovanje
na
predavanjima
Evidencija
dolazaka*
3 5
Seminarska
nastava*
0,5 3,4,5 Prisustvovanje
na seminarskoj
nastavi
Evidencija
dolazaka*
3 5
Seminarski rad** 0,5 3,5,6 Izrada
seminarskog
rada prema
zadanoj temi
Procjenjivanje
kvalitete
seminarskog
rada prema
kriterijima**
4 20
Kontinuirano
praenje i
provjeravanje***
1 1-6 Kontinuirano
praenje i
provjeravanje u
obliku 2
kolokvija.
Na temelju
uspjenosti i
broja bodova u
dva kolokvija.
36 60
Usmeni ispit 1 1-6 Zavrni usmeni
ispit
0 30
Ukupno 4 66 100


** Kvaliteta seminarskog rada procjenjuje se na temelju adekvatno obraene materije zadane
seminarske teme i prezentacije seminarskog rada skupini studenata. Prema kriteriju kvalitete obrade
materije: ocjena ne dovoljan 0 bodova; ocjena dovoljan 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena
vrlo dobar 8 bodova; ocjena izvrstan 10 bodova. Prema kriteriju kvalitete prezentacije: ocjena ne
dovoljan 0 bodova; ocjena dovoljan 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena vrlo dobar 8 bodova;
ocjena izvrstan 10 bodova. Student mora zadovoljiti kriterije minimalno za ocjenu dovoljan, ukoliko iz
jednog segmenta ne zadovolji ponavlja seminarski rad s drugom temom.

***Studenti tijekom semestra piu dva kolokvija iz dva podruja nastavne materije. Prvi kolokvij
obuhvaa pojam, definiciju i strukturu kineziologije, te utjecaj kineziolokih podraaja na antropoloka
obiljeja djece mlae kolske dobi. Prvi kolokvij nosi 30 bodova, a za uspjeno savladavanje gradiva
156

student mora ostvariti minimalno 60% (18 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova
ocjena dovoljan; 21 -23- ocjena dobar; 24 -26 ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan.
Drugi kolokvij obuhvaa teme: pojam, naela i imbenici upravljanog procesa vjebanja, te utjecaj
tjelesne aktivnosti i kineziolokih podraaja na zdravlje. Takoer nosi 30 bodova s jednakom
metodologijom raspodjele. Za uspjeno savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (18
bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova ocjena dovoljan; 21 -23- ocjena dobar; 24
-26 ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan.
Kako bi pristupio usmenom ispitu student mora zadovolijt kriterije s minimalnim brojem bodova za
ocjenu dovoljan.
Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohaanje nastave,
seminarski rad i pismeni kolokvij. Studenti prema svojim preferencijama mogu odabrati kojim nainom
e sakupiti dovoljan broj bodova za izlazak na usmeni dio ispita. Na kraju semestra pristupaju pismenom
dijelu ispitu oni studenti koji nisu poloili kolokvije. Opseg usmenog ispita ovisit e o visini prikupljenih
bodova u kontinuiranom praenju i pismenom ispitu.
Ukupna ocjena nastaje sumacijom ostvarenih bodova iz svih kategorija prema slijedeem kriteriju:
ocjena dovoljan: 60 - 69 bodova
ocjena dobar : 70 -79 bodova
ocjena vrlo dobar: 80 - 89 bodova
ocjena izvrstan: 90 100 bodova

Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Srijeda 10,00 (ili prethodno po
dogovoru)
Kabinet
Dr.sc. Zvonimir Tomac,v. Asist. Utorak 13,00h Kabinet
Dr.sc. Mara umanovi, Srijeda 10,00h Kabinet

fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza, te u obliku mapa
nastalih studenskim seminarskim radovima.

157


PREDM
ET NASTAVNIK
12.
2013.
27.I.-22.II.
2014.

4.
2014.
9.VI.- 5.VII.
2014.

1.IX.-27.IX.
2014.

Kineziol
ogija
doc.dr.sc. Tihomir
Vidranski (umanovi,
Tomac)
17.12.
10h
7.2.
10h
21.2.
10h
15.4.
9h
17.6.
10h
4.7.
11h
12.9.
10h
26.9.
12h

TEME DIPLOMSKIH RADOVA
1. Validacija i standardizacija mjernih instrumenata za procjenu motorikog statusa djece mlae
kolske dobi.
2. Razina razvijenosti motorikih vjetina djece mlae kolske dobi slavonske regije.
3. Uloga programirane tjelesne i zdravstvene kutlure na razvoj motorikih sposobnosti i vjetina.
4. Uloga programirane tjelesne i zdravstvene kutlure na razvoj funkcionalnih sposobnosti.
5. Utjecaj posebno programirane tjelesne aktivnosti na razvoj motorikih sposobnosti i vjetina.
6. Utjecaj posebno programirane tjelesne aktivnosti na razvoj funkcionalnih sposobnosti.
7. Stavovi uenika i uenica prema tjelesnom vjebanju
8. Prevalencija pretilosti u mlaoj kolkoj dobi.
9. Razina tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme.
10. Relacije izmeu motorikih sposobnosti, motirkih vjetina i morfolokih karakteristika.

158

OBRAZAC: OPIS PREDMETA KINEZIOLOKA KULTURA

Naziv predmeta: Kinezioloka kultura
Semestar: 1.,2.
ECTS bodovi zimski 2 ,ljetni 2
Tjedno optereenje P+V 2 V

Programski sadraji uvjetovani su raspoloivim objektima,materijalnim sredstvima klimatskim
uvjetima,godinjem dobu i interesima studenata. To su prije svega igre s loptom kao
koarka,mali nogomet,odbojka, dvoranski hokej,ples,aerobika,elementi ritmike
gimnastike,elementi joge,judo,kuglanje klizanje, koturanje, jogging ,plivanje fitness.


Nain izvoenja nastave je praktino vjebanje u odgovarajuim objektima.
Provjera znanja nije predviena.
Studenti su duni redovno pohaati i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.


1. Anderson, B. Streching: vjebe istezanja za svakodnevni fitnes, tranje, plivanje
2. Anderson, B. Fitnes za sve
3. Belan, I. Jogging
4. Body building-Tehnika izvoenja vjebi


1. Milanovi, D. i sur. (1997). Prirunik za sportske trenere, FFK, Zagreb
3. Primjenjena kineziologija u rekreaciji
4. Sva postojea i raspoloiva koja se odnosi na ponuene sadraje

Nain polaganja ispita: Ispit nije predvien.
159


Naziv predmeta: Kinezioloka kultura
Semestar: 1.,2.
ECTS bodovi zimski 2 ,ljetni 2
Tjedno optereenje P+V 2 V

Cilj predmeta:
Cilj predmeta je da studenti utvrde i proire poznate, upoznaju nove i aktualne kinezioloke
sadraje,da se educiraju u programiranju samovjebanja u smislu rekreacije,steknu naviku
za kontinuiranim vjebanjem s jedinstvenim ciljem ouvanja zdravlja i kvaliteta ivljenja.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. studenti e se osposobiti za samostalno planiranje i programiranje procesa
samovjebanja.
2.
3.
4.


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Ukupno


Vera Filipovi petak od 12 do 13 sati kabinet,sportska dvorana

Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
160

OBRAZAC: KINEZIOLOKI PRAKTIKUM; opis predmeta
Naziv predmeta: KINEZIOLOKI PRAKTIKUM
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 3. i 4.
ifra predmeta: (72465) (B-KIN.PR)
ECTS bodovi 4

Poznavanje sadraja, odnosno nastavnih tema, tjelesnog i zdravstvenog odgojno obrazovnog podruja
nuno je radi adekvatne primjene istih u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture kako bi se pozitivno
utjecalo na antropoloki status uenika i mogue transformacijske promjene pojedinih sastavnica tog
statusa. Kineziolokom analizom opih i specifinih motorikih vjetina omogueno je razumijevanje
utjecaja pojedinog motorikog gibanja na rast i razvoj djeteta.
- Seminarska nastava u predavaonici
- Praktina nastava u sportskoj dvorani
- Seminarski rad
- Praktini dio ispita
- Usmeni dio ispita


1. ivi Markovi, K. i Breslauer, N. (2011). Opisi nastavnih tema i kriteriji ocjenjivanja:
tjelesnakultura u razrednoj nastavi. Zagreb: Lip Print; akovec: Meimursko veleuilite u
akovcu.
2. Neljak, B. Vjebajmo zajedno, Zagreb: Profil, 2007.
161

3.. Findak,V (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli. Zagreb., kolska knjiga.
4. Findak, V. Bre, vie, jae. Zagreb: kolska knjiga, 2002. (za prvi razred)
5. Findak, V. Bre, vie, jae. Zagreb: kolska knjiga. 2003. (za etvrti razred)
6. Findak, V. Bre, vie, jae. Zagreb: kolska knjiga. 2003. (za trei razred)
7. Findak, V. Bre, vie, jae. Zagreb: kolska knjiga. 2003. (za drugi razred)
8. Findak, V.Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli: prirunik za uitelje razredne
nastave.Zagreb: kolska knjiga, 1996.
9. Nogomet: tehnike i taktike za vrhunsku igru, Zagreb: Gopal, 1998.
10. Pavii, I. Nogomet za mlade, Zagreb: [s.n., 1989]
11. Trnini, S. Analiza i uenje koarkake igre, Pula: Vikta, 1996
12. Zvonarek, N. Mini rukomet. Zagreb: Hrvatski rukometni savez
13. Peji, A., Berlot, S. (1996 ) Sadraji tjelesne i zdravstvene kulture za prva etiri razreda
osnovne kole (prirunik za uitelje).
14. Peji, A. (1996) Sadraji tjelesne i zdravstvene kulture za prva etiri razreda osnovne
kole.Sveuilite u Rijeci,Rijeka.


2. Fukar, K. (1997). Aerobika za mlau kolsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova,
esti zagrebaki sajam sporta. Zagreb FKK.
3. Kneevi, G. (1993) Nae kolo veliko, Etno, Zagreb.
4. Wolf- Cvitak. J. (2004) Ritmika gimnastika. Kugler, Zagreb.
5. Srhoj,LJ. ; Mileti, D. Plesne strukture, Split, 2000.

Nain polaganja ispita:Praktini dio ispita kolokvij, usmeni ispit.
162

Cilj predmeta:
Cilj je kolegija osposobiti studente za primjenu temeljnih motorikih znanjai vjetina u tjelesno i
zdravstveno odgojno obrazovnom podruju, prema Planu i u programu propisanom za djecu mlae
kolske dobi.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Studenti e razumijeti i znati analizirati pojedinu motoriku vjetinu
2. Studenti e moi demonstrirati opa i specifina motorika gibanja propisana Nastavnim
planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture za djecu mlae kolske dobi.
3. Studenti e znati asistirati, uvati i pomagati uenicim a prilkom izvedbe motorikih
gibanja
4. Studenti e biti sposobni primijeniti metodike postupke prilikom usvajanja novih
mnotorikih gibanja

Nastavna
aktivnost
ECTS
Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Seminarska
nastava u
predavaonici*

0,5

1, 4

Prisustvovanje
na seminarskoj
nastavi
Evidencija
dolazaka
sukaldno statutu
fakulteta
3 5

Praktini dio
1

Primjereno
pripremljeno i
aktivno tjelesno
Evidencija
dolazaka i
aktivno
3 5
163

nastave u
sportskoj
dvorani*
2, 3 sudjelovanje u
realizaciji
nastavnih tema
na nastavi
sudjelovanje pri
realizaciji
nastavnih tema
Seminarski rad** 1 1
Izrada
seminarskog
rada prema
zadanoj
nastavnoj temi
Prema
kirterijima
kvalitete i
prezentacije
seminarskog
rada**
7 30
Praktini dio
ispita
kolokvij***
0,5 2-3
Praktina
demonstracija
propisanih
nastavnih
sadraja
Prema
kriterijima za
procjenu
motorikog
znanja***
8 30
Usmeni dio
ispita****
1 1,4
Prikaz teorijskog
znanja o
osnovnim
pojmovima i
sadrajima
kolegija
Prema
kriterijima
vrednovanja
teorijskih
znanja****
10 40
Ukupno 4 1- 4 31 110

*Prisutnost studenta na nastavi , u postotku sugladno pravilniku o studijim i studiranju nije, nije
garancija ishoda uenja, stoga nije nositelj bodova u ovom kolegiju.
** Kvaliteta seminarskograda procjenjuje se na temelju kinezioloke (strukturne i antropoloke) analize
obraivanog motorikog gibanja, adekvatno izabranih metodikih postupaka i primjerenih postupaka
uvanja i pomaganja, te na temelju prezentacije samog seminarskog rada. Bodovi za kvalitetu rada:
ocjena nedovoljan 0 bodova; ocjena dovoljan 7 bodova; ocjena dobar - 9 bodova; ocjena vrlo dobra
12 bodova; ocjena izvrstan 15 bodova. Bodovi za prezentaciju seminarskog rada: ocjena ne dovoljan
0 bodova; ocjena dovoljan 7 bodova; ocjena dobar - 9 bodova; ocjena vrlo dobra 12 bodova;
ocjena izvrstan 15 bodova. Ukupan broj bodova je 30, a za pristupanje usmenom dijelu ispita potrebno
je ostvariti minimalno 6 bodova iz obje kategorije (ocjena dovoljan).

164

*** Kriteriji za procjenu motorikog znanja:
- Ocjena nedovoljan postoji simbolika, a ne motorika informacija o gibanju; gibanje se ne
moe izvesti (0 BODOVA)
- Ocjena dovoljan motoriko znanje je formirano, ali su pokreti grubi (neprecizni) i nespretni, s
velikim utrokom energije (ne ekonomini); gibanje se moe izvesti u gruboj formi (8 BODOVA)
- Ocjena dobar motoriko znanje dobro formirano, faze gibanja povezane uz visok stupanj
sigurnosti izvoenja; gibanje se izuvodi pravilno i povezano, ali skromne amplitude, ritma i
preciznosti izvedbe (15 BODOVA)
- Ocjena vrlo dobar motoirko znanje na razini motorike vjetine; gibanje se izvodi pravilne i
povezane strukture, optimalne amplitude i ne znatnog odstupanja od idealnog gibanja (25
BODOVA)
- Ocjena izvrstan motoriko znanje predstavlja motoriku naviku; gibanje se izvodi povezano i
pravilno, bez svjesne kotrole, optimalne amplitude, ritma i preciznosti izvedbe (30 BODOVA)

**** Usmeni dio ispita: ocjena nedovoljan 0 bodova; ocjena dovoljan - 10 bodova; ocjena dobar 20
bodova; ocjena vrlo dobar 30 bodova; ocjena izvrstan 40 bodova.

Za pozitivan ishod uenja iz ovog kolegija potrebno je ostvariti minimalan broj bodova iz svake
kategorije. Ukupna ocjena nastaje sumacijom ostvarenih bodova iz svih kategorija prema slijedeem
kriteriju: ocjena dovoljan: 35 - 49 bodova
ocjena dobar : 50 64 boda
ocjena vrlo dobar: 65 89 bodova
doc.dr.sc.Tihomir Vidranski etvrtak, 10,45 11,30 Kabinet, dislocirani studij
Dr.sc. Zvonimir Tomac, v. Asist. Prije i nakon nastave Dislocirani studij, O.. I.G.
Kovaia

Nastavni materijali:
Nastavni materijali u obliku sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjinici fakulteta, u
elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza, te u obliku mapa nastalih
studenskim seminarskim radovima.
165

Termini ispita:

PREDM
ET NASTAVNIK
12.
2013.
27.I.-22.II.
2014.

4.
2014.
9.VI.- 5.VII.
2014.

1.IX.-27.IX.
2014.

Kineziol
oki
praktiku
m
doc.dr.sc. Tihomir
Vidranski
17.12.
10h
30.1.
10h
23.2.
10h
15.4.
9h
12.6.
10h
26.6.
11h
4.9.
10h
18.9.
10h

166

OBRAZAC: KINEZIOLOKA METODIKA I opis predmeta
Naziv predmeta: KINEZIOLOKA METODIKA I
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 6.
ifra predmeta: (90482) (KM 1)
ECTS bodovi 4
Tjedno optereenje P+V 2 P, 1V

Studenti e moi razumjeti i primijeniti temeljne pojmove i zakonitosti kinezioloke metodike. Uvod u
kinezioloku metodiku. Temeljni pojmovi, definicije i struktura kinezioloke metodike. Odnos
kinezioloke metodike prema drugim znanostima. Metodoloke osnove istraivanja u kineziolokoj
metodici. Uloga, cilj i zadae tjelesne i zdravstvene kulture i povezanost s drugim predmetima i odgojno-
obrazovnim podrujima. Tumaenje osnovnih pojmova (antropoloki status, motorike sposobnosti,
morfoloke karakteristike, funkcionalne sposobnosti, kognitivne sposobnosti i konativne osobine).
Relacije izmeu antropolokih obiljeja. Krakteristike (biopsihosocijalne) uenika i uenica mlae kolske
dobi. Motorika znanja. Mogunost utjecaja procesa vjebanja na antropoloka obiljeja. Osnovne
znaajke plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture u prva etiri razreda osnovne kole. Plan i
program tjelesne i zdravstvene kulture za uenike od prvog do etvrtog razreda osnovne kole (ciljevi i
zadaci, karakteristike plana i programa). Zakonitosti kinezioloke metodike vezane uz metode, principe,
metodike organizacijske oblike rada u mlaim razredima osnovne kole.

- Predavanja
- Vjebe
- Usmeni ispit

167

1. Neljak, B. (2011). Opa kinezioloka metodika. Skripta. (Zavod za opu i primijenjenu
kineziologiju nastavni recenzirani materijal). Kinezioloki fakultet, Zagreb. Republika
Hrvatska.
2. Neljak, B. (2011). Kinezioloka metodika u osnovnom i srednjem kolstvu. Skripta. (Zavod
za opu i primijenjenu kineziologiju nastavni recenzirani materijal). Kinezioloki fakultet,
Zagreb.
3. Findak, V.(1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, prirunik za nastavnike
razredne nastave. Zagreb, kolska knjiga.
4. Findak, V.(1992). Metodiki organizacijski oblici radau edukaciji, sportu i sportskoj
rekreaciji. Hrvatski savez za portsku rekreaciju, Zagreb.
5. Findak, V.(1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli. kolska knjiga, Zagreb.
6. Peji, A. (2001). Ope pripremne vjebe za najmlae. Pedagoki fakultet Rijeka, Rijeka.
7. Peji, A., Berlot (1996). Sadraji tjelesne i zdravstvene kulture u prva etiri razreda
osnovne kole. CDM-biblioteka, Rijeka.
8. Peji, A. (2005). Kinezioloke aktivnosti za djecu predkolske i rane kolske dobi. VU
Sveuilita u Rijeci, Rijeka

1. Nastavni plan i program za osnovnu kolu. Zagreb: Ministarstvo znanosti obrazovanja i
sporta.
Kinesiology University of Zagreb, Croatia

Nain polaganja ispita: Kontinuirano praenje i provjeravanje; dva kolokvija, usmeni ispit
168

Cilj predmeta:
Osposobiti studente za razumijevanje i primijenu temeljnih pojmova i zakonitosti kinezioloke metodike
vezane uz metode, principe, metodike organizacijske oblike rada, strukturu i sadraje oficijelnog
okvirnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti e moi pravilno tumaiti, interpretirati temeljne pojmove i strune termine iz
kinezioloke metodike
2. Studenti e moi objasniti i interpretirati antropoloka obiljeja (motorike i funkcionalne
sposobnosti i morfoloke karakteristike) uenika od 1. do 4. razreda osnovne kole, te e
moi raspravljati o utjecaju tjelesnog vjebanja na zdravlje uenika, te na rast i razvoj.
3. Studenti e moi interpretirati i analizirati koja bazina biotika motorika znanja trebaju
nauiti i razviti uenici mlae kolske dobi u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, kao preduvjet
za kvalitetan rast i razvoj u cjelini.
4. Studenti e moi objasniti i analizirati plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za
uenike mlae kolske dobi, koje su njegove znaajke i to sve sadri (sat tjelesne i
zdravstvene kulture, mikropauze, natjecanja u odjeljenju, priredbe, izleti, meurazredna i
kolska natjecanja, zimovanja i ljetovanja, obuka neplivaa).
5. Studenti e na vjebama izvoditi pojedine organizacijske oblike rada kako bi ih mogli to
uspjenije koristiti u radu s uenicima od 1. do 4. razreda osnovne kole.
6. Studenti e na vjebama izvoditi pojedine metode rada kako bi ih mogli to uspjenije
koristiti u radu s uenicima od 1. do 4. razreda osnovne kole.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Teorijska
predavanja*
na
predavanjima
Evidencija
dolazaka*
0 5
169

Vjebe* 0,5 5,6 Prisustvovanje
na vjebama
Evidencija
dolazaka*
0 5
Kontinuirano
praenje i
provjeravanje**
1 1-6 Kontinuirano
praenje i
provjeravanje u
obliku 2
kolokvija.
Na temelju
uspjenosti i
broja bodova u
dva kolokvija.
36 60
ispit
0 30
Ukupno 4 60 100


**Studenti tijekom semestra piu dva kolokvija iz dva podruja nastavne materije. Prvi kolokvij
obuhvaa:sredstva tjelesne i zdravstvene kulture, plan i program tjelesne i zdravstvene kulture, metode
rada i metodiki postupci.. Prvi kolokvij nosi 30 bodova, a za uspjeno savladavanje gradiva student
mora ostvariti minimalno 60% (18 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova ocjena
dovoljan; 21 -23- ocjena dobar; 24 -26 ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan.
Drugi kolokvij obuhvaa teme: metodiki principi,organizacijski oblici rada u tjelesno-zdravstvenom
odgojno-obrazovnom podruju,metodiki organizacijski oblici rada u nastavi. Takoer nosi 30 bodova s
jednakom metodologijom raspodjele. Za uspjeno savladavanje gradiva student mora ostvariti
minimalno 60% (18 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova ocjena dovoljan; 21 -
23- ocjena dobar; 24 -26 ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan.
Kako bi pristupio usmenom ispitu student mora zadovolijt kriterije s minimalnim brojem bodova za
ocjenu dovoljan.
Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohaanje nastave i
pismeni kolokvij. Studenti prema svojim preferencijama mogu odabrati kojim nainom e sakupiti
dovoljan broj bodova za izlazak na usmeni dio ispita. Na kraju semestra pristupaju pismenom dijelu
ispitu oni studenti koji nisu poloili kolokvije. Opseg usmenog ispita ovisit e o visini prikupljenih bodova
u kontinuiranom praenju i pismenom ispitu.
ocjena dobar : 70 -79 bodova
170


Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Petak 10,45 11,30
(ili prethodno po dogovoru)
Kabinet

fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza.

PREDM
ET NASTAVNIK
12.
2013.
27.I.-22.II.
2014.

4.
2014.
9.VI.- 5.VII.
2014.

1.IX.-27.IX.
2014.

Kineziol
ogija
doc.dr.sc. Tihomir
Vidranski (umanovi)
17.12.
10h
7.2.
10h
21.2.
10h
15.4.
9h
17.6.
10h
4.7.
11h
12.9.
10h
26.9.
12h


1. Stavovi bivih uenika prema nastavi tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda
osnovne kole

2. Stavovi ravnatelja prema nastavi tjelesne i zdravstvene kultureod 1. do 4. razreda
osnovne kole

3. Stavovi uitelja prema nastavi tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda osnovne
kole

171

4. Stavovi uitelja prema tekoama u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture za djecu sa
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama od 1. do 4. razreda osnovne kole

5. Analiza radova iz tjelesne i zdravstvene kulture objavljenih u eminentnim citatnim
bazama
6. Ishodi i kompetencije uenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kultureod 1. do 4. razreda
osnovne kole u zemljama EU

7. Procjena razine aktiviteta uitelja razredne nastave kao pretpostavka za uspjeno
provoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture

8. Stavovi nastavnika drugih predmeta prema nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture
9. Analiza ogranienja i mogunosti realizacije nastave tjelesne i zdravstvene kulture prema
antropometrijski znaajkama uenika

10. Pregled istraivanja radova iz tjelesne i zdravstvene kulture raenih na populaciji uenika
Slavonije i Baranje
172

OBRAZAC: KINEZIOLOKA METODIKA II opis predmeta
Naziv predmeta: Kunezioloka metodika II
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 7. i 8.
ifra predmeta: (103009) (KM-II)
ECTS bodovi 8
Tjedno optereenje P+V 7. semestar: 1 P + 2 V; 8. semestar: 2 P + 1 V

Studenti e moi razumijeti i primijeniti temeljne kinezioloke informacije u osnovnim i diferenciranim
organizacijskim oblicima rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi djece mlae kolske dobi. Osposobit e se
za planiranje i programiranje, provedbu i kontrolu razliitih oblika procesa vjebanja.
- Predavanja
- Metodike vjebe
- Seminarski rad
- Usmeni ispit

1. Neljak, B. (2011). Kinezioloka metodika u osnovnom i srednjem kolstvu. Skripta. (Zavod
za opu i primijenjenu kineziologiju nastavni recenzirani materijal). Kinezioloki fakultet,
Zagreb.
2. Neljak, B., Novak, D., Spori, G., Vikovi, S. (2011). Metodologija vrednovanja
kinantropolokih obiljeja uenika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi CROFIT NORME.
(Zavod za opu i primijenjenu kineziologiju nastavni recenzirani materijal). Kinezioloki
fakultet, Zagreb.
3. Findak, V.(1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, prirunik za nastavnike
razredne nastave. Zagreb, kolska knjiga.
173

4. Findak, V.(1992). Metodiki organizacijski oblici radau edukaciji, sportu i sportskoj
rekreaciji. Hrvatski savez za portsku rekreaciju, Zagreb.
5. Findak, V.(1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli. kolska knjiga, Zagreb.
6. Peji, A. (2001). Ope pripremne vjebe za najmlae. Pedagoki fakultet Rijeka,
Rijeka.
7. Peji, A., Berlot (1996). Sadraji tjelesne i zdravstvene kulture u prva etiri razreda
osnovne kole. CDM-biblioteka, Rijeka.
8. Peji, A. (2005). Kinezioloke aktivnosti za djecu predkolske i rane kolske dobi. VU
Sveuilita u Rijeci, Rijeka

1. Pravilnik o praenju i ocjenjivanju odgojno obrazovnih postignua uenika u osnovnoj i
srednjoj koli, 2010. Narodne novine, broj 87/08 i 86/09 www.mzos.hr (Prouiti lanak 3.,
lanak 9. (toka 1 i 2), lanak 10. i lanak 23.)
Kinesiology University of Zagreb, Croatia

Nain polaganja ispita: Tijekom nastave studenti e putem kontinuiranog praenja prikupljati bodove iz
elemenata: pohaanje nastave, nastupno javno predavanje i seminarski rad. Na kraju semestra
pristupaju usmenom ispitu iji e opseg i rezultat ovisit o razini prikupljenih bodova osobito putem
kolokvija.

174

OBRAZAC: ISHODI UENJA KINEZIOLOKA METODIKA II
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za razumijevanje i primijenu temeljnih kineziolokih informacija o osnovnim i
diferenciranim organizacijskim oblicima rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi djece mlae kolske dobi.
Osposobit e se za planiranje i programiranje, provedbu i kontrolu razliitih oblika procesa vjebanja.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti e moi objasniti i interpretirati neposredno pripremanje uitelja za nastavu i
dnevna priprava.
2. Studenti e moi objasniti i interpretirati metodiko organizacijske oblice rada,
organizacija i tijek odgojno-obrazovnog procesa.
3. Studenti e moi objasniti i interpretirati planiranje i programiranje u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi.
4. Studenti e moi objasniti i interpretirati praenje, provjeravanje i ocjenjivanje u tjelesnoj
i zdravstvenoj kulturi.
5. Studenti e putem seminarskog rada uz konzultacije samostalno izraditi globalni,
operativni izvedbeni plan i program nastave tjelesne i zdravstvene kulture
6. Studenti e uz konzultacije sa nastavnikom samostalno izvsti nastupno javno predavanje
sata tjelesne i zdravstvene kulture

Nastavna aktivnost ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Teorijska
predavanja*
2,5 1,2,3,4 Prisustvovanje na
predavanjima
Evidencija
dolazaka*
6 10
Seminarski rad* 1 5 Konzultacije sa
nastavnikom,
izrada
Evidencija
dolazaka*
10 20
Nastupno javno
predavanje
1 6 Konzultacije sa
nastavnikom,
Ocjena 2 = 12 12 20
175

izvedba 3 = 15
4 = 17
5 = 20
Kontinuirano
praenje i
provjeravanje***
2 1-6 Kontinuirano
praenje i
provjeravanje u
obliku 4 kolokvija.
Na temelju
uspjenosti i
broja bodova u
etiri kolokvija.
48 80
Usmeni ispit 1,5 1-6 Zavrni usmeni
ispit
20 30
Ukupno 8 96 160


**Studenti tijekom semestra piu etiri kolokvija iz etiri podruja nastavne materije. Prvi kolokvij
obuhvaa:neposredno pripremanje uitelja za nastavu i dnevna priprava. Prvi kolokvij nosi 20 bodova, a
za uspjeno savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od ukupnog broja
bodova. Slijedom: 12 -13 bodova ocjena dovoljan; 14 -15- ocjena dobar; 16-17 ocjena vrlo dobar; 18 -
20 ocjena izvrstan.
Drugi kolokvij obuhvaa teme: metodiki organizacijski oblici rada,organizacija i tijek odgojno-
obrazovnog procesa. Takoer nosi 20 bodova s jednakom metodologijom raspodjele. Za uspjeno
savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od ukupnog broja bodova.
Slijedom: 12 -13 bodova ocjena dovoljan; 14 -15- ocjena dobar; 16-17 ocjena vrlo dobar; 18 -20
ocjena izvrstan.
Trei kolokvij obuhvaa teme: Planiranje i programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Takoer nosi
20 bodova s jednakom metodologijom raspodjele. Za uspjeno savladavanje gradiva student mora
ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 12 -13 bodova ocjena
dovoljan; 14 -15- ocjena dobar; 16-17 ocjena vrlo dobar; 18 -20 ocjena izvrstan.
etvrti kolokvij obuhvaa teme: Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
Takoer nosi 20 bodova s jednakom metodologijom raspodjele. Za uspjeno savladavanje gradiva
student mora ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 12 -13 bodova
ocjena dovoljan; 14 -15- ocjena dobar; 16-17 ocjena vrlo dobar; 18 -20 ocjena izvrstan.

176

***Kako bi pristupio usmenom ispitu student mora zadovolijt kriterije s minimalnim brojem bodova za
ocjenu dovoljan.
Tijekom nastave studenti e putem kontinuiranog praenja prikupljati bodove iz elemenata: pohaanje
nastave, nastupno javno predavanje i seminarski rad. Na kraju semestra pristupaju usmenom ispitu iji
e opseg i rezultat ovisit o razini prikupljenih bodova osobito putem kolokvija. Studenti prema svojim
preferencijama mogu odabrati kojim nainom e sakupiti dovoljan broj bodova za izlazak na usmeni dio
ispita. Na kraju semestra pristupaju pismenom dijelu ispitu oni studenti koji nisu poloili kolokvije. Opseg
usmenog ispita ovisit e o visini prikupljenih bodova u kontinuiranom praenju i pismenom ispitu.
ocjena dobar : 112 - 127 bodova
ocjena izvrstan: 146 - 160 bodova

Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Petak 10,45 11,30
(ili prethodno po dogovoru)
Kabinet
mr.sc. Draen Rastovski, vii
pred.
Utorak 10,00h Kabinet

fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza.


PREDM
ET NASTAVNIK
12.
2013.
27.I.-22.II.
2014.

4.
2014.
9.VI.- 5.VII.
2014.

1.IX.-27.IX.
2014.

177

Kineziol
ogoka
metodik
a II
doc.dr.sc. Tihomir
Vidranski (umanovi)
17.12.
10h
7.2.
10h
21.2.
10h
15.4.
9h
17.6.
10h
4.7.
11h
12.9.
10h
26.9.
12h

11. Stavovi bivih uenika prema nastavi tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda
osnovne kole

12. Stavovi ravnatelja prema nastavi tjelesne i zdravstvene kultureod 1. do 4. razreda
osnovne kole

13. Stavovi uitelja prema nastavi tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda osnovne
kole

14. Stavovi uitelja prema tekoama u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture za djecu sa
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama od 1. do 4. razreda osnovne kole

15. Analiza radova iz tjelesne i zdravstvene kulture objavljenih u eminentnim citatnim
bazama
16. Ishodi i kompetencije uenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kultureod 1. do 4. razreda
osnovne kole u zemljama EU

17. Procjena razine aktiviteta uitelja razredne nastave kao pretpostavka za uspjeno
provoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture

18. Stavovi nastavnika drugih predmeta prema nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture
19. Analiza ogranienja i mogunosti realizacije nastave tjelesne i zdravstvene kulture prema
antropometrijski znaajkama uenika

20. Pregled istraivanja radova iz tjelesne i zdravstvene kulture raenih na populaciji uenika
Slavonije i Baranje
178

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI SUSTAV U HRVATSKOM JEZIKU
Metodiki sustavi u nastavi Hrvatskoga jezika. Integracijsko-korelacijski metodiki sustav i teorija
meupredmetnih veza (definiranje, meupredmetne veze u programima, teorija meupredmetnih veza
i udbenici). Naela korelacijsko-integracijskoga sustava (integracija, korelacija, koordinacija,
interdisciplinarnost). Tipovi korelacija (prema kategorijama komparativne estetike: strukturna,
stvaralaka, recepcijska, povijesno-stilska; prema organizaciji: sinkronijska i asinkronijska perspektivna
i retrospektivna). Integrirano pouavanje (korelacija, tematsko pouavanje, projekt). Unutarpredmetna
korelacija knjievno djelo kao sredinji korelativ.Unutarpredmetna korelacija jezik kao sredinji
korelativ. Lingvometodiki pristup umjetnikom tekstu. Unutarpredmetna korelacija medijska kultura
kao sredinji korelativ. Jezino izraavanje kao sredinji korelativ unutarpredmetne korelacije.
Meupredmetna korelacija unutar jezino-umjetnikoga podruja (Hrvatski jezik-Likovna kultura,
Hrvatski jezik-Strani jezik, Hrvatski jezik-Glazbena kultura). Praktina izvedba. Vrjednovanje i
samovrjednovanje praktine izvedbe.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, vjebe, konzultacije, multimedija.
samostalni zadaci
1. Grupa autora (1993): Dosadno mi je to da radim. Prirunik za razvijanje djeje
kreativnosti. 2. izdanje. Zagreb: kolska knjiga.
2. Salopek, A. (2009): Korelacija i integracija u razrednoj nastavi. Zagreb.
3. Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006): Zagreb: Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta.

1. Kermek-Sredanovi, M.(1994): Djeca Film, pria i pjesma. Zagreb: kolske novine.
2. Pavlievi, D.(1992): Kompjutorske igre u nastavi hrvatskoga jezika (s osobitim osvrtom na
sadraje gramatike pravopisa u mlaim razredima osnovne kole). Zagreb: kolska knjiga.
3. Lazi, D. (1996): Strip u nastavi knjievnosti u: Hrvatski u koli. Zbornik metodikih radova.
Zagreb: kolska knjiga.
179

4. Vodopija, I. (2006): Dijeteijezik. Od rijei do SMS-a. Osijek: Matica hrvatska Ogranak
Osijek.

Usmeni kolokvij: Pripremiti i izloiti prema osobnom izboru primjer integracije i/ilikorelacije u nastavi
Hrvatskoga jezika.
Zavrni ispit: Studenti koji nisu poloili usmeni kolokvij tijekom semestra polau ga nazavrnom
usmenom ispitu.

180

OBRAZAC: ISHODI UENJA KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI SUSTAV U HRVATSKOM JEZIKU
Naziv predmeta: KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI SUSTAV U HRVATSKOM JEZIKU
STUDIJ
Semestar: X.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 4

Cilj predmeta: osposobiti studente za samostalna dijalektoloka istraivanja i opise mjesnih govora.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. opisati korelacijsko-integracijski sustav
2. opisati problemsko-stvaralaki sustav
3. opisati razliite metodike sustave hrvatskoga jezika
4. usporediti razliita podruja nastave hrvatskoga jezika
5. usporediti nastavu hrvatskoga jezika s drugim predmetima
6. prikazati korelacijsko-integracijski sustav u nastavi hrvatskoga jezika
7. primijeniti metodike modele sati korelacije i integracije u nastavi hrvatskoga jezika

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave i
aktivnosti u
1 1 - 7 predavanja,
vjebe,
samostalni i
grupni rad,
10 30
181

nastavi prezentacija
Kontinuirana
provjera
znanja
2 1-4 Simulacija
nastavnih
situacija u
kojima se
ostvaruje
korelacija i
integracija
nastavnih
podruja
Hrvatskoga
jezika kao i
korelacija i
integracija
Hrvatskoga
jezika s
drugim
predmetima.
40 50
Zavrni ispit
(usmeni)
1 1 - 7 10 20
Ukupno 4 100

vmajdenic@ufos.hr
kabinet 44
Termini ispita:
12.VI.2014. u 12,00 sati
3.VII.2014. u 12,00 sati
11.IX.2014. u 12,00 sati
25.IX.2014. u 12,00 sati
182

OBRAZAC: OPIS PREDMETA -KREATIVNOST U NASTAVI

Okvirni sadraj predmeta: Osnovni pojmovi iz kreativnosti. Cvijet interesa i potreba. Razliiti
teorijski pristupi. Kreativan proces. Drutveni aspekt kreativnosti. Kreativnost u umjetnosti,
znanosti i tehnologiji. Kreativnost u etapama odgojno-obrazovnog procesa. Uvjeti kreativnosti u
nastavi. to potie, a to ometa kreativnost. Najpoznatiji kreativci svoga vremena. Kreativnost
uenika i uitelja. Kreativnost u sveuilinoj nastavi. Kreativna evaluacija. Lutka u nastavi. Strip
u nastavi. Krialjka u nastavi. Metoda est eira. Slike atributa. Oluja ideja. Grozdovi. Igre u
nastavi. Sinektika i bionika. Morfoloka analiza. Picassovo slikanje. Haiku-pjesme. Kartice
sluajnih pojmova. Sociodrama. Renatalizacija. est univerzalnih pitanja. Igra uloga. Pria u
nastavcima. Provokacije. Spunk. Lopo. Osjetila. inkvina. Anagram. Anegdota. Slikanje.
Kipovi. Rituali za poetak nastave.

predavanjima i seminarima. Student je duan provesti jednu kreativnu tehniku u nastavi. Provjera
znanja uinit e se na temelju izlaganje provedene kreativne tehnike u nastavi te pismenog i
usmenog ispita.


1. Bognar, B. (2004). Poticanje kreativnosti u kolskim uvjetima. Napredak, 2(14),
69-77.
2. Bognar,L./Bognar,B. (2007). Kreativnost uitelja kao znaajna kompetencija
nastavnike profesije u
3. Babi, N., Kompetencije i kompetentnost uitelja: zbornik radova. Sveuilite
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Uiteljski fakultet u Osijeku, Kherson State
University, Kherson Ukraine.
4. Bognar, L., Dubovicki, S. (2012). Emocije u nastavi. Croatian Journal of
Education. 14, 1; 135-153.
5. Bognar, L., Kragulj, S. (2009). Poticanje kreativnosti buduih uitelja na
Uiteljskom fakultetu u Osijeku, u: Poticanje stvaralatva u odgoju i obrazovanju :
knjiga radova : prirunik za sadanje i budue uiteljice i uitelje = Encouraging
creativity in education : collection of papers : a handbook for current and future
teachers / Bene, Annamaria (ur.) Szabadka : Forum Konyvkiado, Ujvidek
esUyvideki Egyetem, Magyar Tannyelu Tanitokepso Kar, 197-210.
6. Bognar,L., Waithead,J., Bognar,B., Peri Kraljik,M., Munk,K. (2010). Poticanje
stvaralatva u
odgoju i obrazovanju/Encouraging Creativity in Education, Zagreb: Profil
International, d.o.o.
7. Cvetkovi-Lay,J., Pejak,V. (2004). Moe i drukije: prirunik s vjebama za
183

poticanje kreativnog miljenja. Zagreb: Alinea: Centar za poticanje darovitosti
djeteta "Bistri".


1. Kroflin, L. (ur.) (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb : Globus.
2. Ozimec, S. (1996). Otkrie kreativnosti, Tonimir, Varadinske toplice.
3. Poli, M. (2001). Odgoj i stvaralatvo. Metodiki ogledi. 2(16); str. 9-17.
4. Previi,V. (1987). Slobodne aktivnosti i stvaralatvo, Zagreb: kolske novine.
5. Sria, V. (1994). Upravljanje kreativnou. Zagreb: kolska knjiga.

Nain polaganja ispita: projekt, nacrt istraivanja, pismeni ispit, usmeni ispit.

184


Naziv predmeta: Kreativnost u nastavi
Uiteljski studij
Semestar: IV.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta: Studenti e upoznati vei broj kreativnih postupaka za svaku etapu odgojno-
obrazovnog procesa (dogovor, realizaciju i evaluaciju) i biti e ih u stanju primijeniti u nastavi sa
svojim buduim uenicima. Razvit e samopouzdanje u svoje kreativne sposobnosti i bit e
potaknuti da iznalaze i razvijaju svoje specifine kreativne sposobnosti kao to je fluentnost,
fleksibilnost, originalnost, elaboracija, senzitivnost, radoznalost, smisao za humor.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
2. planirati i shvatiti vanost istraivakoga rada, interakcijom i suradnjom
4. samostalno izvoditi kreativne aktivnosti u svim dijelovima nastavnoga procesa


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
pohaanje
nastave
0,5 1-4 Aktivno sudjelovati
(aktivno sluati,
razgovarati,
ispitivati,
promiljati)
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
5 15
Provedba
kreativne
aktivnosti
0,5 1-4 Aktivno sudjelovati
(aktivno sluati,
novosteena znanja
kroz izradu,
razgovarati,
propitivati,
Prikaz rezultata 20 30
185

diskutirati)
Zavrni
ispit
provjera znanja
20 pitanja 30 55
Ukupno 2 1-4 65 100

Doc. dr. sc. Branko Bognar Srijedom od 12:00 sati i
bbognar@ufos.hr
Slavonski Brod
Osijek, kabinet 55
via asistentica
sdubovicki@ufos.hr
Kabinet 55


Termini ispita: lipanj srpanj, rujan - listopad

186

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM LIKOVNA KULTURA
Naziv predmeta: Likovna kultura
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilinji studij uiteljski
fakultet
Nositelj kolegija:

izv. prof.art.mr. sc Davorka Brean

Semestar: Zimski
Status kolegija: Obavezan
ifra predmeta: ULI1001
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V P-1+V-1

Cilj predmeta: interpretirati temeljna znanja iz likovne umjetnosti.Sposobnost likovne osjetljivosti i
vizualnog miljenja, samostalnog pristupa likovnom djelu. Formiranje aktivnog odnosa prema ostalim
vrijednostima u likovnim djelima kod studenata. Primjena umjetnikih djela u spoznati povijesnog
razvoja likovne umjetnosti, njihovu etiku i estetsku vrijednost, s temeljnim naelima duhovne i
materijalne strane likovnog govora. Razmatranog razdoblja sa svrhom da izravno koristi praktinom radu
studenata. Sposobnost u ostvarivanju svog pedagokog znanja kao temelja za budui rad.
Ishodi uenja:

Br. Ishod uenja
1. Objasniti pristup likovnom djelu
2. Interpretiranje likovnih elemenata i kompozicijskih naela
3. Usporeivanje naela duhovne i materijalne strane likovnog govora
4. Implementacija likovne osjetljivosti i vizualnog miljenja

187

uvod u svijet likovnih umjetnosti. Pristup likovnom djelu: karakteristike i posebnost i odnos
meu elementima forme u crteu, slikarstvu, kiparstvu, grafici,arhitekturi, zatita spomenika,
zatita uenikih radova. Likovne tehnike i motivi kroz povijest umjetnosti. Elementi likovnog
izraza i kompozicijska naela.Povijest portreta. Analiza umjetnikih djela uz spoznaju
povijesnih razvoja likovnih umjetnosti kroz etiku i estetsku vrijednost.Umjetnost danas.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: predavanja, demonstracije, mapa vjebi, samostalni
rad, analiza.
Nain polaganja ispita: usmeni ispit, samostalni rad, mapa vjebi

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Predavanja 2 1-4 Pohaanje
nastave
Evidencija
nazonosti
9% 10%
Mentorski
rad
1-4 Aktivnost u
nastavi
Sudjelovanje u
diskusijama
11% 20%
Analiza 1-4 Usmeni ispit Analiza 45% 50%
Mapa vjebi
(istraivanja)
1-4 Vjebe Rjeavanje
praktinih
zadataka
15% 30%
Ukupno 70 100

1. Damjanov, J., Likovna umjetnost 1.,2.Zagreb: kolska knjiga, 1999.

2. Damjanov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost: Zagreb: kolska knjiga, 1991.
188

3. Ivanevi, R., Likovni govor. Zagreb: Profil, 2003.

4. Brean, D. Likovni pojmovnik. Zagreb: Naklada Ljevak, 2006.

1. Gombich, EH., Povijest umjetnost. Zagreb:Golden marketing, 1999.

2. Pei,M., Pristup likovnom djelu. Zagreb: kolska knjiga, 1978.

3. Gombich, EH., Povijest umjetnost. Zagreb:Golden marketing, 1999.

Razrada sadraja
Br. Teme
1. Uvod u svijet percepcije likovnih umjetnosti
2. Kako gledamo
3. Svojstva i vrste kompozicija - analiza
4. Likovni elementi njihova svojstva
5 Linija, povrina, tekstura
6. Boja, ton, kontrast
7. Ploha, oblik, svjetlo, sjena
8. Prostor u slici
9. Volumen i prostor
10 Temeljna terminologija povijesti umjetnosti
11. Povijest portreta
189

12. Povijest pejzaa
13. Umjetnost iluzije
14. Zatita uenikih radova
15. Kultura stanovanja

Vjebe:
Vjebe sadrajno slijede predavanja u likovnom istraivanju, izraavanju likovnih elemenata,
kompozicijskim naelima, vjebama-zagonetkama.
Prezentacija studentskih radova na godinjoj izlobi.

mr.sc. art. Davorka Brean, izvaredni prof.
E- adresa: ante.bresan@t-com.hr
Konzultacije:Ponedjeljak od 11.30 sati
Termini ispita: 27. 1.2014.; 10.2.2014. (ponedjeljak- poetak u 8.00 sati)
9.6.2014.; 23.6. 2014. (ponedjeljak-poetak u 8.00 sati)
1.9. 2014.; 15.9.2014. (ponedjeljak-poetak u 8.00 sati)
Nastavni materijal : pdf ili ppt.
190

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM LIKOVNE TEHNIKE I OBLIKOVANJE U PROSTORU
Naziv predmeta: Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru
Studij: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: Ljetni
ifra predmeta: ULI2010
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta: interpretiranje temeljnih crtakih, slikarskih, grafikih, kiparskih tehnika i primjerenu u
podruju samostalnog pristupa likovnom djelu. Usporeivanje i produbljivanje novih vizualnih i
manuelnih sposobnosti kompetencija i vjetina.Interpretiranje, prepoznavanje elemente likovnog jezika
u smislenu i kreativnu cjelinu.Sposobnost primjene znanja i vjetina likovnih tehnika za budui nastavni
rad.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Objasniti znaenje i karakter likovnih tehnika se izraavat ilikovnim tehnikama
2. Definirati i primijeniti vizualne i oblikovne elemente
3. Primjeniti likovne tehnike u kreiranju programa pouavanja
4. Primjena vjeba za vlastito napredovanje u znanju i u radu

Okvirni sadraj predmeta:interpretirati likovne tehnike i oblikovanje u prostoru. Osnovne karakteristike
i povijest pojedinih tehnika.Primjena temeljnih znanja osnovnih karakteristika u crtakim tehnikama,
slikarskih tehnikama, grafikim tehnikama, kiparskiim tehnikama. Primjena i obrada materijala.
Razumijevanje i povezivanje prirode pojedinih tehnika, suvremenih materijala.Razumijevanje prostora u
kojem ivimo.Razumijevanje arhitektonskog razvoja s naglaskom na interpretaciju prostora u arhitekturi.
Perivojna arhitektura.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, vjebe, primjena, samostalni rad,
konzultacije.
Nain polaganja ispita:usmeni,samostalni rad, mapa vjebi
191

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Predavanja

2 1,-2 Pohaanje
nastave
Evidencija
nazonosti
9% 10%
Mentorski rad 1-2
Aktivnost u
nastavi
Sudjelovanje u
diskusijama
11%% 20%
Analiza/Konzultacije 1-4 Usmeni ispit

Znanje 35% 40%
Mapa vjebi 1-2 Vjebe Rjeavanje
praktinih
zadataka
25% 30%
Ukupno 70 100%


1. Sartori, Marcelo, Tehnike i umijee crtanja. Rijeka, Leo comerc, 2004.
2. Jakubin, M., Likovni jezik i likovne tehnike.Zagreb, Educa, 1999.
3. Arbanas, N.., Grafike tehnike, Zagreb, 1999.
4. Pei, M.,Priistup likovnom djelu, Zagreb,
5. Marinovi M., i Radin,F.,Djeca i medij. Zagreb, Profil, 2001.
192

1. Farielio, F., Arhitektura dei Gijardi.Roma, Ezioni dellateneo e Editore, Roma, 1985.
2. Itten, J., Kunst der Farbe. Ravensburg, Otto Meier Verlag, 1966.
3. Paro, F., Grafiki pojmovnik, Zagreb,2002.
4. M.O. tiarevci, Hrvatska parkovna batina-zatida i obnova.Zagreb, 1992.

Razrada sadraja
Br. Teme
1. Uvod u likovne tehnike i oblikovanje u prostoru
2. Osnovne karakteristike i povijest pojedinih crtakih tehnika
3. Srebrenka,olovka, ugljen, kreda
4. Tu-pero, tu-kist, tu-trska
5. Osnovne karakteristike i povijest slikarskih tehnika
6. Freska, akvarel, mozaik, vitraj
7. Tempera, gva, kola
8. Grafike tehnike visokog tiska
9. Grafike tehnike dubokog tiska
10. Grafike tehnike plonog tiska
11. Kiparske tehnike i obrada materijala
12. Priroda pojedinih kiparskih tehnika: glina, terakota, gips, drvo, bronca, kamen. Suvremeni
materijali: ica, lim, aluminijska i bakrena folija, papir, plastika
13. Prostor u kojem ivimo
14. Arhitektonski razvoj s naglaskom na interpretaciju prostora u arhitekturi
15. Perivojna arhitektura

193

Vjebe:
Vjebe sadrajno slijede predavanja u likovnom izraavanju, likovnim tehnikama koje se koriste u
nastavnom procesu likovne kulture.

Mr.sc. art. Davorka Brean, izvanredni prof.
Konzultacije: ponedjeljak od 10.30 sati
Termini ispita:
27.1.2014.; 10.2.2014. (ponedjeljak-poetak- 8.00 sati)
9.6.2014.; 23.6.2014.(ponedjeljak-poetak- 8.00 sati)
1.9.2014.; 15.9.2014. (ponedjeljak-poetak- 8.00 sati)
194

OBRAZAC: OPIS PREDMETA MATEMATIKA
1. Izometrije ravnine.
Osna simetrija. Rotacija. Centralna simetrija. Translacija. Kompozicija izometrija.
2. Kompleksni brojevi.
Uvoenje skupa kompleksnih brojeva. Raunske operacije u skupukompleksnih brojeva.
Geometrijski prikaz kompleksnog broja.
3. Svojstva realnih funkcija. Linearna funkcija.
Pojam linearne funkcije. Graf linearne funkcije. Sustavi linearnihjednadbi.
4. Kvadratna funkcija.
Graf kvadratne funkcije. Kvadratna jednadba.
5. Eksponencijalna i logaritamska funkcija.
6. Elementi kombinatorike.
Permutacije. Varijacije. Kombinacije.
7. Aksiomi stereometrije.
Aksiomi euklidske geometrije prostora. Paralelnost pravaca iravnina. Okomitost pravaca i
ravnina. Okomitost dviju ravnina.
8. Kutovi pravaca i ravnina.
Kut dvaju pravaca. Kut pravca i ravnine. Kut dviju ravnina.
9. Udaljenost toaka, pravaca i ravnina.
Udaljenost toke od ravnine. Udaljenost tokeod pravca. Najkraa udaljenost mimoilaznih
pravaca.
10. Poliedri.
Pojam poliedra. Neke vrste poliedara. Eulerova formula za poliedre. Pravilnipoliedri. Volumen i
oploje poliedra. Cavalierev princip.
11. Obla tijela.
Valjak. Stoac. Kugla. Volumen i oploja oblih tijela.

rokova.
195

- kolokviji ili pismeni ispit
- usmeni ispit

1. B. Pavkovi, D. Veljan, Elementarna matematika I, Tehnika knjiga, Zagreb 1992.
2. D. Juki, R. Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Osijek, 2000.
3. B. Pavkovi, D. Veljan, Elementarna matematika II, Tehnika knjiga, Zagreb 1992.

1. S. Mintakovi, F. uri,Matematika sa zbirkom zadataka, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
2. M. Pavlekovi,Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001.
3. Udbenici i zbirke zadataka iz srednje kole

Konana ocjena proizlazi iz ocjena sljedeih komponenti:
2. usmeni ispit

196

OBRAZAC: ISHODI UENJA MATEMATIKA
Naziv predmeta: MATEMATIKA
UITELJSKI STUDIJ
ECTS bodovi 6
Tjedno optereenje P+V 1P + 1V, 1P + 1V

Cilj predmeta: Obnoviti, proiriti i usustaviti na vioj razini znanja studenata iz elementarne matematike.
Koritenjem alata dinamine geometrije e se obraditi i prezentirati odreeni sadraji.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
20. definirati osnovne funkcije u geometriji (osna simetrija, centralna simetrija, rotacija,
translacija)
21. primijeniti metodu izometrije u rjeavanju konstruktivnih zadataka
22. razumjeti pojam funkcije,
23. prepoznati osnovna svojstva funkcija
24. opisati linearnu, kvadratnu, eksponencijalnu i logaritamsku funkciju
25. razumjeti prikaz funkcije koristei formulu, tablicu ili graf
26. prevesti u matematiki jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematiki, te
koristiti dobiveni zapis za rjeavanje poetnog problema
27. razumjeti i objasniti princip produkta, permutacije, varijacije i kombinacije
28. primijeniti principe kombinatorike radi utvrivanja broja razliitih kombinatornih
konfiguracija
29. pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata stereometrije
197

30. razumjeti osnovne teoreme stereometrije i njihove dokaze
31. rijeiti matematiki problemski zadatak iz podruja stereometrije

Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
2.7 2,4,6,7,
9,12.
Studenti trebaju
samostalno
rijeiti zadatke
koji su postavljeni
na kolokviju ili
pismenom ispitu.
Tri kolokvija ili pismeni
ispit. Bodovi ostvareni na
kolokvijima se zbrajaju.
Konana ocjena iz
kolokvija utvruje se
nakon posljednjeg
kolokvija.
pozitivne ocjene iz
minimalno
pojedinanom kolokviju i
50% bodova u sumi
bodova sva tri kolokvija.
Pozitivno ocijenjen
pismeni dio ispita.
25 50
10,11.
Usmeni ispit Studentima se postavljaju
obraenih tema kako bi
se provjerilo poznavanje i
razumijevanje tema.
25 50
Pohaanje
nastave
obvezni u skladu s
Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
predavanjima i vjebama
obavljat e se na
predavanjima i vjebama.
- -
198

prisustvovati na
barem 70%
nastave
propisane
studijskim
programom
Ukupno 6 50 100

Kolar-uper
Osijek
etvrtkom u 14 sati ili prema dogovoru na
e-mail rkolar@ufos.hr
Slavonski Brod
petkom (1. tj.)u 11:15 sati
kabinet 40
Ana Kataleni, asistentica Osijek
utorkomu 16 sati ili prema dogovoru na e-
mail akatalenic@ufos.hr
Slavonski Brod
srijedom (2. tj.)u 12 sati
kabinet 60

199

OBRAZAC: OPIS PREDMETA MATEMATIKA I NADARENI UENICI
O matematikim sposobnostima djece. Razvijanje matematike kreativnosti uitelja u radu s djecom
mlae kolske dobi koja pokazuju poseban interes za matematiku. Djelotvorne metode rjeavanja
srodnih zadataka s nadarenim uenicima. Pripremanje uenika mlae kolske dobi za matematika
natjecanja. Suradnja uenika mlae kolske dobi s urednitvima matematikih asopisa za djecu.

predavanja, seminari, konzultacije, zadae, kontinuirana provjera znanja.
Nastava se realizira u prostorima fakulteta sa studentima i skupinom uenika etvrtih razreda osjekih
osnovnih kola s posebnim interesom za matematiku. Studenti aktivno prate i izrauju mapu o svojim
uenicima pod nadzorom nastavnika. U suradnji s uiteljima svojih uenika stjeu kompentencije za
prepoznavanje razine i poticanje razvoja geom. miljenja (po van Hielle-u) desetgodinjaka te grafiku
pismenost .
Nastava se izvodi uz podrku web aplikacije CARNet, LMS Moodlehttps://moodle.carnet.hr/, gdje su
rokova

1. M. Pavlekovi, Matematika i nadareni uenici, Element, Zagreb, 2009.

1. Mirko Polonijo, Matematike zavrzlame prirunik za kreativne matematiare
2. Matka, asopis za mlade matematiare
3. M. Bombardelli, A. imeija, . Hanj, Elementarna matematika10-Matematika
natjecanja,Element, Zagreb, 1999.
Nain polaganja ispita:kolokvij (pismeni ispit za studente koji nisu bili uspjeni na kolokviju). Usmeni
ispit.
200

OBRAZAC: OPIS PREDMETA MEDIJSKA KULTURA
Kazalite i djeje kazalite, razlike u odnosu na film; mediji novih tehnologija; osnovno poimanje
medijske kulture; svrsihodnost i orijentacija kolegija u odnosu na misiju obrazovanja; UNESCO.va
deklaracija o odgoju za medije; odnos prema medijima; povijest medija; kultura komuniciranja, podjela
medija, komercijalni i ozbiljni mediji- znaajke; televizija; povijest filma; filmski rodovi i vrste.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:seminarski rad analiza filmskih izraajnih sredstava
u odabranom filmu, usmeno izlaganje zadaa, kolokvij (2x).
1. Inglis, F., Teorija medija, Zagreb, Barbat, 1997.
2. Koir M., Zgrabli, N., Ranfel, N, ivot s medijima, Zagreb, 1999.
3. Miki, K, Film u nastavi medijske kulture

1. Milia, Z., Toli, M., Verovek, N, Mladi odgoj za medije, Zagreb, M.E.P., 2010.

Nain polaganja ispita:2 x kolokvij , 2x zadaa, seminarski rad.

201

OBRAZAC: ISHODI UENJA Medijska kultura
Naziv predmeta: Medijska kultura
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 2.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta: Cilj je kolegija medijsko opismenjavanje studenata, to ini kompetenciju za kritiko
prihvaanje medija, i upoznavanje s filmskom umjetnou.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja- Studenti e nakon odsluanog kolegija biti sposobni uiniti sljedee:
1.
-razlikovati informaciju od dezinformacije
2.
imati sposobnost kritikog vrjednovanja novih saznanja
3.
-osmiljavati i postavljati pitanja nakon odsluanih medijskih sadraja
4.
-razlikovati injenica od miljenja i gledita od u razliitim izvorima
5.
- analizirati znaenje i uporabu filmskih izraajnih sredstava u filmovima i televizijskim sadrajima
6.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Zadae na 1 1 - 4 Pisanje zadaa
na zadane
20 40
202

zadanu temu teme i
izlaganje uz
prezentaciju
Seminarski rad 0,5 5 Pisanje
seminarskoga
rada u kojemu
se analizira
uporaba
fimskih
izraajnih
sredstava u
filmu
10 70
Pohaanje
nastave
aktivno
sudjelovanje
10 30
Kolokvij 1 1-4 Pismeni
kolokvij
30 60
Ukupno 3 70 200

vmajdenic@ufos.hr
kabinet 44
Termini ispita:
4.II.2014. u 8.00 sati
18.II.2014. u 8,00 sati
15.IV.2014. u 8,00 sati
17.VI.2014. u 8,00 sati
1.VII.2014. u 8,00 sati
9.IX.2014. u 8,00 sati
23.IX.2014. u 8,00 sati
203

OBRAZAC: OPIS PREDMETA METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA I
Odreivanje pojma i definicija metodike. Povijesni pregled. Metodika i supstratne znanosti. Metode
poetnoga itanja.Metodiki sustav pripremnoga razdoblja. Poetnice. Naini i vrste itanja.Ispitivanje
brzine itanja i itanja s razumijevanjem. Metodika knjievnoga obrazovanja i znanost o knjievnosti.
Metodiki sustavi u nastavi knjievnosti. Metode knjievnoga odgoja i obrazovanja.Metodiki pristup
proznom tekstu. Metodiki pristup lektiri. Metodiki pristup lektiri.Metodiki pristup scenskoj
umjetnosti, lilmskoj umjetnosti i ostalim medijima. Izvannastavne aktivnosti.Vrednovanje i ocjenjivanje.
Oblici su provoenja nastave, predavanja i metodike vjebe. Metodike se vjebe realiziraju u
vjebaonicama i obuhvaaju aktivno praenje uzornih predavanja to je uvijet praktinim, javnim
predavanjima studenata.
1. Been, A. (2002.) Metodiki pristup poetnom itanju i pisanju na hrvatskom jeziku.
Zagreb: kolske novine.
2. Been, A. (2003.) Metodiki pristup knjievnosti i medijskoj kulturi u drugom, treem i
etvrtom razredu. Zagreb: Profil
3. Rosandi, D. (2005.) Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: kolska knjiga
4. Teak, S (1996.) Teorija nastave hrvatskoga jezika I

1. Pavlievi-Frani, D. (2005.) Komunikacijom do gramatike, Zagreb:Alfa
2. Rosandi, D. (2003.) Kurikulski metodiki obzori
3. Lagumdija, N. (2000.) Basna u osnovnokolskoj nastavi knjievnosti
4. Leniek, E. (2002.) Lektira prva etiri razreda osnovne kole

204

Provjera znanja provodi se trima kolokvijima ili zavrnim ispitom, javnim praktinim predavanjem i
dokazom o ovladanosti kolskoga rukopisnoga pisma. Prvim se kolokvijem u petom semestru provjerava
odnos metodike i matinih znanosti, metodiki pristup poetnom itanju i pisanju. Drugim se kolokvijem
u estom semestru provjerava metodiki pristup proznom tekstu, poeziji i lektiri. Treim se kolokvijem
provjerava metodiki pristup medijskoj kulturi. Tijekom estoga semestra, student ima obvezu pripremiti
se i odrati javno predavanje u koli.
Student ima mogunost pristupiti trima kolokvijima tijekom godine ili zavrnom ispitu u ljetnom ili
jesenskom roku. Svaki od kolokvija nosi po 25% to ukupno iznosi 75% bodova ocjene. Ukoliko student
nije poloio neki od kolokvija ima mogunost polagati ga usmeno u ispitnom roku. Ako student nije
zadovoljan uspjehom postignutim na kolokvijima moe pristupiti usmenom ispitu. U konanu ocjenu
ulazi i uspijeh odranoga javnog predavanja 15%, voenje metodikih biljeaka 5%, procjena
rukopisnoga pisma 3%, pohaanje nastave 2%.
Termini ispita navedeni su na mrenoj stranici ustanove.

205

OBRAZAC: ISHODI UENJA METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA I
Naziv predmeta: METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA I
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 5. i 6.
ifra predmeta: UHR 5001
ECTS bodovi 7
Tjedno optereenje P+V P 2+0 (peti semestar) P2 + 1V (esti semestar)

Cilj predmeta:
Temeljni je cilj kolegija da student ovlada osnovama suvremene metodike, posebice metodike
poetnoga itanja i pisanja, metodike knjievnosti i metodike medijske kulture i da ih osposobi za
primjenu istih u radu s uenicima u primarnome obrazovanju.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Definirati i objasniti metodiku hrvatskoga jezika i objasniti vezu metodike i matinih
znanosti
2. Pravilno tumaiti i objasniti temeljne pojmove vezane uz nastavu poetnoga itanja
i pisanja
3. Pravilno tumaiti i razlikovati globalnu i analitiko-sintetiku metodu poetnoga
itanja
4. Opisati i usporediti metodike modele obrade tiskanoga i pisanoga slova
5. Opisati i usporediti metodike modele iz podruja knjievnosti i medijske kulture
6. Pripremiti uz pomo i samostalno realizirati nastavni sat iz podruja poetnoga
itanja i pisanja
7. Pripremiti se i samostalno realizirati nastavni sat iz podruja knjievnosti i medijske
kulture
206

8. Kritiki analizirati i vrednovati javna predavanja iz hrvatskoga jezika (poetno
itanje i pisanje, knjievnost, medijska kultura) Koristiti se pritom metajezikom
struke.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
Min max
Pohaanje
nastave
2 1-8 Nazonost i
aktivno
praenje
nastave
Evidencijska
tablica
1 2
Tri kolokvija ili
ispit
3 1-8 Pripreme i
polaganje
kolokvija ili
ispita
Bodovanje
Bodovi se
pretvaraju u
ocjenske bodove
75
Rukopisno
pismo
0,5 3-7 Stalna
aktivnost
tijekom
petoga
semestra
Prema
kriterijima
standarda
propisanoga u
pravopisu i
poetnicama
3
Praktino
predavanje
1 4-7 Priprema,
oblikovanje,
samostalna
izvedba
praktinoga
predavanja
Prema
kriterijima za
ocijenu
praktinoga
predavanja
15
Metodike
biljeke
0,5 8 Stalno
aktivno
praenje
praktinih
predavanja u
koli
Prema
kriterijima
procjene
voenja
metodikih
biljeaka
5
Ukupno 7 100
207

Prof.dr.sc. Irena Vodopija Srijedom od 10-12 i prema
dogovoru (Osijek)
Uiteljski fakultet, soba 44
Petkom prema dogovoru
(Slavonski Brod)
Dislocirani studij u
Slavonskome Brodu
208

OBRAZAC: OPIS PREDMETA METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA II
Okvirni sadraj predmeta:Metodika nastave jezinoga izraavanja. Govorna kultura. Jezino izraavanje
u nastavnom planu i programu primarnog obrazovanja. Razvoj djejega govornoga i pisanoga izraaja.
Vrste i metodiki modeli govornih vjebi. Vrste i metodiki modeli pismenih vjebi. Pismeni sastavci.
Uitelj i uenik u procesu jezinoga obrazovanja. Nastava jezika. Gramatika-svrha zadae, naela,
metodiki sustavi, metode i sredstva u nastavi gramatike. Lingvometodiki predloak, udbenici.
Metodiki modeli nastavnih sati. Planiranje i vrednovanje u nastavi jezinoga izraavanja i jezika.
Oblici su provoenja nastave predavanja i metodike vjebe koje se realiziraju u vjebaonici. Metodike
vjebe obuhvaaju aktivno praenje uzornih predavanja uitelja mentora to je preduvjet javnim
predavanjima studenata.
Provjera znanja provodi se trima kolokvijima i javnim praktinim predavanjem.
Provjera znanja obuhvaa, jezino izraavanje ( govorne i pismene vjebe, sedmi semestar) i nastavu
jezika (osmi semestar).

1. Pavlievi-Frani, D. (2005.) Komunikacijom do gramatike-razvoj komunikacijske
kompetencije u ranom razdoblju usvajanja jezika. Zagreb: Alfa
2. Rosandi, D. (2002.) Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil
3. Rosandi, D. (2013.) Obrazovni kurikulumi,standardi i kompetencije s posebnim
usmjerenjem na jezino-podruje. Zagreb:Ljevak
4. Teak, S (1990.) Govorne vjebe u nastavi hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga
5. Teak, S. (1996.) teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika II. Zagreb: kolska knjiga

1. Gudelj-Velaga, Z (1990.) Nastava stvaralake pismenosti. Zagreb: kolska knjiga
2. Rosandi, D (2003.) Kurikulski metodiki obzori. Zagreb: kolska knjiga
209

3. Visinko, K. (2010.) Jezno izraavanje u nastavi hrvatskoga jezika, pisanje.
Zagreb: kolska knjiga
4. Pedagoki i metodiki asopisi: Napredak, ivot i kola, Zbornici: Dijete i jezik

Provjera znanja provodi se trima kolokvijima ili zavrnim ispitom, javnim praktinim predavanjem.
Student ima mogunost pristupiti trima kolokvijima tijekom godine ili zavrnom ispitu u ljetnom ili
jesenskom roku. Svaki od kolokvija nosi po 25% to ukupno iznosi 75% bodova ocjene. Ukoliko student
nije poloio neki od kolokvija ima mogunost polagati ga usmeno u ispitnom roku. Ako student nije
zadovoljan uspjehom postignutim na kolokvijima moe pristupiti usmenom ispitu. U konanu ocjenu
ulazi i uspijeh odranoga javnog predavanja 15%, voenje metodikih biljeaka 5%, esej na zadanu temu
3%, pohaanje nastave 2%.
Termini ispita navedeni su na mrenoj stranici ustanove.
210

OBRAZAC: ISHODI UENJA METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA II
Naziv predmeta: METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA II
STUDIJ
Semestar: VII i VIII
ifra predmeta: UHR 7001
ECTS bodovi 7
Tjedno optereenje P+V 2P+2V(sedmi semestar) 1P+2V (osmi semestar)

Cilj predmeta:

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Pravilno objasniti i definirati temeljne pojmove vezane uz jezinu kulturu
2. Objasniti i definirati pojam jezinoga izraavanja kao nastavnoga podruja.
3. Objasniti i definirati pojam jezika kao nastavnoga podruja (gramatika, pravopis i
pravogovor )
4. Opisati i usporediti metodike modele govornih i pismenih vjebi.
5. Pravilno uz pomo metodiki oblikovati nastavni sat iz podruja govornih i
pismenih vjebi i samostalno ga realizirati.
6. Opisati i usporediti metodike modele nastave jezika.
7. Uz pomo pripremiti i samostalno izvesti nastavni sat iz podruja jezika u
primarnom obrazovanju.
8. Kritiki analizirati nastavne sate iz podruja jezika i jezinoga izraavanja uz
koristei metajezikom struke.

211

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
0,5 1-8 Nazonost i
aktivno
praenje
nastave
Evidencijska
tablica
2
Tri kolokvija ili
ispit
3 1-8 Pripreme i
polaganje
kolokvija ili
ispita
Bodovanje
Bodovi se
pretvaraju u
ocjenske bodove
75
Esej 0,5 1-8 Pisanje eseja
tijekom
petoga
semestra
Prema
kriterijima
standarda
propisanoga u
pravopisu i
poetnicama
3
Praktino
predavanje
2 4-7 Priprema,
oblikovanje,
samostalna
izvedba
praktinoga
predavanja
Prema
kriterijima za
ocijenu
praktinoga
predavanja
15
Metodike
biljeke
1 8 Stalno
aktivno
praenje
praktinih
predavanja u
koli
Prema
kriterijima
procjene
voenja
metodikih
biljeaka
5
Ukupno 7 100

212

Prof.dr.sc. Irena Vodopija Srijedom od 10-12 i prema
dogovoru
Uiteljski fakultet,Osijek soba
44
Petkom prema dogovoru Uiteljski fakultet, dislocirani
studij u Slavonskome Brodu
213

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM METODIKA LIKOVNE KULTURE I
Naziv predmeta: Metodika likovne kulture I.
studij
Semestar: Zimski
ifra predmeta: PLI6001
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje P+V P+V

Cilj predmeta: razumijevanje temeljnih znanja iz metodike likovne kulture.Interpretirati temeljne
pojmove likovne didaktike.Pravilno izraditi i analizirati nastavni plan i program likovne kulture.Pravilno
osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode.Pravilno koristiti i obrazloiti
nastavne tehnologije.Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignua uenika.
Primjena znanja i vjetinametodikog pristupau radu kolskih ustanova. Opisati interpretirati provesti i
analizirati razliite didaktike teorije, kole,pravce i modele.....
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Objasniti temeljne pojmove likovne didaktike
2. Definirati i primijeniti nastavni sat
3. Primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja uenikih radova
4. Primjena vjeba za vlastito napredovanje u znanju i u radu

Okvirni sadraj predmeta: predmet i podruje istraivanja metodike likovne kulture. Povijesni razvoj
teorije i prakse likovnog odgoja i obrazovanja. Upoznavanje i ralamba nastavnog programa u osnovnoj
koli. Odreivanje cilja zadataka i interdisciplinarnost metodike nastave likovne kulture. Strukturna
priprema za izvoenje nastave likovne kulture.Nastavne metode, didaktika naela, oblici rada i njihova
primjena u nastavi likovne kulture. Razvoj likovnog izraavanja i stvaranja u djece. Motivacija u nastavi
likovne kulture. Korelacija u nastavi. Vrednovanje, praenje i ocjenjivanje u nastavi likovne
kulture.Nastava likovnog oblikovanja u funkciji promicanja kreativnosti.Negativne pojave u djejem
likovnom stvaralatvu i ometanje djejeg likovnog razvoja. Estetski odgoj i nastava likovne
214

kulture..Psiholoke osnove recepcije umjetnikih djela-razvoj sposobnosti promatranja i doivljavanja
umjetnikih djela. Zatita i komunikacija djejih likovnih radova.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanje, itraivanje,demonstracije, mapa vjebi,
mentorski rad, samostalan rad, konzultacije.
Nain polaganja ispita:usmeni ispit,samostalni rad, mapa vjebi
Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Predavanja 3 1 -2 Pohaanje
nastave
Evidencija
nazonosti
9% 10%
Mentorski
rad
1-3 Aktivnost u
nastavi
Sudjelovanje u
diskusijama
11% 20%
Analiza 1-4 Usmeni ispit Znanje 45% 50%
Mapa vjebi
(istraivanja)
1-4 Vjebe Rjeavanje
praktinih
zadataka
15% 20%
Ukupno 70 100


1. Grguri,N., Jakubin,M.,Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje.Zagreb,Educa, 1996.
2. Brean, D. Djeja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb, Profil, 2008.
3. Brean, D., Komunikacija i zatita djejih likovnih radova u koli. Osijek, Uiteljski fakultet,
2012.
4. Tanay, R.,Likovna kultura u niim razredima osnovne kole.Zagreb, K, 1991.

215

1. Damjanov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost.Zagreb,K, 1991.
2. Belamari,D.. Dijete i oblik.Zagreb,K1987.
3. Brean, D. Likovni pojmovnik. Zaagreb, Profil,
4. Vrli, T., Likovno-ustvarjalni razvoj otrok v predkolskem obdobju. LjubljanaDebora

Razrada sadraja:
Br. Teme
1. Uvod u metodiku likovne kulture
2. Svrha nastave likovne kulture u osnovnoj koli; interdisciplinarnost metodike likovne
kultue
3. Pristup studenata praksi u koli, individualnim i oglednim predavanjima
4. Razrada strukture pripreme za izvoenje nastave likovne kulture
5. Pristup izradi nastavne jedinice-teme
6. Likovni razvoj djejega likovnog izraza od 1.do 6. godine
7. Likovni razvoj djejega likovnog izraza od 7.do 11. godine
8. Specifine metode i oblici rada u likovnim podrujima rada
9. Naini osvjeivanja kljunih pojmova
10. Problemski pristup postignua u rjeavanju likovnih problema
11. Zadae nastavnoga predmeta likovne kulture
12. Likovni elementi
13. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike
14. Vizualno ka poticaj, ne vizualno i likovno kompozicijski elementi kao poticaj
15. Tip sata i socioloki oblici
16. Metode u likovnom odgoju i obrazovanju
216

17. Nastavna sredstva i pomagala
18. Artikulacija nastavnog sata
19. Analiza i vrednovanje djejih likovnih radovaokvirni i izvedbeni program
20. Kreativnost djeje likovno stvaralatvo
21. Uloga i znaaj u korelaciji s drugim odgojno obrazovnim podrujima
22. Dominacija i jedinstvo kao kompozicijsko naelo
23. Harmonija kao kompozicijsko naelo
24. Ritam-vrste, simetrija, ornament
25. Ravnotea i proporcija kao kompozicijsko naelo
26. Perspektive u djejem likovnom izrazu i u likovnim umjetnostima
27. Umjetnika djela-reprodukcije u nastavi likovne kulture
28 Suvremeni pristup djejem likovnom stvaralatvu
29. Okvirni i izvedbeni program
30. Komunikacija i zatita djejih likovnih radova u koli

Vjebe:
Vjebe sadrajno slijede predavanja u praktinom istraivanju, izvoenju i rjeavanju likovnih
elemenata i kompozicijskih naela.Mapa metodikih zbivanja.
Kreiranje nastavnoga sata za individualno i ogledno predavanje u koli. Realiziranje samostalnoga
(individualnog), probnoga, pripremnog sata.

Mr.sc. art. Davorka Brean, izvaredni profesor
E-adresa: ante.bresan@t-com.hr
Konzultacije:
217

Ponedjeljak: od 10.30 sati
Srijeda: od 11.30 sati
Termini ispita: Osijek
29.1. 2014.; 12.2.2014. (srijeda-poetak u 10.00 sati)
11.6. 2014.;30.6.2014. (srijeda-poetak u 10.00 sati)
3.9.2014.; 17.9.3014. (srijeda-poetak u 10.00 sati)
Slavonski Brod:
27.1.2014.; 10.2.2014.( ponedjeljak-poetak u 8.00 sati)
9.6.2014.; 23.6.2014.(ponedjeljak-poetak u 8.00 sati)
218

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM METODIKA LIKOVNE KULTURE II
Naziv predmeta: Metodika likovne kulture II.
studij
Semestar: ljetni
ECTS bodovi 4

Cilj predmeta
Interpretirati temeljna znanja iz metodike likovne kulture kao predmeta : strukturom. znaenjima i
zakonitostima razvoja djejih likovnih sposobnosti.Primijena didaktikanastavnihmetoda suvremene
didaktike strategije u metodici.Prmjenausvojenih temeljnih znanjazasamostalanradukolskim
ustanovama.Analiziranje perciptivnih, oblikovnih i stvaralakih sposobnosti djece u kontekstu likovnog
izraavanja.Razumijevanje i povezivanje usvojenih znanja za planiranje, pripremanje i izvoenje nastave
prema potrebama djece.Sposobnost za aktivno sudjelovanje u javnom ivotu, s posebnim aspektom na
njihovoj profesionalnoj djelatnosti.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Objasniti strukturu, znaenje i zakonitosti razvoja djejeg likovnog izraza.
2. Definirati nastavne metode i suvremene tehnologije
3. Objanjavanjeplaniranja, pripremanja i izvoenja nastave, potrebama djece
4. Implementacija u javnom ivotu

Okvirni sadraj predmeta:odreenje, cilj, zadaci i interdisciplinarnost metodikenastave likovne
kulture.Izvori, nastavna sredstva i suvremene tehnologije u nastavi likovne kulture.Ki-ablone kod
djece.Vizualne komunikacije u nastavi likovne kulture.Govorno-likovni transvr u nastavi. Glazbeno-
likovni transver u nastavi. Plesni likovni transver u nastavi.Zagonetka u nastavi.Kreativne igre u
nastavi.Kognitivni razvoj i likovne aktivnosti u nastavi.Kako prepoznati nadarenog uenika.Korelativna
slika-oblik rada u kreativnim aktivnostima. Likovni elementi i naela u u likovnom odgoju i obrazovanju.
219

Uitelj, osobine i likovno-profesionalne kompetencije uitelja. Zbirke djejih radova.Estetsko ureenje
uionice
Oblici nastave i nain provjere znanja: predavanja, demonstracije,mapa vjebi, mentorski rad,
samostalni rad, analiza.
Nain polaganja ispita:usmeni ispit, samostalni rad,istraivanje, mapa vjebi
Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
nastave
Evidencija
nazonosti
9% 10%
Mentorski
rad
1-2 Aktivnost u
nastavi
Sudjelovanje u
diskusijama
11% 20%
Mapa vjebi
(istraivanje)
1-4 Vjebe Rjeavanje
praktinih
zadataka
15% 20%
Ukupno 4 4 4 4 70 100


1. Grguri, N., i Jakubin, M.,Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa,
1996.
2. Brean, D., Djeja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb, Profil, 2008.
3. Jakubin, M. Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa, 1999.

4. Davorka Brean, Komunikacija i zatita djejih likovnih radova u koli. Osijek, Uiteljski
fakultet,2012.

220

1. Damjanov, J. Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: kolska knjiga, 1991.
2. Tanay, E. R., Likovna kultura u niim razredima osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga,
1991.

3. Belamari, D., Dijete i oblik. Zagreb: kolska knjiga, 1987.

4. Vrli, T., Likovno-ustvarjalni razvoj otrok v predkolskem obdobju. Ljubljana: Debora,

Razrada sadraja
Br. Teme
1. Suvremene tehnologije u nastavi likovne kulture
2. Uvjeti razvoja likovne kreativnosti
3. Kako prepoznati nadarenog uenika
4. Negativne pojave u djejem stvaralatvu i ometanje djejeg likovnog razvoja
5. Ilustracija u nastavi likovne kulture
6. Grafiki dizajn
7. Ornament, narodni ukras
8. Film, animirani film
9. Fotomontaa, kompozicija, rekompozicija
10. Nastava kao specifina ljudska djelatnost
11. Naela vrjednovanja djejih likovnih radova
12. Strip u nastavi
13. Vizualne komunikacije u nastavi-plakat
14. Fotografija u nastavi
221

15. Govorno likovni transver
16. Glazbeno likovni transver
17. Plesno-likovni transver
18. Nastava kao specifina ljudska djelatnost
19. Kreativne igre, radionice u nastavi likovne kulture
20. Likovno okruje djece
21. Odnos oblika, materijala i funkcije
22. Kognitivni razvoj i likovne aktivnosti
23. Korelativna slika- oblik rada u kreativnim aktivnostima
24. Komunikacija djejih likovnih radova u koli
25. Primjeri uspjenih priprema i izvedenih predavanja
26. Uloga uitelja
27. Zagonetka u nastavi
28. Umjetnost i estetski odgoj
29. Zbirke djejih likovnih radova
30. Metodike razrade nastavnih tema i jedinica likovne kulture

Vjebe:
Vjebe sadrajno slijede predavanja u praktinom istraivanju, izvoenju i rjeavanju likovnih
elemenata i kompozicijskih naela. Mapa metodikih zbivanja.
Kreiranje nastavnoga sata za individualno i ogledno predavanje u koli. Realiziranje samostalnoga
(individualnog), probnoga, pripremnog sata.

Mr.sc. art Davorka Brean, izvaredni profesor
222

E-adresa: ante.bresan@t-com.hr
Konzultacije:
Ponedjeljak: 10.30 sati
Srijeda: od 11.30 sati
Termini ispita: Osijek
29.1.2014.; 12.2.2014. (srijeda-poetak u 10.00 sati)
11.6.3014.; 30.6.2014.(srijeda-poetak u 10.00 sati)
3.9.2014.; 17.9. 2014. (srijeda-poetak u 10.00 sati
Slavonski Brod
27.1.2014.; 10.2.2014. (ponedjeljak-poetak u 8.00 sati)
9.6. 2014.; 23.6.2014. (ponedjeljak-poetak u 8.00 sati)
1.9.2014.; 15.9.2014. (ponedjeljak-poetak u 8.00 sati)

Br. Popis tema- Diplomski
1.
Razvoj djetetove kreativnosti kroz likovno izraavanje
2.
Fotomontaa kao djeji izraz i poruka
3.
Nevizualni poticaj u likovnom stvaralatvu djece mlae kolske dobi
4. Prikaz proostora u djejem crteu
5 Ki i ablona u likovnom izraavanju djece mlae kolske dobi
6. Boja kao likovni element djejega izraavanja od 1.do4. razreda osnovne kole
7. Ploha, oblik, svjetlo, sjena
8. Crta kao izraz kod djece u niim razredima osnovne kole
223

9. Strip u razrednoj nastavi
10 Nevizualni poticaj u likovnom stvaralatvu djece mlae kolske dobi
11. Boja kao znak u likovnom izrazu djece
12. Grafika u razrednoj nastavi
13. Ritam obojenih ploha u likovnom izraavanju djece
14. Boja kao izraajno sredstvo plakata kod djece
15. Plakat kao poticaj za likovno izraavanje

224

OBRAZAC: OPIS PREDMETA METODIKA MATEMATIKE I
Metoderasuivanjaizakljuivanjaunastavimatematike (analogija, analizaisinteza, indukcijaidedukcija,
apstrakcijaikonkretizacija, generalizacijaispecijalizacija objanjavasekratkonaprimjerimaiznastave).
Osnovnipojmoviunastavimatematike (poimanje, rasuivanje, zakljuivanje, slutnja, direktni
iindirektnidokaz, pojam, definicija, pouakutemeljenonaprimjerimaizosnovne kole).
Osnovnanaelapouavanjamatematike (naeloznanstvenosti, naeloproblemnosti, naelohistoricizma,
naelozornostiiapstraktnosti, naelosustavnostiipostupnosti, naeloindividualizacije, naelointegracije
objanjavasekratkonaprimjerimaiznastavematematike).
Organizacijanastavematematikesuenicimamlae kolskedobi (Planiprogramnastavematematikeuprva
etirirazredaosnovne
koleteishodiuenjapremaokvirunacionalnogakurikulaizmatematikezaprvoobrazovnorazdoblje,nastavnas
redstvaipomagala modeli, grafoskopsprimjerimaizraenihprozirnica, primjeriraunalskihprograma,
programidinaminegeometrije, primjeriprezentacija, planiranjenastavnecjelineiteme,
izradaneposrednepripremezanastavnisat, izvoenjenastavnihsati).
Nastavni sustavi oblici nastave matematike.
Oblici rada u nastavi matematike (frontalni, individualni, skupni, timski, rad u paru, mentorski rad, rad na
daljinu).
Matematiki zadatak vrste i izbor matematikih zadataka (zadaci otvorenog tipa, dodatni, dopunski,
problemski,zabavni). Zadaci za domau zadau.

predavanja, vjebe, konzultacije, zadae, kontinuirana provjera znanja
Nastava se izvodi u prostorima fakulteta i osnovne kole gdje studenti u skupinama realiziraju svoj
samostalni nastavni sat iz matematike s uenicima mlae kolske dobi, pod nadzorom nastavnika te
aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje skupine (vodei biljeke u Dnevniku
metodikih vjebi).
rokova

225

(tree izdanje).
2. Udbenici i ostali didaktiki materijal iz matematike namijenjen uenicima od I. do IV.
razreda osnovne kole
3. asopisi: Matka, Matematika i kola, Osjeki matematiki list, Pouak.

1. J. A. Van De Walle, Elementary and Middle School Mathematics: Teaching
Developmentally, Addison Wesley Publ., 2000.
2. S. G. Krantz, How to teach mathematics, Amer. Math. Soc. 1990.
3. M. A. Sobel, E. M. Maletsky, Teaching Mathematics: A Sourcebook of Aids, Activities and
Strategies, Allyn et Bacon, 1998.
4. Dougherty (Ed.), Research in Mathematics Education, Information Age Publ. Inc., 2002.

ispit.

226

OBRAZAC: ISHODI UENJA METODIKA MATEMATIKE I
Naziv predmeta: Metodika matematike I
STUDIJ
Semestar: 4. i 5.
ECTS bodovi 7
Tjedno optereenje P+V 2P+ 0S+0V, 2P+0S+1V

Cilj predmeta: Osposobiti226tudentuplaniranju,
organiziranjuiostvarivanjuzadatakanastavematematikeuprva etirirazredaosnovne kole,
primjenomuobiajenihisuvremenihdidaktikihpostupaka, nainadjelovanja, metodauenjaipouavanja.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. razumjeti i koristiti metode miljenja i zakljuivanja (analogija, analiza i sinteza,
indukcija i dedukcija, generalizacija i specijalizacija, apstrakcija i konkretizacija)
2. korektno koristiti matematiki aparat i matematiku terminologiju
3. razvijati konceptualno razumijevanje,
4. definirati ciljeve i zadatke za pojedine nastavne cjeline i nastavne teme
5. izraditi pripremu za izvoenje nastavnoga sata
6. metodiki artikulirati nastavni sat
7. primijeniti razliite nastavne metode
8. primijeniti suvremene koncepcije nastave
9. aktivno pouavati traganjem za odgovorima kvalitetnim postavljanjem pitanja
koja uenike vode do zakljuaka
10. struno i metodiki korektno organiziratinastavni sat u osnovnoj koli,

227

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
2.6 1,2,3,4

Studenti trebaju
samostalno
rijeiti
postavljene
zadatkeod kojih
se sastoji kolokviji
ili pismeni ispit.
Tri kolokvija ili
pismeni ispit.
Bodovi ostvareni
na kolokvijima se
zbrajaju. Konana
ocjena iz kolokvija
utvruje se nakon
Posljednjeg
kolokvija.
Uvjet za
ostvarivanje
pozitivne ocjene iz
kolokvija je
ostvarivanje
minimalno
30% bodova na
svakom
pojedinanom
kolokviju i 50%
bodova u sumi
bodova s oba
kolokvija.
Pozitivno ocijenjen
kolokvij je zamjena
za pismeni dio
ispita.
20 40
Realizacija
nastavnog sata
1 5,6,9,10 Pisana priprava i
realizacija sata u
koli
Neposredno
promatranje
realizacije
nastavnog sata
10 20
Zavrni ispit 2.8 1,2,3,4,7,8 Usmeni ispit Studentima se
postavljaju
20 40
228

obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
Pohaanje
nastave
obvezni u skladu
s Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati na
barem 70%
nastave
propisane
studijskim
programom
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama obavljat
e se na
predavanjima i
vjebama.
- -
Ukupno 7 50 100

izv.prof.dr.sc. Margita
Pavlekovi
srijedom od 11 sati Kabinet 29
229

OBRAZAC: OPIS PREDMETA Metodika matematike I


Metoderasuivanjaizakljuivanjaunastavimatematike (analogija, analizaisinteza, indukcijaidedukcija,
apstrakcijaikonkretizacija, generalizacijaispecijalizacija objanjavasekratkonaprimjerimaiznastave).
Osnovnipojmoviunastavimatematike (poimanje, rasuivanje, zakljuivanje, slutnja, direktni
iindirektnidokaz, pojam, definicija, pouakutemeljenonaprimjerimaizosnovne kole).
Osnovnanaelapouavanjamatematike (naeloznanstvenosti, naeloproblemnosti, naelohistoricizma,
naelozornostiiapstraktnosti, naelosustavnostiipostupnosti, naeloindividualizacije, naelointegracije
objanjavasekratkonaprimjerimaiznastavematematike).
Organizacijanastavematematikesuenicimamlae kolskedobi (Planiprogramnastavematematikeuprva
etirirazredaosnovne
koleteishodiuenjapremaokvirunacionalnogakurikulaizmatematikezaprvoobrazovnorazdoblje,nastavnas
redstvaipomagala modeli, grafoskopsprimjerimaizraenihprozirnica, primjeriraunalskihprograma,
programidinaminegeometrije, primjeriprezentacija, planiranjenastavnecjelineiteme,
izradaneposrednepripremezanastavnisat, izvoenjenastavnihsati).
Nastavni sustavi oblici nastave matematike.
Oblici rada u nastavi matematike (frontalni, individualni, skupni, timski, rad u paru, mentorski rad, rad na
daljinu).
Matematiki zadatak vrste i izbor matematikih zadataka (zadaci otvorenog tipa, dodatni, dopunski,
problemski,zabavni). Zadaci za domau zadau.

samostalni nastavni sat iz matematike s uenicima mlae kolske dobi, pod nadzorom nastavnika te
aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje skupine (vodei biljeke u Dnevniku
230

metodikih vjebi).
rokova


(tree izdanje).
razreda osnovne kole
3. asopisi: Matka, Matematika i kola, Osjeki matematiki list, Pouak.


1. J. A. Van De Walle, Elementary and Middle School Mathematics: Teaching
Developmentally, Addison Wesley Publ., 2000.
2. S. G. Krantz, How to teach mathematics, Amer. Math. Soc. 1990.
3. M. A. Sobel, E. M. Maletsky, Teaching Mathematics: A Sourcebook of Aids, Activities and
231

Strategies, Allyn et Bacon, 1998.
4. Dougherty (Ed.), Research in Mathematics Education, Information Age Publ. Inc., 2002.

ispit.

232

OBRAZAC: ISHODI UENJA Metodika matematike I
Naziv predmeta: Metodika matematike I
STUDIJ
Semestar: 4. i 5.
ECTS bodovi 7
Tjedno optereenje P+V 2P+ 0S+0V, 2P+0S+1V

Cilj predmeta: Osposobiti232tudentuplaniranju,
organiziranjuiostvarivanjuzadatakanastavematematikeuprva etirirazredaosnovne kole,
primjenomuobiajenihisuvremenihdidaktikihpostupaka, nainadjelovanja, metodauenjaipouavanja.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. razumjeti i koristiti metode miljenja i zakljuivanja (analogija, analiza i sinteza,
indukcija i dedukcija, generalizacija i specijalizacija, apstrakcija i konkretizacija)
3. razvijati konceptualno razumijevanje,
4. definirati ciljeve i zadatke za pojedine nastavne cjeline i nastavne teme
5. izraditi pripremu za izvoenje nastavnoga sata
6. metodiki artikulirati nastavni sat
7. primijeniti razliite nastavne metode
9. aktivno pouavati traganjem za odgovorima kvalitetnim postavljanjem pitanja
koja uenike vode do zakljuaka
10. struno i metodiki korektno organiziratinastavni sat u osnovnoj koli,

233

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
2.6 1,2,3,4

Studenti trebaju
samostalno
rijeiti
postavljene
zadatkeod kojih
ili pismeni ispit.
Tri kolokvija ili
pismeni ispit.
Bodovi ostvareni
na kolokvijima se
zbrajaju. Konana
ocjena iz kolokvija
utvruje se nakon
Posljednjeg
kolokvija.
Uvjet za
ostvarivanje
pozitivne ocjene iz
kolokvija je
ostvarivanje
minimalno
30% bodova na
svakom
pojedinanom
kolokviju i 50%
bodova u sumi
bodova s oba
kolokvija.
Pozitivno ocijenjen
kolokvij je zamjena
za pismeni dio
ispita.
20 40
Realizacija
nastavnog sata
realizacija sata u
koli
Neposredno
promatranje
realizacije
nastavnog sata
10 20
Zavrni ispit 2.8 1,2,3,4,7,8 Usmeni ispit Studentima se
postavljaju
20 40
234

obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
Pohaanje
nastave
obvezni u skladu
s Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati na
barem 70%
nastave
propisane
studijskim
programom
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama obavljat
e se na
predavanjima i
vjebama.
- -
Ukupno 7 50 100

izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-
Begovi
Slavonski Brod
petkom u 11:15 sati ili prema
dogovoru na e-mail
zkolar@ufos.hr
Uionica
eljko Gregorovi Slavonski Brod
utorkomu 12 sati ili prema
dogovoru na e-mail
zgregorovir@ufos.hr
Uionica

235

OBRAZAC: OPIS PREDMETA Metodika matematike II
Prepoznavanje razina geometrijskoga miljenja prema van Hile-u kod uenika na kraju prvoga
obrazovnog razdoblja te naini poticanja njihova razvoja.
Moguinainiradasuenicimamlae kolskedobikojipokazujuposebanintereszamatematiku
(omatematikimsposobnostima, matematikanatjecanja).
Djelotvornemetoderjeavanjasrodnihzadatakasnadarenimuenicimamlae kolskedobi
(metodauzastopnihpribliavanja, grafiko-aritmetika metoda, metoda
inverzije,metodamatematikeindukcije, kombinacije, prebrojavanja, metodaanalizeisinteze
domiljatoraunanje, mjerenjeicrtanje, rjeavanjeproblemabezznanjaojednadbama,
zabavnamatematika - logika).
Radsuenicimakojiimajupotekoeunastavimatematike (prepoznavanjetekoa,
opservacijadjecestekoama, uzrocitekoadjeceunastavimatematike, vrstetekoa,
izradaprilagoenihprograma, oposebnimprogramima, igraimatematika).
Razvijanjenastavnihstrategijauiteljamatematike
(naprimjerimaparalelnihnastavnihjedinicaukazatinapotrebudubljegpoznavanja
injenicaokojimasegovoriunastavi, ugraivatinovepojmoveu irimatematikikontekst,
ukazivatinavanostdubljeglogikograzumijevanjapojmovakojiseobranuju).
Razvijanjematematikekreativnostiuiteljauradusdjecommlae kolskedobi (izradapanoa,
izradaprezantacijakaoidrugihmaterijalazapoboljanjezornostiipopularizacijumatematike,
nainipoticanjazaeksperimentipronalazatvounastavimatematike, izradastrunog lanka,
pripremaizlaganjanastrunomskupu).

samostalni nastavni sat iz matematike s uenicima mlae kolske dobi, s teitem na one s posebnim
potrebama, pod nadzorom nastavnika te aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje
skupine (vodei biljeke u Dnevniku metodikih vjebi).
rokova

236

(tree izd).
2. M. Pavlekovi, Metodika nastave matematike s informatikom II, Element, Zagreb, 1999.
razreda os.
4. asopisi: Matka, Matematika i kola, Osjeka matematika kola, Pouak.


1.
Pavlekovi, M., Matematika i nadareni uenici razvoj kurikula na uiteljskim studijima za
prepoznavanje, izobrazbu i podrku darovitih uenika, Element, Zagreb,192 str. 2009.
2. Mashes C. Sharma, Matematika bez suza kako pomoi djetetu s tekoama u uenju
matematike,Ostvarenje, Zagreb, 2001.
3. Krampa-Grljui, A. Posebno dijete : prirunik za uitelje u radu s djecom s posebnim
obrazovnim potrebama, Osijek, Grafika 2007.

ispit.

237

OBRAZAC: OPIS PREDMETA Metodika matematike II


Prepoznavanje razina geometrijskoga miljenja prema van Hile-u kod uenika na kraju prvoga
obrazovnog razdoblja te naini poticanja njihova razvoja.
Moguinainiradasuenicimamlae kolskedobikojipokazujuposebanintereszamatematiku
(omatematikimsposobnostima, matematikanatjecanja).
Djelotvornemetoderjeavanjasrodnihzadatakasnadarenimuenicimamlae kolskedobi
(metodauzastopnihpribliavanja, grafiko-aritmetika metoda, metoda
inverzije,metodamatematikeindukcije, kombinacije, prebrojavanja, metodaanalizeisinteze
domiljatoraunanje, mjerenjeicrtanje, rjeavanjeproblemabezznanjaojednadbama,
zabavnamatematika - logika).
Radsuenicimakojiimajupotekoeunastavimatematike (prepoznavanjetekoa,
opservacijadjecestekoama, uzrocitekoadjeceunastavimatematike, vrstetekoa,
izradaprilagoenihprograma, oposebnimprogramima, igraimatematika).
Razvijanjenastavnihstrategijauiteljamatematike
(naprimjerimaparalelnihnastavnihjedinicaukazatinapotrebudubljegpoznavanja
injenicaokojimasegovoriunastavi, ugraivatinovepojmoveu irimatematikikontekst,
ukazivatinavanostdubljeglogikograzumijevanjapojmovakojiseobranuju).
Razvijanjematematikekreativnostiuiteljauradusdjecommlae kolskedobi (izradapanoa,
izradaprezantacijakaoidrugihmaterijalazapoboljanjezornostiipopularizacijumatematike,
nainipoticanjazaeksperimentipronalazatvounastavimatematike, izradastrunog lanka,
pripremaizlaganjanastrunomskupu).

samostalni nastavni sat iz matematike s uenicima mlae kolske dobi, s teitem na one s posebnim
potrebama, pod nadzorom nastavnika te aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje
skupine (vodei biljeke u Dnevniku metodikih vjebi).
238

rokova

(tree izd).
6. M. Pavlekovi, Metodika nastave matematike s informatikom II, Element, Zagreb, 1999.
razreda os.
8. asopisi: Matka, Matematika i kola, Osjeka matematika kola, Pouak.


1.
Pavlekovi, M., Matematika i nadareni uenici razvoj kurikula na uiteljskim studijima za
prepoznavanje, izobrazbu i podrku darovitih uenika, Element, Zagreb,192 str. 2009.
2. Mashes C. Sharma, Matematika bez suza kako pomoi djetetu s tekoama u uenju
matematike,Ostvarenje, Zagreb, 2001.
3. Krampa-Grljui, A. Posebno dijete : prirunik za uitelje u radu s djecom s posebnim
obrazovnim potrebama, Osijek, Grafika 2007.

ispit.

239

OBRAZAC: ISHODI UENJA METODIKA MATEMATIKE II
Naziv predmeta: METODIKA MATEMATIKE II
STUDIJ
Semestar: 7. i 8.
ECTS bodovi 7
Tjedno optereenje P+V 2P + 0S+2V, 1P + 0S+1V

Cilj predmeta: Osposobiti studente za dinaminu organizaciju nastave matematike u prva etiri razreda
osnovne kole i sustavno analiziranje njezine djelotvornosti.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
11. Prepoznati i pouavati uenike razliitih mogunosti i interesa prikladnim metodama
13. razvijati konceptualno razumijevanje
14. koristiti metode rjeavanja problemskih zadataka primjerene uenicima prvog
obrazovnoga razdoblja
15. prezentirati putem smislenog pisanog ili usmenog izvjetaja koristei matematiki
jezik i notaciju temu iz strune matematike literature
16. pratiti matematike asopise i popularno-znanstvenu literaturu kao motivaciju za
prikladne matematike sadraje
17. metodiki artikulirati nastavni sat s uenicima razliitih mogunosti
19. struno i metodiki korektno organiziratinastavni sat u osnovnoj koli.

Nastavna ECTS Ishod Aktivnosti Metoda Bodovi
240

aktivnost* uenja studenata procjenjivanja min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
2.6 1,2,3,4

Studenti trebaju
samostalno
rijeiti
postavljene
zadatke od kojih
ili pismeni ispit.
Trikolokvija ili
pismeni ispit.
Bodovi ostvareni
na kolokvijima se
zbrajaju. Konana
ocjena iz kolokvija
utvruje se nakon
posljednjeg
kolokvija.
Uvjet za
ostvarivanje
pozitivne ocjene iz
kolokvija je
ostvarivanje
minimalno
30% bodova na
svakom
pojedinanom
kolokviju i 50%
bodova u sumi
bodova s oba
kolokvija.
Pozitivno ocijenjen
kolokvij je zamjena
za pismeni dio
ispita.
20 40
Realizacija
nastavnog sata
realizacija sata u
koli
Neposredno
promatranje
realizacije
nastavnog sata
10 20
8,10

Usmeni ispit Studentima se
postavljaju
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
40 40
241

poznavanje i
razumijevanje
tema.
Pohaanje
nastave
obvezni u skladu
s Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati na
barem 70%
nastave
propisane
studijskim
programom
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama obavljat
e se na
predavanjima i
vjebama.
- -
Ukupno 7 50 100

izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-
Begovi
Slavonski Brod
petkom u 11:15 sati ili prema
dogovoru na e-mail
zkolar@ufos.hr
Uionica
eljko Gregorovi Slavonski Brod
utorkomu 12 sati ili prema
dogovoru na e-mail
zgregorovir@ufos.hr
Uionica
242

OBRAZAC: ISHODI UENJA METODIKA MATEMATIKE II
Naziv predmeta: METODIKA MATEMATIKE II
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 7. i 8.
ECTS bodovi 7
Tjedno optereenje P+V 2P + 0S+2V, 1P + 0S+1V

Cilj predmeta: Osposobiti studente za dinaminu organizaciju nastave matematike u prva etiri razreda
osnovne kole i sustavno analiziranje njezine djelotvornosti.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
11. Prepoznati i pouavati uenike razliitih mogunosti i interesa prikladnim metodama
13. razvijati konceptualno razumijevanje
14. koristiti metode rjeavanja problemskih zadataka primjerene uenicima prvog
obrazovnoga razdoblja
15. prezentirati putem smislenog pisanog ili usmenog izvjetaja koristei matematiki
jezik i notaciju temu iz strune matematike literature
16. pratiti matematike asopise i popularno-znanstvenu literaturu kao motivaciju za
prikladne matematike sadraje
17. metodiki artikulirati nastavni sat s uenicima razliitih mogunosti
19. struno i metodiki korektno organiziratinastavni sat u osnovnoj koli.

Nastavna ECTS Ishod Aktivnosti Metoda Bodovi
243

aktivnost* uenja studenata procjenjivanja min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
2.6 1,2,3,4

Studenti trebaju
samostalno
rijeiti
postavljene
zadatke od kojih
ili pismeni ispit.
Trikolokvija ili
pismeni ispit.
Bodovi ostvareni
na kolokvijima se
zbrajaju. Konana
ocjena iz kolokvija
utvruje se nakon
posljednjeg
kolokvija.
Uvjet za
ostvarivanje
pozitivne ocjene iz
kolokvija je
ostvarivanje
minimalno
30% bodova na
svakom
pojedinanom
kolokviju i 50%
bodova u sumi
bodova s oba
kolokvija.
Pozitivno ocijenjen
kolokvij je zamjena
za pismeni dio
ispita.
20 40
Realizacija
nastavnog sata
realizacija sata u
koli
Neposredno
promatranje
realizacije
nastavnog sata
10 20
8,10

Usmeni ispit Studentima se
postavljaju
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
40 40
244

poznavanje i
razumijevanje
tema.
Pohaanje
nastave
obvezni u skladu
s Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati na
barem 70%
nastave
propisane
studijskim
programom
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama obavljat
e se na
predavanjima i
vjebama.
- -
Ukupno 7 50 100

izv.prof.dr.sc. Margita
Pavlekovi
srijedom od 11 sati Kabinet 29
245

OBRAZAC: OPIS PREDMETA METODIKA ODGOJA

Studenti e upoznati osnovne teorije odgoja i posebno humanistiki pristup odgoju. Nauiti e
razlikovati podruja i initelje odgoja. Upoznat e osnovne metode odgoja i ovladati nizom
postupaka koji se koriste u odgoju. Nauit e se sluiti literaturom, rjeavat e odgojne probleme
i analize sluaja.

Oblici su provoenja nastave predavanja, seminari i izvedba praktinih zadaa. Provjera se
znanja provodi pomou dva meuispita (kolokvija) i jednoga praktinog zadatka. Dva
meuispita (kolokvija) i jedan praktini zadatak zamjenjuju u ovom kolegiju zavrni pisani ispit
u cijelosti (sukladno Odluci Fakultetskoga vijea Uiteljskoga fakulteta od 28.1.2010., Klasa:
003-07/10-01/4, toke c i d), samo u sluaju da je student tijekom nastave prikupio minimalni
prolazni broj ocjenskih bodova (60).


1. Dennison, P.E, Dennison, E. D (2008), Brain Gym, Zagreb:Ostvarenje
2. ivkovi .(2005), Susreti s roditeljima I, akovo:Tempo
3. ivkovi .(2005), Susreti s roditeljima II akovo:Tempo


1. Hrvatski asopis za odgoj i obrazovanje
2. ivot i kola
3. kolski vjesnik

Studenti su obvezni tijekom semestra napraviti 2 praktina zadataka prema unaprijed odreenim
propozicijama. Takoer e se pisati dva kolokvija koji e takoer biti ocj enjivani. Na kraju
semestra bit e zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pruena mogunost izlaska na usmeni
ispit.
246

OBRAZAC: ISHODI UENJAMetodika odgoja

Naziv predmeta: Metodika odgoja
studij
Semestar: X.
ifra predmeta:
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje P+V 1P +1 V

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. Upoznati osnovne teorije odgoja i posebno humanistiki pristup odgoju.
2. Nauiti razlikovati podruja i initelje odgoja
3. Upoznat e osnovne metode odgoja i ovladati nizom postupaka koji se koriste u
odgoju.
4. Nauiti se sluiti literaturom, rjeavat e odgojne probleme i analize sluaja.


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
0,25 - - - - -
Studija
sluaja
1 4 Praenje
jednog
uenika s
posebnom
potrebom
Bodovi prema
unaprijed
postavljenim
kriterijima
60 -
Sat
razrednika
0,75 1-3 Oblikovanje
pripreme i
provoenje
sata
razrednika
Bodovi prema
obrascu za
ocjenjivanje
pripreme za sat
40 -
Ukupno 3


Marija Sabli Utorkom od 9-11 sati Ured 48
247

Nastavni materijal
Sav je nastavni materijal za akademsku 2013./14. godinu dostupan u uredu nositeljice kolegija
od prvoga dana nastave akademske godine. Nastavni je materijal objedinjen u jedan registrator
koji na hrbatu nosi naslov Metodika odgoja, interni nastavni materijali, ak.g. 2013./14.,doc.
dr.sc. Marija Sabli. Nastavni je materijal na raspolaganju studentima za uenje i pripremu
kolokvija. Materijal je podijeljen u dvije zasebne cjeline koje odgovaraju sadrajima dva
kolokvija (studeni, sijeanj). Na poetku je svih nastavnih materijala navedenih u registratoru
naveden sadraj. Popis e svih sadraja u kolegiju za cijelu akademsku godinu studenti dobiti od
nastavnika u papirnom i elektronikom obliku po poetku nastave.
Kad je studentima na nastavi prisutan gost (npr. montessori pedagog, waldorfski pedagog,
uitelj, itd.), studentima e u elektronikom obliku i u pisanom obliku umetnut u registrator biti
dostupan saetak sadraja gostovanja s najvanijim zakljucima.

Termini ispita: Termini su ispita iz Metodika odgoja navedeni na mrenoj stranici ustanove.

Teme za izradu diplomskog rada:
Sat razrednika- metode i oblici rada
Suradnja s roditeljima
Kreativnost u nastavi
Odgojni predmeti u razrednoj nastavi
Izvannastavne aktivnosti-poloaj djeaka i djevojica

248

OBRAZAC: OPIS PREDMETA- METODOLOGIJA PEDAGOKOG ISTRAIVANJA

Okvirni sadraj predmeta: Uvod u metodologiju pedagokih istraivanja. Osnovni pojmovi.
Etika znanstvenih istraivanja. Etape znanstvenog istraivanja. Znanstvene paradigme. Teorijski
pristupi. Vrste istraivanja. Naslov znanstvenoga rada. Tema istraivanja. Hipoteza. Test i
testiranje. Uzorci. Anketa. Intervju. Eksperiment. Procjenjivanje i prosuivanje. Promatranje.
Studije sluaja. Sociometrija. Meta analiza. Akcijska istraivanja. Futuroloke metode. Delphi
metoda. Metoda snjene grude. Backcasting metoda. Forecasting metoda. Metoda esto ulo.

predavanjima i seminarima. Student je duan izraditi i prezentirati rezultate projekta. Student je
duen izraditi nacrt istraivanja. Provjera znanja uinit e se na temelju studentskog izlaganja
projekta, nacrta istraivanja te pismenog i usmenog ispita.


1. Bognar, B. (2011). Problemi u ostvarivanju sutinskih promjena u praksi uitelja
posredstvom akcijskih istraivanja. Akcijsko istraivanje i profesionalni razvoj
uitelja i nastavnika, (ur.) Kovaevi, D., Ozorli Domini, R. Zagreb : Agencija
za odgoj i obrazovanje, 41-60.
2. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K.(2007). Metode istraivanja u obrazovanju.
Zagreb: Naknada Slap.
3. Etiki kodeks istraivanja s djecom (2003). ur. Duli, A., Ajdukovi, M.,
Kolesari, V., Zagreb: Dravno zavod za zatitu obitelji, ministarstva i mladei,
Vijee za djecu Vlade Republike Hrvatske.
4. Mui, V. (1982) Metodologija pedagokih istraivanja. Sarajevo: Svjetlost.
5. Mui, V. (2004.): Uvodumetodologijuistraivanjaodgojaiobrazovanja (2.
proirenoizdanje). Zagreb: Eduka.
6. Vrcelj, S., Muanovi, M. (2001). Prema pedagokoj futurologiji. Rijeka: HPKZ,
Graftrade


1. Fraenkel, J.R., Wallen, N.E. (1990). How to design and evaluate research in
education. New York: McGrawCHill.
2. Halmi, S. (1995) Metodologijaistraivanjausocijalnomradu. Zagreb: Alinea.
3. Matijevi, M. (2002) Metodoloka pitanja didaktike (71-97), U: Didaktika. Zagreb:
kolska knjiga.
249

4. Vujevi, M. (2002) Uvoenje u znanstveni rad (6. dopunjeno izdanje). Zagreb:
kolska knjiga.
5. Matijevi, M., Mui, V., Joki, M. (2003) Istraivati i objaviti elementi
metodoloke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ.

Nain polaganja ispita: projekt, nacrt istraivanja, pismeni ispit, usmeni ispit.

250


Naziv predmeta: Metodologija pedagokog istraivanja
Uiteljski studij
Semestar: IX.
ECTS bodovi 4

Cilj predmeta: studenti e dobiti cjelovit i sistematiziran uvid u metodologiju pedagokog
istraivanja, njezino utemeljenje i terminologiju; studenti e biti osposobljeni za samostalnu
izradu instrumenata pomou kojih e moi prikupljati podatke kao i provoditi mikro i makro
istraivanja vezanih uz teoriju i praksu rada u osnovnoj koli. Studenti e biti upoznati sa
znanstvenim paradigmama, vrstama istraivanja, kao i futurolokim metodama.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
2. planirati i shvatiti vanost istraivakoga rada, interakcijom i suradnjom
4. analizirati i stjecati svoju sposobnost kreiranja i provoenja istraivanja u svojoj
koli


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
pohaanje
nastave
1 1-4 Aktivno sudjelovati
(aktivno sluati,
razgovarati,
ispitivati,
promiljati)
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
5 15
izrada
projekta
(aktivno sluati,
novosteena znanja
kroz izradu,
razgovarati,
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
25 35
251

propitivati,
diskutirati)
nacrt
znanstvenog
istraivanja
(samostalno izraditi
vlastiti nacrt
istraivanja uz
pomo nauenoga i
primijenjenoga
znanja steenoga na
nastavi)
Evidencija,
samoocjenjivanje
evaluacije
15 20
Zavrni
ispit
provjera znanja
30 pitanja 20 30
Ukupno 4 1-4 65 100


Doc. dr. sc. Branko Bognar Srijedom od 12:00 sati i
bbognar@ufos.hr
Slavonski Brod
Osijek, kabinet 55
via asistentica
sdubovicki@ufos.hr
Kabinet 55


Termini ispita: veljaa, lipanj, srpanj, rujan

Rezultati kolokvija

252

OBRAZAC: OPIS PREDMETA NENASILNA KOMUNIKACIJA
Navedeni kolegij kroz predavanja i seminare razvija svijest studenata o vanosti nenasilne komunikacije
sa svim dionicima odgoja i obrazovanja, ukljuujui djecu, lanove strunog tima i roditelje. Kolegij je
usmjeren na razvoj i unaprijeenje osnovnih vjetina potrebnih za nenasilnu komunikacije opaanje
bez (pr)ocjenjivanja, prepoznavanje i verbaliziranje emocija, prepoznavanje potreba koje su u pozadini
osjeaja te izraavanje elje, odnosno molbe. Takoer, kolegij studente upoznaje s problemom
vrnjakog zlostavljanja u kolskom okruenju te ih pouava tehnikama rjeavanja sukoba i vrnjake
medijacije, strategijama izgradnje sigurnog razrednog i kolskog okruenja.

Nastava se provodi kroz predavanja i seminare.
Znanje se provjerava pismenim ispitom i samostalnim studentskim zadacima koji izrauju na na
seminarima ili za domau zadau.


1. Ajdukovi, M. i Penik, N. (1994). Nenasilno rjeavanje sukoba, Alinea, Zagreb.
2.
Arvaj, N., Buinki,E., i orevi, I. (2010). Vodi kroz medijacu za uenice i
uenike. akovec: Mrea mladih Hrvatske.
3. Basi, Koller-Trbovic, iak, Hudina (2005). Integralna metoda - prirunik za odgajatelje i
strune suradnike predkolskih ustanova. Zagreb: Alinea.
4. Isi, U. (2010). Vrnjaka medijacija: vodi za pedagoge i psihologe. OSCE.
7. Pregrad, J. (2010). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja za sigurno i poticajno
okruenje u kolama. 2. dopunjeno izdanje. Zagreb : Ured UNICEF-a za Hrvatsku
8. Rosenberg, M.B. (2006.) Nenasilna komunikacija jezik ivota, Centar za mir, nenasilje i
ljudskaprava, Osijek

253


1. Bai, Hudina, Koller-Trbovi i iak (2005). Integralna metoda u radu s predskolskom
djecom i njihovim roditeljima - prirucnik. Zagreb: Alinea
2. Bognar, L. (1998.) Govor nenasilja, http://ladislav-bognar.net/drupal/

Nain polaganja ispita:Znanje se provjerava pismenim ispitom.

254

Naziv predmeta: Nenasilna komunikacija
Semestar: I.
ifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno optereenje P+S 1 + 1

Cilj predmeta:
Cilj predmeta je razviti komunikacijske vjetine studenata potrebne za primjenu nenasilne komunikacije
pouiti ih opaati bez osuivanja, prepoznati svoje i tue emocije, prepoznati svoje i tue potrebe u
pozadini emocija, adekvatno izraziti svoje potrebe, odnosno elje te razumjeti strategije stvaranja
sigurnog kolskog okruenja.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja. Nakon odsluanog kolegiija studenti e moi:
1. Opisati i razumjeti osnove komunikacije i komunikacijskih stilova
2. Opisati i razumjeti razliku izmeu verbalne i neverbalne komunikacije
4. Prepoznati neverbalne znakove kao vaan element (djetetove) komunikacije
5. Opisati, razumjeti i primjeniti opaanje bez kritike i aktivno sluanje
6. Prepoznati i verbalizirati vlastite i tue osjeaja
7. Prepoznati i verbalizirati svoje i tue potrebe koje se nalaze u pozadini osjeaja
8. Adekvatno uputiti svoju elju/molbu u komunikaciji (slati ja poruke)
9. Opisati i razumjeti opseg, pojavne oblike i uzroke vrnjakog nasilja u kolskom okruenju
10. Razumjeti, izraditi i koristiti osnovne strategije izgradnje sigurnog okruenja unutar
razreda i kole kao cjeline
255

11. Opisati, razumjeti i primjeniti tehnike rjeavanja sukoba meu djecom u koli
12. Koristiti osnove tehnike pregovaranja, medijacije i vrnjake medijacije

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Ukupno

Dr.sc. Ivana Sekol Petkom 9.30-12.00 (ili prema
dogovoru)
UFOS, soba 27

Nastavni materijalpdf ili ppt (dostupni na loomenu)
Termini ispita
27.01.2014 i 21.02.2014; 10.06.2014 i 04.07.2014; 02.09.2014 i 26.09. 2014. u 12.00h
Kolokviji
Rezultati kolokvija

256

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - NJEMAKI JEZIK I
Produbljivanje poznavanja zemalja njemakog govornog podruja, geografije, drutvenih prilika,
aktualnih dogaaja, kulture. Samostalno istraivanje odabranih tema vezanih za Njemaku i usmeno
izlaganje teme.
Ponavljanje gramatikih struktura (deklinacija pridjeva, posvojnih zamjenica), proirivanje vokabulara,
vjebanje slobodnog govora.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:vjebe, usmena izlaganja studenata, rad na
tekstovima.
Kontinuirano praenje aktivnosti na nastavi, pismeni kolokviji, (pismeni i usmeni ispit).

1. odabrani tekstovi iz:Perlmann-Balme, Schwalb, Weers: em Brckenkurs. Deutsch als
Fremdsprache fr die Mittelstufe. Hueber Verlag, Ismaning. 2001
2. odabrane vjebe iz: Hering, Matussek, Perlmann-Balme: em bungsgrammatik. Hueber
Verlag, Ismaning. 2001.
3. Tatsachen ber Deutschland, Herausgeber: Societts-Verlag. Frankfurt am Main. 2005
4. odabrani tekstova iz njemakih asopisa, aktualne teme

1. Schumann, J.: Mittelstufe Deutsch, Ismaning, 1992
2. Wagner, R.: Grammatiktraining 2, Ismaning 1997

Dva pismena kolokvija. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne poloe, pristupaju zavrnom ispitu
koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaa gradivo cijelog semestra.
257

OBRAZAC: ISHODI UENJA NJEMAKI JEZIK I
Naziv predmeta: Njemaki jezik I
Semestar: I
ifra predmeta: UNJ1001
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta: osposobiti studente za govornu i pisanu komunikaciju na njemakom jeziku.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1.
Studenti se vjebaju u vjetini sluanja i putem vijesti upoznaju s aktualnim dogaanjima u
zemljama Njemakog govornog podruja
2. Studenti vjebaju fluentnost u govoru
3. Fluentno govore o sebi i svojim iskustvima vezano uz obraene teme
4. Vokabular studenata je sustavno proiren
5. Razvija se pozitivan stav prema zemljama njemakog govornog podruja

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
1,5 1-5 Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Voenje
evidencije o
pohaanju
nastave,
evidencija o
aktivnom
sudjelovanju
24 30
258

Izlaganje
odabrane
teme
0,5 1-5 Priprema i
usmeno
izlaganje
odabrane
teme
Obrada teme,
razumijevanje,
jezino
izraavanje
20 30
Ukupno

Lana Mayer Srijedom 10.00-12.00 Kabinet 50, nastavna zgrada

Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
259

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - NJEMAKI JEZIK II
Produbljivanje poznavanja njemake kulture, filmova i pop-kulture. Kroz njima bliske i zanimljive teme
studenti proiruju vokabular i vjebaju se samostalnom govoru, fluentnoj komunikaciji na njemakom
jeziku. Samostalno istraivanje odabranih tema i usmeno izlaganje teme.
Ponavljanje gramatikih struktura (vremenski oblici, kondicional), proirivanje vokabulara.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: vjebe, usmena izlaganja studenata, rad na
tekstovima.

1. odabrani tekstovi iz:Perlmann-Balme, Schwalb, Weers: em Brckenkurs neu. Deutsch als


Dva pismena kolokvija. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne poloe, pristupaju zavrnom ispitu
koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaa gradivo cijelog semestra.
260

OBRAZAC: ISHODI UENJA Njemaki jezik II
Naziv predmeta: Njemaki jezik II
Semestar: II
ECTS bodovi 2

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti se informiraju o kulturi u Njemakoj te o aktualnim temama s podruja filma i glazbe

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
1,5 1-5 Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Voenje
evidencije o
pohaanju
nastave,
evidencija o
aktivnom
24 30
261

sudjelovanju
Izlaganje
odabrane
teme
0,5 1-5 Priprema i
usmeno
izlaganje
odabrane
teme
Obrada teme,
razumijevanje,
jezino
izraavanje
20 30
Ukupno


Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
262

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - NJEMAKI JEZIK III
Produbljivanje poznavanja kolskog sustava Njemake, te vokabulara vezanog uz temu kolstva. Tema
zanimanja, zaposlenje, situacija na tritu rada, pisanje ivotopisa i prijave za posao. Samostalno
istraivanje odabranih tema (odreenih kola) i usmeno izlaganje teme.
Ponavljanje gramatikih struktura (vremenski oblici, kondicional), proirivanje vokabulara, vjebanje
slobodnog govora.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:vjebe, usmena izlaganja studenata, rad na
tekstovima.
1. odabrani tekstovi iz:Perlmann-Balme, Schwalb, Weers: em Brckenkurs neu. Deutsch als
2. odabrani tekstovi iz: Perlmann-Balme, Schwalb: em Hauptkurs neu. Deutsch als
Fremdsprache fr die Mittelstufe. Hueber Verlag, Ismaining. 2006

etiri pismena kolokvija. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne poloe, pristupaju zavrnom ispitu
koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaa cjelogodinje gradivo.
263

OBRAZAC: ISHODI UENJA Njemaki jezik III
Naziv predmeta: Njemaki jezik III
Semestar: III, IV
ECTS bodovi 4

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1.
Studenti se informiraju o kolskom sustavu Njemake, nastavi u Njemakoj, te proiruju
poznavanje moguih naina kolovanja

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
3 1-5 Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
Voenje
evidencije o
pohaanju
nastave,
evidencija o
aktivnom
48 60
264

sudjelovanju
Izlaganje
odabrane
teme
1 1-5 Priprema i
usmeno
izlaganje
odabrane
teme
Obrada teme,
razumijevanje,
jezino
izraavanje
20 30
Ukupno


Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
265

OBRAZAC: OPIS PREDMETA OBLIKOVANJE TEKSTA
Kratki povijesni pregled programa za ureivanje teksta. Upoznavanje s programom MS Word (otvaranje
novog dokumenta, spremanje dokumenta, otvaranje postojeeg dokumenta, zatvaranje dokumenta,
upotreba izrei (cut), kopiraj (copy) i zalijepi (paste), upotreba povuci i ispusti opcije). Rad s tekstom u
MS Wordu (dodavanje teksta, oznaavanje teksta, pomicanje i kopiranje teksta, dodavanje i ubacivanje
tzv. Brzih dijelova unosa, primjena instaliranih predloaka, umetanje simbola i specijalnih znakova).
Rad s tabulatorima, numerikim i grafikim listama. Postavljenje margina. Formatiranje sa stilovima. Rad
s tablicama u MS Wordu. Odgovaranje i postavljanje komentara. Fusnote i krajnje biljeke. Tablica
sadraja u Wordu. Cirkularno (skupno) pismo. Grafika u Wordu. Pregled i ispis dokumenata.
multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

1. Steve Johnson, MICROSOFT OFFICE 2007 - Na dlanu, MI, Zagreb, 2007.

1. Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office 2007 kompletan prirunik,
Pogue Press O'Reilly, knjizara.hr, 2008
2. Nacionalni portal za udaljeno uenje "Nikola Tesla", CARNet,
https://lms.carnet.hr/lms/login.jsp?dd=1385909497311
3. Office,http://office.microsoft.com/en-us/

266

Nain polaganja ispita:kolokviji, praktini radovi, zadae, pismeni ispit, usmeni ispit
e. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom,
f. predao sve zadae tijekom semestra i predao praktini rad.



267

OBRAZAC: ISHODI UENJA Oblikovanje teksta
Naziv predmeta: Oblikovanje teksta
Semestar: I.
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 1 P + 1 V

Cilj predmeta: Upoznati studentes principima obrade teksta te ih osposobiti za samostalnu primjenu
programa za obradu teksta kojeg e koristiti tijekom daljnjeg kolovanja (npr. kod izrade seminarskih
radova te diplomskog rada) i budueg zaposlenja.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. identificirati i primijeniti funkcije ureivaa teksta (text editor) i programa za obradu
teksta (word processor)
2. oblikovati razliite stilove teksta
3. oblikovati tablicu sadraja
4. umetnuti i prilagoditi grafike elemente u dokument
5. kreirati i urediti tablice
6. izraditi skupno pismo
7. ispisati dokument

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
268

Prisustvovanje
na nastavi
0.1 1-7 Studenti su
obvezni u
skladu s
Pravilnikom
o studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati
na barem
70% nastave
propisane
studijskim
programom.
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama
obavljati e se
na predavanjima
i vjebama.
/ /
obvezan je
samostalno
izraditi jedan
praktini rad
prema
uputama
dobivenim
od
nastavnika.
Prilikom
definiranja
praktinog rada
nastavnik
objavljuje i
objanjava
unaprijed
razraene
kriterije
procjene.
5 10
Praktine
zadae
0.15 1-7 Tijekom
semestra
studenti e
imati dvije
zadae koje
e trebati
samostalno
rijeiti i
predati u
predvienom
roku.
Kriteriji su
razraeni za
svaki zadatak.
Prilikom
definiranja
zadatka
nastavnik
objavljuje i
objanjava
kriterije
procjene.
5 10
Kolokviji i/ili
pismeni ispit
1 1-7 Studenti
trebaju
samostalno
odgovoriti na
teorijska i
rijeiti
Kolokviji i/ili
pismeni ispit e
se sastojati od
teorijskog i
praktinog
dijela.Bodovi
25.5 50
269

praktina
pitanja od
kojih se
sastoje
kolokviji i/ili
pismeni ispit.
oba dijela
kolokvija se
zbrajaju.
Student mora iz
svakog kolokvija
ostvariti
minimum 50%
bodova.
postavljaju
teoretska
pitanja iz
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
15.5 30
Ukupno 2 51 100

ili po dogovoru
ili po dogovoru
raunalna uionica
270

E-konzultacije:
e- pota, forum
asistentica
utorkom u 11:00
ili po dogovoru
nastave
ili po dogovoru
raunalna uionica
E-konzultacije:
e- pota, forum


271

OBRAZAC: OPIS PREDMETA PEDAGOGIJA

Pedagogija - znanost o odgoju. Predmet pedagogije. Sustav pedagogijskih disciplina. Relacije
pedagogije s drugim znanostima i znanstvenim disciplinama. Interdisciplinarnost u pedagogiji.
Pedagogijska terminologija. Socijalizacija. Akulturacija. Edukacija. Odgoj i obrazovanje.
Odgojno-obrazovni sustav. Ope i struno obrazovanje. Cjeloivotno obrazovanje. Odreenja
odgoja. Proces, subjekti i imbenici odgoja. Odgojni ciljevi. Kulturno-povijesna uvjetovanost
odgoja. Odgoj kao manipulacija. Humanistiki pristup odgoju. Subjekti odgojnog procesa.
Uenik kao subjekt odgoja. Profesionalni odgojitelji i laici. Linost uitelja i uiteljski poziv.
Kompetencije uitelja. Uiteljev kredibilitet i autentinost. Metode i sredstva odgoja. Odgojne
metode i sredstva poticanja i sprjeavanja. Mo i nemo odgojnih metoda i sredstava. Uenje i
pouavanje. Metode i stilovi uenja i pouavanja. Obiteljski odgoj. Institucionalni predkolski
odgoj. Odgoj u koli. Povijesni razvoj, struktura i organizacija kole. Teorije kole. Odgoj u
domovima. Odgoj u slobodnom vremenu. Odgoj i suvremena informacijsko-komunikacijska
tehnologija. Odgojno-socijalni rad. Teko odgojiva djeca. Preventivni rad u odgoju i
obrazovanju. Odgojna pomo: dom, obiteljska skrb, usvojenje. Povijest pedagogije. Povijesni
razvoj pedagogije, teorije odgoja i odgojne prakse u svijetu i u Hrvatskoj. Metodologija
pedagogije. Predmet, metode, postupci i instrumenti pedagogijske metodologije. Vrste
pedagogijskih istraivanja - teorijska i empirijska. Kvantitativna i kvalitativna paradigma
pedagogijskih istraivanja.

predavanjima i seminarima. Student je duan izraditi seminarski rad i praktinu aktivnost.
Provjera znanja uinit e se na temelju studentskog izlaganja seminara, praktine aktivnosti, dva
kolokvija i usmenog ispita.


1. Gudjons H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja. Zagreb:Educa
2. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa
3. Juri, M. (2012), Pedagoke kompetencije suvremenog uitelja. Zagreb. Alinea
d.o.o.
4. Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa
5. Terhart, E. (2001), Metode pouavanja i uenja. Zagreb:Educa
6. Mijatovi, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb:HKZ "MI"
HPKZ.
7. Mlinarevi, V., Brust Nemet, M. (2012), Izvannastavne aktivnosti u kolskom
kurikulumu. Osijek: Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Uiteljski fakultet u
Osijeku.
8. Previi, V. i sur. (2007), Kurikulum. Zagreb: HPD.
9. Vukasovi, A. (2001), Pedagogija. Zagreb: HKZ "MI".
272


1. Armstrong, T.(2008), Najbolje kole. Zagreb:Educa
2. Bratani, M. (1990.), Mikropedagogija, Interakcijsko-komunikacijski aspekt
odgoja. Zagreb: kolska knjiga.
3. Glasser, W. (2000), Kvalitetna kola. Zagreb:Educa
4. Matijevi, M.(2001), Alternativne kole. Zagreb: Tipex
5. Stoll, L., Fink, D. (1995), Mijenjajmo nae kole. Zagreb:Educa

Nain polaganja ispita: praktini radovi (seminar, praktina aktivnost, dva kolokvija) i usmeni
ispit.

273


Naziv predmeta: Pedagogija
Studij: Integriranipreddiplomskiidiplomskisveuiliniuiteljskistudij
Semestar: I. i II.
ECTS bodovi 3+3
Tjedno optereenje P+S+V Zimski 2+1+0; ljetni 1+1+0

Cilj predmeta: studenti e dobiti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost, njezino
utemeljenje i terminologiju; studenti e biti osposobljeni za kritiko propitivanje problema
suvremene pedagoke teorije i prakse te za samostalno koncipiranje manjih prakticiranih oblika
odgajanja; studenti e biti upoznati sa smislom, strukturom i proirenom djelatnou kole te
kolske pedagoke dokumentacije.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. saeti temeljna znanja i shvatiti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku
znanost, njezino utemeljenje i terminologiju;
2. raspravljati na kritian nain propitivanjem problema suvremene pedagoke teorije
i prakse;
3. samostalno izraditi manja istraivanja uinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja;
4. definirat e i saeti smisao, strukturu i proirenu djelatnost kole, te kolsku
pedagoku dokumentaciju.


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
pohaanje
nastave
1 1-4 Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
(aktivno sluati,
razgovarati,
ispitivati,
promiljati)
Samoocjenjiva
nje, evaluacije
5 15
izrada
seminara
1 1-4 Aktivno
sudjelovati i
izraditi seminar,
razgovarati,
propitivati i
diskutirati
Samoocjenjiva
nje, evaluacije,
kritiki
prijatelji
15 20
praktina
aktivnost
1 1-4 Aktivno
sudjelovati i
10 15
274

provesti praktinu
pedagoku
aktivnost,
razgovarati,
propitivati i
diskutirati
kolokviji 3 1-4 Pismena provjera
znanja
30 50
zavrni
ispit
3 1-4 Usmena provjera
znanja
30 50
Ukupno 6 60 100


Izv. prof. dr. sc. Vesnica
Mlinarevi
Srijedom od 12.00 sati i
vmlinarevic@ufos.hr
Kabinet 38
Maja Brust Nemet,
asistentica
Srijedom od 11.30 sati i
mbrust@ufos.hr
Kabinet 55


Termini ispita: kolokviji 1. sijeanj, 2. svibanj 2014. godine

Rezultati kolokvija
275

PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA
Navedeni kolegij kroz predavanja, seminare, odlazak studenata na hospitacije i gostovanja strunjaka i
osoba s tekoama socijalne integracije na Fakultetu senzibilizira studente za djecu kojoj je, iz bilo kojeg
razloga, potrebna dodatna podrka u socijalnoj integraciji. Kolegij objanjava uzroke i pojavne oblike
tekoa socijalne integracije te osposobljava budue uitelje za prilagoavanje njihova pristupa svakom
djetetu u razredu ovisno o njegovim potrebama i mogunostima. Kolegij je usmjeren na razvoj ideje o
potrebi inkluzivnog odgoja i obrazovanja kod studenata, ali i kritikog miljenja studenata kroz primjere
iz prakse, debate i hipotetske problemske situacije.

Nastava se provodi kroz predavanja i seminare. Seminari ukljuuju posjete studenata kolama, vrtiima i
drugim relevantnim ustanovama kao i debate i gostovanja strunjaka i osoba s posebnim potrebama na
Fakultetu.
Znanje se provjerava putem dva pismena kolokvija ili jednim, konanim pismenim ispitom.


1. Cvetkovi Lay, J. (2010). Darovito je, to u sa sobom? Prirunik za obitelj, vrti i kolu.
Zagreb: Alinea.
2. Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: kolska knjiga.
3. Karamati Bri, M. (2012). Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u
sustavu redovnih kola. Magistra Iadertina, 7 (1): 101-109.
4. Ki-Glava, L. & Fulgosi-Masnjak, R. (2003). Do prihvaanja zajedno: integracija djece s
posebnim potrebama: prirunik za uitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za strunu pomo
djeci s posebnim potrebama IDEM
5. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander,G. i Vukovi, D. (2004). Hiperaktivno dijete.
Zagreb: Naklada Slap.
276

6. Pregrad, J. (2010). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja za sigurno i poticajno
okruenje u kolama. 2. dopunjeno izdanje. Zagreb : Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

1.
Bouillet, D. i Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: kolska knjiga
2.
Buljan Flander, G., i Hrpka, H. (2010). Nasilje nad djecom i meu djecom. Jastrebarsko : Naklada
Slap, 2012.
3.
udina-Obradovi, M. (1990). Nadarenost, razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb:
kolska knjiga.
4. Jensen, E. (2004). Razliiti mozgovi, razliiti uenici - Kako doprijeti do onih do
kojih se teko dopire. Zagreb:Educa.
5. Loreman, T., Deppeler, J., i Harvey, D. (2005). Inclusive education: A practical guide to supporting
diversity in the classroom. New York: Routledge.
6. Luca Mren, J. (2005). Mogu ja!: Radna biljenica za hiperaktivno dijete. Zagreb: Grad Zagreb.
7. Kaplan, I. i Lewis, I. (2013). Promoting inclusive teacher education: Introduction. Bankok: UNESCO.
8. Kocijan-Hercigonja, D. (1996). Moje dijete se mijenja u emu je problem. Zagreb: kolska knjiga.
9. Mlinarevi, V., Brust, M. i Zlatari, S. (2009). Pozitivni ishodi individualiziranog rada asistenta u
nastavi s uenikom s ADHD-om. Rad predstavljen na skupu Aspekti jednakih mogunosti i
dopunska obrazovanja : integracija, podeavanje, spol, Novi sad, Srbija.
10. Olweus, D. (1998). Nasilje meu djecom u koli : to znamo i to moemo uiniti. Zagreb : kolska
knjiga.
11. Rashid, N. i Tikly, L. (2010). Inclusion and diversity in education: Guidelines for inclusion and
diversity in schools. Madrid: British Council.
12. prljan, K. A. i Rosandi, A. (2008). Krug znanja. Prirunik za uitelje, nastavnike i profesore.
UNESCO (2009). Policy guidelines on inclusion in education. Paris: UNESCO.

Nain polaganja ispita: pismeni (dva pismena kolokvija i jedan pisemni ispit)

277

OBRAZAC: ISHODI UENJA Pedagogija djece s posebnim potrebama
Naziv predmeta: Pedagogija djece s posebnim potrebama
Semestar: IX
ifra predmeta:
ECTS bodovi
Tjedno optereenje P+V 2 predavanja +2 seminari

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja nakon odsluanog i poloenog kolegija studenti e moi:
1. nabrojati i razlikovati kljune zakonske odrednice (nacionalne i internacionalne) koje
reguliraju integrirani odgoj i obrazovanje
2. opisati razliitu terminologiju koja se koristi u podruju integriranog odgoja i obrazovanja i
koristiti nestigmatizirajue pojmove
3. opisati i analizirati kljuna obiljeja i principe integriranog odgoja i obrazovanja
4. razumjeti i opisati razliita teorijska objanjenja tekoa socijalne integracije
5. opisati i prepoznati razliite pojavne oblike tekoa socijalne integracije ukljuujui:
usporeni kognitivni razvoj
poremeaje govorno glasovno-jezine komunikacije
tekoe itanja i pisanja
tekoe u senzorikoj reaktivnosti
ADHD
Autizam
motorike poremeaje
kronine bolesti
kulturne/rasne/etnike razliitosti
poremeaje u ponaanju (ukljuujui vrnjako zlostavljanje)
darovitost
6. pristupati svakom ueniku/ci sa tekoama socijalne integracije u skladu s
njegovim/njenim specifinim
potrebama
278

7. samostalno i uinkovito suraivati sa strunim timom, roditeljima i vrnjacima uenika s
tekoama socijalne integracije s ciljem to potpunije i uspjenije integracije uenika ne
samo u razrednu zajednicu, ve i u zajednicu openito

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Ukupno

Dr.sc. Ivana Sekol Petak 9.30-12.00 Uiteljski fakultet Osijek

etvrtak 10.45 -11.45 Dislocirani studij u Slavonskom
Brodu
Ksenija Romestein,
prof.rehabilitator, asistent

Nastavni materijal : pdf ili ppt, Powerpoint, video materijali
Termini ispita
Osijek: 27.01.2014 i 21.02.2014; 10.06.2014 i 04.07.2014; 02.09.2014 i 26.09. 2014. u 8.00h
Slavonski Brod: 28.01.2014 i 20.02.2014; 09.06.2014 i 03.07.2014; 01.09.2014. i 25.09.2014 u 12.00h
Kolokviji
Osijek: 10 i 11.12.2013; 24.01.2014
Slavonski Brod: 12.12.2013; 23.01.2014
Rezultati kolokvija
279

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - PLIVANJE
Naziv predmeta: PLIVANJE
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 4
ifra predmeta: (90466) (PLIV.)
ECTS bodovi 2

Uenje plivakih tehnika: kinezioloka analiza, uenje i usavravanje kraul, prsne i lene tehnike ;
metodiki postupci uenja sportskih i pomonih tehnika plivanja; metodiki postupci uenja skokova ;
Metodika obuke neplivaa: metodiki postupci, metodiki organizacijski oblici rada, kinezioloki
operatori ( igre i vjebe za privikavanje na vodu , disanje, plutanje i klizanje po vodi, skokovi u vodu ).
Antropoloki pristup plivanju kao specifinoj kineziolokoj aktivnosti. Program plivanja u: nastavnom
planu i programu tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruja; slobodnom vremenu i
kineziterapiji. Povijest plivanja i razvoj plivakih tehnika. Kinezioloka analiza plivakih tehnika:
specifinost gibanja u vodi ( sile tee, poloaj tijela, sila uzgona, otpora , plovnosti , ravnotea i otpora i
propulzivne sile). Djelovanje vode na antropoloki status: respiratorni sranoilni sustav, djelovanje na
bioloki i funkcionalni razvoj, negativni utjecaji vode. Procjena plivakih znanja i postignua- primjena
standardnih postupaka za registraciju poetnih i zavrnih stanja. Organizacija kole plivanja:u mjestu
stanovanja; izvan domicilne sredine : ljetovanja, kola u prirodi i sl.) Postupci spaavanja utopljenika (
pravilan i siguran pristup prilikom spaavanja utopljenika).

Predavanja 1/3 predavanja su teorijska, a 2/3 praktina ( na plivalitu ) i vjebe na plivalitu.
Provjera znanja provodi se provjerom teorijskih i praktinih znanja iz sadraja predmeta.

280

1.
Findak,V. (1981). Uimo djecu plivati (prirunik za odgojitelje, nastavnike voditelje
rekreacije i roditelje), Zagreb: kolska knjiga.
2. GriZubevi, N. i Marinovi, V. (2009). 300 igara u vodi za djecu predkolske dobi
(sveuilini prirunik). Zagreb: izdanje autora
3. Volanek, B. (1996). Sportsko plivanje (udbenik). Zagreb:Kinezioloki fakultet.

1. Szabo, I. (2000). Metodike vjebe usavravanja tehnika plivanja (diplomski rad) Zagreb:
Fakultet za fiziku kulturu.
2. Rastovski,D., Pisker,D., ulovnjak, B. (2008). Igrom protiv straha od vode. Zbornik radova
savjetovanja o obuci neplivaa,Koprivnica. Hrvatski savez sportske rekreacije, str.58-59.

Nain polaganja ispita:Kontinuirano praenje i provjeravanje; dva kolokvija, usmeni ispit

281

Cilj predmeta:
Cilj je predmeta obuiti neplivae i usavriti plivake tehnike, osposobiti studente za primjenu plivanja u
rekreacijske svrhe te usvojiti teorijska znanja o utjecaju plivanja na antropoloki status ovjeka i
osnovnim biomehanikim i hidrodinamikim zakonitostima plivanja. Upoznati studente s teorijskim i
praktinim, znanstvenim i strunim informacijama koje e oni, koristei suvremene metodike
postupke, primjenjivati u pedagokom radu i na taj nain biti osposobiti za samostalno izvoenje obuke
neplivaa i spaavanje utopljenika .
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Nauiti plivati neplivae
2. Osposobiti studente za samostalno koritenje plivanja u svrhu rekreacije sporta i
kineziterapije
3. Osposobiti studente za samostalno provoenje poduke neplivaa
4. Osposobiti studente za spaavanje i pruanje pomoi utopljeniku

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Poduka
neplivaa i
usavravanje
plivakih
tehnika,
kinezioloka
analiza,
upoznavanje
sa najnovijim
metodama
plivakog
treninga
1 1,2 Pohaanje
teorijskih
predavanja i
vjebi na
bazenu
Standardne
metode za
procjenu znanja
plivanja
(preplivavanje
odreene
dionice te
analiza znanja
plivakih
tehnika)
20 40
Metode
poduke
neplivaa kod
djece,
1 3,4 Pohaanje
teorijskih
predavanja i
vjebi na
Teorijska i
praktina
provjera znanja
poduke
40 40
282

organizacija
nastave na
bazenu te
pravilan i
siguran
pristup kod
spaavanja i
pomoi
utopljeniku.
bazenu,
sudjelovanje
u radu sa
djecom min.
10 nastavnih
sati
neplivaa i
spaavanja
Ukupno 2 60 80

Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski
Mr.sc Draen Rastovski etvrtak 11 12 Kabinet 56 Uiteljski fakultet u
Osijeku

TEME ZA DIPLOMSKI RAD:
1. Metode rada u poduci neplivaa kao imbenik uspjenosti kod djecepredkolske dobi
2. Metode rada u poduci neplivaa kao imbenik uspjenosti kod djecemlae kolske dobi
3. Sredstva i pomagala u funkciji poduke neplivaa
4. Modeli poduke neplivaa
5. Analiza programa poduke neplivaa u Hrvatskoj i Svijetu
6. Poduka neplivaa kao dio nastavnog Plana i programa (analiza stanja)
7. Stavovi uitelja prema poduci neplivaa
8. Mogui uzroci neplivanja kod odraslih osoba
9. Stavovi uenika prema vanosti znanja plivanja
10. Utjecaj morfolokih karakteristika na uspjenost programa poduke neplivaa
11. Efikasnost programa 1. godine sportske kole plivanja u Osijeku

283

OBRAZAC: ISHODI UENJA POZNAVANJE BILJAKA I IVOTINJA
Naziv predmeta: Poznavanje biljaka i ivotinja
STUDIJ
Semestar: 6.
ifra predmeta: IPDS001
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Produbljivanje i proirivanje znanja iz poznavanja razliitih vrsta biljaka i ivotinja koje se mogu pronai u
blizini kole, kue, vrtia, a pogodne su za nastavne svrhe; te upoznavanje biocenolokih odnosa
organizama u najvanijim zajednicama Hrvatske. Usvajanjem tih sadraja studenti e razviti interes te e
biti samostalniu primjeni steenih znanja u praksi kolskoga i predkolskoga uitelja.
Kolegij je povezan s kolegijima Prirodoslovlje i Terenskom nastavom.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
bit e sposoban prepoznavati razumjeti osnovne biljke i ivotinjeu najvanijim
biocenozama Hrvatske koje e moi primijeniti u praksi uiteljskog poziva (specifine
kompetencije).
2. Praktina znanja - koja proizlaze iz seminarskog rada - pomoi e studentu da
prepozna i shvati pojedinane odnose u prirodina kojima e moi uspjeno raditi
prvenstveno u nastavi prirode i drutva.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
284

Predavanja 0,5 1. aktivno sluanje pohaanje nastave
10 15
sudjelovanje
pohaanje nastave
1 seminar = 2 boda
26 30
izrada i obrana
seminarskog rada
vrlo dobar 4 - 160
bodova
20 200
pisani dio
seminarskog rada
dobar 4, izvrstan 5
2 5
prikaz znanja
vrlo dobar 4 - 160
bodova
80 200
Ukupno 2 138 450

profesor
dogovoru
visoke kole
dogovoru
soba 23 Osijek
asistent
dogovoru

285

OBRAZAC: OPIS PREDMETA: Poznavanje biljaka i ivotinja
Najvanije skupine biljaka i ivotinja Hrvatske. Bioloka raznolikost. Osnove vertikalne i horizontalne
rasprostranjenosti biocenoza u Hrvatskoj. Bioloke osobitosti zatienih podruja Hrvatske. Zatiene
biljke i ivotinje. Ljekoviti i otrovni organizmi za ljude i ivotinje. Organizmi znaajni u stoarstvu,
vrtlarstvu, povrtlarstvu, umarstvu, ribarstvu, marikulturi. Korovi, tetoine i razborita proizvodnja
hrane. Lov i ribolov. Vrtne i sobne biljke. kolski vrti i vrt. Akvarij i terarij. Zanimljivi organizmi te oni
osobito pogodni za nastavu i odgoj kolske i predkolske djece. Odabrani obrazovni filmovi i sadraji s
Interneta.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, seminar, terenska nastava
1. Bogut, I., Futivi, I., umlija, S., poljarevi, M. (2009). Biologija 2. Alfa, Zagreb.
2. Domac, R. (1996): Flora Hrvatske. Prirunik za odreivanje bilja. kolska knjiga, Zagreb.
3. Burnie, D. (2005): ivotinje. Mozaik knjiga, Zagreb.
4. Rau, . (1992): ume u Hrvatskoj. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.
5. Izdanja Dravnog zavoda za zatitu prirode: Crveni popis ugroenih biljaka i
ivotinja Hrvatske.


1. Boac, R. (1993): Gljive. kolska knjiga, Zagreb.
2. Brali, I. (1991): Nacionalni parkovi Hrvatske. kolska knjiga, Zagreb.
3. Durrell, G. (1990). Svijet prirode. Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske.
4. Heinzel, H. i sur. (1999): Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitoloko drutvo, Zagreb.
286

6. Mikuska, J., Mikuska, T., Romuli, M. (2002): Ptice. Vodi kroz bioloku raznolikost
Kopakog rita.
Kopaki rit: Matica hrvatska Osijek; Javna ustanova Park prirode Kopaki rit.
Hrvatske ume.
8. Vevers, G. i sur., Vujnovi, D. (ur.) (1990): Veliki atlas ivotinja. Mladinska knjiga, Ljubljana-
Zagreb.


287

OBRAZAC: OPIS PREDMETAPRIMIJENJENA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Na osnovu znanja steenih u razvojnoj psihologiji o tjelesnom, motorikom, perceptivnom,
kognitivnom, govornom, moralnom, emocionalnom i socijalnom razvoju, studenti e praktino
primjenjivati steene spoznaje kako bi kroz razliito dizajnirane aktivnosti, radionice i druge
oblike rada, te u redovnoj nastavi poticali cjelokupni djeji razvoj.

- predavanja
- seminari
- radionice
- konzultacije
- kolokvij
- pismeni ispit
- usmeni ispit

1. Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Brajkovi, S. i ivkovi, . (2002). Ja to mogu: prirunik za uitelje. Osijek:
Nensen dijalog centar.
3. orkalo Biruki, D. (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb:
kolska knjiga.
4. urko, B. i Kragi, I. (2008). Filozofija za djecu primjer Male filozofije . ivot
i kola, 20 (2), 61-68.
5. Krizmani, M. i Kolesari, V. (2005). Tolerancija u svakidanjem ivotu:
psihologija tolerancije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2005). Djeja psihologija. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
7. Velki, T. (2012). Prirunik za rad s hiperaktivnom djecom u koli. Jastrebarsko:
Naklada Slap.

1. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba: I ja mogu uspjeti: djeca s potekoama u
uenju (26.6.2013.) http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/i-ja-mogu-uspjeti/
2. Rui, V. (2013). Poticanje itanjai uenje o temamatolerancije i nenasilja:
kreativne radionice i zbornik djejih radova. Jastrebarsko: Naklada Slap. (online
knjigahttp://issuu.com/nakladaslap/docs/poticanje___itanja_i_u__enje_o_tema )
3. ivkovi, . i Brajkovi, S. (2003). Spajalica: 100 savjeta, igara i vjebi za
poboljanje koncentracije. akovo: Tempo.
4. ivkovi, . (2004). Emocije u razredu. akovo: Tempo.

Nain polaganja ispita: odravanje radionica, kolokvij i usmeni ispit, za studente koji ne
zadovolje na kolokviju pismeni i usmeni ispit.
288


Naziv predmeta: Primijenjena razvojna psihologija
studij
Semestar: VII.
ifra predmeta: UPS7001
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje P+V 1+1

Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata s primjenom spoznaja razvojne psihologije u poticanju djejeg razvoja.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. Primijeniti znanja iz razvojne psihologije u praktinom radu s djecom.
2. Ovladati s niz konkretnih, razvojno poticajnih praktinih aktivnosti.
3. Nauiti osmisliti nove poticaje koji vode ka vioj razvojnoj razini.


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Seminar 1 1-3 Izlaganje
zadane teme

Radionice 1 1-3 Osmisliti i
izvesti
radionicu za
poticanje
djejeg
razvoja.

Pohaanje
nastave
1 1-3 Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje

Ukupno 6

289


doc.dr.sc. Tena Velki ponedjeljak, 13 sati, uz
prethodnu najavu na e-
mail: tena.velki@gmail.com
kabinet 47, nastavna
zgrada

Termini ispita: 29.1.2014., 19.2.2014., 10.6.2014., 1.7.2014., 3.9.2014., 24.9.2014.

Kolokviji: 1. kolokvij tijekom semestra koji se sastoji od 20 opisnih pitanja koja ispituju
razumijevanje gradiva (npr. Kako pomoi djetetu da prevlada strah?).

290

OBRAZAC: ISHODI UENJA PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEJA HRVATSKE
Naziv predmeta: Prirodno-geografska obiljeja Hrvatske
STUDIJ
Semestar: 1.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Produbljivanje i proirivanje prirodno-geografskih znanja radi potpunijeg opeg i strunog obrazovanja
buduih uitelja razredne nastave. Osposobljavanje studenata za uspjenopripremanje i izvoenje
nastave iz prirode i drutva u osnovnoj koli.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
1. Studenti e se osposobiti za razumijevanje zemljopisnih osobitosti Republike Hrvatske, za
poznavanje osobitosti krajobraza svijeta. Upoznati e se s drugim osobitostima
zemljopisnih dijelova svijeta.
2. Praktina znanja i vjetine koja proizlaze iz sadraja kolegija pomoi e studentu da shvati
prirodno-geografske osobitosti te da ih interdisciplinarnim pristupom moe primijeniti u
razrednoj nastavi.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
10 15
291

sudjelovanje
pohaanje nastave
1 seminar = 2 boda
26 30
izrada i obrana
seminarskog rada
vrlo dobar 4 - 160
bodova
20 200
pisani dio
seminarskog rada
dobar 4, izvrstan 5
2 5
prikaz znanja
vrlo dobar 4 - 160
bodova
80 200
Ukupno 2 138 450

profesor
dogovoru
Mirko Andri, asistent nakon odrane nastave iliprema
dogovoru
soba 23 Osijek
Leo Lavreni, asistent nakon odrane nastave ili
prema dogovoru
Slavonski Brod

292

OBRAZAC: OPIS PREDMETAPrirodno-geografska obiljeja Hrvatske
Geografija kao znanost. Oblik i gibanja Zemlje. Odreivanje poloaja na Zemlji. Osnove kartografije.
Reljef, sastav i graa Zemlje. Endodinamika. Egzogeno modeliranje i oblici reljefa. Klima na Zemlji.
Voda na Zemlji. Problemi koritenja i zatite voda. Tlo i klimazonalne vegetacijske zajednice.
Stanovnitvo Svijeta, razvoj, strukture, problemi i populacijska politika. Osnovna obiljeja naselja.
Obiljeja svjetskoga gospodarstva.Geografska obiljeja Republike Hrvatske: geografski smjetaj,
poloaj i teritorijalno oblikovanje. Prirodno-geografske znaajke. Obiljeja stanovnitva i aktualni
demografski procesi. Naseljenost i znaajke naselja. Gospodarske znaajke. Regionalizacija
prostora.Zaviajna regija: prirodno-geografske znaajke regije (u kojoj je uiteljski studij),
demografska, gospodarska obiljeja i sustav naselja.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, seminar, ispit
1. Nejami, I.: Osnove ope geografije, Educa, Zagreb 1998.
2. Vresk, M.: Uvod u geografiju, kolska knjiga, Zagreb 1997.

1. Herak, M.: Geologija - struktura, dinamika i razvoj Zemlje, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
2. Rianovi, J. : Hidrogeografija, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
3. egota, T. i Filipi, A.: Klimatologija za geografe, kolskaknjiga, Zagreb, 1996.
4. Friganovi, M.:Demogeografija, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
5. Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.
6. Znanstveni i struni radovi objavljeni u asopisima: Acta Geographica Croatica, Geografski
glasnik, Geografski horizont, Drvo znanja i Meridijani.


293

OBRAZAC: ISHODI UENJA PRIRODOSLOVLJE I
Naziv predmeta: Prirodoslovlje I
STUDIJ
Semestar: 1.
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta: Usvajanjem odabranih prirodoslovnih sadraja studenti e biti sposobni za razumijevanje
osnovnih prirodnih pojava i zakonitosti u njihovoj povezanosti i cjelovitosti - tzv. neive prirode.
Predmet je usko povezan s predmetima Prirodoslovlje 2 i Terenskom nastavom s kojima ini cjelinu.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
1. Nakon uspjeno zavrenih obveza i poloenog ispita student e stei preduvjete da mu se
kompetencije), a bit e sposoban razumjeti osnovne prirodne pojave i
zakonitosti koje e moi primijeniti u praksi uiteljskog poziva (specifine kompetencije).
2. Praktina znanja i vjetine - koja proizlaze iz sadraja Praktikuma - pomoi e studentu
da shvati prirodne zakone i da s lakoom moe organizirati demonstracijske pokuse u
nastavi prvenstveno prirode i drutva.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Predavanja 0.1 aktivno sluanje Pohaanje nastave
10 15
294

Praktikum 0,1 izrada vjebe tonost, spretnost,
zalaganje
1 praktikum = 2 boda
26 30
izrada biljenice /
dnevnika: tonost,
urednost,
preglednost,
estetika = 5 bodova
biljenice/dnevnika: 1-
nedovoljan, 2-2 boda, 3-3
boda, 4-4 boda, 5-5
bodova
2 5
Kolokvij -
praktikum
0,3 prikaz znanja Usmeni (ili pisani) ispit:
nedovoljan 1, dovoljan 2 -
20 bodova, dobar 3 - 30
bodova, vrlo dobar 4 - 40
bodova (ucjenjuje se
ukupan rad studenta)
20 50
Kolokvij -
pisani ispit
0,5 ispit znanja (moe
se provesti u
jednom ili u dva
dijela)
nedovoljan 1 - manje od
50% rijeenih zadataka,
dovoljan 2 - 50-60%
rijeenih zadataka - 40
bodova, dobar 3 - 61-73%
bodova, vrlo dobar 4 - 74-
86% rijeenih zadataka -
80 bodova, izvrstan 5 -
87-100% rijeenih
zadataka - 100 bodova
40 100
Ispit - usmeni
ispit
2 ispit znanja
(ostvareni barem
minimalni bodovi iz
prethodnih stavki)
vrlo dobar 4 - 160
bodova
80 200
Esej
(dopunski
oblik rada -
ne mora se
uvijek
pisani oblik
samostalnog
studentova prikaza
na zadanu temu u
dogovorenom
dobar 3 - 30 bodova, vrlo
20 50
295

provoditi) obliku izvrstan 5 - 50 bodova
Ukupno 3 Ocjene se daju na temelju
ukupnog prikazanog
znanja i zalaganja na
itavom predmetu i
ispitima
198 500

profesor
dogovoru
visoke kole
dogovoru
soba 23 Osijek
asistent
dogovoru
296

OBRAZAC: OPIS PREDMETA Prirodoslovlje I
iva i neiva priroda. Prirodoslovne znanosti. Biologija. Bioloka i kemijska i evolucija.Graa atoma,
subatomske estice. Kemijski elementi, spojevi i smjese. Periodni sustav elemenata. Osnove kemijskoga
raunanja. Otopine. Razrjeenja. Kiseline i luine. Kemijske reakcije. Kemijska graa ivih bia. Biogeni
elementi, anorganski i organski spojevi. Agregatna stanja. Zrak - svojstva i sastav. Meteoroloka stanica.
Vanost zraka za iva bia. Let i letenje. Fluidi. Voda - sastav i svojstva. Vanost vode u prirodi. Snaga
vode. Zemljina povrina - stijene i minerali. Postanak tla. Vrste, sastav i svojstva tla. Utjecaj organizama
na sastav i strukturu tla. Toplina - uvjet ivota. Temperatura i termometar. Promjene u prirodi koje
uvjetuje toplina. Drvo, ugljen, nafta, zemni plin. Uvjeti gorenja, plamen, eksplozije. Osnove mehanike.
Sile u prirodi. Magnetizam. Elektricitet. Izvori elektrine struje. Elektrini vodii i izolatori, strujni krug.
Mjere opreza pri radu s elektrinom strujom. Energija. Izvori energije. Pretvorba energije. Osnove
optike. Spektar i dijelovi spektra. Zraenja. Osnove astronomije. Nebeska tijela. Putovanje ovjeka u
svemir. Odabrani filmovi i sadraji s interneta.
Praktikum:Laboratorijski pribor i staklo. Odjeljivanje heterogenih sustava. Mjere opreza u
laboratorijskom radu. Pokusi s vodom: otopine, razrjeenja, indikatori kiselosti, titracija, ledite i
vrelite, anomalija vode, kruenje vode u prirodi, snaga vodene pare, proiavanje vode. Plinovi:
volumni udio kisika u zraku. Dobivanje kisika i njegova svojstva. Plin koji gasi vatru, plin iz mineralne
vode i plua. Plin praskavac. Stroj za puenje. Vlanost zraka. Mjerenje meteorolokih pojava. Sastav i
svojstva tla, voda u tlu, pH, nastanak tla. Svojstva nafte. Dobivanje drvenoga ugljena. Zatita od poara i
gaenje poara. Mjerenje duljina. Odreivanje gustoe. Gravitacijsko njihalo. Koeficijent trenja.
Mjerenje specifine topline vrstoga tijela. Toplina - uvjet ivota. Temperatura i termometar. Stojni val
zvuka. Snaga arulje. Rad elektrine struje. Mjerenje otpora pomou ampermetra i voltmetra.
Pretvaranje energije vjetra i vode u elektrinu energiju. Zakon loma i odbijanje svjetlosti. Rasap
svjetlosti. Jakost lee. Dalekozor i teleskop. Svojstva magneta.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, praktini rad u praktikumu vjebe,
kontinuirana provjera znanja i steenih vjetina kolokvij, pisani i usmeni ispit

1. Deli, A., Vijtiuk, N. (2004). Prirodoslovlje. kolska knjiga, Zagreb.
2. Ani, V., Bogut, I., umlija, S. (2008). Od molekule do organizma. Alfa d.d., Zagreb.

297

1. Costantini, F. (1971). Uim na pokusima. Zagreb: Tehnika knjiga.
2. Paar, V. (2004). Fizika 4. Zagreb: kolska knjiga.
3. Sikirica, M. (2011). Zbirka kemijskih pokusa za osnovnu i srednju kolu.
Prirunik za nastavnike i uenike, Zagreb: kolska knjiga.

Nain polaganja ispita:kolokviji, pisani i usmeni ispit.

298

OBRAZAC: ISHODI UENJA PRIRODOSLOVLJE II
Naziv predmeta: Prirodoslovlje II
STUDIJ
Semestar: 3.
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta: Usvajanjem odabranih prirodoslovnih sadraja studenti e biti sposobni za razumijevanje
osnovnih prirodnih pojava i zakonitosti u njihovoj povezanosti i cjelovitosti - tzv. ive prirode.
Predmet je usko povezan s predmetima Prirodoslovlje 1 i Terenskom nastavom s kojima ini cjelinu.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
1. Nakon uspjeno zavrenih obveza i poloenog ispita studenti e stei preduvjete da im se
kompetencije), a bit e sposoban razumjeti osnovne prirodne pojave i
zakonitosti koje e moi primijeniti u praksi uiteljskog poziva (specifine kompetencije).
2. Praktina znanja i vjetine - koja proizlaze iz sadraja Praktikuma - pomoi e studentu
da shvati prirodne zakone i kojima e moi organizirati demonstracijske pokuse i u
nastavi prvenstveno prirode i drutva.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Predavanja 0.1 aktivno sluanje Pohaanje nastave
10 15
299

Praktikum 0,1 izrada vjebe tonost, spretnost,
zalaganje
1 praktikum = 2 boda
26 30
izrada biljenice /
dnevnika: tonost,
urednost,
preglednost,
estetika = 5 bodova
biljenice/dnevnika: 1-
nedovoljan, 2-2 boda, 3-3
boda, 4-4 boda, 5-5
bodova
2 5
Kolokvij -
praktikum
0,3 prikaz znanja Usmeni (ili pisani) ispit:
nedovoljan 1, dovoljan 2 -
20 bodova, dobar 3 - 30
bodova, vrlo dobar 4 - 40
bodova, izvrstan 5 -50
bodova (ucjenjuje se
ukupan rad studenta)
20 50
Kolokvij -
pisani ispit
0,5 ispit znanja (moe
se provesti u
jednom ili u dva
dijela)
nedovoljan 1 - manje od
50% rijeenih zadataka,
dovoljan 2 - 50-60%
bodova, dobar 3 - 61-73%
bodova, vrlo dobar 4 - 74-
86% rijeenih zadataka -
80 bodova, izvrstan 5 -
87-100% rijeenih
zadataka - 100 bodova
40 100
Ispit - usmeni
ispit
2 ispit znanja
(ostvareni barem
minimalni bodovi iz
prethodnih stavki)
vrlo dobar 4 - 160
bodova
80 200
Esej
(dopunski
oblik rada -
ne mora se
uvijek
pisani oblik
samostalnog
studentova prikaza
na zadanu temu u
dogovorenom
dobar 3 -30 bodova, vrlo
20 50
300

provoditi) obliku izvrstan 5 - 50 bodova
Ukupno 3 Ocjene se daju na temelju
ukupnog prikazanog
znanja i zalaganja na
itavom predmetu (i
predmetu Terenska
nastava) i ispitima.
198 500

profesor
dogovoru
visoke kole
dogovoru
soba 23 Osijek
asistent
petak od 12 do 13 sati ili prema
dogovoru
301

OBRAZAC: OPIS PREDMETA Prirodoslovlje II
Stanica - osnovna jedinica ivota. Graa stanice. Kromosomi, dioba stanice - mitoza i mejoza. Suvremena
genetika i molekularna biologija. Osnove moderne sistematike. Prokarioti, alge i gljive. Vegetativni
organi viih biljaka (graa i funkcija). Generativni organi i naini razmnoavanja biljaka. Glavne skupine
biljaka i njihove osobine. Pojam heterotrofnog organizma. Osnove sistematike, anatomije i morfologije
ivotinja. Pregled tkiva i sustava organa sisavaca. Razmnoavanje i embrionalni razvitak. Osnove
anatomije i fiziologije ovjeka. Humani odnosi meu spolovima. ovjek i zdravlje. Imunitet. Uzroci i
uzronici bolesti. Osnovni pojmovi ekologije. Ekoloki initelji. Odnosi organizama u biocenozi.
Hranidbeni lanci. Kruenje tvari i protjecanje energije u biosferi. Biodiverzitet. Utjecaj ovjeka na
prirodu. Glavni problemi poremeaja ekoloke ravnotee u prirodi. Odrivi razvoj. Odabrani obrazovni
filmovi i sadraji s Interneta.
Praktikum:Mikroskop i mikroskopiranje. Mikroskopiranje bakterija, gljivica, jednostaninih algi i
praivotinja. ivot u kapi vode.Stanica pokoice luka i epitelne stanice iz sluznice usta. Mitoza i mejoza.
Kloroplasti iz lista. Mikroskopski i kemijski dokaz kroba. Mikroskopiranje pui, biljnih dlaka i ljusaka s
krila leptira.Dijelovi sjemenke. Klijavost i uvjeti klijanja. Graa i funkcija korijena i stabljike. Fotosinteza,
transpiracija, disanje biljke i ovjeka (dokazi CO
2
), spirometar. Cvijet i cvat. Mikroskopiranje peluda i
prereza plodnice.Krvne grupe. Sekcija ribe ili abe.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, praktini rad u praktikumu vjebe,
kontinuirana provjera znanja i steenih vjetina kolokvij, pisani i usmeni ispit
1. Deli, A., Vijtiuk, N. (2004). Prirodoslovlje. kolska knjiga, Zagreb.
2. Bogut, I., Futivi, I., umlija, S., poljarevi, M. (2009): Biologija 2. Alfa, Zagreb.
3. Keros, P., Andreis, I., Gamulin, M. (1998): Anatomija i fiziologija. kolska knjiga, Zagreb.

1. Bai, T. - Erben, R. - Krajai, M. (2003). Raznolikost ivoga svijeta. Zagreb: kolska knjiga.
2. Berns, M. (1984). Stanica. Zagreb: kolska knjiga.
302

3. Brooks, J. (1987). Poeci ivota. Zagreb: Duhovna stvarnost.
Costantini, F. (1971). Uim na pokusima. Zagreb: Tehnika knjiga.
4. Glava, V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, Puko
otvoreno uilite.

Nain polaganja ispita:kolokviji, pisani i usmeni ispit.
303

OBRAZAC: OPIS PREDMETA PROGRAMSKI JEZIK LOGO
1. Uvod u programski jezik Logo: nastanak, ideja, cilj primjene i primjena u osnovnokolskoj
nastavi, verzije programa, suelje programa i osnovne radnje , grafika kornjae (osnovni
koncepti, naredbe i primjeri), uvod u pisanje programa (rad u ureivau teksta, pozivanje i
spremanje programa)
2. Procedure i petlje, crtanje geometrijskih likova pomou gumbi na grafikom prozoru
3. Odreivanje boje pozadine i boje olovke te debljine olovke
4. Raunske operacije u Logu
5. Definiranje, aktiviranje i istovremeni rad s vie kornjaa
6. Programi s proizvoljnim varijablama i nepoznanicama

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, konzultacije, samostalni zadaci,
multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle (Loomen) https://loomen.carnet.hr/, kontinuirana provjera
znanja
1. I. Kniewald, Terrapin Logo, SysPrint, Zagreb, 2005.

1. Udbenici informatike za osnovnu kolu: V. Galeev, I. Kniewald, Informatika, udbenik,
SysPrint, Zagreb
2. Nacionalni portal za udaljeno uenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/
3. Slubena stranica Terrapin Loga, http://www.terrapinlogo.com/
4. MSWLogo: An Educational programming language, Softronics, Inc., An Educational
304

Software Company, http://www.softronix.com/

Nain polaganja ispita:kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit, praktini rad
g. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom,
h. predao praktini rad.


305

OBRAZAC: ISHODI UENJA PROGRAMSKI JEZIK LOGO
Naziv predmeta: Programski jezik Logo
Semestar: VII.
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+V 1P

Cilj predmeta: Cilj je upoznati studente s principima programiranja i koritenja programskog jezika LOGO
te ih pripremiti za upoznavanje uenika mlae kolske dobi s programiranjem.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. promiljati o fazama kreiranja rjeenja pri jednostavnom programiranju
2. u Logu primijeniti koncepte: programska petlja, grananje, potprogram, ulazne i
izlazne vrijednosti
3. programirati crtanje geometrijskih likova i mrea u Logu primjenom grafike
kornjae
4. u Logu programirati matematike probleme na razini osnovnokolske matematike
5. razumjeti kd jednostavnijeg programa u Logu
6. samostalno se snalaziti u okolini Loga s ciljem daljnjeg napredovanja
7. izvesti nastavne jedinice iz osnovnokolske nastave informatike koje sadrajem
obuhvaaju programiranje u Logu

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
306

Prisustvovanje
na nastavi
0.1 1-7 Studenti su
obvezni u
skladu s
Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati
na barem
70% nastave
propisane
studijskim
programom.
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama
obavljati e se
na predavanjima
i vjebama.
/ /
obvezan je
samostalno
izraditi jedan
praktini rad
prema
uputama
dobivenim od
nastavnika.
Prilikom
definiranja
praktinog rada
nastavnik
objavljuje i
objanjava
unaprijed
razraene
kriterije
procjene.
10 20
Kolokviji i/ili
pismeni ispit
1 1-6 Studenti
trebaju
samostalno
odgovoriti na
teorijska i
rijeiti
praktina
pitanja od
kojih se
sastoje
kolokviji i/ili
pismeni ispit.
Kolokviji i/ili
pismeni ispit e
se sastojati od
teorijskog i
praktinog
dijela. Bodovi
oba dijela
kolokvija se
zbrajaju.Student
mora iz svakog
kolokvija
ostvariti
minimum 50%
bodova.
25.5 50
postavljaju
teoretska
15.5 30
307

pitanja iz
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
Ukupno 2 51 100

ili po dogovoru
ili po dogovoru
raunalna uionica
E-konzultacije:
e- pota, forum


308

OBRAZAC: OPIS PREDMETA RAUNALNI ALATI ZA NASTAVU
Rad u programu za izradu multimedijalnih prezentacija: Oblik prezentacijskog slajda. Integracija razliitih
elemenata (tekstualni okvir, tablica, slika, dijagram, zvuni zapis, aktivacijski gumb) u prezentacijski
dokument. Animacijski efekti na elementima slajda. Prikaz prezentacije. Matrica slajda. Digitalni foto
album. Pohranjivanje prezentacijskog materijala.
Rad u programu za rad s grafikim objektima: Crtanje jednostavnih grafikih prikaza.Ureivanje grafikih
objekata. Slojevi u izradi i obradi. Pohranjivanje grafikih objekata. Posebni efekti i mogunosti
prilagodbe grafikih prikaza i digitalnih fotografija.

- vjebe, konzultacije, suradniki zadatak, CARNet LMS
- praktini zadatak, kontinuirana provjera znanja, pismeni ispit
Nastava ovoga kolegija se izvodi u obliku hibridne nastave vjebi uz podrku sustava za upravljanje
uenjem (CARNet LMS) pri emu se uionika nastava izvodi na raunalima u specijaliziranoj raunalnoj
uionici. U LMS okruenju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za uenje i razliiti alati za
komunikaciju, kao i ope i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera
znanja. Za uspjeno praenje ovoga kolegija studentu je potreban elektroniki identitet na CARNet
mrei.
1. Grundler, D., i dr., ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010), PRO-MILL, Varadin, 2011.
2. Paint.NET, http://www.getpaint.net/doc/latest/Tutorials.html

1. Grover, C., MacDonald, M., Vander Veer, E. A., Office 2007 kompletan prirunik (prijevod s
engleskog: Krito, M. et al), Dobar Plan, Zagreb, 2008.
2. Johnson, S., Microsoft Office 2007-na dlanu (prijevod s engleskog: Mance, T.), Mi, Zagreb,
2007.

309

Ispit je mogue poloiti na sljedee naine: (1) praktini zadatak i kolokviji, (2) praktini zadatak i pismeni
ispit, (3) pismeni ispit. Konana ocjena se utvruje nakon to je nastavnik svojim potpisom u Indeksu
studenta ovjerio izvrenje studijskim programom propisanih obveza te nakon to su sve potrebne
aktivnosti za izabrani nain polaganja ispita pozitivno ocijenjene. Ocjena ostvarena praktinim zadatkom
vrijedi u akademskoj godini u kojoj je ostvarena, tj. ispit je mogue poloiti na nain (1) i (2) samo u
akademskoj godini u kojoj je kolegij upisan. U (1) i (2) konana ocjena proizlazi iz pozitivnih ocjena
navedenih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: praktini zadatak (0,2) i kolokviji/pismeni
ispit (0,8). U (3) konana ocjena proizlazi iz pozitivne ocjene pismenog ispita.
310

OBRAZAC: ISHODI UENJA RAUNALNI ALATI ZA NASTAVU
Naziv predmeta RAUNALNI ALATI ZA NASTAVU
Studij INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI UITELJSKI STUDIJ
Semestar 3.
ifra predmeta UIN3001
ECTS bodovi 1
Tjedno optereenje 1V

Cilj predmeta:
Cilj predmeta je osposobljavanje za samostalnu primjenu programskih alata za izradu prezentacijskih
materijala za potrebe studija te pripremu i realizaciju nastavnog sata u buduoj uiteljskoj praksi. Ovim
predmetom se razvija vjetina izrade multimedijalnih prezentacija, tj. generika vjetina iz skupa vjetina
digitalne kompetencije.
Ishodi uenja:
Nakon uspjeno izvrenih nastavnih aktivnosti predvienih ovim kolegijem od studenta se oekuje da je
sposoban izvesti sljedee:
Br.* Ishod uenja
U programu za izradu multimedijalnih prezentacija:
1.
primijeniti adekvatnu vrstu slajda u izradi prezentacijskog dokumenta
2.
integrirati razliite elemente (tekst, tablica, slika, dijagram, zvuni zapis, aktivacijski gumb) u
prezentacijski dokument
3.
prilagoditi postavke elemenata prezentacijskog dokumenta
4.
kreirati prezentacijski materijal primjenom matrice slajdova s obzirom na zahtjeve teme
prezentacije
5.
prilagoditi generalne postavke prezentacijskog dokumenta
6.
izraditi razliite ispise prezentacijskog dokumenta i njegovih dijelova
7.
pohraniti prezentacijski dokument u radnim formatima te u formatima pogodnima za prikaz
311

U programu za rad s grafikim objektima:
8.
crtati jednostavne grafike prikaze
9.
na grafiku i digitalne fotografije primijeniti jednostavne posebne efekte kao i mogunosti
prilagodbe
10.
u izradi i obradi grafike te u obradi digitalnih fotografija koristiti slojeve

Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
uenja
Aktivnosti studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava
vjebi
0,50 1 10 Pohaanje nastave - - -
Praktina
zadaa
0,10 1 10
Suradniki zadatak:
izrada multimedijalnog
prezentacijskog materijala
Test raunalnih
vjetina. Zadatak
izvedbe.
12 20
Kontinuirana
provjera
znanja
ili
pismeni ispit
0,40 1 10
Priprema za testiranje.
Samostalno rjeavanje
zadataka u programu za izradu
prezentacijskih materijala i u
programu za rad s grafikim
objektimai to u nadziranom
raunalnom okruju bez
dostupnosti izvora znanja.
Test raunalnih
vjetina:
dva kolokvija
ili
pismeni ispit
42 80
Ukupno 1 54 100

Ivanka eri E-konzultacije:
svakodnevno
(e-mail, forum)
312

Uredske
konzultacije:zimski
semestar - srijeda
11:30h
Uiteljski fakultet u Osijeku, Dislocirani studij u
Slavonskom Brodu, Gundulieva 22, HR-35000
Slavonski Brod, raunalna uionica

313

OBRAZAC: OPIS PREDMETA RAUNALNI PRAKTIKUM
Uvodu raunalni sustav. Operacijski sustav Windows.Korisniko suelje. PDF datoteke. Pohrana
podataka. Velike datoteke. Web pohrana i sinkronizacija podataka. Mreni uredski paket. Multimedija.
Web 2.0 alati u pouavanju.
- vjebe, konzultacije, suradniki zadaci, CARNet LMS
- praktini zadaci, kontinuirana provjera znanja, pismeni ispit

mrei.
3.
Goleev, V. i dr., Informatika i raunalstvo, SysPrint, Zagreb, 2008.

3.
Grundler, D., i dr., ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010), PRO-MILL, Varadin, 2011.
4.
Grundler, D., i dr., Kako radi raunalo, PRO-MILL, Varadin, 2004.
5.
Broanac, P., Informatika 1, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
6.
Gvozdanovi i dr., e-Citizen, PRO-MILL, Varadin, 2005.

Ispit je mogue poloiti na sljedee naine: (1) praktinim zadacima i kolokvijima, (2) praktinim
zadacima i pismenim ispitom, (3) pismenim ispitom. Konana ocjena se utvruje nakon to je nastavnik
svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvrenje studijskim programom propisanih obveza te nakon
314

to su sve potrebne aktivnosti za izabrani nain polaganja ispita pozitivno ocijenjene. Ocjena ostvarena
praktinim zadatkom vrijedi u akademskoj godini u kojoj je ostvarena, tj. ispit je mogue poloiti na
naine (1) i (2) samo u akademskoj godini u kojoj je kolegij upisan. U (1) i (2) konana ocjena proizlazi iz
pozitivnih ocjena navedenih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: praktini zadaci (0,2),
kolokviji/pismeni ispit (0,8). U (3) konana ocjena proizlazi iz pozitivne ocjene pismenog ispita.
315

OBRAZAC: ISHODI UENJA RAUNALNI PRAKTIKUM
Naziv predmeta RAUNALNI PRAKTIKUM
Semestar 2.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Cilj predmeta je osposobljavanje za samostalnu primjenu osobnog raunala u sustavu MS Windows i to
na elementarnoj korisnikoj razini te primjena razliitih uslunih programskih alata za potrebe studija i
budue uiteljske prakse. Ovim predmetom se razvijaju generike vjetine iz skupa vjetina digitalne
kompetencije.
Ishodi uenja:
sposoban izvesti sljedee:
Br.* Ishod uenja
11.
koristiti operacijski sustav, posebice sustav MS Windows, na elementarnoj korisnikoj razini
12.
prilagoditi korisniku okolinu osobnog raunala u sustavu MS Windows
13.
primijeniti razliite korisnike programe potrebne za samostalni rad na osobnom raunalu
14.
arhivirati i komprimirati podatke
15.
itati, kreirati i doraivati PDF datoteke
16.
raditi s velikim datotekama
17.
online pohranjivati i oblikovati uredske dokumente
18.
uvesti odgovarajue programske alate dostupne online

316

Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
uenja
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava
vjebi
Praktini
zadaci
0,28 1 8
Suradnika obrada tematske
cjeline te predstavljanje s
naglaskom na praktinu
primjenu
Zadaci izvedbe.
Prezentacija.
12 20
Kontinuirana
provjera
znanja
ili
pismeni ispit
1,12 1 8
zadataka u nadziranom
Test raunalnih
vjetina:
dva kolokvija
ili
pismeni ispit
42 80
Ukupno 2 54 100

svakodnevno
(e-mail, forum)
Uredske
konzultacije:zimski
semestar - etvrtak
11:30h
Uiteljski fakultet u Osijeku, Ulica cara Hadrijana 10,
HR-31000 Osijek, ured br. 59 ili uionica br. 2

317

OBRAZAC: OPIS PREDMETA - RANO UENJE ENGLESKOG JEZIKA
Bioloke i psiholoke prednosti mlaih uenika za uenje stranog jezika. Optimalna dob za
poetnunastavu stranog jezika. Rezultati domaih i meunarodnih projekata o provoenju ranog uenja
stranog jezika i imbenicima koji utjeu na uspjeno pouavanje stranog jezika u mlaoj kolskoj
dobi.Uloga uitelja u nastavi stranog jezika s uenicima mlae dobi. Uloga prvog jezika u procesu
ovladavanja stranim jezikom. Dokumenti i pravilnici na kojima se temelji voeno uenje stranih jezika u
Republici Hrvatskoj.

Studenti sluaju, istrauju i raspravljaju o temama vanim za razumijevanje procesa uenja stranog jezika
mlaih uenika i procesa pouavanja tih uenika. O tome se izraaju usmeno (sudjelujui u raspravama
na nastavi i izvodei kratka izlaganja na zadane teme na temelju proitane literature) i u pisanom obliku,
putem kolokvija i zavrnog ispita za provjeru ovladanosti nastavnim sadrajem.

1. Cameron, L. (2001). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: CUP.
2. Enever, J. (ur.), (2011). ELLiE: Early language learning in Europe.London, UK: The British
Council.
3. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (2005). MZOS RH.
4. Nastavni plan i program Republike Hrvatske (2006). MZOS RH.
5. Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj
koli (2010). MZOS RH.
6. Nacionalni okvirni kurikulum (2011). MZOS RH.
7. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje (2005).
Vijeeza kulturnu suradnju, Odbor za obrazovanje, Odjel za suvremene jezike,Strasbourg.
(Prijevod: Valnea Bressan i Martina Horvat). Zagreb: kolskaknjiga.

318

1. Nikolov, M. - Mihaljevi Djigunovi, J.(2011). All Shades of Every Color: An Overview of
Early Teaching and Learning of Foreign Languages. Annual Review of Applied Linguistics,
31: 95-119.
2. Prebeg-Vilke, Mirjana (1991). Vae dijete i jezik: materinski, drugi i strani jezik. Zagreb:
kolska knjiga.
3. Vilke, M. et al. (1993). Children and Foreign Languages. Zagreb: Faculty of Philosophy.
4. Vilke, M. et al. (1995). Children and Foreign Languages II. Zagreb: Faculty of Philosophy.
5. Vrhovac, Y. (ur.) (2001). Children and Foreign Languages III. Zagreb: Faculty of Philosophy.
6. Vrhovac, Y. et al. (1999). Strani jezik u osnovnoj koli. Zagreb: Naprijed.

Kontinuirana provjera znanja pisanjem kolokvija i zavrnog ispita.
319

OBRAZAC: ISHODI UENJA RANO UENJE ENGLESKOG JEZIKA
Naziv predmeta: RANO UENJE ENGLESKOG JEZIKA
Semestar: IX
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta:
Razumijevanje najvanijih pitanja i problema u vezi s nastavom stranih jezika za uenike rane kolske
dobi. Poznavanje ciljeva i rezultata domaih i meunarodnih projekata i istraivanja o procesu
ovladavanja stranim jezikom te njihovih implikacija za rano uenje stranog jezika djece mlae kolske
dobi i za proces pouavanja tog jezika u koli.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. posjeduje znanja o suvremenim glotodidaktikim naelima organiziranja procesa uenja i
pouavanja stranoga jezika u kontekstu ranoga uenja
2. posjeduje znanja o teorijskim naelima vrjednovanja i samovrednovanja u radu s
uenicima mlae kolske dobi
3. posjeduje znanja o projektima ranog uenja engleskog jezika u svijetu i u Republici
Hrvatskoj
4. svjestan je kontinuirane potrebe praenja, poznavanja i uvaavanja relevantnih propisa i
dokumenata koji su sukladni razvoju i promjenama u obrazovnom sustavu, a koje donosi
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske
5. poznaje relevantne dokumente Europske unije koji se odnose na nastavu stranih jezika i
jezinu politiku unutar Unije i svjestan je potrebe kritikoga promiljanja istih

320

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
nastava 0,3 1,2,3,4,5
nazonost i
aktivnost na
nastavi
evidencija 5 10
seminarski rad 0,3 1,3,4
izlaganje na
nastavi
usmena
provjera znanja
5 10
kontinuirana
provjera
znanja
1,8 1,2,3,4,5
pisanje
kolokvija
pismena
provjera znanja
30 60
zavrni ispit 0,6 1,2,3,4,5 pisanje ispita
pismena
provjera znanja
10 20
Ukupno 3 50 100

eljka Flegar etvrtkom, 10:00 Uiteljski fakultet u Osijeku
Mirna Radii srijedom, 13:30, ili prema
dogovoru
Uiteljski fakultet u Osijeku

Termini ispita
3. 12. 2012. 14:00
28. 1. 2013. 12:00
18. 2. 2013. 12:00
15. 4. 2012. 14:00
10. 6. 2013. 12:00
1. 7. 2013. 12:00
9. 9. 2013. 12:00
26. 9. 2013. 12:00
Kolokviji
Rezultati kolokvija
321

OBRAZAC: RITMIKA I PLES opis predmeta
Naziv predmeta: RITMIKA I PLES
UITELJSKI STUDIJ
Semestar: 9.
ifra predmeta: (88059) (RI.I.IZV)
ECTS bodovi 4

Razvoj plesa i ritmike gimnastike i njihovi pojavni oblici. Sistematizacija plesnih struktura (folklorni,
drutveni, suvremeni i sportski ples. Interakcijski odnosi plesnog izraavanja i sredstava glazbenog izraza
(ritam, tempo, zvuk, dinamika). Metodiki postupci pouavanja i vjebanja plesnih elemenata i
koreografskih cjelina folklornog i drutvenog plesa. Metodiki postupci uenja elemenata (s tijelom i na
spravama) ritmike gimnastike te njihova primjena u nastavnom procesu s djecom mlae kolske dobi.
Metode, sredstva, pomagala i njihova primjena u nastavnom procesu. Primjena plesnih sadraja i
ritmike gimnastike za razvoj i odravanje antropolokih obiljeja djece mlae kolske dobi. Povezanost
glazbe i pokreta, realizacija ritmikih vrijednosti; osnove koreografije pojedinanih i grupnih vjebi.

- Teorijska predavanja
- Vjebe, radionice

1. Wolf Cvitak. J. (2004): Ritmika gimnastika. Kugler, Zagreb 2004.
2. Wolf Cvitak. J. (2000).:Ritmio sportska gimnastika ( skripta ).Zagreb:FFK. Sveuilita u
Zagrebu
3. Ivanevi, V. (1996):Ritmiko sportska gimnastika.Beograd
4. Ivanan, V. (1996):Narodni plesni obiaji u Hrvata. Institut za etnologiju i folkloristiku,
322

Zagreb
5. Kneevi,G. (1993) :Nae kolo veliko. Etno, Zagreb 1993.
6. Ivankovi, A. (1998) :Tjelesni odgoj djece predkolske dobi. kolska knjiga, Zagreb.
7. Fukar, K. (1997). : Aerobika za mlau kolsku dob:Suvremena aerobika Zbornik radova:
6. zagrebaki sajam sporta. Zagreb, FFK.

323

Cilj predmeta: Na osnovu steenih znanja o ritmici i plesu, usvojenih vjetina i navika studenti e biti
kompententni primijeniti svladane sadraje u radu sa djecom mlae kolske dobi.
Studenti e putem ovog predmeta ovladati teorijsko-motorikim znanjem i vjetinom potrebnom u
realizaciji programskih sadraja plesa u odgojno-obrazovnom procesu (tjelesna i zdravstvena kultura) na
svim razinama, te u radu s osobama razliite dobi u podruju sportske rekreacije, kineziterapije i sporta.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Studenti e moi pravilno tumaiti, interpretirati temeljne pojmove i strune termine iz
ritmike i plesa
2. Studenti e moi samostalno organizirati i provoditi aktivnosti vjebanja plesnih
elemenata i koreografskih cjelina folklornog i drutvenog plesa s djecom mlae kolske
dobi.
3. Studenti e moi samostalno organizirati i provoditi metodike postupke uenja
elemenata (s tijelom i na spravama) ritmike gimnastike te njihovu primjenu u nastavnom
procesu s djecom mlae kolske dobi.
4. Studenti e moi organizirati primjenjivati aktivnosti plesnih sadraja i ritmike gimnastike
za razvoj i odravanje antropolokih obiljeja djece mlae kolske dobi

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Teorijska
predavanja
na nastavi
Evidencija
studenata
3 5
Vjebe,
radionice
2 1,2,3,4 Aktivno
sudjelovanje u
izvoenju i
organizaciji
vjebi i
radionica
Evidencija
studenata
3 5
324

Kontinuirano**
praenje i
provjeravanje
1 1,2,3,4 1 kolokvij-
praktini
Prema
kriterijima
bodovanja
12 20
ispit
10 30
Ukupno 4 36 60

**Praktini kolokvij se polae jedanput tijekom semestra o demonstraciji i metodikim postupcima
pouavanja sadraja ritmike i plesa sa djecom mlae kolske dobi. Kolokvij nosi 20 bodova, a za pozitivan
uspjeh gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom:
12-13 bodova ocjena dovoljan; 14-16 - ocjena dobar; 17 -18 ocjena vrlo dobar; 19 -20 ocjena
izvrstan.
Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski etvrtak 10,45 11,30 sati Kabinet
Mirna Matej vaganovi, Asist. Utorak 13,00 sati Kabinet

Nastavni materijali u obliku sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjinici fakulteta, u
elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza.

PREDM
ET NASTAVNIK
12.
2013.
27.I.-22.II.
2014.

4.
2014.
9.VI.- 5.VII.
2014.

1.IX.-27.IX.
2014.

Ritmika
i ples
doc.dr.sc. Tihomir
Vidranski
17.12.
10h
30.1.
10h
23.2.
10h
15.4.
9h
12.6.
10h
26.6.
11h
4.9.
10h
18.9.
10h

325

TEME DIPLOMSKIH RADOVA:

1. Primjena plesnih sadraja za razvoj i odravanje antropolokih obiljeja djece mlae
kolske dobi.
2. Primjena ritmike gimnastike za razvoj i odravanje antropolokih obiljeja djece mlae
kolske dobi.
3. Metodiki postupci pouavanja i vjebanja plesnih elemenata i koreografskih cjelina
folklornog plesa sadjecom mlae kolske dobi.
4. Metodiki postupci pouavanja i vjebanja plesnih elemenata i koreografskih cjelina
drutvenog, plesasadjecom mlae kolske dobi.
5. Metodiki postupci uenja elemenata ritmike gimnastike s tijelom i njihova primjena u
nastavnom procesu s djecom mlae kolske dobi.
6. Metodiki postupci uenja elemenata ritmike gimnastike na spravama i njihova
primjena u nastavnom procesu s djecom mlae kolske dobi.
7. Primjena plesnih sadraja za razvoj i odravanje antropolokih obiljeja djece mlae
kolske dobi.
8. Primjena ritmike gimnastike za razvoj i odravanje antropolokih obiljeja djece mlae
kolske dobi.
9. Stavovi uitelja razredne nastave prema primjeni ritmike i plesa u nastavi.
10. Stavovi uenika razredne nastave prema primjeni ritmike i plesa u nastavi.

326

OBRAZAC: OPIS PREDMETA STATISTIKA
Prikupljanje i organizacija podataka.Deskriptivna statistika: Metode opisivanja kvalitativnih podataka.
Metode opisivanja numerikih podataka. Sluajna varijabla: Vjerojatnost. Diskretna sluajna varijabla.
Neprekidna sluajna varijabla. Mjere centralne tendencije i rasprenosti sluajne varijable. Normalna
sluajna varijabla. Empirijska distribucija diskretne sluajne varijable. Statistiko zakljuivanjejedna
varijabla: Procjena distribucije, oekivanja i varijance. Intervalna procjena oekivanja za velike uzorke.
Intervalna procjena vjerojatnosti dogaaja za velike uzorke. Testiranje hipoteza. Testiranje hipoteza o
oekivanju. Testiranje hipoteza o vjerojatnosti dogaaja za velike uzorke. Testiranje hipoteza o
distribuciji.
- predavanja, seminari, konzultacije, samostalni zadatak, CARNet LMS
- praktine zadae, kontinuirana provjera znanja, projektni zadatak, pismeni ispit
Nastava ovoga kolegija se izvodi u obliku predavanja i seminara uz podrku sustava za upravljanje
uenjem (CARNet LMS) pri emu se uionika nastava seminara izvodi na raunalima u specijaliziranoj
informatikoj uionici. U LMS okruenju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za uenje i razliiti alati
za komunikaciju, kao i ope i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera
mrei.
4. Beni, M., uvak, N., Primijenjena statistika, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za
matematiku, Osijek, 2013.

7. Jazbec, A., Osnove statistike, umarski fakultet, Zagreb, 2008.
8. Spiegel, M. R., Stephens, L. J., Theory and Problems of Statistics, Schaum's Outline Series,
McGraw-Hill, New York Toronto, 1999.
9. Gilbert, N., Statistics, W. B. Saunders Company, Philadelphia Toronto, 1976.

327

Ispit je mogue poloiti na sljedee naine: (1) kolokvijima, (2) pismenim ispitom. Konana ocjena se
utvruje nakon to je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvrenje studijskim
programom propisanih obveza.
328

OBRAZAC: ISHODI UENJASTATISTIKA
Naziv predmeta STATISTIKA
Semestar 9.
ifra predmeta UMA9010
ECTS bodovi 3
Tjedno optereenje 1P + 1S

Cilj predmeta:
Cilj predmeta je osposobljavanje za samostalno izvoenje zakljuaka i donoenje odluka koritenjem
statistikih metoda za potrebe diplomskog rada kao i za potrebe obrade podataka s ciljem publiciranja
rezultata u strunim asopisima u buduoj uiteljskoj praksi. Naglasak je na razumijevanju mogunosti
primjene statistikih metoda uz trenutno dostupne raunalne resurse.

Ishodi uenja:
sposoban za sljedee:
Br.* Ishod uenja
19.
odrediti mjere deskriptivne statistike
20.
interpretirati mjere deskriptivne statistike
21.
za velike uzorke procijeniti populacijske parametre intervalima pouzdanosti
22.
postaviti statistike hipoteze o oekivanju, proporciji i distribuciji populacija od interesa
23.
za velike uzorke provesti statistike testove za testiranje hipoteza o oekivanju, proporciji i
distribuciji populacija od interesa
24.
donijeti zakljuke/odluke o populacijama od interesa na odreenoj razini znaajnosti

329

Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
uenja
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava
predavanja i
seminara
Kontinuirana
provjera
znanja
ili
pismeni ispit
1,40 1 6
Priprema.
zadataka.
Dva kolokvija
ili
pismeni ispit
36 70
Usmeni ispit 0,60 1 6
Priprema projektnog
zadatka.Prezentacija
projektnog zadatka i diskusija
o koritenoj metodologiji.
Zadaci izvedbe.
Prezentacija.
16 30
Ukupno 3 52 100

doc. dr. sc.
Mihaela Ribii
Penava
Uredske konzultacije:
zimski semestar - petak
14:00h
Odjel za matematiku u Osijeku, Trg Ljudevita Gaja 6,
HR-31000 Osijek
svakodnevno
(e-mail, forum)
zimski semestar -
etvrtak 11:30h
zimski semestar - srijeda
11:30h
330

OBRAZAC: OPIS PREDMETASTRUNO PEDAGOKA PRAKSA I

1. Student je na praksi obvezan:
1.1. dnevno boraviti u koli od poetka do zavretka nastave ukljuujui i vrijeme
izvannastavnih aktivnosti uenika, sjednica, strunih sastanaka i sl.;
1.2. pratiti cjelokupni rad uitelja i pomagati mu ovisno o pedagoko-psiholokoj
osposobljenosti (organizacija redovite, dodatne i dopunske nastave, kontrola zadaa,
izrada nastavnih materijala, individualni rad s uenicima koji imaju specifine odgojne
potrebe, organizacija izvannastavnih aktivnosti); Satu vjeronauka i stranog jezika student
nije obvezan pribivati.
1.3. upoznati godinje planove i programe svih nastavnih predmeta razreda u kojem obavlja
struno pedagoku praksu;
1.4. pratiti i upoznati nain mjesenog planiranja prema odrednicama HNOS-a;
1.5. upoznati pedagoku dokumentaciju kole, a napose onu koju vodi uitelj (dnevnik rada,
imenik, matina knjiga, registar, ljetopis kole i dr.);
1.6. upoznati rad kolske knjinice;
1.7. biti nazoan na sjednicama uiteljskoga vijea, roditeljskim i drugim sastancima,
individualnim razgovorima uitelja s roditeljima, kolskim programima i akcijama
(proslave, ekskurzije, izleti, nastupi, natjecanja, izlobe, posjeti kinu, kazalitu,
sistematski lijeniki pregledi, cijepljenje i slino) te aktivno pomagati i sudjelovati u
njihovim pripremama i provedbi (ako se odravaju u vrijeme obavljanja prakse);
1.8. ispisati sva pitanja koja uitelj postavi tijekom jednog nastavnog sat iz hrvatskoga jezika,
matematike i prirode i drutva;
1.9. primijeniti (uz dozvolu mentora) jednu nastavnu strategiju koju ste obradili na nastavi
didaktike;

2. Student je obvezan redovito pisati biljeke o radu i zapaanja tijekom prakse te ih ulagati u
mapu struno-pedagoke prakse, koju e dopunjavati tijekom studija.
Nakon obavljene struno-pedagoke prakse student sastavlja izvjee o praksi na osnovi
ovoga naputka i podnosi ga na uvid mentoru. Mentor daje miljenje i ocjenu o radu studenta na
struno-pedagokoj praksi.
Mapa struno-pedagoke prakse i ostala dokumentacija predaje se voditelju struno-
pedagoke prakse, odmah nakon zavretka prakse.

Vjebe studenata
Provjera znanja na pojedinim kolegijima
Izrada Dnevnika prakse
Ovjeren obrazac Miljenje mentora od kole gdje je student bio na praksi i potpis ravnatelja
kole i mentora

331


1. Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike
2.
3.
4.


1. kolski udbenici, prirunici, vjebenice, radne biljenice i radni listovi koje
koriste kolski uitelji i uenici, djeji tisak i asopisi..
2. Dokumentacija kole
3. Zakoni
4.

332


Naziv predmeta: Struno pedagoka praksa I
Studij: kolski uitelj
Semestar: Zimski III i ljetni IV semestar
ECTS bodovi 2+2
Tjedno optereenje P+V V 1 + V1

Cilj predmeta:

-upoznati studente s ostvarenjem svrhe i zadaa nastave u niim razredima osnovne kole;
- upoznati studente s mogunostima razliite primjene teorijskih znanja u nastavi i u drugim
oblicima obrazovanja;
- razvijati interes studenata za stalne didaktike inovacije u nastavi.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. imaju znanja o cjelokupnom ustroju osnovne kole i odgojno obrazovnog
procesa;
2. upoznati su s kolskim kurikulumom, odgojno obrazovnim planovima i
programima rada;

3. upoznati su s oblicima i metodama rada u odgojno obrazovnom procesu;

4. imaju znanja i uvide u dinamiku i etape odgojno obrazovnog procesa, odgojno
obrazovnu ekologiju, odgojno - obrazovnu komunikaciju, odgojno obrazovnu
klimu, medije u odgoju i obrazovanju i oblike nastave za djecu s posebnim
potrebama (daroviti/s tekoama)

5. upoznati su s pedagokom dokumentacijom kole posebno koju vodi uitelj,
zakone i pravilnike iz djelokruga odgoja i obrazovanja
6. Upoznati su s radom kolske knjinice i fondom uenike i naslovne uiteljske
strune literature te oblicima strunog usavravanja;

7. Imaju prve uvide i vjetine povezivanja teorije (znanja iz kolegija I. i II. godine
studija) s praktinim radom uitelja;

333


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Ukupno


Mr.sc.Ranka Jindra, vii
predava
Ponedjeljak 9.00 10.00 sati
Prema dogovoru putem e-
maila

Kabinet 48


Termini ispita: Ne polae se.

Kolokviji

Rezultati kolokvija
334

OBRAZAC: OPIS PREDMETASTRUNO PEDAGOKA PRAKSA II

1.1. dnevno boraviti u koli od poetka do zavretka nastave ukljuujui i vrijeme
izvannastavnih aktivnosti uenika, sjednica, strunih sastanaka i sl.;
1.2. redovito pratiti nastavu iz svih predmeta u razrednom odjelu suraujui u razliitim
aktivnostima uitelja-mentora (npr. izrada zadataka objektivnoga tipa, vrjednovanje
rezultata i postignua u znanju i sposobnostima u svim predmetima);
1.3. odrati dva nastavna sata likovne kulture i priloiti iscrpnu pismenu pripremu za likovnu
kulturu;
1.4. provjeriti motorike sposobnosti uenika;
1.5. biti nazoan na sjednicama uiteljskoga vijea, roditeljskim i drugim sastancima,
individualnim kontaktima uitelja s roditeljima, kolskim programima i akcijama
sistematski lijeniki pregledi, cijepljenje i sl.) te aktivno pomagati i sudjelovati u
njihovim pripremama i provedbi;
1.5. upoznati pedagoku dokumentaciju, a napose onu koju vodi uitelj;
1.6. upoznati godinji plan i program rada za razred u kojem obavlja struno pedagoku
praksu; Biti nazoan i upoznati mjeseno planiranje prema odrednicama HNOS-a.
1.7. Primijeniti metode i tehnike istraivanja u odgoju i obrazovanju u osnovnoj koli.
(sociometrija)

2. Student je obvezan redovito pisati biljeke o svom radu i zapaanjima tijekom prakse i ulagati
ih u mapu struno-pedagoke prakse, koju e dopunjavati tijekom studija.
3. Struno-pedagoka praksa studenata s pojaanim engleskim jezikom i informatikom.

Kako uenici u razrednoj nastavi u svom tjednom rasporedu imaju i nastavu stranog jezika,
studenti 3. godine koji su upisali modul C engleski jezik takoer trebaju biti nazoni nastavi
engleskog jezika.

Nakon obavljene struno-pedagoke prakse student sastavlja izvjee o praksi na osnovi
ovoga naputka i podnosi ga na uvid mentoru. Mentor daje miljenje i ocjenu o radu studenta na
struno-pedagokoj praksi.
Mapa (dnevnik struno pedagoke prakse) struno-pedagoke prakse, pripreme za nastavu i
ostala dokumentacija predaje se voditelju struno-pedagoke prakse, odmah nakon zavretka
prakse.

Vjebe studenata
Ovjeren obrazac Miljenje mentora gdje je student bio na praksi i potpis ravnatelja kole i
mentora

335


1. Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike, psihologije,
pojedinih metodika koje su sluali na 2. i 3. godini
2.
3.
4.


3. Zakoni
4.

Nain polaganja ispita: Ne polae se.

336


Naziv predmeta: Struno pedagoka praksa II
Semestar: Zimski V i ljetni VI semestar
ifra predmeta: UPE 5100
ECTS bodovi 2+2
Tjedno optereenje P+V v 1 v 2

Cilj predmeta:
Struno pedagoka praksa integrirani je dio sveukupnog strunog obrazovanja i osposobljavanja
studenata, buduih uitelja, a sastoji se u povezivanju znanstveno teorijskog i praktino
metodikog aspekta odgoja i obrazovanja. Krajnji cilj je ovladavanje sustavom teorijskih i
praktinih znanja koja su potrebna sa samostalno organiziranje i izvedbu odgojno obrazovnog
procesa.
- upoznati studente s ostvarenjem svrhe i zadaa nastave u niim razredima osnovne kole;
- razvijati interes studenata za stalne inovacije u nastavi.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. primjenjuju razliita teorijska znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;

2. upoznati su s ostvarenjem svrhe i zadaa nastave u niim razredima osnovne kole;

3. imaju uvide u primjenu razliitih teorijskih znanja u nastavi i u drugim oblicima
obrazovanja
4. uz voenje mentora imaju vjetine izrade zadataka objektivnog tipa, vrijednovanje
uenikih rezultata i postignua u znanju i sposobnostima u svim predmetima;

5. mogu primijeniti znanja i vjetine u samostalnom izvoenju nastave likovne
kulture;
6. vjetine snimanja motorikih sposobnosti uenika;
7. imaju uvide u organizaciju i provoenje sjednica uiteljskoga vijea, roditeljskih i
drugih sastanaka, individualnih kontakata uitelja s roditeljima, kolskih programa
i akcija (proslave, ekskurzije, izleti, nastupi, natjecanja, izlobe, posjeti kinu,
kazalitu, sistematski lijeniki pregledi, cijepljenje i sl.) ;
8. poznaju godinji plan i program rada za razred u kojem obavljaju struno
pedagoku praksu i mjeseno planiranje prema odrednicama HNOS-a;

9. Primijeniti metode i tehnike istraivanja u odgoju i obrazovanju u osnovnoj koli.
(sociometrija)
337

10. studenti s pojaanim engleskim jezikom i informatikom mogu povezati teorijska
znanja s praktinim radom


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Ukupno


Ranka Jindra Ponedjeljak 9.00 10.00
sati
maila
Kabinet br. 48


Termini ispita: Ne polae se.

Kolokviji

Rezultati kolokvija
338

OBRAZAC: OPIS PREDMETASTRUNO PEDAGOKA PRAKSA III

-redovito pribivati i suraivati na realizaciji programa;
- odrati blok sat iz prirode i drutva i hrvatskoga jezika;
- odrati jednu izvanuioniku nastavu;
- odrati dva sata iz glazbene kulture te napisati za svaki nastavni sat pismenu
pripravu koju pregledava i ocjenjuje mentor
(za svaki nastavni sat napisati pismenu pripremu koju pregledava i ocjenjuje
mentor)
2. studenti koji su na Uiteljskom fakultetu upisali izborni modul C engleski jezik trebaju biti
nazoni nastavi engleskog jezika te odgovarajue popuniti Log Book koji po povratku sa struno-
pedagoke prakse predaju nastavniku na kolegiju Teorije uenja i usvajanje jezika. Log Book i
relevantne upute studenti e dobiti krajem sijenja na kolegiju Jezinih vjebi 4.
3. Didaktika: Pregledati nastavne planove i programe (uoavanje tema, cjelina i nastavnih
jedinica)
- pratiti i analizirati ciljeve nastave iz prirode i drutva i tjelesnoga odgoja

- biljeiti i analizirati tijek nastavnog procesa u nastavi hrvatskoga jezika i
matematike(etape)
- biljeiti uenika pitanja tijekom jednoga nastavnoga dana
- pratiti i odrediti nastavnu komunikaciju( simetrinost-asimetrinost)
- S uenicima je potrebno provesti barem tri nastavne strategije od ovdje
ponuenih. Uiniti potrebne modifikacije kako bi strategije bile primjerene
dobi uenika. (Oluja ideja,Tablica predvianja, Predvianje na temelju
pojmova,Tablica Znam ili mislim da znam/elim znati/Nauio sam, itanje
uz Obiljeavanje, Grozdovi, Obilazak galerije, T-tablica;
- Provedene strategije, uenike reakcije na njih te zadovoljstvo postignutim
opisati u Izvjeu s prakse.
- pratiti rad uenika s posebnim potrebama;
4. biti nazoan na sjednicama uiteljskog vijea, strunoga skupa,
roditeljskim sastancima, individualnim kontaktima uitelja s roditeljima,
kolskim programima i akcijama (proslave, ekskurzije, izleti, nastupi,
natjecanja, izlobe, posjeti kinu, kazalitu, sistematski lijeniki pregledi,
cijepljenje i sl.) te aktivno pomagati i sudjelovati u njihovim pripremama i
provedbi;
5. prouiti pedagoku dokumentaciju, a napose vrjednovanje rada uenika.
6. Student je obvezan redovito pisati biljeke o svom radu i zapaanja tijekom prakse i
ulagati ih u mapu struno-pedagoke prakse, koju e dopunjavati tijekom studija.
339

Nakon obavljene struno-pedagoke prakse student sastavlja izvjee o praksi na osnovi ovoga
naputka i podnosi ga na uvid mentoru. Mentor daje miljenje i ocjenu o radu studenta na struno-
pedagokoj praksi.
Mapa struno-pedagoke prakse, pripreme iz pojedinih metodika i potpuna ostala
dokumentacija predaje se voditelju struno-pedagoke prakse, odmah nakon zavretka prakse.

Vjebe studenata
mentora


pojedinih metodika koje su sluali na 2., 3. i 4. godini
2.
3.
4.


3. Zakoni
4.


340


Naziv predmeta: Struno pedagoka praksa III
Semestar: Zimski VII i ljetni VIII sem
ifra predmeta: UPE 7001
ECTS bodovi Koeficjent otereenja studenta 3 ECTS
Tjedno optereenje P+V 0 + 3 sata u VII i VIII sem.

Cilj predmeta:
- upoznati studente s ostvarenjem svrhe i zadaa nastave u niim razredima osnovne kole;
- razvijati interes studenata za stalne inovacije u nastavi.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1.
- primjenjuju razliita teorijska znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;

2.
- imaju znanja i vjetine za samostalno izvoenje integriranog nastavnog dana, nastave prirode i
drutva, i hrvatskog jezika, matematike, izvanuionike nastave, glazbene kulture

3.
- prate rad uenika s posebnim potrebama;

4.
- mogu aktivno pomagati i sudjelovati u pripremama i provedbi kolskih programa i akcijama:
proslave, ekskurzije, izleti, nastupi, natjecanja, izlobe, posjeti kinu, kazalitu, sistematski lijeniki
pregledi, cijepljenje i sl.)


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Ukupno


Mr. sc. Ranka Jindra,
Via predavaica
Ponedjeljak 9.00 10.00
sati
maila
Kabinet 48
Termini ispita
Kolokviji
341

OBRAZAC: OPIS PREDMETASTRUNO PEDAGOKA PRAKSA IV

1. redovito pribivati i suraivati na realizaciji programa;
2. samostalno izvoditi cjelodnevnu nastavu uz potporu i praenje mentora/ice;
3. pratiti rad uenika s posebnim potrebama;
4. primjena metoda i tehnika istraivanja u odgoju i obrazovanju u osnovnoj koli
(sociometrija )
5. na temelju smjernica za opservaciju uenika, napisati struno miljenje o karakteristikama i
postignuima tog uenika;
6. Didaktika:
Pregledati nastavne planove i programe (uoavanje tema, cjelina i nastavnih jedinica)
Pratiti i analizirati ciljeve nastave iz prirode i drutva i tjelesnoga odgoja
Biljeiti i analizirati tijek nastavnog procesa u nastavi hrvatskoga jezika imatematike(etape)
Biljeiti uenika pitanja tijekom jednoga nastavnoga dana
Pratitiiodreditinastavnukomunikaciju( simetrinost-asimetrinost)
7. biti nazoan na sjednicama uiteljskog vijea, strunoga skupa, roditeljskim sastancima,
individualnim kontaktima uitelja s roditeljima, kolskim programima i akcijama
sistematski lijeniki pregledi, cijepljenje i sl.) te aktivno pomagati i sudjelovati u
njihovim pripremama i provedbi;
7. prouiti svu pedagoku dokumentaciju, posebice Pravilnik o upisu djece u kolu, Pravilnik
o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju, Pravilnik o
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika, a napose Pravilnik o
postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli.

Student je obvezan redovito se pripremati za nastavu i izvannastavne aktivnosti.
Mentor daje miljenje i ocjenu o radu studenta na struno-pedagokoj praksi.

Vjebe studenata
mentora


pojedinih metodika koje su sluali na 2., 3., 4.i 5. godini
342

2.
3.
4.


3. Zakoni
4.


343


Naziv predmeta: Struno pedagoka praksa IV
Semestar: Zimski IX semestar
ECTS bodovi ECTS 4
Tjedno optereenje P+V 0+0+V

Cilj predmeta:
- osposobiti studente s ostvarenjem svrhe i zadaa nastave u niim razredima
osnovne kole;
- omoguiti veu samostalnost studenata pri primjeni razliitih teorijskih
znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;
- upotpunjenje svih potrebitih kompetencija za budui poziv;
- razvijati interes studenata za stalne inovacije u nastavi i cjeloivotno obrazovanje.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1.
student samostalno izvodi nastavu iz svih predmeta

2.
provodi istraivanja u odgojno obrazovnom procesu

3.
4.


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max

Ukupno


Mr. sc. Ranka Jindra,
Via predavaica
Ponedjeljak 9.00 10.00 sati
maila
Kabinet 48

Termini ispita
Kolokviji
Rezultati kolokvija
344

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM SVIRANJE I
Naziv predmeta: Sviranje I
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski Uiteljski studij
Semestar: 3. i 4. semestar, zimski i ljetni
Nositelj kolegija: Lidija Nikoli, via predavaica
ECTS bodovi 4

Cilj predmeta:
Svrha nastave Sviranja I je da studenti svladaju elementarnu vjetinu sviranja klavijaturnog instrumenta
(glasovira, sintisajzera) i pjevanja do stupnja amaterskog muziciranja.

Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Svirati na glazbenom instrumentu objema rukama - melodiju i harmonijsku pratnju
pjesmama.
2. Analizirati partituru za interpretaciju skladbe.
3. Pjevati pjesame za djecu.

Upoznavanje instrumetna, poloaj tijela pri sviranju, postavljanje ruku, artikulacija prstiju. Podmetanje
palca, prebacivanje prsta, tehnike vjebe za postizanje nezavisnosti ruku i prstiju. Glazbena pismenost u
G-kljuu, dinamike oznake, pojam fraze i njena realizacija, jednostavne i sloene mjere. Diferenciranje
melodije od harmonijske pratnje. Obraivanje ritamskih figura. Izvoenje djejih pjesmica iz programa
Glazbene kulture s harmonijskom pratnjom i pjevanjem.

345

Nastava se izvodi u obliku vjebi. Kontinuirana provjera usvojenog gradiva provodi se putem usmenih,
pismenih i praktinih kolokvija. Na kraju godine se polae ispit.

Nain polaganja ispita:Ispit se polae usmeno, pismeno i praktino.

Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
procjenjivanja
Bodovi
min max
Vjebe 0

1-3 Pohaanje nastave Evidencija
nazonosti
8% 10%
Vjebe 2,6 1 Sviranje zadanog
gradiva
Izvedba 35% 50%
Vjebe 0,4 2 Analiza skladbe za
interpretaciju
Pismeni ispit 10% 15%
Vjebe 1 3 Pjevanje zadanog
gradiva
Izvedba 15% 25%
Ukupno 4 68 100

1. Goli, I. (1998). Pjesmarica za osnovne kole. Zagreb: HKD sv. Jeronima.
2. Njiri, N. (1994). Pjevanka prirunik za uitelje. Zagreb. kolska knjiga.
3. Riman, M. (2008). Dijete pjeva. Rijeka: Uiteljski fakultet u Rijeci.

346

1. Udbenici za Glazbenu kulturu od I. do III. razreda osnovne kole.

16.06.2014.; 30.06.2014. u 8 sati
08.09.2014.; 22.09.2014. u 8 sati
Nastavni materijal: partiture, ppt.

347

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM SVIRANJE II
Naziv predmeta: Sviranje II
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski Uiteljski studij
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Svrha nastave kolegija je da studenti usavravaju vjetinu sviranja klavijaturnog instrumenta (glasovira,
sintisajzera) do stupnja amaterskog muziciranja i svladavanje tehnike pjevanja.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Svirati na glazbenom instrumentu objema rukama - melodiju i harmonijsku pratnju
pjesmama.
2. Pjevati pjesme za djecu.

Tehnike vjebe za postizanje nezavisnosti ruku i prstiju. Realizacija fraze, jednostavne, sloene i
mjeovite mjere. Obraivanje ritamskih figura. Funkcionalnost stupnjeva u duru i molu i primjena u
harmonizaciji djejih pjesama. Upoznavanje tehnike pjevanja. Izvoenje djejih pjesama iz programa
nastavnog predmeta Glazbena kultura od I. do III. razreda osnovne kole s harmonijskom pratnjom i
pjevanjem.
Nastava se izvodi u obliku vjebi. Kontinuirana provjera usvojenog gradiva provodi se putem usmenih i
praktinih kolokvija. Na kraju godine se polae ispit.
Nain polaganja ispita:Ispit se polae usmeno i praktino.

348

Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Vjebe 0

1-2 Pohaanje nastave Evidencija
nazonosti
8% 10%
Vjebe 1,2 1 Sviranje zadanog
gradiva
Izvedba 35% 55%
Vjebe 0,8 2 Pjevanje zadanog
gradiva
Izvedba 25% 35%
Ukupno 2 68 100

1. Goli, I. (1998). Pjesmarica za osnovne kole. Zagreb: HKD sv. Jeronima.
2. Njiri, N. (1994). Pjevanka prirunik za uitelje. Zagreb. kolska knjiga.
3. Riman, M. (2008). Dijete pjeva. Rijeka: Uiteljski fakultet u Rijeci.
4. Lhotka-Kalinski, I. (1975). Umjetnost pjevanja. Zagreb: kolska knjiga.

1. Udbenici za Glazbenu kulturu od I. do III. razreda osnovne kole.
2. erfi-Bonjak, V. (2001). Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Grafika.
3. Manasteriotti, V. (1988). Zbornik pjesama i igara za djecu, Prirunik muzikog odgoja.

349

16.06.2014.; 30.06.2014. u 8 sati
08.09.2014.; 22.09.2014. u 8 sati
Nastavni materijal: partiture, ppt.

350

OBRAZAC: ISHODI UENJA KOLSKA HIGIJENA
Naziv predmeta: kolska higijena
STUDIJ
Semestar: 6.
ECTS bodovi 1
Tjedno optereenje P+S 1P

Cilj predmeta:
Usvajanje te produbljivanje i proirivanje znanja iz humane ekologije, kolske higijene, a osobito higijene
nastave i uenja te prehrane i zdravstvenoga odgoja. Omoguivanje suvremenoga tumaenja konkretnih
problema u koli (lokalnoj sredini) i ire.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
1. Nakon uspjeno zavrenih obveza i poloenog ispita student e stei preduvjete da
mu se ope zdravstveno-higijenske zakonitosti nametnu kao standardi tijekom studija
i ivota (ope kompetencije), a bit e sposoban prepoznati razliite zdravstvene
probleme i situacije koje e moi primijeniti u praksi uiteljskog poziva (specifine
kompetencije).
2. Praktina znanja - koja proizlaze iz sadraja kolegija - pomoi e studentu da shvati
higijenske zakonitosti te da ih interdisciplinarnim pristupom moe primijeniti u razrednoj
nastavi.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
10 15
351

Ispit 0,9 1. i 2. Usmeni ili pisani
prikaz znanja
vrlo dobar 4 - 160
bodova
80 200
Ukupno 1 90 215

profesor
dogovoru
visoke kole
dogovoru
soba 23 Osijek
asistent
dogovoru

352

OBRAZAC: OPIS PREDMETA kolska higijena
Higijena uenja, nastave, kole, prehrane, stanovanja; osobna higijena Humana ekologija. Zdravo dijete i
bolesti. Najee bolesti djece kolske dobi Uzronici bolesti. Naini irenja i spreavanje zaraza.
Imunitet, cjepiva i serumi.Povrede u koli i oko nje. Principi pruanja prve pomoi. Ormari prve
pomoi.Prehrana u koli i produenom boravku. Bolesti putovanja i kolskih ekskurzija. Bolesti ovisnosti:
droga, alkohol, puenje.Zdravstveni odgoj i odgoj za humani odnos meu spolovima. Zdravstveno
obrazovanje. Crveni kri i Svjetska zdravstvena organizacija. Odabrani obrazovni filmovi i sadraji s
Interneta.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, ispit
1. Herceg, J. (1985). Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi. Zagreb: kolska knjiga.
2. Lelas, Z. (1985). Nastavne ekskurzije u biologiji. Zagreb: kolske novine.

1. Prebeg, ., . Prebeg (1985). Higijena i kola. Zagreb: kolska knjiga.
2. Matasovi, D. (1993). Kako odgojiti nepuaa. Zagreb: kolska knjiga.
3. Schwoerbel, R. (1995). Rei ne nije dovoljno. Kako odgajati djecu da razborito odluuju o
drogama i
alkoholu. Zagreb: SysPrint.
4. Springer, O. (1997). Higijena. Zagreb: Profil international.
5. ari, A. (1990). Prehrana. Zagreb: kolska knjiga.
6. imunovi, Z. (1989). kolsko dijete i zdravlje. Zagreb: kolske novine.
7. Varoi, M. (1992). Zdravlje ini ivot ljepim. Rijeka: Tiskara Rijeka.

Nain polaganja ispita:usmeni ispit
353

OBRAZAC: OPIS PREDMETA TABLINI KALKULATOR
Rad u programu za tabline kalkulacije:Koncept proraunske tablice. Radno suelje. Tipovi
podataka.elije radnog lista.Sadraj i izgled proraunskih tablica. Formule i funkcijeza obradu podataka.
Izdvajanje podataka iz proraunske tablice. Uvjetno oblikovanje u proraunskoj tablici. Upravljanje
podacima proraunske tablice. Ispis elemenata radnih listova. Grafiki prikazi rezultata obrade podataka.
- vjebe, konzultacije, samostalni zadaci, CARNet LMS
- praktine zadae, kontinuirana provjera znanja, pismeni ispit
mrei.
1. Grundler, D., i dr., ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010), PRO-MILL, Varadin, 2011.

10. Grover, C., MacDonald, M., Vander Veer, E. A., Office 2007 kompletan prirunik (prijevod s
engleskog: Krito, M. et al), Dobar Plan, Zagreb, 2008.
11. Johnson, S., Microsoft Office 2007 - na dlanu (prijevod s engleskog: Mance, T.), Mi, Zagreb,
2007.

Ispit je mogue poloiti na sljedee naine: (1) praktine zadae i kolokviji, (2) praktine zadae i pismeni
ispit, (3) pismeni ispit. Konana ocjena se utvruje nakon to je nastavnik svojim potpisom u Indeksu
studenta ovjerio izvrenje studijskim programom propisanih obveza te nakon to su sve potrebne
aktivnosti za izabrani nain polaganja ispita pozitivno ocijenjene. Ocjena ostvarena praktinim zadaama
vrijedi u akademskoj godini u kojoj je ostvarena, tj. ispit je mogue poloiti na nain (1) i (2) samo u
akademskoj godini u kojoj je kolegij upisan. U (1) i (2) konana ocjena proizlazi iz pozitivnih ocjena
navedenih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: praktine zadae (0,2) i kolokviji/pismeni
ispit (0,8). U (3) konana ocjena proizlazi iz pozitivne ocjene pismenog ispita.
354

OBRAZAC: ISHODI UENJA TABLINI KALKULATOR
Naziv predmeta TABLINI KALKULATOR
Semestar 2.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Cilj predmeta je osposobljavanje za samostalnu primjenu programa za tabline kalkulacije zajednostavne
analize podataka za potrebe seminarskih radova tijekom studija te za poslove evidentiranja i analiziranja
podataka u buduoj uiteljskoj profesiji.Ovim predmetom se razvija vjetina rada u tablinom
kalkulatoru, tj. generika vjetina iz skupa vjetina digitalne kompetencije.

Ishodi uenja:
sposoban u aplikaciji za tabline kalkulacije izvesti sljedee:
Br.* Ishod uenja
25.
oblikovati proraunsku tablicu i podatke u njoj
26.
izvriti niz tablinih kalkulacija primjenom odgovarajuih matematikih formula te ugraenih
funkcija
27.
izdvojiti odreene podatke proraunske tablice lociranjem, sortiranjem i filtriranjem
28.
uvjetno oblikovati dijelove proraunskih tablica
29.
upravljati podacima primjenom specijaliziranih alata tablinog kalkulatora
30.
ispisati proraunsku tablicu i njene dijelove
31.
grafiki prikazati rezultate tablinih kalkulacija (histogram, strukturirani krug, linijski graf) te ih
oblikovati i prenijeti u aplikacije drugih namjena

355

Nastavna
aktivnost*
ECTS
Ishod
uenja
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Nastava
vjebi
Praktine
zadae
0,28 1 7
Rjeavanje praktinih
problema u tablinom
kalkulatoru
Test raunalnih
vjetina:
dvije zadae
12 20
Kontinuirana
provjera
znanja
ili
pismeni ispit
1,12 1 7
zadataka u tablinom
kalkulatoru u nadziranom
Test raunalnih
vjetina:
dva kolokvija
ili
pismeni ispit
42 80
Ukupno 2 54 100

svakodnevno
(e-mail, forum)
Uredske
konzultacije:zimski
semestar - etvrtak
11:30h
zimski semestar - srijeda
11:30h
356

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM TEORIJA GLAZBE
Naziv predmeta: Teorija glazbe
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij uiteljski
fakultet
Nositelj kolegija: dr.sc.Jasna ulenti Begi
Semestar: zimski
Status kolegija: obvezan
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta:
Trajno usvajanje teorije glazbe kao nunog preduvjeta upoznavanja, razumijevanja i poznavanja
glazbenoga izraza.Osposobiti studente za uspjenu primjenu osnovnih glazbeno-teorijskih znanja i
sposobnosti kao temelja svih buduih glazbenih aktivnosti.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. objasniti i razlikovati osnovne pojmove iz teorije glazbe
2. analizirati razliite glazbeneprimjere u tonalnom, ritamskom, metrikom i
interpretacijskom pogledu
3. primijeniti teorijska znanja u demonstraciji melodije, ritma i metra djejih pjesama

Osnovni pojmovi teorije glazbe: zvuk, ton, glazbena abeceda, solmizacija, notno crtovlje, kljuevi,tonski
sustav podjela na oktave, cijeli ton, poluton, nazivi i oblici nota, pisanje notnog teksta,znakovi za
produenje trajanja, pauze.Ritam i metar: dobe, vrste akcenata i akcentuacija, mjera, vrste mjera,
metriko-ritamskeposebnosti, triola, sinkopa, taktiranje.Tonaliteti: predznaci, enharmonija, alteracija,
vrste ljestvica, stupnjevi ljestvice, dur-ljestvice,mol-ljestvice, srodnost tonaliteta.Intervali: vrste intervala,
podjele intervala, transpozicija i modulacija.Akordi: vrste akorda, trozvuci, vrste trozvuka, dominantni
357

septakord. Interpretacija: oznake za artikulaciju, abbreviature (kratice), oznake za tempo i agogiku,
oznake zadinamiku, oznake za karakter.

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Kontinuirana provjera usvojenog gradiva provodi se
putem pismenih kolokvija i ispita.
Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Predavanja,
seminari
0,5 1-3 Pohaanje i
aktivnost na nastavi
Evidencija nazonosti,
usmeni odgovori
- -

Seminarski rad

1 1-3 seminarski radovi,
rasprave, analiza,
zadaci izvedbe
seminarski radovi,
rasprave, analiza, zadaci
izvedbe
10 20
pismeni/
usmeni ispit
1,5 1-3 ponavljanje
usvojenog gradiva
pismeni ispiti, usmeni
ispiti, zadaci izvedbe,
zadaci objektivnog tipa
50 80
Ukupno 3 60 100

1. Tomai, ., Osnove glazbene teorije, Erudit, Zagreb, 2003.
2. Njiri, N., Pjevanka prirunik za uitelje, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
3. Zavrki, J., Teorija glazbe, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
4. Partiture pjesama iz programa Glazbene kulture od I. do IV. razreda osnovne kole

358

1. Goli, I., Pjesmarica za osnovne kole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998.
2. Rakija, B., Osnove muzike kulture, kolska knjiga, Zagreb, 1981
3. Riman, M., Dijete pjeva, Uiteljski fakultet u Rijeci, 2008.

Izvoa kolegija:Gordana Ercegovac-Jagnji, via predavaica
E- adresa:gordanae@ufos.hr
Konzultacije:Ponedjeljkom u 14.30 sati ili prema dogovoru
Termini ispita: 03.02.2014.; 17.02.2014. u 8.00 sati
16.06.2014.; 30.06.2014. u 8.00 sati
08.09.2014.; 22.09.2014. u 8.00 sati
Nastavni materijal: pdf, ppt, partiture.
359

OBRAZAC: ISHODI UENJA TERENSKA NASTAVA
Naziv predmeta: Terenska nastava
STUDIJ
Semestar: 3. i 4.
ECTS bodovi zimski semestar 2, ljetni semestar 1

Cilj predmeta:
Usvajanjem odabranih prirodoslovnih sadraja u ekskurzijskoj nastavi studenti e biti spremni za
uoavanje, prepoznavanje i razumijevanje pojedinih organizama i prirodnih pojava neophodnih za poziv
uitelja. Usvajanjem tih sadraja u izvornoj situaciji u prirodi studenti e biti sposobni za kvalitetne
perceptivne, praktine i misaone djelatnosti potrebne za budui samostalni rad uitelja (npr. kola u
prirodi, kolski vrt, ivi kuti i sl.), aosobito u predmetu priroda i drutvo.
Predmet je usko povezan s predmetima Prirodoslovlje 1 i 2 s kojima ini cjelinu.
Ishodi uenja:
Br.* Ishodi uenja
bit e sposoban razumjeti osnovne prirodne pojave i zakonitosti koje e moi primijeniti u
praksi uiteljskog poziva (specifine kompetencije).
2. Praktina znanja i vjetine - koja proizlaze iz sadraja rada na terenu - pomoi e
studentu da shvati odnose u prirodi i kojima e moi organizirati ekskurzijsku nastavu
u prirodi, a prvenstveno u nastavi prirode i drutva.

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
360

Predavanja 2 1. aktivno sluanje pohaanje nastave
10 15
Rad na
terenu
0,5 1. i 2. Samostalni rad i
rad u skupinama na
terenu
ocjenjuje se nauene
vjetine, zalaganje,
marljivost i prikazano
znanje
20 50
Izrada zbirke 0,5 1. i 2. Samostalna izrada
zbirke i usmeni
prikaz poznavanja
zbirke
nedovoljan - manje od 50
organizama koji su krivo
odreeni, loe
prepariraniili ih na
usmenom dijelu student
ne zna, potrebno
ponavljanje ili obnova
zbirke; 50-60 dobro
prepariranih i odreenih
organizama koje student
poznaje, 20 bodova; 61-
80, 30 bodova; 81-90, 40
bodova; 91 ili vie, 50
bodova

Ukupno 3 Nema brojane ocjene,
nego studenti zaslue
potpis na osnovi
prikupljenih bodova.
30 65

profesor
dogovoru
visoke kole
dogovoru
soba 23 Osijek
asistent
dogovoru

361

OBRAZAC: OPIS PREDMETA Terenska nastava
Studenti pod vodstvom nastavnika upoznaju biocenoze uma, livada, movara, rijeka, planina, mora i
drugih karakteristinih podruja Hrvatske.Upoznavanje karakteristinih vrsta biljaka i ivotinja pojedinih
ivotnih zajednica.Uoavanje i prepoznavanje i zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta.Samostalna izrada
herbara viega bilja i algi. Prepoznavanje gljiva.Prikupljanje i preparacija kukaca - izrada
insektarija.Mjerenja fizikih i kemijskih stanja razliitih stanita (osnovna meteoroloka mjerenja).
Upotreba mjernih instrumenata.Prepoznavanje stupnja oneienosti pojedinih biocenoza. Uoavanje
krajobraznih raznolikosti. Pribor i materijal za uzgoj biljaka lonanica i drugoga bilja na otvorenom.
Priprema zemljita za uzgoj bilja. Sjetva sjemena, presadnice, njega i uzgoj bilja. Vegetativno
razmnoavanje sobnoga i drugoga bilja. Cijepljenje, obrezivanje, zatita od tetoina. Briga za bilje zimi.
Biljna proizvodnja. Stoarska proizvodnja.Uzgoj i njega ivotinja u kui i oko nje. Prikupljanje materijala
za ivi kuti u koli. Ureenje ivoga kutia u koli.Upoznavanje s obradom zemljita te umarskom
proizvodnjom.Posjet dobro organiziranom seoskom gospodarstvu, kolskom vrtu te botanikom i
zoolokom vrtu. Posjet prirodoslovnom muzeju. Posjet nekim zatienim podrujima Hrvatske. Sadraji
se ostvaruju prema mogunostima na terenu.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, terenska nastava
1. Domac, R. (1994). Flora Hrvatske. Prirunik za odreivanje bilja. Zagreb: kolska knjiga.
2. Lelas, Z. (1985). Nastavne ekskurzije u biologiji. Zagreb: kolske novine.


1. Brali, I. (2005). Nacionalni parkovi Hrvatske. Zagreb: kolska knjiga.
2. Chinery, M. (1989). 1000 ideja za prirodoslovca. Sarajevo: Svjetlost.
3. Durrell, G. (1990). Svijet prirode. Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske.
Nikoli, T. (1996). Herbarijski prirunik. Zagreb: kolska knjiga.
362

5. Popovi, ., 1999: Terenska nastava na uiteljskom studiju. Zbornik radova znanstvenog
skupa 125 godina poslije, Ur.: M. Matas i H. Vrgo, Hrvatski pedagoko knjievni zbor,
Zagreb i VU, Petrinja, 62-65.
Hrvatske ume.

Nain polaganja ispita:ispita nema, studenti za potpis prikupljaju bodove.
363

OBRAZAC: OPIS PREDMETA USMENA I PISANA KOMUNIKACIJA
Temeljni su programski sadraji u okviru predmeta Usmena i pisana komunikacija aktivno usvajanje
govornitva u teoriji i praksi kao i aktivno poznavanje pisanih oblika izraavanja hrvatskoga standardnoga
jezika (funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika).Studenti imaju obvezu odrati samostalno jedan javni
govor, napisati samostalno prijavu na natjeaj, ivotopis, zapisnik, poziv na sastanak, posjetnicu, ugovor,
poslovno pismo. U obvezi im je i odlazak na kulturna dogaanja u gradu i dravi; kazaline predstave,
znanstveni skupovi, okrugli stolovi.
-frontalna nastava, teorijski okvir
-skupinski rad, odlazak na kulturna dogaanja
-individualni rad, samostalno izlaganje javnoga govora, samostalno oblikovanje razliitih vrsta tekstova
-usmeno i pismeno
1. Ani, V., Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994.
2. Aristotel, Retorika (bilo koje izdanje)
3. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.:Hrvatski pravopis, 4.izdanje, 1996.
4. kari, I.: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.

1. Bari, E., i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.
2. Boban, V.: Poela govorne komunikacije, Zagreb, 2003.
3. Katii, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.
4. Neill, S.:Neverbalna komunikacija u razredu, Zagreb, 1994.

Nain polaganja ispita: izlaganje javnoga govora, oblikovanje razliitih pisanih oblika
364

Naziv predmeta: USMENA I PISANA KOMUNIKACIJA
STUDIJ
Semestar: 9.
ECTS bodovi 5

Cilj predmeta: osposobiti studente za samostalno ovladavanje pravopisom i gramatikom hrvatskoga
standardnoga jezika

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. Samostalno oblikovati i izloiti javni govor
2. Samostalno napisati razliite pisane oblike: prijavu na natjeaj, ivotopis, poziv na
sastanak, zapisnik, poslovno pismo
3. Sudjelovati na kulturnim dogaanjima grada i drave
4. Samostalna primjena znanja iz hrvatske gramatike i pravopisa
5. Ocijeniti kazalinu predstavu u pisanom obliku

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave
2 1 - 5 Prisutnost uz
aktivno
sudjelovanje
30 40
365

Oblikovanje i
izlaganje
javnoga govora
1 1 , 4 Priprema in
oblikovanje
seminarskoga
rada
15 20
Odlazak na
kazalinu
predstavu i
znanstvene
skupove
1 3,4, 5 Odlazak na
javna
dogaanja,
kazalina
predstava i
znanstveni
skupovi
10 20
Samostalno
oblikovanje
pisanih oblika
1 2, 4 Primjena
steenih
znanja
15 20

doc. dr. sc. Emina Berbi Kolar petkom od 9 do 10 sati dislocirani studij, kabinet
voditeljice studija
366

OBRAZAC: OPIS PREDMETAUSMENA I PISANA KOMUNIKACIJA
Predmet Usmena i pisana komunikacija razvija komunikacijske (govorne i pisane) vjetine hrvatskoga
standardnog jezika. Komunikacijske su govorne vjetine usmjerene ponajprije na razvoj komunikacije
licem u lice (tzv. interpersonalna komunikacija) i obuhvaa sljedee teme: stilovi komuniciranja,
negovorna (neverbalna) komunikacija, struktura javnoga govora, stid i strah od javnoga govorenja,
komunikacijske vjetine sluanja / aktivno sluanje, vjetine predstavljanja sebe i drugih, kultura
govorenja, govor uvjeravanja i govor koji ostavlja dojam, improvizirani govor. U podruju pisane
komunikacije naglasak je na pisanim pojavnim oblicima administrativno-poslovnoga stila izraavanja
(ivotopisa, molbe, slubenoga pisma/ dopisa, prijave na natjeaj...).

- samostalni teorijsko-praktino-istraivaki rad
- javni govor
- samoprocjena komunikacijskih govornih vjetina
- pisani oblici administrativno-poslovnoga stila izraavanja (ivotopis, molba, slubeno
pismo/dopis, prijava na natjeaj)
- pohaanje nastave
- usmeni ispit

1. Jezikom po jeziku (2012) Jezini prirunik za studente i zaposlenike fakulteta. Uredile Lidija
Bakota i Ivana Trtanj. Osijek: Uiteljski fakultet u Osijeku
2. Petar, S. (2008) Kako se uspjeno prodati. Osnove uspjenog komuniciranja u obitelji, s
prijateljima, poslovnim partnerima i svima koji vas gledaju i sluaju (i kupuju neto od vas),
tree izdanje. Zagreb: Mozaik knjiga.
3. kari, I. (2000) Temeljci suvremenoga govornitva. Zagreb: kolska knjiga

1. Pease, A. (2002) Govor tijela. Kako misli drugih ljudi proitati iz njihovih kretnji. Zagreb:
AGM.
367

2. ego, J. (2005) Kako postati uspjean govornik. Prirunik retorike za uenike i studente.
Zagreb: Profil.
3. kari, I. (2006) Hrvatski govorili! Zagreb:kolska knjiga.
4. panjol Markovi, M. (2008) Mo uvjeravanja. Govornitvo za menadere (i one koji to
ele postati). Zagreb: Profil.

Nain polaganja ispita:kolokvij javni govor, usmeni ispit.

368

OBRAZAC: ISHODI UENJA USMENA I PISANA KOMUNIKACIJA
Naziv predmeta: USMENA I PISANA KOMUNIKACIJA
STUDIJ
Semestar: 9.
ifra predmeta:
UHR9001
ECTS bodovi 5

Cilj predmeta: osposobiti studente za uspjenu usmenu i pisanu komunikaciju u podruju
interpersonalane komunikacije (komunikacije licem u lice) i u podruju pisane poslovne komunikacije.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. stei znanja, vjetine i sposobnosti uspjene interpersonalne komunikacije (komunikacije
licem u lice) u raznolikim situacijama u javnom, drutvenom i poslovnom ivotu
2. usvojiti i razviti vjetine negovorne (neverbalne) komunikacije i moi ih primijeniti u
neposrednoj komunikaciji s drugima
3. primjenjivati razliite komunikacijske stilove izraavanja u javnoj, slubenoj (poslovnoj)
komunikaciji
4. primjenjivati razliite komunikacijske strategije (uvjeravanja, pregovaranja, raspravljanja,
objanjavanja)
5. osposobiti za uspjeno javno govorenje (govorenje pred drugima)
6. osposobiti za jasno izricanje svojih misli, elja, potreba, osjeaja na razumljiv i drutveno-
jezino prihvatljiv nain potujui naela kulture govorenja
7. stei znanja, vjetine i sposobnosti aktivnoga sluanja kao bitnoga elementa uspjene
interpersonalne komunikacije te navedene vjetine primjenjivati u privatnoj i poslovnoj
komunikaciji s drugima
369

8. znati pisati razliite pisane pojavne oblike poslovne komunikacije

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
samostalni
teorijsko-
praktino-
istraivaki rad

1 - 5 istraivanje
literature i pisanje
strukture javnoga
govora
10 10
odrati javni
govor

1 -7 javno govorenje
pred publikom
10 20
samoprocjena
komunikacijskih
govornih vjetina

1 - 7 sudjelovanje u
komunikacijskim
radionicama i
samoprocjena
vlastitih govornih
vjetina
5 5
pisani oblici
administrativno-
poslovnoga stila
izraavanja
(ivotopis, molba,
slubeno
pismo/dopis,
prijava na
natjeaj, zapisnik)
3, 4, 6,
8
pisanje razliitih
tekstova
administrativno-
poslovnoga stila
izraavanja
(ivotopis, molba,
slubeno
pismo/dopis,
prijava na
natjeaj, zapisnik)
5 10
(2+2+2+2+
2)
pohaanje
nastave

1 -8 nazonost nastavi
(predavanjima i
seminarima) uz
aktivno
sudjelovanje
5 5
370

Usmeni ispit 1 -8 kritiki osvrt na
proitanu
literaturu
10 10
Ukupno 40 60

doc. dr. sc.Lidija Bakota etvrtkom od 10 do 11,30 Nastavna zgrada Uiteljskoga
fakulteta u Osijeku, ured za
profesore br. 44
371



Prouavanje slavonskoga dijalekta i njegovih poddijalekata: posavskoga, podravskoga i baranjskoga.
Smjetaj slavonskoga dijalekta unutar tokavskoga narjeja hrvatskoga jezika: jezini kriteriji i
zemljopisno omeenje. Fonoloki, naglasni, morfoloki, sintaktiki i leksiki opis slavonskoga dijalekta.
Usporedba slavonskoga dijalekta s ostalim dijalektima tokavskoga narjeja, osobine koje slavonski
dijalekt veu uz dijalekte kajkavskoga i akavskoga narjeja.
Radnaknjievnimtekstovimaslavonskogadijalekta: obiljejanaglasaka, morfolokaanaliza,
sintaktikaanaliza.

-terenski rad
-seminarski rad lingvistiki opis zadanoga mjesnog govora
-rad na knjievnim tekstovima
-usmeni ispit


1. Koleni, Ljiljana: Govori slavonskoga dijalekta (okaki govori) u knjizi okadija i okci,
Podrijetlo i naseljavanje, Privlaica, Vinkovci, 2007., 185. - 200.
2. Koleni, Ljiljana, Berbi Kolar, Emina: Govor Starih Perkovaca, okaka ri br. 5, Vinkovci,
2008., 83.- 92.
3. Koleni, Ljiljana, Berbi Kolar, Emina: Slavonski dijalekt u koli, Subotica, 2009., 257. - 261.

372


1. Koleni, Ljiljana: Slavonski dijalekt, Croatica, sv. 46-46, Zagreb 1997., 101. -116.
2. Koleni, Ljiljana: Slavonski dijalekt prema ostalim hrvatskim dijalektima,
Zagrebaka slavistika kola, Zbornik radova 2002., Zagreb 2003., 175. -185.
3. Lisac, Josip: Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori
torlakog narjeja, Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb 2003.
4. Mogu, Milan: O problemima nae povijesne dijalektologije, Hrvatski dijalektoloki
zbornik, knj. 9, Zagreb 1995., 11. - 23.

Nain polaganja ispita: kolokvij - seminarski rad kao rezultat lingvistikoga jezinog opisa mjesnoga
govora. Usmeni ispit.

373

OBRAZAC: OPIS PREDMETA UVOD U LINEARNU ALGEBRU
Klasina algebra vektora. Pojam vektora. Operacije s vektorima. Linearna kombinacija vektora.
Baza u V
3
. Skalarni produkt vektora. Vektosrki produkt vektora.
Vektorski prostori. Linearna nezavisnost. Baza vektorskog prostora.
Matrice. Pojam matrice i operacije s matricama. Neke specijalne matrice. Regularne matrice.
Rang matrice.
Sustav linearnih algebarskih jednadbi. Gaussova metoda. Uvjet rjeivosti sustava linearnih
jednadbi.
Determinante. Laplaceov razvoj determinante. Cramerovo pravilo.

rokova.
- kolokviji ili pismeni ispit, usmeni ispit
-
1. D. Juki, R. Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Osijek, 2000.
2. S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru, kolska knjiga, Zagreb, 1975.

1. K. Horvati, Linearna algebra I, II, III, PMF-Matematiki odjel, Zagreb 1995.
2. N. Antoni, E. palj, V. Volenec, Matematika 3, kolska knjiga, Zagreb, 2006.
3. L. aklovi, Zadaci iz linearne algebre, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
Konana ocjena proizlazi iz ocjena sljedeih komponenti
2. usmeni ispit
374

OBRAZAC: ISHODI UENJA UVOD U LINEARNU ALGEBRU
Naziv predmeta: UVOD U LINEARNU ALGEBRU
STUDIJ
Semestar: III.
ECTS bodovi 3

Cilj predmeta: Upoznavanje studenata s osnovnim konceptima i problemima linearne algebre koji vode
prema jasnom razumijevanju teorije sustava linearnih jednadbi, ukljuujui i algoritme za njihovo
rjeavanje.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
32. definirati i objasniti temeljne pojmove linearne algebre (vektor, linearna nezavisnost i
zavisnost, vektorski prostor, matrice, determinante)
33. provjeriti da standardni primjeri zadovoljavaju definicije
34. definirati osnovne raunske operacije s vektorima i zakone koji vrijede
35. provesti osnovne raunske operacije s vektorima i geometrijski ih interpretirati
36. provesti osnovne operacije s matricama i determinantama
37. razumjeti i primijeniti metode rjeavanja sustava linearnih jednadbi
38. prevesti u matematiki jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematiki, te
koristiti dobiveni zapis za rjeavanje poetnog problema

375

Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
min max
Kolokviji ili
pismeni ispit
1.4 2,4-7 Studenti trebaju
samostalno rijeiti
zadatke koji su
postavljeni na
kolokviju ili
pismenom ispitu.
Dva kolokvija ili pismeni
ispit. Bodovi ostvareni
na kolokvijima se
zbrajaju. Konana
ocjena iz kolokvija
utvruje se nakon
posljednjeg kolokvija.
pozitivne ocjene iz
minimalno
pojedinanom kolokviju
i 50% bodova u sumi
Pozitivno ocijenjen
pismeni dio ispita.
30 60
Zavrni ispit 1.3 1-3,6 Usmeni ispit Studentima se
postavljaju teoretska
pitanja iz obraenih
tema kako bi se
provjerilo poznavanje i
razumijevanje tema.
20 40
Pohaanje
nastave
0.3 Studenti su obvezni
u skladu s
Pravilnikom o
studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati na
barem 70% nastave
propisane
predavanjima i
vjebama obavljati e se
na predavanjima i
vjebama.
- -
376

studijskim
programom
Ukupno 3 50 100

Kolar-uper
etvrtkom u 14 sati ili prema dogovoru na e-
mail rkolar@ufos.hr
kabinet 40

377

OBRAZAC: OPIS PREDMETA UVOD U RAUNARSTVO
Uvod u raunarstvo. Matematike osnove raunala (brojevni sustavi, pretvaranje broja iz sustava s
bazom X u dekadski sustav, pretvaranje dekadskog broja u sustav s bazom X, pretvaranje binarnog u
oktalni, binarnog u heksadekadski, oktalnog u binarni, heksadekadskog u binarni). Kodovi. Osnovno o
logikim sklopovima. Raunalno sklopovlje (vrste raunala, glavni dijelovi raunala). Karakteristike
raunala. Memorija i ureaji za pohranu. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji. Upoznavanje s razliitim
operacijskim sustavima.

1. P. Broanac, Informatika 1, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
2. V. Galeev i dr., Informatika i raunalstvo, SysPrint, Zagreb, 2006.
3. D. Grundler, Kako radi raunalo, Pro-mil, Varadin, 2004.

1. L. Budin, Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996.
2. T. Drabik, Brzi vodi kroz Windows XP, Bug i SysPrint, Zagreb, 2002.
3. D. Grundler, Informatika 1, kolska knjiga, Zagreb, 2003. (dostupno online na http://e-
378

knjiznica.carnet.hr putem elektronikog identiteta AAI@EduHr za akademsku i
istraivaku zajednicu)
4. asopis VIDI (dostupno online na http://e-knjiznica.carnet.hr putem elektronikog
5. Nacionalni portal za udaljeno uenje "Nikola Tesla", CARNet,
https://lms.carnet.hr/lms/login.jsp?dd=1385909497311
6. Windows,http://windows.microsoft.com/en-us/windows/home

Nain polaganja ispita:kolokviji, praktini radovi, zadae, pismeni ispit, usmeni ispit
i. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom,
j. predao sve zadae tijekom semestra i predao praktini rad.


379

OBRAZAC: ISHODI UENJA UVOD U RAUNARSTVO
Naziv predmeta: Uvod u raunarstvo
Semestar: II.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta: Ovladati osnovnim pojmovima iz informatike i temeljnim injenicama o grai raunala i
njihovoj ulozi te svakodnevnoj praksi.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. identificirati generacije raunala
2. identificirati dijelove raunala i njihovu funkciju
3. pretvarati brojeve iz dekadskog brojevnog sustava u binarni, oktalni, heksadekadski
brojevni sustav i obrnuto
4. prepoznati logike sklopove
5. oblikovati tablice istinitosti

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Prisustvovanje
na nastavi
0.1 1-5 Studenti su
obvezni u
skladu s
Pravilnikom
o studiranju
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama
obavljati e se
/ /
380

Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati
na barem
70% nastave
propisane
studijskim
programom.
na predavanjima
i vjebama.
obvezan je
samostalno
izraditi jedan
praktini rad
prema
uputama
dobivenim
od
nastavnika.
Prilikom
definiranja
praktinog rada
nastavnik
objavljuje i
objanjava
unaprijed
razraene
kriterije
procjene.
5 10
Praktine
zadae
0.15 3-5 Tijekom
semestra
studenti e
imati dvije
zadae koje
e trebati
samostalno
rijeiti i
predati u
predvienom
roku.
Kriteriji su
razraeni za
svaki zadatak.
Prilikom
definiranja
zadatka
nastavnik
objavljuje i
objanjava
kriterije
procjene.
5 10
Kolokviji i/ili
pismeni ispit
1 1-5 Studenti
trebaju
samostalno
odgovoriti na
teorijska i
rijeiti
praktina
pitanja od
kojih se
sastoje
kolokviji i/ili
Kolokviji i/ili
pismeni ispit e
se sastojati od
teorijskog i
praktinog
dijela.Bodovi
oba dijela
kolokvija se
zbrajaju.
Student mora iz
25.5 50
381

pismeni ispit. svakog kolokvija
ostvariti
minimum 50%
bodova.
postavljaju
teoretska
pitanja iz
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
15.5 30
Ukupno 2 51 100

ili po dogovoru
ili po dogovoru
raunalna uionica
E-konzultacije:
e- pota, forum
asistentica
utorkom u 11:00
ili po dogovoru
382

nastave
ili po dogovoru
raunalna uionica
E-konzultacije:
e- pota, forum


383

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM VIZUALNE KOMUNIKACIJE I DIZAJN

Naziv predmeta: Vizualne komunikacije i dizajn
fakultet
Nositelj kolegija:

doc.art. Goran Kujundi

Semestar: Zimski
Status kolegija: Izborni
ECTS bodovi 4

Cilj predmeta:
Osvijestiti studente da kroz praktini rad u korelacji s teorijom vizualnih komunikacija i dizajna usvoje
vizualne poruke novih medija te ih kao takve mogu znati koristiti u radu u vrtiima i koli. Praktini rad
temelji se na teorijskom poznavanju procesa prenoenja vizualnih poruka. Upoznavanje novih vrijednosti
vizualnih komunikacija koje obogauju senzibilitet studenata, produbljuju njegove vizualne i manuelne
sposobnosti te ire obzorje njegovih likovnih spoznaja, poznavanju te primjenu steenih znanja i vjetina
u praksi.
Ishodi uenja:
Po zavretku nastave iz navedenog kolegija student e moi:
Br. Ishod uenja
1. Prepoznati razliita podruja oblikovanja vizualnih komunikacija i dizjana
2. Interpretirati osnovne elmente kreiranja vizualnih poruka, te odrediti kvalitatvnu razinu
prezentirane poruke.
3. Praktino primijeniti elemente vizualnih komunikacija i dizajna u kreiranju vlastitih poruka
i oblika u komunikaciji s djecom predkolske dobi.
384

4. Kritiki procijeniti primjerenost odreenih sadraja i poruka u odnodsu na predkolsku
dob djeteta

Definicija vizualnih komunikacija i povijesni razvoj. Pojedinac i okolina. Gledanje kao vizualno
miljenje.Mnogoznanost rijei i jednoznanost slike. Graa i oblik, namjena i oblik, umjetnost i
industrija. Suvremene tehnologije. Metode grafikog dizajna i masovni mediji. Dizajn
informiranja i virtualni prostor. Predmetni i zatitni, likovni atributi, od slike do pisma.
Kompozicija, kompozicija i stil, pokretna slika, pokret u slici, kadar u filmu, montaa kao
kompozicija u vremenu. Priopavanje i meuljudski odnosi, karakter informacija suvremenih
tehnologija vizualne komunikacije. Povezivanje razliitih medijalnih sadraja, izrada interakcije
i korisnikog suelja za prezentaciju na ekranu.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja: predavanja, mapa vjebi, samostalni rad.
Nain polaganja ispita: usmeni ispit, samostalni rad, mapa vjebi
Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Predavanja 0,5 1. 4. Pohaanje
nastave
Evidencija
nazonosti
5 10
Vjebe 1 2. Rjeavanje
praktinih
zadataka
Mapa vjebi
(istraivanja)
10 20
Samostalni
zadaci
0,5 2. i 4. Samostalna
aktivnost
izvan nastave
Fotografska
mapa
10 20
Usmeni ispit 2 1.-4. Provjera znanja 40 50
Ukupno 4 65 100

385

1. Tomia, M., Milkovi, M., Vizualne komunikacije i dizajn, Varadin: Veleuilite u
Varadinu, 2013.

2. Vuki, F., Stoljee hrvatskog dizajna. Zagreb: Meandar, 1996.

3. Ivanevi, R., Likovni govor. Zagreb: Profil, 2003.

1. Pai, ., Vizualne komunikacije. Zagreb: Centar za vizualne studije - CVS, 2008.

2. Rui, F., Multimedija. Zagreb: Kili, 1994

386

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM Vizualne komunikacije i dizajn
studij
Semestar: Ljetni
ECTS bodovi 2
Tjedno optereenje P+S P-1+S-1

Cilj predmeta: interpretirati temeljna znanja iz vizualnih komunikacija i dizajna. Primjena praktinih
radova u korelaciji s teorijom vizualnih komunikacija i dizajna. Razumijevanje i povezivanje vizualne
poruke novih medija za planiranje, pripremanje i izvoenje nastave. Analiziranje novih vrijednosti
vizualnih komunikacija koje obogauju semzibilnost studenata, produbljuju njegove vizualne i manuelne
sposobnosti te ire obzorje njegovih likovnih spoznaja. Poznavanje i primjena steenih znanja i vjetina u
praksi.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Definirati spoznaju teorije, praktikih radova razliitim tehnikama, razliitim metodama i
materijalima
2. Znanje koristiti u drugim oblicima umjetnosti
3. Sposobnost definiranjea anlize i sinteze o novoj strategiji
4. Koritenje znanja za rad u kreativnom procesu

Okvirni sadraj predmeta:povijesni razvoj vizualnih komunikacija.Vizualne komunikacije u
svakodnevnom ivotu.Gledanje kaovizualno miljenje. Vizualna komunikacija od Gutenberga do
drutveno vizualne komunikativne mree. Vrste i oblici komunikacije s ishoditem na likovno-vizualnim
rasponima ponude. Povijesni razvoj dizajna. Plakat i strip. Razvoj fotografije. Vizualne komunikacije i
grafiki dizajn.Animirani film. Upotreba vizualne komunikacije: film, televizija, ambalaa, logotipi, tisak,
knjige, Art Deco, Pop Art, plakati, jumbo plakati, web komunikacije... Primjena vizualna komunikacija i
suvremeni grafiki dizajn. Nove dimenzije vizualne komunikacije i dizajna u kontekstu snanog razvoja
387

suvremenih vizualnih tehnologija komuniciranja. Vizualne tehnologije komuniciranja u funkciji razvoja
graanske kulture komuniciranja.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:predavanja, rasprave, seminari, samostalni zadaci i
izlobe
Nain polaganja ispita:usmeni, samostalni seminarski rad, mapa vjebi
Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
nastave
Evidencija
nazonosti
9% 10%
Seminarski
rad
1-4 Istraivanje Pisanje
seminarskog
rada
25% 30%
Mapa/vjebe 1-4 Vjebe Rjeavanje
praktinih
zadataka
15% 20%
Ukupno 70% 100

1. Ivanevi, R., Likovni govor-Uvod u svijet likovnih umjetnosti.Zagreb, profil, 1997.
2. Pai, ., Vizualne komunikacije, Zagreb, Centar za vizualne studije, 2008.
3. Hedgecoe,J. , Sve o fotografiji i fotografiranju. Zagreb, Mladost, 1978.
4. Jenkis, K., Vizualna kultura. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2002.

388

1. Keller, G., Design/dizajn, Zagreb, Vjesnik agencija za marketing,1978.
2. Hollis, R., Grafiki dizan, saeta povijest. Thames&Hudson, Richard Humphreys, 2001.
3. Vuki, F., Stoljee hrvatskog dizajna. Zagreb, Meandar, 1006.
4. Rui, F., Multimedija. Zagreb, Kili, 1994.

Razrada sadraja
Br. Teme
1. Uvod u tematski pristup vizualnih komunikacija i dizajna
2. Vizualna kultura u svakodnevnom ivotu
3. Plakat kao likovni fenomen u komunikaciji
4. Fotografija kao likovni fenomen u komunikaciji
5. Pokret u slici, kadar u filmu
6. Sagledanje dizajna u odnosu prema svim segmentima koji ga odreuju: umjetnost,
drutvo, tehnike, proizvodnja trite
7. Grafiki dizajn
8. Funkcija dizajna ambalae, loga
9. Komunikacija kroz tiskovne medije
10. Analiza vizualnih medijskih sadraja TV reklame
11. Od industrijske estetike do humano orijentirane inovacije /novi dizajn/
12. Nove tehnologije komunikacije
13. Uline vizualne komunikacije, grafiti i street
14. Estetika i slika kao osnova galerijske umjetnosti virtualna galerija
15. Karakter informacija suvremenih tehnologija vizualne komunikacije

389

Seminar:
Seminar sadrajno slijedi predavanja u likovnom izraavanju-kreiranju-dizajniranju i rjeavanju
likovnih problema.

mr.sc.art. Davorka Brean, izvaredni prof.
Konzultacije: ponedjeljak od 10.30 sati
Termini ispita:
27.1.2014.; 10.2.2014. (ponedjaljak-poetak u 8.00 sati)
9.6.2014.; 23.6.2014. (ponedjaljak-poetak u 8.00 sati)
1.9. 2014.; 15..9.;2014. (ponedjaljak-poetak u 8.00 sati)

390

OBRAZAC: OPIS PREDMETA VIZUALNE KOMUNIKACIJE I DIZAJN


Predavanja na kolegiju Vizualne komunikacije i dizajn sistematiziraju teoriju vizualne komunikacije
usporedno oprimjerujui ju znaajnim dizajnerskim ostvarenjima kroz povijest pa sve do danas.
Raznolika tematika predavanja obuhvaa temeljne pojmove vezane uz ovjekovo opaanje poput
subliminalnih poruka, ali i boju kao jednu od sastavnica filmske umjetnosti. Seminari, prilikom kojih
studenti imaju priliku iznjeti vlastita istraivanja, prate pojedina predavanja.

predavanja, seminari, konzultacije, samostalni zadatci
kolokviji, seminarski rad, pismeni ispit


1. Vuki, F. Stoljee hrvatskog dizajna. Zagreb: Meandar, 1996.
2. Lidwell, W. Univerzalna naela dizajna. Zagreb : Mate, 2006.
3. Whiteley, N. Oblikovanje za drutvo. Karlovac : Naklada drutva arhitekata, graevinara i
geodeta, 1999.


1. Dorfles, G. Ki : antologija loeg ukusa. Zagreb : Golden marketing, 1997.
3. Brean, D. Prirunih likovnih pojmova i reprodukcija. Zagreb: Ljevak, 2006.

Nain polaganja ispita:pismeni ispit.

391

OBRAZAC: ISHODI UENJA Vizualne komunikacije i dizajn

Semestar: II.
ifra predmeta: ULI 2001
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:

Cilj predmeta jest osposobiti studenta/studenticu da praktino primijenjuje temeljne pojmove iz teorije
vizualne komunikacije i dizajna te predlae jednostavnija ostvarenja na zadane probleme iz podruja
dizajna.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. imenovati temeljne pojmove iz vizualne komunikacije i dizajna
2. primijenjivati teoriju prilikom praktinoga oblikovanja, s naglaskom na grafiki dizajn
3. predlagati vlastite oblike i nain prezentacije vizualne poruke putem razliitih medija
vizualne komunikacije
4. oblikovati vlastito vizualno miljenje

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
pohaanje
nastave
1 1.-4. - - - -
samostalni
dizajnerski
zadatci
0.3 3. i 4. mapa radova Radovi nastaju
prema
prethodnim
uputama.
10 20
392

predavanja 0.2 1. - 3. rad na
tekstu,
analiziranje
primjera
rasprava 10 20
film 0.1 4. analiza jedne
sastavnice
djela
U pismenom
radu procjenjuje
se razina
opaanja
studenta.
5 10
Ispit 0.5 1.-4. pismeni ispit Odgovori se
boduju.
25 50
Ukupno 2 50 100

Doc. art. mr. Jelena Kovaevi prema dogovoru Kabinet 56

Nastavni materijal
Pdf i ppt.

Termini ispita
17.6.2014.
1.7.2014.
2.9.2014.
23.9.2014.

Kolokviji
Obuhvaaju temeljne pojmove iz vizualne komunikacije i dizajna, popraene odabranim reprodukcijama
dizajnerskih ostvarenja koje student na ispitu imenuje.
Rezultati kolokvija

393

OBRAZAC: OPIS PREDMETA ZATITA I KOMUNIKACIJA LIKOVNE BATINE U KOLI I VRTIU

Predavanja obuhvaaju pojmove muzeologije, kulturne batine kole, djejeg likovnog rada i zatite
istoga te djeji likovni radovi kao muzealiju u okvirima kriterijia vrjednovanja. Na vjebama se razmatraju
prijedlozi izrade dokumentacije i komunikacije djeje likovne batine u kolama s naglaskom na uvanje
i prezentiranje likovnih radova djece.

predavanja, vjebe, konzultacije, analize, samostalni zadatci
kolokviji, analiza djejeg rada, samostalni zadatci, pismeni ispit


1. Marojevi. I., Uvod u muzeologiju. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1993.
Grguri, N.; Jakubin, M. Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb : Educa, 1996.
2. Vuji, ., Izloba u koli ili (I) kola na izlobi. Rijeka: proljetna kola kolskih knjiniara,
1998.
3. Marojevi, I., kole i kulturna batina. Rijeka: Proljetna kola knjiniara, 1998.


1. Lazlo, ., Preventivna zatita: Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar, 2001.
3. Brean, D. Prirunih likovnih pojmova i reprodukcija. Zagreb: Ljevak, 2006.

Nain polaganja ispita:pismeni ispit.

394

OBRAZAC: ISHODI UENJA Zatita i komunikacija likovne batine u koli i vrtiu

Naziv predmeta: Zatita i komunikacija likovne batine u koli i vrtiu
Semestar: I.
ifra predmeta: ILIS 011
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta:
Definirati naine ouvanja likovne batine, u smislu zatite i komunikacije kao temeljne muzeoloke
funkcije. Prepoznati vrijednosti kulturne batine kole i djejih likovnih uradaka i sprijeiti nastanak tete
stvarajui zbirke radova.

Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. definirati temeljnepojmove vezane uz zatitu, komunikaciju i djeji likovni rad
2. vrjednovati djeji likovni rad i izdvojiti njegove sadrajno-formalne sastavnice
3. samostalno prosuivati u pristupu djejem likovnom radu
4. identificirati kulturnu batinu kole
5. primijenjivati steena znanja u procesu donoenja o zatiti i nainu prezentacije djejeg
likovnog rada

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod uenja Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi

min max
pohaanje
nastave
1 1.-5. - - - -
samostalni
zadatci
0.1 2. - 5. mapa radova,
pisano
istraivanje;
privatni muzej
Vrjednuje se
primjena znanja iz
metodike likovne
kulture; -
20 40
predavanja 0.3 1. i 4. rad na tekstu,
analiziranje
rasprava 5 10
395

primjera
Ispit 0.5 1.-4. pismeni ispit Odgovori se
boduju.
25 50
Ukupno 2

50 100

Doc. art. mr. Jelena Kovaevi prema dogovoru Kabinet 56

Nastavni materijal: pdf i ppt.

Termini ispita
17.12.2013.
4.2.2014.
18.2.2014.
16.4.2014.
17.6.2014.
1.7.2014.
2.9.2014.
23.9.2014.

Kolokviji
Obuhvaa gradivo vezano uz batinu, zatitu i komunikaciju, prilagoeno djejem likovnom radu i
likovnoj batini kole.
Rezultati kolokvija
396

OBRAZAC: OPIS PREDMETA ZAVIAJNI IDIOM

Prouavanje slavonskoga dijalekta i njegovih poddijalekata: posavskoga, podravskoga i baranjskoga.
Smjetaj slavonskoga dijalekta unutar tokavskoga narjeja hrvatskoga jezika: jezini kriteriji i
zemljopisno omeenje. Fonoloki, naglasni, morfoloki, sintaktiki i leksiki opis slavonskoga dijalekta.
Usporedba slavonskoga dijalekta s ostalim dijalektima tokavskoga narjeja, osobine koje slavonski
dijalekt veu uz dijalekte kajkavskoga i akavskoga narjeja.
Radnaknjievnimtekstovimaslavonskogadijalekta: obiljejanaglasaka, morfolokaanaliza,
sintaktikaanaliza.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja:terenski rad, seminarski rad lingvistiki opis
zadanoga mjesnog govora, rad na knjievnim tekstovima, usmeni ispit.
1. Koleni, Ljiljana: Govori slavonskoga dijalekta (okaki govori) u knjizi okadija i okci,
Podrijetlo i naseljavanje, Privlaica, Vinkovci, 2007., 185. - 200.
2. Koleni, Ljiljana, Berbi Kolar, Emina: Govor Starih Perkovaca, okaka ri br. 5, Vinkovci,
2008., 83.- 92.
3. Koleni, Ljiljana, Berbi Kolar, Emina: Slavonski dijalekt u koli, Subotica, 2009., 257. - 261.

1. Koleni, Ljiljana: Slavonski dijalekt, Croatica, sv. 46-46, Zagreb 1997., 101. -116.
2. Koleni, Ljiljana: Slavonski dijalekt prema ostalim hrvatskim dijalektima,
Zagrebaka slavistika kola, Zbornik radova 2002., Zagreb 2003., 175. -185.
3. Lisac, Josip: Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori
torlakog narjeja, Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb 2003.
397

4. Mogu, Milan: O problemima nae povijesne dijalektologije, Hrvatski dijalektoloki
zbornik, knj. 9, Zagreb 1995., 11. - 23.

Nain polaganja ispita:kolokvij - seminarski rad kao rezultat lingvistikoga jezinog opisa mjesnoga
govora. Usmeni ispit.

398

OBRAZAC: ISHODI UENJA ZAVIAJNI IDIOM
Naziv predmeta: ZAVIAJNI IDIOM
STUDIJ
Semestar: 2.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta: osposobiti studente za samostalna dijalektoloka istraivanja i opise mjesnih govora.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. osposobiti studente za samostalni terenski rad
2. osposobiti studente za opis govora koji su snimili na terenskome radu
3. poznavanje i primjena posebnih znakova koji su potrebni pri dijalektnom opisu
4. osposobiti studente za skupinski rad na terenu i raspodjelu dijalektnih zadaa
5. osposobiti studente za sastavljanje seminarskoga znanstvenoga rada koji se moe
objelodaniti
6. osposobiti studente da prepoznaju govor odreenoga mjesta slavonskoga
dijalektana temelju snimljene grae

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Terensko
lingvistiko
istraivanje
1 1 - 6 Odlazak na
terensku
nastavu,
osposobljenost
20 20
399

za
dijalektoloko
istraivanje uz
potivanje i
poznavanje
posebnih
zakonitosti
koje su nune
za
dijalektoloka
istraivanja
Prezentacija
seminarskoga
rada
0,5 5 Priprema i
usmeno
izlaganje
terenskoga
lingvistikoga
istraivanja
10 20
Pohaanje
nastave
aktivno
sudjelovanje
10 20
Ukupno 2 40 60

doc.dr.sc.Emina Berbi Kolar petkom od 9 do 10 sati dislocirani studij, kabinet
voditeljice studija
400

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM Zborno pjevanje
Naziv predmeta: Zborno pjevanje
Studij: Studij ranoga i predkolskoga odgoja i obrazovanja
ifra predmeta: PGL0002
ECTS bodovi 4
Tjedno optereenje P+V 1 P + 2V

Cilj predmeta:
Osposobiti studente za pjevanje u dvoglasnom zboru i za ukljuivanje djece predkolske dobi u
aktivnosti skupnog muziciranja.
Ishodi uenja:
Br. Ishod uenja
1. Izvoditi ritamske vjebe za pravilo disanje
2. Izvoditi melodijske vjebe za pravilnu impostaciju glasa
3. Pjevati usklaeno s ostalim pjevaima u dvoglasnom zboru
4. Sudjelovati u zbornom izvoenju pet do sedam dvoglasnih skladbi razliitih autora
5. Dirigirati pet do sedam skladba skladanih za djeji zbor
6. Uvoditi u aktivnosti skupnog muziciranja djecu mlae kolske dobi

Pjevako disanje. Funkcija dijafragme. Postanak tona. Postava vokala. Fraziranje. Taktiranje dvodobne i
trodobne mjere. Znak za poetak i kraj izvedbe. Dinamiko nijansiranje. Jednoglasne pjesme. Dvoglasne
pjesme. Uspavanke. Boini napjevi.

401

Nastava se izvodi u obliku predavanja i vjebi. Studenti su obvezni aktivno i redovno prisustvovati nastavi
i sudjelovati na javnim nastupima sa zborom.
Nain polaganja ispita:Ispit se polae praktino.
Nastavna
aktivnost
ECTS Ishod
uenja
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohaanje
nastave -
predavanja i
seminari
Evidencija
nazonosti
7% 10%
Kontinuirana
provjera
znanja
1,2,5 2 Zadaci izvedbe Praktini kolokviji 20% 40%
Javni nastupi
sa zborom
2 3-4 Nastup Kvaliteta javnog
nastupa
25% 50%
Ukupno 4 52% 100%

1. Lhotka-Kalinski,I. (1975.) Umjetnostpjevanja. Zagreb: kolskaknjiga.
2. Reich, T. (1972.) Muzika itanka za mlade prijatelje muzike. Zagreb: kolska knjiga.
3. Zavrki, J. (1979.). Metodikeupute za rad s djejim zborom u opeobrazovnim kolama.

402

10. Svalina, V. (2010c.) kolski pjevaki zbor u meunarodnoj interkulturalnoj suradnji.
Obrazovanje za interkulturalizam, zbornik radova, Osijek: Sveuilite J.J. Strossmayera,
Uiteljski fakultet u Osijeku, Nansen Dijalog Centar Osijek, 355-370.
11. Lhotka, F. (1981.) Dirigiranje, Zagreb: kolska knjiga.
12. Andraec, F. ( 1981.) Hrvatske popijevke iz Meimurja. akovec: Zrinski.
13. Ivanir, Z. (1985.) Slavko Zlati-Izabrani zborovi. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor
Hrvatske.
14. Janko, N. (1993.) Na kanat je lip: zbirka nagraenih skladbi. Pore: Narodno sveuilite
Pore.
15. Njiko, J. (1988.) Gori lampa nasrid Vinkovaca. Privlaka: Kulturno informativni centar
Privlaka.

Termini ispita
Zimski: 7.2. i 21.2. 2014. u 9.00 sati
Ljetni: 20.6. i 4.7. 2014. u 9.00 sati
Jesenski: 12.9. i 26.9. 2014. u 9.00 sati
403

OBRAZAC: OPIS PREDMETA ZLOSTAVLJANA I ZANEMARENA DJECA


Definicija zlostavljanja i zanemarivanja. Upoznavanje s razliitim vrstama zlostavljanja i
zanemarivanja (emocionalno, tjelesno, edukativno i seksualno). Prepoznavanje karakteristike
zlostavljanoga i zanemarivanoga djeteta. Emocionalni i bihevioralni problemi te psihopatoloki
poremeaji u odrasloj dobi kao posljedica doivljenje traume. Djeje svjedoenje o zlostavljanju.
Uloga kole i vrtia i njihovo povezivanje s relevantnim institucijama zajednice u prevenciji
zlostavljanja.

- predavanja
- seminari
- konzultacije
- kolokvij
- pismeni ispit
- usmeni ispit


1. Buljan Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Zlostavljanje i zanemarivanje
djece. Zagreb: Marko M.
2. Bili, V., Buljan-Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad i meu djecom.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. www.poliklinika-djeca.hr (25.9.2009.)


1. Ajdukovi, M. (2001). Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na
psihosocijalni razvoj djece. Dijete i drutvo, 3 (1-2), 59-77 .
2. Ajdukovi, M. (2001). Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i
drutvo, 3 (1-2), 161-172.
3. Mamula, M. (2004). Seksualno nasilje u kolama. Zagreb: Centar za prevenciju,
istraivanje i suzbijanje seksualnog nasilja i ensku seksualnost.
4. May-Chahal, C., Herczog, M. (2004). Seksualno zlostavljanje djece u Europi.
Zagreb: Ibis grafika.
5. Olweus, D. (1998). Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti.
6. Penik, N. (2003). Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
7. Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u kolama i to moemo uiniti? Zagreb: Mosta.
404

8. Velki, T. i Vrdoljak, G. (2013). Uloga nekih vrnjakih i kolskih varijabli
predvianju vrnjakog nasilnog ponaanja. Drutvena istraivanja, 22(1), 101-
120.
9. Velki, T. (2012). A comparison of individual characteristics and the multiple
contexts for children with different bullying status: An ecological perspective.
International Journal ofArts & Sciences, 5(7), 89-112.
10.

Velki, T. (2012). Uloga nekih obiteljskih imbenika u pojavi nasilja meu djecom.
Psihologijske teme, 21(1), 29-60.
11. Velki, T. i Bonjak, M. (2012). Povezanost roditeljskih odgojnih postupaka s
tjelesnim kanjavanjem djece. ivot i kola, 28(2), 63-82.

Nain polaganja ispita: izlaganje seminarskog rada, kolokviji i usmeni ispit, za studente koji ne
zadovolje na kolokvijima pismeni i usmeni ispit.

405

Naziv predmeta: Zlostavljana i zanemarena djeca
Semestar: III.
ifra predmeta: UPS3010
ECTS bodovi 1
Tjedno optereenje P+V 1+1

Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata s problemima zlostavljane i zanemarene djece te ulogom uitelja i kole
u pomoi djeci i obiteljima.

Ishodi uenja:

Br.* Ishod uenja
1. Prepoznati znakove razliitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja djece.
2. Objasniti uzroke i posljedice zlostavljana i zanemarivanja djece.
3. Prepoznati znakove nasilja meu djecom (u koli i putem modernih tehnologija).
4. Objasniti rizine i zatitne imbenike kod pojave nasilnog ponaanja meu djecom.
5. Pravilno reagirati ukoliko u razredu imaju zlostavljeno ili zanemareno dijete.


Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Seminar 0,5 1-6 Izlaganje
zadane teme

Pohaanje
nastave
0,5 1-6 Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje

Ukupno 1


doc.dr.sc. Tena Velki ponedjeljak, 13 sati, uz
prethodnu najavu na e-
mail: tena.velki@gmail.com
kabinet 47, nastavna
zgrada

Termini ispita: 29.1.2014., 19.2.2014., 10.6.2014., 1.7.2014., 3.9.2014., 24.9.2014.

Kolokviji: 2 kolokvija tijekom semestra. Prvi dio kolokvija sastoji se od 20 eliminacijskih
pitanja koje ispituju osnovno prepoznavanje gradiva (pitanja tono/netono npr. Zlostavljanje se
najee javlja zbog stresa roditelja. T ili N ). Drugi dio sastoji se od 20 opisnih pitanja koja
ispituju razumijevanje gradiva (npr. to sve ubrajamo pod emocionalno zlostavljanje?).
406

OBRAZAC: OPIS PREDMETA WEB PROGRAMIRANJE

Uvod u Web dizajn. Upoznavanje s HTML (HyperText Markup Language) sintaksom i osnovnom
strukturom HTML dokumenta. XML (eXtendible Markup Language). Izrada paragrafa i prelazak u novi
red. Liste i tablice u HTML-u. Poveznice, slike i multimedija u HTML-u. CSS (Cascading Style Sheets)
sintaksa. Vanjski, unutarnji i linijski stilski uzorak. Upotreba boja i dekoracija teksta. Margine i rubovi.
Klase i identifikatori. Stiliziranje tablica. Kontroliranje izgleda. Validacija izraenih web stranica (HTML
validator, CSS validator). Upoznavanje s FTP klijentima.

1. P. Griffiths, The Best Practice Guide To XHTML and CSS, New Riders, Berkley, 2007.

1. P. Broanac, Informatika 1, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
2. D. Hayes, Vodi kroz HTML i XHTML (prijevod s engleskoga: K. orda), MI, Zagreb, 2002.
3. D. Short, G. Green, Macromedia Dreamweaver 8: praktini prirunik (prijevod s
engleskoga M. Lisjak i N. Crnko), Dobar Plan, Zagreb, 2008.
4. asopis VIDI(dostupno online na http://e-knjiznica.carnet.hr putem elektronikog
407

5. HTML and CSS Tutorials, http://www.htmldog.com/
6. W3Schools, http://www.w3schools.com/
7. Nacionalni portal za udaljeno uenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/
8. P. McIntire, Visual Design for the Modern Web,
http://www.cs.niu.edu/~mcintire/webbook/
9. B. Skaalid, Web Design for Instruction, College of Education, University of Saskatchewan,
http://www.usask.ca/education/coursework/skaalid/index.htm
10. HTML and CSS Tutorials, http://www.htmldog.com/

Nain polaganja ispita:kolokviji, zadae, praktini radovi, pismeni ispit, usmeni ispit
k. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom,
l. predao sve zadae tijekom semestra i predao praktini rad.


408

OBRAZAC: ISHODI UENJA Web programiranje
Naziv predmeta: Web programiranje
Semestar: V.
ECTS bodovi 2

Cilj predmeta: Pripremiti studente za pravilnu primjenu HTML-a i CSS-a u skladu s web standardima te ih
osposobiti za samostalnu izradu web stranice.
Ishodi uenja:
Br.* Ishod uenja
1. pravilno primijeniti HTML i CSS u skladu s web standardima
2. pravilno strukturirati HTML dokument
3. primijeniti HTML sintaksu za izradu web stranica
4. razlikovati elemente HTML-a
5. koristiti zaglavlja, paragrafe, liste, linkove, slike i tablice u opisnom jeziku
HTML
6. primijeniti stilski jezik CSS, usporediti i razlikovati sintaksu CSS-a i HTML-a
7. definirati i primijeniti selektore klase (class selector) i id-a (id selector)
8. objasniti naine oblikovanja sadraja web stranice CSS-om, primijeniti
odgovarajui nain za rjeavanje odreenog problema
9. kontrolirati izgled web stranice i koristiti boje, ureivati i definirati margine,
rubove, tablice i tekst u CSS-u
10. primijeniti steena znanja na samostalnoj izradi web stranice

409

Nastavna
aktivnost*
ECTS Ishod
uenja
Aktivnosti
studenata
Metoda
procjenjivanja
Bodovi
min max
Prisustvovanje
na nastavi
obvezni u
skladu s
Pravilnikom
o studiranju
Sveuilita u
Osijeku
prisustvovati
na barem
70% nastave
propisane
studijskim
programom.
Evidencija
pristupanja
predavanjima i
vjebama
obavljati e se
na predavanjima
i vjebama.
/ /
Praktini rad 0.15 10 Svaki student
obvezan je
samostalno
izraditi jedan
praktini rad
prema
uputama
dobivenim
od
nastavnika.
Prilikom
definiranja
praktinog rada
nastavnik
objavljuje i
objanjava
unaprijed
razraene
kriterije
procjene.
5 10
Praktine
zadae
0.15 1-9 Tijekom
semestra
studenti e
imati dvije
zadae koje
e trebati
samostalno
rijeiti i
predati u
predvienom
roku.
Kriteriji su
razraeni za
svaki
zadatak.Prilikom
definiranja
zadatka
nastavnik
objavljuje i
objanjava
kriterije
procjene.
5 10
410

Kolokviji i/ili
pismeni ispit
1 1-10 Studenti
trebaju
samostalno
odgovoriti na
teorijska i
rijeiti
praktina
pitanja od
kojih se
sastoje
kolokviji i/ili
pismeni ispit.
Kolokviji i/ili
pismeni ispit e
se sastojati od
teorijskog i
praktinog
dijela.Bodovi
oba dijela
kolokvija se
zbrajaju.
Student mora iz
svakog kolokvija
ostvariti
minimum 50%
bodova.
25.5 50
postavljaju
teoretska
pitanja iz
obraenih tema
kako bi se
provjerilo
poznavanje i
razumijevanje
tema.
15.5 30
Ukupno 2 51 100

ili po dogovoru
411

ili po dogovoru
raunalna uionica
e-konzultacije:
e- pota, forum
asistentica
utorkom u 11:00
ili po dogovoru
nastave
ili po dogovoru
raunalna uionica
e-konzultacije:
e- pota, forum


Ishodi UCOS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ishodi UCOS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU

You might also like