Gorui problemi u kolstvu, 1/3

Gorui problemi u kolstvu

Zadnjih godina, paralelno sa gubitkom vrijednosti u drutvu, dogodile su se popratne
promjene u kolstvu. kola je prestala biti mjesto gdje se moe oekivati pristojno ponaanje,
gdje se podrazumijeva da su uenici tu doli da bi neto nauili, gdje se podrazumijeva da e
u skladu sa svojim znanjem, trudom i sl. biti ocijenjeni, gdje se podrazumijeva da se trebaju s
potovanjem odnositi prema nastavniku i svima starijima, gdje se podrazumijeva da je
nastavnik taj koji je u stanju i kvalitetno odrati nastavu, i kvalitetno ocijeniti uenika itd.
Prestalo se podrazumijevati da svi mi od uenika neto i oekujemo, a na sve strane se pria o
tome kako uenici imaju razna prava. Pritom se esto zaboravlja na prava djece koja ele
nauiti i koja su pristojna, a na velika zvona se pria o pravima onih drugih, zbog kojih se
onda zanemaruju prava prvih (ali za ovo zadnje sustav ne mari ve godinama).

Konkretnije:

1. U naim kolama sve vei problem postaje nedisciplina uenika.

Istina je da neki nastavnici imaju vie problema s nedisciplinom, a neki manje, no, injenica
je da tih problema ima sve vei broj nastavnika, i da je broj problema u porastu.
Posljedice su te da se na satovima, iz sata u sat u nekim razredima ne moe odrati normalna
nastava, ne mogu se postii niti obrazovni, niti odgojni ciljevi, na takvim satovima niti
nastavnik radi ono to bi i kako bi trebao, a niti uenici. Nije rijetkost da neke nastavnice
uplakane izlaze iz nekih razreda ili da su nastavnici koji izau toliko uzrujani da mi ostali
nismo sigurni hoe li oni biti u stanju normalno odrati sljedei sat...
Toga ima i u osnovnim i u srednjim kolama.

Kako do ovako ekstremnih situacija dolazi, teko je dati odgovor. No, postalo je uobiajeno
od nastavnika traiti da na satovima tolerira jako puno toga to do prije nekoliko godina u
razredu nije bilo prihvatljivo! Nitko pri tom previe ne pita koji problemi zbog toga nastaju u
ostvarivanju obrazovnih i odgojnih ciljeva, ve se naglaava kako je vano ostvariti prava i
problematinih uenika, te kako je vano socijalizirati nekoga bez obzira na to to tom
socijalizacijom na njega morate utroiti toliko vremena i energije, da se ni sama nastava u tom
razredu zbog toga u to se pretvorila vie moda ni ne bi trebala zvati "nastavom", i da zbog
problema s jednim uenikom (ili s nekoliko njih) za ostale uenike vie nemate mogunosti
napraviti u njihovom smjeru sve ono to biste trebali (i na to oni imaju prava). A kad imate
jednog takvog uenika u razredu, vrlo je vjerojatno da e se nai jo nekolicina koja e se
povesti za njim...

Ovi problemi poinju od prvog razreda osnovne kole, a dalje samo kulminiraju... Sluam
nedavno o jednoj uiteljici prvog razreda koja u svom razredu ima hiperaktivnog uenika
(koji ima mnoge lijenike potvrde o raznim potekoama koje ima) i koji se za vrijeme TZK
jednostavno popne na drvo i ne eli sii, te ga onda ona moli 5 minuta... A to je samo jedan
mali primjer od mase dogaaja toga dana, i tako svakog dana...
Koliko strune slube na kolama (kojih esto niti nema dovoljno) tu mogu pomoi, pokazuje
praksa, tj. stanje koje sad imamo. Nerijetko oni dodatno i zakompliciraju nemajui
razumijevanja za probleme ili ne znajui ni sami kako bi postupili, a esto i smatraju da nije
prestrano ako je u razredu situacija takva da ne moete normalno drati nastavu (jer "imamo
i vanijih prioriteta od toga"...).
Isto tako, ni ravnatelji nerijetko ne znaju koje bi bilo rjeenje problema.
(ast rijetkim izuzecima, i meu ravnateljima i meu strunim suradnicima.)
Gorui problemi u kolstvu, 2/3
Roditelji su ponekad na strani svoje djece (i ponaaju se kao da je kola protiv njih, pa djecu
moraju "tititi od nas"), ponekad priznaju da vide probleme ali ne znaju to bi, a nerijetko se
dogaa da odbijaju krenuti s djetetom na opservaciju ili razgovor kod strunjaka, bez obzira
na prijedlog kole i na probleme koje dijete stvara...
O konkretnim sluajevima moemo itati u mnogim postovima na Forumu za nastavnike i
uitelje, http://obrazovanje.freeforums.org/ .

kole (ravnatelji, struni suradnici, nastavnici...) nerijetko niti ne ele javno govoriti o takvim
problemima jer mnogi smatraju sramotom priznati da imamo takve probleme, jer to kao da e
umanjiti rejting kole (ravnatelja, strunog suradnika, nastavnika...), posumnjat e se u
strunost djelatnika... Zatakavanje je postalo naa svakodnevnica!

Uz to, veina ravnatelja se dri onoga da je kola sa manje pedagokih mjera, sa manje
jedinica i ponavljaa..., bolja kola! Eto jo jednog "dobrog" razloga za zatakavnje!

Ministarstvo je nizom mjera (ukljuujui i donoenje nekih pravilnika) takoer dodatno
otealo stvari (a zapravo je, vrlo mogue, i inicijator mnogih problema), uvodei sve vie
mjera kojima se trudi otvoriti sve vei prostor za prihvaanje "razliitih ponaanja" pod
normalna, ukljuujui i ona koja onemoguuju normalno funkcioniranje nastave i kole i koja
omalovaavaju sve zdravorazumske osobe koje se nau u blizini, mjera kroz koje se djeci ne
alje poruka da se od njih oekuje pristojnost i odgovornost za ponaanje, ve emo svi mi
pokuati razumjeti i prihvatiti ako oni "ba i nisu takvi", te mjera kojima pokazuje
nepovjerenje prema djelovanju nastavnika i kola, sve vie komplicirajui poteze koje
nastavnik i/ili kola mogu uiniti u smjeru rjeavanja problema.

Dobar dio pravilnika donesenih zadnjih godina svakako bi trebao proi dobru reviziju u
koju na prvom mjestu treba ukljuiti ljude iz prakse (estite, strune, iskrene i
otvorene), a manje inspektore, savjetnike i sline od kojih neki u nastavi nisu radili ve
godinama i koji se u situaciji da s pozicije nastavnika rjeavaju takve probleme,
vjerojatno nikad nisu ni nali, a pogotovo ne u dananjim okolnostima.

Svakako treba nai rjeenja kako uenicima koji svojim ponaanjem onemoguuju
kvalitetnu redovnu nastavu (bilo zbog zdravstvanih problema, bilo zbog neodgojenosti,
bezobrazluka i sl., bilo iz nekih treih razloga), omoguiti zavretak kolovanja, ali bez
posljedica po kvalitetu nastave s ostalim uenicima.



2. Dananji nastavnik se vie ne osjea sposoban niti ocijeniti kako treba. I sama spadam
u takve!

Treba paziti to e rei struni suradnik (koji nerijetko, ako uenik ima npr. 10 jedinica i tri
dvojke, tvrde da je to za zakljunu ocjenu dva i podsjea da e tako razmiljati i inspekcija
ako je kojim sluajem bude...), ravnatelj, roditelj..., a njihova naela kojih bi se (po njihovom
miljenju) trebalo drati kod ocjenjivanja, znaju biti motivirana raznim (ponekad nastavniku
neprihvatljivim) pogledima... Izmeu ostaloga, tu su i podsjeanja da radi rejtinga kole i
sustava "trebamo imati to manje jedinica, ponavljaa itd.", bez obzira na stvarno znanje i
postignute kompetencije uenika...
A ako roditelju nije po volji kako ocjenjujete, lako mogue da e se u to ocjenjivanje (na
njegov poziv) ukljuiti i novinari i inspekcija...
Gorui problemi u kolstvu, 3/3
Je li ikad inspekcija (dakle, MZO) bila na strani nastavnika?
Za novinarstvo takoer znamo kakvo je stanje u RH...


3. Nepoten prijelaz iz osnovne u srednu kolu

Ve dvadesetak godina u RH djeca se u srednje kole upisuju samo na osnovu ocjena
zakljuenih u osnovnoj koli. Pritom nikoga u sustavu nije briga za to to:
- razliiti nastavnici imaju razliite kriterije ocjenjivanja,
- isti nastavnik u raznim razredima moe imati razliite kriterije ocjenjivanja,
- nastavnik (iz O) je na sto muka kako ocijeniti, jer je svjestan teine i posljedica svoje
ocjene (koja je kriterij za upis u S),
- time se kod uenika i roditelja postie stav da je puno vanije koju e uenik ocjenu imati,
nego koje znanje postii,
- roditelji i uenici vre nepotene pritiske u vezi zakljuivanje ocjena,
itd.

Prije smo imali prijemne ispite za srednje kole, zahvaljujui kojima su svi uenici koji su se
eljeli upisati u istu kolu (i isti smjer) ocijenjeni po istom kriteriju, te je stoga tada stvorena
puno pravednija rang lista.

Ovo to sad imamo ve dvadesetak godina, je prestraan primjer nemara MZO-a, i
pokazatelj da su prie o potenju, pravednosti, vrijednosti znanja (a ne ocjena na papiru),
puste prie u koje vie nitko pa niti MZO ne vjeruje.
Strano loa poruka ve nizu mladih generacija!!!


Jo je masa problema u naim kolama. No, prepustit u ostalim nastavnicima da piu o
njima. A zapravo, mnogi od tih problema su ve godinama toliko vidljivi, da se ne radi o tome
da ih vodeim ljudima MZO-a nije lako uoiti, ve se radi jednostavno o nezainteresiranosti
ljudi iz MZO-a, a moe biti i nesposobnosti.

esto se stjee dojam da se radi i o namjernom guranja sustava u sve vei glib.

Vjerujem da e nam ubrzo postati vidljivo nastavlja li se trend rada MZO-a u istom smjeru.

Uz iskrene elje da nam svima krene na bolje,
srdaan pozdrav,
Antonija Horvatek,
nastavnica matematike,
ucitelj-savjetnik,
http://www.antonija-horvatek.from.hr/
http://public.carnet.hr/mat-natj/

3. sijenja 2012.