Kandidat: Mentor:

Sanel Planini 731/10 doc.dr Ismet Alija

Maj,2014 god.


Tema mog seminarskog rada objanjava autorsko pravni status djela
stvorenog u radnom odnosu.Autorsko djelo moe nastati u okviru
obveza koje autor ima iz nekog pravnog posla kao to su ugovor o
narubi autorskog djela ili pak ugovor o radu na temelju kojeg se
zaposlenik obvezuje stvarati autorska djela.

U takvim odnosima posebno treba razlikovati obvezu obavljanja
intelektualnog rada, obvezu predaje autorskog djela kao rezultata
intelektualnog rada i stjecanje prava sa sadrajem koji ovlauje na
koritenje autorskog djela.
injenica da je autor obvezan stvoriti autorsko djelo sama po sebi ne
utjee na injenicu da autorsko pravo nastaje samim stvaranjem djela i
da zbog toga po svojoj naravi pripada autoru koji je djelo stvorio



Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz
knjievnog, umjetnikog i znanstvenog podruja, koje ima individualni
karakter i koje je na neki nain izraeno. Za pojam autorskog djela kao
temeljnog pojma autorskog prava bitno je da se radi o originalnom
intelektualnom (kreativnom) ostvarenju, odnosno ostvarenju ljudskog
duhovnog stvaralatva.

Pripadanje prava na autorskim djelima nastalim u radnom
odnosu bitno je razliito ureeno u copyright i
kontinentalnoeuropskim pravnim sustavima.

U kontinentalnoeuropskim pravnim sustavima autorsko pravo
uvijek e pripasti autoru, a pravo na koritenje poslodavac stjee u
pravilu na temelju pravnog posla s autorom, a iznimno e
poslodavac stei pravo na koritenje autorskog djela koje
optereuje autorsko pravo na temelju zakona.

U copyright pravnim sustavima zakonom se u korist poslodavca
uspostavlja presumpcija da mu pripada autorsko pravo glede
autorskog djela nastalog u okviru obveza iz radnog odnosa pa je
poslodavac ujedno i izvorni nositelj autorskog prava . Ta je
presumpcija oboriva, autor i poslodavac mogu svoj odnos urediti i
drukije
Mnogi autori stvaraju autorska djela u radnom odnosu (npr.znanstvenici
zaposleni u odreenim ustanovama,arhitekti zaposleni u arhitektonsko-
projektnim uredima,novinari I fotoreporteri zaposleni u odreenim
drutvima).Smatra se da je djelo stvoreno u radnom odnosu ako ga je
autor stvorio u obavljanju svoje obaveze iz radnog odnosa.
Djelo koje je stvoreno za osobu fiziku ili pravnu, kod koje je autor i koja
za stvaranje takvog djela autora plaa.Stoga se postavlja pitanje tko se
smatra nositeljem autorskog prava u pogledu takvog djela , osobito tko
ima pravo iskoritavnja takvog djela. Zakoni to pitanje rjeavaju
razliito.Postoje rjeenja prema kojima je autor izvorni nositelj autorskog
prava u pogledu djela stvorenog u radnom odnosu , kao I rjeenja prema
kojima je to poslodavac na temelju samog zakona , ali se ostavlja I
mogunost da se ugovorom odredi drugaije.

Neki zakoni (npr.portugalski)prepustaju rjeenje navedenog pitanja
ugovoru izmeu zaposlenog autora i poslodavca , a u nedostatku
ugovornog rjeenja priznaju autorsko pravao autoru.Naprotiv zakoni
angloamerikog sustava autorskog prava (npr. britanski i SAD-a)
odreduju kao nositelja autorskog prava u pogledu djela stvorenog u
radnom odnosu poslodavca za kojeg je djelo stvoreno , ako nije
drugaije ugovoreno. ZAP na navedeno pitanje daje mjeovito rjeenje
kojim se nastoje zadovoljiOd autorskih su prava zakonom prenesena na
poslodavca iskljuciva prava iskoritavanja autorskog djela stvorenog u
radnom odnosu bez traenja odobrenja autora, ali uz odreena
ogranienja.Tako poslodavac moe iskoritavati djelo samo u okviru
svoje redovite djelatnosti u pravilu za vrijeme od 5 godinati interesi
autora i poslodavca. . to se tice prava izdavanja postoje i posebna
ogranienja .Prema tim posebnim ogranienjima poslodavac ima pravo
samo na jedno bibliografsko izdanje , odnosno na jedno umnoavanje
djela


Osoba kojoj se autor obvezao stvoriti autorsko djelo, iako joj ne
moe pripasti autorsko pravo, moe imati pravo koristiti se tim
autorskim djelom, ali to e s iznimkom raunalnih programa (v.
infra 4.3.1. Raunalni (kompjuterski) programi), biti samo u
opsegu i mjeri odreenoj pravnim poslom sklopljenim s autorom.

Poslodavac u svim drugim sluajevima moe stei pravo
integralnog ili parcijalnog koritenja autorskim djelom samo na
temelju ugovora o zaposlenju ili odgovarajueg drugog akta kojim
se ureuje koritenje autorskim djelom iz radnog odnosa.


Ako ugovor o zaposlenju ili drugi odgovarajui akt kojim se
ureuje radni odnos ne sadrava odredbe o pravu poslodavca na
autorsko djelo nastalo u zaposlenju, poslodavac nema nikakvih
prava na njih
Pojam raunalnog programa ne ukljuuje ideje i naela na kojima se
zasniva bilo koji element raunalnog programa, ukljuujui i ona na
kojima se zasnivaju njegova suelja, jer oni nisu, niti mogu biti objekt
autorskog prava.Pripadanje raunalnih (kompjuterskih) programa
nastalih izvravanjem obveza iz zaposlenja ureeno je jedinstveno u
velikom broju europskih drava, u svim lanicama Europske unije.
To jedinstveno ureenje proizlazi iz odredaba Direktive EZ o pravnoj
zatiti raunalnih programa i ima obiljeja copyright sustava. Stjecanje
prava koje ovlauje poslodavca na koritenje autorskog djela na temelju
zakona esto se naziva zakonskom licencom, i predstavlja ogranienje u
izvravanju autorskog prava. Pravo na iskoritavanje raunalnog
programa stvorenog u izvravanju obveza iz zaposlenja koje stjee
poslodavac po svojem sadraju odgovara imovinskoj komponenti
autorskog prava . Poslodavac pravo iskoritavanja raunalnog programa
stvorenog u izvravanju obveza iz zaposlenja stjee na temelju zakona, ali
to pravo nije samostalno, nego proizlazi iz prava autora.Pravo
poslodavca optereuje pravo autora, ali ne utjee na ovlatenja
osobnopravne naravi.
U toku rada ovog seminarskog dolazim do zakljuka da je djelo stvoreno
u radnom odnosu ako ga je autor stvorio u obavljanju svoje obaveze iz
radnog odnosa. A nositelje autorskog prava na djelu stvorenom u
radnom odnosu zakoni u razliitim dravama rjeavaju drugaije.U
pojedinim sluajevima je autor izvorni nositelj autorskog prava,ali se u
veini sluajeva ostavlja mogunost da se to ugovorom drugaije
odredi.Od autorskih su prava zakonom prenesena na poslodavca
iskljuiva prava koritenja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu
bez traenja odobrenja autora, ali uz odreena ogranienja.Pa tako svaki
poslodavac moe iskoritavati djelo samo u okviru svoje redovne
djelatnosti u pravilu za period od pet godina, a raunajuci taj rok od dana
zavretka djela.Po pitanju prava izdavanja postoje posebna ogranienja,
tim ogranienjima autor ima pravo samo na jedno bibliografsko izdanje ,
odnosno na jedno umnoavanje.Autor djela stvorenog u radnom odnosu
zadrava u pogledu takvog djela ostala autorska prava i ona se ne mogu
ograniiti ugovorom o zapoljavanju ili kolektivnim ugovorom.Jedina
iznimka od ovih odredaba je u pogledu raunalnog programa stvorenog
u radnom odnosu, u tom sluaju je poslodavac nositelj autorskog prava.