nasljedni redovi Prvi nasljedni red U njega ulaze ostaviteljevi potomci, posvojce i njegovi potomci, te bracni drug ostavitelja.

lja. Ako ostavitelj u trenutku svoje smrti nije bio u braku nego u izvanbracnoj zajednici, u 1.nasljedni red
ulazi izvanbracni drug. Nasljednici prvoga nasljednoga reda dijele ostavinu na jednake dijelove (djeca i bracni drug). U 1.nasljedni red moe doci do naslj.i po nacelu reprezentacije i po nacelu transmisije, a ima
slucajeva i akrescencije.Drugi nasljedni redU njega idu bracni drug odnosno izvanbracni drug ostavitelja, njegovi roditelji i njihovi potomci braca i sestre i njihovi potomci. Do nasljedivanja u 2.nasljednom redu dolazi ako ostavitelj
nije iza sebe ostavio potomke.Do naslj.u 2.nasljednom redu nece doci ako je iza ostavitelja bilo potomaka, ali su se svi odrekli naslj. U tom slucaju bracni drug ostaje u 1.nasljednom redu i nasljeduje ostavinu kao jedini
nasljednik.Nasljednici 2.nasljednog reda dijele ostavinu tako da jednu polovicu dobivaju roditelji, a drugu polovicu bracni drug ostavitelja.Treci nasljedni red U njega ulaze djedovi i bake. Pritom jednu polovicu nasljeduje djed i baka
s oceve strane, a drugu polovicu djed i baka s majcine strane. Buduci da nasljeduju unutar loze na jednake dijelove, svaki od njih dobiva .Do nasljedivanja u 3.nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije ostavio ni potomke ni bracnog
odnosno izvanbracnog druga, ni roditelje, niti su roditelji ostavili nekog potomka.Cesta je akrescencija, a moguca je i reprez.Do akr.ce npr.doci ako su djed i baka jedne loze umrli prije osavitelja, a nisu ostavili nijednog potomka. Dio
ostavine koji bi im pripao prirasta djedu i baki druge loze i njihovim potomcima.Do reprez.ce doci ako djed i baka jedne loze umru prije ostavitelja jer tada dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja (1/4) nasljeduju
njegovi potomci.Naravno, ako je iza ostavitelja ostao bracni drug i npr.djed, tada bracni drug dobiva ve jer on iskljucuje sve nasljednike 3.nasljednog reda.Cetvrti nasljedni red Cine ga pradjedovi i prabake. Pola dobivaju pradjedovi i
prabake s oceve strane, a pola pradjedovi i prabake s majcine strane.Pretpostavke nasljedivanja u ovom naslj.redu su da ostavitelj nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bracnog odnosno
izvanbracnog druga, ni djeda ni baku, niti su ovi ostavili nekog potomka.Ovdje nema reprezentacije, a akrescencija je moguca. Npr. ako nema jednog para unutar loze, dio koji bi mu pripao da su ivi, prirasta drugom paru iste loze;
isto tako, ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio koji bi im pripao da su ivi prirasta pradjedovima i prabakama druge loze.Ostali nasljedni redovi Poslije pradjedova i prabaka nasljeduju ostali predci (ukundjedovi i
ukunbake).
Ostavinski postupak Ostavinski postupak je skup procesnopravnih radnji suda i stranaka usmjerenih na utvrdivanje i zatitu nasljednopravnih odnosa.U ostavinskom postupku se utvrduje:tko su ostaviteljevi nasljednici,sastav
ostavine I koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i dr.osobamTo je izvanparnicni postupak; pravna pravila kojima se ureduje ostavinski postupak nazivaju se i formalnim nasljednim pravom.Osnovna nacela
ostavinskog postupka a)Nacelo oficioznosti ostavinski postupak pokrece sud po slubenoj dunosti cim sazna da je neka osoba umrla ili da je proglaena umrlom;b)Nacelo ekonomicnosti i pomoci strankama sud je duan, tijekom
cijelog postupka, paziti da prava stranaka budu to prije utvrdena i osigurana;c)Nacelo pismenosti i usmenosti sud ce uzeti u obzir sve navode, prijedoge i dokaze koje zainteresirana osoba podnese sudu pisano ili usmeno;d)Istrano
(inkvizitorno) i raspravno nacelo sud uzima u obzir kako dokaze koje su stranke podnijele, tako i one koje je sam pribavio;e)Nacela kontradiktornosti i nekontradikornosti nije potrebno da se u svakom slucaju da prilika sudioniku
u postupku da se ocituje o izjavama drugih sudionika.ego ce tu osobu upozoriti da svoje pravo moe ostvarivati u parnici.