ZO Prirucnik Za Nastavnike I Strucne Suradnike U SS PDF

Prirunik za nastavnike i strune
suradnike u srednjoj koli

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Agencija za odgoj i obrazovanje
Zdravstveni odgoj
Z
d
r
a
v
s
t
v
e
n
i

o
d
g
o
j
Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli
Zdravstveni odgoj
NAKLADNIK
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.mzos.hr
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.azoo.hr
ZA NAKLADNIKA
doc. dr. sc. eljko Jovanovi
Vinko Filipovi, prof.
MZOS / AZOO, 2013.
UREDNIK
Miroslav Mianovi
PRIRUNIK PRIREDILI
ivjeti zdravo (Olgica Martinis)
Prevencija nasilnikog ponaanja (Majda Fajdeti)
Prevencija ovisnosti (Darko Tot)
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje (Marina Nit)
OBLIKOVANJE I SLOG
Sreko Serti, Seniko studio d.o.o.
TISAK
Tiskara Zelina d.o.o.
ISBN 978-953-7290-36-8
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice
u Zagrebu pod brojem 850502.
Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje
Tiskano u Hrvatskoj 2013.
Zagreb, 2013.
Prirunik za nastavnike i strune
suradnike u srednjoj koli
Zdravstveni odgoj
4
Sadraj
Unapreenje zdravstvene kulture drutva
(eljko Jovanovi, ministar znanosti, obrazovanja i sporta) ................................... 7
Uvodnik (Vinko Filipovi, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje) .................. 9
O modulima ......................................................................................................................... 10
1. RAZRED .......................................................................................................................... 19
ivjeti zdravo .................................................................................................................... 20
Prehrambeni stilovi .............................................................................................. 21
Nova kola izazovi i odluke koje donosimo ................................................. 27
Vrijednosti izbora ivotnog stila ........................................................................ 30
Prevencija nasilnikog ponaanja .......................................................................... 33
Prevencija nasilja u razliitim okolnostima ................................................... 34
Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini ...................................................... 39
Prevencija ovisnosti ....................................................................................................... 43
Alkohol, cigarete i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu ........ 44
Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje
te profesionalni razvoj i karijeru ....................................................................... 47
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................... 51
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, I. ......... 52
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, II. ........ 66
Komuniciranje u vezi ............................................................................................ 72
Medijski prikaz spolnosti .................................................................................... 79
2. RAZRED .......................................................................................................................... 85
ivjeti zdravo .................................................................................................................... 86
Dodaci prehrani ..................................................................................................... 87
Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava
po mentalno zdravlje ............................................................................................ 94
Kako koristim slobodno vrijeme? ................................................................... 101
5
Prevencija nasilnikog ponaanja ........................................................................ 105
Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini .................................................... 106
Kultura kole ......................................................................................................... 110
Prevencija ovisnosti .................................................................................................... 115
Kockanje i klaenje adolescenata i mladih rizici i anse ....................... 116
Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, I. .............. 123
Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, II. ............. 128
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................ 133
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, III. ... 134
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, IV. .... 140
Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, I. .................................................. 144
Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama, II. ................................................ 151
3. RAZRED ........................................................................................................................ 167
ivjeti zdravo ................................................................................................................. 168
Pravilna prehrana kod poveanih umnih i tjelesnih napora ................. 169
Donoenje ivotnih odluka u razliitim ivotnom situacijama ............. 176
Planiranje budunosti ........................................................................................ 183
Prevencija nasilnikog ponaanja ........................................................................ 189
Prevencija nasilja i nasilnikih ponaanja
u razliitim okolnostima u vezi, sportu... ................................................. 190
Neprimjerene pojavnosti ................................................................................... 194
Prevencija ovisnosti .................................................................................................... 199
Alkohol i promet .................................................................................................. 200
Utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i
profesionalni ivot te karijeru ......................................................................... 204
Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje ............................. 209
6
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................. 213
Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, V. ...... 214
Brak, roditeljstvo i obitelj .................................................................................. 221
Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava ................................ 231
Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, I. ........................... 237
Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina, II. ......................... 242
4. RAZRED ........................................................................................................................ 253
ivjeti zdravo ................................................................................................................. 254
Informacije o zdravlju i njihova kritika interpretacija
(oglaavanje i marketing) .................................................................................. 255
Viedimenzionalni model zdravlja ................................................................ 262
Dodaci .................................................................................................................................. 269
Autori radionica ............................................................................................................... 270
Povjerenstvo za izradu programa Zdravstvenog odgoja ....................................... 273
Recenzenti programa Zdravstvenog odgoja ............................................................ 274
Iz recenzija ......................................................................................................................... 275
7
Unapreenje zdravstvene kulture drutva
Zdravstveni odgoj ili jo preciznije odgoj i obrazovanje za zdravlje jest medicinsko-
pedagoka disciplina koja se bavi unapreenjem zdravstvene kulture drutva. On
omoguava medicini da povee svoje rezultate sa socijalnim i kulturnim ostvarenjima
te da odgojnim i obrazovnim procesima omogui da ljudi znanja pretvaraju u
zdravstvena uvjerenja.
U skladu s tim zdravstveni odgoj u naim kolama temelj je prevencije, unapreenja
zdravlja, spreavanja bolesti i osiguravanja kvalitete ivota. Kvaliteta ivota puno
je vie od ivotnog standarda i u svojoj bazi poinje sa slobodom, a jedina prava
ideja slobode jest sloboda od straha. Strah raste u neznanju, a jedan od najveih
strahova sigurno je strah od bolesti. Prema tome, odgoj i obrazovanje za zdravlje
u naim kolama je borba za ovjeka koji e znanjem i vjetinama, vrijednostima i
stavovima upravljati svojim zdravljem i tako se boriti za svoju osobnu slobodu. Bez
osobne slobode svakog pojedinca nema ni slobode drutva.
Kad je rije o zdravlju mladih, Svjetska zdravstvena organizacija istie da je osiguranje
zdravog odrastanja prvo zadatak odgovornih odraslih. Prema SZO-u, do 2020. godine
mladi trebaju biti zdraviji i imati vee mogunosti usvajanja ivotnih sposobnosti
i mogunosti donoenja zdravog izbora te biti osposobljeni preuzimati drutveno i
ekonomski uspjene uloge u zajednici. Taj cilj eli se postii poveanjem za 20% razine
samopotovanja mladih te njihove sposobnosti izgraivanja i odravanja odnosa s
prijateljima i lanovima obitelji, poveanjem za najmanje 20% udjela mladih koji su
odabrali nepuenje, smanjenjem za najmanje 20% pojave ozljeda te pomora nesrea
mladih, smanjenje za najmanje 20% onih mladih koji imaju tetna ponaanja, kao
to su alkohol i uzimanje droga, smanjenjem za 20% pojave neplaniranog roditeljstva,
smanjenjem za najmanje 20% pojave samoubojstva mladih i potencijalno pogubnog,
visokorizinog ponaanja te smanjenjem za najmanje 20% razlike svih navedenih
initelja meu socioekonomskim skupinama.
Zdravstveni odgoj u hrvatskim kolama na je originalni hrvatski doprinos ostvarenju
tih ciljeva. Kroz etiri modula (ivjeti zdravo, Prevencija nasilnikog ponaanja,
Prevencija ovisnosti, Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje), koji
uz ve prisutne sadraje meupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zatita okolia,
zdravstveni odgoj dodatno promie i osigurava pozitivan i odgovoran odnos uenika
prema zdravlju, sigurnosti, zatiti okolia i odrivu razvoju te na taj nain osigurava
punou denicije zdravlja kao stanja potpunog tjelesnog, duevnog i socijalnog
blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti.
Ovim prirunikom osigurava se visoka kvaliteta ostvarenja ciljeva zdravstvenog
odgoja za koji emo se svi sloiti da je izuzetno opravdan i neophodno potreban jer
je utemeljen na znanstvenim i strunim spoznajama o ljudskom zdravlju i spolnosti,
8
jer promie vrijednosti koje su primjerene i prihvatljive za demokratsku zajednicu i
njezinu javnu kolu, potiui kod uenika kritiki stav, osobnu autonomiju, odgovorno
ponaanje, toleranciju i potivanje prava drugih osoba.
Informacije i znanja koje e uenici dobiti u koli potaknut e ih da o njima kod kue
razgovaraju sa svojim roditeljima te na taj nain predloeni zdravstveni odgoj jaa i
ulogu obiteljskog odgoja i obitelji u cjelini, a time i cijeloga drutva.
doc. dr. sc. eljko Jovanovi, dr. med.
ministar znanosti, obrazovanja i sporta
9
Potovane kolegice i kolege,
u kolskoj godini 2013/2014. ulazimo u drugu godinu provedbe zdravstvenog odgoja i
posebno mi je zadovoljstvo to objavljujemo prirunik koji su pripremili vae kolegice
i kolege uitelji, nastavnici i struni suradnici iz osnovnih i srednjih kola, strunjaci
iz akademske zajednice i zdravstvenog sustava s bogatim praktinim iskustvom.
Od samog poetka najavljivali smo da emo za ovu kolsku godinu pripremiti
prirunike, ali i pratei javnu raspravu o zdravstvenom odgoju i kroz razgovore s
brojnim uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima i ravnateljima dobili smo
potvrdu i prepoznali potrebu za objavljivanjem prirunika koji e omoguiti vau
kvalitetniju pripremu za provedbu dodatnih sadraja zdravstvenog odgoja na satima
razrednika.
Iako su prirunici u prvom redu namijenjeni uiteljima, nastavnicima i strunim
suradnicima izravno ukljuenim u provedbu zdravstvenog odgoja na satu razrednika,
on moe jednako koristiti svim zainteresiranim koji se ele upoznati sa sadrajima i
oekivanim ishodima pojedinih nastavnih jedinica zdravstvenog odgoja.
Pozivam vas da i tijekom kolske godine 2013/2014. svojim prijedlozima omoguite
daljnje poboljanje dodatnih sadraja zdravstvenog odgoja koristei se vaim
praktinim iskustvima.
Hvala vam na odgovornom i strunom radu koji ste pokazali u prvoj godini primjene
zdravstvenog odgoja, unato pritiscima i drugim neugodnostima kojim ste moda bili
izloeni od ponekih roditelja. Agencija e vam uvijek biti spremna struno pomoi
da biste zajedniki prevladali situacije koje moda niste uvijek spremni sami rijeiti.
Uvjeren sam da ete svoje strune kvalitete znati primijeniti i pokazati sve ono to
vas kao pedagoke radnike ini vrijednim, jer je to posebno vano za nau djecu, a
u konanici i za drutvo u cjelini.
Vinko Filipovi, prof.
ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje
10
O modulima
Modul ivjeti zdravo
Modul ivjeti zdravo, sastavni je i neodvojivi dio Zdravstvenog odgoja budui da
su sadraji modula usmjereni na pravilnu prehranu, osobnu higijenu, tjelesne
aktivnosti i mentalno zdravlje.
Radionice vezane za navedene sadraje proteu se od razredne nastave (1.
razred osnovne kole) pa sve do zavretka srednje kole. Svaki primjer radionice
napravljen je prema zadanim ishodima uenja ukljuujui holistiki pristup
obrade nastavnih sadraja. Pri oblikovanju sadraja radionica vodilo se rauna o
suvremenim znanstvenim spoznajama vezano za sadraje modula ivjeti zdravo, o
nainu njihove interpretacije uenicima i njihovoj primjenjivosti u svakodnevnom
ivotu. Posebno je znaajno istai metodiko oblikovanje aktualnih sadraja
usmjereno na uenike i njihove pouavatelje (uitelje, nastavnike, razrednike,
strune suradnike). Autori radionica struno su pristupili izradi radionica imajui
u vidu strunu razinu obrade, izbor nastavnih metoda, mogunost izvedbe
sadraja s obzirom na predloeni oblik rada. Pri oblikovanju struktura radionica
upotrijebljene su pedagoke radionice u kojima je rad organiziran u parovima
i malim skupinama s ciljem aktivnog ukljuivanja svih uenika i dobivanje
povratnih informacija od to veeg broja uenika vezano za cilj radionice na
satu razrednika. Budui da je pristup obradi nastavnih sadraja unutar jednog
modula, ili izmeu jednog u odnosu na drugi modul, interdisciplinaran, mogue
je oekivati da se sadraji i/ili nastavne metode jedne radionice mogu uklopiti ili
iskoristiti pri ostvarivanju neke druge radionice.
Navedeno e prepoznati svi pouavatelji te je poeljno da predloeni obrasci
radionica budu poticaj za ostvarenje novih primjera interaktivnih radionica.
Uenici (viih razreda osnovne i srednje kole) imaju mogunost ukljuivanja
u pripremu radionica putem njima primjerenim i provjerenim sadrajima
internetskih stranica te openito putem upotrebe suvremenih informacijskih i
komunikacijskih tehnologija. Ostvarivanjem sata razrednika na opisani nain,
uenici se upuuju na vanost preventivnog djelovanja pri ouvanju zdravlja i
boljoj kvaliteti ivota u sklopu ostvarivanja postavljenih ciljeva nastavnih sadraja
modula ivjeti zdravo. (mr. Olgica Martinis)
11
O modulima
Modul Prevencija nasilnikog ponaanja
Nikakvo nasilje nad djecom nije opravdano;
svako nasilje nad djecom moe se sprijeiti.
Paulo Sergio Pinheiro,
brazilski diplomat pri Vijeu za ljudska prava UN-a
Od kada postoji ovjek, postoji i nasilje. Ono to nae vrijeme ini drugaijim i to
zastrauje jest porast nasilja u kojem gotovo svatko moe postati rtva bezumnoga,
besmislenoga nasilja koje je samo sebi postalo svrhom. Nasilje je napad na ziki i
psiholoki integritet i dostojanstvo ovjeka, sve ono to vrijea njegova temeljna
prava. Nasilnitvo je oblik agresivnog ponaanja, pripada meu rizina ponaanja,
a karakterizira ga namjera da se povrijedi druga osoba, ono je ponavljanje obrasca
ponaanja u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, u kojemu je oita neravnotea
snaga meu njima. Suvremena istraivanja pokazuju sve veu prevalenciju nasilnikih
ponaanja meu djecom i mladima, u vezama i drutvu openito. Nasuprot tomu,
perspektiva je svijeta u zajednitvu, toleranciji, multikulturi i dijalogu. O (su)ivotu
u zajednici ui se u obitelji, koli, s pomou medija. Drave koje to uvaavaju imaju
bolji prosperitet i razvoj. Zato je kontinuirano uenje i vjebanje ivotnih vjetina s
pomou modula prevencije nasilnikih ponaanja izuzetno vano u naim kolama.
Konvencija o pravima djece Ujedinjenih naroda (1989) navodi da je jedno od osnovnih
prava svakoga djeteta pravo na sigurno i podravajue okruenje za odrastanje i pravo
na zatitu od svih oblika nasilja. Svaki oblik nasilja zabrinjava, a posebno nasilje
nad djecom i meu djecom. Jedna je od bitnih zadaa naega drutva i suvremene
pedagogije svakako i promicanje visokoga stupnja brige za djecu i otvorenosti za
njihove potrebe. kola je, uz obitelj, jedan od najvanijih sustava koji oblikuju
djetetovo odrastanje. Osim to u koli stjee znanja, dijete u koli razvija i brojne
vjetine ui kako uvaavati razlike, kako donositi odluke, kako nekome biti prijatelj,
kako se ponaati u grupi, kako rjeavati nesporazume na primjeren i poeljan nain,
kako se odnositi prema sebi i drugima s potovanjem Na tom putu odrastanja
nastavnici i struni suradnici imaju neprocjenjivu ulogu odgovornost za stvaranje
sigurne i poticajne okoline koja e djetetu i mladoj osobi omoguiti da ostvari svoje
potencijale.
Cilj radionica posveenih prevenciji nasilnikih ponaanja jest pruiti pomo
uenicima u stjecanju znanja, vjetina i navika potrebnih za mirno rjeavanje
napetosti i sukoba kao preduvjeta za izgradnju kvalitetnih odnosa te ukazati da u
sluaju povrede ili nanoenja tete nekome od njih obavijeste i potrae pomo odrasle
osobe. Razvijanje osjeaja povezanosti i meusobnoga potovanja, odolijevanje pritisku
vrnjaka, nenasilno rjeavanje sukoba, komunikacijske vjetine, samokontrola,
12
O modulima
empatija, odgovorno ponaanje i vanost donoenja ispravnih odluka zauzima
vano mjesto u ovom modulu. Posebno je vana analiza konkretnih neprimjerenih
ponaanja u koli i okolini (sport, veze, obitelj...).
Pedagoka radionica, kao specian oblik grupne interakcije, sa svojim glavnim
obiljejem krunom komunikacijom, omoguava naine rada koji su usmjereni
na osjetilne, emocionalne i moralne, a ne samo intelektualne funkcije djeteta
i proces, ishod ili rezultat procesa. Prilagoene su razvojnoj dobi djece i promiu
odgoj u duhu vrijednosti kao temelja za izgradnju cjelovite linosti. Koritene su
suvremene metode koje predviaju interaktivno, kooperativno, suradniko uenje,
uenje u paru i grupi, vrlo dinamino i zorno povezuju teoriju i konkretne ivotne
situacije. Implementiranje ovih tema u zdravstveni odgoj u nae kole prilika je da
uinimo sve da nasilje zaustavimo i da pomognemo zlostavljanu djetetu. Ne smijemo
zaboraviti dramatine posljedice koje zlostavljanje ostavlja na emocionalno-socijalni
razvoj te koliki je utjecaj na njihovu budunost, odnose s drugim osobama, obrazovna
postignua, ali i utjecaj na prihvaanje rizinih obrazaca ponaanja u adolescenciji
i odraslom dobu.
Nuno je da svaki uitelj, nastavnik i struni suradnik bude svjestan vanosti svoje
uloge da bi zadrao pedagoki etos, motivaciju, upornost i dosljednost te ustrajao u
ostvarenju svojih ciljeva. Imajui sve ovo na umu, potiem na razmiljanje o tome
koliko nasilja ima u ivotu svakoga od nas, koja je uloga nas odraslih, koliko je vano
sluati djecu i pratiti njihove potrebe! Ne zaboravimo da djeca mogu nauiti nenasilna
ponaanja ako ih mi odrasli poduimo tome, ako smo im uzori i podrka. Osim
toga, moemo dati poticaj i podrku u traenju moguih rjeenja, inicirati razmjenu
iskustava izmeu uenika, roditelja, nastavnika, okoline Sve je to je vaan korak
prema stvaranju boljega drutva. (Ornela Malogorski, prof.)
13
O modulima
Modul Prevencija ovisnosti
injenica da prevencija ovisnosti ima dugogodinju tradiciju u hrvatskome
obrazovnom sustavu potvruje da su uitelji, nastavnici, struni suradnici, ravnatelji
i zainteresirani dio hrvatske strune javnosti pravovremeno prepoznali ulogu i
vanost kole u prevenciji rizinih ponaanja djece i mladih.
Modul prevencije ovisnosti pripremljen je u cilju unapreivanja univerzalnog
modela prevencije ovisnosti u kolskom okruenju, kojim se kod djece i mladih eli
pridonijeti usvajanju poeljnih drutvenih stavova i ponaanja u odnosu na odreene
oblike rizinih ponaanja.
Uz tradicionalno prisutne teme vezane za prevenciju puenja, koritenja alkoholnih
pia i zlouporabe droga modul Prevencija ovisnosti posebnu pozornost posveuje
i naglaava potrebu za intenziviranjem preventivnih aktivnosti na novijim
oblicima rizinih ponaanja prisutnih kod mladih, kao to su kockanje i klaenje
adolescenata i problem stradavanja mladih u prometu prometne nesree povezane
s konzumiranjem alkohola (problem prisutan s traginim posljedicama u hrvatskom
drutvu i prepoznat na meunarodnoj razini kao jedan od prioriteta zdravstvenog
odgoja).
Uz navedene teme u modulu prevencije ovisnosti pronai ete i sljedee teme: rizina
ponaanja i posljedice po obrazovanje, ivotne vjetine emocionalnost (brinost,
otvorenost, empatija, iskrenost), utjecaj medija i vrnjaka, odolijevanje pritisku
vrnjaka zauzimanje za sebe, odolijevanje pritisku vrnjaka i vrnjako pripadanje,
rizine situacije izazovi i izbori, prevencija rizinih situacija maturalno putovanje,
ivotne vjetine promocija odgovornog ponaanja, asertivnost, rizina ponaanja
i posljedice po obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru, kockanje i klaenje
adolescenata mladih rizici i anse, utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava
ovisnosti, alkohol i promet, utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i profesionalni
ivot te karijeru.
Neke teme za koje ste oekivali da ete ih pronai u ovome modulu i koje su sastavni dio
suvremenih programa zdravstvenog odgoja iz podruja ovisnosti, poput suoavanja
s vrnjakim pritiscima i vjetinama donoenja odgovornih odluka, obraene su
i opisane u modulu spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje.
Vaa dosadanja iskustva u provedbi zdravstvenog odgoja i kolskih preventivnih
programa omoguit e da bez veih pedagokih napora navedene teme iz modula
spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje prilagodite za obradu u
modulu prevencija ovisnosti.
Moe se oekivati da e odgojno-obrazovne ustanove osim aktivnosti vezanih za
provedbu mjera univerzalne prevencije u okviru svojih preventivnih aktivnosti
pratiti stanje i kretanje rizinih ponaanja djece i mladih te provoditi mjere selektivne
14
O modulima
i indicirane prevencije. Navedene mjere kreiraju se na temelju praenju lokalnog
okruenja u kojem kola djeluje i aktivnom praenju nacionalnih strategija, akcijskih
planova i recentnih nacionalnih i meunarodnih istraivanja koja omoguavaju uvid
u trendove zdravlja djece i mladih i daju smjernice kako i u kojem pravcu obrazovna
politika treba reagirati u kreiranju aktivnosti zdravstvenog odgoja i promicanja
zdravlja usmjerenog prema potrebama djece i mladih proizilih iz rezultata
istraivanja (npr. meunarodno istraivanje Ponaanje u vezi sa zdravljem u djece
kolske dobi The Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2009/2010,
koje se istie kao polazite za programe zdravstvenog odgoja u razvijenim obrazovnim
sustavima).
Kao i svaki program tako su i moduli zdravstvenog odgoja, kao razvojnog i otvorenog
dokumenta, otvoreni za promjene i poboljanja ovisno o reakcijama odgojno-
obrazovnog sustava na potrebe i izazove djece i mladih na podruju zdravstvenog
odgoja. U kojem e se smjeru razvijati modul prevencija ovisnosti i aktivnosti odgojno-
obrazovnih ustanova u prevenciji rizinih ponaanja, ukljuujui i prevenciju
ovisnosti, ovisi o aktivnom i kontinuiranom praenju kretanja ponude rizinih
ponaanja s kojima e se susretati budue generacije djece i mladih i odgovorima
obrazovne politike na trendove vezane za fenomenologiju rizinih ponaanja.
Svjesni smo da uspjenost provedbe zdravstvenog odgoja i planiranih modula,
ukljuujui i modul Prevencija ovisnosti, ovisi o pripremljenosti uitelja, nastavnika i
strunih suradnika za njegovu provedbu. Tijekom kolske godine 2013/2014. Agencija
za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nastavit e s
programima strunog usavravanja za provedbu programa zdravstvenog odgoja.
Na mrenim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) i Ureda za
suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske (www.uredzadroge.hr) moi
ete pronai i strunu literaturu za pripremu modula prevencija ovisnosti i ostale
sadraje, koji e Vam pomoi u pripremi i provedbi aktivnosti vezanih za prevenciju
ovisnosti.
Sadraje modula Prevencija ovisnosti za provedbu na satu razrednika pripremile
su kolegice i kolege iz osnovnih i srednjih kola i akademske zajednice i oekujemo
da e vam koristiti u radu, da ete dostupne materijale predstavljene u okviru
modula Prevencija ovisnosti prilagoditi i nadopuniti u skladu sa svojim dosadanjim
iskustvima, znanjima, vjetinama i kreativnim potencijalima. Pozivamo vas
da tijekom kolske godine 2013/2014. svojim prijedlozima pridonesete tome da
radionice, koje emo u budunosti objavljivati, budu jo kvalitetnije i obogaene
vaim praktinim iskustvima. (Darko Tot, dipl. soc. pedagog)
15
O modulima
Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno
ponaanje
Kao i program Zdravstvenog odgoja u cjelini, i ovaj etvrti modul, nazvan Spolna/
rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje, nastoji uenicima ne samo dati
informacije ve ih potaknuti na oblikovanje stavova i usvajanje vjetina na kojima
poiva uspjean, zdrav i odgovoran ivot u zajednici. Temeljen na preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije (usp. SZO, Standardi spolnog odgoja u Europi: okvir
za kreatore politikih odluka, obrazovne i zdravstvene institucije i strunjake. Kln,
2010), etvrti modul primjer je tzv. holistikih programa spolnog odgoja (str. 17),
koje odlikuje multidisciplinarnost i pozitivni pristup ljudskoj spolnosti. Drugim
rijeima, modul polazi od holistike koncepcije spolnosti koju promatra kao sloenu
psihosociokulturoloki oblikovanu cjelinu (emocionalnih, mentalnih, zikih i
duhovnih aspekata), koja ima pozitivnu ulogu u ivotu svake osobe. Pozitivan pristup
u edukaciji o ljudskoj spolnosti iskazuje se u naglasku na pozitivnim vrijednostima
i stavovima o ljudskoj spolnosti, meu kojima je i odgovorni pristup spolnosti da bi
se izbjegli problemi i minimizirali zdravstveni i drugi rizici povezani sa spolnou.
Postoji li uope potreba za spolnim odgojem u hrvatskim kolama? Prema dosadanjim
istraivanjima, od kojih je veina inicirana od strane kolske medicine, velika veina
mladih i njihovih roditelja smatra da kola treba ponuditi sadraje vezane uz ljudsku
spolnost. Spolni razvoj kao i ponaanje vezano uz spolnost jedno je od najvanijih
i najosjetljivijih podruja ljudskog razvoja. Iako je dostupnost sadraja vezanih uz
spolnost danas velika, prave su informacije esto nedostatne, a mjesta gdje se mogu
potraiti relevantni odgovori nedovoljna i nerijetko nedostupna. Premda bi edukacija
o spolnosti, u neformalnom smislu, trebala biti dio odgoja u obitelji, to jo uvijek nije
pravilo u nas. Prema rezultatima najnovijeg nacionalnog istraivanja provedenog
2010. godine, koje je obuhvatilo tisuu mladih ljudi irom Hrvatske u dobi izmeu
18 i 25 godina, roditelji nisu imali nikakav utjecaj na znanje o spolnosti svakoga
petog sudionika istraivanja (21%). U iduih 42,8% sluajeva roditelji su imali tek
mali utjecaj na informacije koje su njihova djeca dobila o spolnosti. Stoga ne udi
da je ak 83,8% mladih navelo da bi spolni odgoj trebalo uvesti u hrvatske kole.
Uz te subjektivne razloge postoje i objektivni razlozi zbog kojih je spolni odgoj potreban
u kolama. Rizino spolno ponaanje u adolescenciji moe imati neposredne, ali i
dugorone negativne posljedice. Osim izravnih medicinskih rizika, kao to su spolno
prenosive infekcije, neeljene trudnoe ili kasnije potekoe zanoenja, istraivanja
pokazuju da su rani spolni odnosi povezani s nekim drugim neeljenim ponaanjima
mladih (uporaba psihoaktivnih sredstava, opijanje itd.). Prema biolokom testiranju
provedenom u sklopu ranije spomenutog nacionalnog istraivanja 5,3% djevojaka
i 7,3% mladia bilo je zaraeno klamidijom. Velika veina njih nije bila svjesna
zaraze koja moe imati dugorone negativne posljedice po njihovo reproduktivno
16
O modulima
zdravlje, ali i njihovih partnera/partnerica. Trend ranijeg ulaska u spolne odnose
mnogo je manje izraen no to se obino misli, poglavito kada hrvatske adolescente
usporedimo s njihovim europskim vrnjacima. S obzirom na spolnu aktivnost
mlaih adolescenata Hrvatska zauzima 34. mjesto meu 37 europskih zemalja
obuhvaenih meunarodnim istraivanjem Zdravstveno ponaanje djece kolske
dobi (2010), provedenim u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ipak,
imajui u vidu da sve kasnije stupanje u brak u Hrvatskoj produava razdoblje u
kojem su izloeniji rizicima, mladima je potrebno pomoi da bi ouvali svoje spolno
i reproduktivno zdravlje.
Poseban je problem pitanje seksualnog zlostavljanja, onoga kojem su izloena djeca, ali
i mladi ljudi openito. Kao to piu autori koji su za Svjetsku zdravstvenu organizaciju
izradili Standarde spolnog odgoja u Europi: Potrebu za spolnim odgojem potaknuli
su razni dogaaji u posljednjih deset godina. Oni ukljuuju globalizaciju i migracije
novih skupina stanovnitva s razliitim kulturnim i religijskim temeljima, brzo
irenje novih medija, a posebno interneta i tehnologije mobilne telefonije, pojavu i
irenje HIV-a/AIDS-a, sve veu zabrinutost za spolno zlostavljanje djece i adolescenata
te, ne manje vano, promjene u stavovima prema spolnosti i promjene u spolnom
ponaanju mladih. Te novine zahtijevaju uinkovite strategije da bi se mladima
omoguilo da se sa svojom spolnou nose na siguran i zadovoljavajui nain (str.12).
Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje obuhvaa vei
broj tema, kao to su: pozitivan i odgovoran odnos prema vlastitom tijelu, kritiki
odnos prema medijskoj prezentaciji spolnosti, suoavanje s vrnjakim pritiscima,
vjetine donoenja odgovornih odluka, brak i odgovorno roditeljstvo, prepoznavanje
seksualnog uznemiravanja i prevencija spolnog nasilja, uoavanje spolnih/rodnih
stereotipa, vanost spolne/rodne ravnopravnosti, komunikacija o spolnosti,
uvaavanje osoba drukije seksualne orijentacije, rizici rane spolne aktivnosti i
potreba njezina odgaanja, samopotovanje i asertivnost, seksualno i reproduktivno
zdravlje, stereotipi o spolnosti i tako dalje. irina i obuhvat sadraja poiva na injenici
da pozitivni, holistiki pristup ljudskoj spolnosti nije mogue uspjeno poduavati na
tehniki nain, odnosno uzimajui u obzir iskljuivo spolno ponaanje. Takoer,
prevencija zdravstvenih i drugih rizika vezanih uz spolnu aktivnost ne poiva
samo na znanstveno relevantnim informacijama o ljudskoj spolnosti i poznavanju
naina zatite od spolno prenosivih infekcija ve nuno ukljuuje i spolnu/rodnu
ravnopravnost, medijsku pismenost, samopotovanje i otpornost na pritiske iz
okoline te komunikacijske vjetine.
Kada je rije o znanstvenim temeljima programa, u izradi modula koritene su
znanstvene spoznaje iz razliitih disciplina, od razvojne psihologije, pedagogije,
antropologije i sociologije do biologije, kolske medicine, epidemiologije i prevencijske
znanosti. Program sadri znanstveno provjerene informacije o spolnosti, a naglasak
na razvijanju vjetina potrebnih za odgovorno ponaanje rezultat je teorijskih i
iskustvenih modela prevencije rizika zaraze HIV-om i drugim spolno prenosivim
17
O modulima
bolestima. Upravo znanstveni pristup razvoju vjetina nalae da se neki sadraji
uvedu u nastavu prije no to postanu stvarnost, odnosno osobno iskustvo veeg
broja mladih ljudi. Kada je pak rije o pedagokim i metodikim naelima na kojima
se etvrti modul zasniva, nuno je spomenuti: (1) dobnu prilagoenost sadraja i
metoda pouavanja, (2) naglasak na interaktivnim metodama pouavanja i poticanju
uenika na diskusiju i kritiko razmiljanje te (3) vrijednosnu otvorenost (program
prua informacije i omoguuje diskusiju o razliitim vrijednosnim perspektivama).
Potonje obiljeje potie aktivnu ulogu roditelja koji e sa svojom djecom razgovarati
o obraenim sadrajima, unosei svoju perspektivu i ivotno iskustvo.
Kakve rezultate moemo oekivati? Ponekad se moe uti miljenje da razgovor o
spolnosti, a time i spolni odgoj u kolama, moe imati negativne posljedice, poput
poveanog interesa za spolnost ili ak ranijeg ulaska u spolne aktivnosti. Rezultati
meunarodnih znanstvenih studija, od kojih je neke inicirala i Svjetska zdravstvena
organizacija, jednoglasno pokazuju da spolni odgoj ne potie spolnu aktivnost niti
na bilo koji drugi nain poveava rizike koje obino vezujemo uz ljudsku spolnost.
Dapae, uspjeni programi rezultiraju boljom informiranou i promjenom ponaanja
u smjeru smanjivanja rizika. Donoenje zdravih i odgovornih odluka sredinji je cilj
suvremenih programa spolnog odgoja (usp. UNESCO, Meunarodne tehnike smjernice
za spolni odgoj. Pariz, 2009, str. 3).
Evaluacija koja se provodi paralelno s provoenjem Zdravstvenog odgoja ukazat e
na stvari koje treba mijenjati ili doraditi.* U tome e iznimno vanu ulogu imati
iskustva uitelja, nastavnika i strunih suradnika koji provode program. Kao i u
sluaju nekih drugih predmeta, pojedini dijelovi programa Zdravstvenog odgoja s
vremenom e gubiti na aktualnosti, odnosno postat e manje zanimljivi i korisni
uenicima. Budunost nosi drutvene, tehnoloke i kulturoloke izazove koji e
zahtijevati prilagodbu sadraja, promjene i nadopune. S promjenama svakodnevice
mijenjat e se i odreeni sadraji vezani uz spolni odgoj.
Dugorono promatrano, najambiciozniji cilj ovoga modula odnosi se na neto
za to e, vjerojatno, trebati priekati barem desetak godina. Rije je o odgoju
buduih odgajatelja. Program modula Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno
spolno ponaanje nastoji pomoi buduim roditeljima, dananjim uenicima, da
budu uspjeniji u edukaciji svoje djece nego to su to, kada je rije o spolnosti, bili
njihovi roditelji. U ostvarivanju toga cilja koji je ogranien satnicom te ostalim
problemima kreativnost i entuzijazam uitelja, nastavnika i strunih suradnika
bit e od neprocjenjive vanosti. (prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer)
* Uz vanjsku evaluaciju predviena je i unutarnja. Za sve radionice u sklopu ovoga
modula pripremljen je evaluacijski listi za uenike.
18
Evaluacijski listi za radionice
etvrtog modula Spolno/rodna ravnopravnost
i odgovorno spolno ponaanje
1. to sam novo danas nauio/nauila?
2. Od sada u moi (bit e mi lake, jednostavnije...).
3. Osjeala/osjeao sam se...
4. Pitanje na koje bih volio/voljela dobiti odgovor:
1.
razred srednje kole
ivjeti zdravo
Prevencija nasilnikog ponaanja
Prevencija ovisnosti
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno
spolno ponaanje
ivjeti zdravo
Prehrambeni stilovi
Nova kola izazovi i odluke koje
donosimo
vrijednosti izbora ivotnog stila
ivjeti zdravo
21
Prehrambeni stilovi
Tema: Prehrambeni stilovi
Cilj: Usporediti razliite prehrambene stilove i procijeniti dobre i loe strane
iznesenih primjera
Ishodi uenja:
Obrazloiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje
Procijeniti posljedice nepravilnih prehrambenih navika
Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Sadraj opis i tijek aktivnosti
Zadaci/aktivnosti:
Uenici e se uivjeti u odreene uloge i povezati stil ivota osobe s njezinim
prehrambenim navikama, odnosno prehrambenim stilom, analizirat e
prednosti i nedostatke pojedinih prehrambenih stilova te procijeniti mogue
rizike za zdravlje.
Oblici i metode rada: itanje teksta, razgovor, rasprava u grupi, igranje uloga
Uputa razredniku/ici
Nain izvedbe treba prilagoditi razrednom odjelu, vodei rauna o moguoj
osjetljivosti pojedinaca i atmosferi razrednog odjela (ako se procijeni da igranje
uloga ne bi bilo dobro prihvaeno, skupine mogu samo prikazati likove, bez
glume). Uenicima valja objasniti da likovi nastavljaju razgovor na mjestu gdje
prestaje opis situacije. Dodatni opisi likova mogu pomoi uenicima da ih jasnije
proliraju i predvide njihove reakcije, ali se lik moe oblikovati i drugaije,
sukladno dogovoru u skupini. Na temelju svih pripremnih radnji igrokaz je ipak
improvizacija glumaca uivljenih u odreene uloge. Ako razgovor zapne ili
nije u skladu s ciljem, razrednik se moe umijeati predstavljajui se kao neki
novi lik (primjerice susjed), odnosno moe prekinuti igru i najaviti nastavak
obraivanja teme kroz razgovor. Uenici koji su tijekom igrokaza promatrai
trebaju biljeiti koliko se prehrambenih stilova raspoznaje i koje su im znaajke.
Svaki od prehrambenih (i ivotnih) stilova krije u sebi neke zamke ili zdravstvene
rizike na koje valja ukazati. U razgovoru nakon igrokaza vano je osvijestiti da
1. razred srednje kole
22
svaki od likova ima mogunost izbora glede svojeg ivotnog i prehrambenog stila
te da svojim odabirom preuzima i odgovornost za vlastito zdravlje.
Uvodna aktivnoSt (10 min)
Razredni se odjel podijeli u onoliko skupina koliko ima likova (7). Svaka skupina
dobije dodatne upute (Prilog) i 10 min da razradi lik, da ga podrobnije opie,
denira njegove tenje i ponaanje te da zamisli njegovu ulogu u obitelji. Skupina
dogovori tko e od lanova glumiti i nastoji glumca to bolje pripremiti.
Podjela u skupine moe se ostvariti i na prethodnom satu razrednog odjela, pa
e uenici imati vie vremena za razradu likova. Skraeni e uvod u tom sluaju
sadravati samo opis situacije.
Opis situacije proita se uenicima, a dobro ga je i prikazati na projekcijskom
platnu.
Sredinje aktivnoSti
IGROKAZ 1520 min
Glumci se okupe u sredini uionice, a ostali uenici su gledatelji. Redatelj
(razrednik ili neki od uenika u dogovoru s razrednikom) daje znak ili proziva
majku da zapone razgovor, nakon ega e nastaviti djed i otac, a mlai
lanovi obitelji improvizirat e daljnji tijek razgovora.
zavrne aktivnoSti
RAZGOVOR 1015 min
S ciljem poticanja rasprave razrednik postavlja uenicima nekoliko pitanja: Koliko
se prehrambenih stilova raspoznaje u igrokazu i koje su njihove glavne znaajke?
Utjee li stil ivota (iz igrokaza) na prehrambeni stil i na koji nain? Kako bi svaki
od likova trebao promijeniti svoj ivotni ili prehrambeni stil da bi sauvao ili
unaprijedio svoje zdravlje?
EVALUACIJA
Evaluacija se provodi pomou evaluacijskog listia (izlazne kartice) s nekoliko
tvrdnji, a uenici ocjenjuju stupanj vlastitog slaganja sa svakom od njih.
ivjeti zdravo
23
Literatura
1. Ivana Vladilo: Kratki podsjetnik o radionici. Hrvatska mrea kolskih knjiniara
http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kratki_podsjetnik_o_radionici_-_
Ivana_Vladilo European network of Health Promoting Schools (ENHPS) (2006).
Network of Health Promoting Schools (http://www.euro.who.int/ENHPS, 12. 10.
2006).
2. Ministarstvo zdravlja, struna radna skupina za izradu prehrambenih smjernica te
standarda i normativa za prehranu kolske djece. Prehrambene smjernice za 58.
razrede osnovnih kola, Zagreb, 2012.
3. Normativi za prehranu uenika u osnovnoj koli, Narodne novine br. 146/12
Prilozi
Prilog zadaci za svaku od skupina
Zadatak za skupinu koja obrauje lik MAJKA:
Razraditi dodatno odabrani lik. Opisati ivotni stil, nain prehrane i odnos prema
hrani. to je toj osobi u ivotu vano i koji su joj ciljevi? Kako e to izrei i za to
e se u razgovoru zalagati? Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika).
Majka je tradicionalna, brina, topla. vrsta je kad misli da radi za dobrobit svoje
obitelji, ak i kad nailazi na suprotstavljanje. Jako se trudi zadovoljiti ukuse svoje
obitelji i jako je nesretna (a pomalo i uvrijeena) kad u tome ne uspije. Budui
da to ne eli priznati, bila bi najsretnija kada bi njezina djeca bila malo punija
tako da imaju rezervu u sluaju bolesti. Njezin pristup spremanju hrane poiva
na ideji da svaki obrok treba sadravati sve 3 vrste hranjivih tvari, ali posebno
vanima smatra proteine, pa njih u glavnom jelu bude najvie. U hladnijem
godinjem dobu pobjegne joj u hranu malo vie masnoa, a svaki obiteljski
ruak po njezinu miljenu mora zavriti slasticama. Tragovi takva pristupa oituju
se u viku kilograma.
Zadatak za skupinu koja obrauje lik DJED:
e se u razgovoru zalagati?
Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika).
Djed je majin otac i vrlo je tradicionalan, ali topao ovjek, koji se voli aliti.
Ponekad zadirkuje unuke, a keri i zetu predbacuje to im djeca rastu bez obveza
24
i to ih nisu nauili na ziki i koristan rad. On smatra da je nekad sve bilo
bolje, pa i hrana, koja je bila domaa. Danas ne znamo to jedemo i odakle je sve
to dolo. Hrana se vie cijenila i nije se razbacivala, a bila je zdrava. Nekad se
koristila domaa mast i od nje nitko nije bio bolestan. Danas se kuha na ulju i na
kruh se mau kojekakvi umjetni margarini, a svi imaju visok tlak i kolesterol i
kojekakve druge problemeI ta bi djeca bila zdrava i rado bi jela da je baka iva
i da im pripremi juhu od domae koke A i za njegov povieni eer bakina bi
kuhinja sigurno bila lijek.
Zadatak za skupinu koja obrauje lik OTAC:
Otac je bivi sporta, sada malo gojazan. Gledajui starijeg sina, vidi sebe u
najboljim danima i tome se jako veseli. Po njegovu je miljenju sport rjeenje
za sve. I Maja bi imala bolju guru kad bi se bavila sportom i ojaala te tanane
ruice i noice. Ipak mu je Igor najvea briga i ponekad smatra da mu to dijete
jednostavno prkosi i inati se, iako i samo zna da bi mu bavljenje sportom jako
koristilo, ne samo za zdravlje i stas, ve i za stjecanje drutva. Otac ipak najmanje
na sebi primjenjuje uvjerenje o neophodnosti bavljenja sportom, a izlika mu je
optereenost poslom. Tijekom tjedna vrlo je zauzet poslom i esto putuje pa se
hrani neuredno: uglavnom preskoi doruak, a ponekad i ruak pojede s nogu.
To uglavnom nadoknauje obilnim veerama.
Zadatak za skupinu koja obrauje lik MARKO:
Marko se bavi veslanjem i dobar je u tome. Lijepo se razvio i jako mu godi kad
uhvati zadivljene poglede djevojaka. Ima veliku podrku oca, ali mu majka
prigovara zbog slabijih ocjena u koli, a djed smatra da bi s tim miiima mogao
i neto korisno raditi, pa i zaraditi. Marko jede ono to mu je trener preporuio,
ne obazirui se na mamine jelovnike (mama previe eksperimentira, a on to ne
voli i smatra nepotrebnim). Njegova je dijeta puna ugljikohidrata: uglavnom su
to tjestenine, kruh i slatkii, a obavezno konzumira i proteinske napitke. Svi se
ude koliinama hrane koju Marko pojede, a nije debeo. Maja ga stalno upozorava
da e se kad-tad udebljati.
ivjeti zdravo
25
Zadatak za skupinu koja obrauje lik IGOR:
e se u razgovoru zalagati?
Dodatni opis (neobvezna pomo u razradi lika).
Igor je naglo izrastao u visinu, pa se jo nije navikao na duinu svojih ruku i
nogu, ni na to da je odjednom najvii u razredu. Kae da se osjea usamljen
u tim visinama, a istina je da je postao vrlo nesiguran i misli da ga ljudi vide
nezgrapnim i nespretnim. Uz to ga mue i bubuljice. Samo bi trebalo da se skine
u dres te da ljudima da jo vie povoda za podsmijeh i zafrkavanje. Roditelji ga
strano nerviraju sa svojim idejama o tome kako treba promijeniti svoj ivotni
stil i to bi trebao jesti, kako vjebati, kako stei prijatelje. Najbolje se osjea
za kompjutorom, pa ponekad u igrama provede i cijelu no. to bi starci tek
rekli da to znaju!? Barem su mu ocjene u koli dobre, a ne kao kod onog klauna
Marka. Malo ga je ipak zabrinuo rezultat krvnih pretraga, kad je utvreno da
je slabokrvan.
Zadatak za skupinu koja obrauje lik MAJA:
Maja ima super prijateljice i njih su tri nerazdvojne. Zajedno gledaju spotove na
televiziji i reportae o poznatim osobama i manekenkama, listaju modne revije i
obilaze duane u kojima isprobavaju robu pravei se da su ozbiljni kupci. One se
trude to manje jesti i gade im se debeli ljudi, a pogotovo debele vrnjakinje. Maja
vjeba hod manekena, a s prijateljicama isprobava najbolje poze za fotograranje.
Jedna od prijateljica nala je upute o posebnoj dijeti za mravljenje, koje se sve tri
pridravaju. Maji se kod toga javila mala nelagoda, pogotovo kad je pomislila to
bi na to rekli roditelji i na trenutak je posumnjala da to moda ipak nije dobro za
zdravlje. No, ta je nelagoda brzo prola jer su starci ipak u nekom svojem lmu,
a u nastojanju da odri vitak stas ima podrku Igora i Irene (iako ni oni ne znaju
za njezine male trikove, odnosno da se pridrava posebne dijete za mravljenje).
Zadatak za skupinu koja obrauje lik IRENA:
26
Irena je sitna i mrava takva je po prirodi i bez ikakva nastojanja. Vegetarijanka
je i zapravo je zadovoljavaju vrlo male koliine hrane. Uglavnom jede kad stigne
i osim to izbjegava meso, ne bira ba previe. Oduvijek je eljela biti modna
kreatorica i ostala je ustrajna u svojoj tenji, usprkos tome to su je svi, a roditelji
najvie, od toga odgovarali smatrajui da je takva karijera nesigurna. Roditelji su
eljeli da nastavi obiteljski ugostiteljski posao u malome provincijskom gradu.
Irena je prola trnovit put i samo zahvaljujui svojoj upornosti i prilagodljivosti,
ali iznad svega talentu, radu i posveenosti poslu, uspjela je. Postala je poznata
i traena. Noj je vano kreirati matovitu odjeu, a tu odjeu trebaju nositi
vitki modeli. Njezina posveenost poslu ini je pomalo slijepom za drugaije
svjetonazore. Zbog vlastitog iskustva smatra da je jasan cilj i upornost najvea
ivotna kvaliteta i vrijednost. Upravo zbog toga podrava Maju i misli da roditelji
najee pretjeruju s brigom i zatiivanjem te s usmjeravanjem djece na ono to
smatraju utrtim i sigurnim ivotnim putovima.
ivjeti zdravo
27
Nova kola izazovi i odluke koje
donosimo
Tema: Nova kola izazovi i odluke koje donosimo
Cilj: Poticati razvoj zajednitva prepoznavanjem i dogovaranjem postupaka koji
pridonose dobrim odnosima u razrednom odjelu, unutar okruenja kole
Ishodi uenja:
Sastaviti pravila za dobre odnose u razredu/razrednom odjelu
Uvaavati razliitosti
Predloeni materijal/sredstva
papir A4 (4 kom), plakatni papir (1 kom), olovke, omasteri
Sadraj opis i tijek rada
Oblici i metode rada: frontalni rad, individualni rad, rad u skupinama,
razgovor, pisanje, usmeno izlaganje, dramska igra, pedagoka radionica
Uvodne aktivnoSti
1. UVODNA AKTIVNOST 5 min
Uenici sjede u krugu. Razrednik/ica ih poziva da pojedinano izgovore svoje
ime i osobinu koja ih najbolje predstavlja, a poinje prvim slovom njihova imena.
2. U NOVOJ KOLI 5 min
Razrednik potie uenike na razgovor pitanjima tipa:
Kako se osjeate u novoj koli?
Jeste li (ne)zadovoljni?
Koji su razlozi vaeg (ne)zadovoljstva?
to vas je iznenadilo, obradovalo?
S kojim ste se izazovima susreli?
28
3. NA RAZRED 5 min
Slijedi igra asocijacija. Razrednik na kolsku plou ispisuje naslov/pojam Na
razred.
Uenicima daje uputu da tijekom jedne minute zapiu na komadi papira svoje
asocijacije na zadani pojam i potom papirie zalijepe uz pojam na kolskoj ploi.
Asocijacije se glasno itaju (12 uenika) uz komentiranje podudarnosti u njima
(uenici i razrednik).
Sredinje aktivnoSti
4. RAZREDNA PRAVILA 20 min
Razrednik e podsjetiti uenike da je razred mala zajednica. Da bi se u njoj bolje
osjeali i u ugodnoj i poticajnoj atmosferi ostvarivali svoje ciljeve, vani su odnosi
koje e zajedno izgraditi. Izgradnji dobrih odnosa znatno mogu pomoi unaprijed
dogovorena pravila ponaanja i ophoenja, koja se podjednako odnose na uenike,
razrednike i kolu u cjelini.
U nastavku rada uenici se odbrojavanjem od jedan do etiri dijele u podskupine.
Zadatak je u etiri podskupine predloiti primjere grupnih/razrednih pravila.
Predloena i usuglaena pravila podskupina zapisuju se na papir A4.
Za samostalan je rad predvieno 10 min.
Podskupine odabiru izvjestitelje koji iznose prijedloge.
Pravila oko kojih se sloe svi postaju zajednika i zapisuju se na prethodno
pripremljen plakat s natpisom Naa razredna pravila.
Pravila koja su negativno formulirana zajedniki se preoblikuju u pozitivno
izraena pravila.
zavrne aktivnoSti
5. ZAVRNA AKTIVNOST Poredajmo se! 5 min
Razrednik poziva uenike na kratku etnju uionicom. U trenutku dok se uenici
slobodno kreu prostorom, daje im uputu da se, u tiini (bez rijei), poredaju
abecednim redoslijedom svojih imena (ili prezimena).
ivjeti zdravo
29
6. VREDNOVANJE 5 min
Uenici, poredani prema uputi iz prethodne aktivnosti, formiraju krug i
pojedinano jednom rijeju izraavaju svoje dojmove o satu razrednog odjela.
Kad svi izreknu dojmove, razrednik ih pozdravlja i upuuje da prije izlaska iz
uionice stave svoj potpis na plakat s razrednim pravilima.
Moe im predloiti da to iskoriste kao mogunost za kreativno ureenje plakata
koji e ostati istaknut u uionici.

Napomena: Predlae se plakat s razrednim pravilima istaknuti u javnom
prostoru kole, a poeljno je temu proiriti i na izradu pravila kole.
Literatura
1. Biani, J. (2001). Vjebanje ivotnih vjetina. Alinea, Zagreb
2. Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A. (1998). Igrom do sebe. Alinea, Zagreb
3. Uzelac, M. (1997). Za Damire i Nemire vrata prema nenasilju. Mali korak, Zagreb
30
vrijednosti izbora ivotnog stila
Tema: Vrijednosti izbora ivotnog stila
Cilj: Osvijestiti vanost pozitivnih ivotnih vrijednosti i utjecaj na kvalitetu
razvoja pojedinca
Ishodi uenja:
Uvaavati razliitosti
Zauzeti se za sebe
plakatni papir ili hamer za veliku piramidu (1 kom), radni listii
(piramida) za svaku podskupinu, papir, olovke, omasteri
Uputa razredniku
Razrednik e prije poetka aktivnosti razmjestiti uenike u skupine (46 uenika).
Na velikom papiru pripremiti piramidu koja e se zalijepiti na plou za zavrni
dio sata.
Takoer se predlae da se proui podruje Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje
istie odgojno-obrazovne vrijednosti te meupredmetne teme Osobni i socijalni
razvoj, Zdravlje, sigurnost i zatita okolia te Graanski odgoji obrazovanje.
Oblici i metode rada: individualni rad, rad u paru, rad u grupi, razgovor,
donoenje odluke, interaktivno i otvoreno uenje

Uvodna aktivnoSt
1. UVODNA AKTIVNOST Moja najvea vrijednost 1015 min
Razrednik trai da uenici individualno napiu to je za njih najvea ivotna
vrijednost. Uenici koji ele navode to je za njih najvea vrijednosti, a razrednik/
ica zapisuje na plou. Nakon toga trai se da uenici individualno nabroje i ostale
ivjeti zdravo
31
vrijednosti koje smatraju vanima u svom ivotu. U paru razmijene koje su
vrijednosti naveli kao njima vane, obrazloe te usporede slinosti/razliitosti.
Razrednik/ica upita eli li netko proitati koje su sve ivotne vrijednosti naveli.
Sredinje aktivnoSti
2. PIRAMIDA IVOTNIH VRIJEDNOSTI 2025 min
Uenici unutar skupine razgovaraju o vrijednostima koje su individualno navodili.
Uputa je uenicima da zajedniki dogovore/donesu odluku na koji e nain
sastaviti piramidu vrijednosti unutar skupine, od najvanije (baza piramide) do
najmanje vane (vrh piramide).
Vano je da je piramida rezultat razgovora i dogovora/suglasnosti svih lanova
skupine.
Nakon to izrade piramidu vrijednosti, unutar skupine odaberu glasno-
govornika.
Razrednik zalijepi na plou veliku piramidu.
Glasnogovornici skupina prezentiraju piramide, a razrednik (ili uenik) upisuje
vrijednosti u zajedniku piramidu na ploi.
Predlae se da glasnogovornik ukratko obrazloi je li bilo potekoa u donoenju
odluke o rangu ivotnih vrijednosti unutar skupine.
Razrednik tijekom ove aktivnosti upuuje da je donji dio piramide baza, a ostatak
je njezina nadogradnja te da je vrlo vano da su temelji piramide vrsti (da ih
nosi najvanija vrijednost), da bi i ostatak piramide izdrao.
zavrne aktivnoSti
3. ZAKLJUNI DIO do 10 min
Kako vidite zajedniku piramidu?
Kako doivljavate navedene vrijednosti?
Slaete li se s rangiranim vrijednostima?
to biste eljeli promijeniti?
Pridravate li se navedenih pozitivnih ivotnih vrijednosti u svakodnevnom
ivotu?
32
Postoje li okolnosti u kojima ponekad (i iz kojeg razloga) zaobilazite navedene
vrijednosti?
O kojim se vrijednostima radi?

Razrednik vodi razgovor s ciljem isticanja zdravlja kao najvee i istinske
vrijednosti.
Prilozi
PRILOG
Radni list: Piramida mojih ivotnih vrijednosti
Literatura
1. Humane vrednote. Odgoj za humanost (2001). Prirunik za uitelje. Hrvatski Crveni
kri, Zagreb
2. Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno
i srednjokolsko obrazovanje (2012). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Republike Hrvatske.
Prevencija
naSilnikog
Ponaanja
Prevencija nasilja u razliitim
okolnostima
neprimjerene pojavnosti u koli i
okolini
34
Prevencija nasilja u razliitim
okolnostima
Tema: Prevencija nasilja u razliitim okolnostima
Cilj: Osposobiti uenike za prepoznavanje oblika nasilnog ponaanja te
promovirati pravo na sigurnost i zatitu od nasilja
Ishodi uenja:
Primijeniti nenasilne metode u rjeavanju problema
Analizirati neprimjerene pojavnosti (nekvalitetna/neprimjerena
komunikacija, Stigmatizacija, diskriminacija, omalovaavanje,
vrijeanja...)
Iskazati empatiju prema vrnjacima i odraslima
Promovirati odgovorno ponaanje
Potreban pribor
radni list 1A (prema broju uenika), radni list 1B (za nastavnika), natpis
s rijeju NASILJE, papiri A5, olovke
Oblici i metode rada: individualni, rad u paru, rad u skupinama, frontalni rad,
iznoenje asocijacija, razgovor, pisanje, rasprava, usmeno izlaganje, igra
Uvodne aktivnoSti
1. SASTAVLJANJE RIJEI 5 min
Pedagoka radionica zapoinje aktivnou sastavljanja rijei od zadanih slova.
Uenici se podijele u parove. Razrednik/ica zadaje prvi niz slova. Par koji najbre
rijei zadatak javlja se dizanjem ruke, slijedi zatim drugi niz slova.
1. niz: eanjonpa (ponaanje)
2. niz: aljsein (nasilje)
35
Sredinje aktivnoSti
2. TO JE NASILJE 5 min
Razrednik istie da je jedna od rijei iz prethodne aktivnosti nasilje najavila temu
dananjeg sata te na pano ili plou stavlja natpis s tom rijeju.
Neka nekoliko uenika izreknu svoje asocijacije na navedeni pojam.
Slijedi kratka sinteza koje su asocijacije ee navedene, na to se odnose?
Kako bismo odredili pojam nasilja?
Nasilje moemo denirati kao oblik ponaanja kojem je cilj povrijediti
(odnosno nanijeti bol, ozljedu, tetu) drugoj osobi.
3. KAKO SE NASILJE ISKAZUJE 20 min
Nasilje se moe iskazivati na razliite naine, razliitim postupcima kako?
Uenici se podijele u manje skupine, svaka dobije papir (radni list 1A) na koji e
zapisivati svoje spoznaje o oblicima nasilnog ponaanja tako da primjere nasilnog
ponaanja svrstavaju u pripremljenu tablicu na radnom listu.
Kada zavre s radom, predstavnici skupine itaju svoje primjere.
Razrednik na kraju moe dopuniti dodavanjem nekih primjera (navedeni su u
radnom listu 1B).
4. NASILJE I PRAVO NA SIGURNOST I ZATITU 5 min
Razrednik potie uenike da iznesu gdje susreemo oblike nasilnog ponaanja
(u svakodnevnom ivotu, ali i u lmovima, kompjutorskim igricama, pisanim
materijalnima).
Smatra li se nasilno ponaanje prihvatljivim oblikom ponaanja?
Zato nasilje nije prihvatljiv oblik ponaanja?
to bi se dogodilo kada bi nasilje bilo doputeno, u kakvom bismo svijetu ivjeli?
Razrednik uenike potie na razgovor i podsjea da, osim prema ljudima, nasilje
moe biti usmjereno i prema drugim ivim biima ivotinjama, a u irem smislu
i prirodi.
36
Predlae se da se postavi pitanje: Kako se ovjek neprikladno odnosi prema
prirodi?
Obrazloenje:
Svi imamo pravo na osobnu sigurnost i zatitu od nasilnog ponaanja. Kako
se ljudska zajednica titi od nasilja, kako na njega reagira i time pokazuje da je
neprihvatljivo? (zakonski propisi, policija, pravosue)
kola reagira na svaku pojavu nasilnog ponaanja s ciljem odravanja sigurnosti
u kolskom prostoru. Koje su posljedice za uenike koji se nasilno ponaaju?
5. OSJEAJI PREMA NASILJU I NENASILJU 5 min
U nastavku rada razrednik potie uenike na razgovor pitanjem tipa:
Moemo li prepoznati kakve osjeaje u nama izaziva rije nasilje?
Neka ih lanovi skupine zapiu na papir.
Tko eli, ili svi redom, neka ih kae ostalim lanovima skupine.
Izvode se zakljuci o osjeajima koji su najee spominjani.
Zamislimo sada suprotni pojam/pojmove od nasilja nenasilje, miroljubivost,
tolerancija Kakve osjeaje u nama izazivaju?
Neka ih lanovi skupine napiu na poleini papira i proitaju.
zavrna aktivnoSt
6. EVALUACIJA OSVRT NA RADIONICU 5 min
Svaki lan skupine izrazi svoj dojam o dananjoj radionici.
Izraziti se moe neverbalno (pokretom, izrazom lica i sl.).
Prilog
PRILOG
Radni list: 1A Oblici nasilnog ponaanja (za uenike)
Radni list: 1B Oblici nasilnog ponaanja (za razrednika)
37
Radni list 1A OBLICI NASILNOG PONAANJA
Prisjetite se moguih oblika nasilnog ponaanja te ih uvrstite u tablicu:
Fiziko
nasilje
Verbalno
nasilje
Socijalno
nasilje
Psiholoko
nasilje
Seksualno
nasilje
Biljeke
Radni list 1B OBLICI NASILNOG PONAANJA
Podsjetnik za razrednika:
Fiziko: udaranje, guranje, gaanje, amaranje, upanje, pljuvanje, napad
razliitim predmetima, ruenje, oduzimanje, unitavanje ili oteivanje stvari
Verbalno: nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, ruganje, vrijeanje,
dobacivanje, omalovaavanje, nareivanje, verbalno zlostavljanje na osnovi
etnike pripadnosti, religije, rase ili spola
Socijalno: namjerno zanemarivanje i iskljuivanje iz skupine, izbjegavanje,
zabranjivanje sudjelovanja u razliitim aktivnostima, ogovaranje/irenje glasina
i lai, ignoriranje
Psiholoko: prijetei pogledi i grimase, uhoenje, poniavanje, ismijavanje,
zahtijevanje poslunosti, ucjenjivanje, iznuivanje novca
Seksualno: seksualni komentari, vulgarni vicevi, neeljeno dodirivanje
(hvatanje, tapanje, tipanje), seksualne slike, crtei ili poruke, seksualne glasine,
izazovno fukanje, sugestivne primjedbe ili pozivi
Biljeke za dopunu
38
Literatura
1. Olweus, D. (1998). Nasilje meu djecom u koli. kolska knjiga, Zagreb.
2. Slavens, E. (2006). Nasilnitvo uini neto prije nego zagusti. Mosta, Zagreb.
3. Slavens, E. (2006). Ogovaranje uini neto prije nego glasina krene. Mosta, Zagreb.
4. Slavens, E. (2006). Tunjava uini neto prije prvog udarca. Mosta, Zagreb.
5. elimo ivot bez nasilja, Godinjak upanijskoga strunoga vijea strunih suradnika
pedagoga srednjih kola Krapinsko-zagorske upanije (2011), SV pedagoga S,
Zabok.
6. www.poliklinika-djeca.hr
7. www.unicef.hr
39
okolini
Tema: Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini
Cilj: Prevenirati neprimjereno ponaanje te promovirati prilagoeno ponaanje
u socijalnim situacijama
Ishodi uenja:
Povezati sadraje odgovornog ponaanja
komunikacija, stigmatizacija, diskriminacija, omalovaavanje,
vrijeanja...)
papir A3, papiri A5, olovke (gratne ili kemijske), omasteri,
samoljepiva vrpca, radni listovi 1A, 1B, 1C, 1D
Oblici i metode rada: rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, frontalni
rad, razgovor, usmeno izlaganje, pisanje
Uvodna aktivnoSt
1. UVODNA AKTIVNOST: POZITIVNE KARAKTERISTIKE 5 min
Uenici se podijele u parove. Zadatak je rei jednu pozitivnu karakteristiku koju
lan para iskazuje u odnosima s drugim uenicima u razredu ili koli. Svatko na
taj nain predstavlja svog lana para i on/ona njega.
40
Sredinje aktivnoSti
2. NEPRIMJERENO PONAANJE 5 min
Za razliku od primjera iz uvodne aktivnosti u kojoj su uenici navodili pozitivne
znaajke drugih uenika, mladi mogu u pojedinim situacijama iskazivati i
neprimjereno ponaanje.
Razrednik poziva uenike da kratko razmisle te iznesu primjere takva ponaanja.
Jedan e uenik primjere zapisivati na list A3 s naslovom Oblici neprimjerenog
ponaanja.
3. PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 15 min
Uenici se podijele u etiri podskupine.
Zadatak je porazgovarati o osobnim iskustvima i spoznajama koje uenici imaju
o neprimjerenom ponaanju mladih.
Potrebno je izabrati jedan oblik neprimjerenog ponaanja, kratko opisati situaciju
i nain na koji se moe iskazati. lanovi podskupina rjeavat e razliite zadatke:
1. navode oblike neprimjerenog ponaanja u koli,
2. navode primjere vezane uz sport,
3. navode primjere iz veze dvoje mladih,
4. navode primjere iz drugih okolnosti/situacija, na primjer tijekom
veernjeg izlaska i dr.
Predstavnici podskupina kratko iznose primjere o kojima su razgovarali.
4. PRIMJERENO PONAANJE U KOLI 5 min
Razrednik e s uenicima raspraviti na koji nain kola djeluje u pravcu
sprjeavanja neprimjerenog ponaanja mladih. Prigoda je prisjetiti se pojedinih
odredbi kunoga reda u kojem se navode meusobni odnosi uenika, organizacija
rada, odnos prema nastavnicima, prema imovini i prema obvezama.
zavrne aktivnoSti
5. TO MOEMO UINITI 10 min
Razrednik podsjea uenike da su u prethodnim aktivnostima navodili oblike
neprimjerenog ponaanja, okolnosti i situacije u kojima se sprjeavaju neprimjerena
ponaanja i naini na koji kola reagira kada se takvi oblici ponaanja pojave.
41
Razrednik moe dodatno poticati rad uenika postavljajui pitanje tipa:
Moe li svatko od nas pridonijeti da takva ponaanja bude to manje i na koji
nain?
Uenici mogu u paru/podskupini kratko komentirati i izabrati najmanje jedan
primjer, odnosno prijedlog koji e podijeliti sa svim uenicima u razrednom
odjelu.
6. Evaluacija osvrt na radionicu 5 min
Svaki lan podskupine iznosi svoje dojmove o dananjoj radionici u jednoj
reenici:
to je u dananjem radu meni bilo vano?
Prilog
PRILOG
Radni list: 1A, 1B, 1C, 1D (format A5)
Radni list 1A (podskupina A) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja uenika u
koli.
2. Izaberite jedan od navedenih oblika i kratko opiite situaciju i nain na
koji se moe iskazati.
______________________________________________________________
Radni list 1B (podskupina B) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih koji
su vezani uz sport.
42
Radni list 1C (podskupina C) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih u
vezi.
______________________________________________________________
Radni list 1D (podskupina D) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
slobodno vrijeme (tijekom veernjeg izlaska i sl.).
Literatura
1. Bouillet, D., Uzelac, S. (2008) Prirunik za nositelje produenog strunog tretmana
u osnovnim i srednjim kolama, Zagreb: MZO, AOO, Globus
2. Bouillet, D., Uzelac, S. (2007) Osnove socijalne pedagogije, Zagreb: kolska knjiga
3. Pennington, D. C. (2004) Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap
4. elimo ivot bez nasilja, Godinjak upanijskog strunog vijea strunih suradnika
pedagoga srednjih kola Krapinsko-zagorske upanije (2011), SV pedagoga S,
Zabok
Prevencija
oviSnoSti
alkohol, cigarete i droge utjecaj na
pojedinca, obitelj i zajednicu
rizina ponaanja i posljedice na
obrazovanje te profesionalni razvoj
i karijeru
44
alkohol, cigarete i droge utjecaj
na pojedinca, obitelj i zajednicu
tema, cilj i ishodi uenja, trajanje, dob uenika
Tema: Prevencija ovisnosti kritiko razmiljanje o konzumiranju sredstava
ovisnosti, rizici povezani s konzumiranjem
Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o konzumiranju
sredstava ovisnosti
Ishodi uenja:
Razumjeti rizike povezane s konzumiranjem alkohola, cigareta i droga
Prepoznati razloge ZA i PROTIV koritenja sredstava ovisnosti
Dob: za uenike 1415 godina
Potreban materijal
priprema radionice
Sadraj opis aktivnosti
Uvodna aktivnoSt
Hodao/la bih kilometrima

planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvoenje u grupni rad, igra pridonosi
dinaminosti radionice i potie uenike na aktivnosti kritikog razmiljanja
Uputa:
Skupina sjedi u krugu. Voditelj poinje igru tako da zatrai od lanova
skupine da zaele neto za to bi bili spremni hodati 7 kilometara da bi
to postigli. Voditelj moe poeti, navodei svoj primjer. lanovi skupine
se izjanjavaju redom, objanjavajui zato su upravo to odabrali, dok
se ostali lanovi mogu izjasniti bi li i oni tako postupili. Voditelj ili
suvoditelj neka sve ispie na plou. Voditelj ne predlae to da odaberu
kao cilj hodanja, ali potie sve lanove da se izjasne.
45
Rasprava i uvod u temu:
O emu je bila ova igra?
Od svih ideja to smo ih uli koja je bila posebno zanimljiva?
Kako to da smo imali razliite razloge?
Povezati s razliitim nainima razmiljanja, osjeanja, interpretacije
i doivljavanja svijeta oko sebe: Kao to smo mi imali razliite razloge
za hodanje 7 kilometara, tako ljudi mogu imati i razliite razloge za
injenje nekih stvari koje su nama ponekad teko razumljive. Tako ljudi
imaju i neke razloge zbog kojih uzimaju sredstva ovisnosti. Znate koja
sredstva ovisnosti postoje? (Pitati uenike da ih nabroje i nadopuniti
ako je potrebno jer se pod sredstvima ovisnosti smatraju cigarete,
alkohol, tablete i sve druge lake i teke droge.)
Sredinja aktivnoSt planirano vrijeme 25 min
Uvodna rasprava:
Pitajte uenike za razloge zbog kojih ljudi uzimaju neku drogu. Moete
ih odmah svrstavati u tri skupine:
- OSOBNI RAZLOZI (npr. osoba eli iskuati neto novo).
- DRUTVENI RAZLOZI (npr. ako ne eli izgubiti prijatelje, premda
oni piju alkohol; ili kad su neke droge dostupne u trgovinama).
- FIZIKI RAZLOZI (npr. bre tri ako uzme odreenu tabletu)
Uenici navode razloge zbog kojih ljudi uzimaju droge (primjeri iz
vlastite okoline, iz medija i sl.). Vano je komentirati ako neki razlog
nije istinit ili ako bi ga bilo dobro provjeriti.
Pitajte uenike i o tome to rade ljudi koji ne odlue uzimati sredstva
ovisnosti, zato tako odlue, o emu razmiljaju?
- to nam moe pomoi da izaberemo bolje izbore za sebe?
- to rade ljudi koji ne konzumiraju sredstva ovisnosti, koji su njihovi
razlozi?
Rad u skupinama:
Nakon navoenja razloga zamolite uenike da u malim skupinama od po 45
uenika razmisle i napiu/nacrtaju na plakatu to se sve moe dogoditi kada se
odlui uzimati alkohol, cigarete, droge (sredstva ovisnosti).
46
Svaka skupina izvjetava o posljedicama/rizicima, voditelj u tablicu na ploi pie
odgovore uenika. Posljedice/rizike koji proizlaze iz koritenja sredstava ovisnosti
podijeliti na one koji su kratkoroni i one dugorone tako da pitamo uenike gdje
bi ih smjestili u tablici:
kratkorono dugorono
Na osobnom planu
(tijelo i um)
Na drutvenom planu
(odnosi s drugim
ljudima)
Rasprava:
to moemo zakljuiti iz ovog razgovora?
Raspravu voditi prema zakljuku da postoje razlozi zbog kojih ljudi
uzimaju droge, ali esto se ti oekivani pozitivni uinci ne dogode.
Postoje takoer i neke posljedice koje pojavljuju odmah nakon
konzumiranja, ali i kasnije u ivotu ostavljaju trag na nae zdravlje,
osjeaje, odnose s drugim ljudima
Moe li ovaj nain, kada popisujemo ZA i PROTIV nekog ponaanja,
pomoi u donoenju odluka u vezi s naim ponaanjem u budunosti?
Kako e vama pomoi?
zavrna aktivnoSt planirano vrijeme 10 min
O emu smo danas razgovarali?
to ste danas novo nauili? Je li vas neto o emu smo danas razgovarali iznenadilo?
to?
Je li vam se svidio ovaj nain rada? to vam se svidjelo?
Kako bi ovo to ste danas nauili i uli moglo utjecati na va ivot i vae odluke
koje ete u budunosti donositi?
47
rizina ponaanja i posljedice na
obrazovanje te profesionalni razvoj
i karijeru
Tema: Prevencija ovisnosti rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje te
profesionalni razvoj i karijeru
Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o rizinom ponaanju
i njegovim posljedicama
Ishodi uenja:
Razumjeti rizike povezane s rizinim ponaanjem.
Prepoznati posljedice rizinog ponaanja na obrazovanje i profesionalni
razvoj/karijeru.
Potreban materijal
priprema radionice
eventualni radni list
Uvodna aktivnoSt
osobni tit planirano vrijeme

15 min
Cilj aktivnosti igre (za voditelja): uvoenje u glavnu temu i poticanje uenika na
aktivnosti kritikog razmiljanja
Uputa:
Svaki uenik individualno ispunjava vlastiti tit tako da nacrta oblik
tita i podijeli ga na 4 kvadranta (ili nastavnik moe podijeliti radne
listove s ve nacrtanim titom Prilog 1).
48
U prvom kvadrantu uenik upisuje obrazovanje koje eli postii; u drugom
kvadrantu upisuje svoju profesionalnu ambiciju/karijeru koju bi elio ostvariti;
u treem kvadrantu upisuje aktivnost kojom se najradije bavi u slobodno vrijeme;
u etvrti kvadrant upisuje osobu kojoj se divi/uzor.
Voditelj moe poeti navodei svoj primjer. Uenici se izjanjavaju slobodnim
javljanjem objanjavajui zato su upravo to odabrali. Voditelj ih potie da izraze
to vie razliitih primjera osobnih titova koje e nakon izjanjavanja zalijepiti na
razrednu plou kao pozivan poticaj uenicima da ustraju na ostvarenju izraenog.

Zato imamo razliite osobne titove?
U emu je vanost osobnih titova?
- Povezati s razliitim nainima razmiljanja i pogleda na osobnu
budunost. Navesti uenike da razmisle o vanosti postavljanja
ciljeva u ivotu i nastojanjima da ih se ostvari. Uoiti da ljudi imaju
razliite ciljeve i ambicije, ali ih u pravilu imaju i vani su im. Zato
onda neki ljudi odustaju od ostvarenja svojih pozitivnih ciljeva i
odluuju se na odreena ponaanja koja nose rizike i koja e ih
udaljiti od njihovih ciljeva. to podrazumijevamo pod rizinim
ponaanjem? (Pitati uenike da objasne to je za njih rizino
ponaanje, npr. ponaanja koja su rizina za mlade koji ih ine, ali
istovremeno i rizik za njihove blinje; ponaanja usko vezana uz
drutveno neprihvatljiva ponaanja...).
Uvodna rasprava:
Pitajte uenike o njima poznatim oblicima rizinih ponaanja. Moete
ih odmah svrstavati u nekoliko skupina:
- KONZUMACIJA SREDSTAVA OVISNOSTI (npr. alkohol, opojna
sredstva, cigarete).
- RIZINA SPOLNA PONAANJA (npr. esto mijenjanje partnera,
nekoritenje zatite...)
- AGRESIVNA PONAANJA (npr. otpor prema autoritetu ili
odgovornosti, sukobi s okolinom/roditeljima)
- Uenici navode njima poznate primjere ili vlastita iskustva rizinog
ponaanja te pojanjavaju razloge zbog kojih njihovi vrnjaci ulaze
u razne oblike rizinih ponaanja (npr. neopravdano izostajanje iz
49
kole, otpor prema uenju, roditeljima, autoritetu, institucijama,
krenje pravila u koli i kui, konzumiranje cigareta, alkohola, neki
oblici promiskuitetnog ponaanja, nedoputeni kasni izlasci...).
Upitati uenike poznaju li nekoga iz svoje okoline ije je rizino ponaanje imalo
i posljedice na ivotni put te osobe.
Pitajte uenike za miljenje o tome koji su razlozi da se ljudi odluuju
na rizine oblike ponaanja i rade li to svjesni rizika koje takav oblik
ponaanja nosi; to mi moemo uiniti da ne uemo u rizik takvog
ponaanja; kako izabrati neka dobra rjeenja za sebe.
Rad u skupinama:
Nakon navoenja razloga zamolite uenike da u malim skupinama po 4 do 5
uenika razmisle i napiu na plakatu to se sve moe dogoditi kada se odlui
rizino ponaati.
Svaka skupina izvjetava o posljedicama/rizicima, voditelj u tablicu na ploi pie
odgovore uenika. Posljedice/rizike koji proizlaze iz rizinog ponaanja podijeliti
na one koji djeluju na njihovo obrazovanje i one koji djeluje na njihov profesionalni
razvoj/karijeru:
obrazovanje
profesionalni razvoj/
karijeru
konzumacija sredstava
ovisnosti
rizina spolna
ponaanja
agresivno ponaanje
Rasprava:
to moemo zakljuiti iz ovog razgovora?
Raspravu voditi prema zakljuku da postoje razlozi zbog kojih ljudi
pribjegavaju rizinom ponaanju, ali dobar osjeaj s poetka esto
zavri suoavanjem s ozbiljnim posljedicama rizinog ponaanja.
Postoje takoer i posljedice koje se pojavljuju odmah s poetkom
rizinog ponaanja, ali i one koje imaju dugoronije posljedice na
50
na ivot ostavljaju trag na nae odnose s drugim ljudima, na nae
obrazovanje i na profesionalni razvoj/karijeru
Moe li osvjeivanje posljedica rizinog ponaanja pomoi u donoenju
odluka o naem ponaanju u budunosti? Kako moe vama pomoi?
to ste danas novo nauili? Je li vam ova tema bila zanimljiva?
to vam se svidjelo u dananjem radu?
Prilog 1 Osobni tit
SPolna/rodna
ravnoPravnoSt
i odgovorno
SPolno
Ponaanje
razvijanje vjetina potrebnih za
odgovorno spolno ponaanje, i.
odgovorno spolno ponaanje, ii.
komuniciranje u vezi
Medijski prikaz spolnosti
52
odgovorno spolno ponaanje, i.

Tema: Razumijevanje vanosti odgovornog spolnog ponaanja
Opi cilj sata: Senzibiliziranje uenika za odgovorno spolno ponaanje i
ohrabrivanje na osvjeivanje, suoavanje, razmiljanje i argumentiranje
prednosti i nedostataka svake mogunosti u spolnom ponaanju. Poveanje
svijesti o brzini i nainima irenja spolno prenosivih infekcija.
Ishodi uenja:
Raspraviti vanost donoenja autonomne i odgovorne odluke o stupanju
u spolne odnose (to znai biti spreman/na?)
Usporediti razliite stavove o spolnosti i uporabi zatite
Raspraviti prednosti i nedostatke razliitih odluka o spolnoj aktivnosti
Objasniti rizike rane spolne aktivnosti s obzirom na zarazu spolno
prenosivim bolestima i neeljenu trudnou
Opisati djelovanje, prednosti i nedostatke razliitih kontracepcijskih
metoda

Potreban materijal
veliki papiri i omaster (ili ploa i kreda),
kartice Rukovanje,
radni listovi Nagovaranja, Uobiajeni prigovori (pripremljeni)
INFORMACIJE ZA NASTAVNIKE* (Oznaka * u daljnjem tekstu oznaava
informacije za nastavnike):
Pedagoke radionice osmiljene su u cilju promicanja, edukacije i zatite spolnog
i reproduktivnog zdravlja da pomognu u smanjenju rizika za SPI (spolno
prenosive infekcije-bolesti) kod adolescentske populacije. Pedagoke radionice
podrazumijevaju iskustveno uenje o sebi, o drugima i o svijetu i ivotu. Uenici
razmjenjuju svoja iskustva, znanja, osjeaje i miljenja, to pridonosi usvajanju
spoznaja, ponaanja, osjeaja vrijednosti, vjetina te osvjeivanju vlastitih
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje
53
stavova i postupaka. Radionice objedinjuju uenike na razini podjednakog
aktiviteta i ravnopravne rasprave i razmjene. Radionice su utemeljene na socijalnoj
i bihevioralnoj znanosti.
Odgovorno spolno ponaanje: Apstinencija (odgaanje ulaska u spolne odnose) ili
trajna uzajamno vjerna veza dvaju zdravih partnera jedine su pouzdane mjere za
prevenciju spolno prenosivih infekcija. U ostalim sluajevima svaka osoba moe
zatititi svoje zdravlje, to jest smanjiti rizik infekcije spolno prenosivim bolestima i
neeljene trudnoe, sustavnom primjenom zatite pri spolnim odnosima. Primjena
prezervativa (kondoma) znatno smanjuje rizik prijenosa spolno prenosivih
infekcija, ukljuujui HIV/AIDS, i uinkovita je mjera osobne zatite. Prezervativ
treba koristiti pravilno i dosljedno pri svakom spolnom odnosu.
Vaan je dio odgovornog spolnog ponaanja informiranost o rizicima vezanim
uz spolnu aktivnost te nainima zatite spolnog i reproduktivnog zdravlja. Samo
informirani izbori i odluke mogu imati pozitivan utjecaj na zdravlje i budunost
mlade osobe.

Uvodna aktivnoSt 5 min Utvrivanje pravila
1. Aktivnost: Utvrivanje pravila
Zatraite od uenika da utvrde pravila kojih e se pridravati tijekom provedbe
radionice. Za to im trebaju veliki listovi papira i omasteri/ploa i krede.
1. Moete raspraviti sljedea pitanja (moda prema dosadanjem iskustvu):
- Kako moemo ouvati povjerljivost? (npr. ne iznositi izreena
miljenja drugih izvan radionice)
- Kako emo pomoi uenicima koji su se uzrujali?
- Kako emo izii na kraj s prekidanjima? (npr. ugasiti mobitele
tijekom rada u radionici)
- Kako emo osigurati da svatko dobije priliku govoriti? (npr. govoriti
po redu kako sjedimo u krugu)
2. Naglasite tri osnovna pravila rada u radionicama:
- samo jedna osoba govori
- svi aktivno sluaju govornika
- nitko nije prisiljen sudjelovati
3. Dodajte i svoja pravila (povjerljivost, tonost...). Svatko tko odlui
sudjelovati, prihvaa dogovorena pravila.
4. Napiite pravila na veliki papir i stavite na vidljivo mjesto ili napiite
na plou da svi vide.
54
Stvaranje oputenog i ugodnog ozraja presudno je za uspjeno izvoenje ove
nastavne jedinice. Struktura razreda s klupama ili s ksiranim stolovima moe biti
zapreka uspjenoj komunikaciji. Stolove moete posloiti uza zidove ili ih posloiti
jedne na druge da ne smetaju, a stolice postaviti ukrug. U poetku provedbe
radionice korisni su takozvani ledolomci za stvaranje oputenog ozraja. Uenike
valja podsjetiti na temeljna pravila ponaanja. Uenici koji to ne ele ne moraju
sudjelovati u aktivnostima niti iznositi svoje miljenje.

Sredinje aktivnoSti 35 min Mogunosti u spolnom
ponaanju
1. Aktivnost: Prijenos spolno prenosivih infekcija
1. Uenici sjede u krugu. Za veliku skupinu od 30 uenika trebate imati
ukupno 30 kartica (Rukovanje pripremljene). Izreite kartice
jednake veliine i piite upute omasterom u sredini kartice. Pripremite
ih unaprijed.
a) Prva je skupina od pet kartica s uputom: Nemojte sluati upute
voditelja.
b) Druga skupina od jedanaest kartica ima uputu: Sluajte upute
voditelja i jedno slovo ispod upute; od tih jedanaest kartica pet
kartica oznaeno je slovom P, dvije kartice slovom C, dvije
kartice slovom Z i dvije kartice slovom H.
c) Trea skupina od etrnaest kartica ima uputu: Sluajte upute
voditelja.
2. Kaite uenicima da e svi dobiti po jednu karticu. Neka proitaju
upute na svojim karticama tako da osobe koje sjede pokraj njih ne vide,
a sadraj uvaju kao tajnu. Neka se pridravaju pisanih uputa.
3. Promijeajte kartice, okrenite ih naopako i neka svaki uenik izvue po
jednu. Ako je manji broj uenika od 30, smanjite ukupni broj kartica.
4. Nakon to su proitali upute, upamtili ih i okrenuli ih naopako,
objasnite uenicima da e na va prvi znak svi ustati sa svojih mjesta
kako sjede u krugu, a na va drugi znak zamijeniti ih s mjestom na
suprotnoj strani od svoje. Dok trae novo mjesto i prelaze na drugu
stranu, neka se rukuju s trojicom uenika (ili neka im se potpiu na
karticu) i zapamte imena uenika s kojima su se rukovali. (Ako je
ukupan broj uenika manji od 30, neka se rukuju samo s dvojicom
uenika.) Tako e svaki uenik ili uenica imati tri osobe s kojima se
rukovao.
55
5. Provjerite jesu li svi uenici promijenili svoja prvotna mjesta. Oni
uenici koji prema uputama na svojim karticama nisu morali sluati
upute voditelja, moda e ostati sjediti na svojim mjestima.
6. Zatraite uenike neka sjednu na svoja nova mjesta. Pitajte ih tko ima
karticu sa slovom Z i zatraite ih da ustanu. Isto tako zatraite sve
one koji su se s njima rukovali da ustanu.
Objasnite da je rukovanje u ovoj aktivnosti (simboliki) predstavljalo
spolni odnos.
7. Osobe koje imaju slovo Z na kartici zaraene su HIV-om. Pitajte
njihove partnere to mogu oekivati za sebe nakon jednog spolnog
odnosa sa zaraenom osobom. Objasnite im da su isto zaraeni HIV-
om. Objasnite ili ponovite naine prijenosa zaraze HIV-om (potrebne
se informacije nalaze u Prilogu). Potom neka uenici sjednu.
8. Postupak i kratki opis svake SPI ponovite s karticama koje imaju slovo
C (C = chlamydia), s karticama koje imaju slovo H (H = genitalni
herpes) i s karticama koje imaju slovo P (P = prezervativ).
9. Zatraite uenike s karticama Nemojte sluati upute voditelja koji su
ipak posluali voditelja, a ne napisane upute, i promijenili svoja mjesta,
da ustanu. Objasnite im da su oni izabrali rizini spolni odnos, unato
napisanim uputama i savjetima drugih osoba. Oni su, unato znanju
i uputama, pod utjecajem i pritiscima partnera ili ponaanja svojih
vrnjaka pristali na rizina spolna ponaanja.
10. Zatraite uenike s karticama Nemojte sluati upute voditelja koji
nisu promijenili svoja mjesta da ustanu. Objasnite da su oni izabrali
apstinenciju, prema uputama i savjetima i zato su zatieni od SPI,
ukljuujui i HIV/AIDS. Oni nisu popustili pritiscima drugih kad su
ih nagovarali na promjenu mjesta, to jest na rizini spolni odnos.
11. Zatraite uenike s karticama P da ustanu. Isto tako zatraite sve
one koji su se s njima rukovali (ili koji su potpisani na njihovim
listiima papira) da ustanu. Objasnite da su oni s karticama P koristili
prezervativ i da zato nisu izloeni riziku HIV-zaraze i drugih SPI. Recite
im da sjednu.
12. Kaite uenicima da je to bila samo igra i da se SPI, ukljuujui i HIV/
AIDS, ne prenose rukovanjem. Objasnite ili ponovite da se SPI prenose
spolnim kontaktom vaginalnim, analnim i oralnim. Za prijenos SPI
dovoljan je samo jedan spolni kontakt sa zaraenom osobom. Objasnite
da u stvarnosti mnogi ljudi ne znaju da su zaraeni (jer infekciju esto
ne prate simptomi).
56
Pitanja za raspravu:
a) Kako se osjeaju osobe s karticama H? Osobe s karticama Z? Osobe
s karticama C? to osjeaju prema zaraenim osobama oni koji su
zakljuili da su se od njih zarazili?
b) Kako su se osjeali u poetku oni koji su dobili upute da ne sluaju
voditelja, tj. da ne sudjeluju u igri? Jesu li se njihovi osjeaji mijenjali
tijekom igre? Kako su reagirali drugi kad nisu sudjelovali u igri? Zato
nisu sluali upute s kartica?
c) Kako su se osjeali oni koji su koristili prezervative? Recite im da su
dobro odluili i postupili.
d) Kako su se osjeali oni koji su posluali upute sa svojih kartica? Je li bilo
teko oduprijeti se nagovorima drugih? Recite im da su dobro odluili
i postupili.
e) Je li mogue unaprijed znati tko je zaraen, a tko nije?

2. Aktivnost: Mogunosti u spolnom ponaanju
a) Podijelite veliku skupinu u male skupine jednakih veliina (46
uenika).
b) Napiite sljedee mogunosti u spolnom ponaanju na velikom listu
papira/ploi da svi mogu vidjeti:
- apstinencija od spolnih aktivnosti
- bez spolnih aktivnosti u paru (privremena apstinencija)
- ljubljenje i dranje za ruke
- ne ii do kraja (petting)
- spolni odnos bez zatite
- spolni odnos sa zatitom
c) Zatraite male skupine da sastave popise prednosti i nedostataka svih
navedenih opcija za sebe i svoje partnere.
d) Uz sastavljanje popisa prednosti i nedostataka zadajte zadatak svakoj
skupini da ispita sljedee injenice svake mogunosti:
- ishodi svake opcije
- podrka drugih
- rizinost za zdravlje
- dostupnost zatite
57
* Nakon rasprave predstavnici malih skupina izvjetavaju o prednostima
i nedostacima mogunosti u velikoj skupini; na ploi moete usporedno s
izvjetavanjem sastavljati popis u dva stupca pokraj ve napisanih mogunosti i
tako navesti sve prednosti i nedostatke svake od njih.

zavrna aktivnoSt 5 min Povratna informacija
1. Uenici sjede u krugu i redom navode samo jedno miljenje ili iskustvo
o radu:
- neto to im se svialo u radionici, ili
- neto to su nauili, ili
- neto o emu bi voljeli razmisliti ili nauiti
2. Vano je da se i sami ukljuite u davanju miljenja o radu i moda
ponovite vanost odgovornog spolnog ponaanja (spolna apstinencija,
odgaanje prvog spolnog odnosa za zreliju dob zbog posebne osjetljivosti
mladog organizma na SPI, trajna uzajamno vjerna veza dvaju zdravih
partnera, izbjegavanje rizinog spolnog ponaanja, ne mijenjanje
spolnih partnera, primjena zatite pri spolnim odnosima)
* Prihvatite sva miljenja uenika (pozitivna i negativna) bez daljnje
rasprave i zahvalite uenicima na njihovu doprinosu.
3. Prije kraja sata podijelite svakom ueniku/uenici Prilog 2 koji ste
pripremili u dovoljnom broju kopija.

Prilog 1 za nastavnike
Spolno prenosive infekcije (SPI) zarazne su bolesti koje se prenose izravnim
spolnim kontaktom pri vaginalnom, analnom i moda oralnom spolnom odnosu
sa zaraenom osobom.
Uzronici spolno prenosivih infekcija jesu: mikroorganizmi, bakterije, virusi,
gljive, paraziti. Neki se uzronici osim spolnim odnosom, i do neke mjere
drugim spolnim kontaktima, mogu prenijeti i putem krvi, najee zajednikim
koritenjem igala i prica kod uzimanja droge ili sa zaraene majke na dijete
tijekom trudnoe ili poroda. Posljednjih desetljea klasine spolno prenosive
bakterijske bolesti silis i gonoreja sve su manje zastupljene. Najrairenija je i po
oteenju plodnosti najopasnija bakterijska spolno prenosiva infekcija uzrokovana
bakterijom Chlamydia trachomatis. U dananje vrijeme veliko znaenje imaju i
spolno prenosive infekcije uzrokovane virusima: HIV/AIDS, humani papiloma-
virus (HPV), virus genitalnog herpesa i virus hepatitisa B i C.
58
Lijeenje: spolno prenosive infekcije koje su uzrokovane bakterijama uspjeno
se mogu izlijeiti, dok one uzrokovane virusima ne mogu, ali se mogu smanjiti
simptomi. Lijeiti se trebaju oba partnera, a do zavretka lijeenja potrebno je
suzdravati se (apstinirati) od spolnih odnosa. Infekcije HPV-virusima (koji
uzrokuju predstadije i raka vrata maternice) mogu se sprijeiti primjenom
uinkovita cjepiva.
Rizinost: spolno prenosive infekcije este su meu adolescentima i mladim
odraslim osobama. Mladi je organizam posebno osjetljiv na spolno prenosive
infekcije. Rano stupanje u spolne odnose i vei broj spolnih partnera tijekom ivota
poveavaju rizik od spolno prenosivih infekcija i njihovih posljedica. Mijenjanje
spolnih partnera poveava rizik stjecanja spolno prenosivih infekcija jer imati
spolni odnos s nekom osobom glede mikroorganizama znai imati ga sa svima
s kojima je ta osoba prije imala spolni odnos.
Posljedice: Spolno prenosive infekcije nisu bezazlene. Ako se ne lijee, uzrokuju
teka oteenja plodnosti i zdravlja, a neke poput AIDS-a su ak i smrtonosne.
esto, osobito u poetku infekcije, nema nikakvih simptoma ili su oni vrlo blagi
i prolaze neopaeno. Tako se bolest prekasno otkriva i lijei kad su ve nastala
trajna oteenja opeg i reproduktivnog zdravlja. Posljedice spolno prenosivih
infekcija jesu: neplodnost i spontani pobaaji; izvanmaternina trudnoa; smrt
ili teka oteenja djeteta roenog od incirane majke; predstadiji raka i rak vrata
maternice; oteenja ostalih organa, ukljuujui srce, jetra, bubrege i mozak; smrt
oboljele osobe.
Najbolja zatita od spolno prenosivih infekcija za spolno aktivne adolescente jest
redovna i pravilna primjena kvalitetnog prezervativa kod svakog spolnog odnosa.
Prezervativi pruaju najbolju zatitu od HIV-a/AIDS-a, a i od drugih spolno
prenosivih infekcija koje mogu tetno djelovati na plodnost ene i mukarca. Osim
HIV-a/AIDS-a mogu sprijeiti gonoreju, silis, klamidiju i trihomonijazu. Pruaju
i dobru zatitu od herpesnog virusa, HPV-virusa, virusa hepatitis B i ostalih
bolesti koje uzrokuju promjene na koi ako su te promjene na dijelu koe koja
je pokrivena prezervativom. Osobe koje koriste prezervativ pravilno i redovito
pri svakom spolnom odnosu minimizirale su rizik zaraze navedenim bolestima.
59
Prilog 2 za uenike (podijeliti prije kraja sata)
1. Kontracepcijske metode i sredstva
APSTINENCIJA je voljno
suzdravanje od spolnog odnosa.
Apstinencija je jedina potpuno
pouzdana zatita i od spolno prenosivih
infekcija i od neeljene trudnoe.
Mogu je koristiti sve dobne skupine kao
svjesni odabir naina ivota trajno ili
kao odlaganje stupanja u spolne odnose
do trenutka osobne odluke.
KONDOM (prezervativ, zatitna
gumica, kurton) predstavlja mehaniku
zapreku prodoru spermija u rodnicu
te je djelotvorna zatita i protiv spolno
prenosivih bolesti i protiv neeljene
trudnoe. Pri svakom spolnom odnosu
koristi se novi kondom. Prije poetka
uporabe treba nauiti kako se koristi,
provjeriti rok uporabe i kvalitetu
(mogua oteenja) te se brinuti o
pravilnom uvanju.
Kondom je jednostavno sredstvo, lako
je dostupno i ne zahtijeva posebnu
pripremu ni planiranje. Koriste ga sve
dobne skupine, a pouzdanost je vrlo
visoka.
esto se kombinira sa spermicidnim
sredstvom.
Kondom ne sprjeava u potpunosti
prijenos infekcije humanim papiloma-
virusom jer se virusne lezije mogu
nalaziti u okolnom podruju spolovila
koje kondom ne obuhvaa.
Postoji i enski kondom FEMIDOM.
PRIRODNE METODE su one
za iju je primjenu potrebno samo
odgovarajue ponaanje koje se temelji
na poznavanju menstruacijskog ciklusa
i procesa reprodukcije, odnosno na
procjeni vremena ovulacije i plodnog
razdoblja te suzdravanja od spolnih
odnosa u tim razdobljima.
Ukljuuju raunanje plodnih i
neplodnih dana kalendarskom i/ili
temperaturnom metodom. Prema
prosjenom trajanju menstruacijskog
ciklusa izraunava se plodno razdoblje.
Mjerenjem bazalne
HORMONSKE PILULE (kontracep-
cijske) djeluju na vie naina:
sprjeavaju ovulaciju, djeluju na
sluznicu maternice i cervikalnu
sluz. Pruaju visok stupanj zatite od
neeljene trudnoe. Uzimaju se svaki
dan u razdoblju od 21 dana nakon ega
slijedi pauza (7 dana) tijekom koje
nastupa krvarenje. Njihova primjena
zbog odreenih ogranienja i moguih
kontraindikacija zahtijeva konzultaciju
s lijenikom te je obvezan ginekoloki
pregled. Nakon procjene lijenik
utvruje moe li se i koje hormonsko
kontracepcijsko sredstvo preporuiti.
60
temperature moe se utvrditi kada je
ovulacija nastupila ali ne i predvidjeti
je te se razdoblje nakon toga smatra
neplodnim.
Billingsova metoda za odreivanje
neplodnih dana temelji se na razlici
u koliini i kakvoi cervikalne sluzi
tijekom menstruacijskog ciklusa koja je
hormonski uvjetovana.
Ove se metode koriste kod
djevojaka (ena) koje imaju redovite
menstruacijske cikluse. Nisu
jednostavne i zahtijevaju disciplinu,
vjetinu i strpljenje. Pouzdanost nije
visoka i ne tite od spolno prenosivih
bolesti.
U metode koje se temelje na ponaanju
ubraja se i prekinuti snoaj (prekinuti
spolni odnos prije izbacivanja sjemene
tekuine).
* Prirodne se metode koriste i za
planiranje trudnoe i poroda.
Osiguravaju visok stupanj zatite od
neeljenog zaea, ali ne tite od SPB.
Postoje i muke hormonske pilule.
Zatita nakon neopreznog spolnog
odnosa (postkoitalna zatita) koristi
se ako se prilikom spolnog odnosa u
plodnom razdoblju nije koristila zatita
zbog pogreke ili nezgode (pucanje
prezervativa). Najkasnije u roku od 72
sata nakon spolnog odnosa lijenik
moe propisati koritenje hormonske
terapije.
UPOZORENJE
Niti jedna metoda ili sredstvo
kontracepcije, osim apstinencije, ne
prua potpunu zatitu od neeljene
trudnoe i spolno prenosivih bolesti.
Koliko god menstruacijski ciklus bio
pravilan, potpuno sigurnih dana
nema. Prije odluke o koritenju
kontracepcijskih metoda i sredstava
dobro je posavjetovati se s ginekologom.
Postoje i mitovi (neistinita vjerovanja)
o razliitim metodama kontracepcije
(tuiranje, odreeni poloaji,
nemogunost zaea pri prvom
spolnom odnosu i slino).
* Postoje i druga kontracepcijska sredstva (dijafragma, spermicidna sredstva,
unutarmaternina sredstva...) o kojima se moete informirati na: http://www.
cybermed.hr/centri_a_z/kontracepcija/metode_kontracepcije
61
2. Spolno prenosive bolesti (SPB)
Klamidijska infekcija
Infekcije uzrokovane bakterijom Chlamydia trachomatis najee su bakterijske
spolno prenosive infekcije, ujedno najpogubnije po ljudsku plodnost. Klamidijska
infekcija osobito je rairena meu mladima koji rano zapoinju spolni ivot i skloni
su mijenjanju partnera i neupotrebi kondoma.
Problem ove infekcije jest to najee ne izaziva nikakve zdravstvene simptome zbog
kojih bi se potraila lijenika pomo. Stoga se naziva i tihom upalom i esto ostaje
neprepoznata i nelijeena. Ako ima simptoma, oni se kod mukaraca oituju kao
crvenilo, peckanje i pojaani iscjedak iz mokrane cijevi (uretre). U ena su znakovi
infekcije nekad vrlo oskudni i zamjeuje se samo pojaani iscjedak, pojaana
osjetljivost rodnice te nejasna teina i pritisak u donjem dijelu trbuha.
Nelijeena se infekcija klamidijom moe proiriti i na druge dijelove spolnog sustava te
uzrokovati ozbiljne posljedice. Posljedice u ene mogu biti izvanmaternina trudnoa
ili neplodnost te spontani pobaaji. Mogua je i zaraza djeteta tijekom poroda. Kod
mukaraca infekcija moe uzrokovati smanjenu plodnost ili neplodnost.
Infekciju klamidijom treba uporno lijeiti (antibioticima), a lijeiti se moraju i
mukarac i ena. Tijekom lijeenja do potpunog izljeenja, potvrenog negativnim
laboratorijskim nalazima, valja se pridravati uputa o spolnom ponaanju te redovito
posjeivati ginekologa.
Genitalni herpes
Genitalni herpes uzrokuje tip 2 herpes simpleks-virusa. Infekcija se najee prenosi
spolnim odnosom sa zaraenom osobom. Primarna infekcija genitalnog herpesa
poglavito se javlja u adolescenata i mladih odraslih osoba.
Prvi su znakovi bolesti obino bol, peenje i mjehurii na vanjskim spolnim organima
i okolnom podruju, pojaani iscjedak iz rodnice ena i mokrane cijevi mukaraca te
temperatura, glavobolja, bolovi u miiima i zglobovima. Mjehurii zacjeljuju nakon
24 dana.
Problem kod genitalnog herpesa jest da virus ostaje pritajen u organizmu te je esta
ponovna pojava bolesti.
Upale rodnice
Upale rodnice mogu biti izazvane brojnim uzronicima, a obino je prvi i vodei
znak infekcije spolnog sustava u ena iscjedak iz rodnice uz manje ili vie prisutan
svrbe, osjetljivost i peckanje. Infekcija gljivicom Candida albicans moe se razviti
nakon uporabe antibiotika, oralnih kontraceptiva ili unutarmaterninog uloka, a
ea je i u ena sa eernom bolesti.
62
Ostali su esti uzronici bakterije (Gardnerella vaginalis), protozoi (Trichomonas
vaginalis) te neki anaerobni mikroorganizmi.
Sve upale rodnice mogu se izlijeiti odgovarajuim lijekovima. Budui da se prenose
spolnim odnosom, potrebno je lijeiti oba partnera.
Infekcija humanim papiloma-virusom (HPV-infekcija)
Infekcije humanim papiloma-virusom (HPV) danas su vrlo rairene, a virus se lako
prenosi izravnim kontaktom sa zaraenom koom ili sluznicom. Postoji vie od 120
tipova humanog papiloma-virusa, a 30-ak ih uzrokuje infekcije genitalnog podruja.
S obzirom na rizik za nastanak zloudnih promjena na stanicama, svrstavaju se u
niskorizine i visokorizine. to se tie niskorizinih, oni uzrokuju stvaranje tzv.
spolnih bradavica ili iljastih kondiloma na genitalnim organima mladia ili djevojke.
Tipino se pojavljuju u mlaoj spolno aktivnoj populaciji iako se mogu pojaviti u svako
ivotno doba. Ovisno o broju, veliini i poloaju, bradavice mogu izazivati osjeaj boli
i peckanja. Budui da su kondilomi spolno prenosiva infekcija, pri lijeenju uvijek
treba uzeti u obzir oba partnera.
Ozbiljna posljedica zaraze HPV-om jest injenica da neki od njegovih tipova mogu
uzrokovati rak (zloudnu novotvorinu) vrata maternice i drugih dijelova spolnog
sustava. Sama infekcija HPV-om nasreu ne mora znaiti da e se razviti rak. Hoe li
i kada virus izazvati bolest ovisi o nizu imbenika povezanih sa zaraenim osobama,
osobinama virusa te imbenicima okoline. Budui da je virus vrlo proiren, smatra
se da je mogunost zaraze barem jednom u ivotu nekim od njegovih tipova 50
70%. (Primjerice, ansa da djevojka adolescentica pri prvom spolnom odnosu u ivotu
dobije HPV jest 60%). No samo 46% zaraenih ima patoloke promjene koje se mogu
utvrditi Papa-testom.
Budui da je utvreno da je infekcija onkogenim tipovima humanog papiloma-virusa
nedvojbeno povezana s razvojem raka vrata maternice, znanstvenici su razvili cjepivo
kojim se sprjeavaju infekcije upravo onim tipovima koji su u svijetu najodgovorniji za
njegov razvoj (16 i 18). Osim toga jedno od dva raspoloiva cjepiva sprjeava i infekciju
tipovima 6 i 11, koji su u 90% sluajeva uzronici genitalnih kondiloma. Kliniki su
pokusi pokazali da, ukoliko osoba nije jo dola u kontakt s virusom i ako se cijepljenje
provodi pravilno, cjepivo potpuno titi od infekcije s navedenim tipovima virusa.
Posljednjih desetak godina velik dio svjetske populacije djevojica (13 godina) cijepi
se protiv HPV-a. Problemi oko cijepljenja uglavnom su nancijske naravi jer je cjepivo
skupo, no u posljednje mu vrijeme pada cijena.
U Republici Hrvatskoj Ministarstvo zdravlja preporuuje cijepljenje protiv HPV-a,
ali ga ne nancira, dakle plaanje je (time i cijepljenje) na individualnoj, dobrovoljnoj
osnovi. 12-tak gradova u Hrvatskoj nancira cijepljenje za uenice 7. razreda osnovnih
kola, no odaziv je zbog velike kampanje protiv cijepljenja jo uvijek nizak.
63
HIV-bolest ili AIDS
AIDS ili SIDA je dugotrajna progresivna zarazna bolest koju ulaskom u krvotok
uzrokuje HIV (Human Immunodeciency Virus) virus humane imunodecijencije
oteujui imunoloki sustav u zaraenih. HIV se prenosi: spolnim odnosom sa
zaraenom osobom, kontaktom s krvlju zaraene osobe (npr. zajednikim koritenjem
igala i prica kod intravenskog uzimanja droge) te prijenosom od zaraene majke na
dijete tijekom trudnoe i poroda.
AIDS je kasna faza zaraze HIV-om i neizljeiva je bolest protiv koje za sada ne postoji
lijek ili cjepivo. No, danas postoje lijekovi koji HIV-pozitivnim osobama omoguavaju
dug i produktivan ivot. Od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a proe oko
10 ili vie godina, tijekom kojih virus unitava obrambeni sustav tijela. U prvoj fazi
kada je osoba zaraena, a nema simptome bolesti, ona moe iriti infekciju jednim od
navedenih putova prijenosa. U Hrvatskoj su spolni kontakti najei put irenja HIV-a
pa je, stoga, vana redovita i pravilna uporaba kondoma pri svakom spolnom odnosu.
Socijalni kontakti kao rukovanje ili zagrljaj, boravak u istoj prostoriji, dodirivanje istih
predmeta i slino ne prenose HIV. (Za vie informacija vidi: www.huhiv.hr)
Gonoreja (triper, kapavac)
Gonoreja je do prije dvadesetak godina bila najrasprostranjenija spolno prenosiva
bolest. Uzronik je gonoreje bakterija gonokok. Prvi su simptomi u mukaraca uestalo
mokrenje, uz bol i peenje, a nakon nekoliko dana iz spolovila se pojavljuje gusti gnojni
iscjedak. Gonoreja u ene poinje upalom u vratu maternice i moe se proiriti i na
jajovode. Potekoe mogu biti slabije izraene, a upala moe due potrajati.
Upala jajovoda moe uzrokovati njihovu potpunu neprohodnost s posljedicom
neplodnosti ene. Menstruacije postaju nepravilne, bolne i obilne.
Gonoreja se moe potpuno izlijeiti antibioticima. Lijeiti se moraju oba partnera, do
potpunog izljeenja suzdravati se od spolnih odnosa ili pri svakom spolnom odnosu
koristiti kondom.
Prilog 3 za uenike (podijeliti prije kraja sata)
TO TREBA ZNATI KADA RAZMILJAMO O SPOLNOM ODNOSU
Odluku o spolnom odnosu nije mogue donijeti pod bilo kakvim pritiskom.
Spolni odnosi nisu nain rjeavanja problema u vezi. Zapravo, krivom odlukom
samo se stvaraju novi problemi. Apstinencija (koja prua apsolutnu zatitu od
spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe) ili odgaanje ulaska u spolne
odnose uvijek moe biti dobar izbor. Osobito ako se jedna ili obje osobe u paru
jo ne osjeaju spremne za seksualnu aktivnost. Meusobna ljubav i povjerenje
64
podrazumijevaju potivanje odluke o apstinenciji. Osoba koja te voli potivat e
tvoje odluke i ekati do trenutka kada bude spreman/na.
Biti seksualno aktivan ne znai nuno imati spolni odnos (snoaj), no vano
je znati kako i neke seksualne aktivnosti nose rizik zaraze spolno prenosivim
bolestima. Neke mlade osobe ulaze u spolne odnose ranije nego njihovi
vrnjaci. Motivi za rane spolne odnose najee su potpuno izvan konteksta
seksualnosti i nerijetko su potaknuti eljom za samopotvrivanjem, pritiskom
ili djelovanjem alkohola. Tim mladima esto nedostaje roditeljska briga, imaju
nisko samopotovanje i teko izlaze na kraj sa svojim negativnim emocijama i
osjeajem manje vrijednosti. Upravo ti rani spolni odnosi nose vrlo visok rizik
neeljene trudnoe, ali i zaraze spolno prenosivim bolestima. Razlozi su neznanje,
utjecaj alkohola ili droge, a ponekad utjecaj starijeg partnera (koji obino ima
posljednju rije). Uvijek treba biti svjestan da je vano izbjegavati rizike koji bi
kasnije mogli rezultirati neplodnou ili tekoama sa zaeem.
Nie su navedene neke ideje koje mogu pomoi u razmiljanju (i odluivanju) o
poetku spolnoga ivota. Zapamtite da je rani ulazak u seksualni ivot povezan
sa zdravstvenim rizicima i veom mogunosti razoaranja. Dobro je odgoditi
ulazak u spolne odnose sve dok nisi sigurna/siguran da ste i ti i tvoj partner/
partnerica doista spremni za taj korak.
Pokuaj odgovoriti na sljedea pitanja:
- Jesi li sretan/a u sadanjoj vezi s tvojim partnerom/partnericom?
to osjea prema partneru? Voli li ga, vjeruje li mu i potuje ga (i
obrnuto)?
- Moe li otvoreno razgovarati s partnerom o spolnosti i svojoj spremnosti
ili nespremnosti za spolni odnos?
- Osjea li se, iz bilo kojih razloga, pod pritiskom u donoenju odluke
o stupanju u spolne odnose?
- to misli da e osjeati prema partneru nakon toga i jo vanije kako
e se ti osjeati? to oekuje da e se promijeniti u vaoj vezi nakon
spolnih odnosa?
- to zna o AIDS-u, klamidiji, herpesu i drugim spolno prenosivim
bolestima?
- Jeste li razgovarali o mogunosti zaraze spolno prenosivom boleu ili
neplaniranom zaeu?
- Koliko ti i tvoj partner znate o sredstvima i nainima zatite od spolno
prenosivih bolesti i zaea? to ste se dogovorili (odabrali) kao nain
sprjeavanja rizika za spolno prenosive bolesti i neeljenu trudnou?
- to ete uiniti ako prvi spolni odnos ipak za posljedicu ima trudnou?
65
Gornja pitanja trebala bi vam pomoi u razumijevanju toga to znai biti spreman
za spolni ivot, ali i u razgovoru s partnerom prije donoenja odluke o stupanju
u spolne odnose. Nemojte oekivati da ete razumjeti sve to partner/partnerica
misli ili e on/ona razumjeti sve to vi mislite. Nije nuno niti da ete se u svemu
sloiti. Ipak, otvoreni razgovor o tim pitanjima nain je da utvrdite jeste li
oboje spremni za prvi spolni odnos. Morate znati to va partner osjea i to je
svatko od vas spreman uiniti kako bi se zatitili od spolno prenosivih bolesti i
neeljene trudnoe. Zapamtite, vae tijelo pripada samo vama i vi imate pravo,
ali i odgovornost, brinuti se o njemu.
Spolni odnosi nisu imperativ adolescencije. Osjeaji se mogu izraziti na tisuu
naina, a doivljaj zikog uzbuenja, zanosa i zadovoljstva nije iskljuivo vezan
uz sam spolni in. Moe biti seksualan/na i bez spolnog odnosa. U adolescenciji
uimo kako izgraditi i uvrstiti vezu, kako nekoga upoznati, kako dvije razliite
osobe stvaraju meusobnu povezanosti i zajednitvo. Ozbiljna veza ne pretpostavlja
nuno spolne odnose. Mnogima je potrebno vrijeme kako bi upoznali svoje tijelo,
rijeili se straha i srama, razumjeli svoje elje i udnju za dodirom. Nitko nema
pravo vriti pritisak na osobu koja nije spremna stupiti u spolne odnose. To
jednostavno nije odluka koja se moe donijeti pod pritiskom. Odluka o prvom
spolnom odnosu mora biti dobrovoljna, promiljena i odgovorna. Ona ukljuuje
odgovornost prema vlastitom tijelu, zdravlju i budunosti te odgovornost prema
partneru/ici. Spolni ivot bez toga ne moe biti trajan izvor pozitivnih osjeaja
i ivotnog zadovoljstva.
Literatura
1. Dobravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u, Prirunik
za edukaciju vrnjaka o AIDS-u. Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje
bolesti Zagreb, Zagreb
2. Grupa autora (2002): AIDS nemojte umrijeti zbog neznanja, Klinika za djeje bolesti
Zagreb, Sluba za reproduktivno zdravlje, Zagreb
3. imuni V. i sur.: (2001): Ginekologija, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb
66
odgovorno spolno ponaanje, ii.
Tema: Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje
Opi cilj sata: Senzibiliziranje uenika za asertivnu komunikaciju o odgovornom
spolnom ponaanju i vjebanje vjetina odupiranja vrnjakim pritiscima (kako
rei NE) vezanim uz spolnu aktivnost
Ishodi uenja:
Predloiti naine odupiranja vrnjakim pritiscima
Obrazloiti vanost asertivnosti za odgovorno spolno ponaanje
Prepoznati, izrei i zastupati osobne granice i potrebe u vezi
Potreban materijal
radni list Nagovaranja
radni list Uobiajeni prigovori (u prilogu), oba za svakog uenika/
uenicu (fotokopirati)
olovke

naini komunikacije
Osoba koja pasivno komunicira (utnja, prelaenje preko svega izgovorenog i dr.)
ne izraava ono to eli, misli i osjea niti ono to ne eli. Okolina je ne shvaa
ozbiljno i moe uslijediti prekid komunikacije, ljutnja na sebe ili ljutnja na
druge. Osoba koja agresivno komunicira (gnjev, zajedljivost, nametanje osjeaja
krivnje drugima, osamljivanje, vikanje, predbacivanje, nametanje miljenja i dr.)
izraava ono to eli, misli i osjea na vrlo dominantne, uvredljive i poniavajue
naine. Povreuje prava drugih u pobjeivanju na raun drugih.
67
Osoba koja asertivno komunicira jasno izraava svoje osjeaje, miljenja, elje ili
potrebe, ukljuuje svoj opis problema, traenje onog to eli, odbija ono to ne eli,
potuje druge, zahvaljuje, a nipoto ne prijeti i poniava (vikanje, predbacivanje,
uvjetovanje ultimatumima, okrivljavanje i dr.). Asertivna komunikacija ukljuuje
i asertivni govor tijela, primjerice stajati ravno, gledati u oi, imati ozbiljan izraz
lica... i koristi JA-reenice.
Vano je osvijestiti i razumjeti kako neka osoba prenosi svoje poruke drugima.
Ponuena su etiri koraka u asertivnom ponaanju:
1. U prvom koraku jasno izraavamo osjeaje i miljenja o nekom problemu
ili ponaanju, opisujemo ono to nas ugroava i objanjavamo razlog za
na stav.
2. U drugom koraku odbijamo ono to nije u naem interesu ili traimo
ono to jest u naem interesu.
3. U treem koraku traimo suglasnost ili prihvaanje naeg stava,
potujui druge, ali nipoto ne prijetimo ili poniavamo druge.
4. U etvrtom koraku zahvaljujemo za ono to smo dobili ili za iskazano
razumijevanje. To pokazujemo glasom, osjeajima i neverbalnim
ponaanjem usklaenim s izraenim sadrajem poruke.
Uvodna aktivnoSt 5 min naini komunikacije
* Napravite kratku PPT-prezentaciju (nekoliko slajdova) o nainima komunikacije
i etiri koraka asertivnog ponaanja (kao podsjetnik).
Sredinje aktivnoSti 35 min odgovori na pritiske
1. Aktivnost: Odgovori na pritiske
I. dio: Vjebanje odbijanja nagovaranja na spolne aktivnosti (20 min)
Podijelite uenike u parove i svakom paru uruite radni list Nagovaranja.
a) Zatraite od uenika da u parovima provedu raspravu o svakom
nagovoru u radnom listu Nagovaranja i napiu jedan odgovor odbijanja
nagovaranja na spolne aktivnosti (mogu navesti i vie odbijanja spolnog
odnosa na svaki nagovor po redu).
b) U paru partner A nagovara na spolni odnos i ita prvi navedeni nagovor
s radnog lista Nagovaranja, a partner B asertivno odbija spolni odnos
(podsjetite na etiri koraka u asertivnoj komunikaciji onoga to ne
elimo i zato). Zatim partner B nagovara na spolni odnos i ita drugi
68
nagovor s radnog lista Nagovaranja, a sada partner A asertivno
odgovara da ne eli spolni odnos. Odgovore biljee pored nagovora na
radnom listu po redu.
c) Nakon rasprave i pisanja odgovora, ako imate dovoljno vremena,
zatraite da svaki par olujom ideja navede este fraze i nagovore koje
ljudi koriste kad pokuavaju nagovoriti partnera na spolni odnos.
d) Zatraite od uenika u parovima da se vrate u veliku skupinu i ponove
svoje odgovore odbijanja u velikoj skupini. U prvom krugu prvi par
neka naglas proita prvi nagovor s radne liste Nagovaranja i svoj
odgovor odbijanja (ili vie odgovora) na prvi nagovor, zatim drugi par
ita svoj odgovor na prvi nagovor i tako redom ukrug dok svi parovi
ne iznesu svoje odgovore. U drugom krugu prvi par neka proita drugi
nagovor s radne liste Nagovaranja na glas i svoje odgovore odbijanja
na drugi nagovor, zatim drugi par i tako redom do 17. nagovora. Neka
bude tiina dok se itaju odgovori da ih svi mogu uti. Uenici e dobiti
puno odgovora odbijanja.
Dodatna varijacija: zatraite parove dobrovoljce da odigraju uloge nagovaranja
i odbijanja nagovaranja po svom izboru. (Moete nagraditi pljeskom svaki par
dobrovoljaca.)
Radni list Nagovaranja (u prilogu) ima naslov: Uobiajeni nagovori na spolne
aktivnosti i sadri sljedee nagovore:
1. Volim te. 2. Bit u paljiv. 3. Ako me stvarno voli, pristat e. 4. Nikad
nisam o nikome toliko sanjao koliko o tebi, volio bih da vodimo ljubav.
5. Svi to rade. 6. Ostavit u te ako nee. 7. Kupit u ti neto lijepo za dar.
8. Imam nekoliko prezervativa kod sebe, tako nema briga. 9. Nemam
spolnu infekciju, pa se ne mora bojati zaraze spolnom bolesti. 10.
Ionako planiramo biti zajedno do braka. 11. Sad sam stvarno uzbuen,
ako ne idemo do kraja, bit u u agoniji. 12. Ima naziva za ene kao to si
ti, koje samo mame druge. 13. Ve smo mjesec dana zajedno. 14. Ti me
ne voli. 15. Ne sanja o meni, oito. 16. Rei u svima da si pristala. 17.
Kakva razlika sada ili kasnije?
69
2. Aktivnost: Vjebanje odbijanja nagovora na rizino spolno ponaanje
Podijelite uenike u parove i svakom paru uruite radni list Uobiajeni prigovori
(u prilogu).
a) Nastavite vjebati odgovore odbijanja nagovaranja u parovima kao
i u prethodnoj vjebi, ali sada na temu rizinog spolnog ponaanja.
Uruite svakom paru radni list Uobiajeni prigovori i neka ponove
isti postupak iz prethodne vjebe. Razlika od 1. vjebe jest u tome to
su navedeni i kontraargumenti (u prilogu).
b) U svojim odgovorima mogu koristiti navedene kontraargumente, ali
i svoje vlastite. Dakle, sada argumentirano odgovaraju na uobiajene
prigovore za primjenu zatite i vjebaju odbijanje nagovora na spolno
ponaanje bez zatite.
c) Partner A nagovara na spolni odnos bez zatite i ita prvi uobiajeni
prigovor s radnog lista. Parter B objanjava i odgovara zato ne eli spolni
odnos bez zatite. Zatim partner B nastavlja s drugim nagovorom, a
partner A odgovara i tako naizmjenino do posljednjeg prigovora. Neka
daju svoja miljenja zato ne ele spolni odnos bez zatite, a tek onda
koriste kontraargumente navedene u prilogu.
d) Neka se svi vrate u veliku skupinu. Upitajte ih kako su se osjeali kada
su odbijali nagovore i kako su se osjeali u ulozi nagovaratelja.
* Ako vrijeme doputa, zatraite parove dobrovoljce, da odigraju uloge po svojem
izboru pred velikom skupinom i iz ove vjebe, ali nemojte nikada prisiljavati.
Igranje uloga potaknut e daljnju raspravu. Nagradite pljeskom svaki par
dobrovoljaca. Ako nema dobrovoljaca za igranje uloga, nastavite s radionicom.

zavrna aktivnoSt 5 min Povratna informacija
Uenici sjede u krugu i po redu navode samo jedno iskustvo:
- neto to im se svialo u radionici, ili
- neto to su nauili, ili
- neto o emu bi voljeli razmisliti ili nauiti
* Napomena nastavnicima: Vano je da se i sami ukljuite u krug. Prihvatite
sva miljenja uenika (pozitivna i negativna) bez daljnje rasprave i zahvalite im
na njihovom doprinosu.
70
Prilog
Radni list Nagovaranja
Uobiajeni nagovori na spolne aktivnosti:
1. Volim te.
2. Bit u paljiv.
3. Ako me stvarno voli, pristat e.
4. Nikad nisam o nikome toliko sanjao koliko o tebi, volio bih da vodimo
ljubav.
5. Svi to rade.
6. Ostavit u te ako nee.
7. Kupit u ti neto lijepo za dar.
8. Imam nekoliko prezervativa kod sebe, tako nema briga.
9. Nemam spolnu infekciju, pa se ne mora bojati zaraze spolnom bolesti.
10. Ionako planiramo biti zajedno do braka.
11. Sad sam stvarno uzbuen, ako ne idemo do kraja, bit u u agoniji.
12. Ima naziva za ene kao to si ti, koje samo mame druge.
13. Ve smo mjesec dana zajedno.
14. Ti me ne voli.
15. Ne sanja o meni, oito.
16. Rei u svima da si pristala.
17. Kakva razlika sada ili kasnije?
Radni list Uobiajeni prigovori
Uobiajeni prigovori za primjenu zatite u spolnom odnosu:
1. Ti nema povjerenja u mene.
2. Primjena zatite prekida spontanost u spolom odnosu.
3. Primjena zatite smanjuje uitak.
4. Primjena prezervativa slina je tuiranju u kabanici. Nita ne osjeam.
5. Primjena zatite nije prirodna.
6. Zatita je skupa.
7. Ne mogu se naviknuti na zatitu. Smeta mi.
8. Misli li da sam prljav ili bolestan?

71
Radni list Protuargumenti
Protuargumenti za navedene prigovore:
1. Primjena zatite najbolji nain je kako pokazati nekome da se brine o
njemu. Povjerenje i zatita nisu suprotni pojmovi. Dapae, ako netko
ne eli primijeniti zatitu, upitno je nae povjerenje u njegovo znanje
i osjeaje.
2. Primjena zatite moe biti poticaj i test odgovornosti u paru.
3. Prezervativi poveavaju oputenost smanjivanjem brige o spolno
prenosivim infekcijama.
4. Bolje tuiranje u kabanici nego spolno prenosiva infekcija.
5. Spolni je odnos bez primjene zatite u 21. stoljeu neprirodan.
6. Jo je skuplje zaraziti se za cijeli ivot. Nekoliko kava ili paketia guma za
vakanje dnevno, da ne spominjemo cigarete koje unitavaju zdravlje,
mogu se izostaviti i tako utedjeti. Kondomi se povremeno mogu
nabaviti i besplatno primjerice u HUHIV-u (kontaktirati www.huhiv.
hr).
7. A meni smeta to nema navike za odgovorno spolno ponaanje. Poni
se navikavati.
8. Kako zna da nisi bolestan? Kad si posljednji put bio na testiranju?
Higijena spolnog odnosa i odgovorno spolno ponaanje uvaju zdravlje,
ine nas odgovornijima, a ujedno pokazuju da drimo do sebe.
Literatura
za edukaciju vrnjaka o AIDS-u, Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje
72
komuniciranje u vezi
Tema: Komuniciranje u vezi
Opi cilj sata: Razumjeti to je komunikacija i utjecaj spolnih razlika
Ishodi uenja:
Raspraviti vanost ravnopravnog komuniciranja u partnerskom/
prijateljskom odnosu
Protumaiti pojam i vanost intimnosti u vezi
Potreban materijal
omasteri, veliki papiri, mali papiri
Uvodne informacije, PPT-prezentacija o komunikaciji openito ili uvodna
rasprava o primjerima situacije u kojima se zbog loe komunikacije dogaaju
nesporazumi
Komunikacija je razliita od govora i sluanja, a za razliku od pukog akta govora i
sluanja esto izlazi iz okvira onoga to je uistinu reeno. Problem je komunikacije
to relativno esto ono to netko izgovori, sugovornik prima ne doslovno, ve
kroz svoj osobni ltar ili tumaei izgovorene rijei na svoj nain. Ima mnogo
teorija koje nastoje pojasniti jaz izmeu onoga to je reeno i onoga to je zapravo
prenijeto i primljeno. Openito uzevi, komunikacija pretpostavlja postizanje
namjeravanog uinka onoga to je izreeno na onoga kome je namijenjeno, dok
to jednostavan govor ne postie. Dobra je komunikacija uspjena interpretacija
onoga koji slua, namjere i znaenja onoga to je izreeno.
Da bi se to vie izbjegla razlika izmeu onoga to je izravno reeno i onoga to
je preneseno izriajem, sugovornici bi se trebali pridravati osnovnih pravila:
govoriti smisleno o onome o emu se razgovara, ne izricati tvrdnje za koje nisu
73
sigurni jesu li tone, izbjegavati nejasne i dvosmislene izraze te nastojati biti u
izriaju organiziran i kratak.
U razliitim su razdobljima ivota ti umovi u konverzaciji razliiti. U
djetinjstvu su to nesporazumi oko pravila ponaanja, zabrana ili usvajanja
odreenih drutvenih vjetina. U mladalako doba komunikacija je najtea u
vezama ili meu prijateljima, u odraslo doba upliu se drutvene, poslovne i
politike sastavnice. esto ljudi nisu svjesni da iza izgovorenih rijei treba esto
traiti pravo znaenje, nisu svjesni koliko ih nerazumijevanje ini ranjivima i to
trebaju znati i mogu uiniti da komunikacija bude to uinkovitija.
Predrasude i stereotipi nesvjesno mogu oteati primanje poruka koje lee u
izriaju iako nisu eksplicitno izgovorene. Oni mogu biti kulturoloki (neke
drutvene skupine percipiraju se kao nepouzdane), spolni (djevojke misle jedno, a
govore drugo, deki se samo prave vani), dobni (djecu ne treba ozbiljno shvaati,
odrasli govore fraze) itd.
Izreeno ne mora uvijek odgovarati stvarnom. Dakle, da bi se uoio stvarni
problem, treba upotrijebiti znanje o neverbalnim znakovima i moguim
obrambenim mehanizmima koji mogu iskrivljavati poruku.
Svaka izreena poruka sadri neke temeljne elemente.
Konkretni sadraj ili tema
Bez obzira o emu se radilo, ako je u poruci konkretni sadraj, on treba biti
jasno deniran jer su sadrajno utemeljene i potkrijepljene poruke uvjerljivije
od pretpostavki ili poluistina. Jasnoa jami bolju prijemivost od smuenih i
nesuvislih poruka.
Samootkrivanje
U svakoj poruci poiljatelj otkriva primatelju i neto o sebi. Poruka nije
posve bezlina, od odabira sadraja do naina prenoenja. To moe uvjetovati
iskrivljavanje izreenog jer se neke osobe jednostavno boje otkriti vie o sebi.
Transfer/odnosi
U svakoj je komunikaciji vaan i drutveni odnosno mentalni aspekt
meuljudskog komuniciranja. Primatelj esto u prvom redu obraa pozornost
na nain kako mu se poiljatelj obraa, a tek potom na konkretni sadraj. Nain
obraanja poiljatelja primatelju govori kako ga poiljatelj vrednuje, koliko ga
cijeni, potuje, kakav interes pokazuje za njega.
74
Apeliranje
Porukom elimo prenijeti sugovorniku nau elju da on neto uini, da o
neemu razmisli ili da uje i primi ono to mi osjeamo i mislimo. Drugu osobu
motiviramo na neko ponaanje ako joj jasno i uvjerljivo uspijemo pokazati da e
joj to ponaanje zadovoljiti neku potrebu. Pritom je bitna uvjerljivost, ali i ostali
pratei elementi kao dojam, povjerenje, potivanje, odbojnost itd.
Neke od zapreka za dobru komunikaciju
Razliiti ljudi mogu razliito interpretirati znaenje i vanost neke poruke, ovisno
o svom prethodnom iskustvu, odnosno svemu onome to ini to iskustvo (npr.
adolescenti drugaije gledaju na stvari nego njihovi roditelji).
Od informacija koje nam stoje na raspolaganju mi obino uoimo samo one koje
su u skladu s naim postojeim vjerovanjima i stavovima. Ostale informacije
previdimo ili ih iskrivimo tako da nam najbolje odgovaraju.
Ukoliko imamo negativan stav prema osobi koja nam prenosi poruku, vjerojatno
je da toj poruci neemo posvetiti pozornost i da je neemo paljivo razmotriti.
Nita tako potpuno ne unitava komunikaciju kao to to uspijevaju snane
emocije. Emocije iskrivljuju realnost. Ako ste u ulozi onoga tko alje poruku, a
va vam je primatelj vrlo ljut ili uznemiren, pokuajte ga najprije smiriti. Neki
su ljudi openito vrlo agresivni i arogantni; to im nije povremeno i privremeno
stanje, nego osobina linosti. Oni utjeu na druge ljude negativno, izazivaju u
njima ljutnju te time i kod njih potiu agresivnost. U takvim je uvjetima uspjenu
komunikaciju vrlo teko postii.
Postoje razlike u nainima komuniciranja ena i mukaraca u poslovnom
okruenju. Mukarci govore due i ee, a esto i prekidaju ene u govoru, vie
nego to ene prekidaju mukarce. enama treba vie rijei da neto objasne,
postavljaju tri puta vie pitanja, vie se osmjehuju i vie vode rauna o odnosu.
Neki narodi u konverzaciji rabe i diskretan tjelesni dodir, dok je u drugim
kulturama to neprimjereno. Npr. dodirivanje, tapanje i gledanje u oi u
komunikaciji kod nas je uobiajeno, a smatra se neprikladnim u veini zemalja
Dalekog istoka.

Neverbalne poruke
Poznavanje i prepoznavanje neverbalnog govora omoguava bolje primanje i
prepoznavanje poruka te bolje slanje signala koji olakavaju ili omoguavaju
75
komunikaciju. Takav nain komunikacije poveava stupanj psiholoke
povezanosti izmeu sudionika.
Kontakt oima
Kontakt pogledom pomae komunikaciji, pokazuje interes za druge i za ono
to oni govore ili pokazuju, poveava vjerodostojnost govornika. Sugovornici
time poveavaju mogunost otvorene komunikacije i postiu zainteresiranost,
pokazuju brigu, izraavaju toplinu i poveavaju povjerenje.
Izraz lica
Osmijeh je snano oruje. Osmijehom se prenosi vedrina, zadovoljstvo, prijateljstvo,
toplina, zanimanje, svianje, pripadnost. Osobe koje se u komunikaciji ee i vie
osmjehuju ljudi doivljavaju kao simpatine, prijateljske, lako/lake pristupane
i tople. Osmijeh je esto zarazan. Ako se vi osmjehujete, djeca, a i odrasli, mogu
spontano uzvratiti osmijeh, to olakava komunikaciju i povjeravanje.
Geste/kretnje
Osobe koje ne gestikuliraju dok govore mogu biti shvaene kao distancirane,
zatvorene, pa i dosadne. ivahan i angairajui nain govora privlai panju, potie
sugovornika na sluanje, olakava komunikaciju i ini atmosferu lagodnijom i
oputenijom. Kretnje rukama, poticanje kimanjem glavom, ovlano dodirivanje
potiu na reagiranje i pruaju osjeaj zainteresiranosti.
Dranje i poloaj tijela
Nain na koji stojite, kreete se, govorite ili sjedite odailje mnogo poruka. Ako
stojite uspravno, ali ne ukoeno, lagano nagnuti prema naprijed, poruka koju
aljete jest da ste dostupni, prijemivi i prijateljski naklonjeni. Izbjegavajte
razgovor ako niste suoeni licem u lice govoriti postrance, gledajui kroz prozor
ili u strop/pod aljete poruku da zapravo niste zainteresirani i gubite moda
dragocjenu mogunost za uspostavljanjem komunikacije.
Bliskost/distanca
Iako je vano pokazati otvorenost i naklonost, ne treba pokuavati zauzetiprostor
oko osobe s kojom razgovarate. Treba biti paljiv pri prepoznavanju znakova
nelagode koji se mogu javiti ako se sugovornik osjeti ugroenim.
76
Znaajke glasa i govora
Znaajke glasa i govora koje mogu izravno djelovati na percepciju i prihvaanje jesu
glasnoa, tonalitet, boja, visina i modulacija glasa te ritam govora. Moduliranje
glasa i ritam govora koji slijedi sadraj poruka zadrat e pozornost sugovornika
i potaknuti reakciju.
Humor
Humor je esto podcijenjen kao sredstvo olakavanja komunikacije, a osobito ga
se esto izbjegava u razredu. No povremena ala moe samo smanjiti napetost i
olakati stres u svakoj komunikaciji. Neizmjerno je vano razviti sposobnost da
se naalite na vlastiti raun.
Intimnost
Premda se pojmovi intimnost ili intimni odnos nerijetko koriste kao eufemizmi
za seksualnu aktivnost ime se intimnost izjednaava s tzv. zikom intimnou
intimnost znai neto drugo. Intimnost je, odnosno emocionalna intimnost,
proces kojim postajemo bliski s nekom osobom. Intimnost je, dakle, osjeaj
povezanosti i bliskosti s nekim, bez obzira je li rije o romantinoj vezi, braku,
prijateljstvu ili odnosu roditelj dijete. Intimnost odraava potrebu svih nas,
bez obzira na dob, za povezanou s drugima.
Intimnost je povezana s osjeajem ljubavi te ih je ponekad vrlo teko razluiti.
Odnos je izmeu intimnosti i ljubavi dvosmjeran, to znai da rast intimnosti
potie ljubavne osjeaje, ali i da ljubav produbljuje i osnauje intimnost. S obzirom
na to da se pod intimnou najee podrazumijeva uzajamno potovanje,
prihvaanje, povjerenje i meusobna predanost, izgraditi je zahtijeva vrijeme
i ulaganje. Intimnost, drugim rijeima, nije mogua bez dovoljno zajedniki
provedenog vremena, meusobne otvorenosti i iskrene komunikacije. Intimnost
se gradi meusobnim razotkrivanjem, dijeljenjem veselih, ali i tekih trenutaka,
to omoguava da jedno drugo prihvatimo onakve kakvi smo, a ne takve kakve
elimo vidjeti. Meu suprunicima i partnerima u tzv. romantinoj vezi intimnost
ukljuuje i ziku privlanost.
Prema psiholokoj teoriji privrenosti sposobnost za izgradnju intimnih odnosa
razvija se djetetovim odnosom s roditeljima, odnosno s osobama koje ga odgajaju.
Osobe koje su usvojile tzv. sigurnu privrenost lake uspostavljaju i odravaju
intimnost od osoba s tzv. nesigurnom privrenou. Premda su rano usvojeni
stilovi privrenosti prilino trajni, nisu nepromjenjivi.
77
Uvodna aktivnoSt 15 min kratke informacije o
komunikaciji
Na temelju predoenog materijala pripremiti kratko izlaganje ili PPT-prezentaciju
o komunikaciji openito, naglaavajui vanost komunikacije u vezama i
neverbalni govor.
Nastavnik moe sat otvoriti i raspravom o primjerima dobre/loe komunikacije
i razlozima i posljedicama nedovoljno dobro prenesene ili shvaene poruke.

Sredinja aktivnoSt 20 min to olakava, a to oteava
komunikaciju
Uenici se podijele u 3 skupine i svaka radi na posebnoj zadai (mogu pisati
primjere na velikim papirima).
1. Primjeri dobre/loe komunikacije iz svakodnevnog ivota (Pripremljeni
ili otvorenog tipa, ali sa spremnim materijalima)
2. Razlozi (osobno percipirani) za lou komunikaciju
3. Kako komunikacijske prepreke prepoznaju i doivljavaju mladii, a
kako djevojke?
* Napomene za nastavnike
1. U primjerima dobre/loe komunikacije mogu se navesti situacije iz
svakodnevnog ivota openito, ali poglavito vezane uz adolescentske
veze, odnosno partnerske ili brane odnose (roditelji mogu biti primjer).
Navesti primjere i raspraviti ulogu neverbalnih poruka (od bezazlenog
svia mi se tvoja frizura s gadljivim izrazom lica, do totalno si
glup kao izraz vlastite nemoi, itd.). Naglasiti dobro meusobno
razumijevanje i intimnost kao znaajke koje unapreuju kvalitetu
komunikacije.
Primjer 1. Kako prijatelju/prijateljici rei da neto kod njega/nje
smeta ili je nepoeljno. Pokazati nesuglasje izmeu verbalnih
i neverbalnih poruka.
Primjer 2. Tekoe pri (emocionalnom) otvaranju mladiu/djevojci.
to utjee na stvaranje intimnosti? Kako u strahu da ne
budemo povrijeeni inimo pogreke?
Situacije se mogu prikazati igranjem uloga ili samo opisati. Bilo bi
poeljno da se nakon rasprave po skupinama rezultati prodiskutiraju
zajedno (cijeli razred).
78
2. Sainiti listu moguih razloga za lou komunikaciju (nesigurnost
kako neto izrei, strah da e se biti krivo shvaen, pretpostavka da
druga osoba razumije o emu se radi, elja da se ispadne hladnokrvniji
i sigurniji u sebe itd.) i ispisati je na papir/plou.
3. Na primjerima situacija iz svakodnevnog ivota usporediti
komunikacijske prepreke koje prepoznaju djevojke, odnosno u istoj
situaciji mladii.
zavrna aktivnoSt 10 min zavrna rasprava
U zavrnoj raspravi osvijestiti: potrebu savladavanja pruanja jasne poruke,
vanost meusobnog uvaavanja i ulogu intimnosti te prepoznavanje neverbalnih
znakova u komunikaciji.
Literatura
1. Ajdukovi, M., Kregar Orekovi, K. i Laklija, M. (2007): Teorija privrenosti i
suvremeni socijalni rad. Ljetopis socijalnog rada, 14 (1), 5991. http://hrcak.srce.hr/
index.php?id_clanak_jezik=17648&show=clanak
79
Medijski prikaz spolnosti
tema, cilj i ishodi uenja, trajanje
Tema: eksplicitni prikaz ljudske spolnosti u medijima
Opi cilj sata: pomoi uenicima da kritiki sagledaju utjecaj pornograje
Ishodi uenja:
Prepoznati vanost kritikog promiljanja medijskih poruka o spolnosti
Prepoznati negativni utjecaj pornograje na vienje ljudske spolnosti
Potreban materijal
priprema radionice
kreda i ploa, radni list, papiri A3
INFORMACIJE ZA NASTAVNIKE* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava
Pornograja
Pornograjom se najee smatraju materijali koji prikazuju eksplicitne seksualne
radnje, a koji su proizvedeni s namjerom da u korisnicima proizvedu seksualno
uzbuenje. Pornografski materijali uglavnom su slikovni (fotograje, lmovi,
stripovi itd.), no postoji i pornografska literatura. U dananje je vrijeme glavni
izvor pornograje internet, a slijede specijalizirani kablovski programi (dostupni
i u Hrvatskoj).
U veini razvijenih zemalja, ukljuujui i Hrvatsku, pornograja je legalna, osim
pornografskih materijala koji prikazuju djecu i maloljetnike (djeja pornograja)
te onih koji ukljuuju stvarno nasilje. Danska je 1969. bila prva zemlja koja je
legalizirala pornograju.
Premda su rasprave o tetnosti pornograje prisutne od sredine devetnaestog
stoljea, osobito su intenzivirane u proteklih pola stoljea. Kritiari su pornograju
povezivali s mizoginijom (odbojnost ili mrnja prema enama), nasiljem nad
enama, poveanom branom nestabilnou, seksualnim zlostavljanjem djece
80
i, u novije vrijeme, navodnim irenjem ili epidemijom erektilnih potekoa
(impotencija). Za druge je autore pornograja pitanje slobode izraavanja i ispuni
ventil koji smanjuje uestalost seksualnog nasilja. Dosadanja znanstvena
istraivanja nisu dokazala vezu izmeu uporabe pornograje i seksualno nasilnog
ponaanja, no ini se da bi uporaba specinih pornografskih materijala (u kojima
je seks pomijean s poniavanjem i agresivnim ponaanjem) mogla biti rizina u
sluaju mukaraca s odreenim psihopatskim crtama linost.
Istraivanja potvruju da uporaba pornograje rezultira miljenjem da su neke
seksualne aktivnosti (standardno prisutne u pornograji) rairenije u stvarnom
ivotu nego to je to doista sluaj.
Mladi i pornograja
Prema rezultatima dvaju velikih nacionalnih istraivanja spolnosti mladih u
Hrvatskoj provedenih 2005. i 2010. godine prvi dodir s pornograjom u prosjeku
se dogaa s 11 i pol godina kod djeaka te 13 i pol godina kod djevojica. Vano je
naglasiti da se veina maloljetnika, ini se, upozna s pornografskim materijalima
ili sluajno ili na nagovor starijih osoba. Veina roditelja ne zna da njihova djeca
koriste pornograju.
U populaciji mladih u dobi izmeu 18 i 25 godina s pornograjom nije upoznata
manjina mladih (oko 18% mukaraca i 22,5% ena). U posljednjih godinu dana
pornografske materijale nije koristilo 42,5% mladih u dobi od 18 godina (20%
mladia i 65% djevojaka), dok ih je 26% koristilo pornograju nekoliko puta
mjeseno ili ee (40% mladia i 12,5% djevojaka). Prema dostupnim podacima
internet je glavni izvor pornografskih materijala, poglavito zbog anonimnosti te
injenice da se mnogim sadrajima moe pristupiti besplatno.
Problematini i negativni aspekti pornografskog prikaza ljudske spolnosti
S obzirom na dananju rairenost pornograje, s mladima je potrebno kritiki
prodiskutirati poruke sadrane u pornografskim materijalima. Premda jo uvijek
nemamo sustavnih znanstvenih uvida u mogui utjecaj pornograje na spolno
odrastanje mladih, neka obiljeja pornograje (vidi nie) i njezina uporaba u
uznemirivanju i zlostavljanju (tzv. buling) vrnjaka preko drutvenih mrea,
elektronske pote ili mobilnih telefona predstavljaju, izravno ili neizravno, rizik
za reproduktivno i seksualno zdravlje mladih. (Kod nekih mladih osoba kontakt
s pornograjom moe izazvati zbunjenost, osjeaj neadekvatnosti, ali i pritisak
da se prihvate seksistike poruke koje su esto implicitno i eksplicitno prisutne u
pornografskim materijalima.) Zadatak je ove nastavne jedinice pomoi uenicima
81
da izgrade kritiki stav prema pornograji i porukama koje takav prikaz ljudske
spolnosti promie.
Problematini aspekti pornograje:
(1) Pornograja daje nerealistian prikaz ljudske spolnosti (npr. svi stalno
misle na seks i neprestano su za njega zainteresirani).
(2) Spolnost je u pornograji posve odvojena od osjeaja, bliskosti i ljubavi;
ponekad je prisutna i grubost te poniavajui odnos prema eni.
Iskljuujui emocije i intimnost, pornograja banalizira i osiromauje
ljudsku spolnost.
(3) ene su esto prikazane kao seksualni objekti ija je svrha pruiti uitak
mukarcu (mukarci su dominantni); pornograju rade mukarci
primarno za mukarce.
(4) Pornograja rezultira predodbom da su mnoge seksualne radnje
rairenije nego to stvarno jesu te zabludom da svi u njima uivaju.
(5) Pornografski materijali prikazuju nezatiene spolne odnose i na taj
nain promiu rizino ponaanje koje ugroava reproduktivno zdravlje
mladih.
(6) Pornograja utjee i na nerealistine predodbe o izgledu, odnosno
mukom i enskom tijelu (glumci i glumice u pornografskim lmovima
ne izgledaju kao tipini mukarci i ene). Pornograja promie
standarde tjelesnog izgleda, ukljuujui bolne i nezdrave depilacije,
koji su u izrazitom neskladu sa stvarnim ivotom.
Vano je spomenuti uenicima da je poticanje maloljetnika na uporabu
pornograje zakonom zabranjeno /kazneno djelo/. Takoer, kanjivo je i svako
snimanje maloljetnika u spolnoj aktivnosti jer takvi materijali potpadaju pod
djeju pornograju. Uz proizvodnju i/ili distribuciju djeje pornograje, odnosno
materijala koji prikazuju djecu ili maloljetnike u seksualnoj aktivnosti, kazneno
je djelo i posjedovanje takvih sadraja. Da bi suzbio djeju pornograju, Interpol
nadzire internet i nacionalnim policijama alje IP-adrese raunala s kojih se skida
zabranjeni materijal.
Uvodna aktivnoSt 10 min to je spolnost?
Nastavnik/nastavnica poinje sat pitanjem: to vam znai pojam LJUDSKA
SPOLNOST? Uenici individualno, olujom ideja, dolaze do mnogo asocijacija
vezanih uz ovaj pojam. Netko od uenika biljei ideje na plou (ili veliki papir).
Ideje se biljee u stupcu, jedna ispod druge.
82
* Napomena nastavnicima:
Ako se uenici nisu sjetili neke od dimenzija ljudske spolnosti, nastavnik/
nastavnica potpitanjima usmjerava pozornost uenika na nedotaknuti aspekt
(npr. iskazivanje bliskosti i emocionalne povezanosti, reproduktivna uloga,
uitak, spiritualnost dijeljenja, potvrivanje ljubavi, pruanje utjehe, smanjivanje
stresa...). Za svaku od dimenzija mogue je vezati vie od jednog pojma ili
asocijacije.

Sredinja aktivnoSt 30 min razlike izmeu medijskog
prikaza spolnosti i stvarnog ivota te humanistikih vrijednosti
Nakon to je dovren popis asocijacija vezanih uz spolnost, uenike se podijeli
u manje skupine (46 uenika). Svaka skupina dobije zadatak porazgovarati o
tome kako se pojmovi (asocijacije) napisani na ploi prikazuju u popularnim
medijima (lmovi, TV-serije, videospotovi, popularni asopisi...) i na internetu.
Ovdje valja pojasniti da zadatak obuhvaa sve medijske prikaze ljudske spolnosti,
ukljuujui i pornograju. Svaka skupina zaduena je obraditi najvie dvije ili
tri asocijacije. Vano je rei uenicima da nije potrebno da imaju uvid u razliite
naine medijskog prikaza spolnosti, odnosno da to nije vano za rad na zadatku.
U pripremi diskusije mogu koristiti ono to znaju o medijskom prikazu spolnosti i
pornograji iz razgovora s drugima (vrnjacima, roditeljima, iz medija itd.). Svaka
skupina biljei ideje na svom radnom listu (usp. Prilog: Radni list za uenike).
U pripremi diskusije, za koju je potrebno odvojiti 710 min, uenici trebaju
posvetiti pozornost kako onome to mediji ne prikazuju, to jest ignoriraju, tako
i onome to sustavno iskrivljavaju ili trivijaliziraju (prikazuju sporednim ili
nebitnim). Isto vrijedi i za pornografske sadraje.
Nakon isteka vremena za pripremu diskusije predstavnik svake skupine izlae
ideje do kojih je skupina dola, nakon ega drugi uenici mogu nadopuniti ili
argumentirano izraziti neslaganje s odreenim stavovima. Nastavnik/nastavnica
treba potaknuti i ohrabriti uenike da obrazloe (objasne) teze ili ideje koje izlau.
Vano je da uenici paljivo sluaju jedni druge i uzmu u obzir mogunost da
njihovo miljenje nije jedino.
Ideje koje skupine izlau zapisuju se na plou u stupcu pored popisa asocijacija
vezanih uz ljudsku spolnost (uvodni dio sata), ali tako da strelice svaku pojedinu
asocijaciju povezuju s njezinim tretmanom u medijima i pornografskim
sadrajima. Nakon to su sve teze zapisane, nastavnik/ica ukratko
iznosi est problematinih aspekata prikazanih u konceptualnom
okviru podcrtavajui na ploi odgovarajue teze uenika. Premda su u
83
konceptualnom okviru problematini aspekti vezani uz pornografski prikaz
ljudske spolnosti, veina tih elemenata (1, 4, 5 i 6) uz odreene se dopune ili
korekcije moe primijeniti i na neeksplicitne prikaze spolnosti u masovnim
medijima poglavito lmovima, videospotovima, erotskim romanima poput
50 nijansi sive, popularnim asopisima i TV-serijama.
Ako neki od est aspekata nije naveden u diskusiji, nastavnik/nastavnica ga
zapisuje na plou.
zavrna aktivnoSt 5 min
Uenicima se podijele papiri A5 (polovica lista A4). Radei individualno, svatko
treba napisati nekoliko reenica odgovora na sljedee pitanje: Koje vrijednosti
vane za moj ivot prikaz spolnosti u medijima negira ili preuuje?
Radni list za uenike
Pojmovi koje obrauje moja skupina:
1) ________________________________________________________
2) ________________________________________________________
3) ________________________________________________________
Kako su gornji pojmovi prikazani u popularnim medijima i na internetu?
(a) Jesu li uope prikazani ili ih se potpuno ignorira?
(b) Ako su prisutni, jesu li prikazani u pravom svjetlu ili su iskrivljeni?
Zato?
(c) Ako su prisutni, jesu li prikazani kao sporedni, odnosno nevani?
Zato?
2.
razred srednje kole
ivjeti zdravo
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno
spolno ponaanje
ivjeti zdravo
dodaci prehrani
Posljedice uzimanja lijekova i drugih
sredstava po mentalno zdravlje
kako koristim svoje vrijeme?
ivjeti zdravo
87
dodaci prehrani
Tema: Dodaci prehrani
Cilj:
Upoznavanje s kategorijom proizvoda dodaci prehrani
Meusobnom razmjenom misli i ideja u velikoj skupini poticati
stvaranje pravilnih stavova prema dodacima u prehrani (sastojci,
primjena, konzumiranje, ogranienja)
Ishodi uenja:
Uenici e moi denirati pojam dodaci prehrani
Protumaiti prikupljene informacije o zdravlju i bolestima vezanim
uz koritenje dodataka prehrani
Povezati sastav dodataka prehrani s istaknutim zdravstvenim
tvrdnjama i utjecajem na organizam
Procijeniti izbor ivotnog stila s obzirom na zdravlje i osobnu dobrobit
Raspravljati o prednostima i nedostacima koritenja dodataka u
prehrani
Razlikovati kada je nuno koristiti dodatke u prehrani, a kada je to
nepotrebno
Kada je rije o dodacima prehrani kod sportaa, obratiti pozornost na
vrstu sporta i sastojke u proizvodu
Zakljuiti da pravilnom i raznolikom prehranom unosimo veinu
potrebnih minerala i vitamina u organizam
Potreban materijal
papir, olovka, omasteri
Eventualno po primjer dodatka prehrani koji se obrauje u skupini
(cijeli proizvod, prazna kutija ili idejno rjeenje ambalae). Eventualno
plakatni papir ili hamer.
88
Upute razredniku
Razrednik/ica e prije poetka aktivnosti, najkasnije tjedan dana prije planirane
nastavne jedinice, podijeliti radne zadatke uenicima i ukratko objasniti pojam
dodataka prehrani.
Predlae se podjela uenika u 5 ili 6 skupina (ovisno o broju uenika u razrednom
odjelu). Svaka skupina mora imati jednog lana vie nego to je odreenih tema.
Korisno je i unutar skupine obaviti podjelu zaduenja.
Uenike koji imaju teme minerali i vitamini moe se upozoriti da saznaju
i usporede koliine u dodatku prehrani s namirnicama koje sadre pojedine
vitamine odnosno minerale.
Predloene teme za skupine:
1. Vitamini topljivi u vodi (vitamin C i vitamini B skupine B1, B2, B6,
B12, niacin, pantotenska kiselina, biotin, folna kiselina)
2. Vitamini topljivi u mastima (A, D, E, K)
3. Minerali (kalcij, magnezij, natrij, kalij, eljezo, cink, krom, bakar)
4. Probiotici
5. Med s dodacima (biljke, propolis, matina mlije) i ostali pojedinani
pelinji proizvodi (propolis, cvjetni prah, matina mlije)
6. Biljni dodaci prehrani i/ili ostali dodaci prehrani (ginko, ulje crnog
kima, omega 3 masne kiseline, lutein...)
7. ajevi (pojedinano ili ajne mjeavine) ili biljni sirupi (na primjer za
kaalj)
8. Sportai u razrednom odjelu mogu dodatno pripremiti temu: proteinski
pripravci, aminokiseline, L-karnitin, izotonini napici, proteinske
ploice
9. Dodaci prehrani za mravljenje
Sadraj rada opis i tijek rada
Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor,
rjeavanje problema, interaktivno i otvoreno uenje
ivjeti zdravo
89
Uvodna aktivnoSt (5 min)
1. UVOD (5 min)
Razrednik/ica uvodi uenike u sat pitanjima o tome to su dodaci prehrani.
Uenici odgovaraju na pitanja:
1. to su dodaci prehrani?
O: Dodaci prehrani jesu koncentrirani izvor hranjivih tvari ili drugih tvari
s hranjivim ili ziolokim uinkom To je kategorija hrane, ne lijekova.
2. to ini hranjive tvari, a to druge tvari?
Hranjivi su sastojci vitamini i minerali, sami ili u kombinacijama.
Drugim se tvarima smatraju: aminokiseline, esencijalne masne kiseline,
vlakna, biljne vrste, ekstrakti biljnih vrsta, mikroorganizmi, jestive gljive,
alge, pelinji proizvodi i druge tvari.
2. Kome su namijenjeni?
Namijenjeni su zdravim osobama te posebno osobama koje se nalaze u
posebnim ziolokim stanjima.
3. Zato pojedine osobe koriste dodatke u prehrani?
Nadopunjuju prehranu s tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u
organizam ne dobivaju u dovoljnoj koliini, a sve u svrhu povoljnog uinka
na zdravlje. Vano je napomenuti da dodaci prehrani pomau, a lijekovi
lijee.
Razrednik/ica zamoli uenike/ice da se podijele u ranije dogovorene skupine
prema temama, skupine dobiju brojeve.
Sredinje aktivnoSti (26 min)
Razrednik objasni uenicima princip rada, world caf. Dodijeli im uloge
(objanjenje u prilogu).
TIJEK AKTIVNOSTI UPUTE:
1. aktivnost (6 min):
U svojoj skupini uenici raspravljaju o zadanoj temi. Usuglase se oko glavnih
odrednica, koje svaki lan skupine pribiljei.
Sukladno dodijeljenim oznakama, oni lanovi skupine koji ostaju za stolom
preuzimaju ulogu domaina, a ostali potrae svoje nove skupine.
- Znak moderatora
90
Odlazak u druge skupine (u goste). Domaini primaju goste i uvodno im
objasne stavove vlastite kue. Potom, vodei rauna o vremenu, daju
priliku gostima da ispriaju o stavovima svojih kua. Gosti meusobno
komuniciraju, postavljaju dodatna pitanja ili trae pojanjenja.
- Znak moderatora
Povratak kui u svoju skupinu. Svatko ispria to je uo, ukljuujui i
domaina, lanovi skupine biljee nove spoznaje.
Razrednik prati aktivnosti skupina i potie aktivnost.
zavrne aktivnoSti (14 min)
Z AKLJUNI DIO: (12 min)
Predstavnik svake skupine ukratko izloi sadraje skupine koja je sljedea po
redu, npr. skupina 1. izlae kljune zakljuke koje je nauila o temi skupine 2.
Mogue je izraditi i plakate za sljedei sat.
EVALUACIJA RADA: (2 min)
Pisani tekst uenika s biljekama o dodacima prehrani.
Rezultati rada, plakati, mogu se izloiti na panou razrednog odjela ili rezultate
rada razrednog odjela na roditeljskom sastanku predstaviti roditeljima kao
zajedniki uradak njihove djece.
Vano je zapamtiti da lijekovi lijee, a dodaci prehrani pomau. Dodaci
prehrani nisu uvijek ni potrebni ni neophodni. Potreba za njima ovisi
o stanju naeg organizma, a potrebne minerale i vitamine bolje je
konzumirati raznovrsnom prehranom s dosta voa i povra.
ivjeti zdravo
91
Prilozi
Prilog 1.
to su dodaci prehrani?
Dodaci prehrani jesu koncentrirani izvori hranjivih sastojaka i/ili drugih tvari.
Hranjivi su sastojci vitamini i minerali, sami ili u kombinacijama. Vitamini se
dijele na topljive u mastima (A, D, E, K) i vitamine topljive u vodi (vitamini B
skupine, C). Na pakiranjima je potrebno napisati koliinu i preporueni dnevni
unos (izraen kao postotak preporuene dnevne koliine, engl. RDA). Drugim se
tvarima smatraju: aminokiseline, esencijalne masne kiseline, vlakna, biljne vrste,
ekstrakti biljnih vrsta, mikroorganizmi, jestive gljive, alge, pelinji proizvodi i
druge tvari.
Za proizvodnju biljnih dodataka prehrani mogu se koristiti svjee ili osuene
cijele ljekovite biljne vrste ili njihovi organi (npr. list, korijen, plod, cvijet i drugi
dijelovi biljke), iste tvari biljnog podrijetla pojedinano ili u smjesi, te biljni
sekundarni proizvodi. Uz hrvatsko ime biljne vrste obavezno je napisati latinsko
ime i biljni organ.
Posebnu skupinu dodataka prehrani ine i dodaci prehrani za sportae (proteinski
dodaci prehrani, gaineri, aminokiseline, izotoniki napici, proteinske ploice
) te dodaci prehrani za mravljenje.
Doputeni vitamini, minerali, njihove koliine, aminokiseline, ljekovite biljne
vrste i druge tvari propisane su Pravilnikom o dodacima prehrani (NN 46/2011,
41/2013).
Svi ti hranjivi sastojci i druge tvari u dodatku prehrani imaju hranjiv ili zioloki
uinak tako to nadopunjuju prehranu tvarima koje se putem normalnog unosa
hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj koliini.
Dodaci prehrani mogu se stavljati u promet u razliitim oblicima (tablete, umee
tablete, kapsule, prahovi, proteinske ploice, ajevi i ajne mjeavine, kapi, sirupi
i slino).
Svaki dodatak prehrani mora imati deklaraciju na hrvatskom jeziku na kojoj
se nalaze odreeni obvezni navodi i upozorenja. Jedan je od obaveznih navoda
dodatak prehrani te upozorenja da se preporuene dnevne doze ne smiju
prekoraiti, da dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteenoj
prehrani te o uvanju od dohvata male djece.
92
Dodaci prehrani za sportae moraju se uzimati strogo kontrolirano i pod nadzorom
strune osobe (nutricionista ili ovlatenog trenera, uz pristanak roditelja), zbog
vrste i koliine sastojaka koje sadre, a vezano sa specinostima i potrebama
svakog organizma ovisno o vrsti sporta kojim se uenik bavi.
Namjena odreenog dodatka prehrani iskazuje se navoenjem zdravstvene
tvrdnje koju odobrava Ministarstvo zdravlja. Zdravstvenom tvrdnjom povezuje
se aktivni sastojak (hranjiva ili druga tvar), njegova koliina i utjecaj na zdravlje
(na primjer, koliina 80 mg vitamina C dnevno preporuena je dnevna doza
vitamina C, vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunolokog sustava).
Na osnovi zdravstvenih tvrdnji potroa moe ocijeniti koji bi mu dodatak
prehrani mogao pomoi, naravno uz pomo strune osobe (ljekarnika,
nutricionista ili lijenika).
Kvalitetu dodatka prehrani upravo ine njezini aktivni sastojci te je potrebno
prije stavljanja na trite provesti analizu koliine sastojaka i ukupne zdravstvene
ispravnosti.
Temeljem provedenih znanstvenih ispitivanja dodaci prehrani pronalaze svoje
mjesto u podruju preventivne prehrane i u podruju preventive dobrom
zdravlju.
Prije upotrebe dodataka prehrani sam potroa mora poznavati potrebe svog
organizma za odreenim tvarima, odnosno mora biti siguran koju hranu ili
dodatak prehrani kupuje i zato.
Treba biti oprezan i manje podloan reklamiranju te imati na umu da je zabranjeno
isticanje ljekovitih svojstava hrane i/ili dodataka prehrani i spominjanje lijeenja
bolesti i simptoma. Takoer treba biti oprezan s dodacima prehrani za sportae.
Vano je razgraniiti lijekove koji lijee, potpadaju pod Zakon o lijekovima, od
dodataka prehrani koji iskljuivo pomau, potpadaju pod Zakon o hrani.
ivjeti zdravo
93
Prilog 2.
Home caf
NAIN IZVOENJA:
1. Sudionici se podijele u skupine. Svaka je skupina manja povezana
zajednica zamislimo da je to obitelj. Obitelj se okuplja na
popodnevnoj ajanki i/ili uini i razgovara o nekim temama oko kojih
se oblikuju zajedniki stavovi, donose se zajedniki planovi, usuglase
se miljenja Postie se kuni konsenzus.
2. lanovi svake obitelji odlaze u goste u druge kue. Tamo sasluaju prie
domaina i drugih uzvanika te ispriaju ono to je usuglaeno u njihovoj
obitelji.
3. Kada se lanovi svake skupine vrate svojoj kui, ispriaju to su uli/
nauili, a to moe nadopuniti, obogatiti ili revidirati prvotni stav ili
miljenje njihove skupine.
Literatura
1. Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja, MZOS, 2012.
2. Miigoj-Durakovi, M. (2003) Osnove prehrane u sportu u: Peina M., (ur.) portska
medicina. Zagreb: Medicinska naklada.
3. The World Cafe. The World Cafe Community Foundation, n. d. Web. 3. 6. 2010.
<http://www.theworldcafe.com/what.htm>
4. Pollak, L. (2008) Dodaci prehrani i hrana za posebne prehrambene potrebe,
MEDICUS. vol. 17, br. 1, 4755
5. Pollak, L. (2011) Toksikologija dodataka prehrani u: Sutlovi D, (ur.), Redak Split,
251269
6. Pravilnik o dodacima prehrani, Narodne novine, br. 46/2011, 41/2013
94
Posljedice uzimanja lijekova i drugih
sredstava po mentalno zdravlje
Tema: Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava po mentalno zdravlje
Cilj: Objasniti tetnost uzimanja lijekova i drugih sredstava ovisnosti po zdravlje
pojedinca
Ishodi uenja:
Objasniti pravilnu uporabu lijekova
Opisati djelovanje pojedinih supstanci na mozak i druge organe
Sastaviti listu tetnih posljedica uzimanja lijekova i drugih sredstava
ovisnosti (duhan, alkohol, klaenje, kockanje)
Potreban materijal
plakatni papir ili hamer (1 kom)
papir A3 (1 kom)
pripremljeni tekstovi za svaku skupinu
papiri za svaku skupinu
olovka
omasteri
Upute razredniku
Razrednik/ica e prije poetka aktivnosti razmjestiti uenike u 5 skupina
(preporua se 46 uenika u skupini).
Svaka skupina obraivat e razliite tekstove (s navedenim posljedicama uzimanja
lijekova, konzumacije duhana i alkohola te kockanja i klaenja po zdravlje
pojedinca).
Na plou staviti hamer i papir A3.
ivjeti zdravo
95
Oblici i metode rada: individualni rad, rad u paru, rad u grupi, razgovor, itanje
i rad na tekstu, donoenje odluke, suradniko uenje
Uvodna aktivnoSt
1. UVODNA AKTIVNOST Asocijacije 5 min
Razrednik/ica trai da uenici individualno napiu asocijaciju na svaki pojam
koji e razrednik/ica proitati. Redom se itaju pojmovi: lijekovi, cigareta,
alkohol, kockanje, klaenje. U paru usporede asocijacije koje su naveli, a nakon
toga razrednik/ica trai da pojedini uenici navedu na to ih asociraju navedeni
pojmovi. Pojmove razrednik/ica zapisuje na plou te zamoli da istaknu jesu li
navodili vie pozitivnih ili negativnih asocijacija.
Sredinja aktivnoSt
2. GRUPNI RAD Lista posljedica po zdravlje pojedinca 25 min
Svaka skupina dobije razliite tekstove na temu lijekova, duhana, alkohola,
kockanja i klaenja. Zadatak je da uenici unutar skupine proitaju tekst, pripreme
i prezentiraju ostalim uenicima u razredu posljedice upotrebe razliitih sredstava
po zdravlje pojedinca.
Tijekom izlaganja glasnogovornika svake pojedine skupine razrednik/ica na
hamer-papiru zapisuje tetne posljedice uzimanja lijekova te ostalih sredstava
ovisnosti. Nakon izlaganja uenika razrednik/ica naglaava vanost pravilne
uporabe lijekova i tetnost konzumacije sredstava ovisnosti.
zavrne aktivnoSti
3. ZAKLJUNI DIO Moj doprinos zdravlju 15 min
Razrednik/ica trai da uenici individualno razmisle i navedu na koji nain mogu
zatititi svoje zdravlje (kojim aktivnostima, preventivnim djelovanjem i sl.) od
navedenih sredstava ovisnosti. Odgovori uenika zapisuju se na papir na ploi
s ciljem da ih se potakne na kvalitetnije koritenje slobodnog vremena u svrhu
zatite zdravlja.
96
Prilozi
PRILOG:
Tekst: Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava po mentalno
zdravlje
POSLJEDICE KONZUMACIJE ALKOHOLA PO ZDRAVLJE POJEDINCA
Alkohol se ne probavlja u elucu i tankom crijevu (kao hrana). Jedan dio dospije
u eludac, neizmijenjen prolazi kroz eluane sluznice i izravno ulazi u krvotok, a
ostatak odlazi u tanko crijevo i iz njega takoer u krvotok. Alkohol moe otetiti
povrinsko tkivo eluca i grla. Trajna iritacija eluane sluznice moe dovesti
do gastritisa, odnosno kronine upale eluane sluznice. Razina intoksikacije
organizma ovisi o vrsti hrane koju konzumiramo neposredno prije alkohola,
ali i koliini i brzini pijenja. Manje koliine i sporije konzumiranje alkohola
omoguuju da jetra lake prerade alkohol, a rezultat je nia razina intoksikacije.
Alkohol se razlae na ugljini dioksid i vodu. Jetra mogu preraditi male koliine
alkohola, a ostatak kola krvotokom Otprilike je potrebno 13 sata da bi se preradila
jedna aa alkohola. Kontinuirano optereenje jetara da probavlja alkohol (uz
ostale namirnice koje unosimo u organizam) moe dovesti do ciroze jetara, to
je posljedica razaranje zdravog tkiva.
Kako alkohol ulazi u svaki organ nae tijela, tako ulazi i u mozak, i to nekoliko
minuta nakon uzimanja. Alkohol je sedativ, stoga usporava rad mozga. Utjee i
na memoriju, to znai da moe uzrokovati halucinacije i napadaje. Moe otetiti
i osjetila vida, sluha, okusa, mirisa i dodira. Utjee i na miie, stoga usporava
motoriku, gubi se koordinacija i usporavaju reakcije.
Jetra kemijski razlau alkohol. Krupnija osoba lake e izdrati djelovanje alkohola
od osobe sitnije grae. Uinak intoksikacije nastupa kada alkohol dopre do mozga
i ne moe biti preraen u jetrima.
Kratkorone posljedice konzumacije alkohola svakako su usporene reakcije na
okolinu (reeksi i koordinacija), smanjena mo pamenja i jasnog razmiljanja,
nejasna slika, povraanje, otean hod, gubitak svijesti, koma i smrt. Od dugoronih
posljedica moramo imati na umu alkoholizam, nesvjestice, ciroza jetara, oteenje
ivanog sustava i mozga, bolesti srca i krvnih ila, pothranjenost, skraen ivotni
vijek.
ivjeti zdravo
97
DJELOVANJE DUHANA NA ZDRAVLJE POJEDINCA
Nikotin je prirodna supstanca biljke duhana, a nalazimo ju u cigaretama, duhanu
za lule i duhanu za vakanje. Nikotin iz cigarete udie se dimom, koji se proizvodi
puenjem. Dim ulazi u respiratorni sustav te dospijeva u krvotok i mozak.
Nikotin ubrzava rad srca, to potie na napor te potrebu za vie kisika. Ugljini
monoksid u pluima smanjuje koliinu kisika potrebnog srcu i krvoilnom
sustavu, a poveava se i krvni tlak jer se krvne ile suavaju.
to ranije pojedinac pone puiti, opasnost je poveana, a osobe koje pue kutiju
cigareta dnevno, izloene su dvaput veoj opasnosti od sranog udara od osoba
koje su nepuai.
Cigarete sadravaju i tvar katran, koji se lijepi na plua, a izaziva i utilo na zubima
i prstima.
Dim cigarete sadri 400 kemijskih tvari, od ega su mnoge otrovne, a mnoge
izazivaju i rak plua. Puai su deseterostruko vie u opasnosti od raka plua od
nepuaa.
Puenje moe uzrokovati i emzem plua te kronini bronhitis, a kaalj se esto
javlja kada se organizam pokuava osloboditi dima i otrovnih tvari.
Vano je znati da dim cigarete ugroava i zdravlje nepuaa koji ga udiu.
Kratkotrajno djelovanje dima na organizam ukljuuje ubrzavanje rada srca,
poveavanje krvnog tlaka, iritaciju grla, ulazak ugljinog monoksida u plua,
iritaciju oi, pad temperature koe te zagaenje zraka. U dugotrajne posljedice
ubrajamo bolesti srca i krvoilnog sustava, kronini bronhitis, djeca roditelja
puaa imaju vei rizik dobivanja upale plua ili bronhitisa u prvoj godini ivota,
ene udane za puaa imaju rizik etiri puta vei da obole od raka plua, puenje
poveava stopu smrtnosti za 86% u dobi od 35 do 44 godine, a 152% u dobi od 45
do 54 godine ivota.
Vano je napomenuti i to da je jedna od posljedica puenja izazvani poar u
obiteljskom domu.
KOCKANJE I KLAENJE POSLJEDICE PO ZDRAVLJE POJEDINCA
Jedna od ovisnosti suvremenog drutva jest prakticiranje igara na sreu kockanje
i klaenje. Kako ovisnost openito djeluje na ziologiju pojedinca, tako i dobivanje
na kocki ili u kladionici izaziva biokemijske procese u ljudskom mozgu. Lui
se hormon sree, a zadovoljstvo se postie adrenalinom. Postupno se razvija
tolerancija na prakticiranje igara na sreu, to dovodi do potrebe za sve eim
pribjegavanjem istom. Zbog ovisnosti o kocki/klaenju pojedinac ne razmilja o
98
uoj obitelji, ni vlastitoj budunosti, ve misli zaokuplja velikim dobitkom. Pritom
upada u sve vee dugove, zavaravajui se da ima situaciju pod kontrolom. Osoba
kocka zbog uzbuenja, ne zbog koliine novca koju moe dobiti.
Prema Meunarodnoj klasikaciji bolesti kockanje/klaenje jest poremeaj
kontrole nagona, to karakterizira izostanak otpora nagonu ili iskuenju da
se realizira aktivnost koja teti samoj osobi ili drugima oko nje, a obiljeen je
ugodom nakon izvoenja.
Mnoge se osobe poinju kockati/kladiti iz zabave, no ta se aktivnost razvije
u problem, tonije ovisnost. Kockar ne moe odoljeti kockanju/klaenju bez
obzira na to gubi li ili dobiva. Ako gubi, kocka da bi vratio uloeno, ako je na
dobitku, nastavlja dalje. Gubei novac i ulazei u dugove, kockar je prisiljen na
razne kriminalne radnje: prijevare, krau, pljaku. Dolazi takoer do otuenja od
obitelji, izbjegavanja susreta s lanovima, bjeanje od kue, razvod i raspad obitelji.
Ovisniko se kockanje/klaenje naziva i skrivenom boleu jer ne postoje
vidljivi simptomi. U najirem smislu kockanje/klaenje uzrokuje razaranje svih
aspekata ivota: dovodi do zapostavljanja partnera/ice, djece, prijatelja, poslovnih
obveza te gubitka posla.
Simptomi ovisnikog kockanja/klaenja:
3. Radno vrijeme zamjenjuje se vremenom provedenim u kockanju/
klaenju
4. Zaokupljenost aktivnostima kockanja/klaenja u komunikaciji s
okolinom
5. Povean stres zbog kockanja/klaenja
6. Laganje obitelji i prijateljima
7. Potreba za sve veom koliinom novca
8. Potreba za povratom izgubljenog novca
9. Posuivanje novca od prijatelja ili, jo gore, kamatara
10. Provoenje svakog raspoloivog trenutka u kockanju/klaenju
11. Kockanje/klaenje kao bijeg od svakodnevnih briga
Kockar nije sposoban prihvatiti realnost, emocionalno je nezreo, ima manjak
samopouzdanja. Tei dobitku koji bi mu ispunio snove.
U Republici Hrvatskoj zakonom je zabranjeno kockanje/klaenje osobama
mlaim od 18 godina, meutim, slaba je provedba zakona, a zabrani ne ide
u prilog ni broj kladionica koje se otvaraju u svim manjim i veim mjestima
i gradovima, na lokacijama koje su udaljene manje od 50 metara od odgojno-
obrazovne ustanove.
99
ivjeti zdravo
DJELOVANJE LIJEKOVA NA ZDRAVLJE POJEDINCA
Mnogi su lijekovi prirodnog podrijetla, a prirodne su sirovine za lijekove droge
(ne poistovjeujemo s opojnim drogama). Mnogi se lijekovi danas dobivaju
kemijskom sintezom. Nazivi lijekova nisu jedinstveni, stoga mogu biti povijesni
(prema nazivu droga iz kojih su dobiveni), kemijski (prikazuju kemijski sastav
i jednostavni su) te generiki ili nezatieni nazivi, iz kojih se izvode zatieni
nazivi (npr. Aspirin).
Lijekovi se mogu primjenjivati lokalno ili topikalno (na kou ili sluznicu), zatim
ope, sustavno ili apsorptivno (ulazi u organizam i krvlju dopire do mjesta gdje
se oekuje terapijski uinak).
Na uinak lijeka mogu utjecati mnogi imbenici, od osobe koja uzima lijek do lijeka
koji se primjenjuje (dob, spol, tjelesna masa, prehrana i metabolizam, zioloka i
patoloka stanja, zioloki i kemijski utjecaj okoline te genski uzrokovane razlike).
Patoloka stanja takoer mogu mijenjati reakciju na lijek (povraanje, proljevi,
poremeaji u cirkulaciji, bolesti jetara, poviena tjelesna temperatura i dr.).
Neki lijekovi djeluju jednako u zdravom i bolesnom organizmu (lokalni anestetici,
hipnotici), drugi pak djeluju samo u patolokim promijenjenim uvjetima, a ne u
zdravom organizmu (npr. antipiretici za sniavanje tjelesne temperature).
Gotovo svaki lijek, primijenjen u terapijskoj dozi, uz oekivani uinak razvija i
nepoeljna djelovanja, takozvane nuspojave. Na nepoeljno djelovanje lijeka mogu
utjecati dob, spol, bolesti, genske znaajke i dr. Neke od nepoeljnih djelovanja
mogu biti i toksine i alergijske naravi.
Toksine nuspojave nastaju uglavnom zbog pogreke u doziranju (nezrelost
organizma za lijek, genski uvjetovana reakcija na lijek), no mogu biti uzrokovane
i nainom upotrebe lijeka te nestrunom primjenom lijeka. Na alergijske reakcije
na lijek utjee imunoloki sustav pojedinca i tada je nuan trenutani prekid
terapije.
Istovremenom primjenom dvaju ili vie lijekova dolazi do njihove interakcije.
Interakcija moe biti eljena ili neeljena, korisna ili tetna. Drugim rijeima,
za posljedicu moe imati takozvani antagonizam ili sinergizam. Antagonizam
nastaje kada se uinak jednog lijeka ponitava uinkom drugog lijeka, suprotni
uinak uzimanja dva lijeka istovremeno te prevlast jednog lijeka nad drugim.
S druge strane, sinergizam je pojava kada se lijekovi meusobno pojaavaju
istovremenim djelovanjem i moe biti koristan u terapiji.
Veina je populacije prosjeno reaktivna na lijek, samo je manji dio hipereaktivan
ili hiporeaktivan.
100
Djeca su izrazito osjetljiva na lijekove, posebice nedonoad i novoroenad, stoga
doze lijeka treba prilagoditi njihovoj dobi. enama njenije grae, trudnicama i
starijima od 65 takoer je potrebno prilagoditi dozu lijeka.
Lijekovi se dijele po skupinama, ovisno na koji dio organizma djeluju:
5. Antibakterijski lijekovi za lijeenje zaraze uzrokovane
mikroorganizmima
6. Lijekovi za lijeenje zloudnih bolesti
7. Lijekovi koji djeluju na sredinji ivani sustav: anestetici, antidepresivi,
analgetici, sedativi, antipsihotici, psihomotorni stimulansi
8. Analgetici sredstva koja ublauju ili uklanjaju bol
9. Psihofarmaci lijekovi koji lijee ili ublauju psihike poremeaje i
bolesti
10. Lokalni anestetici sredstva koja prekidaju provoenje podraaja u
ivcima na mjestu primjene
11. Lijekovi koji djeluju na bolesti srca i krvnih ila
12. Diuretici uzrokuju poveano luenje urina
13. Lijekovi za dini sustav za lijeenje astme, kronine opstruktivne
plune bolesti i kalja
14. Lijekovi za probavni sustav eluane sluznice
15. Lijekovi koji djeluju na bolesti krvi i krvotvornih organa npr. anemija
16. Antihistaminici u terapiji alergijskih bolesti i pri analaktikom
oku
17. Lijekovi za kou i sluznice otopine, ulja, kreme i dr.
Analgetici (acetilsalicilna kiselina i paracetamol nenarkotini analgetici) djeluju
na bol koja potjee od koe, miia, kosti i zglobova, primjerice Lupocet ili Cafetin
(paracetamol).
Na bol koja potjee iz unutarnjih organa utjeu narkotici. Oni djeluju na prag
boli i psihiku reakciju na bol te mogu izazvati ozbiljnu ovisnost.
Vano je istaknuti da uzroci poveane potronje lijekova uglavnom lee u drutvu
koje prihvaa uzimanje lijekova kao normalnu pojavu. Sve je vie i marketinki
promoviranih lijekova koji se mogu dobiti i bez recepta, a i pojedini lijenici
(katkad i nesvjesno) potiu potronju lijekova. Ne treba zanemariti ni poveanu
elju (pomodarstvo) potronje svega to se naziva lijekom. Suvremeni nain
ivota potie na potronju sedativa, antibiotika, analgetika, a to dovodi do dviju
negativnih posljedica: poveana je uestalost nuspojava lijekova te bolesti koje
ugroavaju zdravlje, ivot i ekonomski standard naroda.
ivjeti zdravo
101
kako koristim svoje vrijeme?
Tema: Kako koristim svoje vrijeme?
Cilj: Pomoi uenicima da osvijeste kako koriste svoje vrijeme i naprave pozitivan
pomak u tome
Ishodi uenja:
Procijeniti vrijednost dosadanjeg izbora koritenja slobodnog vremena
Kvalitetnije kreirati koritenje vremena u svrhu ouvanja zdravlja i
osobnu dobrobit
Potreban materijal
pripremljena tablica
komadii vune razliite duine i boje
pripremljena evaluacijska meta
Oblici i metode rada: individualni i rad u malim skupinama, pedagoka
radionica, iskustveno uenje, razgovor
Uvodne aktivnoSti
1. Ledolomac 5 min
Svaki uenik dobije/izvue komad vune razliite duine i boje. Prema boji vune
sjednu u male skupine.
Svaki uenik u maloj skupini vunu namotava na prst i govori kako i na to najvie
koristi svoje vrijeme tijekom jednog prosjenog dana?
(Ako se ima vie vremena, npr. dva kolska sata, onda svaki uenik moe pred
svima rei kako provodi vrijeme, ali ako se nema vremena, onda se ovaj dio odvija
unutar male skupine.)
102
2. Uvod 7 min
Uz opi uvod to e se raditi na satu, razrednik/struni suradnik postavi pitanje
svim uenicima: Razmislite/brzo izraunajte, koliko dana ima prosjean ljudski
ivot? (prosjena duina ivota 70 godina)
Odgovor: 27.375 dana
Sredinje aktivnoSti
3. Vjeba 20 min
a) Svaki uenik dobije Tablicu 7 dana u tjednu, 24 sata (vidi prilog)
Za svaku radnju, npr. spavanje, broj sati oboji odreenom bojom; broj
sati uenja drugom bojom, itd. Tako svaki uenik dobije zorni prikaz
koritenja svoga dnevnog i tjednog vremena.
b) U malim skupinama uenici usporede svoje tablice i diskutiraju kako
i zato koriste svoje vrijeme, koje su razlike i slinosti meu njima i
zato.
c) U velikoj skupini nekoliko uenika dobrovoljaca kae je li ih neto
iznenadilo, a daljnja pitanja mogu proizai iz uenikih izjava.
zavrne aktivnoSti
4. Zakljuni dio 10 min
Nastavnik ponudi mogunost da svaki uenik napravi plan koritenja vremena
za idui tjedan, tj. napravi pozitivne promjene u tome. (Podijeliti im nove tablice.)
Ako se ukae mogunost, bilo bi jako dobro da se, nakon tjedan dana (ili dva
tjedna), provjeri jesu li uenici napravili neke promjene. I najmanju promjenu
nabolje treba pohvaliti i dati podrku u daljnjem planiranju.
5. Evaluacija 3 min
Na posteru unaprijed pripremiti metu s pitanjem: Koliko ti je ova radionica bila
korisna? (s brojanim oznakama: 1 niti malo... do 5 jako korisna).
Literatura
1. Majda Rijavec, Dubravka Miljkovi: Vodi za preivljavanje u koli; Zagreb, 2004.
ivjeti zdravo
103
Prilog
Tablica
Ponedjeljak Utorak Srijeda etvrtak Petak Subota Nedjelja
06
05
04
03
02
01
00
23
22
21
20
19
18
17
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
104
Kako koristi svoje vrijeme?
U priloenu tablicu, uz ve napisane aktivnosti, dodaj svoje aktivnosti koje radi
tijekom jednog tjedna.
Uz svaku aktivnost dodaj i boju kojom e oznaiti tu aktivnost.
Nakon toga oboji Tablicu tjedna.
Popriaj s vrnjacima u maloj skupini koliko su vae tablice sline i razliite, u
emu i zato?
Aktivnosti Boja
Spavanje tamno zelena
Nastava uta
Izvannastavne i izvankolske aktivnosti ljubiasta
Pisanje zadae i uenje naranasta
Izlasci s prijateljima plava
Izlasci i/ili druenje s roditeljima svjetlo zelena
Gledanje TV, igranje igrica ili sl. smea
Prevencija
naSilnikog
Ponaanja
okolini
kultura kole
106
neprimjerene pojavnosti u koli
i okolini
Tema: Neprimjerene pojavnosti u koli i okolini
Cilj: Prevenirati neprimjereno ponaanje te promovirati prilagoeno ponaanje
u socijalnim situacijama
Ishodi uenja:
Povezati sadraje odgovornog ponaanja
komunikacija, stigmatizacija, diskriminacija, omalovaavanje,
vrijeanja...)
Predloeni materijal/sredstva:
papir A3, papiri A5, olovke (gratne ili kemijske), omasteri, samoljepiva
vrpca, radni listovi 1A, 1B, 1C, 1D
Oblici i metode rada: rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, frontalni
rad, razgovor, usmeno izlaganje, pisanje
Uvodna aktivnoSt
1. UVODNA AKTIVNOST: POZITIVNE KARAKTERISTIKE 5 min
Uenici se podijele u parove. Zadatak je rei jednu pozitivnu karakteristiku koju
lan para iskazuje u odnosima s drugim uenicima u razredu ili koli. Svatko na
taj nain predstavlja svog lana para i on/ona njega.
107
Sredinje aktivnoSti
2. NEPRIMJERENO PONAANJE 5 min
Za razliku od primjera iz uvodne aktivnosti u kojoj su uenici navodili pozitivne
znaajke drugih uenika, mladi mogu u pojedinim situacijama iskazivati i
neprimjereno ponaanje.
Razrednik poziva uenike da kratko razmisle te iznesu primjere takva ponaanja.
Jedan e uenik primjere zapisivati na list A3 s naslovom Oblici neprimjerenog
ponaanja.
3. PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO PONAANJE 15 min
Uenici se podijele u etiri podskupine.
Zadatak je porazgovarati o osobnim iskustvima i spoznajama koje uenici imaju
o neprimjerenom ponaanju mladih.
Potrebno je izabrati jedan oblik neprimjerenog ponaanja, kratko opisati situaciju
i nain na koji se moe iskazati. lanovi podskupina rjeavat e razliite zadatke:
1. navode oblike neprimjerenog ponaanja u koli,
2. navode primjere vezane uz sport,
3. navode primjere iz veze dvoje mladih,
4. navode primjere iz drugih okolnosti/situacija, na primjer tijekom
veernjeg izlaska i dr.
Predstavnici podskupina kratko iznose primjere o kojima su razgovarali.
4. PRIMJERENO PONAANJE U KOLI 5 min
Razrednik e s uenicima raspraviti na koji nain kola djeluje u pravcu
sprjeavanja neprimjerenog ponaanja mladih. Prigoda je prisjetiti se pojedinih
odredbi kunoga reda u kojem se navode meusobni odnosi uenika, organizacija
rada, odnos prema nastavnicima, prema imovini i prema obvezama.
zavrne aktivnoSti
5. TO MOEMO UINITI 10 min
Razrednik podsjea uenike da su u prethodnim aktivnostima navodili oblike
neprimjerenog ponaanja, okolnosti i situacije u kojima se sprjeavaju neprimjerena
ponaanja i naini na koji kola reagira kada se takvi oblici ponaanja pojave.
108
Razrednik moe dodatno poticati rad uenika postavljajui pitanje tipa:
Moe li svatko od nas pridonijeti da takva ponaanja bude to manje i na koji
nain?
Uenici mogu u paru/podskupini kratko komentirati i izabrati najmanje jedan
primjer, odnosno prijedlog koji e podijeliti sa svim uenicima u razrednom
odjelu.
6. Evaluacija osvrt na radionicu 5 min
Svaki lan podskupine iznosi svoje dojmove o dananjoj radionici u jednoj
reenici:
to je u dananjem radu meni bilo vano?
Prilog
PRILOG
Radni list: 1A, 1B, 1C, 1D (format A5)
Radni list 1A (podskupina A) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja uenika u
koli.
______________________________________________________________
Radni list 1B (podskupina B) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
1. Promislite i navedite mogue oblike neprimjerenog ponaanja mladih koji
su vezani uz sport.
109
Radni list 1C (podskupina C) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
vezi.
______________________________________________________________
Radni list 1D (podskupina D) PREPOZNAJEMO NEPRIMJERENO
PONAANJE
slobodno vrijeme (tijekom veernjeg izlaska i sl.).
Literatura
1. Bouillet, D., Uzelac, S. (2008) Prirunik za nositelje produenog strunog tretmana
u osnovnim i srednjim kolama, Zagreb: MZO, AOO, Globus
2. Bouillet, D., Uzelac, S. (2007) Osnove socijalne pedagogije, Zagreb: kolska knjiga
3. Pennington, D. C. (2004) Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap
4. elimo ivot bez nasilja, Godinjak upanijskog strunog vijea strunih suradnika
pedagoga srednjih kola Krapinsko-zagorske upanije (2011), SV pedagoga S, Zabok
110
kultura kole
Tema: Kultura kole
Cilj: Osvijestiti vanost i unaprijediti kulturu kole
Ishodi uenja: Ponaati se u skladu s pozitivnom kulturom kole
radni list 1, 2, 3, 4 (ovisno o broju uenika/podskupina), samoljepljivi
papirii, plakatni ili hamer-papir, papir A3, omasteri, olovke
Oblici i metode rada: individualni rad, grupni rad, timski rad, razgovor,
prezentacija, izlaganje, pisanje, rasprava
Uvodna aktivnoSt
1. UVODNA AKTIVNOST 10 min
Uenici na listi bijelog ili samoljepljivog papiria ispisuju svoje odgovore/
asocijacije na pitanje to za tebe znai kultura kole?
Razrednik i/ili voditelj radionice plakat prethodno nalijepi na plou.
Listie s asocijacijama lijepe na plakat Kultura kole na ono mjesto koje odgovara,
odnosno pripada odreenom podruju kulture (RL 1: Kultura kole):
- Izgled i ugoaj kole
- Pravila ponaanja
- Meuljudski odnosi
- Izvannastavne aktivnosti
Uenici koji se dobrovoljno jave itaju zabiljeene asocijacije, nakon ega slijedi
kratka analiza i priprema za daljnji rad. Zadatak je osvijestiti vanost kulture
kole.

111
Sredinja aktivnoSt
2. VJEBA PODRUJA KULTURE KOLE 25 min
Razrednik odbrojavanjem podijeli uenike u podskupine (46 sudionika).
Svakoj podskupini podijeli radni list (RL 2 Podruja kulture kole) sa zadatkom
i istaknutim podrujima kulture kole (Izgled i ugoaj kole, Pravila ponaanja,
Meuljudski odnosi i izvannastavne aktivnosti), te papir A3 za pripremu plakata
sa zadacima na radnom listiu (RL 3 Poruke).
Svaka podskupina dobiva zadatak da osmisli ime svoje podskupine i zapie ga
na papir A3.
Nakon toga iznose svoja razmiljanja i prijedloge za unapreenje kulture kole u
zadanom podruju. Potom e osmisliti i napisati poruku podskupine o moguem
unapreenje kulture kole koja je upuena svim djelatnicima kole.
Svi uenici u podskupini zajedno promiljaju i rjeavaju zadatak.
Na kraju odabiru izvjestitelja koji e o radu izvijestiti sve uenike.
S idejama, prijedlozima i iskustvima ukljuit se mogu u raspravu svi uenici.

zavrne aktivnoSti
3. ZAKLJUNI DIO 5 min
Predstavnici pojedinih podskupina itaju poruke koje se odnose na unapreenje
kulture kole upuenu svim djelatnicima kole (Prilog: Radni list 3 Poruka).
Razrednik (ili voditelj pedagoke radionice) najavljuje da e nakon provedenih
radionica na temu Kultura kole u svim drugim razredima, poruke svih razrednih
odjela objediniti izabrani predstavnici te izraditi plakat na temu KULTURA
KOLE, a taj e plakat biti izloen u javnom prostoru kole.
Napomena: Opi je cilj osvijestiti uenike, djelatnike i roditelje o vanosti
unapreenja i ouvanja kulture kole.
4. EVALUACIJA 5 min
Uenici na evaluacijskom krugu (ocjenama od 1 do 5) ocijene etiri elementa
pedagoke radionice (RL 4: Evaluacijski krug): korisnost radionice, osobni
doprinos u radu, suradnju u skupini i voenje radionice.
112
Prilozi
PRILOZI:
Radni list 1 Kultura kole
Radni list 2 Podruja kulture kole
Radni list 3 Poruka
Radni list 4 Evaluacijska meta
Radni list 1 Kultura kole
Kultura kole
Izgled i ugoaj Meuljudski odnosi
Pravila ponaanja
Izvannastavne
aktivnosti
Radni list 2 Podruja kulture kole
Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Izgled i ugoaj
kole.
Iznesite svoje prijedloge za unapreenje kulture kole u tom podruju.
_________________________________________________________________
Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Pravila ponaanja.
_________________________________________________________________
113
Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Meuljudski
odnosi.
_________________________________________________________________
Plakatom izrecite svoja razmiljanja o kulturi kole u podruju Izvannastavne
aktivnosti.
_________________________________________________________________
Radni list 3 Poruka
Poruka djelatnicima kole!
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
Radni list 4 Evaluacijska meta
EVALUACIJSKA KRUG
Ocijenite ocjenama od 1 do 5 etiri elementa dananje radionice!
Korisnost
radionice
Osobni doprinos
u radu
Suradnja u
skupini
Voenje
radionice
114
Literatura
1. Ivanek, A. (2003), Razrednik(-ica), pedagoko-psiholoki voditelj(-ica) razrednog
odjela (s primjerima voenja radionice). Zagreb: Prol International.
2. Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja, MZOS, 2012.
Prevencija
oviSnoSti
kockanje i klaenje adolescenata i
mladih rizici i anse
Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje
sredstava ovisnosti, i.
Utjecaj medija i vrnjaka na koritenje
sredstava ovisnosti, ii.
116
kockanje i klaenja adolescenata
i mladih rizici i anse
tema, cilj, trajanje, dob uenika
Tema: Kockanje mladih, mogui rizici povezani s kockanjem
Opi cilj sata razrednika: Poticanje kritikog razmiljanja o kockanju
Trajanje: 1 kolski sat
cilj radionice i ishodi uenja:
Cilj radionice
- poveanje razumijevanja kockanja; razumijevanje potencijalnih
problema povezanih s kockanjem
Ishodi uenja (po aktivnostima)
- opisati kockanje i razlikovati vrste kockanja
- prepoznati pozitivne i negativne strane kockanja
Potreban materijal
Priprema radionice
Novia onoliko koliko je parova uenika svaki par dobiva 1 novi
za uvodnu igru
Protokol 1 Kockati ili ne kako u odluiti? (za svakog uenika)
Protokol 2 Informacije o kockanju (za svakog uenika)
Protokol 3 Gdje moemo nai tone informacije o kockanju? (za
svakog uenika)
117
Uvodna aktivnoSt
Pismo-glava planirano vrijeme

10 min
Cilj uvodna aktivnost (za voditelja): uvod u temu kockanja i interaktivan nain
rada, koncept sluajnosti u igrama na sreu; poslije u radu pozivamo se na iskustvo iz
uvodne igre
Uputa: Svaki par uenika dobit e novi i zadatak je baciti novi u zrak i pogaati
hoe li novi pokazati pismo ili glavu. Kolika je vjerojatnost da emo pogoditi?
Imamo 50% anse pogoditi u svakom bacanju novia. Sada e svaki uenik/ica
4 puta pogaati. Biljeite rezultate koliko ste puta pogodili od 4 pokuaja.
O emu je bila ova igra?
Koliko ste puta pogodili?
O emu ovisi pogodak o srei, sluaju, znanju ili vjetini?
Vano je naglasiti da veina kockarskih igara ovisi o sluaju, a nad time nemamo
apsolutno nikakvu kontrolu. U ovoj smo igri malo testirali anse za dobitak i
sluajnost pogaanja o emu emo, izmeu ostalog, razgovarati danas na radionici.
Tema je Kockanje mladih anse i rizici. Kada kaemo kockanje, pritom mislimo
na igranje razliitih oblika igara na sreu kartanje, biljar ili iper za novac, loto
listii, sportske kladionice, igre na automatima ili u kasinu i slino. Kockanje
je ulaganje neeg vrijednog u dogaaj koji moe rezultirati veim i povoljnijim
ishodom. Znai, uloimo neto nama vrijedno (npr. novac) i oekujemo da
emo dobiti jo vie. Vidjet emo kolike su anse za to. Danas emo razgovarati o
kockanju i o rizicima koji su s kockanjem povezani da bismo se upoznali s vanim
informacijama i da bismo mogli donositi odgovorne odluke kada je kockanje u
pitanju.
Sredinja aktivnoSt rizik kockanja planirano vrijeme
25 min
Cilj aktivnosti: Sada emo se upoznati s moguim rizicima koji mlade ljude
mogu odvesti u problematino kockanje i posljedicama koje kockanje moe imati
za njih.
118
Uputa: Svaki uenik dobit e list na kojem je nacrtana mlada osoba koja moe
odluiti hoe li ili nee kockati (Protokol 1 Kockati ili ne kako u odluiti?). Hoemo
li ili neemo kockati moemo odluiti sami. Da bi ta odluka bila odgovorna i dobra
za nas, vano je prouiti razloge zato neki ljudi odlue kockati, a neki ne i koje
nam se posljedice mogu dogoditi nakon bilo koje od tih odluka. U lijevom gornjem
kutu lista napiite tri mogua razloga zato neki ljudi odlue kockati, u lijevom
donjem kutu upiite tri mogua razloga zbog kojih ljudi odlue da nee kockati.
S gornje desne strane smjeka napisat ete tri mogue negativne posljedice koje
kockanje moe imati na mlade ljude, a ispod toga tri pozitivne posljedice koje
moemo imati ako odluimo da neemo kockati. Radit ete u skupinama od po
45 uenika/ica kako biste si pomogli, a svaki/a uenik/ica upisuje ideje u svoj
list. Za taj zadatak imate 10 min.
Voditelj radionice podijeli Protokol 2 i Protokol 3 da bi uenici imali informacije
koje e im pomoi u ovoj aktivnosti.
Rasprava:
Svaki tim izvjetava razred o svojim idejama, a voditelj usmjerava raspravu.
Razlozi za kockanje mogu biti: zarada, zabava, oputanje, druenje s
prijateljima, dosada
Razlozi protiv kockanja mogu biti: gubitak novca, zabranjeno je za
maloljetnike, moe biti opasno jer ljudi mogu razviti ovisnost, jako su
male anse da se neto zaradi
Posljedice kockanja mogu biti: nancijski problemi, problemi s
roditeljima i uiteljima kada za to saznaju, premalo vremena za uenje
i druenje s prijateljima koji ne kockaju, lo osjeaj gubitka
Posljedice ako ne kockamo: zdravi naini provoenja slobodnog
vremena, druenje s prijateljima koji imaju razliite interese, dobar
osjeaj da smo se zauzeli za sebe

to ste novo nauili o kockanju? Je li vas neto to ste danas saznali iznenadilo?
Je li vam se svidio ovakav nain rada? to vam se svidjelo?
Koje vane informacije o kockanju biste rekli svojim prijateljima koji vas
nagovaraju da idete kockati, a vi to ne elite?
119
Protokol 1
kockati ili ne kako u odluiti?
-uenici-
Protokol 2
informacije za tiMove
neki rizini iMbenici za kockanje MladiH
Postoje neke znaajke mladih ljudi i njihove okoline koje nam govore da je neka
osoba u veem riziku da e postati problematini kockar od drugih. To ne znai da
e sigurno postati kockar, ali upuuje nas na oprez. Netko tko ima neke od ovih
rizinih imbenika ne mora nuno postati kockar moda se s tim znaajkama
jako dobro nosi i zato nisu utjecale na odluku da e kockati.
Zato neki ljudi odlue kockati?
Koje negativne posljedice mogu
imati mladi ljudi koji kockaju?
Zato ljudi odlue da nee kockati?
to mogu biti pozitivne
posljedice za mlade ljude kada
odlue da nee kockati?
120
Znaajke mlade osobe:
Rani poetak kockanja (ve u osnovnoj koli)
U poecima kockanja dobio/la je neki vei dobitak
Stalno pokuava uloviti zaradu, odnosno smanjiti gubitak novca
Kocka sam/sama
Ima roditelje koji kockaju
Ima nisko samopotovanje
Koristi kockanje da bi imao bolji status u drutvu vrnjaka
Uzbuen je i uznemiren za vrijeme kockanja
Koristi kockanje za bijeg od problema
Ima loe ocjene u koli
Koristi sredstva ovisnosti (cigarete, alkohol ili droge)
Krade novac za kockanje
Izostaje s nastave da bi kockao
Znaajke okruenja:
Teka obiteljska situacija/loi odnosi u obitelji (nerazumijevanje, svae,
nasilje)
Zlostavljanje u obitelji
Nedovoljno poticanja i ohrabrivanja od roditelja
Zanemarivanje od roditelja u ranom djetinjstvu
Ozbiljne ozljede ili bolesti lanova obitelji/mlade osobe
Nedosljednost roditelja
neki znakovi ProbleMatinog kockanja
Rani znakovi upozorenja:
Neobjanjeni izostanci iz kue
Trajno laganje oko toga gdje je bio/bila cijeli dan
Stalno mu/joj nedostaje novca
Tajanstvenost
Zanemarivanje kolskih obaveza, obiteljskih druenja, prijatelja,
zdravlja
Uznemirenost (ako ne moe kockati)
Promjene raspoloenja
121
Gubitak prijatelja i drutvenog ivota
Kockanje vidi kao normalan nain zarade novca
Vrlo umoran/umorna tijekom dana
Previe vremena provodi na internetskim stranicama za kockanje
Znakovi ovisnosti o kockanju:
Veliki dugovi (za koje uvijek ima objanjenje)
Problemi s izostancima u koli
Neobjanjena posuivanja novca od lanova obitelji i prijatelja
Odgaanje vraanja posuenog novca
Preokupiranost kockanjem i troenjem novca na kockanje
Kocka sam/sama dugo vremena
Stalno lovi dobitak
Kocka do trenutka dok sve ne izgubi
Udaljavanje od obitelji i prijatelja
Laganje o vlastitom kockanju obitelji i prijateljima
Poinjenje kaznenih djela da bi se dolo do novca za kockanje
to je jo vano znati o kockanjU?
Kada kockamo, mi zapravo kupujemo zabavu, a ne zaraujemo.
Ne postoje velike anse da e se kockanjem zaraditi novac.
Kockarska industrija i drava koja ubire porez stvarni su pobjednici
kockanja.
Kako bi bili na dobitku od kockanja, treba stati prije nego ponemo.
Kockanje ne bi trebao biti nain rjeavanja problema ili stresa i napetosti.
Osjeaj da smo moni kada kockamo i da emo dobiti samo je iluzija.
Ovisnost je o kockanju tetna kao i druge ovisnosti.
Ne postoji sustav pobjeivanja kockarnice su uvijek pametnije.
Kockanje ovisi o sluaju, a ne o srei.
Jedan veliki dobitak koji e rijeiti sve gubitke vrlo vjerojatno nikada
se nee dogoditi.
Ne pokuavaj vratiti to si izgubio, velika je vjerojatnost da e i to
izgubiti.
ee ujemo o dobitnicima, ali gubitnika je mnogo, mnogo vie.
122
Protokol 3
gdje moemo nai tone informacije o kockanju?
razrednik i uenici
www.kockanje.info
www.rigt.org.uk
www.en.wikipedia.org/wiki/Gambling
www.gordonhouse.org.uk
www.gamecare.org.uk
www.gamblingtherapy.org
www.npsgambling.org
www.gamblingproblem.org
www.youthgambling.com
www.friends4friends.ca
123
Utjecaj medija i vrnjaka na
koritenje sredstava ovisnosti, i.
Tema: Prevencija ovisnosti kritiko razmiljanje o konzumiranju sredstava
ovisnosti, rizici povezani s konzumiranjem
Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o koritenju sredstava
ovisnosti
Ishodi uenja:
Prepoznati manipuliranje informacijama tijekom donoenja odluka u
rizinim situacijama
Prepoznati razloge ZA i PROTIV koritenja sredstava ovisnosti
Potreban materijal
priprema radionice: listovi A3 za grupni rad, fotograje sredstava
ovisnosti, narkomana fotokopija Priloga 1 za skupine
Uvodna aktivnoSt Zrcalo planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnost (za voditelja): Uvoenje u grupni rad, igra pridonosi
dinaminosti radionice i potie uenike na aktivnosti kritikog razmiljanja
Uputa:
Skupine od etiri uenika sjede za stolovima postavljenim za grupni
rad. Igra se provodi u paru. Svaki lan para dobije papir na kojem je
nacrtano zrcalo. Voditelj daje upute za rad. Svaki lan para opisuje
drugoga tako da na zrcalo upie kako vidi svoga para upisujui kvalitete
osobe koje vidi kod njega, a ne vanjski opis. Komentiraju izmeu sebe
to je koji od njih napisao i tada oba para prezentiraju napisano.
124
O emu je bila ova uvodna aktivnost?
Koliko se vienje para koji nas je opisivao poklapa s naim doivljajem
sebe samoga?
Kako to da se ne doivljavamo isto?
Vano je uoiti razliku (ili slinost) izmeu onoga kako sami sebe
doivljavamo i vidimo u odnosu na sliku koju drugi imaju o nama.
Povezati to sa slikom odreene osobe ili problema koji nam prezentiraju
mediji. Kritiki se osvrnuti na pitanje je li uvijek sve tako kao to se
prikazuje.
Uvodna rasprava:
Pitajte uenike to su posljednje saznali iz medija o sredstvima ovisnosti,
neka navedu i prepriaju primjer.
- Dajte im da u skupini proitaju lanak (Prilog 1)
- Kako su doivjeli ovaj lanak?
- to su saznali o ozbiljnosti problema zlouporabe sredstava ovisnosti
kod mladih?
- Koliko su tiskovine korisne kao izvori informacija o problemu
ovisnosti?
- Poveava li se konzumacija sredstava ovisnosti nakon
senzacionalistikih napisa u medijima?
- Prikazuju li mediji uvijek pravo stanje stvari?
- Vode li se zaradom i preuveliavanjem problema ili ga prikazuju
realno?
- Potiu li fotograje koje ponekad novine objavljuju kod onih
ovisnika koji itaju novine novu elju za drogom?
- Treba li takve lanke uope popratiti fotograjom drogiranja?
- Kakav utjecaj na ovisnost imaju vrnjaci i nae socijalno okruje?
Rad u skupinama:
Nakon razgovora i kritikog promiljanja o medijima zamolite uenike da u malim
skupinama od po 45 uenika razmisle i napiu novinski izvjetaj o zadanoj temi.
Prva se tema odnosi na dogaaj kad je policija uhitila dva uenika nae kole zbog
preprodaje i posjedovanja sredstava ovisnosti.
125
Jedna skupina uenika pie senzacionalistiki veliki lanak o toj temi i moe ga
ilustrirati kako eli.
Druga skupina pie samo turu informaciju o toj temi koja treba biti veliine
etvrtine papira A4.
Trea skupina pie lanak stavljajui naglasak na vrstu opojnih sredstava koje je
policija zaplijenila.
etvrta skupina pie lanak stavljajui naglasak na uenike elitne gimnazije koji
su uhieni te postavlja sumnju u ostale uenike.
Peta skupina samo spominje tu injenicu u kontekstu vanosti prevencije
ovisnosti naglaavajui tetnost ovisnosti.
Nakon grupnog rada uenici predstavljaju svima svoj uradak na panou. U sredini
panoa stavljena je osnovna informacija od koje su krenuli, a oko nje su postavljani
novinski lanci koje su oni napisali.
Rasprava:
Do kojih zakljuaka moemo doi na osnovi preuvelianih informacija?
Kako treba prosuivati informacije iz tiskovina?
Kako se oduprijeti loem utjecaju vrnjaka?
Raspravu voditi prema zakljuku da se trebamo kritiki odnositi
prema informacijama do kojih dolazimo, paziti na pouzdanost
izvora informacija, nauiti strategije zauzimanja stava, razvijati
samopotovanje i samouvjerenost da ne doemo pod loe utjecaje
vrnjaka.
O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili?
Na koji se nain (ako jest) tvoje miljenje o informacijama iz medija promijenilo?
126
Prilog 1
http://www.ipazin.net/?p=3819
Dekadencija mladih: Opijanje vikendima, seksanje za pie, drogiranje i
presvlaenje u parku
Otili smo na jedan izlazak s grupicom mladih iz Zagreba i pokuali saznati to
sve rade kada ih roditelji ne gledaju, koje su njihove navike i koji je vid zabave
dananjih klinaca.
Sve su vie alarmantniji problemi alkohola, droge, maloljetnikog seksa te
problemi tzv. izazovnog oblaenja i ponaanja djevojica, kojih roditelji nisu
svjesni. Iz razgovora smo saznali da roditelji ne znaju to njihova djeca rade kada
su vani, ne znaju s kim se drue, kako se ponaaju, to je evidentni problem odgoja
te su premalo ukljueni u ivot svoje djece.
Ovaj je lanak apel svim roditeljima i pokuaj da se prikae to dananja mlade
radi i koji je vid njihove zabave te upozoriti roditelje da nije sve idealno i da zbog
sve uestalijeg problema zanemarivanja djece naa mlade propada i odaje se
porocima od kojih bi ih trebali zatiti.
Problem prvi: Alkohol
Mladi piju gotovo uvijek s namjerom da se napiju. Alkohol im donosi oputenost,
euforiju, potie spontanost, prisnost s vrnjacima te oslobaa seksualnost. Alkohol
moemo smatrati ulaznicom u svijet vrnjaka, a tako u veini sluajeva alkohol
slui kao simbol inicijacije. I upravo u tom trenutku grupa preuzima utjecaj nad
daljnjim pijenjem i ponaanjem mladih ljudi.
Prvi put sam se napio na kolskom igralitu s dvanaest godina, samo bih uao
u cool drutvo rekao nam je 18-godinji Marko.
Dob ulaska u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj posljednjih godina znatno je
sputena na razinu dvanaestogodinjaka, dok se djevojice susreu s alkoholom
ve kao trinaestogodinjakinje. Tako smo iz razgovora s tinejderima saznali da
su u poetku ta opijanja bila rijetka, a to su stariji, kolektivno opijanje je bilo sve
uestalije te danas ne mogu zamisliti izlazak petkom ili subotom bez napijanja.
Ne mogu zamisliti subotu bez alkohola, tek se nakon nekoliko piva osjeam
oputeno potvrdila je 18-godinja Eva.
Pitali smo i gdje troe alkohol, budui da je vidljivo da nemaju novca za skupe
klubove. Odgovor je bio jednoglasan u parkiima, kolskim igralitima i ponekad
privatnim tulumima.
127
Nemamo mi pare za klubove, mislim, starci meni daju pedeset kuna, ali se s tim
ne mogu napiti kad sam na primjer na Jarunu. Zato prije kupimo cugu u duanu
i sjednemo se u parki objasnio je 17-godinji Ivan.
ak u 60 posto sluajeva djevojice su puno vei konzumenti alkohola nego djeaci
te kod djevojica puno vie dolazi do teih oblika pijanstava. U tim pijanstvima
one, prema vlastitim rijeima, ne znaju gdje su, s kim su, to rade i vie se ne
sjeaju kako su dole doma.
Svake se subote napijem da ne znam za sebe. Samo mi poslije priaju frendovi da
sam se zbarila s nekim. Alkohol je moj ispuni ventil, kad sam pijana, osjeam se
slobodno. Starci jo ni jedanput nisu skuili da sam pijana kazala je 18-godinja
Ana.
Velika opasnost za sve djevojice upravo je pijanstvo jer se upravo tada, kako
doznajemo iz razgovora, dogaaju situacije koje niti jedna mlada osoba ne bi
trebala iskusiti. Jedan od djeaka ispriao nam je da im mlae djevojice kada se
napiju pokazuju dijelove svojeg tijela i u veini sluajeva pristaju na seks, kojeg
se poslije i ne sjeaju.
Dosta veliku ulogu imaju trgovine koje zbog prota prodaju maloljetnicima
alkohol te time izravno utjeu na sve raireniji problem alkoholizma kod
maloljetnika.

128
Utjecaj medija i vrnjaka na
koritenje sredstava ovisnosti, ii.
Tema: Prevencija ovisnosti utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava
ovisnosti
Opi cilj sata razrednog odjeljenja: Potaknuti kritiko razmiljanje o
informacijama koje dobivamo iz medija i od vrnjaka
Ishodi uenja:
Kritiki promiljati o informacijama dobivenim iz medija i od vrnjaka
Razumjeti vlastitu odgovornost za ponaanje u odnosu na informacije
iz medija i od vrnjaka
Prepoznati manipuliranje informacijama tijekom donoenja odluka
u rizinim situacijama
Potreban materijal
priprema radionice
Protokol 1 Koliko mladih?
Uvodna aktivnoSt
Stvarno ili izmiljeno? planirano

vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvod u temu kritikog promiljanja
informacija koje do nas dolaze, moemo li svemu vjerovati? Poslije povezivati s temom.
129
Uputa:
Zamolite uenike da na listi papira napiu tri stvari o sebi koje moda nisu
poznate drugima. Dvije neka budu istinite, a jedna izmiljena. Nakon toga uenici
se s papiriem kreu po prostoriji/razredu i na znak (npr. pljesak rukama) stanu i
porazgovaraju s osobom do sebe o tome tako da pokuaju pogoditi to je istinito, a
to izmiljeno. Neka tako porazgovaraju s nekoliko osoba (koliko vrijeme doputa).
to ste nauili o sebi, o drugima? Kako ste se snali, jeste pogodili? to
vam je pomoglo da pogodite?
to mislite koja je svrha ove igre? Ova je igra na zabavan nain pokazala
kako informacije koje dolaze do nas ne moraju uvijek biti tone ili
potpune. Tako je i u stvarnom svijetu. ak i ako su djelomino tone,
mogu iskriviti nae miljenje o nekoj temi. Zato je vano razmisliti prije
nego donesemo konano miljenje ili odluku. Dobro je pitati se imamo
li dovoljno tonih informacija za neku odluku ili neko miljenje.
Zato je vano znati tone informacije o stvarima koje nas se tiu? to mi inimo
s informacijama koje ujemo? Kako one na nas mogu utjecati? Moete li se
sjetiti jednog primjera kako informacija moe na nas djelovati pozitivno i kako
informacija moe na nas utjecati negativno?
(Raspravu voditi u sljedeem smjeru: poznavanje tonih informacija omoguava nam
dobru podlogu za formiranje stavova i miljenja o neemu, a to miljenje i ti stavovi
mogu utjecati na nae ponaanje. Zato je vano preispitati informacije za koje nismo
sigurni jesu li tone i jesu li potpune.)
Slaete li se da to provjerimo na jednom malom eksperimentu?
Zamolit u vas da na list papira koji u vam podijeliti napiete to mislite koliko
mladih u dobi od 14 do 16 godina pije alkohol, pui cigarete, koristi marihuanu?
Podijelite se u parove i upiite postotke u Protokol 1 u prvu kolonu to ja
mislim?.
Kada uenici ispune postotke u paru, proitajte im prave podatke (ESPAD, 2007)
koji se nalaze u tablici, neka ih upiu u drugu kolonu u Protokol 1 to kau
slubeni podaci?:
130
Koliko (je) mladih
to ja
mislim?
postotak (%)
to kau
slubeni podaci?
postotak (%)
puilo cigarete u posljednjih 30 dana? 41,0%
pilo alkohol u ivotu? 93,4%
pilo alkohol u posljednjih 30 dana? 67,4%
pilo alkohol svaki dan? 0%
se napilo u posljednjih 30 dana? 23,4%
se napije svaki dan? 0%
uzelo marihuanu u posljednjih 30 dana? 8,4%
uzelo marihuanu u ivotu? 22,2%
uzelo marihuanu svaki dan? 0%
Nakon to usporede vlastito miljenje i slubene podatke, povedite raspravu
prema sljedeim pitanjima:
Koliko se stvarni podaci i vae miljenje slau? Koji su postoci vii? Jeste li
iznenaeni? (Oekivano e biti vii oni postoci koji odraavaju miljenje uenika.)
Kako biste objasnili razliku izmeu onoga to vi mislite i pravog stanja stvari?
to mislite kako do toga dolazi? Jesu li na to i na koji nain mogli utjecati mediji?
A vrnjaci? Kako nai prijatelji i vrnjaci s kojima se druimo mogu utjecati na
ovakvu razliku u procjeni?
(Usmjeriti raspravu na informacije koje dobivamo iz medija, a koje se esto prikazuju
na iskrivljen nain da bi bile zanimljivije i privukle vie itatelja/gledatelja, a zapravo
ne odraavaju pravo stanje stvari. Ponekad se podatak o koritenju sredstava ovisnosti
jednom u ivotu prikazuje kao koritenje svakodnevno. Isto je i s vrnjacima koji
imaju iste ove informacije i meusobno se u tome podravaju.)
Zato je vano znati prave podatke? Kako nas to moe zatititi?
(Voditi raspravu u smjeru preuzimanja vlastite odgovornosti za svoje ponaanja i
posljedice koje iz njega proizlaze. Pouiti uenike efektu normativnih vjerovanja koji
kae da ukoliko mi smatramo da je neega puno ili da neto radi veina ljudi, vrlo je
vjerojatno da emo i mi to raditi. Kada kaemo da svi piju, pue i drogiraju se nismo u
pravu, to jednostavno nije istina. Ako vjerujemo da svi to rade, onda emo vjerojatno i
131
mi probati. No ako znamo da to ne rade svi, pa ak ni veina ljudi, onda je i naa odluka
da ni mi to ne radimo puno laka.)
to ste danas novo nauili? Je li vas neto iznenadilo?
Kako e vam to koristiti u ivotu? U kojim situacijama?
to vam se svidjelo danas na radionici? to biste eljeli da je bilo drukije? to ste
vi mogli za to uiniti i tako preuzeti odgovornost?
S kojom milju o sebi odlazite s radionice?
132
Protokol 1. Koliko mladih?
Koliko (je) mladih
to ja
mislim?
postotak (%)
to kau
slubeni podaci?
postotak (%)
puilo cigarete u posljednjih 30 dana?
pilo alkohol u ivotu?
pilo alkohol u posljednjih 30 dana?
pilo alkohol svaki dan?
se napilo u posljednjih 30 dana?
se napije svaki dan?
uzelo marihuanu u posljednjih 30 dana?
uzelo marihuanu u ivotu?
uzelo marihuanu svaki dan?
SPolna/rodna
ravnoPravnoSt
i odgovorno
SPolno
Ponaanje
odgovorno spolno ponaanje, iii.
odgovorno spolno ponaanje, iv.
Spolno/rodno nasilje i nasilje u
vezama, i.
vezama, ii.
134
odgovorno spolno ponaanje, iii.
Tema: Podrka i promicanje pozitivnog miljenja prema odgovornom spolnom
ponaanju
Opi cilj sata: Informiranje i ispravljanje netonih injenica o SPI
Ishodi uenja:
Raspraviti mitove (netone predodbe) i injenice o spolno prenosivim
bolestima
Obrazloiti vanost odgovornog spolnog ponaanja i uporabe zatite
Poveati vjetinu komuniciranja o spolnosti i odgovornom spolnom
ponaanju
Potreban materijal
veliki papir i omaster /ploa i kreda
olovke
tri kartice s tri postavljena pitanja
radni list Ako netko kae...
odgovorno spolno ponaanje
Pod odgovornim spolnim ponaanjem razumijemo donoenje promiljenih i
odgovornih odluka koje tite vlastito i tue (partnerovo/partneriino) seksualno
i reproduktivno zdravlje. Odgovorno spolno ponaanje podrazumijeva odgaanje
seksualne aktivnosti do trenutka kada je osoba ziki i psihiki pripremljena za
spolnu aktivnost, odnosno kod onih koji su ve seksualno aktivni sustavnu
uporabu zatite od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti.
135
Istraivanja pokazuju da su osobe koje stupe u spolne odnose ranije od veine
vrnjaka (u Hrvatskoj prosjena dob pri prvom odnosu iznosi neto vie od 17
godina) izloenije rizicima zaraze spolno prenosivim infekcijama, neeljene
trudnoe i seksualnog zlostavljanja. Imajui u vidu da takvi negativni ishodi
mogu imati i dugotrajne posljedice na tjelesno i psihiko zdravlje te seksualno
ponaanje u budunosti, vano je da uenici shvate kako su u njihovoj dobi spolni
odnosi potpuno neprimjereni jer za njih nisu ni psihiki, ni tjelesno spremni
(nezrelost dijelova spolne anatomije
1
).
Osobe u dobi od 15 do 25 godina openito gledano osobito su izloene seksualnim
rizicima (zaraze spolno prenosivim infekcijama, neeljene trudnoe, seksualno
zlostavljanje). Uzroke tome treba traiti u specinim obiljejima adolescencije i
kasne adolescencije, kao to su: razvojne karakteristike adolescencije (istraivanje
i eksperimentiranje), ogranieno znanje i sklonost vrnjakim mitovima, iluzije
osobne neranjivosti (nedostatak iskustva), slabo razvijene komunikacijske vjetine,
pritisak vrnjaka (sklonost konformiranju kako bi se osigurala prihvaenost) te
izraeni utjecaj medijskih prikaza popularnih osoba.
odgaanje spolne aktivnosti i apstinencija
Spolna apstinencija, ili suzdravanje od spolnih odnosa, ponekad se interpretira
kao uvanje za brak. Drugim rijeima, apstinencija se ponekad tumai kao
suzdravanje od ulaska u spolne odnose do zasnivanja trajne i meusobno vjerne
veze (brak). S obzirom na postojea nacionalna istraivanja, koja pokazuju da
barem 90% mladih stupa u spolne odnose prije braka (prosjena dob ulaska u brak
u Hrvatskoj iznosi 27 godina za enu i neto vie za mukarca), takvo je shvaanje
apstinencije nerealistino. Takoer, inzistiranje na tako nerealistinom cilju
moe imati za posljedicu veu izloenost rizicima jer se naini zatite od spolno
prenosivih bolesti i neeljene trudnoe u takvu pristupu esto zanemaruju.
U ovom programu apstinenciju ne shvaamo kao suzdravanje od spolnih
odnosa do braka, ve kao odgaanje ulaska u spolne odnose do trenutka u
kojem je mlada osoba dovoljno zrela da donese promiljenu i odgovornu odluku
(koja nee biti temeljena na pogrenim motivima
2
) to pretpostavlja svijest o
1
Mladi trebaju znati da postoje i medicinski rizici preranog stupanja u spolne odnose.
Zbog tankoe je sluznice spolnih organa u adolescenata mogunost prodora uzronika
infekcija laka i bra, to jest vea je vjerojatnost upale spolno prenosivim uzronicima
virusima i bakterijama. Takoer, vea je i mogunost ozljeda te krvarenja zbog
nepripremljenosti spolnih organa na spolne odnose.
2
Kao to su pritisak partnera/partnerice, konformizam (svi drugi su to ve uinili)
ili nain da se bude prihvaen ili ak popularan.
136
moguim posljedicama i znanje o tome kako se zatititi od negativnih ishoda.
Ovdje je vano naglasiti da spolni odnosi nisu imperativ adolescencije. Osjeaji
se mogu izraziti na tisuu naina, a doivljaj uzbuenja, zanosa i zadovoljstva nije
iskljuivo vezan uz sam spolni in. Apstinencija ne znai da osobe meu kojima se
razvila privlanost i povezanost to jedna drugoj ne mogu iskazati. No, iskazivanje
bliskosti treba iskljuiti ili minimizirati ranije spomenute rizike.
rizici preranog stupanja u spolne odnose
Manji broj mladih ulazi u spolne odnose ranije od svojih vrnjaka. to znamo o
tim osobama? Da im esto nedostaje roditeljska briga i kontrola, da ih obiljeava
nisko samopotovanje, da teko izlaze na kraj sa svojim negativnim emocijama
i osjeajem manje vrijednosti, da ee koriste alkohol i druge opijate te da
nerijetko imaju partnere starije od sebe. Prerani spolni odnosi nose poveani rizik
adolescentskih trudnoa i zaraza spolno prenosivim bolestima, ali i seksualnog
zlostavljanja. Rana spolna aktivnost povezana je s manjom uporabom zatite.
Razlozi za to su raznorodni, od povodljivosti, manje izraene asertivnosti ili slabo
razvijenih vjetina komunikacije i pregovaranja, do utjecaja alkohola ili droge,
odnosno vee moi odluivanja starijeg partnera.
Uvodna aktivnoSt 5 min Utvrivanje pravila
Aktivnost: Ponavljanje vjebe Utvrivanje pravila
Postupak:
Zatraite od uenika da kratko rasprave i utvrde pravila kojih e se pridravati
tijekom provedbe radionice.
- Kako moemo ouvati povjerljivost?
- Kako emo pomoi uenicima koji su se uzrujali?
- Kako emo izii na kraj s prekidanjima?
- Kako emo osigurati da svatko dobije priliku govoriti?

Naglasite osnovna pravila rada u radionicama:
- samo jedna osoba govori
- svi aktivno sluaju govornika
- nitko nije prisiljen sudjelovati
- ono to je reeno u razredu (tijekom rada), ostaje u razredu (vanost
povjerljivosti!)
137
Stvaranje oputenog i ugodnog ozraja jest presudno. Struktura razreda s klupama
ili s ksiranim stolovima moe biti zapreka uspjenoj komunikaciji. Ako su stolovi
i stolice poslagani u klasine redove, treba preurediti prostor: stolove posloiti
uz zidove ili ih posloiti jedne na druge da ne smetaju, a stolice postaviti u krug.
U poetku provedbe radionica korisni su takozvani ledolomci za stvaranje
oputenog ozraja, za bolje upoznavanje uenika, za stvaranje osjeaja pripadnosti
skupini i dr. Stoga je nuno uspostaviti temeljna pravila ponaanja te da se nikoga u
skupini ne prisiljava na iznoenje svojih miljenja ili sudjelovanje u aktivnostima
ako ne eli.
Sredinja aktivnoSt 35 min ako netko kae...
vjeba
ako netko kae...

Postupak:
1. Uenici sjede u krugu. Recite uenicima da e ispravljati krive
informacije o SPI, dodavati nove i utvrivati tone, ve postojee.
2. Neka jedan dobrovoljac proita prvu reenicu s popisa i iznese svoje
miljenje na proitanu tvrdnju ili postavljeno pitanje. Neka ostali
uenici pomognu u davanju tonih informacija i iznesu svoja miljenja
na odgovor dobrovoljca.
3. Tada neka osoba, koja sjedi pokraj dobrovoljca, proita drugu reenicu
s popisa i iznese svoje miljenje, a potom i ostali uenici, i tako redom
ukrug. Neka svi uenici iznesu svoja miljenja na svaku proitanu
reenicu.
4. Nakon svake proitane reenice neka uenici odgovore i na sljedea
dva pitanja:
- Na koji ste dio proitane reenice najvie reagirali?
- to mislite o odgovorima drugih uenika?
5. Kada zavrite s itanjem i raspravom za svaku reenicu na popisu,
zakljuite ovu aktivnost koristei sljedea dodatna pitanja:
- Je li vam se svidjela ova aktivnost?
- Koja je reenica bila izazov za vau reakciju? Koja vas je reenica
razljutila? Zbunila? Izazvala nelagodu?
- Ljute li ili zbunjuju takve reenice i druge ljude? to mislite, zato
ljudi govore takve stvari?
- Koja ste miljenja uli od svojih prijatelja o spolno prenosivim
bolestima i HIV-u/AIDS-u?
138
zavrna aktivnoSt 5 min vano je...
Svaki uenik/uenica navodi po jednu reenicu s proraenog popisa (Ako netko
kae...) koju e najdue zapamtiti i kratko objanjava zato.
* Vano je da se i sami ukljuite u davanju miljenja o radu. Moete ponoviti
vanost odgovornog spolnog ponaanja (usp. Prilog za nastavnike): odgaanje
prvog spolnog odnosa do zrelije dobi, izmeu ostaloga i zbog posebne osjetljivosti
mladog organizma na spolno prenosive bolesti; nakon to nastupi spolna
aktivnost, iznimno je vana pravilna i redovita primjena uinkovite zatite pri
spolnim odnosima te uzajamno vjerna veza dvaju zdravih i odgovornih partnera.
Literatura
za edukaciju vrnjaka o AIDS-u, Sluba za reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje
radni list ako netko kae

Popis reenica
ako netko kae...

Ako netko kae:
1. Nisam homoseksualac i ne uzimam droge, stoga se ne trebam brinuti o
spolno prenosivim bolestima.
Ja kaem: .............................................................................................................................
2. Pomognite iskorijeniti spolno prenosive infekcije (SPI). Sredimo sve
pokvarenjake koji ih ire.
Ja kaem: .............................................................................................................................
3. Ne moram koristiti zatitu s Marijom ona je dobra djevojka, a njezina je
majka profesorica. Zatitu treba koristiti samo s lakim djevojkama.
Ja kaem: .............................................................................................................................
4. Primjena je kondoma neprirodna. Slina je tuiranju u kabanici. Nema
nikakav osjeaj.
Ja kaem: .............................................................................................................................
139
5. Grlite se s osobom koja ima HIV!? Jeste li ludi?
Ja kaem: .............................................................................................................................
6. Glupo je misliti da vas kondom moe zatititi od spolno prenosivih bolesti.
Oni ne tite 100%, pa stoga nisu dovoljno pouzdani da bi se smatrali dobrom
zatitom.
Ja kaem: ..............................................................................................................................
7. Ako su dvoje u vezi i obostrano vjerni jedno drugome, zato bi se trebali
brinuti o spolno prenosivim bolestima?
Ja kaem: .............................................................................................................................
8. Nije potrebno da koristimo kondom. Ne misli valjda da sam bolestan?
Ja kaem: .............................................................................................................................
9. Nemogue je da Branko ima neku spolno prenosivu bolest. Izgleda tako
zdravo i uredno.
Ja kaem: .............................................................................................................................
10. ao mi je ljudi koji su dobili spolno prenosivu bolest na bazenu, no, veina
ih to zaslui zbog nemoralnosti, lakomislenosti ili neodgovornosti.
Ja kaem: .............................................................................................................................
11. Znam da se vjerojatno neu zaraziti ako jedem neto to je pripremila HIV-
pozitivna osoba (osoba zaraena HIV-om), no ipak ne jedem nita to Ivana
skuha. Pretpostavimo da je dananja medicina u krivu i da se za dvije godine
otkrije da se HIV i tako moe prenijeti.
Ja kaem: .............................................................................................................................
12. Ako se stvarno elimo rijeiti spolno prenosivih bolesti u Hrvatskoj, svi se
trebaju testirati.
Ja kaem: ..............................................................................................................................
13. Nemam nikakve simptome spolno prenosive bolesti i nisam trudna, stoga
ne trebam ii na ginekoloki pregled.
Ja kaem: .............................................................................................................................
14. Osobe koje imaju neku spolno prenosivu bolest trebaju to rei svojim
sadanjim, ali i bivim partnerima.
Ja kaem: .............................................................................................................................
15. Ako je netko zaraen spolno prenosivom bolesti i lijei se, svakako treba
koristiti kondom.
Ja kaem: ..............................................................................................................................
140
odgovorno spolno ponaanje, iv.
Tema: Razumijevanje i vjebanje kako rei NE
Opi cilj sata: Senzibiliziranje uenika za vjebanje asertivnog ponaanja
Ishodi uenja:
Asertivno komunicirati odluke vezane uz vlastitu spolnost
Raspraviti mogue potekoe u komunikaciji o spolnosti i odgovornom
spolnom ponaanju
Potreban materijal
mali listovi papira
olovke
tri kartice s tri napisana pitanja (pripremljene)
Podsjetnik (naini komunikacije):
Osoba koja pasivno komunicira (utnja, prelaenje preko svega izgovorenog i dr.)
ne izraava ono to eli, misli i osjea niti ono to ne eli. Okolina ju ne shvaa
ozbiljno i moe uslijediti prekid komunikacije, ljutnja na sebe ili ljutnja na druge.
Osoba koja agresivno komunicira (gnjev, zajedljivost, nametanje osjeaja krivnje
drugima, osamljivanje, nametljivost miljenja i dr.) izraava ono to eli, misli
i osjea na vrlo dominantne, uvredljive i poniavajue naine. Povreuje prava
drugih u pobjeivanju na raun drugih.
Osoba koja asertivno komunicira jasno izraava svoje osjeaje, miljenja, elje ili
potrebe, ukljuuje svoj opis problema, traenje onog to eli, odbija ono to ne eli,
141
potuje druge, zahvaljuje, a nipoto ne prijeti i poniava (vikanje, predbacivanje,
uvjetovanje ultimatumima, okrivljavanje i dr.). Asertivna komunikacija ukljuuje
i asertivni govor tijela primjerice stajati ravno, gledati u oi, imati ozbiljan izraz
lica... i JA-reenice.
Vano je osvijestiti i razumjeti kako neka osoba prenosi svoje poruke drugima.
Asertivno ponaanje, koje je od iznimne vanosti za odgovorno spolno
ponaanje, temelji se na sljedea etiri koraka:
1. U prvom koraku jasno izraavamo osjeaje i miljenja o nekom problemu
ili ponaanju, navodimo ono to nas ugroava i objanjavamo razlog
za na stav.
2. U drugom koraku odbijamo ono to nije u naem interesu ili traimo
ono to jest.
3. U treem koraku traimo suglasnost ili prihvaanje naeg stava, potujui
druge, ali nipoto ne prijetimo ili poniavamo.
4. U etvrtom koraku zahvaljujemo za ono to smo dobili, odnosno
za iskazano razumijevanje. To pokazujemo glasom, osjeajima i
neverbalnim ponaanjem usklaenim sa sadrajem poruke.
Uvodna aktivnoSt 5 min Podsjetnik
Napisati na plou (ili na plakat) etiri koraka asertivnog ponaanja, kao podsjetnik
(usp. nastavnu jedinicu Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno
ponaanje II za 1. razred srednje kole)
Sredinja aktivnoSt 35 min iva i Marko
Aktivnost: provedba vjebe Iva i Marko
1. Uruite svakom ueniku listi papira i olovku.
Objasnite velikoj skupini to sadri pasivno, agresivno i asertivno ponaanje.
Npr. asertivno ponaanje podrazumijeva:
jasno izraavanje vaih osjeaja o nekom problemu ili ponaanju.
opis problema ili ponaanja koji ugroavaju vaa prava ili vas uznemiruju.
jasno izraavanje onoga to elite ili trebate,
traenje onoga to elite,
odbijanje neega to ne elite,
potivanje drugih,
suzdravanje od prijetnji i poniavanja druge osobe,
zahvala na onome to ste dobili, a to ste eljeli.
142
2. Proitajte sljedei scenarij u razredu:
Iva i Marko nalaze se u trgovini i kupuju sendvie. Marko je iznenada primijetio:
Gle, ovo su najbolji kondomi! Da vidim koliko kotaju. Proitao je cijenu
i zakljuio da ima dovoljno novaca za jedan paketi i zapitao Ivu: Hoe da
kupim? Iva je odmahnula glavom. Ma, hajde, ve smo dva mjeseca zajedno.
Iva je opet odmahnula glavom s negodovanjem. Meutim, Marko je nastavio
navaljivati.
3. Nakon itanja prie uruite svakom ueniku listi papira na koji e napisati
jednu reenicu o tome to je Iva po njihovu miljenju trebala uiniti u toj prilici:
a) odbiti kupnju kondoma,
b) pristati na kupnju kondoma ili
c) predloiti razgovor.
Nekoliko uenika (dobrovoljci) neka naglas proitaju svoje napisano miljenje o
tome to je Iva trebala uiniti.
4. Podijelite razred u tri skupine: a) odbijanje, b) kupnja i c) razgovor.
Prva skupina: svi oni koji su napisali da bi odbili kupnju kondoma neka
formiraju prvu skupinu.
Druga skupina: svi oni koji bi pristali na kupnju kondoma neka
formiraju drugu skupinu.
Trea skupina: svi oni koji su napisali da bi predloili razgovor neka
formiraju treu skupinu.
Ako se neki od ta tri odgovora nije pojavio na listiima, odredite nekolicinu uenika
koji e predstavljati to miljenje.
5. Uruite svakoj skupini ve prije pripremljena tri pitanja za raspravu (fotokopirati
i izrezati papirie s tri pitanja):
to mislite, kako e se Iva osjeati nakon vae reakcije?
to mislite, kako e se Marko osjeati nakon vae reakcije?
Koji je najgori mogui ishod?
6. Zamolite uenike da prodiskutiraju tri pitanja s obzirom na nain kako su
reagirali na scenarij, pripreme odgovore i izaberu predstavnika/predstavnicu
koji e izvijestiti razred o raspravi u skupini.
7. Nakon kraeg vremena predstavnici svake skupine izvjetavaju ostale o radu
u svojoj skupini.
143
8. Na kraju vjebe, uzimajui u obzir to su uenici iznijeli u raspravi, nastavnik/
nastavnica ukratko iznese sljedee:
a) Da se Iva ponaala pasivno, ostala stajati utke ili bez rijei otila, mogla
bi biti ljuta na Marka, ali i samu sebe. Ivina bi utnja (pasivno ponaanje)
tako mogla postati prepreka dobroj komunikaciji s Markom. Iva oito ne
izraava ono to eli, to misli i osjea, pa je Marko ne shvaa ozbiljno.
b) Da se Iva ponaala agresivno, da je napravila scenu, moda bi se
osjeala bolje za trenutak, ali je pitanje kako bi to Marko prihvatio. Jo
gore, Marko je na to mogao takoer agresivno odgovoriti, to bi vodilo
jo veem sukobu.
c) Da se Iva ponaala asertivno i rekla Marku da e otii ako ne prestane
vriti pritisak te da mu je poslije rekla da njegovo ponaanje nije bilo
u redu jer se osjeala glupo i prisiljena na neto to ne eli, navela bi
Marka da razmisli i da joj se ispria. Mogla bi se osjeati ponosnom to
je ustrajala na svojim naelima (da je rekla to misli i kako se osjea).
Marko bi dobio poruku da je pogrijeio. Iva je mogla rei: Razoarana
sam tvojim ponaanjem. Pogodilo me tvoje ponaanje i neprihvaanje
mojeg miljenja, zbog ega sam se osjetila neugodno na javnom mjestu.
Iva bi tako rekla ono to eli. Mirno i bez vrijeanja.
zavrna aktivnoSt 5 min brza rasprava
Postavite uenicima sljedee pitanje za raspravu: Kako je Iva mogla asertivno
komunicirati? Koristite oluju ideja i posluajte to uenici misle. Biljeite ih
na veliki list papira omasterom ili na plou kredom i dodajte sljedee zamisli,
ako nisu navedene:
- Koristi JA-reenice da bi izrazila svoje osjeaje i elje.
- Koristi asertivni govor tijela (stoji uspravno, gleda Marka u oi i ima
ozbiljan izraz lica).
- Ne prijeti, ne vie, niti vrijea Marka.
- Potuje Markove osjeaje i objanjenja.
- Jasno i odluno kae mu to eli, odnosno to ne eli.
Literatura
1. Dobravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u. Prirunik
144
vezama, i.
Tema: Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama
Opi cilj sata: Usvojiti informacije o rodno uvjetovanom nasilju i zapoeti proces
povezivanja vlastitog ponaanja i vlastite svakodnevne komunikacije s rodnim/
spolnim nasiljem i uvaavanjem
Ishodi uenja:
Prepoznati razliite oblike rodno uvjetovanog nasilja
Nauiti kako pomoi sebi u sluaju izloenosti rodno uvjetovanom
nasilju
Prepoznati naine pomoi drugima koji su izloeni rodno uvjetovanom
nasilju
Potreban materijal
papir A3 (4 komada)
prilozi ove radionice
Uvodna aktivnoSt 15 min to je nasilje i kako ga
prepoznati?
Nastavnica/nastavnik ne najavi uenicima dananju temu radionice, ve uenici
pomou Igre asocijacija sami pogaaju temu. Nastavnica/nastavnik treba na
ploi napraviti tablicu kao u Prilogu 1 te razred podijeliti u nekoliko skupina
(primjerice 4).
145
Objasni im pravila kako se izvodi Igra asocijacije. Zadatak uenika u ovoj igri jest
prvo rijeiti sporedne asocijacije, a zatim, pomou tri dobivena pojma, rijeiti
glavnu asocijaciju. Na poetku su svi pojmovi skriveni (odnosno nenapisani
na ploi) i igra otkriva jedan po jedan. Nakon otkrivanja svakog pojma
(verbaliziranjem eljenog slova i broja; primjerice A3), skupina dobiva pravo
jednom pogaati sporednu ili glavnu asocijaciju. Za rjeenje sporedne asocijacije
dobiva se 5 bodova, a za rjeenje glavne 15 bodova. Nastavnica/nastavnik i ostali
estitaju skupini koja pobijedi.
Nakon to je denirana tema sata, nastavnica/nastavnik ponovno podijeli razred
na etiri skupine. Svaka skupina dobije na papiru tekst s glavnim obiljejima
odreene vrste nasilja, odnosno o nasilju openito (Prilozi 3, 4, 5, 6). Nakon to
uenici proitaju obiljeja nasilja, u maloj se skupini dogovore kako e izvijestiti
razred. U razrednoj skupini izlau glavna obiljeja te vrste nasilja.
Sredinje aktivnoSti 15 min o rodnom nasilju
Nastavnica/nastavnik zamoli uenike da se prisjete to je to rod, a to spol
(metodom oluje ideja). Ukoliko uenici ne znaju, nastavnica/nastavnik denira
pojmove uz nekoliko primjera.
* Spol je... skup zikih i psiholokih obiljeja prema kojima se razlikuju mukarci i
ene. Oznaava osobine koje su bioloki i nasljedno uvjetovane. Primjer su sekundarna
spolna obiljeja.
Rod je... drutveno konstruirana denicija mukarca i ene. To je drutveno oblikovanje
biolokog spola, odreeno shvaanjem zadataka, djelovanja i uloga pripisanih
mukarcima i enama u drutvu, u javnom i privatnom ivotu. To je kulturoloki
specina denicija enskosti i mukosti, i prema tome je promjenljiva u vremenu i
prostoru. Odnosi se na osobine koje su uvjetovane drutvenom okolinom i odgojem.
Primjer je muka i enska odjea.
Nakon toga nastavnica/nastavnik kae uenicima da spajanjem dviju tema
o kojima su dosad govorili: spol/rod i nasilje, dolaze do teme spolnog/rodnog
nasilja, odnosno nasilja koje je rodno uvjetovano. Pita ih jesu li ikada uli za to
i to bi to bilo.
Rodno uvjetovano nasilje oznaava da u korijenu nasilja lei spolna/rodna
razlika. Odnosi se na bilo koji oblik nasilja koje su tijekom uvodne aktivnosti
spomenuli. Iako statistike istiu veu zastupljenost nasilja jednog spola/roda nad
drugim nasilja nad enama, pojam se odnosi na odnos jednog spola/roda koji
ini nasilje nad drugim (Ured za ravnopravnost spolova, 2007).
146
Nakon toga nastavnica/nastavnik navede nekoliko primjera:
Primjeri:
1. ef neprestano zaposlenicu hvata za koljeno.
2. Dvojica mladia dobacuju djevojkama na ulici Di ste koke!
3. Djevojka nakon prepirke na ulazu u disko kae mladiu Koji si ti
papak.
4. Skupina mladia dobaci dvojici mladia Di ste gejnijalci (implicira
da su mladii gay).
5. Skupina djevojaka na tulumu u pripitom stanju pone pipkati mladia
kojemu je oito neugodno.
6. Deko, iznerviran dugim ekanjem, prisili djevojku na spolni odnos.
Ako uenici ne znaju po emu je to nasilje, nastavnica/nastavnik moe postaviti
potpitanje: smatrate li da je za ovaj oblik nasilja bitan spol/rod osobe koja se
nasilno ponaala i osobe koja je proivjela nasilje. Nakon toga uenicima se zada
da u paru (u klupi) smisle jo jedan primjer rodno uvjetovanog nasilja. Nakon
minute nekoliko uenika (koliko ima vremena) kau primjer svog para.
Iako svi ovi primjeri jesu rodno uvjetovano nasilje, vano je naglasiti da se oni
razlikuju po teini i trajanju. Kao i svako nasilje, i ovo moe prijei u zlostavljanje,
a obiljeava ga ponavljajue tjelesno ili psihiko ugnjetavanje osobe koje provodi
pojedinac ili skupina ljudi jaih od nje. Znai, zlostavljanje je oblik nasilnog
ponaanja koje traje dulje vrijeme, ponavlja se, usmjereno je na istu osobu i
prisutan je nerazmjer moi.
Iako je svako nasilje pa tako i zlostavljanje neprihvatljivo i potrebno je utjecati
na njegovo neponavljanje, prvenstveno nesudjelovanjem u takvim ponaanjima,
vano je naglasiti da neemo na svaku vrstu i intenzitet nasilja jednako reagirati.
Ukoliko se radi o jednokratnom incidentu koji se najvjerojatnije nee ponoviti, o
prijateljskom zadirkivanju, nenamjernom nanoenju boli, potrebno je reagirati,
ali na drugaiji nain, nego u sluaju ponavljanja nasilnog ponaanja. Vano je
zatititi se od takvih oblika nasilja, ali i pomoi drugima ukoliko primijete da
je netko izloen rodno uvjetovanom nasilju. Time emo se pozabaviti u iduoj,
zavrnoj aktivnosti.
zavrne aktivnoSti 15 min kako zatititi sebe/druge?
Nastavnica/nastavnik pripremi plakat (kao u Prilogu 7) te potakne grupnu
raspravu oko toga kako oni mogu zatititi sebe i druge od rodno uvjetovanog
nasilja na nenasilan nain. Prijedlozi uenika piu se na plakat.
147
* Ako se uenici ne sjete naina, ovdje su navedeni neki primjeri koji mogu pomoi
nastavnici/nastavniku u poticanju diskusije. Moe dati jedan primjer uenicima
i potaknuti ih da oni trae druge primjere.
Sebe mogu zatititi tako da:
osobi dam do znanja da se ponaa nasilno
ignoriram neije nasilno ponaanje (posebno ulino nasilje ukoliko
procijenim da je to pametnije primjerice, druga bi osoba mogla postati
jo nasilnija ako joj se neto kae)
potraim pomo
ne shvaam nasilno ponaanje osobno (to to je netko nasilan vie
govori o toj osobi nego o meni)
Druge mogu zatititi tako da:
sam/a odabirem ne initi rodno uvjetovano nasilje (primjerice, kada
pomislim neto diskriminirajue na razini spola (glupa plavua;
stoiki to podnesi muki), sam/a sebi osvijestim kako je to rodno
diskriminirajua misao, te ju ne izgovorim, ne inim nasilno ponaanje,
ve razmislim o drugim prihvatljivijim tvrdnjama/stavovima
onom tko se tako ponaa dam do znanja da je to nasilno i diskriminirajue
ponaanje (verbaliziram to)
dam podrku onome tko je rtva takvog ponaanja
obavijestim strunu slubu kole (ukoliko se to dogodilo u koli)....
Na zavretku aktivnosti nastavnica/nastavnik naglasi da je svaki oblik
nasilja neprihvatljiv te da svatko od nas moe biti karika u lancu koja e
pridonositi nenasilnoj komunikaciji i drutvu u kojemu emo jedni druge
uvaavati.
Prilog 1: igra asocijacija
A B C
1
2
3
4
148
Prilog 2: rjeenja igre asocijacija
A B C
1 TIPANJE NAPASTOVANJE OGOVARANJE
2 GAANJE DOBACIVANJE POSESIVNOST
3 NAGURAVANJE
NAGOVARANJE NA
SPOLNI ODNOS
ISMIJAVANJE
4 AMARANJE SILOVANJE IGNORIRANJE
Nasilje
Prilog 3: openito o nasilju
Nasilje (dolazi od rijei sila) oznaava odnos izmeu dviju strana u kojem jedna
strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utjee na drugu stranu.
Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moi
pomou nanoenja psihike i/ili zike boli.
Zlostavljanje je ponavljajue tjelesno, psihiko ili seksualno ugnjetavanje osobe
koje provodi pojedinac ili skupina ljudi koji su jai od nje. Zlostavljanje je oblik
nasilnog ponaanja koji traje dulje vrijeme, koje se ponavlja, koje je usmjereno
na istu osobu te je prisutan nerazmjer moi.
Prilog 4: Fiziko nasilje
Fiziko nasilje odnosi se na razliite oblike tjelesnog zlostavljanja, to ukljuuje
amaranje, guranje, tipanje, prekrivanje usta da osoba prestane govoriti, upanje
kose, ugrize, udaranje, pokuaj ubojstva i ubojstvo. Fiziko nasilje pojavljuje se
i izmeu vrnjaka/vrnjakinja zbog sukoba oko cure/deka, to je pak esto
izazvano osjeajima ljubomore.
Nekoliko pokazatelja mogue rairenosti zikog nasilja meu mladima u dobi
izmeu 16 i 19 godina u Hrvatskoj (Hodi, 2007):
12% mladia i 4% djevojaka smatra da je prihvatljivo da deko udari
djevojku ako ga je ona prevarila
FIZIKO NASILJE SEKSUALNO NASILJE
EMOCIONALNO
NASILJE
149
10% mladia i 3% djevojaka smatra da je ponekad pri uvjeravanju ili
nagovaranju opravdano upotrijebiti ziku silu
20% mladia i 4% djevojaka smatra da je za neke osobe dobro da ih
partner/partnerica ponekad udari.
Prilog 5: Psihiko/emocionalno nasilje
Emocionalno/psihiko nasilje provodi se s ciljem kontroliranja, izoliranja i
zastraivanja te dovodi do slabljenja samopotovanja i integriteta partnera/
partnerice i njegove/njezine sposobnosti za samostalno odluivanje i djelovanje.
Emocionalno/psiholoko zlostavljanje obuhvaa prijetnje, zabrane, provjeravanje i
praenje, ograniavanje i sprjeavanje razgovora i izlazaka, ignoriranje, posesivno
i ljubomorno ponaanje, ucjenjivanje, ogovaranje, vrijeanje, poniavanje,
ismijavanje, optuivanje i uvredljive komentare. Psihiko nasilje uzrokuje
osjeaj straha, ugroenosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Ovakvi
oblici nasilnog ponaanja uglavnom ne dovode do vidljivih posljedica, pa se esto
umanjuje njihova ozbiljnost. Meutim, prouzroena psiholoka teta za rtvu
vrlo je velika. Takoer, obrazac nasilja u vezi esto zapoinje samo s vrijeanjem
i omalovaavanjem, ponaanjima koja se uvelike prihvaaju kao normalni dio
veze, ali ovakvo poetno zlostavljanje moe dovesti i do teih oblika zikog
nasilja.
Nekoliko pokazatelja mogue rairenosti emocionalnog nasilja meu mladima
u dobi izmeu 16 i 19 godina u Hrvatskoj (Hodi, 2007):
23% mladih doivjelo je da se njihov deko/djevojka ponaa posesivno
kao da su njihovo vlasnitvo
22% mladih doivjelo je da njihov/a partner/ica trai od njih opravdanja
za sve to rade, kamo idu i s kim se susreu
Prilog 6: Seksualno nasilje
Seksualno nasilje odnosi se na sve oblike seksualnog uznemiravanja i prisile.
To ukljuuje neeljeno seksualno ponaanje, dodire, geste, rijei i komentare,
nagovaranje ili ucjenjivanje da bi osoba pristala na seksualne aktivnosti,
prisiljavanje na seksualne aktivnosti, iskoritavanje alkoholiziranosti/drogiranosti
osobe u svrhu seksualnih aktivnosti, pokuaj silovanja i silovanje.
Nekoliko pokazatelja percepcije seksualnog nasilja u Hrvatskoj (Hodi, 2007):
21% mladia i 5% djevojaka u dobi izmeu 16 i 19 godina prisiljavanje
na spolni odnos ne smatra nasilnim ponaanjem
150
Svaki peti mladi oekuje da djevojka pristane na spolni odnos ako je
tijekom zajednikog izlaska potroio dosta novca na nju
5% mladia izjavilo je da je prisililo svoju partnericu na spolni odnos;
5% djevojaka izjavilo je da ih je partner prisilio na spolni odnos.
Prilog 7:
Literatura
1. Ured za ravnopravnost spolova (2007). Pojmovnik rodne terminologije. Biblioteka ONA
http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/hr/biblioteka-ureda/62-pojmovnikrodne-
terminologije.html
2. Hodi, A. (2007). Nasilje ne prolazi samo od sebe. Zagreb: CESI. http://www.cesi.hr/
attach/_n/nasilje.pdf
KAKO ZATITITI SEBE
KAKO POMOI
DRUGIMA
Laki oblici nasilja
(primjerice: povremeno
zadirkivanje, jednokratno
dobacivanje)
Tei oblici nasilja/
zlostavljanje (primjerice:
svakodnevno nazivanje
pogrdnim imenima,
amar...)
151
vezama, ii.
Tema: Spolno nasilje u vezama
Opi cilj sata: Usvojiti informacije o uzrocima i posljedicama spolnog nasilja u
vezama i zapoeti proces razvijanja vjetina suoavanja s nasilnim ponaajnim
obrascima i nainima traenja pomoi. Informirati se o nainima pomoi
prijatelju/prijateljici koji/a ima problem vezan uz spolno nasilje u vezi.
Ishodi uenja:
Prepoznati obiljeja nasilne veze
Denirati razliite oblike i mogue posljedice nasilnog spolnog
ponaanja
Prepoznati situacije u kojima postoji rizik spolne viktimizacije
Objasniti vezu izmeu nedostatka samopotovanja i rizika spolne
viktimizacije
Navesti mogue posljedice spolnog nasilja
Potraiti i dobiti pomo u sluaju izloenosti spolnom nasilju
Pruiti podrku vrnjacima koji su proivjeli spolno nasilje
Potreban materijal
Prilog: Uvjerenja o spolnom nasilju u mladenakim vezama (1 kopija
za svakog uenika)
Prilog: Pria s vie zavretaka (2 do 3 kopije svake verzije)
nekoliko papira A4
152
Uvodne aktivnoSti 20 min obiljeja spolnog nasilja u
vezama
1. Uvjerenja o spolnom nasilju u mladenakim vezama
Nastavnik/nastavnica najavi temu s kojom e se danas baviti: Danas emo
razgovarati o nasilju u mladenakim vezama te o nainima pomoi sebi i drugima
u potencijalno opasnim situacijama. Dalje objasni aktivnost koja slijedi: Svatko
od vas dobit e jedan papir na kojem su napisana uvjerenja o nasilju u vezama.
Sami za sebe odluite je li tvrdnja tona ili netona tako da zaokruite slovo N
ili T pored tvrdnje.
Nakon tri minute nastavnik/nastavnica pozove uenike na predstavljanje i
diskusiju.
* Prethodno je mogue uenicima podijeliti crvene i zelene papirie, pa se sukladno
bojama mogu izraziti slau li se ili ne slau s navedenom tvrdnjom. Ako uenici nemaju
papirie, neka dignu ruku u znak slaganja, a zatim u znak neslaganja.
Nastavnik/nastavnica proita tvrdnju, a uenici se uz pomo papiria/dizanja
ruke izjanjavaju misle li da je tvrdnja tona ili netona. Svoj odgovor trebaju
prokomentirati jedan do dva uenika, a zatim nastavnik/nastavnica upoznaje
uenike s tonim odgovorom.
Radni list za uenike
Tvrdnje:
Veza bez spolnog odnosa nije prava ljubavna veza.
esto djevojka kae NE, a u biti misli DA.
Mladii su ee poinitelji spolnog nasilja u vezama nego djevojke.
Djevojke koje imaju nisko samopouzdanje sklonije su rizinijem
spolnom ponaanju.
Silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama.
Uzrok je spolnog nasilja agresivnost, a ne spolne potrebe.
Spolno nasilje rezultat je iznenadnih, nekontroliranih nagona.
Najei je uzrok spolnog nasilja alkohol.
153
Radni list za nastavnike
Tvrdnje:
Veza bez spolnog odnosa nije prava ljubavna veza.
Ova tvrdnja nije tona. Istraivanje CESI (2004) upuuje da 21% mladia i 3%
djevojaka smatra da se od djevojke oekuje da pristane na seks s mladiem
koji je potroio dosta novaca tijekom zajednikog izlaska. No, bilo koje
ponaanje (u ovom sluaju troenje novca) osobni je izbor i samo po sebi ne
pretpostavlja pravo na spolni odnos. Ako osoba jo nije spremna na seks,
to je njezino pravo i treba ga potivati. Bliskost i povezanost s partnerom/
icom (to je najvanija odlika dobrog odnosa), moe se postii i bez spolnog
odnosa.
esto djevojka kae NE, a u biti misli DA.
Ova tvrdnja nije tona. Prema nekim istraivanjima, manjina mladia misli
da djevojka kad kae ne, zapravo misli da. Tko god izrekao NE, u vezi s
bilo ime, treba ga doslovno shvatiti.
Mladii su ee poinitelji spolnog nasilja u vezama nego djevojke.
Ova tvrdnja je tona. Spolno nasilje zastupljenije je od strane mladia prema
djevojkama u adolescentskim vezama nego obrnuto (Foshee, 1996; Foshee i
sur., 2007; Archer, 2000, prema Ajdukovi, Lw, Suac, 2011). Sline rezultate
dobio je i Hodi (2007) u istraivanju u Hrvatskoj, prema kojem mladii vie
koriste razliite oblike spolnog nasilja i pritisaka. Ipak, novija istraivanja
u Hrvatskoj (Ajdukovi, Lw, Suac, 2011) ukazuju da i djevojke u sve veoj
mjeri ine nasilje u adolescentskim vezama.
Djevojke koje imaju nisko samopouzdanje sklonije su rizinijem spolnom
ponaanju.
Ova je tvrdnja tona. Brojna istraivanja utvrdila su povezanost izmeu
niskog samopouzdanja djevojaka i ranog stupanja u spolne odnose, spolnih
odnosa s brojnim partnerima, nezatienih spolnih odnosa i straha oko
posljedica pregovaranja za upotrebu zatite; odnosno djevojke s niskim
samopouzdanjem sklonije su pristajati na loiji odnos njihovih mladia
prema njima (Wingood i sur., 2002, Wild i sur., 2004, Berenson 2005, prema
Maurovi i Kneevi, 2012).
154
Silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama.
Ova tvrdnja nije tona. Statistiki pokazatelji ukazuju da silovanje ee
ine osobe koje su ve otprije poznate rtvi. Silovanje se esto dogaa u kui
i unaprijed je planirano. Prema statistikim pokazateljima Ministarstva
unutarnjih poslova, iz 2010. godine, kod 2/3 poinjenih silovanja radilo
se o osobama poznatima rtvi, dok se u 1/3 sluajeva radilo o osobi koja je
otprije nepoznata rtvi. Kada govorimo o rtvama silovanja, najee se radi
o mlaim osobama od 19 do 30 godina (43%) te o maloljetnim osobama.
Uzrok je spolnog nasilja agresivnost, a ne spolne potrebe.
To je tono. Spolni napadi nisu primarno spolno motivirana ponaanja. To
su obino nasilnitva koja se ine radi kontrole ili iz agresije prema drugima,
a izraavaju se spolnim inom (Perry i Orchard, 1992; prema Mren, 2005).
Spolno nasilje rezultat je iznenadnih, nekontroliranih nagona.
Ova tvrdnja nije tona. Spolno je nasilje planirano djelo. Nasilnici ciljano
odabiru rtve i okolnosti u kojima ine nasilno ponaanje (Perry i Orchard,
1992, prema Mren, 2005). Nagone je mogue kontrolirati ukoliko to osoba
eli.
Najei je uzrok spolnog nasilja alkohol.
Ova tvrdnja nije tona. Alkohol i droga poveavaju vjerojatnost nasilja,
ali nisu uzroci nasilnog ponaanja. U vezama mladii ili djevojke zapravo
koriste svoje alkoholizirano stanje da bi opravdali svoje ponaanje s
kojim nisu zadovoljni ili ih je sram. Pod utjecajem alkohola smanjuje se
samokontrola ponaanja, ee se grijei pri tumaenju tueg ponaanja,
ljudi ee doivljavaju da ih netko provocira ili poniava, poveava se osjeaj
ljubomore zbog vlastite nesigurnosti. Dakle, zlouporaba alkohola nije uzrok
nasilnikom ponaanju, ve je uzrok u linosti i nauenom ponaanju, a to
se moe promijeniti. No, alkohol moe biti okida nasilja.
(preuzeto iz: Ajdukovi i sur., 2010).
155
2. Osnovne injenice o nasilju u mladenakim vezama
* Ovisno o koliini vremena i veliini razreda nastavnik/nastavnica bira nain
na koji e obraditi ovu aktivnost. Ukoliko se radi o manjem razredu ili postoji
dovoljno vremena za preostale aktivnosti radionice, preporuka je obraditi ovu
temu tako da se radi u malim skupinama.
verzija a: rad u malim skupinama
Nastavnik/nastavnica podijeli razred u est skupina (svaka skupina ima od 4 do
6 lanova).
Jedna skupina dobije zadatak denirati spolno nasilje.
Jedna skupina treba nabrojiti ponaanja koja spadaju u spolno nasilna ponaanja
te ih poredati s obzirom na teinu i ozbiljnost.
Dvije skupine trebaju smisliti to bi bili uzroci spolnog nasilja.
Dvije skupine trebaju smisliti koje su posljedice spolnog nasilja
Nakon petominutnog rada u malim skupinama uenici izvjetavaju o tome to
su smislili (10 min). Prvo izvjetava skupina koja je imala zadatak denirati
spolno nasilje, zatim skupina koja govori o kojim je sve ponaanjima rije, potom
izvjetavaju skupine koje su smiljale potencijalne uzroke spolnog nasilja, a na
kraju izvjetavaju skupine koje su smiljale posljedice spolnog nasilja. Nastavnik/
nastavnica nadopunjuje uenike prema uputama napisanim u kvadratu.
verzija b: kratko predavanje o injenicama o spolnom nasilju u
mladenakim vezama
Koristei informacije u informativnom okviru, nastavnik/nastavnica napravi
malo predavanje o spolnom nasilju u mladenakim vezama. U predavanje se
odgovori na sljedea pitanja: to je to spolno nasilje? Koja ponaanja moemo
kategorizirati kao spolno nasilna ponaanja? Koji su uzroci spolnog nasilja? Koje
su posljedice spolnog nasilja?
* Nastavnik/nastavnica moe na interaktivan nain s uenicima doi do odgovora
na ova pitanja.
156
* Informativni okvir:
SPOLNO NASILJE je bilo koji spolni in, pokuaj ostvarivanja spolnog ina,
neeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i
njezine spolnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa
rtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje
ili ucjene za ugroavanje dobrobiti i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba
(Svjetska zdravstvena organizacija, 2002).
POPIS PONAANJA KOJA SPADAJU U SPOLNO NASILJE:
Na kontinuumu spolnog nasilja nalazi se spolno uznemiravanje, spolno
zlostavljanje te silovanje (Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost
spolova, 2011).
Spolno uznemiravanje jedan je od najeih oblika spolnog nasilja. Odnosi
se na neeljene seksualne primjedbe i verbalne prijedloge, neeljene zike
dodire, buljenje, ugroavanje osobnog prostora (stajanje suvie blizu),
emocionalno proganjanje, neprikladna panja, seksualno podmiivanje,
seksistike, uvredljive i diskriminirajue primjedbe i ale.
Spolno zlostavljanje vrlo je iroka kategorija koja ukljuuje oblike spolnog
nasilja koji su tei od spolnog uznemiravanja, a jo ne ulaze u kategoriju
silovanja prema zakonskoj legislativi. Obuhvaa neeljena spolna ponaanja
iznuena primjenom sile i/ili prijetnji, a koja ukljuuju ziki dodir s
nasilnikom. Spolno zlostavljanje najee se javlja u sljedeim oblicima:
neeljeni tjelesni dodiri, dodiri u intimnim podrujima, spolne aktivnosti
manipulirane laima, prijetnjama, pritiskom, prisiljavanje na masturbaciju
(na gledanje masturbiranja ili masturbaciju sebe dok nasilnik gleda).
Silovanje je najtei oblik spolnog nasilja. Ubraja se meu izuzetno teka i
traumatska iskustva s tekim posljedicama za rtve. Odnosi se na vaginalnu,
analnu ili oralnu penetraciju penisom i/ili objektima.
Indikatori potencijalnog nasilja u vezama:
- ljubomora
- kontrola
- brz razvoj veze
- nametanje odreenih obrazaca ponaanja (obuci se na odreeni
nain, smravi, razgovaraj s njim/njom na taj nain)
- izolacija od prijatelja
- burne i nasilne reakcije prema osobama ili predmetima
157
Uzroci spolnog nasilja u mladenakim vezama
Nemogue je izdvojiti jedan uzrok nasilja u mladenakim vezama openito,
pa tako niti uzrok spolnog nasilja u vezama. Brojne teorije nastoje s razliitih
aspekata dati objanjenje, pri emu socioloki model istie meugeneracijski
prijenos nasilja, to znai da su poinitelji nasilja i sami bili izloeni nasilju.
Kulturne vrijednosti, utjecaj medija takoer utjeu na pojavnost nasilja.
Psiholoki model nastoji objasniti nasilje putem psiholokih obiljeja
pojedine linosti, pri emu se najee istiu nisko samopotovanje i nadmo
nad partnerom/partnericom.
(Detaljnije u: Buljan Flander G. (ur.) (2009) Je li mogue da je to ljubav? Prirunik
o nasilju u vezama mladih. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba. Zagreb.)
Posljedice spolnog nasilja u mladenakim vezama
Posljedice spolnog nasilja kod adolescenata, kao i kod odraslih rtava, ovise
o frekvenciji i kontinuitetu te vrsti spolnog nasilja. One mogu biti zike,
psiholoke i socijalne.
Fizike posljedice mogu nastati uslijed spolnog zlostavljanja i silovanja, a
mogu biti od ogrebotina, masnica i podljeva, pa sve do spolno prenosivih
bolesti i teih ozljeda.
Psiholoke posljedice i promjene u ponaanju adolescenata/ica izloenih
spolnom nasilju mogu biti razne, poput strahova, razvijanja fobija, nonih
mora, depresije, anksioznosti, problema s koncentracijom, niskog osjeaja
samopouzdanja, kroninih psihikih i zikih smetnji, seksualnih
problema, suicidalnih misli, posttraumatskog stresnog poremeaja...
Socijalne posljedice mogue izbjegavanje drugih ljudi, osamljivanje, ali
i izloenost raznim primjedbama i komentarima od strane drugih ljudi.
Sredinje aktivnoSti 20 min kako se zatititi od
mogueg spolnog nasilja Pria s vie zavretaka
Nastavnik/nastavnica najavi nain rada u sljedeoj aktivnosti: Ponovno
emo raditi u istim malim skupinama. Svaka skupina dobit e tekst s opisom
potencijalnog spolnog nasilja, a vi ete u malim skupinama dovriti priu. Dvije
skupine e to napraviti tako da se djevojka sama suoi s nasilnim ponaanjem i
rijei problem u zadanoj situaciji, dvije skupine dovrit e priu tako da potrai
158
pomo, fokusirajui se na vrstu i oblik pomoi, dok e dvije skupine smiljati kako
da osoba koja je potencijalno bila nasilna pomogne sama sebi.
Pria:
Marko (17) i Ivana (16) u vezi su est mjeseci. Markov prijatelj Karlo radi tulum
za svoj 18. roendan u stanu svojih roditelja. Na tulum su pozvani Marko i Ivana.
Oboje se vesele tulumu jer e tamo biti puno njihovih prijatelja i prijateljica.
Oboje su doli na tulum dobro raspoloeni, priali sa svima, plesali i pijuckali.
U nekom trenutku Marko je otiao razgovarati s Karlom, a nakon toga dolazi
Ivani i apne joj na uho: Doi, idemo u sobu Karlovih roditelja. Sredio sam
da nas nitko ne ometa. Danas je pravo vrijeme da iskoristimo tu situaciju. Ne
elei raspravljati pred svima, Ivana odlazi s njim u sobu da mu pojasni kako
nije spremna. Ali Marko im uu u sobu, zakljua vrata i pone je ljubiti. Ivana
je pokuala uzmaknuti i rekla mu Hajde, stani malo, moramo razgovarati, a
Marko na to grubo odbrusi Ma emu sada pria, zna da to ve dugo elim.
Dovri priu tako da se Ivana suoi s nasilnim ponaanjem i rijei problem u
zadanoj situaciji koristei nenasilne komunikacijske obrasce.
ili
Dovri priu tako da Ivana potrai pomo, dajui objanjenje tko joj je pomogao
u zadanoj situaciji i kako.
ili
Dovri priu tako da Marko rijei situaciju na nenasilan nain.
Nakon rada u malim skupinama svaka skupina izvjetava o potencijalnim
rjeenjima situacije. Nakon svakog primjera nastavnik/nastavnica postavlja
pitanje: Je li situacija rijeena na nenasilan nain? Koja ste ponaanja prepoznali
to mogu pomoi u zadanoj ili nekoj slinoj situaciji?
Nastavnik/nastavnica sumira sva ponaanja koja su uenici nabrojili, kojima
moe sama sebi pomoi u odreenoj situaciji te nabraja potencijalne izvore i
naine pomoi u toj ili slinoj situaciji.
* Ako se uenici ne dosjete nekih rjeenja, nastavnik/nastavnica moe predloiti neka
rjeenja (vie o moguim rjeenjima u prilogu 3).
159
zavrna aktivnoSt 5 min kako pomoi drugima?
Na kraju nastavnik/nastavnica podsjeti uenike da se spolno nasilje moe dogoditi
njima, ali i njihovim vrnjacima te prijateljima. U prethodnoj vjebi razmiljali su
o tome kako pomoi sebi, a sada bi bilo dobro da olujom ideja kau kako mogu
pomoi prijateljima ukoliko su u opasnosti da doive spolno nasilje.
Neke od moguih ideja napisane su u smjernicama za nastavnike. Na kraju sata
nastavnik uenicima daje prilog u kojem su zapisani potencijalni izvori pomoi.
* Naputak za nastavnike:
S obzirom na to da je rije o potencijalno delikatnoj temi vano je ne poticati
osobne prie uenika (o tome jesu li bili rtve/poinitelji spolnog nasilja, kako i
kada), ve odravati raspravu na razini informiranja. Ukoliko netko od uenika
ipak verbalizira takvo iskustvo, vano je ne pokazivati uznemirenost, te ga/
ju je potrebno obzirno zaustaviti i uputiti da e se na ovome satu razgovarati
o moguim oblicima pomoi te da se za svaki pojedinani sluaj uenici mogu
obratiti kolskom psihologu/pedagogu/socijalnom pedagogu (ovisno o strunom
kadru kole). Jednako vrijedi i za sluajeve kada netko od uenika odlui podijeliti
iskustvo nekoga od svojih prijatelja.
Prilog 1:
UVJERENJA I INJENICE O SPOLNOM NASILJU
U MLADENAKIM VEZAMA
Veza bez spolnog odnosa nije prava ljubavna veza. T N
esto djevojka kae NE, a u biti misli DA. T N
Mladii su ee poinitelji spolnog nasilja u vezama nego djevojke. T N
Djevojke koje imaju nisko samopouzdanje sklonije su rizinijem
spolnom ponaanju.
T N
Silovatelji su najee nepoznati manijaci u mranim ulicama. T N
Uzrok je spolnog nasilja agresivnost, a ne spolne potrebe. T N
Spolno nasilje rezultat je iznenadnih, nekontroliranih nagona. T N
Najei je uzrok spolnog nasilja alkohol. T N
160
Prilog 2:
Verzija A:
Pria:
Dovri priu tako da se Ivana suoi s nasilnim ponaanjem i rijei problem u
zadanoj situaciji koristei nenasilne komunikacijske obrasce.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Verzija B:
Pria:
161
Dovri priu tako da Ivana potrai pomo, dajui objanjenje tko joj je pomogao
u zadanoj situaciji i kako.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Verzija C:
Pria:
Dovri priu tako da Marko rijei situaciju na nenasilan nain.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
162
Prilog 3: SMjernice za naStavnike
MOGUA RJEENJA PRIE S VIE ZAVRETAKA
DJEVOJKA SAMA SEBI POMAE
Odrjeito govori deku da prestane s tim ponaanjem
Odgurne ga
Kae mu da ona ne eli spavati s njim te ako nastavi, trait e
pomo
Nakon to ga odmakne, jasno mu da do znanja kako je preao
granicu
Porazgovara s njim
......
DJEVOJKA TRAI POMO
Vikne
Izae iz sobe i potrai pomo prijatelja
Pozove policiju
Razgovara sa strunom osobom o tome to se dogodilo
....
NASILNIK SI POMAE
Slua to djevojka poruuje (kako ne eli da se on ponaa)
Kontrolira se
Ispria se
Strpi se dok djevojka ne bude spremna
.....
KAKO POMOI PRIJATELJU:
Nemoj ignorirati problem i ne pretvaraj se kao da se nita ne
dogaa!
Reci da to nije njezina/njegova greka.
Reci da je nasilje kanjivo djelo.
Reci da ona/on to ne zasluuje.
Posluaj to ti prijatelj/prijateljica ima za rei bez optuivanja ili
procjenjivanja.
163
Vjeruj prijatelju/prijateljici i jasno izreci to i budi mu/joj podrka!
Reci lijepe stvari o prijatelju/prijateljici kao osobi!
Daj joj/mu do znanja da si tu ako eli o tome razgovarati te da si
zabrinut/a za nju/njega.
Ne iri traeve to bi prijatelja/prijateljicu moglo dovesti u
opasnost.
Ne pokuavaj prijatelja/prijateljicu natjerati na neto to ne eli
nee biti uinkovito ukoliko to nije njena/njegova vlastita odluka!
Ne krivi prijatelja/prijateljicu za trpljenje zlostavljanja ili odluke
koje donosi naputanje nasilne veze je teko, mukotrpno i obino
dugo traje.
Provjeri treba li joj/mu lijenika pomo; moda nije svjesna
koliko je teko ozlijeena.
Pomogni joj/mu da se informira o nasilju te potrai pomo.
Prui joj/mu podrku u traenju strune pomoi i ponudi se
da bude uz nju/njega za to vrijeme (npr. da ide s njom/njim u
savjetovalite).
Ohrabri prijatelja/prijateljicu da potrai pomo i podrku od
prijatelja, obitelji i/ili strunjaka i institucija (savjetovalite, SOS-
telefon)!
Dobro je obratiti se nastavnicima, psiholozima ili bilo kojoj drugoj
odrasloj osobi u koju ima povjerenja!
Potakni prijatelja/prijateljicu da se upie na teaj samoobrane.
Preuzeto iz Ajdukovi, D., Ajdukovi, M., Cesar, S., Kamenov, ., Lw, A., Suac, N. (2011):
Prevencija nasilja u mladenakim vezama, Prirunik za voditelje programa. Drutvo
za psiholoku pomo. Zagreb.
164
Izvori pomoi:
kolski psiholog/pedagog/socijalni pedagog
Savjetovalite u lokalnoj zajednici
Lijenici obiteljske medicine
Ured pravobraniteljice za djecu
Tel.: 01 4929 669
E-pota: info@dijete.hr
Web: www.dijete.hr
Poliklinika za zatitu djece Grada Zagreba
orieva 26, Zagreb,
Tel.: 01/34-575-18;
Web: www.poliklinika-djeca.hr
Centri za mentalno zdravlje u lokalnoj zajednici
Plavi telefon
Tel.: 01 4833 888
E-pota: plavi-telefon@zg.t-com.hr
Web: www.plavi-telefon.hr
CESI
Tel.: 01 2422 800
E-pota: cesi@cesi.hr
Web: www.cesi.hr
enska soba
Tel.: 01 611 91 74
E-pota: zenska.soba@zenskasoba.hr
Web: www.zenskasoba.hr
165
Literatura
1. Ajdukovi, D., Ajdukovi, M., Cesar, S., Kamenov, ., Lw, A., Suac N. (2010):
Prevencija nasilja u mladenakim vezama, Prirunik za voditelje programa. Drutvo
za psiholoku pomo, Zagreb.
2. Ajdukovi, D., Lw, A., Suac, N. (2011): Rodne razlike i prediktori partnerskog nasilja
u mladenakim vezama. Ljetopis socijalnog rada, 18 (3) 527553 str.
3. Foshee, V. A., Bauman, K.E., Linder, F., Rice, J., Wilcher, R. (2007): Typologies of
Adolescent Dating Violence: Identifying Typologies of Adolescent Dating Violence
Perpetration. Journal of Interpersonal Violence, 5 (22), 498519.
4. Hodi, A. (2007): Nasilje ne prolazi samo od sebe; izvjetaj o istraivanju rodno
uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama u Republici Hrvatskoj. CESI, Zagreb
5. Jurini, D. (2009): Seksualno nasilje u adolescentskim vezama. Diplomski rad.
Edukacijsko rehabilitacijski fakultet.
6. Maurovi, I., Kneevi, M. (2012): Fiziki izgled i internalizirani i eksternalizirani
problemi u ponaanju adolescentica. Socijalna psihijatrija, 2 (40), 127135.
7. Mren, L. J. (2005): Adolescent seksualni nasilnik. Ljetopis socijalnog rada, 12, (1),
131144.
8. Hodi, A. (2008): Nasilje ne prolazi samo od sebe. CESI. Zagreb
9. Svjetska zdravstvena organizacija, (2002): World report on violence and health,
Geneva, WHO
10. Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova (2011): Protokol o
postupanju u sluaju seksualnog nasilja. Ured za ravnopravnost spolova. Zagreb.
3.
razred srednje kole
ivjeti zdravo
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno
ponaanje
ivjeti zdravo
Pravilna prehrana kod pojaanih
umnih i tjelesnih napora
donoenje ivotnih odluka u razliitim
ivotnim situacijama
Planiranje budunosti
ivjeti zdravo
169
Pravilna prehrana kod pojaanih
umnih i tjelesnih napora
Tema: Pravilna prehrana pri pojaanim umnim i tjelesnim naporima
Cilj: Uenici e razlikovati pravilan nain prehrane kod umjerenih umnih i
tjelesnih napora od poveanih (npr. sportai)
Ishodi uenja:
Uenici e moi razlikovati bazalni od radnog metabolizma
Usporediti razliite interpretacije i percepcije zdravlja sa zdravstvenim
problemima
Osvijestiti potrebu unosa vode u organizam kod tjelesno aktivnih ljudi
i onih koji se ne bave aktivno sportom
Materijal i sredstva
pisai pribor
igranje uloga, rjeavanje problema, interaktivno i otvoreno uenje

Uvodna aktivnoSt
1. UVOD:
U uvodnom dijelu ponoviti pravilnu raspodjelu namirnica pomou piramide
pravilne prehrane za umjereno aktivne mlade.
170
Prilog 1
Piramida pravilne prehrane
Sredinja aktivnoSt
1. AKTIVNOST
Komentirati s uenicima raspodjelu prehrambenih namirnica prema uestalosti
konzumiranja.
Uoiti namirnice na dnu i vrhu piramide, imenovati ih i usporediti uestalost
konzumiranja namirnica prema ovom prikazu.
Masti, ulja
sol i slatkii
Mlijeko i
mlijeni
proizvodi
Meso, perad,
riba, jaja
Voe Povre
itarice i proizvodi od itarica, krumpir
ivjeti zdravo
171
Skupine namirnica Uestalost konzumiranja
itarice (od punog zrna), proizvodi od
itarica i krumpir (prednost treba dati
itaricama od punog zrna)
Svaki dan
Sezonsko povre*
*bez krumpira
Svaki dan
Sezonsko voe Svaki dan
Meso, perad, jaja, mahunarke, oraasti
plodovi i sjemenke u mljevenom obliku
Svaki dan neto od navedenog, od toga
meso do 5 puta tjedno
Riba 12 puta tjedno
Mlijeko i mlijeni proizvodi Svaki dan
Voda Svaki dan
Hrana s visokim udjelom masti, eera
i soli (slastice, grickalice, suhomesnati
proizvodi)
do dva puta mjeseno
Prilog 2
Tablica 1: Uestalost konzumiranja pojedinih skupina prehrambenih namirnica
Razrednik/ica e upoznati uenike s pojmovima radnog i bazalnog metabolizma
uz pomo priloene tablice.
Prilog 3
Tablica 2: Potronja dnevne energije
BM + 50% mali miini napor
BM + 75% srednji miini napor
BM + 100% veliki miini napor
172
2. AKTIVNOST
Zamoliti uenike da napiu razmiljaju li o redoslijedu unosa pojedinih skupina
namirnica tijekom dana.
4. AKTIVNOST
Zajedno s uenicima komentirati uratke.
Naglasiti vanost kronologije konzumiranja pojedinih skupina namirnica u
cilju pravilne prehrane: ugljikohidrati do ranog poslijepodneva, proteini tijekom
kasnog poslijepodneva i veeri, voe u meuobrocima i tekuina tijekom cijelog
dana (cca 2 l).
5. AKTIVNOST
Usporediti unos vode kod umjereno aktivnih u odnosu na sportae zakljuiti
da je unos vode vei pri veim tjelesnim naporima i pri vioj temperaturi okoline
(npr. uloga znojenja)
Uenicima postaviti pitanje koliko piju vode dnevno te usporediti odgovore
uenika sportaa s uenicima koji se ne bave aktivno sportom. Nakon toga upoznati
ih s dnevnim preporukama unosa vode u organizam od strane strunjaka.
Dnevni unos vode kod ljudi koji se ne bave aktivno sportom
Strunjaci danas preporuuju 68 aa dnevno tijekom cijele godine, ali novija
istraivanja predlau veu koliinu vode, i to: 10 aa za ene i 12 aa za mukarce.
Nova tehnika dostignua omoguuju kvalitetniju procjenu prometa vode u
ljudskom tijelu i sve je vie dokaza da adekvatan unos vode ima ulogu u prevenciji
kroninih bolesti. Sva se tekuina ubraja u tih 10 ili 12 aa (kao to je vidljivo na
slici), ali moramo imati na umu da kofein i alkohol djeluju kao diuretici i mogu
zapravo poveati gubljenje tekuine. Na unos tekuine djelovat e i temperatura
okoline i tjelesna aktivnost jer i jedno i drugo uzrokuje vei gubitak tekuine
znojenjem.
ivjeti zdravo
173
Prilog 4
Piramida unosa tekuine za odrasle osobe
Piramida unosa tekuine za odrasle osobe sugerira nam koju bi i u kojoj koliini
(broj aa) tekuinu trebali unositi u organizam.
Napomena: Piramida unosa tekuine odnosi se na odrasle za djecu i
maloljetnike ne preporua se pijenje alkoholnih pia ni u najmanjim
koliinama jer je pijenje alkoholnih pia i u najmanjim koliinama tetno
po zdravlje djece i mladih.
Dnevni unos vode kod sportaa
Sportai moraju uzimati vie vode od osoba koje se ne kreu (ija je potreba za
vodom 8 aa dnevno), preporua se litra vode na svakih 1000 potroenih kalorija.
Idealno bi bilo kada bi se za vrijeme naporne aktivnosti svakih 1520 min popilo
2,53 dl tekuine. U ekstremnim uvjetima, kada se sportai znoje i do triput vie,
ak ni ova koliina vode nije dovoljna, ali znatno smanjuje mogunost dehidracije.
Stoga uvijek treba piti tekuinu prije nego se oedni.

6. AKTIVNOST
Komentirati da se tijekom ivota smanjuju potrebe za unosom energije (nakon
35. godine ivota) te bi trebalo unositi 10% manje energije hranom.
Piramida unosa tekuine
0 - 1
1 - 2
2 - 3
4 - 6
Vino
Obrano
(i sojino)
mlijeko
aj
Voni sokovi
Juha od povra
Voda
174
7. AKTIVNOST
VJEBA 1: Odreivanje indeksa tjelesne mase kod nekoliko zamiljenih odraslih
osoba razliite tjelesne grae i razliite razine tjelesne aktivnosti
indeks tjelesne mase = masa(kg)/visina (m
2
)
Uputa uenicima: Uenici pojedinano odrede indeks tjelesne mase za nekoliko
zamiljenih odraslih osoba razliite tjelesne grae i razliite razine tjelesne
aktivnosti
Uputa za razrednike: Uenici moraju odrediti indeks tjelesne mase za zamiljenu
osobu enskog ili mukog spola u dobi od 1920 godina ili sportaa iste dobi.
Nakon odreivanja indeksa tjelesne mase uenicima pokazati tablicu referentnih
vrijednosti indeksa tjelesne mase te ih potaknuti na razgovor i diskusiju.
Prilog 5
Tablica 3: Referentne vrijednosti indeksa tjelesne mase
Stupanj
uhranjenosti
BMI (kg/m
2
)
Stupanj
pretilosti
Pothranjenost <18,5

Normalno
prekomjerna, tj.
masa
18,524,9
25,029,9
Pretilost
30,034,9
35,039,9
I
II
Ekstremna
pretilost
>40 III
zavrne aktivnoSti
ZAKLJUAK O VJEBI 1:
Zajedno s uenicima zakljuiti da je za dobivanje stanja uhranjenosti potrebno
uzeti u obzir izraunate vrijednosti indeksa tjelesne mase, ali i tjelesnu grau,
tjelesnu aktivnost i ope zdravstveno stanje te rukovoditi se preporukama lijenika
u sluaju potrebe za njihovom korekcijom (bilo da se radi o pothranjenosti ili
prekomjernoj tjelesnoj masi).
ivjeti zdravo
175
VJEBA 2:
Usporedba jelovnika sportaa i ostalih uenika s obzirom na unos i potronje
energije.
Upute za razrednike i uenike: Uenike rasporediti u skupine tako da u svakoj
skupini bude barem jedan uenik koji se aktivno bavi sportom. Uenici e napisati
to jedu tijekom dana za pojedine obroke i usporediti svoje obroke s obrocima
uenika sportaa.
Shvatiti da potronja energije ovisi o unosu energije u organizam i o aktivnostima
tijekom dana.
ZAKLJUAK O VJEBI 2:
Shvatiti da potronja energije ovisi o unosu energije u organizam i o aktivnostima
tijekom dana
EVAULACIJA:
Samostalni radovi uenika tijekom odvijanja sata razrednika.
Literatura
1. Donatella Verbanac, Prehrana i zdravlje ono smo to jedemo, Centar za translacijska
i klinika istraivanja, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
2. Preporuena literatura prema: Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja. Modul:
ivjeti zdravo
3. Weltmann Begun R. (ur.), (2007): Socijalne vjetine za tinejdere, naklada Kosinj,
Zagreb
4. European network of Health Promoting Schools (ENHPS) (2006). Network of Health
Promoting Schools (http://www.euro.who.int/ENHPS, 12. 10. 2006).
5. Ministarstvo zdravlja, struna radna skupina za izradu prehrambenih smjernica te
standarda i normativa za prehranu kolske djece. Prehrambene smjernice za 58.
razrede osnovnih kola, Zagreb, 2012.
6. Normativi za prehranu uenika u osnovnoj koli, Narodne novine br. 146/12
Link:
www.stampar.hr/Default.aspx?art=2243&sec=168
www.kifst.hr/~dado/index_les/P1.pdf
176
donoenje ivotnih odluka u
razliitim ivotnim situacijama
Tema: Donoenje ivotnih odluka u razliitim ivotnim situacijama
Cilj: Analizirati naine donoenja odluka i vanost odgovornosti za vlastite
odluke i djela
Ishodi uenja:
Prepoznati vlastitu odgovornost za donoenje odluka
Donositi odgovorne odluke o zdravlju, kolovanju, radu, ponaanju
radni listii (RL 1, 2, 3, 4, 5) s tekstom
radni listi (RL 6) tablica 3 i (format A3)
plakat s evaluacijom vremenska prognoza
omasteri
igranje uloga, rjeavanje problema, interaktivno i otvoreno uenje

Uvodne aktivnoSti
1. UVOD 5 min
Razrednik/ica najavit e da e govoriti o donoenju odluka u razliitim ivotnim
situacijama.
Razrednik/ica poziva uenike da sudjeluju, najavljuje pravila rada u radionici
(sluamo se, potujemo tue miljenje)
Razrednik/ica postavit e pitanja:
Koliko esto trebamo donijeti neku odluku?
Kako donosimo odluke? (Neke donosimo brzo i bez puno razmiljanja:
ivjeti zdravo
177
oblaenje, osobna higijena, odlazak u kolu. O nekim vanim ivotnim
odlukama treba dobro razmisliti da ne bismo imali teke i neeljene
posljedice.)
S kojim se vanim odlukama suoavaju mladi ljudi, srednjokolci?
Razrednik/ica nakon toga objanjava da odluke mogu biti male ili
velike, mogu biti svakodnevne i manjeg znaenja, ali i vane.
Razrednik/ica e kratko objasniti da emo danas raspravljati o tome
na koji nain moemo donositi vane ivotne odluke.
Kada donosimo odluku, uvijek postavimo pitanje:
Hou li dobiti ono to elim?
Hoe li to uiniti situaciju boljom ili gorom?
Hoe li se svatko osjeati potovanim?
Hou li poslije biti ponosan na to to sam uinio?
Hoe li me to drati podalje od nevolja?
3. Napominje da je vano izabrati onu mogunost za koju postoji najvie dobrih
razloga i najmanja vjerojatnost da pogora situaciju.
4. Objanjava da svaka odluka ima najmanje dva izbora: DA i NE.
Svaki od izbora ima najmanje dva ishoda:
- POZITIVAN ISHOD ili POSLJEDICU odluke
- NEGATIVAN ISHOD ili POSLJEDICU odluke
3. Razrednik najavljuje vjebu: Izaberi odluku
Sredinje aktivnoSti
3. VJEBA Izaberi odluku 30 min
Razrednik uenike upoznaje s nastavkom rada. Uenici e raditi u skupinama.
Prije nego ih podijeli u skupine, dijeli uputu:
Predstavlja uenicima tablice 3 i IZAZOV, IZVOR, ISHOD (radni list 6) i kae
da e svaka skupina dobiti jednu priu (radni list 1, 2, 3, 4, 5).
Kae da e raditi u 5 skupina, 56 uenika u skupini. Svaka skupina dobit e
priu i tablicu 3 i koju e zajedniki ispuniti (tablicu kopirati na A3). Imaju 10
min za rjeavanje zadatka.
178
Na kraju e predstavnik skupine proitati priu i odluke koje su donijeli.
Slijedi podjela u skupine (mogu se izbrojiti od 1 do 5, zatim sve jedinice idu
zajedno, sve dvojke), podjela materijala.
Rjeavaju 15 min, zatim 15 min predstavljaju svoju priu i zakljuke. I ostale
uenike ukljuiti u raspravu.

zavrni dio
Razrednik zakljuuje da postupak odluivanja i donoenja odluka mora imati
sljedee faze:
1. identikacija problema
2. deniranje ciljeva
3. izbor moguih rjeenja
4. evaluacija moguih rjeenja
5. odabir rjeenja
6. provoenje odluke u praksi
7. praenje izvrenja odluke
Razrednik postavlja pitanja o tome tko je odgovoran za odluke koje donosimo te
naglaava osobnu odgovornost. Napominje da donoenje odluka ponekad nije
lako, ali ono to je vano jest da ostanemo dosljedni sebi i svojim vrijednostima,
eljama i tenjama jer tako smanjujemo negativne posljedice odluka koje smo
donijeli. Takve odluke nije uvijek lako donijeti i stoga treba razmiljati o svojim
dugoronim ciljevima i izbor e biti olakan.
Razrednik postavlja pitanje: Kako razlikovati dobre od loih odluka?
Rasprava.
Loe odluke donose vie stresa i vie loih osjeaja. ine stvari loijima
nego su bile prije.
Pametne odluke rjeavaju nas stresa i izazivaju bolje osjeaje. ine
situaciju boljom.
Objanjava uenicima da nastoje ne donositi odluke dok su ljuti. Tada
nemaju jasnu sliku onoga to se doista dogodilo. Navodi primjer da
su sigurno ve u ivotu donosili odluke ljuti, pa im je kasnije bilo ao.
Podsjea ih na poslovica: Jutro je pametnije od veeri.
ivjeti zdravo
179
5. EVALUACIJA 2 min
Na plakatu unaprijed pripremiti vremensku prognozu (osvrt na dananji rad).
Plakat je na ploi. Uenici mogu upisati plus ispod sliice prilikom izlaska iz
uionice.
Napomena: Tablica 3 i modicirana prema B. urbek Bagari.
Prilozi
PRILOG
Radni listii: 1, 2, 3, 4, 5 (za rad podskupina)
Radni list 6: Izaberi odluku 3 i IZAZOV
Radni list 7: Evaluacija vremenska prognoza
Radni list 1 (RL1) podskupina broj 1:
Na posljednjoj pisanoj provjeri znanja iz kemije skoro cijeli je razred dobio negativne
ocjene. Uenici smatraju da profesor kemije (moe i nekog drugog predmeta)
neprimjereno komunicira s uenicima, ne objanjava dovoljno nastavne sadraje i
nema strpljenja za uenike. Uenici su se odluili pobuniti. Meutim, nije cijeli razred
sloan oko toga.
Kako donijeti odluku o tome to je najispravnije uiniti?
______________________________________________________________
Radni list 1 (RL 2) podskupina broj 2:
Mirni se jako svia jedan deko s kojim je u vezi. Kad su posljednji put bili na tulumu,
nagovarao ju je da pije s njim. Vri pritisak na nju tvrdei da nije zabavna. Stvarno
joj se jako svia, ali ona ba nije osoba koja pije Stvarno eli biti s njim, a ne eli piti.
Mirna treba donijeti odluku.
to Mirna moe uiniti?
______________________________________________________________
Marko mora odluiti hoe li prihvatiti ponudu da zaradi novac. Naime, prijatelji ga
nagovaraju da provale u kolu i ukradu raunala.
180
Kau da ve znaju kome e ih prodati, da e svi zaraditi i da nema nikakvih opasnosti.
Marko treba donijeti odluku.
to Marko moe uiniti?
______________________________________________________________
Maja zna da njezina starija sestra Ivana ima probavne smetnje. Zna da je Ivana izgubila
na teini, da malo veera, da preskae doruak i ruak. Roditelji to nisu primijetili.
Maja zna za anoreksiju, poremeaj prehrane kod djevojaka koje ne jedu nita sve dok
ne postanu kost i koa, dok se ne razbole. Maja se brine za Ivanu.
Mama ionako niemu ne poklanja pozornost, pa joj se boji rei. Maja treba donijeti
odluku.
to moe uiniti?
______________________________________________________________
Tomo i njegov prijatelj Tin otili su u pizzeriju, pojeli su pizzu. Tomo predlae Tinu da
odu, a da ne plate raun. Konobar nije na vidiku i nitko ne bi primijetio da su izali.
Tin treba donijeti odluku?
to Tin moe uiniti?
ivjeti zdravo
181
IZAZOV (u emu je problem?):
Izbor 1 (mogua odluka): Izbor 2 (mogua odluka): Izbor 3 (mogua odluka):
pozitivan ISHOD
(posljedica):
pozitivan ISHOD
(posljedica):
pozitivan ISHOD
(posljedica):
negativan ISHOD
(posljedica):
negativan ISHOD
(posljedica):
negativan ISHOD
(posljedica):
MOJ IZBOR
to ili tko utjee na moj izbor?
Radni list 6
IZABERI ODLUKU
3 I = izazov + izbor + ishod
Radni list 7 Evaluacija
OM/161112
Sretno i zadovoljno Ugodno i korisno Ljutito i
nezadovoljno
Umorno i dosadno
182
Literatura
1. Bognar, L. (1999) Metodika odgoja. Osijek: Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku
2. Dobravc Poljak, J. (2000) MEMOAIDS: mladi educiraju mlade o AIDS-u. Zagreb: Sluba
za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti
3. Glasser, W.: Teorija izbora, Zagreb, 2000.
4. Humane vrednote. Odgoj za humanost. Prirunik za uitelje. (2001). Zagreb: Hrvatski
Crveni kri.
5. Ivanek, A. (ur.) (2003) Razrednik(-ica), pedagoko-psiholoki voditelj(-ica) razrednog
odjela (s primjerima voenja radionice). Zagreb: Prol International.
6. Juul, J. (2008) Znati rei ne mirne savjesti. Zagreb: Naklada Pelago.
7. Slavens, E. (2006) Pritisak vrnjaka Uini neto da ostane svoj, Zagreb: Mosta
8. Svi razliiti, svi jednaki. Obrazovni paket. (2000) Slavonski Brod: Europski dom.
Radni list 7 Evaluacija
OM/161112
Sretno i zadovoljno Ugodno i korisno Ljutito i
nezadovoljno
Umorno i dosadno
ivjeti zdravo
183
Planiranje budunosti
Tema: Planiranje budunosti
Cilj: Prepoznati vanost planiranja budunosti
Ishodi uenja: Uenici e planirati svoju budunost u sljedeih 15 godina (obitelj,
izbor zanimanja...)
Vrijeme trajanja: 2 kolska sata
Potreban materijal
radni list UPITNIK
ilustrirani asopisi za kola
omasteri/boje, kare, ljepilo
plakat za svakog uenika, pak-papir
pripremljeni evaluacijski listi
pronalaenje kljunih pojmova, izrada plakata, prezentacija i demonstracija
Uvodne aktivnoSti
1. UVODNA VJEBA 5 min
Svaki e uenik promisliti i izabrati jedan ili nekoliko dogaaja za koje smatra
da e najvie utjecati na njegov budui ivot i objasniti zato.
Dobrovoljci iznose svoja razmiljanja.
Slijedi kratki razgovor o tome to su zamislili. Uenike treba potaknuti da se
meusobno uju i kritiki odnose prema miljenjima drugih.
2. UVOD 5 min
Najava teme i cilja.
Razrednik/ica naglasit e vanost promiljanja i postavljanja kratkoronih
i dugoronih ivotnih ciljeva. Svaka osoba ima jedinstven put s mnogim
184
odreditima (karijera, obitelj, zdravlje...). Odravanje predanosti i motivacije u
postizanju cilja jest presudno.
Potaknut e uenike na procjenjivanje vlastitih sposobnosti, potreba i motiva te
na odgovorno ponaanje. U dananjoj radionici imat e mogunost kreativnog
izraavanja u sagledavanju vlastite budunosti.
Sredinje aktivnoSti
3. VJEBA OSOBNA INSPIRACIJA I VIZIJA
Razrednik/ica upoznaje uenike s nastavkom rada u vjebi. Kljuna je rije
osobno.
Daje upitnik s nekoliko pitanja. Uenici odgovaraju na pitanja, a nakon toga svaki
pojedinac formulira svoj ivotni moto u skladu s oekivanjima.
Prilog 1. Upitnik 510 min
U nastavku rada, oslanjajui se na odgovore iz upitnika, uenici iz donesenog
materijala na plakatu osmiljavaju kola u kojem e predstaviti svoju viziju
budueg ivota za 15 godina.
Zadani pojmovi:
a) obitelj
b) zdravlje i zdrave ivotne navike
c) obrazovanje
d) profesija/karijera
e) prepreke koje se mogu pojaviti
Uenici prezentiraju svoj kola. (10 minuta)
Razrednik/ica moe voditi kratku diskusiju pomou pitanja:
Razmiljate li esto o svojoj budunosti?
Gledate li na budunost s optimizmom ili sa strahom?
Je li mogue da ove vae slike za 15 godina postanu stvarnost?
ivjeti zdravo
185
zavrne aktivnoSti
4. VJEBA ZA KRAJ 3 min
Na dananjem satu uenici su doznali puno jedni o drugima, meusobno su se
pomagali, dijelili pribor i materijale. Razrednik/ica ih upuuje da jedan drugome
poele neto lijepo. Svaki od njih e svom prijatelju s desne strane pruiti ruku i
poeljeti neto lijepo za budunost.
5. EVALUACIJA 2 min
Uenici u evaluacijskom listiu vrednuju dananji rad.
Predlae se na kolskim panoima izloiti uenike radove plakate.
Literatura
1. Ivanek, A. (2003) Kreativni razrednik/razrednica. Zagreb: Prol
2. Uzelac, M., Bognar, L. i Bagi, A. (1994) Budimo prijatelji 33 pedagoke radionice,
Slon, Zagreb.
3. Weltmann Begun, R. (2007) Socijalne vjetine za tinejdere. Zagreb: Naklada Kosinj
4. Perry, N., van Zandt, Z. (1999). Usredotoi se na budunost: kolski program profesionalnog
razvoja za srednje kole. Zagreb: Razbor.
5. Krizmani, M. (2009) Tkanje ivota: putovi i staze do ivotnoga zadovoljstva i sree.
Zagreb: Prol international
6. Javornik N. (2001) Humane vrednote; Odgoj za humanost. Zagreb: Hrvatski Crveni kri
PRILOZI:
RL 1 UPITNIK
- Ja i moje okruenje? (Tko sam ja? Obitelj, prijatelji, kola, ljubav...)
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
- Koji su bili moji uspjesi (u dobi od 10, 15, 17 godina)?
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
186
- Za to pokazujem interes? to me oduevljava?
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
- Koje svoje karakterne osobine i vrijednosti prepoznajem?
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
- Moj glavni cilj i vizija u budunosti jest:
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
- Tko mi moe pomoi u ostvarenju mojih ciljeva?
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
________________________________________________________
ivjeti zdravo
187
RL 2 Evaluacija rada u pedagokoj radionici
Na semaforu precrtaj odabrano!
Tijekom radionice osjeao/la sam se
Oekivanja od radionice
Moja osobna aktivnost
Voditelj/ica
Prevencija
naSilnikog
Ponaanja
Prevencija nasilja i nasilnikih
ponaanja u razliitim okolnostima
u vezi, sportu...
neprimjerene pojavnosti
3. razred sredenje kole
190
Prevencija nasilja i nasilnikih
ponaanja u razliitim okolnostima
u vezi, sportu...
Tema: Prevencija nasilja i nasilnikih ponaanja u razliitim okolnostima u
vezi, sportu...
Cilj: Analizirati nasilnika ponaanja
Ishodi uenja:
Primijeniti nenasilnu komunikaciju
Potreban materijal
list papira na koji piu pravila skupine (RL 1)
pripremljena evaluacijska meta (RL 2)
Oblici i metode rada: individualni rad, rad u malim skupinama, pedagoka
radionica, iskustveno uenje, razgovor
Uvodna aktivnoSt
1. LEDOLOMAC 5 min
Uenici sjede u paru. Uenici s razrednikove lijeve strane vrsto zatvore aku.
Uenici s razrednikove desne strane pokuavaju otvoriti aku.
Zamijene se nakon 30 sek.
Slijedi kratki razgovor o tome to su inili, jesu li uspjeli, kako su se ponaali.
2. UVOD Vrste nasilja 5 min
Najava teme i ciljeva rada. Podsjeanje na vrste nasilja koja postoje i krae
objanjenje (ziko, verbalno, socijalno, seksualno, nasilje pomou mobilnih
telefona i interneta).
191
Fiziko nasilje jest kada netko povreuje tijelo druge osobe. To moe biti:
udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje,
otimanje i unitavanje stvari...
Verbalno nasilje jest kada netko koristi rijei da bi povrijedio neija osjeanja.
To moe biti: vrijeanje (kada netko nekome kae da je glup, ruan, naziva ga
runim imenima), ismijavanje (kada se netko nekome ruga zbog visine, teine,
podrijetla, ocjena), omalovaavanje (kada netko nekome kae da ne vrijedi,
da ga nitko ne voli...), kada se netko okrivljuje za neto to nije uradio/la ili mu
se prijeti.
Socijalno nasilje dogaa se kada se netko iskljuuje iz grupnih aktivnosti,
ogovara, kada se priaju lai o nekoj osobi ili nagovaraju druge da se s tom osobom
ne drue i ne surauju.
Seksualno nasilje jest bilo koji seksualni in, pokuaj ostvarivanja seksualnog
ina, neeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i
njezine seksualnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa
rtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili
ucjene za ugroavanje dobrobiti i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba.
Nasilje pomou mobilnih telefona i interneta dogaa se kada netko bez
doputenja snima telefonom druge i snimke distribuira, kada se druge uznemirava
pozivima, SMS-porukama, e-potom
Sredinje aktivnoSti
3. VJEBA ivot na otoku 25 min
Razrednik prije negoli uenike podijeli u skupine daje upute o nainu rada.
Uenike podijeli u skupine (56 uenika). Kae im se da se nalaze na pustom
otoku i da nema naina da ga napuste.
Radi organiziranja zajednikog ivota trebaju se dogovoriti i uspostaviti zajedniki
sustav pravila (RL 1). Svaka skupina ima 10 min vremena da dogovori svoja
pravila. Nakon toga prezentiraju se pravila.
U sljedeem koraku razrednik zamoli dobrovoljca iz svake skupine da izae van.
Obavijesti ih da e ih spasiti s pustog otoka ako uspiju promijeniti pravila koja
je skupina usvojila. Dobrovoljci se vraaju u skupine i poinje komunikacija sa
skupinom.
Za uvjeravanje skupine u to da promijeni pravila dobrovoljci maju 10 min.
192
Slijedi rasprava:
- Kako se svaka skupina nosila s koniktom koji se javio?
- Kako su se dobrovoljci osjeali u ulozi kritelja pravila, a kako ostali
lanovi kada je dolo do nepotivanja njihova sustava?
- Tko je bio u ulozi rtve, a tko u ulozi nasilnika?
zavrne aktivnoSti
4. ZAKLJUAK 7 min
Razrednik potie uenike na raspravu pitanjima:
U kakvoj je vezi prethodna pria sa stvarnim ivotom?
to moemo uiniti u takvim situacijama?
Koja smo nasilna ponaanja prepoznali u prethodnoj prii?
Da sad ponovno ovo radimo, to bismo napravili drugaije?

5. EVALUACIJA 3 min
Uenici u evaluacijskoj meti vrednuju dananji rad.
Prilog
PRILOG
Radni list (RL 1): ivot na pustom otoku
Radni list (RL 2): Evaluacijska meta
Radni list 1: ivot na pustom otoku
PRAVILA
193
Radni list 2: Evaluacijska meta
Literatura
1. Glasser, W. (1994) Kvalitetna kola kola bez prisile. Zagreb: Alinea
2. Glasser, W. (2000) Teorija izbora nova psihologija osobne slobode. Zagreb: Alinea
3. Bognar, L (1999) Metodika odgoja. Osijek: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku
5. Isic, U. (2010) Vrnjaka medijacija. Vodi za pedagoge i psihologe. OESS
6. Juul, J. (2008) Znati rei ne mirne savjesti. Zagreb: Naklada Pelago
7. Kaji, V. i Medi, M. (2001) Slagalica. Prirunik za mlade voditelje. Zagreb: Suncokret,
Centar za humanitarni rad
8. Mren, J. (2006) Trebamo li brinut. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba i Grad
Zagreb
9. Rosenberg B. M. (2006) Nenasilna komunikacija. Nenasilno rjeavanje sukoba. Osijek:
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava
10. Uzelac, M., Bognar, L. i Bagi, A. (1994) Budimo prijatelji 33 pedagoke radionice,
Slon, Zagreb.
11. Vizek Vidovi, V. (2003) Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN
s
u
r
a
d
n
ja
u
n
u
t
a
r

s
k
u
p
in
e o
s
o
b
n
i

d
o
p
r
i
n
o
s
i
z
b
o
r

t
e
m
e
r
a
d
v
o
d
i
t
e
l
j
i
c
e
1
2
3
4
5
194
neprimjerene pojavnosti
Tema: Neprimjerene pojavnosti
Cilj: Analizirati nasilnika ponaanja u sportu i na stadionima
Ishodi uenja: Primijeniti nenasilnu komunikaciju
Potreban materijal/sredstva
olovka i papir (za svaki par uenika, 15-ak komada)
samoljepljivi papirii za svakog uenika
fotograje nasilja na stadionu (RL 1)
hamer 4 komada
omasteri
podsjetnik to mogu uiniti? (RL 2)
list za evaluacijsku metu (RL 3)
Oblici i metode rada: individualni rad, rad u paru, rad u malim skupinama,
pedagoka radionica, iskustveno uenje, razgovor, dogovor, rasprava, objanjavanje,
rad na plakatu, analiza fotograja, crtanje, pisanje
Uvodna aktivnoSt
LEDOLOMAC Trokut i kvadrat 3 min
Uenici sjede u paru. Dobiju jednu olovku i jedan papir. Uenici s razrednikove
desne strane imaju zadatak nacrtati trokut, a uenici s razrednikove lijeve strane
crtaju kvadrat.
Ako je uenik bez para, on se pridruuje paru i zadatak mu je nacrtati krug.
U prvom krugu za vrijeme crtanja zabranjen je razgovor. Poinju crtati kada
razrednik oznai poetak.
Nakon toga ponove sve, ali je ovaj put doputen razgovor. Svaki krug crtanja
traje 20 sekundi.
195
Predlae se razgovor o tome tko je uspio nacrtati trokut, tko je uspio nacrtati
kvadrat, koji je par uspio sve nacrtati Kako su se osjeali, koja su ponaanja i
strategije koristili?
UVOD Navijanje 10 min
Razrednik prikae na projekcijskom platnu ili na plakatu nekoliko fotograja koje
prikazuje nasilje na stadionu. Uenici navode asocijacije u vezi s fotograjama.
Razrednik moe voditi razgovor postavljajui pitanja:
to je navijanje? (poticanje i ohrabrivanje sportaa na postizanje to boljeg
rezultata)
Zato navijamo? (zbog osobnog zadovoljstva i zadovoljstva onog za kojeg navijamo)
Kako sve moemo navijati?
Razlikuje li se nain navijanja u razliitim sportovima?
Nakon toga razrednik najavi temu i ciljeva rada.
Podsjea na velik problem nasilja na stadionima i vanost kulture navijanja.
Sredinje aktivnoSti
VJEBA: Razlozi, vrste i naini spreavanja nasilja na stadionu 25 min
Razrednik najavi da e uenici raditi u skupinama koje e raspravljati o trima
temama:
- to sve moe biti uzrok ili razlog nasilju u sportu, na stadionima? (1. i
2. skupina)
- Koje se vrste nasilja javljaju na stadionima? (3. i 4. skupina)
- Kako sprijeiti nasilje na stadionima i sportskim natjecanjima? (5. i 6.
skupina)
Uenike podijeli u 6 skupina (46 uenika). Uenici raspravljaju te biljee
zakljuke na hamer-papir, ureuju tako plakat koji moe ostati u razredu (15 min).
Na kraju rada predstavnik izvjetava o radu skupine i zakljucima (10 min za
sve skupine).
196
Podsjetnik za razrednika:
Uzroci nasilja na stadionu: kad sudac dosudi neto to se navijaima ne svia ili to
oni procijene da nije smio suditi, loa igra tima za koji navijaju, navijai protivnikog
tima samom prisutnou na tribinama, policajci i redari pretresom navijaa pri ulaska
na stadion, kontrolom, snimanjem, uhienjem navijaa, kanjavanje navijaa od strane
sudaca za prekraje, rasizam).
Verbalno nasilje: psovke, uvrede, rasistike poruke, dovikivanje igraima, sucima,
suparnikim navijaima.
Fiziko nasilje: najee izmeu protivnikih navijakih timova i izmeu policajaca i
navijaa. Koriste se sva sredstva (topovski udari, petarde, bengalke, bokseri, noevi,
palice, lanci, boce).
Kako sprijeiti nasilje: bolja procjena moguih nereda, stroa zatita i povean broj
redara, kamere za otkrivanje prijestupnika, detaljan pregled osoba koje ulaze na stadion,
evidencija prijanjih poinitelja, novane i zatvorske kazne, medijska kampanja o
vanosti kulture navijanja.
zavrne aktivnoSti
ZAKLJUAK 5 min
Rasprava o tome to svatko od nas moe uiniti da sprijei nasilje.
Na kraju uenici dobiju podsjetnik s tekstom to mogu uiniti?

EVALUACIJA 2 min
Uenici u evaluacijskoj meti vrednuju dananji rad.
Prilozi
PRILOG
Radni list (RL 1): Fotograje
Radni list (RL 2): to mogu uiniti?
Radni list 1: to mogu uiniti?
197
s
u
r
a
d
n
ja
u
n
u
t
a
r

s
k
u
p
in
e o
s
o
b
n
i

d
o
p
r
i
n
o
s
i
z
b
o
r

t
e
m
e
r
a
d
v
o
d
i
t
e
l
j
i
c
e
1
2
3
4
5
to mogu uiniti?
1. Ne dopusti da te nagovore da sudjeluje u nasilju!
2. Nemoj navijati ili snimati ako vidi nasilje na stadionu. Time ga potie!
3. Ako doe do tunjave, nemoj misliti da se odmah mora ukljuiti (ak
i ako je tvoj prijatelj napadnut), pozovi redara!
4. Razmisli i razgovaraj s prijateljima i roditeljima o tome to oni misle,
podravaju li nasilje!
Radni list 2: Evaluacijska meta
Literatura
1. Bodin, D., Robene, L., Heas, S. (2007) Sport i nasilje u Europi. Zagreb. Knjiga trgovina
2. Glasser, W. (2000) Teorija izbora nova psihologija osobne slobode. Zagreb: Alinea
4. Vampula, B. Primjereno ponaanje na portskim natjecanjima. Prezentacija. Zagreb.
AZOO
5. Rosenberg B. M. (2006) Nenasilna komunikacija. Nenasilno rjeavanje sukoba. Osijek:
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava
Prevencija
oviSnoSti
alkohol i promet
Utjecaj sredstava ovisnosti na
drutveni i profesionalni ivot te
karijeru
Prevencija rizinih ponaanja
maturalno putovanje
200
alkohol i promet
Tema: Prevencija ovisnosti rizina ponaanja i posljedice koritenja alkohola
i droga u prometu
Opi cilj sata razrednika: Usvojiti pojam rizinog ponaanja i posljedice koje
alkohol i droga ostavljaju na vozaa i na vonju pod utjecajem alkohola i droga
Ishodi uenja:
Prepoznati rizike s kojima se suoavaju mladi vozai (motociklizam i
automobilizam)
Navesti rizike i posljedice koritenja alkohola i droga u prometu
Oduprijeti se pozivu alkoholiziranog vozaa na vonju
Dob: za uenike 17-18 godina
Potreban materijal
priprema radionice
papir A4 i A3, selotejp
Uvodna aktivnoSt oluja ideja to je rizino ponaanje
u prometu? planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvod u temu posljedice izazvane koritenjem
alkohola i droga u vonji i prometu
Uputa:
postavite uenicima sljedea pitanja planirano vrijeme aktivnosti 15
minuta
- to i kako mediji izvjetavaju o mladima stradalima u prometu?
- Koji su sve sudionici ugroeni i na koji nain u prometu (pjeaci,
biciklisti, motociklisti, vozai)?
201
- to mislite zato osobe sjedaju za volan pod utjecajem alkohola i
droga?
- S kojim se izazovima susreu mladi vozai (motociklisti i vozai
automobila)
Uvodna rasprava:
Da bismo mogli prepoznati utjecaj alkohola i droga te posljedice izazvane
koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu, danas emo razgovarati o
posljedicama koje navedena ponaanja ostavljaju na ivot naih sugraana i kako
je mogue ublaiti ili ukloniti posljedice navedenog rizinog ponaanja.
Uputa:
Molim vas da se podijelite u skupine (brojenjem od jedan do sedam) u sluaju
veeg broja uenika u razrednom odjelu skupina moe brojiti i vie od sedam
lanova ili moete za dvije skupine postaviti isti zadatak/radni list
podijelite uenike u tri skupine i podijelite im radne listove planirano
vrijeme aktivnosti 15 minuta
- skupina 1. radni list 1. Posljedice izazvane koritenjem alkohola i
droga u vonji i prometu i zamolite ih da napiu posljedice koje su
izazivane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu
- skupina 2. radni list 2. Kako djeca i mladi stradavaju u prometu i
koji su uzroci njihova stradavanja i zamolite ih da napiu kako djeca
i mladi stradavaju u prometu i koji su uzroci njihova stradavanja
- skupina 3. radni list 3. to moemo uiniti da djeca i mladi ne bi
stradavali u prometu i zamolite ih da napiu to mogu vozai,
roditelji, kola i drutvo uiniti kako djeca i mladi ne bi stradavali
u prometu
nakon to su uenici zavrili s ispunjavanjem radnih listova, zamolite
skupinu da izabere glasnogovornika skupine
zamolite glasnogovornika skupine da proita odgovore uenika, proitane
odgovore zalijepimo na plou planirano vrijeme aktivnosti 10 minuta
Rasprava:
Zato je vano da prepoznajemo posljedice rizinog ponaanja tijekom vonje i
u prometu?
202
to ste danas novo nauili?
to ete ispriati roditeljima kada vas pitaju to ste radili na radionici?
Kako vam ovo to smo danas radili moe koristiti u ivotu?
Proitajte priu Markova situacija. to biste uinili da ste na Markovu mjestu?
Da li bi jedno od moguih rjeenja bilo pozvati roditelje da dou po vas i da vas
sigurno dovezu kui zato da zato ne?
Markova situacija
Marko, Ivan i Petar odlaze u subotnji provod automobilom Ivanova oca. Nakon
ludo provedene veeri vrijeme je da se krene kui, poela je padati kia. Ivan i Petar
oigledno su popili malo previe. Ivan inzistira da vozi i tijekom burne rasprave
volan nudi Marku, koji je krenuo u autokolu prije tri tjedna.
Posljedice izazvane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu
Upiite posljedice izazvane koritenjem alkohola i droga u vonji i prometu
radni list (1) skupina 1.
203
Kako djeca i mladi stradavaju u prometu i koji su uzroci njihova stradavanja
Upiite najee oblike stradavanja djece i
mladih u prometu
Upiite najee uzroke stradavanja djece i
mladih u prometu
Kako djeca i mladi stradavaju u prometu i koji su uzroci njihova stradavanja
to mogu vozai? to mogu roditelji? to moe drutvo? to moe kola?
204
Utjecaj sredstava ovisnosti na
drutveni i profesionalni ivot te
karijeru
Tema: Prevencija ovisnosti utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i
profesionalni ivot te karijeru
Opi cilj sata razrednog odjeljenja: Potaknuti kritiko razmiljanje o koritenju
sredstava ovisnosti i moguim posljedicama na drutveni i profesionalni ivot
te karijeru
Ishodi uenja:
Postaviti vlastite ciljeve u ivotu, obrazovanju i karijeri
Prepoznati rizike povezane s koritenjem sredstava ovisnosti u odnosu
na budui ivot i ostvarenje ciljeva
Dob: za uenike 3. razreda srednje kole
Potreban materijal
Priprema radionice
Protokol 1. Koraci postavljanja ciljeva
Uvodna aktivnoSt
Hodao/la bih kilometrima

planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvod u temu; osvjetavanje nama vanih
stvari koje su temelj za postavljanje naih ciljeva; poslije je mogue pozivati se na
iskustvo iz uvodne igre
205
Uputa:
Od uenika zatraimo da poele neto za to bi bili spremni hodati 10
kilometara da bi to postigli. Uitelj moe poeti, navodei svoj primjer.
Uenici se izjanjavaju redom. Uitelj ne sugerira to da odaberu kao
cilj hodanja, ali potie sve lanove da kau svoje elje.
Kakva vam je bila ova igra? to ste saznali o sebi i drugima? Zato ste
ba to odabrali? Jeste li se sjetili jo neeg za to bi bili spremni hodati
10 kilometara?
to mislite koja je svrha ove igre? U ovoj igri moemo vidjeti kako
svi imamo neke elje i kako smo svata spremni uiniti da bismo ih
ostvarili. Tako je i u ivotu, imamo elje, ciljeve koje elimo postii iz
nekih svojih razloga.
Uvodna rasprava
to su uope ciljevi? Napraviti razliku izmeu pozitivnih i negativnih
ciljeva uitelj zapoinje s primjerima, a lanovi nastavljaju
to sve moe biti cilj? O kojim emo ciljevima ovdje priati? Navesti da
emo priati o ciljevima koji nam u ivotu mogu donijeti dobre odnose
s drugim ljudima jedino tako moemo biti zadovoljni i sretni ljudi.
Slaete li se? Moemo li ivjeti sami? Koje su dobiti od toga da ivimo
s drugim ljudima? Zato je nekada dobro biti i sam/a?
To kako postavljamo ciljeve vjetina je koju moemo nauiti, pa idemo
vidjeti kako se to moe raditi
Vjetina postavljanja ciljeva
Voditi razgovor u vezi s vanosti vjetine postavljanja ciljeva za svakodnevni
ivot kroz sljedee toke:
Odluivanje o tome to nam je u ivotu vano postii
Odvajanje vanog od nevanih stvari (ciljeva)
Usmjerenost na postizanje ciljeva
Jaanje samopouzdanja (vjere u sebe) kroz postignute ciljeve
206
Razgovor voditi s pomou pitanja:
to je vama vano? to vam je vano danas, to vam je bilo vano prije
5 godina, a to e biti za 5 godina? Neto to vam je bilo vano prije pet
godina, je li sad nevano? O emu to ovisi? Kako znate da vam je neto
vano, a kako da vam je neto nevano?
Kada uspijemo postii cilj, kako se osjeamo? Kako se osjeamo ako ne
uspijemo? O kome ovisi uspjeh u postizanju ciljeva? to vi tu moete
napravit? Kako vi postavljate ciljeve? (Traiti primjere od uenika)
Kako znate da ste postigli cilj?
to nas u ivotu moe sprijeiti u ostvarivanju ciljeva? Postoje li neka
ponaanja koja nas mogu onemoguiti u tome? Koja nam pomau u
ostvarenju ciljeva? (Navoditi razgovor na zakljuak da nas odluka o
koritenju sredstava ovisnosti moe onemoguiti u ostvarivanju naih
pozitivnih ciljeva.)
Pitati uenike isplati li se razmiljati i o tome? Ako elimo neto lijepo
za sebe u ivotu, koliko smo spremni za to uiniti povezati s igrom,
za to bismo hodali kilometrima. (Zato je vano da si postavimo ciljeve
koji su NAI i NAMA vani.)
Pouavanje vjetine postavljanja ciljeva
Pouavanje e se provesti gornjim razgovorom Pitanja se usmjeravaju tako da
opisuju korake vjetine. (Ako je netko ve spomenuo neki korak, pozivati se na
to, pohvaliti...)
Koraci vjetine:
1. Cilj postavi kao pozitivnu reenicu npr. dobro u igrati na
natjecanju bolji je cilj nego neu pogrijeiti.
2. Budi precizan postavi precizan cilj, odredi datum, vrijeme, trajanje i
sl. Ako to uini, znat e kada si cilj postigao i bit e zadovoljan s tim.
3. Odlui to je najvanije kad ima nekoliko ciljeva, odredi koliko je
koji vaan. To e ti pomoi da usmjeri svoju panju da bi prvo ostvario
najvanije ciljeve, i dalje po redu
4. Zapii cilj tako nam postaju jasniji i jai.
5. Podijeli cilj na male zadatke ako je cilj prevelik, moe se initi da
ono to radimo ne ide u smjeru njegova postizanja, zato je vano cilj
podijeliti na manje zadatke i njih rjeavati. Tako imamo vie prilike
uivati u svojim postignuima.
207
6. Postavi ostvariv cilj vano je postaviti ciljeve koje je mogue ostvariti.
Neka postizanje cilja ovisi to vie o tebi i tvojem ponaanju. Teko
emo utjecati na ponaanje drugih. Treba sagledati sve mogue zapreke
(to je to to bi vas moglo sprijeiti u postizanju cilja?). Tko vam moe
pomoi u ostvarenju cilja? Tko od odraslih, tko od vrnjaka? Koga sve
moete ukljuiti?
Uenicima podijeliti Protokol 1 Koraci postavljanja ciljeva
Vjeba
Izabrati jedan od navedenih pozitivnih ciljeva, i to onaj za koji se svi lanovi skupine
slau da na njemu moemo raditi, proite kroz korake s njima (brainstorming).
Uitelj ih zapisuje na plou, voditelj usmjerava razgovor na korake i na razliite
mogunosti, naine, zapreke, ljude...

Opcija
Ako ima vremena, uenici ispune protokol na jednom svojem cilju.
Zakljuna rasprava:
Kako vam se ini ovakvo postavljanje ciljeva za ivot?
Na to treba obratiti pozornost ako elimo biti sigurniji da emo
ostvariti svoje ciljeve?
to ste danas novo nauili? Je li vas neto iznenadilo?
Kako e vam to koristiti u ivotu? U kojim situacijama?
to vam se svidjelo danas na radionici? to biste eljeli da je bilo drukije? to ste
vi mogli za to uiniti i tako preuzeti odgovornost?
S kojom milju o sebi odlazite s radionice? to ete ispriati roditeljima da ste
danas radili na ovoj radionici?

208
Protokol 1. Koraci postavljanja ciljeva
1. Cilj postavi kao pozitivnu reenicu
2. Budi precizan/na
Vrijeme
Trajanje
Datum
3. Odlui to je najvanije
Ako ima vie ciljeva, poredaj ih po vanosti.
4. Zapii cilj (i nacrtaj)
5. Podijeli cilj na male zadatke
Zadatak + zadatak + zadatak = cilj
6. Provjeri jesi li postavio/la ostvariv cilj
Budi siguran da e cilj moi ostvariti.
Neka ovisi najvie to je mogue o tebi.
Ukljui druge osobe ako je potrebno.
Razmisli o moguim preprekama i nainima na koje e ih savladati.
209
Prevencija rizinih ponaanja
maturalno putovanje
Cilj sata razrednika: Nauiti prepoznati rizike i to initi u rizinim situacijama,
a ostati dosljedan sebi i svojim uvjerenjima
Ishodi uenja:
Sposobnost razlikovanja poeljnih/odgovornih od nepoeljnih/rizinih
ponaanja
Uvid u osobne snage i potencijale i kako ih koristiti u rizinim
situacijama
Prepoznati vanost prijateljskog pripadanja
Suosjeanje i pruanje pomoi osobi u nevolji
Znati argumentirati uvjerenja i stavove koja zastupamo
Dob: 3. i 4. razred srednje kole
Potreban materijal
priprema radionice
papir A4, olovke
samoljepivi papirii
opisane rizine situacije (tri situacije)
Maturalac
Maturalna putovanja izvor su veselja i radosti, prilika za vee povezivanje meu
uenicima i uiteljima, a na neki nain in kojom se odreeno razdoblje zajednitva
zaokruuje. Slike s maturalca mlade osobe spremaju u svoj svijet kvalitete uz
slike znaajnih ivotnih dogaanja; roendana, krizmi, prvih ljubavi... i sl.
Iskustva govore da maturalci ponekad uz prilike za zabavu i povezivanje nose i
dio rizika. Stoga je (s ciljem prevencije moguih neeljenih ishoda) izuzetno vana
dobra priprema uenika i uitelja na ovaj dogaaj. Pripreme bi trebalo zapoeti
puno ranije, jasnim deniranjem elja, oekivanja, uloga, odgovornosti, pravila
210
i posljedica. Ova se radionica bavi moguim rizicima maturalnih putovanja i
osvjetavanjem snaga i potencijala koje ima svaka razredna zajednica.
Uvodna aktivnoSt biram planirano vrijeme 10 min
U razredu oznaite tri odredita kao mogue izbore, recite uenicima: Zamislite
da idemo na maturalno putovanje i vi ste u prilici izabrati kamo emo ii. Odluite
se za jedno od ova tri odredita:
1. panjolska
2. Grka
3. Nizozemska
U uputi za vjebu ne treba ograniiti vrijeme, ne pourivati, dopustiti uenicima
slobodu i dati im priliku da promisle, ali ih ne poticati na promiljanje (to ete
uiniti kasnije). Naime, situacije u kojima mladi donose odluke sline su ovoj,
odluka se naalost, pod pritiskom vrnjaka, najee donosi u trenutku.
Kad su napravili izbore i formirali skupine, pozovite ih da argumentiraju svoje
izbore potiui ih pitanjima:
Temeljem kojih ste informacija izabrali odredite?
Od koga ste dobili informacije?
Jesu li informacije provjerene?
Jeste li izabrali to odredite zato to ga je izabrao i va najbolji prijatelj?
Pitajte neodlune, to im je nedostajalo da lake donesu odluku i to je
prevagnulo?
Pozovite uenike da naprave tihu samoprocjenu: Donosite li i druge
odluke na taj nain?
to sam iz ovog nauio/la?
Sredinja aktivnoSt Zlatna ribica planirano vrijeme
25 min
Podijeliti razred u tri skupine, svakoj skupini dati sliicu zlatne ribice i rei im
da imaju priliku poeljeti da im ribica ostvari elju/san o maturalcu. Rei im da
je vano elju izgovoriti tako da je i drugi u skupini uju.
(Ili moete pozvati uenike da u istim skupinama kau asocijacije na rije
maturalac.)
211
Rizici i izazovi:
Nakon zlatne ribice i/ili asocijacija podijelite uenicima papir A4 i pozovite ih
da nabroje nepoeljna neodgovorna rizina ponaanja i mogue loe ishode
ponaanja na maturalcu.
Dok opisuju ponaanja, neka uz razmiljanje o sebi i svojim ponaanjima
promiljaju i o prijateljima iz razreda i pokuaju predvidjeti neka mogua njihova
nepoeljna ponaanja na maturalcu.
Predstavnici skupina izvjetavaju o rizicima, nepoeljnim ponaanjima i
moguim ishodima
Ponaanja trebaju biti anonimna (ne pripisivati ih glasno osobi).
Vjeba: Nae snage
Rei uenicima da razmisle o sebi, svojim snagama, pozitivnim osobinama,
vjetinama i uvjerenjima. Neka od svojih snaga izaberu onu jednu za koju vjeruju
da moe biti od posebne koristi na maturalcu, napiu je na samoljepivi papiri,
potpiu se i zalijepe je na zajedniki razredni plakat Nae snage. U nedostatku
samoljepivog papiria pozovite ih da to naprave u malim skupinama, na papiru
A4, pa onda zalijepite na zajedniki plakat.
Proitajte ih!
Vano je da svi uenici uju snage s kojim kao razred raspolau.
U ovoj vjebi jako je vano da i uitelj razrednik kae neku svoju snagu i pozove
uenike da u bilo kakvoj situaciji mogu raunati na njegovu pomo.
Razred podijeliti u tri skupine i svakoj skupini dati jednu od tri rizine situacije
pa ih zamoliti da ponude rjeenja
Rizine situacije
Na maturalcu si u inozemstvu. Imate slobodnu veer, ali s dogovorom kad
se svi trebate vratiti u hotel. Veini drutva nije se svidio disko u kojem ste
ostale/i ti i prijateljica M. Udaljeni ste od hotela u koji ste smjeteni oko 5
km. Ona je unato dogovoru s razrednicom da nema pijenja popila previe
alkohola. Nagovarate je da se vratite jer je ostalo tek dvadesetak minuta do
dogovorenog vremena. M. ignorira tvoje molbe i dalje plee, poziva te da se
prikljui drutvu koje je upoznala na plesnom podiju te veeri. Posljednjih
pola sata neki stariji mukarac neprestano se vrti oko nje, neprimjereno je
dodiruje, ona se smijei, ne brani se previe i neto mu apue.
to e uiniti?
212
Na maturalcu si u inozemstvu. Imate slobodnu veer, ali ste se dogovorili
kad se svi trebate vratiti u hotel. Udaljeni ste od hotela u koji ste smjeteni
oko 5 km. Zaigrane/i, oputene/i i vesele/i, vas troje/trojica tek ste deset
minuta prije isteka vremena shvatili koliko je sati. Ve je kasno, gradskog
prijevoza nema, proe tek poneki automobil... M. kae: Ma, stopirat emo...
to e uiniti?
Na maturalcu si. Posljednja je veer u gradu u kojem ste proveli tri krasna
dana. Lijepo ste se zabavljali cijelu veer, a onda je poela prepirka s domaima
oko jedne djevojke/mladia. Prvo je krenulo s opakim pogledima, onda
sluajnim naguravanjem na plesnom podiju, pa prijetnjama djevojci/
mladiu i vaem prijatelju/ici koji/a je plesao/la s njom/im.
to e uiniti?
Uenici proitaju situaciju i mogua rjeenja. Dopustite razliita vienja! Iznesite
i svoje vienje!
Pozivajui se na vjebu: Nae snage, uitelj na kraju pita uenike: Koje ste svoje
snage koristili traei rjeenje?
SPolna/rodna
ravnoPravnoSt
i odgovorno
SPolno
Ponaanje
odgovorno spolno ponaanje, v.
brak, roditeljstvo i obitelj
Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje
i spolna prava
Stigmatizacija i diskriminacija
seksualnih manjina, i.
seksualnih manjina, ii.
214
odgovorno spolno ponaanje, v.
Tema: Razvijanje vjetina za odgovorno spolno ponaanje
Opi cilj sata: Predvianje rizinih opcija i planiranje odgovornog spolnog
ponaanja. Provjeravanje i utvrivanje znanja o spolno prenosivim bolestima.
Ishodi uenja:
Raspraviti nain i mogunosti odgovornog ponaanja u rizinim
situacijama
Promicati planiranje odgovornog spolnog ponaanja
Utvrditi temeljna znanja o spolno prenosivim bolestima
Vijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
kartice Rizine situacije
ploa i kreda, kartice (Ne)prihvatljivost situacije
radni list Lista samoohrabrenja
kviz o spolno prenosivim bolestima
Stvaranje oputenog i ugodnog ozraja presudno je za uspjeno izvoenje ove
nastavne jedinice. Struktura razreda s klupama ili s ksiranim stolovima moe biti
zapreka uspjenoj komunikaciji. Stolove moete posloiti uz zidove ili ih posloiti
jedne na druge da ne smetaju, a stolice postaviti u krug. U poetku provedbe
radionice korisni su takozvani ledolomci za stvaranje oputenog ozraja. Uenike
valja podsjetiti na temeljna pravila ponaanja (usp. ranije nastavne jedinice).
Uenici koji to ne ele ne moraju sudjelovati u aktivnostima niti iznositi svoje
miljenje.
215
Uvodna aktivnoSt 5 min Stvaranje ugodnog radnog
ozraja
Nastavnica/nastavnik zamoli uenike da razmjeste klupe i stolice tako da im
bude ugodno raditi (stolice u krug ili 4 radne skupine).
Sredinje aktivnoSti 30 min rizine situacije
1. Aktivnost: analiza kartica: Rizine situacije
1. Podijelite uenike na etiri skupine i uruite svakoj skupini dvije
kartice Rizine situacije, koje ste prethodno pripremili.
2. Nakon to su u skupini proitali situacije, neka ih rasprave i obrazloe
koji sve rizici postoje za: (a) zarazu spolno prenosivim bolestima, (b)
seksualno nasilje, (c) prometnu ili neku drugu nesreu. Zatraite od
uenika takoer da razmotre dva ili tri najvjerojatnija ishoda u svakoj
situaciji i odlue koji je najbolji, a koji je najgori ishod. (Najbolji je ishod
ono to bi skupina doista uinila u navedenoj situaciji.) Svaka skupina
treba izabrati osobu koja e biljeiti raspravu tako da bi u izlaganju pred
cijelim razredom mogli navesti to vie stvari o kojima su razmiljali.
3. Ponudite mogue odgovore na nagovaranja navedena u karticama
rizinih situacija (usp. nastavne jedinice Razvijanje vjetina potrebnih
za odgovorno spolno ponaanje III i IV), to jest napiite ih na plou da
biste uenike podsjetili na mogua rjeenja.
4. Nakon rasprave u skupinama predstavnici svake skupine itaju situacije
i iznose miljenja svojih suradnika. Ostavite dovoljno vremena za
raspravu svih moguih rizika i ponuenih rjeenja. Moete prema
potrebi dodati i svoja.
5. Na kraju ove aktivnosti naglasite uenicima da su nae odluke
povezane s naim samopouzdanjem. Kada se osjeamo samopouzdano
i imamo osjeaj da smo sposobni uiniti ono to elimo, to je zato jer
smo prethodno dobro promislili o tome to i kako treba postupiti.
U tome nam je pomoglo i razmiljanje o moguim ishodima, onim
dobrim kao i onim loim. Promiljanje moguih ishoda vano je za
samopouzdanje. Na kraju podijelite uenicima primjerak radnog lista
Lista samoohrabrenja (u prilogu).
216
2. Aktivnost: rasprava koje je ponaanje prihvatljivo?
a) Podijelite razred na sedam manjih skupina.
b) Objasnite da e svaka skupina dobiti jednu karticu s opisom mogue
situacije.
c) Svakoj skupini uruite jednu karticu (Ne)prihvatljivost situacije
d) Nakon to su uenici proitali opisanu situaciju, svaka skupina
treba formulirati svoje miljenje o tome je li im ponaanje opisano u
kartici prihvatljivo ili neprihvatljivo. Pritom je vano da pripreme i
obrazloenje te da procijene bi li se njihovi najblii prijatelji sloili s
njihovom prosudbom.
e) Nakon odreenog vremena predstavnik svake skupine ita situaciju
sa svoje kartice i iznosi miljenje skupine.
Pitanja koja moete ukljuiti u raspravu:
- Je li dob vaan imbenik za procjenu prihvatljivosti odreenog
ponaanja?
- to ete uiniti ako je neko ponaanje prihvatljivo za vas, ali
neprihvatljivo za vae drutvo ili obratno?
- Jeste li u posljednje vrijeme promijenili miljenje o nekom od ovih
pitanja?
- Kako se moemo zatititi od opisanih neprihvatljivih ponaanja?
zavrna aktivnoSt 10 min kviz
Aktivnost: provedba kviza Kviz znanja o SPI (usp. prilog)
1. Svaki uenik/uenica dobije kviz. Na tvrdnje odgovara s tono ili
netono tako da na papiru uz redni broj tvrdnje zaokrui slovo T
ili slovo N. Uenicima je potrebno rei da se kviz ne ocjenjuje, ve da
slui za osobnu provjeru znanja.
2. Nakon provedenog kviza uenici u parovima prolaze kroz sve tvrdnje
i usporeuju svoje odgovore.
3. Zamolite dobrovoljce da proitaju odgovor na pojedinu tvrdnju. Krenite
redom. Po potrebi istaknite i prokomentirajte tone informacije
(ispravite pogrene).
217
Radni list kartice Rizinih situacija
Rizine situacije
1. Deko koji ti se svia poziva te na tulum k svojim prijateljima. Nikoga ne
poznaje i u dvojbi si. tovie, ula si u koli da se kree u probranom
drutvu. Rado bi s njim izala, ali ti se ne svia njegovo drutvo.
2. Marko vozi Ivanu nakon diska kui. No je, a ona ivi prilino daleko.
On je obino vrlo paljiv, ali veeras je previe popio. Postao je prilino
glasan i uporan u svojim zahtjevima. Ona ga takvog jo nije upoznala.
3. U drutvu si sa svojim prijateljima, veina je spolno aktivna i zadirkuju
te to ti nisi. Jedan te i vrijea.
4. Tvoj deko misli da je vrijeme za spolni odnos. Ti ga voli, ali osjea
da za spolni odnos jo nisi spremna. Tvoj deko kae: Ti si se uplaila.
Da me stvarno voli, to bi i dokazala. Boji se da e to pokvariti vae
odnose.
5. Tvoj deko ne eli koristiti prezervativ, a ti ga eli koristiti pri svakom
spolnom odnosu.
6. Tvoji su roditelji odsutni. Pozvala si deka iz razreda da ti objasni novi
program na kompjuteru. Nakon zavrenog posla on te uzima za ruku i
pokuava poljubiti. Ti ga odgurne, a on kae: Ma daj, nisi me pozvala
samo zbog kompjutora!
7. Hoda s Majom neko vrijeme. eli izlaziti i s drugim djevojkama. Maja
te zove telefonom da doe k njoj doma sutra naveer.
8. eka Anu ve tri mjeseca da bude spremna za spolni odnos. Konano
pristaje, a onda inzistira na zatiti lubrikantom i kondomom. Stvarno
si ljut.

218
Radni list Lista samoohrabrenja
Lista samoohrabrenja
Samo zato to me netko nagovara na spolni odnos ne znai da moram rei DA.
To je moj izbor.
Mogu odbiti pritisak za spolni odnos.
Zaljubljenost je osjeaj. Ljubav je vie od osjeaja, ljubav je neto to ostaje.
Moj mir i moje zdravlje mnogo su mi vaniji od popularnosti i odobravanja
drugih.
Ako me netko nagovara da radim stvari koje nisu sigurne, to je prijetnja mojoj
slobodi i zdravlju.
To to ga trenutno odgaam, ne znai da zauvijek odustajem od seksa.
Samo zato to je netko seksi, ne znai da moram rei DA.
Dobro je provjeriti neije znanje o nainima prijenosa i zatiti od spolno
prenosivih bolesti.
Ako netko inzistira samo na svojim eljama, a uope ne slua moje elje, oito
misli samo na sebe. Tko bi elio vezu s takvom osobom?
Ako nekome smeta zatita od spolno prenosivih bolesti, onda se pitam koji je
pravi problem!
Sljedei put koristit u zatitu da se ne bih brinuo hou li se zaraziti spolno
prenosivom boleu.
Ako netko misli da se spolno prenosive bolesti dogaaju drugima, to je njihov
problem. Naivnost kota.
Nema zatite, nema seksa.
Volim prvo dobro upoznati osobu kako bih saznao/la neto i o tome kako ona ili
on doivljava rizina ponaanja.
Bolje sprijeiti, nego lijeiti.
elim dobru i ispunjavajuu vezu, a ne neto podnoljivo. Biti sam daleko je
bolje i zdravije od loe veze.

219
Kartice (Ne)prihvatljivost situacije
1. Osamnaestogodinjak je zabrinut. Imao je spolni odnos na tulumu bez
zatite.
2. Roditelji oekuju rezultate testa na virus HIV. Njihova djeca o tome ne
znaju nita.
3. Jedan par u disku plee. Ona je izazovna u odjei i ponaanju. On se
doao zabaviti. Odlaze k njemu.
4. Mlada djevojka saznaje da joj je njezin bivi partner zatajio da ima
spolno prenosivu bolest.
5. Za jednog se profesora u koli pria da izlazi i s uenicama.
6. Mladi se vraa s mora. Priznaje djevojci nevjeru sa strankinjom o kojoj
nita ne zna.
7. Skupina tinejdera predveer se drui na plai. Jedna djevojka skida
gornji dio bikinija.

KVIZ ZNANJA O SPOLNO PRENOSIVIM BOLESTIMA (SPB)
1. Rizik SPB raste s brojem spolnih partnera. T N
2. Analni seks najrizinija je spolna aktivnost za SPB. T N
3. ene su otpornije na zarazu SPB od mukaraca. T N
4. Redovita i pravilna uporaba prezervativa
moe zatititi od SPB. T N
5. HIV moete dobiti ubodom komarca. T N
6. HIV moete dobiti tetovaom. T N
7. Oralni spolni odnos nosi odreeni rizik zaraze SPB. T N
8. Osobe koje imaju SPB izgledaju bolesno. T N
9. Kontracepcijske tablete tite od SPB. T N
10. SPB poveava ranjivost osobe na zarazu HIV-om. T N
11. Prekinuti spolni odnos titi od zaraze SPB. T N
12. SPB se moe prenijeti kaljanjem i kihanjem. T N
13. Nema uinkovitog cjepiva protiv SPB. T N
14. SPB se ne prenose poljupcem. T N
220
15. AIDS uzrokuje virus. T N
16. HPV uzrokuje bakterija. T N
17. Genitalni herpes uzrokuje virus. T N
18. Prezervativ titi od spolno prenosivih infekcija 100%. T N
19. Klamidiju uzrokuje bakterija. T N
20. HIV se moe izlijeiti. T N
21. Ozljede spolnih organa poveavaju rizik prijenosa SPB. T N
22. Nitko ne mora dobiti SPB. T N
23. Od zaraze HIV-om do prvog
razbolijevanja proe nekoliko mjeseci. T N
24. SPB esto ne izazivaju nikakve simptome,
pa osoba ne zna da je zaraena. T N
25. Svatko snosi odgovornost za vlastito zdravlje. T N

Toni odgovori na pitanja iz testa (za nastavnika/nastavnicu):
Literatura
1. Dobravc-Poljak, J. (2000): MEMOIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u. Prirunik
2. Reproduktivno zdravlje, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Sluba za reproduktivno
zdravlje, Zagreb (2000)
3. AIDS nemojte umrijeti zbog neznanja Klinika za djeje bolesti Zagreb, Sluba za
reproduktivno zdravlje, Zagreb (2002)
1 = T
2 = T
3 = N
4 = T
5 = N
6 = T
7 = T
8 = N
9 = N
10 = T
11 = N
12 = N
13 = N
14 = T
15 = T
16 = N
17 = T
18 = N
19 = T
20 = N
21 = T
22 = T
23 = N
24 = T
25 = T
221
brak, roditeljstvo i obitelj
Tema: Brak, roditeljstvo i obitelj
Opi cilj sata: potaknuti razumijevanje braka, roditeljstva i obitelji
Ishodi uenja:
Denirati odgovorno roditeljstvo
Usporediti medicinska, religijska i feministika stajalita o prekidu
trudnoe
Opisati suvremene promjene vezane uz brak (kasnije stupanje u brak,
porast rastava, kontroverze vezane uz istospolni brak) i obitelj (razliiti
tipovi obitelji)
Potreban materijal
omasteri, veliki papiri, mali papiri
Roditeljstvo
U suvremenom se drutvu puno raspravlja o pojmu roditeljstva i kvalitetnom
roditeljstvu. iru drutvenu pozornost osobito privlae pojavni oblici drutveno
neprihvatljivog roditeljstva (tj. zlostavljanje i zanemarivanje djeteta, tjelesno
kanjavanje) te su razvijeni zakonski i drugi mehanizmi koji djecu tite od
neprihvatljivih roditeljskih postupaka. Shvaanje i deniranje odgovornog
roditeljstva odraava i iri drutveni kontekst kojeg obiljeavaju brojne promjene
u ivotnim vrijednostima, razumijevanju prirode djeteta i uloge roditelja,
drutvenom poloaju djeteta, majki i oeva. U sadanjem trenutku prisutno je
mnotvo novih, ponekad meusobno proturjenih, poruka i pogleda na to ime i
kako treba zamijeniti odgojne postupke i pristupe koje dananje drutvo i zakoni
odbacuju. Svjedoci smo povremenog nesnalaenja i zbunjenosti, ne samo roditelja
222
nego i strunjaka. Naputa se autoritaran obrazac roditeljskog ponaanja kao i
ignoriranje djetetova miljenja i osjeaja. S druge strane, i drutveno i znanstveno
razvidno je da zamjena autoritarnog roditeljstva permisivnim odnosno
poputajuim nije rjeenje jer zanemaruje djetetovu potrebu za strukturom,
granicama prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja i roditeljskim vodstvom.
Temeljem navedenih prava deniran je pojam roditeljstva koje potuje i promie
prava djeteta u obitelji ili roditeljstva u najboljem interesu djeteta, koji obuhvaa
etiri kategorije roditeljskih ponaanja i vrijednosti: brinost, pruanje strukture,
granica i vodstva, uvaavanje osobnosti te osnaivanje.
Brinost odgovara na djetetovu potrebu za ljubavi, emocionalnom toplinom,
sigurnou, pripadanjem, povezanou, prihvaanjem. Dijete treba brino
ponaanje roditelja kao sigurnu bazu iz koje moe istraivati svijet i u koju se moe
vratiti kada osjeti umor, strah, tugu ili neko drugo neugodno stanje ili emociju.
To od roditelja trai osjetljivost na poruke djeteta i primjereno odgovaranje na
njih, pokazivanje topline i ljubavi, pruanje utjehe i zatite, prihvaanje djeteta i
davanje podrke. Dosljedno pruanje emocionalne topline i dosljedno odgovaranje
na potrebe djeteta temelj je za razvoj sigurne, stabilne i emocionalno tople veze
s roditeljem.
Pruanje strukture, granica i vodstvo djetetu daju osjeaj sigurnosti i predvidivosti
te omoguavaju da razvija osjeaj odgovornosti i samokontrole. Dijete u odrastanju
treba organiziranu i strukturiranu okolinu koja e mu pruiti osjeaj stabilnosti
i sigurnosti. To se takoer odnosi i na granice prihvatljivog i neprihvatljivog
ponaanja koje usvaja u obiteljskom okruenju. Djetetu i mladoj osobi granice
su i usmjeravanje potrebni zbog njegove sigurnosti, dobrobiti i razvoja vlastitih
vrijednosti te osjeaja osobne i drutvene odgovornosti.
Uvaavanje osobnosti odgovara na potrebu i pravo djeteta da ga se vidi, uje i
potuje kao osobu s vlastitim shvaanjima, idejama, planovima i dostojanstvom.
Za razvoj djetetove samosvijesti potrebno je da roditelj primijeti, prepozna i
potvrdi djetetov osobni doivljaj sebe i/ili svijeta. Za to je potrebno posveivanje
vremena i panje te pokazivanje zanimanja za svakodnevne aktivnosti i iskustva
djeteta. Potrebno je da roditelj slua dijete, pokua razumjeti njegovo gledite, te
da pomogne djetetu izraziti svoje misli i osjeaje. Kad roditelj pokazuje da mu je
vano uti i razumjeti kako se dijete stvarno osjea i to misli, onda dijete sebe
doivljava kao osobu vrijednu potovanja.
Osnaivanje omoguava da se u djetetu razvije osjeaj kompetentnosti,
samokontrole i sposobnosti utjecaja na druge ljude i svijet oko sebe. Drugim
rijeima, osnaivanje se odnosi na roditeljevu potporu djetetovoj autonomiji,
poticanju nastojanja da ostvari svoje naume i rijei probleme, u postupnom
223
razvoju samostalnosti. Roditelji podupiru djetetove jake strane, hrabre dijete
i izraavaju povjerenje u djetetove sposobnosti, slijede i podravaju djetetove
inicijative. Kad prepozna da svojom aktivnou moe utjecati na okolinu, dijete
stjee osjeaj djelotvornosti koji ga ohrabruje da bude aktivno.

Jedan je od razloga neostvarivanja roditeljstva i nemogunost zaea, odnosno
neplodnost parova.

Neplodnost moe biti uzrokovana podjednako mukim i enskim imbenicima,
mogu postojati kod oba partnera ili biti neutvrdivi ak i modernom medicinom
(idiopatska neplodnost).
imbenik je muke neplodnosti loija kvaliteta ejakulata, znai smanjeni broj
spermija, njihova slabija pokretljivost ili smanjeni broj spermija normalnog
oblika. Neka istraivanja ukazuju da se prosjeni broj spermija kod mukaraca
smanjio od poetka 20. stoljea openito te da to dijelom moe biti razlogom
poveanog broja parova koji imaju problema sa zaeem.
U ena su tekoe zanoenja daleko sloenije i obuhvaaju smanjenu ili
nepredvidivu ovulaciju (zbog hormonalnih poremeaja, policistinih jajnika ili
dobi), nemogunost dolaska jajnih stanica ili spermija do maternice (zaepljeni
jajovodi, antitijela na spermije) ili smanjenu mogunost implantacije zametka
(deformacije maternice, endometrioza ili imunoloki problemi). Ponekad je
prisutno vie imbenika.

Dob
Za ene je jedan od najvanijih rizika dob. enska sposobnost zaea zapoinje
se smanjivati iza 32 godine i kontinuirano se smanjuje do menopauze (posljednje
menstruacije koja je obino oko pedesete godine ivota).
Dob je rizini imbenik i za muku plodnost, iako ne tako izraeno.

Rizine navike
Puenje cigareta
Puenje znatno poveava rizik od neplodnosti u mukaraca i ena. I u trudnoi
ene puaice imaju vei rizik od pobaaja, prijevremenog poroda ili raanja
djeteta s malom poroajnom teinom (to je samo po sebi rizino za novoroene).

224
Konzumiranje alkohola
Na povoljan ishod trudnoe moe ozbiljno negativno utjecati bilo koja koliina
konzumiranog alkohola. Najtea posljedica rizine konzumacije alkohola u
trudnoi jest raanje djeteta s alkoholnim fetalnim sindromom, s tekim
oteenjima i posljedicama. Zlouporaba alkohola moe smanjiti i muku plodnost.

Pretilost
Iako nije nedvojbeno dokazano, pretilost moe biti uzrokom poveanog broja
abnormalnih spermija, to moe takoer doprinositi tekoama u pokuaju
zaea djeteta. Pothranjenost koja je najee (u razvijenim zemljama) posljedica
namjernog smanjenja tjelesne mase ili poremeaja hranjenja kao anoreksija i/ili
bulimija, moe uzrokovati poremeaj hormonske ravnotee i takoer ozbiljne
smetnje plodnosti. Ukoliko unos eljeza, folne kiseline, cinka i vitamina B12
nije odgovarajui kod vegetarijanske ili veganske prehrane, to moe negativno
utjecati na plodnost.

Tjelesna aktivnost
Iako je umjerena tjelesna aktivnost vie nego poeljna, pretjerano vjebanje,
odnosno natjecateljska aktivnost kod aktivnih sportaica, moe uzrokovati
poremeaj na hipotalamiko-hipoznom sustavu i poremetiti redovitost
ovulacije, to za posljedicu ima tekoe ili nemogunost zaea.

Spolno prenosive infekcije
Smatra se da je najrizinija klamidijska infekcija koja, osobito kod ena moe
imati vrlo oskudne simptome, a ako se ne prepozna i ne lijei, moe uzrokovati
oteenja jajovoda i jajnika. Neke druge spolno prenosive infekcije (ureaplazma,
mioplazma, gonoreja) takoer mogu negativno utjecati na nesposobnost zaea.
Osobito je rizina infekcija humanim papiloma-virusom. Zbog svog potencijalno
zloudnog djelovanja ta infekcija ako se ne prepozna, ne kontrolira i ne lijei,
moe dovesti do ozbiljnih poremeaja na sluznici vrata maternice, eventualno i
do raka vrata maternice te terapijskih zahvata koji mogu biti rizini za budue
trudnoe. U nelijeenim sluajevima rak je vrata maternice smrtonosna bolest.

Psihiki stres
Psihiki stres moe negativno djelovati i na mukarce i na ene.
225
imbenici okoline
Izloenost nekim kemijskim tvarima (pesticidi, herbicidi, otapala, teki metali i
dr.) moe biti povezana s problemima plodnosti kod mukaraca i ena.
Specini imbenici za mukarce
Varikokele
Proirene vene na testisu, koje se nerijetko ne opaaju i ne prepoznaju kao mogui
rizini imbenik za poremeaj plodnosti. Poveani protok krvi zagrijava testise
i tako negativno utjeu na proizvodnju normalnih spermija.

Nesputeni testisi
Iako su danas zahvaljujui kontinuiranim preventivnim pregledima vrlo rijetki,
nesputeni testisi, koji zaostaju u trbunoj upljini, nemaju funkciju stvaranja
spolnih stanica. ak i ako se operativnim putem spuste prekasno, njihove funkcija
moe, zbog visoke tjelesne temperature i poloaja, biti nepovratno oteena.

Specini imbenici za ene
Mehaniki razlozi nemogunosti zaea mogu biti zaepljenje jajovoda,
kao posljedica infekcije (ve spomenuta klamidija), ali i izvanmaterninom
trudnoom, endometriozom i dr.
Sindrom policistinih jajnika najei je uzrok smetnji zanoenja zbog poremeaja
ovulacije. To je sloeni poremeaj nepravilnog izluivanja androgenih i estrogenih
hormona zbog ega dolazi do izostanaka ovulacije. U djevojaka s policistinim
jajnicima menstrualni su ciklusi dugaki, a mogu biti i posve nepravilni. Nije
rijetka poveana tjelesna teina, koja se karakteristino nakuplja oko struka,
pojaana dlakavost mukog tipa, kao i sklonost slabljenju kose i gubljenju kose
na tjemenu. U nekih je prisutan i poremeaj metabolizma inzulina.
Uzroci mogu biti i endometrioza, tumori, ostali hormonski poremeaji,
prijevremena menopauza i dr.
Iz podataka o parovima koji se lijee zbog neplodnosti razvidno je da se uzrok
neplodnosti usprkos svim raspoloivim dijagnostikim postupcima ne moe
utvrditi u neto vie od 10% sluajeva, a da vrlo esto postoje i muki i enski
imbenici koji ometaju zaee.

226
Pobaaj
Pobaaj je svaki prekid trudnoe prije normalnog poroda. Pobaaj moe biti
spontani ili namjerni. Spontani pobaaj nastaje zbog nepravilnosti u razvoju ploda
ili zbog nemogunosti da se trudnoa iznese do kraja i spontanim se pobaajem
smatra svaki prekid trudnoe prije navrenog 28 tjedna gestacije. Uestalost
spontanih pobaaja procjenjuje se na oko 10 do 15% svih trudnoa.
Namjerni je pobaaj medicinski zahvat kojim se prekida trudnoa. Moe biti
izveden zbog medicinskih razloga (npr. ukoliko bi daljnje odravanje trudnoe
ugrozilo ivot ene), ili na zahtjev ene.
U drutvu se nerijetko postavlja pitanje je li prekid ivota embrija/fetusa ubojstvo
ili nije. Oni koji prihvaaju stajalite da ivot poinje od zaea i da ga od zaea
treba apsolutno potovati, nemaju dvojbe oko toga pitanja. Takvo stajalite
zastupaju sve religije. Oni koji smatraju da ivot koji treba apsolutno potovati
poinje u nekom drugom trenutku tijekom trudnoe, podravaju pravo ene da
donese odluku o tome hoe li roditi ili ne.
U veini je europskih zemalja pobaaj doputen, odnosno zakonom omoguen,
do odreenog tjedna trajanja trudnoe, uz manja ili vea ogranienja. U nekim
je zemljama doputen samo ukoliko se medicinski procijeni da bi dijete tetno
djelovalo na majku, odnosno uzrokovalo neke patoloke pojave, da e se dijete
roditi s deformacijama koje e mu oteavati ivot ili ukoliko je trudnoa nastala
kao posljedica silovanja ili incesta.
Pobaaj ponekad moe imati kratkorone (upale, priraslice) ili dugorone (slabost
vrata maternice, potekoe pri sljedeim trudnoama) medicinske posljedice,
odnosno izazvati osjeaj gubitka i/ili krivnje.
U naoj je zemlji pobaaj na zahtjev ene zakonski doputen do desetog tjedna
trudnoe i to iskljuivo u bolnikim ustanovama. Maloljetne djevojke koje nisu
navrile 16 godina mogu obaviti pobaaj samo uz pristanak jednog roditelja.
Iako je broj pobaaja na zahtjev iz godine u godinu sve manji, nuno je daljnjim
mjerama edukacije i prevencije djelovati da se to manje pribjegava takvu ishodu.

Brak
Ve u antikoj Grkoj brak se smatra temeljnom drutvenom institucijom jer se
unutar nje dogaa bioloka reprodukcija. U skladu s patrijarhalnim drutvom
tog vremena supruga i djeca vlasnitvo su mukarca. U srednjem vijeku na
brak se gledalo primarno kao na ekonomsku zajednicu buduih roditelja, a u
dvorskom drutvu brak je imao i vanu politiku funkciju stvaranja saveznitava i
227
nasljeivanja vlasti. Tijekom veeg dijela povijesti u brak se nije stupalo iz ljubavi,
niti su ene imale pravo izbora partnera. Brakovi su uglavnom dogovarani izmeu
budueg mladoenje i nevjestina oca, pri emu su esto rije imali i lokalni
starjeine. U srednjem vijeku sklapanje braka bilo je iskljuivo u nadlenosti
Crkve, to znai da se brak nije mogao slubeno razvrgnuti.
Ideja o ljubavi dviju osoba kao temeljnom razlogu za brak snai tek od 18.
stoljea. S drutvenim razvojem i modernizacijom brana zajednica prestaje biti
proizvodna jedinica (zajedniki rad u poljoprivredi) te se brak, osobito tijekom
19. stoljea, sve ee doivljava kao slobodan izbor dviju osoba koje osjeaju
meusobnu privrenost i privlanost. Masovno zapoljavanje i obrazovanje
ena u 20. stoljeu imaju za posljedicu transformaciju braka u smjeru zajednice
ravnopravnih partnera. U posljednjih tridesetak godina, primjerice, znatno je
poraslo sudjelovanje mukaraca u obavljanju kuanskih poslova premda ene
jo uvijek snose vei teret.
U posljednjih pedesetak godina raste i tzv. brana nestabilnost, to jest poveava
se stopa razvoda braka. U zapadnim zemljama razvrgava se dvije petine svih
sklopljenih brakova. Prema najnovijem popisu stanovnitva (2011) u Hrvatskoj
e razvodom zavriti jedan od svaka etiri novosklopljena braka; godinje se
sklopi oko 21.000, a razvede gotovo 6.000 brakova. (Godine 1950. razvodom je
zavravao otprilike jedan od 12 brakova.) Paralelno se pojavljuju alternativni
oblici zajednikog ivota, poglavito nevjenana zajednica ili kohabitacija. Prema
istraivanjima veina mladih ljudi i dalje iskazuje elju za brakom i zasnivanjem
obitelji. Da bi se bolje upoznali, danas sve vei broj mladih ljudi ivi neko vrijeme
zajedno prije ulaska u brak i roditeljstvo. Drutvene promjene odraava i podatak
da se prosjena dob ena i mukaraca pri sklapanju prvog braka u posljednja tri
desetljea poveala za vie od 5 godina te danas iznosi 27,6 godina za ene i 30,4
godine za mukarce.
U posljednjih su se petnaestak godina razvile estoke diskusije oko pitanja
treba li legalizirati vezu dviju osoba istoga spola. U tom je kontekstu prilino
kontroverzno pitanje istospolnog braka. U Europi brak izmeu partnera istoga
spola prva je legalizirala Nizozemska 2001. godine, a do sada je odobren i u
Norvekoj, vedskoj, Belgiji, panjolskoj, Portugalu, Francuskoj te na Islandu.
U desetak drugih europskih zemalja uvedeno je tzv. registrirano partnerstvo da
bi termini brak i brana zajednica oznaavali iskljuivo suprunike suprotnog
spola. U Hrvatskoj je 2003. godine Hrvatski sabor prihvatio Zakon o istospolnom
partnerstvu.

228
Obitelj nekada i sada
Obitelj je nerazdvojiv dio drutva koji je nuno promatrati kroz prizmu povijesnih
razdoblja, drutvenih ureenja, politikih sustava, ideologija, zakonodavstva
odreenog drutva i sl. Iako je obitelj tijekom razvoja drutva vie-manje uspjeno
odolijevala izazovima (gospodarski, politiki, kulturni itd.), svaki od njih bio je
novi ispit obiteljske prilagodljivosti jer su trajno stavljani na kunju struktura,
funkcije i vrijednosti obitelji. Drutvene promjene djeluju na obitelj koja se
prilagoava novim drutvenim uvjetima i potrebama.
Govorei o obitelji kao povijesno oblikovanoj drutvenoj zajednici antropolozi
istiu barem tri njezina osnovna obiljeja: 1. obino zapoinje brakom, 2. sastoji
se od mua, ene i njihove roene i/ili adoptirane djece i 3. lanovi obitelji
emocionalno su i drutveno povezani (zakonska regulacija, prava i obaveze).
Danas je sve vie obiteljskih zajednica koje ne zapoinju brakom, a uoljiva je i
sve vea raznolikost u strukturi suvremenih obitelji, pri emu su obitelji sa samo
jednim roditeljem, najee majkom, ee nego ikada ranije. U nekim zemljama
postoje i obitelji u kojima su roditelji istoga spola.
Tijekom povijesti ene su obino uivale manje povlastice i openito imale
manja prava od mukaraca. Tradicionalna uloga udane ene u predindustrijskom
vremenu bila je: ena majka domaica. Industrijsko doba donosi sa sobom
velike ekonomske i politike promjene koje unose kaos u tradicionalne ivote
i uloge ena, zahtijevajui rjeavanje njihova statusa. enski pokreti zalau se i
ostvaruju pravo glasa ena, ali i jaanje enskih prava na svim poljima.
Drutvena percepcija brane zajednice postupno doivljava promjene i slobodni
izbor branog partnera nadomjeta interesna stupanja u brak. Osobni izbor
partnera po kriteriju ljubavi utjee na promjenu doivljavanja brane zajednice
koja se shvaa kao osjeajna, a ne iskljuivo kao ekonomska jedinica.
Tzv. nuklearne obitelji karakterizira postojanje jasnih i esto krutih granica
izmeu privatnog i drutvenog ivota, radnog mjesta i doma, djece i odraslih,
one tite intimu obiteljskog ivota, istodobno djeci i mladima nudei ivotni
okvir s odreenim standardima i ogranienjima.
U ezdesetim godinama prolog stoljea obitelj se postupno transformira od
tradicionalne u suvremenu. Majke se sve vie odluuju na ulogu majke i poslovne
ene, brigu o djeci predkolske dobi sve ee preuzimaju plaeni profesionalci,
sve je vie rastava brakova i obitelji s jednim roditeljem. Djeca su, osim obiteljskih,
sve vie izloena drutvenim utjecajima. ivot i odrastanje u takvim okolnostima
moe biti zaista teko ukoliko su obiteljska pravila, granice i vrijednosti nejasni,
neodreeni i promjenjivi.
229
Obitelj se tradicionalno smatrala zajednicom sastavljenom od branog para i djece,
no ova percepcija obitelji umnogome se promijenila. Razvodi, samohrani roditelji,
nevjenani parovi s djecom te obitelji u kojima djeca odrastaju s jednim biolokim
roditeljem te maehom ili ouhom znakovi su promjena u strukturi obitelji.
Obitelj nije statina jedinica koja moe ostati nepromijenjena u svijetu koji se
mijenja. Tzv. restrukturirane obitelji, u kojima djeca ive s jednim biolokim
roditeljem te oevim ili majinim partnerom ili novim branim drugom, dijelei
pritom vrijeme izmeu dviju obitelji, sve su ea pojava. Takoer nisu rijetke ni
obitelji u kojima ive samo otac ili samo majka i brinu se o djeci. Danas se govori
i o homoseksualnim zajednicama (istospolni brak, registrirano partnerstvo), pri
emu je pitanje njihova usvajanja djece najee iznimno kontroverzna tema.
Bez obzira na krupne i sve bre drutvene promjene obitelj e najvjerojatnije
nastaviti uspjeno obnaati svoje temeljne zadae. Drutveni uvjeti e se nastaviti
mijenjati pa e kompetentne roditelje obiljeavati spremnost za rastue izazove
roditeljstva i stalna otvorenost za uenje. Mogue je oekivati da e u uspjenim
obiteljima roditelji pouavati svoju djecu ujedno uei od njih.
Uvodna aktivnoSt 10 min kratke informacije o
suvremenoj obitelji
Na temelju predoenog materijala pripremiti kratko izlaganje ili PPT-prezentaciju
o suvremenoj obitelji i njezinim inaicama. Nastavnik moe nakon kratkog uvoda
sat zapoeti i otvaranjem rasprave o moguim inaicama suvremenih obitelji i
razlikama u odnosu na tradicionalno shvaanje.
Preporua se podijeliti tekst o razlozima neplodnosti (unaprijed dati pojedincu
ili skupini za pripremu za kratko izlaganje).
Sredinja aktivnoSt 30 min znaenje roditeljstva i
shvaanje obitelji
Uenici se podijele u 2 skupine i svaka radi na posebnoj zadai (mogu se ukljuiti
i neplodnost ili posvojiteljstvo kao posebne teme)
1. Asocijativni pojmovi povezani s roditeljstvom
2. Znaajke tradicionalnih i drugih obitelji (restrukturirane, posvojiteljske,
samohrani roditelj)
1. Pojmovi se ispisuju na grupni papir (mogu se najprije raspraviti i u
parovima), pokuavajui ih grupirati u pozitivne (ljubav, zatita,
230
ostvarenje itd.) i potencijalno negativne (strah od odgovornosti,
nesigurnost, stalna obveza, incest itd.).
2. Znaajke se ispisuju na grupni papir (mogu se najprije raspraviti i
u parovima). Nastojati osvijestiti meusobnu odgovornost djece i
roditelja; ukljuiti i drutvene imbenike i ekonomska ogranienja;
pokuati raspraviti prava i djece i roditelja u pojedinim strukturama
obitelji.
Skupine iznose rezultate svojih rasprava, oekuje se da predloe neka rjeenja za
prevladavanje negativnih asocijacija i znaajki.
zavrna aktivnoSt 5 min kada je pravo vrijeme za
razmiljanje o braku i/ili roditeljstvu?
Uz pomo priloenog materijala potaknuti na kratku diskusiju o tome ima li
potrebe (ili je, moda, prerano?) u ovoj dobi razmiljati i raspravljati o braku i
roditeljstvu. Premda suvremena kultura potie kasnije stupanje u brak prema
podacima iz popisa stanovnitva 2011. godine prosjena dob pri stupanju u prvi
brak iznosi 27,6 godina za ene i 30,4 godine za mukarce (prosjena dob ene pri
prvom porodu iznosi 28 godina) postoji vie razloga zato su i u adolescentskoj
dobi teme braka i obitelji vane. Upitajte uenike koji bi to razlozi mogli biti.
Literatura
1. IPPF. Abortion legislation in Europe 2012. http://www.ippfen.org/
2. Konvencija UN-a o pravima djeteta (2001). Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji,
materinstva i mladei
3. MZOBMG (Radna skupina): Odreenje odgovornog roditeljstva, 2011. www.
ockarlovac.hr
4. Penik, N., Starc, B. (2010). Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta i podrke
roditeljima najmlae djece. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku
231
Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje
i spolna prava
Tema: Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava
Opi cilj sata: Pomoi uenicima da kritiki sagledaju tipine stereotipe vezane
uz ljudsku spolnost i razumiju koncepciju spolnih prava; ponuditi informacije
koje e pomoi u razumijevanju pojma i vanosti spolnog zdravlja i njegova
ouvanja
Ishodi uenja:
Raspraviti stereotipe i drutvena oekivanja vezana u spolnost
Denirati pojam spolnog zdravlja
Potreban materijal
ploa i kreda, umnoeni Prilozi 1 i 2
(Preuzeto iz prirunika Svjetske zdravstvene organizacije Standardi spolnog odgoja
u Europi, 2010)
Spolno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija prvi je put denirala na strunom
sastanku 1972. godine: Spolno zdravlje integracija je somatskih, emocionalnih,
intelektualnih i socijalnih vidova spolnog bia na naine koji pozitivno obogauju
i unapreuju osobnost, komunikaciju i ljubav. Premda je denicija u neku ruku
zastarjela, ona se jo uvijek esto koristi.
Tijekom strunih konzultacija Svjetske zdravstvene organizacije 2002. godine
dogovorena je nova denicija pojma spolno zdravlje. Novi nacrt denicije iz 2002.
godine kae ovako:
232
Spolno zdravlje stanje je tjelesnog, emocionalnog, mentalnog i drutvenog zdravlja
vezanog uza spolnost, a ne tek izostanak bolesti, disfunkcije ili nemoi. Spolno zdravlje
zahtijeva pozitivan pristup pun potovanja prema spolnosti i spolnim vezama te
mogunost ostvarivanja zadovoljavajuih i sigurnih spolnih iskustava, bez prisile,
diskriminacije ili nasilja. Da bi se postiglo i odralo spolno zdravlje, treba potivati,
tititi i ostvariti spolna prava svih osoba.
Vanost spolnih prava osobito se iskazuje u pravu na informacije o ljudskoj spolnosti
i obrazovanje. Kao to smo ve napomenuli, na sastanku Svjetske zdravstvene
organizacije 2002. godine oblikovan je nacrt denicije pojma spolna prava:
Spolna prava podrazumijevaju ljudska prava ve priznata u nacionalnim zakonima,
meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim izjavama drutvene
suglasnosti. Ukljuuju prava svih osoba, bez prisile, diskriminacije i nasilja, na:
najvii mogui standard spolnog zdravlja, ukljuujui pristup zdravstvenim
slubama za spolnost i reprodukciju;
traenje, dobivanje i prenoenje informacija vezanih uz spolnost;
spolni odgoj;
potivanje tjelesnog integriteta;
odabir partnera;
odluivanje o tome hoe li biti spolno aktivne ili ne;
sporazumne spolne odnose;
sporazumni brak;
odluivanje o tome hoe li ili nee imati djecu te kada;
voenje zadovoljavajueg, sigurnog i ugodnog spolnog ivota.
Odgovorno provoenje ljudskih prava zahtijeva da svaka osoba potuje prava drugih.
Koncepcija spolnih prava nije slubeno prihvaena od strane Svjetske zdravstvene
organizacije jer je, globalno gledano, rije o drutveno kontroverznoj ideji.
Preciznije, neki su dijelovi denicije (poput potivanja tjelesnog integriteta,
sporazumnog braka ili odabira partnera istoga spola)
3
neprihvatljivi u pojedinim
kulturama i vjerskim zajednicama.
3
Tradicionalna praksa enskog genitalnog osakaivanja u nekim afrikim zemljama
(usp. Dirie i Miller, 2002) u izravnoj je suprotnosti s potivanjem tjelesnog integriteta.
U nekim je pak zajednicama normiran dogovoreni brak a ne sporazumni, tj. brak
koji se temelji na slobodnom izboru.
233
Spolno zdravlje mogue je ukratko denirati kao nepostojanje smetnji u spolnom
funkcioniranju i zadovoljstvo vlastitim spolnim ivotom. Drugim rijeima, neije
spolno zdravlje moe biti narueno usprkos tome to nema nikakvih smetnji u
spolnom funkcioniranju. Spolno zdravlje takoer nije narueno ni kod osoba koje
nemaju potrebe za spolnom aktivnou (aseksualne osobe) osim ako nije rije
o izbjegavanju spolnog kontakta kao posljedici neke seksualne traume.
Postoji niz potekoa vezanih uz spolno zdravlje i funkcioniranje u populaciji
mladih ena i mukaraca. Ti su problemi u pravilu prolazne naravi i poglavito
su posljedica nedovoljne informiranosti, pretjeranih oekivanja te nedostatka
iskustva, oputenosti i prisnosti s partnerom/partnericom. Manji broj seksualnih
problema u mladoj populaciji zahtijeva razgovor sa kolskim lijenikom/lijenicom,
specijalistima urologije i ginekologije ili psihoterapeutom/psihoterapeutkinjom.
Uvodna aktivnoSt 15 min
Nastavnik/ica na ploi napie sljedee tvrdnje (ili ih prikae kao PPT-prezentaciju,
odnosno na plakatu):
(1) ene i mukarci ne mogu biti prijatelji.
(2) Mukarcima je vie stalo do seksa nego enama.
(3) Ako nekoga voli, onda mu/joj nita ne moe odbiti.
(4) Pravi je mukarac uvijek zainteresiran za seks.
(5) U dugim vezama nuno opada interes za partnera/partnericu.
(6) Kada je rije o spolnosti, ene ne mogu imati ista prava kao i mukarci.
Nakon toga zamoli uenike da kau slau li se ili ne sa svakom pojedinom
tvrdnjom. Raspravlja se svaka tvrdnja, prema redu kojim su navedene. Uenici
trebaju ukratko argumentirati zato se slau ili ne slau s nekom tvrdnjom. U tonu
korektne rasprave i meusobnog uvaavanja uenici suprotstavljaju argumente
za i protiv odreenog stava.
Nije potrebno inzistirati na jedinom ispravnom odgovoru (je li pojedina tvrdnja
tona ili ne). Nastavnik/ica moe ponuditi svoje miljenje i argumentirati ga,
kao to su to uinili uenici, no kljuno je da uenici uoe i prihvate da postoje
razliita miljenja i razliiti argumenti od kojih su neki uvjerljiviji, a neki manje
uvjerljivi ili posve neuvjerljivi.
Na kraju diskusije potrebno je naglasiti da su gornje tvrdnje tipini stereotipi
o ljudskoj spolnosti, odnosno rairena miljenja koja se nerijetko doivljavaju
234
kao istine ili injenice. Kada se stereotip paljivije razmotri i analizira, uviamo
da najee sadri pojednostavljivanje (uzima u obzir samo jedan element
ili obiljeje), pretjerivanje (prenaglaava neki element ili obiljeje na raun
drugih), statinost (stvari se percipiraju kao nepromjenjive) i/ili neopravdanu
generalizaciju (iz jednog ili nekoliko postojeih sluajeva zakljuuje se na sve
ostale).
etiri obiljeja stereotipa zatim treba napisati na plou, pojasniti ih uenicima i
zamoliti ih da pronau barem jednu tvrdnju u kojoj su otkrili neko od obiljeja
stereotipa. Zadatak je pronai barem jedan primjer (tvrdnju) za svako od etiri
obiljeja.
Sredinja aktivnoSt 25 min Spolno zdravlje i spolna
prava
Nakon zavretka prethodnog zadatka uenicima se podijeli Prilog 1 (list o spolnom
zdravlju i spolnim pravima) i zamoli ih se da ga proitaju. Nakon to su ga uenici
proitali, nastavnik/ica postavlja pitanje o tome ima li nekih nejasnoa u tekstu.
Nakon to su u otvorenoj raspravi otklonjene eventualne nejasnoe, uenici se
podijele u pet manjih skupina, od kojih svaka dobiva zadatak pripremiti odgovor
na jedno od sljedeih pitanja:
1) Kako biste, svojim rijeima, nekome objasnili to su temeljni elementi
denicije spolnog zdravlja?
2) U emu je razlika izmeu ue i ire denicije spolnog zdravlja? Imate
li ideju o tome zato ira denicija jo uvijek nije slubeno prihvaena
od strane Svjetske zdravstvene organizacije?
(* Napomena za nastavnika/nastavnicu: spominjanje spolnih prava
kontroverzno je ili neprihvatljivo u nekim kulturama i vjerskim zajednicama.)
3) Zato se prisila i diskriminacija vezuju uz pojam spolnog zdravlja?
Kakve je njihova veza sa spolnim zdravljem? Navedite neki primjer...
4) Kako biste argumentirali povezivanje spolnih prava sa spolnim
zdravljem? Moete li navesti neki primjer koji bi pojasnio tu vezu?
5) Jesu li stereotipi o spolnosti o kojima smo razgovarali na poetku sata
povezani sa spolnim zdravlje? Na koji nain? Moete li navesti primjer?
Nakon isteka vremena potrebnog za rad u skupinama predstavnici skupine
izlau zakljuke. Nakon svakog izlaganja nastavnik/nastavnica moe dodatnim
pitanjima otvoriti krau raspravu o tome do ega je skupina dola u radu.
235
Na kraju rasprave potrebno je naglasiti da su neka od navedenih prava u
veini zemalja ograniena punoljetnou ili nekom drugom dobnom granicom
(primjerice, sporazumni spolni odnos ili pak sklapanje braka). Vano je takoer
rei da su neki dijelovi denicije spolnih prava neprihvatljivi u odreenim
kulturama i religijama.
zavrna aktivnoSt 5 min osvrt
Uenicima se postavi pitanje o kojim su problemima u spolnom funkcioniranju
(smetnje spolnog zdravlja) neto uli ili proitali. Nastavnik/nastavnica treba
napomenuti uenicima da se u sluaju odreenog problema vezanog uz spolno
zdravlje najbolje prvo posavjetovati sa kolskim lijenikom/lijenicom.
Na kraju se uenike pita to im je bilo najzanimljivije ili najkorisnije na ovome
satu. Bez komentiranja ili diskusije uenici koji to ele kratko odgovaraju na
postavljeno pitanje.

Prilog 1
Denicija spolnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije (http://www.who.
int/topics/sexual_health/en/)
Spolno zdravlje stanje je tjelesnog, mentalnog i drutvenog zdravlja vezanog
uz spolnost. Ono zahtijeva pozitivan pristup pun potovanja prema spolnosti i
spolnim vezama te mogunost ostvarivanja zadovoljavajuih i sigurnih spolnih
iskustava, bez prisile, diskriminacije ili nasilja.
Prijedlog ire denicije spolnog zdravlja izraen na ekspertnom sastanku Svjetske
zdravstvene organizacije (2002)
Spolno zdravlje stanje je tjelesnog, emocionalnog, mentalnog i drutvenog
zdravlja vezanog uza spolnost, a ne tek izostanak bolesti, disfunkcije ili nemoi.
Spolno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup pun potovanja prema spolnosti i
spolnim vezama te mogunost ostvarivanja zadovoljavajuih i sigurnih spolnih
iskustava, bez prisile, diskriminacije ili nasilja. Da bi se postiglo i odralo spolno
zdravlje, treba potivati, tititi i ostvariti spolna prava svih osoba.
Nacrt spolnih prava predloen na ekspertnom sastanku Svjetske zdravstvene
organizacije (2002)
236
Spolna prava podrazumijevaju ljudska prava ve priznata u nacionalnim
zakonima, meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim izjavama
drutvene suglasnosti. Ukljuuju prava svih osoba, bez prisile, diskriminacije i
nasilja na:
najvii mogui standard spolnog zdravlja, ukljuujui pristup
zdravstvenim slubama za spolnost i reprodukciju;
traenje, dobivanje i prenoenje informacija vezanih uz spolnost;
spolni odgoj;
potivanje tjelesnog integriteta;
odabir partnera;
odluivanje o tome hoe li biti spolno aktivne ili ne;
sporazumne spolne odnose;
sporazumni brak;
odluivanje o tome hoe li ili nee imati djecu te kada;
voenje zadovoljavajueg, sigurnog i ugodnog spolnog ivota.
Odgovorno provoenje ljudskih prava zahtijeva da svaka osoba potuje prava
drugih.
Literatura
1. Dirie, W. i Miller, C. (2002) Pustinjski cvijet. Zagreb: V.B.Z.
2. Svjetska zdravstvena organizacija (2010) Standardi spolnog odgoja u Europi. Europski
ured SZO: Kln.
3. Tematski broj Seksualno zdravlje i njegovi poremeaji, asopis Medicina, 42 (41),
broj 4, str. 277348.
4. World Health Organization (2002) Dening Sexual Health. WHO: Geneva (dostupno
na: http://www.who.int/reproductivehealth/publications/sexual_health/dening_
sexual_health.pdf )
237
seksualnih manjina, i.
Izvedba je ovoga sata tematski, ciljevima i ishodima povezana sa sljedeom,
pa je preporuka da se ta dva sata izvode u to kraem razdoblju ili ako postoji
mogunost izvedbe u obliku dvosata.
Tema: Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina
Opi cilj sata: Informirati se o pojmu seksualne orijentacije i o moguim uzrocima
muke i enske homoseksualnosti s naglaskom na vieperspektivnost. Osvijestiti
kako se okolina u kojoj odrastamo odnosi prema seksualnim razliitostima.
Prepoznati problematiku nasilja prema pripadnicima seksualnih manjina
Ishodi uenja:
Denirati pojam seksualne orijentacije
Denirati pojam transseksualnosti
Izgraditi vrijednosti prihvaanja i tolerancije seksualnih razliitosti.
Potreban materijal
prazni plakat/ploa i kreda
Uvodna aktivnoSt 10 min Upoznavanje pojmova
diskriminacije i stigmatizacije
Nastavnik/nastavnica najavi temu: Danas emo se baviti odreenim temama
i skupinama ljudi koji mogu biti stigmatizirani i diskriminirani. Prije nego to
krenemo na tu temu, elim da se ukratko osvrnemo na pojmove stigmatizacije i
diskriminacije. Jesu li vam ti pojmovi poznati? to oni oznaavaju?
238
Ako uenici ne znaju, nastavnik/nastavnica objanjava:
Stigmatizacija je proces oznaavanja osoba kao neobinih ili moralno loih.
Nekada davno ljudi koji su po neemu smatrani neobinima bili su obiljeavani
zarezivanjem ili igosanjem tijela (stigma = oznaka, trag na tijelu, znak igosanja).
Takvu su osramoenu osobu svi izbjegavali. U dananjem drutvu igosanje nije
esta pojava, no ljude koje se doivljava drukijima esto se izvrgava razliitim
neugodnim i nasilnim postupcima (ismijavanje, izbjegavanje, ruganje i sl.).
Diskriminacija znai odvajanje, razlikovanje, tj. pravljenje razlike po nekoj osnovi
(spol, rasa, religijska pripadnost). Primjerice: nedobivanje posla zbog predrasuda
(ena ne moe dobiti posao pilota); nemogunost iznajmljivanja stana (dvojici
mladia ne ele iznajmiti stan jer stanodavac misli da su u ljubavnoj vezi).
Nastavnik/nastavnica zamoli uenike da se pokuaju prisjetiti jednog ili vie
obiljeja po kojem su razliiti od veine. Nakon to su se prisjetili i dali do znanja
da su gotovi sa zadatkom, slijedi drugo pitanje: Jeste li ikad zbog nekog od tih
obiljeja doivjeli da vas drugi stigmatiziraju ili diskriminiraju? Moda vam se
netko rugao ili vas prozivao zbog nacionalnosti, izgleda, ponaanja, odreenih
obiteljskih okolnosti, mjesta stanovanja... Ne morate ni s kim podijeliti koja je
to situacija bila, nego se samo sjetite situacije i osjeaja. Moete li sada podijeliti
s cijelim razredom kako se moe osjeati osoba koja je diskriminirana?
Posramljeno, tuno, bijesno, povrijeeno...
Sloit ete se da ti osjeaji nisu ugodni i nitko ne eli biti diskriminiran, nego
svaka osoba ima potrebu biti potivana i uvaena.
Vano je imati na umu da smo svi mi po nekim obiljejima slini jedni drugima
(svi spavamo, jedemo, elimo se osjeati dobro, ne elimo se osjeati loe), a po
nekima smo razliiti (primjerice, netko je ensko, netko muko, netko je visok,
netko nizak, netko roker, netko panker, hip-hoper). Dakle, zbog nekih naih
razliitosti moemo se nai u situaciji da nas drugi diskriminiraju i stigmatiziraju
(primjerice, ako sam panker u drutvu osoba koje vole narodnu glazbu ili obrnuto).
Najee je uzrok diskriminacije i stigmatizacije nepoznavanje obiljeja osoba/
skupina koje diskriminiramo, osjeaj straha i/ili ne voenje rauna o osjeajima
tih osoba.
239
Sredinje aktivnoSti 20 min Seksualne manjine
Danas emo podrobnije razgovarati o stigmatizaciji i diskriminaciji seksualnih
manjina. S obzirom na to da su seksualne manjine u drutvu esto diskriminirane
i stigmatizirane, na dananjem satu nastojat emo upoznati obiljeja i neke
karakteristike seksualnih manjina te vas stoga pozivam da ovoj temi priemo
s radoznalou, ali i nunim potivanjem i nediskriminirajuim izjavama. Da
bismo razumjeli to se sve podrazumijeva pod pojmom seksualne manjine, krenut
emo od razjanjavanja nekih kljunih pojmova.
Zna li netko to bi bila seksualna orijentacija?
Seksualna orijentacija dio je identiteta svake osobe. Moemo je denirati kao
emocionalnu, seksualnu i duhovnu privlanost prema osobama odreenog spola.
Kod veine ljudi seksualna orijentacija formira se vrlo rano i ini se da je pod snanim
utjecajem biolokih imbenika. Svoju seksualnu orijentaciju velika veina ena i
mukaraca ne doivljava kao izbor.
Seksualna orijentacija odreuje se na temelju spola osobe o kojoj je rije i spola
osobe prema kojoj osjea privlanost. Tako postoje heteroseksualne osobe (koje
privlae osobe suprotnog spola), homoseksualne osobe (koje osjeaju privlanost
prema osobama istoga spola) i biseksualne osobe (koje osjeaju privlanost prema
osobama oba spola). Napisati denicije na plou ili plakat.
Kada gledate sve ove pojmove koje smo napisali, to biste rekli koji od ovih
pojmova oznaavaju seksualne i rodne manjine?
Odgovor: homoseksualne, biseksualne i transseksualne osobe. Homoseksualne i
biseksualne osobe pripadaju seksualnim manjinama zbog svoje seksualne orijentacije,
a transseksualne osobe zbog svoje elje da promijene spol u kojem su roene.
Nastavnik/nastavnica nakon deniranja pojmova odri malo predavanje (10
min).
Seksualne manjine: osobe rodnog, spolnog identiteta i izraavanja koje istupaju iz
trenutno drutveno prihvatljivih normi. Krovni termin za sve ove identitete jest: LGBT,
ova je kratica sloena od sljedeih rijei: lezbijke, gejevi, biseksualci, transrodne osobe.
Homoseksualnost je zika, emocionalna i duhovna privlanost prema osobama
istoga spola. U popularnoj se kulturi zovu gej, to je rije nastala pohrvaenjem
engleske rijei gay. Ovaj se pojam ipak najee koristi za mukarca homoseksualne
orijentacije, dok su ene homoseksualne orijentacije u veini prihvatile termin
lezbijka kao svoj seksualni identitet. Premda je toan broj teko ustanoviti,
240
znanstvenici koji se bave istraivanjima seksualne orijentacije smatraju da bi oko
pet posto ope populacije moglo biti homoseksualne orijentacije.
Biseksualnost je zika, seksualna, emocionalna i duhovna privlanost prema
osobama razliitog i istog spola. ini se da dosta ljudi prolazi razdoblje biseksualnosti,
posebice za vrijeme istraivanja vlastite seksualne orijentacije u adolescenciji. Jedan,
manji dio ljudi, ima podua razdoblja seksualnog kontakta s lanovima oba spola te su
homoseksualna i heteroseksualna privlanost trajni aspekti njihova identiteta.
Transseksualnost je trajni osjeaj nelagode i nepripadanja spolu u kojem je osoba
roena uz tenju da se ivi i bude prihvaen kao osoba suprotnog spola. Od rane dobi
sebe doivljavaju i osjeaju kao pripadnike ili pripadnice suprotnog spola od onog u
kojem su roene. Ako imaju tu mogunost, velika veina transseksualnih osoba u nekom
e se trenutku odluiti kirurki promijeniti svoj spolni izgled. Bez obzira na to hoe li ili
nee promijeniti spol, transseksualne osobe imaju pravo javno se identicirati vodei
se vlastitim osjeajem pripadnosti odreenom spolu. Preciznije, transseksualne osobe
mogu, nakon postupka propisanih Pravilnikom o nainu prikupljanja medicinske
dokumentacije o promjeni spola, promijeniti spol i ime u osobnim dokumentima.
Epidemioloki podaci govore da se transseksualnost javlja kod najmanje jednog od
30.000 mukaraca i kod jedne od 150.000 ena.
(Vie informacija o transseksualnosti dostupno je u lanku Joki-Begi, 2008. te
Joki Begi i sur., 2008)
zavrna aktivnoSt 15 min Promiljanje o diskriminaciji i
stigmatizaciji seksualnih manjina
Nastavnik/nastavnica potie uenike da spoje dvije teme kojima su se tijekom
ovog sata bavili: diskriminaciju i stigmatizaciju seksualnih manjina te se u paru
trebaju sjetiti njima poznatih primjera (iz njihove okoline, medija) u kojima su
seksualne manjine diskriminirane i stigmatizirane. Nekoliko uenika iznosi
svoje primjere.
Nastavnik/nastavnica podsjeti uenike da su se na poetku sata i sami podsjetili
to znai biti diskriminiran i stigmatiziran po nekoj osnovi (kada su se trebali
sjetiti osobnog primjera) te navede da se svatko tko je diskriminiran osjea loe.
Nadalje, nastavnik/nastavnica upita uenike mogu li oni neto uiniti da se
stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina smanji i potie da se sjete kako:
- oni sami ne trebaju nikoga po bilo kojoj osnovi stigmatizirati/
diskriminirati
- ako imaju takav nagon, neka se sjete kako se oni osjeaju kada su
diskriminirani/stigmatizirani
241
- da prue pomo nekome tko je stigmatiziran/diskriminiran
(porazgovaraju s njim/njom, utjee ga/ju, prijave takvo ponaanje
odrasloj osobi i sl.).
Za kraj nastavnik/nastavnica najavi da e sljedei sat biti posveen jednoj od
seksualnih manjina.
Literatura
1. Joki-Begi, N. (2008). Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u
Hrvatskoj, Socijalna psihijatrija, 36 (3).
2. Joki-Begi, N. i sur. (2008). Transseksualnost: ivot u krivom tijelu? Lijeniki
vjesnik, 130: 237247.
242
seksualnih manjina, ii.
* Napomena: Radionica je nastavak radionice: Stigmatizacija i diskriminacija
seksualnih manjina I. te se ciljevima i ishodima za uenike nadovezuje na nju.
Preporuka je da se izvodi u kratkom vremenskom razdoblju nakon prve radionice
ili u obliku dvosata.
Ishodi uenja:
Prepoznati uzroke negativnog odnosa prema homoseksualnim
osobama
Prepoznati razliite pristupe homoseksualnosti (religijski, drutveni,
znanstveni i zakonski)
Prepoznati razliite oblike nasilnog ponaanja prema pripadnicima
seksualnih manjina
Informirati se o pravnom poloaju seksualnih manjina u Hrvatskoj
Izgraditi vrijednosti prihvaanja i tolerancije seksualnih razliitosti
Potreban materijal
Prilog 1 (4 primjerka)
Prilog 2, 3, 4, 5 (1 primjerak)
Uvodna aktivnoSt 5 min Najava teme
Nastavnik/nastavnica navodi kako se ova radionica nadovezuje na prolotjednu
(prolosatnu ovisno o okolnostima i dinamici izvedbe radionica) i pitanjima
podsjeti uenike na tu radionicu:
Kojom temom smo se bavili?
Kako biste objasnili to je stigmatizacija i diskriminacija?
243
Na koji su nain seksualne manjine diskriminirane?
Zato je vano uvaavati meu ostalim manjinskim skupinama i seksualne
manjine?
to smo na prolom satu zakljuili, kojim postupcima moemo uvaavati
seksualne manjine?
Zatim nastavnik/nastavnica objanjava nain rada u ovoj radionici: Kao i na
proloj radionici i u ovoj je vana nenasilna komunikacija, sluanje i uvaavanje
tueg miljenja. Prvenstveno emo danas raspravljati i zauzimati razliite pozicije
razumijevanja.
Dalje objanjava aktivnost: U sljedeoj emo aktivnosti razmatrati pitanje
homoseksualnosti. Rije je o seksualnoj manjini o kojoj se u naem drutvu
dosta raspravlja i ima mnogo polemika na tu temu, pa emo nastojati upoznati
te suprotstavljene stavove.
Sredinje aktivnoSti 35 min razliiti pogledi na
seksualnu orijentaciju
Nastavnik/nastavnica zamoli uenike da se prisjete tko najee u javnosti
spominje pitanja seksualnih razliitosti. Ako se ne mogu sjetiti, nastavnik/
nastavnica ih potie potpitanjima: Tko ima izraene stavove o tome? Kome
je vano da se prava homoseksualnih osoba uvaavaju? Tko zagovara stav da
homoseksualne osobe ne smiju imati jednaka prava kao heteroseksualne?
Nakon kratkog uvoda nastavnik/nastavnica proita pismo zabrinutog mladia
(Prilog 1), nakon toga podijeli razred u 4 skupine te im objasni da e zadatak svake
skupine biti da na temelju pripremljenih materijala (prilozi 2, 3, 4 i 5) zastupaju
stav odreene drutvene skupine/institucije (svaka skupina ita i priprema
stav jedne grupacije). Svaka skupina dobije Prilog 1 te jedan od priloga (2/3/4/5).
Stavovi koji e se razmatrati jesu: stajalite Katolike crkve, znanosti, zakona,
stav drutva/javnosti). Nakon to proitaju odreeni stav, napiu kratak odgovor
mladiu. Zadatak je skupine ukratko predstaviti stav grupacije koju zastupaju te
nakon toga ukratko rei kako su odgovorili mladiu prema tom stajalitu.
Za itanje teksta i pripremu potrebno je izdvojiti 10 min, a za predstavljanje
generalnog stava skupine koju zastupaju te za odgovor mladiu iz odreene
perspektive 20 min (svaka skupina po 5 min).
Vano je da stavovi pravobranitelja i zakonska regulativa budu posljednji u
izlaganju njihova vienja. Ostale skupine mogu izlagati redom kojim se dogovore
meusobno i s nastavnikom/nastavnicom.
244
Nakon to su skupine pripremile vlastite odgovore, nastavnik/nastavnica zamoli
ili prozove odreenu skupinu (s time da objasni kako e zakonska perspektiva
biti posljednja).
Podsjeti uenike da je njihov zadatak kratko predstaviti perspektivu koju
zastupaju te da budu jasni u svom odgovoru zabrinutom mladiu. Nakon to
skupina proita odgovor, nastavnik/nastavnica pita skupinu:
Na kojim ste uvjerenjima koje ste proitali u tekstu temeljili svoj odgovor?
to biste izdvojili kao vano za razumijevanje crkvene/drutvene/znanstvene ili
zakonske perspektive?
Zatim se obrati ostalim skupinama:
Biste li jo neto dodali, neku injenicu koja je vama poznata o crkvenoj/
drutvenoj/znanstvenoj/zakonskoj perspektivi?
Biste li jo neto dodali u odgovor mladiu?
Da li bi pismo bilo razliito da ga je napisala djevojka? Obrazloite svoje miljenje.
Nakon toga slijede odgovori preostalih skupina i kratka diskusija nakon iznoenja
svake perspektive.
zavrna aktivnoSt 5 min Pouka iz prethodne vjebe
Nastavnik/nastavnica navodi uenike na zakljuak o pouci ove vjebe. Bitno je
naglasiti da imaju pravo podravati bilo koji od ovih stavova, no ono to je vano
jest da dopuste drugim ljudima pravo na izbor vlastite seksualne orijentacije, na
ivot bez nasilja i diskriminacije. To znai da je vano da se prema njima odnose
s potovanjem.
Poruka mora biti: Svi smo razliiti (s razliitim stavovima, seksualnim
orijentacijama i sl.), ali smo ravnopravni. Nuno je s drugim ljudima
razgovarati na nenasilan nain. Na stav sam po sebi nije nasilan, ali
nasilan moe biti nain na koji ga izraavamo.

245
Prilog 1. Pismo zabrinutog mladia

Dragi znanstvenie/sveenie/pravobranitelju/sugraaninu....

Piem ti jer me ve due vrijeme mui jedan problem. Zovem se Marko, imam
19 godina i ivim u malom mjestu. Do sada sam imao nekoliko cura, no nikada
nisam bio zaljubljen u njih i uvijek sam imao osjeaj da neto nedostaje. Nedavno
sam primijetio da mi se svia moj prijatelj. Inae dosta vremena provodimo skupa
i stvarno se dobro slaemo. Imamo iste poglede na ivot, sluamo istu glazbu,
volimo iste lmove, moemo razgovarati o svemu... Samo ne o onome to me mui.
Ispoetka nisam znao to se dogaa, zato imam takve osjeaje. Nikad nisam
ni pomiljao da bih ja mogao eljeti deka... To me sve uasno zbunjuje. A sada
imam osjeaj da sam sve zaljubljeniji... S jedne je strane to stvarno lijep osjeaj,
a s druge mi je jako teko... Kako i zato se to sve dogaa? Je li to normalno? Ne
znam... sve me to zbunjuje...
Strah me je izrei na glas vlastite misli jer nisam siguran je li normalno biti gay?
Strah me priznati mu svoje osjeaje jer ne elim ostati bez prijatelja. Mogao bih
povrijediti svoje roditelje... Ne znam bi li oni to mogli prihvatiti... A ne mogu
ni zamisliti kako bi moja okolina i vrnjaci iz kole mogli reagirati... Nedavno
su jednog deka iz moje kole pretukli zato to su mislili da je gay... Ne znam,
osjeam strah i osjeam se usamljeno jer ne znam kome bih se povjerio, a da me
taj netko ne osudi.
Molim te da mi odgovori na ova pitanja koja me mue. Unaprijed hvala!
Marko
Prilog 2.
STAV KATOLIKE CRKVE
Odnose izmeu mukaraca i ena koji osjeaju spolnu privlanost, iskljuivu ili preteitu,
prema osobama istoga spola nazivamo homoseksualnost. Uzroci homoseksualnosti
ostaju velikim dijelom neprotumaivi. Oslanjajui se na Sveto pismo, Predaja je uvijek
tvrdila da su homoseksualni ini u sebi neuredni. Oni spolni in zatvaraju daru
ivota. Ni u kojem sluaju ne mogu biti odobreni. Nezanemariv broj mukaraca i ena
pokazuje duboke homoseksualne tenje. Ne biraju oni svoje homoseksualno stanje, ono
za veinu njih predstavlja kunju. Zato ih treba prihvaati sa potovanjem, osjeanjem
i obazrivou. Izbjegavat e se prema njima svaki znak nepravedne diskriminacije.
246
Homoseksualne osobe pozvane su na istou. (aplar, D. Kustura, D., ivkovi, I.,
2011, str. 92)
Te su osobe pozvane da u svom ivotu ostvare Boju volju, i ako su krani, da sa
rtvom Gospodinova Kria sjedine potekoe koje mogu susresti uslijed svojega
stanja. () Krepostima ovladavanja sobom, odgojiteljicama nutarnje slobode,
kadto uz potporu nesebina prijateljstva, molitvom i sakramentalnom milou,
one se mogu i moraju, postupno i odluno pribliiti kranskom savrenstvu.
(Katoliki odgovori, katekizam o homoseksualnosti: http://www.katolicki.info/
homo.htm)

Na emu se temelji, odakle polazi takvo stajalite crkvenog nauka?

Drugi Vatikanski sabor, govorei o braku i obitelji, i dakako o naravi ljudske
spolnosti, istie:
Ta se ljubav posebno izraava i dopunjuje u samom branom inu. Zato su ini kojima se
supruzi meusobno intimno i isto sjedinjuju asni i dostojni. Kad se obavljaju na doista
ljudski nain, izraavaju i produbljuju meusobno darivanje, kojim se supruzi, radosni
i zahvalni, uzajamno obogauju. Isti nauk nastavlja papa Pavao VI. u enciklici
Humanae vitae. Izlaui stav Rimokatolike crkve, papa Pavao VI, kao vrhovni
uitelj Crkve, istie da svaki brani in mora ostati po sebi usmjeren na prenoenje
ljudskog ivota. Crkvenu nauku u tom pogledu saima takoer dokument Persona
humana: Prema objektivnom moralnom redu, ini u homoseksualnim odnosima lieni
su svoga bitnog i nenadomjestivog cilja (raanja). Sveto pismo osuuje ih kao teku
izopaenost i ak ih prikazuje kao kobnu posljedicu naputanja Boga.
Glavna zadaa Crkve nije usmjerena na otkrivanje je li neija sklonost prema istom
spolu rezultat naslijea ili odgoja, niti prosuivanje je li ona stalna ili prolazna.
Crkva se bavi ponaanjem ljudi bez obzira na njihovo seksualno usmjerenje
jer naposljetku svi odgovaraju Bogu za svoje seksualne sklonosti i fantazije.
Poziva na apstiniranje od homoseksualnih sklonosti. Crkva kao glavni problem
dananjice istie da sve manji broj ljudi vidi homoseksualnu praksu kao grenu.
Veina krana bori se sa sklonostima koje mogu biti rezultat naslijea, odgoja
ili kombinacije obaju imbenika, no kad ih provedu u djelo, denirani su kao
grijesi. Krani ipak moraju uskladiti svoj stav s biblijskim standardima, ali i s
crkvenom tradicijom i povijeu.
247
Prilog 3.
STAV ZNANOSTI
Adolescencija je razdoblje ivota koje zapoinje otprilike u jedanaestoj, a zavrava
oko dvadeset i prve godine. Rije je nerijetko turbulentnom razvojnom razdoblju
ispitivanja granica, buntovnitva, znatielje i istraivanja svijeta. U ovom
razdoblju mladi intenzivno tragaju za odgovorom na pitanje tko su, odnosno
intenzivno istrauju i grade svoj identitet. U skladu s tim otkrivaju i privlanost
prema drugima. Mnogima u toj dobi mogu biti privlani pripadnici oba spola. To
naravno ne znai da je osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Budui
da je pubertet za veinu prilino emocionalno intenzivno i ponekad zbunjujue
razdoblje, nekim mladiima i djevojkama potrebno je vrijeme da shvate tko ih
doista privlai.
Nema jedinstvenog naina razvoja homoseksualnosti. Odreeni broj osoba ve u
djetinjstvu ima osjeaj da je po neemu razliit od vrnjaka istog spola te se osjea
slinije pripadnicima suprotnog spola, pri emu postaju svjesni da ih privlae
osobe istog spola. Drugi dio homoseksualnih osoba ne osjea nikakvu razliku
s obzirom na vrnjake istog spola u djetinjstvu, pa tek u adolescenciji poinju
otkrivati da ih privlae osobe istog spola. Osobe homoseksualne orijentacije
esto osjeaju veliku zbunjenost koja potjee iz sukoba izmeu homoseksualnih
osjeaja te pretpostavke da su heteroseksualni poput ostalih (Mondimore, 2003).
Zbunjenost je esto pogorana strahom od stigmatizacije. Naime, osobi je esto
jako teko priznati samome sebi i drugima da je homoseksualne orijentacije kada
zna da je vrlo vjerojatno da e ga/ju neki ljudi iz njegove/njene sredine osuditi.
No, iskrenost o vlastitoj seksualnoj, emocionalnoj i odnosnoj orijentaciji kljuna
je za razvoj i odravanje pozitivnog mentalnog zdravlja. Sve vei broj istraivanja
ukazuje na to da sram vezan uz to to pojedinac jest ili to osjea, udaljuje ga od ljudi
koje voli. Stoga je otkrivanje vlastite seksualne orijentacije, zvano outanje, vrlo
vano za psiholoko zdravlje homoseksualnih osoba (Alonso i Rutan, 1988). No to,
osobito u poetnim fazama, nije lako. To esto ukljuuje odbacivanje i podsmijeh
prijatelja, lanova obitelji i ire okoline. Istraivanja pokazuju da drutvo ima
negativne stavove prema homoseksualnim osobama te je diskriminacija, ali i
nasilje prema njima vrlo uestalo. Iskustvo rtve nasilja za bilo koju osobu, pa tako
i onu homoseksualne orijentacije, bolno je iskustvo s razliitim, kratkoronim
i dugoronim posljedicama, od nevjerice i poricanja, usamljenosti, ranjivosti i
samosaaljenja preko gubitka identiteta i samopotovanja do straha, anksioznosti
i depresije (Piki i Jugovi 2006).
248
Budui da diskriminaciju najveim dijelom uzrokuje nepoznavanje osoba koje
se diskriminira, izuzetno je vano upoznati se sa znaajkama, u ovom sluaju,
homoseksualnosti. Ameriko udruenje psihologa naglaava da se veina
znanstvenika danas slae da je seksualna orijentacija rezultat kompleksne
interakcije okruenja, kognitivnih i biolokih imbenika. Kod veine ljudi
seksualna se orijentacija oblikuje u ranim godinama. Niz istraivanja upuuje
da biologija, ukljuujui genetske i hormonalne imbenike, ima vanu ulogu u
oblikovanju seksualne orijentacije.
Homoseksualna je orijentacija do ranih 1970-ih godina smatrana boleu. No,
etiri desetljea istraivanja potvrdilo je da su homoseksualne osobe stabilne,
zdrave i funkcionalne, jednako kao i osobe heteroseksualne orijentacije. Na temelju
toga Ameriko udruenje psihijatara uklonilo je 1973. godine homoseksualnost s
popisa bolesti iz Dijagnostikog i statistikog prirunika za mentalne poremeaje
(DSM). Ameriko udruenje psihologa je 1975. godine usvojilo je rezoluciju kojom
podrava ukidanje homoseksualnosti kao mentalnog poremeaja: Istraivanje o
homoseksualnosti vrlo je jasno. Homoseksualnost nije ni mentalna bolest, ni moralna
izopaenost. To je jednostavno nain na koji manjina nae populacije izraava ljudsku
ljubav i seksualnost. Istraivanje za istraivanjem svjedoi mentalnom zdravlju
homoseksualaca i lezbijki. Istraivanja koja su ispitivala prosuivanje, stabilnost,
pouzdanost, drutvenu i profesionalnu prilagodbu homoseksualaca pokazuju
da homoseksualci i lezbijke u svakom pogledu funkcioniraju jednako dobro kao i
heteroseksualne osobe.
Svjetska zdravstvena organizacija je u 10. reviziji Meunarodne klasikacije bolesti
(1990) temeljnog prirunika koji koriste lijenici irom svijeta (ukljuujui i
Hrvatsku) takoer izostavila svrstavanje homoseksualnosti meu mentalne
poremeaje.
Vezano uz esto postavljano pitanje o tome moe li se seksualna orijentacija
mijenjati, strunjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da su pokuaji promjene
neije seksualne orijentacije neuinkoviti, a mogu biti i psihiki tetni.

Prilog 4.
STAV DRUTVA
Hrvatsko drutvo sastoji se od razliitih ljudi i grupacija te je stoga teko odrediti
jedinstven stav drutva prema osobama homoseksualne orijentacije. No neka
istraivanja ukazuju na dominantne stavove.
249
Rezultati istraivanja Agencije Puls iz 2002. godine (prema Piki i Jugovi,
2006) provedenom na uzorku od 600 osoba pokazali su da oko 40% ispitanih
osoba smatra da su ugroena prava homoseksualnih osoba. Oko 40% sudionika
i sudionica omoguilo bi istospolnim partnerima pravo na branu zajednicu.
Pokazalo se da bi prijateljstvo s homoseksualnim osobama prihvatilo tek neto
manje od polovine graana, dok bi homoseksualca za susjeda htjelo neto vie od
polovine, a za suradnika na poslu neto manje od 60% graana Hrvatske. Vano
je naglasiti da gotovo svaki etvrti sudionik i sudionica u uzorku ne bi prihvatilo
homoseksualne osobe niti u jednom sluaju, pa ak niti kao stanovnika Hrvatske.
Parma je (2005) s 1121 sudionika i sudionica u Zagrebu, Rijeci i Splitu provela
istraivanje o stavovima prema homoseksualnim osobama. Rezultati su pokazali
da su mukarci homofobniji od ena te da imaju jae izraen negativan stav prema
homoseksualnim mukarcima nego prema lezbijkama. Oko 60% mukaraca i
oko 27% ena ne bi htjeli da im dijete odrasta u drutvu koje tolerira muku
homoseksualnost.
ini se da su slini stavovi prisutni i kod maturanata. Nekoliko rezultata
nacionalnog istraivanja politike pismenosti provedenog 2010. godine na uzorku
maturanata/ica u Hrvatskoj (N=999) pokazalo je da gotovo polovica ispitanika/
ica (45,5%) smatra homoseksualnost nekom vrstom bolesti. Uz to i skoro dvije
treine svih ispitanika/ica (64,3%) podrava diskriminaciju gejeva i lezbijki, tj.
slae se da bi homoseksualnim osobama trebalo zabraniti javno nastupanje jer
na taj nain loe utjeu na odgoj mladih (Bagi, 2011).
U istraivanju, u kojem su se ispitivale razlike u negativnim stavovima prema
homoseksualcima u razliitim zemljama Europe, utvreno je da najmanje
negativnih stavova imaju skandinavske zemlje (osim Finske) i Nizozemska,
zatim slijede stare lanice Europske Unije (poput Velike Britanije, Njemake,
Francuske i sl.), a najvie negativnih stavova prema homoseksualnim osobama
imaju stanovnici zemalja sredinje, jugoistone i istone Europe meu kojima
je i Hrvatska (tulhofer i Rimac, 2009).
U skladu s rezultatima spomenutih istraivanja velik broj homoseksualnih osoba
u Hrvatskoj izjavljuje da su doivjeli neki oblik diskriminacije. Istraivanje o
nasilju nad LGB-osobama u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, u razdoblju od 2002. do
2005. godine (Piki i Jugovi, 2006), pokazalo je da je polovica ispitanica/ika
(N=202) doivjelo neku vrstu nasilja, a da je njih 15% bilo rtvama zikog nasilja.
Nasilje nad LGB-osobama najee su poinile njima nepoznate osobe, na javnim,
otvorenim ili zatvorenim mjestima.

250
Valja napomenuti da u suvremenom hrvatskom drutvu djeluju i udruge koje
skreu pozornost javnosti na probleme s kojima se sreu osobe homoseksualne
orijentacije te koje se zalau i rade na tome da osobe homoseksualne orijentacije
imaju jednaka prava kao i osobe heteroseksualne orijentacije. Da bi skrenuli
pozornost na potrebe homoseksualnih osoba, ova udruenja svake godine
organiziraju Paradu ponosa, odnosno Gay pride, u Zagrebu i Splitu. Ti dogaaji
uvijek izazovu intenzivne reakcije graana (od odobravanja i podravanja do
estokih kritika i nasilnih postupaka).
Prilog 5
SLOVO ZAKONA

U Hrvatskoj je homoseksualnost prestala biti kazneno djelo 1977. godine.
U dananje je vrijeme zatita temeljnih ljudskih prava i promicanje ravnopravnosti
pojedinca bez obzira na spol, rasu i etniku pripadnost jedno od temeljnih
vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Prema l. 14. Ustava Republike
Hrvatske (NN 41/01): Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o
njegovoj rasi, boji koe, spolu, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom
ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili
drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.
Hrvatska je 2003. godine otila korak dalje u zatiti od diskriminacije po
navedenim osnovama kada su usvojeni prvi Zakon o ravnopravnosti spolova i
Zakon o istospolnim zajednicama te se time pribliila europskim standardima
zatite ljudskih prava.
Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova (l. 6, st. 1): Diskriminacija na temelju
spola predstavlja svako normativno ili stvarno, izravno ili neizravno razlikovanje,
iskljuivanje ili ogranienje temeljeno na spolu kojim se oteava ili negira
ravnopravno priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava mukaraca i ena
u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, graanskom
i svakom drugom podruju ivota.
Unato dobrim zakonskim rjeenjima i dalje ostaje problem njihove primjene u
praksi. Do kraja 2007. godine nije donesena niti jedna pravomona presuda na
podruju diskriminacije (Vasiljevi i Balen, 2009).
Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08) donesen je 2008. godine, a
stupio je na snagu 2009. Radi se o Zakonu koji je po pravnoj snazi iznad obinih
zakona, no ispod Ustava. Svrha je ovog Zakona osigurati zatitu i promicanje
251
jednakosti kao najvie vrednote Ustavnog poretka Republike Hrvatske, ime se
stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogunosti i ureuje zatita od
diskriminacije na osnovi razliitih obiljeja, izmeu ostalih, rodnog izraavanja
i spolne orijentacije (l. 1, st. 1).
Uz ova nacionalna postoje i meunarodna pravila, koja nalau potivanje ljudskih
prava bez obzira na razliitosti. Rije je o Deklaraciji o seksualnoj orijentaciji i
rodnom identitetu Ujedinjenih naroda, kojoj je potporu (prema podacima Stalne
misije Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima), dala i Republika Hrvatska
18. prosinca 2008.
Deklaraciju, iji je glavni cilj pozivanje na dekriminalizaciju seksualne orijentacije
i rodnog identiteta, do sada je potpisalo 66 drava lanica UN-a. Deklaracija
potvruje naelo nediskriminacije koje zahtijeva da se ljudska prava primjenjuju
podjednako prema svakom ljudskom biu bez obzira na seksualnu orijentaciju ili
rodni identitet, a posebno se osuuje primjena smrtne kazne i muenja po osnovi
seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te uskraivanje zdravstvene skrbi.
Literatura
1. Alonso A., Rutan, J.S. (1998). The experience of shame and the restoration of self-
respect in group therapy. International Journal of Group Psychotherapy, 38 (1): 327.
2. Bagi, D. (ur.), 2011. Odgaja li kola dobre graane? Studija o politikoj socijalizaciji
hrvatskih srednjokolaca. Zagreb: GONG i Fakultet politikih znanosti.
3. aplar, D. Kustura, D., ivkovi, I. (2011). ivotom darovani: udbenik katolikoga
vjeronauka za 3. razred srednjih kola. 2. izdanje, Zagreb.
4. Izvjee povjerenstva Britanske evaneoske alijanse o jedinstvu i istini meu
evaneoskim kranima (ACUTE). Zagreb: Crkva cjelovitog evanelja. Preuzeto s
mrene stranice: http://dld.souldata.net/0706/5572_vjera_nada_i_homoseksualnost.
pdf
5. Joki-Begi, N. (2008). Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u
Hrvatskoj, Socijalna psihijatrija, 36 (3).
6. Joki-Begi, N. i sur. (2008). Transseksualnost: ivot u krivom tijelu? Lijeniki
vjesnik, 130: 237247.
7. Katoliki odgovori, katekizam o homoseksualnosti. Preuzeto s: http://www.
katolicki.info/homo.htm
8. Lutes, J. (2003). What the Science Says and Doesnt Say About Homosexuality.
Preuzeto s: http://www.soulforce.org/pdf/whatthesciencesays.pdf
9. Mondimore, F.M. (2003). Prirodna povijest homoseksualnosti. Zagreb: Antibarbarus.
10. Palaek, M.; Bagi, D.; epi, A. (2002) Ljudska prava i stavovi o homoseksualnim
osobama. Zagreb: Agencija Puls za CARANA corporation.
252
11. Parma, M. (2005) Stavovi studenata prema osobama homoseksualne orijentacije.
Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.
12. Piki, A., Jugovi, I. (2006). Nasilje nad lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama
u Hrvatskoj: izvjetaj istraivanja. Zagreb: Kontra.
13. Pravilnik o nainu prikupljanja medicinske dokumentacije o promjeni spola (2011).
Narodne novine, 121/11
14. Svjetska zdravstvena organizacija. Meunarodna klasikacija bolesti i srodnih
zdravstvenih problema. Medicinska naklada, Zagreb, 1994.
15. tulhofer, A., Rimac, I. (2009). Determinants of Homonegativity in Europe. Journal
of sex research, 46, 19.
16. UN-ova Deklaracija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Preuzeto s;
http://sh.wikipedia.org/wiki/Deklaracija_Ujedinjenih_nacija_o_seksualnoj_
orijentaciji_i_rodnom_identitetu
17. Ustav Republike Hrvatske, NN 41/01, Zagreb: Narodne novine
18. Vasiljevi, S., Balen, B. (2009). Zakon o suzbijanju diskriminacije u svjetlu europskog
prava: sadraj i sankcije. Policija i sigurnost. 18 (2), 213221.
19. Zakon o istospolnim zajednicama, NN 116/03, Zagreb: Narodne novine
20. Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08, Zagreb: Narodne novine
21. Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08, Zagreb: Narodne novine
4.
razred srednje kole
ivjeti zdravo
ivjeti zdravo
informacije o zdravlju i njihova
kritika interpretacija (oglaavanje
i marketing)
viedimenzionalni model zdravlja
ivjeti zdravo
255
informacije o zdravlju i njihova
kritika interpretacija (oglaavanje
i marketing)
Tema: Informacije o zdravlju i njihova kritika interpretacija (oglaavanje i
marketing)
Cilj: Uenici e analizirati vanost pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti te utjecaj
medijskih poruka o prehrani i tjelesnoj aktivnosti u ouvanju i unapreenju
zdravlja
Ishodi uenja:
Prikupiti informacije o zdravlju iz razliitih izvora
Analizirati informacije (oglase i marketinku ponudu)
Predloiti mjere za unapreenje zdravlja u koli.
Potreban pribor i materijal
papir, olovka, omasteri, plakatni papir ili hamer, ploa, kreda, radni
list, nastavni listii
Oblici i metode rada: frontalni oblik, rad u skupinama, individualni rad,
razgovor, rjeavanje problema, rasprava, interaktivno i otvoreno
Uputa razredniku/ici
Razrednik/ica e tjedan dana prije poetka aktivnosti uenicima najaviti da na sat
razrednika donesu razliite lanke iz novina, asopisa i knjiga o pravilnoj prehrani
te da prikupe informacije u vezi s oglaavanjem i marketinkim ponudama
hrane i pia; razrednik/ica moe i sama pripremiti materijal koji e prezentirati
uenicima.
256
Uvodna aktivnoSt
Razrednik/ica e na poetku sata napisati na plou MEDIJSKE PORUKE O
PRAVILNOJ PREHRANI.
UVOD (5 min)
Razrednica razgovara s uenicima o tome to misle o porukama iz medija.
Sredinje aktivnoSti
OBRADA (25 min)
1. AKTIVNOST TO UTJEE NA IZBOR HRANE?
Razrednik/ica pitanjima potie uenike na razmiljanje i izvoenje zakljuaka
o tome to sve utjee na na svakodnevni izbor namirnica i nain prehrane te
utjee li to na nae zdravlje.
Razrednik/ica naglaava da moramo biti dobro informirani o zdravlju da bismo
ga uspjeli ouvati.
1. to utjee na izbor namirnica, jela i pia?
O: Glad, sitost, senzorika svojstva hrane (okus, miris, izgled),
znanje, stavovi prema hrani, kulturni, vjerski i ekonomski imbenici
(edukacija, etnika pripadnost, cijena namirnica), mediji.
2. Koji je imbenik presudan pri izboru hrane i pia u tvojoj obitelji?
O: Uenici iznose svoja zapaanja
Razrednik/ica prezentira uenicima fotograje (koje su uenici donijeli na
sat) razliitih namirnica i napitaka esto reklamiranih u sredstvima javnog
informiranja.
Razrednik/ica dijeli uenike u skupine. Svaka skupina dobiva razliit materijal
(fotograje) i nastavni listi na kojem se nalaze pitanja koja e uenicima pomoi
pri analizi i izradi biljeki.
NASTAVNI LISTI 1.
a) Pobuuju li navedene fotograje elju za kupovinom odreene
namirnice ili napitka?
b) Ako da, razmilja li pritom jesu li ponuene namirnice zdrave?
c) Koliko esto konzumira navedene primjere?
d) Da li neto od navedenog konzumira u svom kolskom obroku?
ivjeti zdravo
257
Razrednik/ica dijeli uenicima nastavni listi 2 na kojem se nalazi pitanje.
NASTAVNI LISTI 2.
to misli o tome koliki je utjecaj sredstava javnog informiranja na izbor hrane
i napitaka?
Uenici trebaju brojem od 1 do 5 zabiljeiti to misle koliki je utjecaj medija na
odabir namirnica i napitaka u djece te kako je izbor fotograja utjecao na njihov
trenutni odabir? Broj 1 oznaava minimalan, a broj 5 maksimalan utjecaj medija
na izbor hrane.
Nakon to su uenici analizirali nastavne listie i napravili biljeke, slijedi
izlaganje skupina, rasprava i izvoenje zakljuaka.
2. AKTIVNOST
Razrednik/ica postavlja pitanje uenicima te ih navodi na zakljuak da treba
voditi rauna o tome to unosimo u svoje tijelo, to je zdravo, a to nije zdravo
za nae tijelo.
P. Zna li kako se moe odraziti na zdravlje esto uzimanje navedenog; npr.
masne i prene hrane, previe slane ili hrane s velikim udjelom eera,
gaziranih napitaka i alkohola, to se esto reklamira u sredstvima
javnog informiranja?
O. Dijabetes, povieni krvni tlak, arterioskleroza, rak, srani udar,
pretilost.
Razrednik/ica naglaava uenicima da moraju biti svjesni da ono to se reklamira
nije i nuno zdravo te da o tome treba voditi rauna pri izboru namirnica.
3. AKTIVNOST
Razrednik/ica predstavnicima skupina dijeli listie na kojima se nalaze
informacije o bolestima uzrokovanim prehranom.
Predstavnik svake skupine nakon rasprave o informacijama koje se nalaze na
listiima iznosi zakljuke o utjecaju razliitih medija na odabir hrane i pia u
kolske djece.
258
LISTI 1. PRETILOST (Debljina)
Brza hrana i sokovi tetno utjeu na zdravlje i dovode do pojave pretilosti. Do
pretilosti moe doi i ako se jednostavno jede previe.
Pretilost u djece i adolescenata poprima epidemijske razmjere. U Hrvatskoj
poveanu tjelesnu masu ima oko 15% djece, a pretilo je oko 10% djece.
Komplikacije prouzroene pretilosti zabiljeene su na svim organskim sustavima,
pretilost moe dovesti do mnogih tekih bolesti i poremeaja: eerna bolest tip 2
(Dijabetes melitus tip 2), visoki krvni tlak (hipertenzija), rak, masna inltracija
jetara, poremeena koncentracija lipoproteina u krvi (dislipidemija), metaboliki
sindrom itd.
U skladu s naelom bolje sprijeiti nego lijeiti djelujemo preventivno, umjerenom
tjelesnom aktivnou uz pravilnu prehranu smanjuje se rizik pretilosti, a time
osigurava kvalitetniji i dulji ivot te dulja i bolja radna sposobnost.
LISTI 2. EERNA BOLEST ILI DIJABETES
Dijabetes je jedna od najuestalijih bolesti dananjice. Smatra se da u svijetu
od ove bolesti boluje ak 366 milijuna ljudi, a 183 milijuna pritom ne zna da je
oboljelo. Procjenjuje se da u odrasloj populaciji od dijabetesa boluje 315.900 ljudi
(dijagnoza eerne bolesti tipa 2 u prosjeku se postavlja 8 godina nakon nastanka
bolesti). ak 70% novootkrivenih oboljelih od dijabetesa u svijetu ima problem
prekomjerne teine. Dijabetes je kronini sistemski poremeaj metabolizma
kod kojeg je prisutna poveana razina glukoze u krvi. eerna bolest uzrok je
brojnih komplikacija (bolesti srca i krvnih ila, bubrega i oka) koje mogu dovesti
do invalidnosti, pa ak i do smrti.
Zato treba sprijeiti porast tjelesne teine, voditi rauna o pravilnoj prehrani,
odravati dobru tjelesnu kondiciju i ne puiti.
LISTI 3. SRANOILNE BOLESTI (KARDIOVASKULARNE BOLESTI)
Sranoilne bolesti u svijetu odnose svake godine vie od 17 milijuna ivota, to
se zdravom prehranom te redovitom tjelesnom aktivnou u znatnoj mjeri moe
sprijeiti. Najvie ljudi u Hrvatskoj umire od sranoilnih bolesti.
Osnovna promjena kod sranoilnih bolesti jest suavanje i zaepljivanje arterija,
to se naziva arterioskleroza. Arterioskleroza razvija se puno bre u osoba koje
su pretile, koje boluju od eerne bolesti, pue, piju alkohol, koje su tjelesno
neaktivne te imaju poviene masnoe u krvi.
ivjeti zdravo
259
Zato se pravilno hranite, jedite 5 porcija voa i povra dnevno, pri pripremanju
hrane prednost dajte kuhanoj hrani nad peenom i prenom, izbjegavajte sokove,
gazirana pia, slatkie i grickalice te masna i slana jela, svaki dan popijte 8 aa
vode. Nemojte puiti i piti alkohol. U prehrani koristite nezasiene masne kiseline
sadrane u biljnim uljima, primjerice u maslinovom ulju.
SPOZNAJTE SVOJE BROJEVE vrijednosti krvnog tlaka te razine kolesterola i
glukoze u krvi, opseg struka i indeks tjelesne mase pomoi e da spoznate svoj
rizik od sranoilnih bolesti.
LISTI 4. RAK
Termin rak (karcinom, maligna bolest) odnosi se na veliku grupu bolesti koje
mogu zahvatiti bio koji dio tijela. Kod raka ubrzano se stvaraju nenormalne stanice
koje rastu izvan svojih uobiajenih granica te se ire u druge dijelove tijela. To se
irenje naziva metastaze. Upravo metastaze najee dovode do smrti kod osoba
koje boluju od raka. Rak je u Hrvatskoj drugi uzrok smrtnosti, nakon sranoilnih
bolesti. Puenje cigareta, pijenje alkoholnih pia, nezdrava prehrana i tjelesna
neaktivnost glavni su rizini imbenici za obolijevanje od raka. Do raka dovode
i virusne infekcije jetara (hepatitis) i zaraza humanim papiloma-virusom (HPV).
LISTI 5. ZUBNI KARIJES
Zubni karijes jedna je od najrairenijih bolesti kolske djece i mladei. Kvarenju
zubi najvie pogoduju namirnice i napici koji sadre jednostavne eere. Bakterije
koje ive u usnoj upljini koriste za svoju prehranu eere, pri ijoj se razgradnji
stvara kiselina koja nagriza zubnu caklinu. Fosforna, limunska i karbonatna
kiselina, koje se nalaze u gaziranim sokovima, takoer oteuju zubnu caklinu.
Oteenje zubne cakline omoguuje gubitak kalcija i fosfora, dvaju najvanijih
minerala od kojih su zubi graeni. Tako poinje proces kvarenja zubi. Izloenost
kvarenju zubi vea je ako se ee konzumiraju slatkii, zaslaeni napici i
namirnice koje se jako lijepe za zube, posebice ako ih se jede izmeu glavnih
obroka.
zavrne aktivnoSti
ZAKLJUNI DIO (10 min)
Svaka skupina daje prijedlog za zdravi obrok u koli te navodi koje e reklamirane
namirnice zamijeniti zdravim namirnicama.
260
Za sljedei put uenici mogu izraditi plakate s primjerima zdravog obroka za
vrijeme boravka u koli te na taj nain urediti kolski pano.
EVALUACIJA RADA (5 min)
Pisani tekst uenika s biljekama.
Rezultati rada uenika i plakati s primjerima zdravog obroka i napitaka koji
se preporuuju umjesto esto reklamiranih nezdravih namirnica mogu se
prezentirati roditeljima na roditeljskom sastanku.
Prilog
NASTAVNI LISTI 1.
a) Pobuuju li prikazane fotograje elju za kupovinom odreene
namirnice ili napitka?
b) Ako da, razmilja li pritom jesu li ponuene namirnice zdrave?
c) Koliko esto konzumira navedene proizvode?
d) Da li neto od navedenoga konzumira u svom kolskom obroku?
Razrednik/ica dijeli uenicima nastavni listi 2 na kojem se nalazi pitanje
NASTAVNI LISTI 2
to misli koliki je utjecaj sredstava javnog informiranja na izbor hrane i napitaka
na djecu? Zaokrui jedan broj.
(mali utjecaj) 1 2 3 4 5 (jako velik utjecaj)
Kako je izbor fotograja utjecao na tvoj trenutni odabir hrane? Zaokrui jedan
broj.
(mali utjecaj) 1 2 3 4 5 (jako velik utjecaj)
ivjeti zdravo
261
Literatura
Preporuena literatura prema: Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja. Modul:
ivjeti zdravo
1. Antoni Dega, K., Kai-Rak, A., Mesaro-Kanjski, E. I Petrovi Z. (2001) Pravilnim
izborom i pohranjivanjem namirnica uvate svoje zdravlje, Zagreb: Hrvatski zavod
za javno zdravstvo
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis za
2011. godinu, Zagreb, 2012. (http://www.hzjz.hr/publikacije/hzs_ljetopis/Ljetopis_
Yearbook_HR_2011.pdf )
3. Pavlekovi, G., Kuzman, M. i Jurea, V. (2001) Promicanje zdravlja u koli. Europska
mrea kola koje promiu zdravlje. kola narodnog zdravlja Andrija tampar.
Medicinski fakultet. Sveuilite u Zagrebu i UNICEF Ured za Hrvatsku. Zagreb
4. Verbanec, D., (2002) O prehrani to, kada i zato jesti, kolska knjiga, Zagreb
5. World Health Organisation, Fact sheet N297, Reviewed January 2013. Cancer (http://
www.who.int/mediacentre/factsheets/fs297/en/index.html)
6. World Health Organisation, Fact sheet N317, Updated March 2013. Cardiovascular
diseases (CVDs) (http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs317/en/index.html)
7. World Health Organisation, Fact sheet N312, Updated March 2013. Diabetes (http://
www.who.int/mediacentre/factsheets/fs312/en/index.html)
262
viedimenzionalni model zdravlja
Tema: Viedimenzionalni model zdravlja
Cilj: Ukazati uenicima na vanost ouvanja i zatite zdravlja
Ishodi uenja: Primijeniti viedimenzionalni model zdravlja u podruju
tjelesnoga, emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog
zdravlja
Potreban materijal/sredstva
radni listii u boji
samoljepljivi listii
papir A3
kocka od papira (kocku je potrebno poveati i izrezati na tvru podlogu;
svaku stranu kocke obojiti u jednu boju plavu, utu, crvenu, zelenu,
naranastu i bijelu ili svaki model zdravlja zapisivati drugom bojom
kako je zadano u zadatku)
ljepilo
evaluacijska meta
Upute razredniku
Za provedbu radionice potrebno je da razrednik ili struni suradnik pedagog u
suradnji s uenicima izradi kocku vodei rauna o tome da je dovoljno velika kako
bi se na nju moglo zapisivati. Stranice kocke ne zalijepe se prije sata razrednika
(nee se moi pisati).
Razrednik ili struni suradnik pedagog zalijepit e prije poetka sata uveanu
sliku drveta na papiru A3 na plou ili zid ovisno o mogunostima.
Oblici i metode rada: individualni rad, rad u malim skupinama, iskustveno
uenje, razgovor
ivjeti zdravo
263
Uvodne aktivnoSti
1. LEDOLOMAC 5 min
Razrednik/ica postavi uenicima pitanje to za njih predstavlja zdravlje. Olujom
ideja uenici zapisuju na papiri prvu asocijaciju na zdravlje te ih zalijepe na drvo
zdravlja. Ovom se aktivnou ujedno najavljuje i dananja tema.
2. UVOD 10 min
Razrednik/ica e odrati kratko uvodno predavanje na temu zdravlja.
Najvanija je stvar u ivotu nae zdravlje i zdravlje nama bliskih osoba. Da bismo na
vrijeme zatitili svoje zdravlje, moramo se informirati kako to to uinkovitije initi.
Dok smo zdravi, zanemarujemo ga.
Prema deniciji svjetske zdravstvene organizacije zdravlje je stanje potpunog zikog,
duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Zdravlje
je osnovno ljudsko pravo bez obzira na rasu, vjeru i politiko opredjeljenje, socijalne i
ekonomske uvjete.
Pravo na zdravlje jedno je i od ustavnih naela Republike Hrvatske: Svatko ima pravo
na zdrav ivot. Republika osigurava pravo graana na zdrav okoli. Graani, dravna,
javna i gospodarska tijela i udruge, duni su, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu
skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.
U zdravlje treba ulagati od roenja, cijeli ivot i postati odgovoran za vlastiti ivot.
Na Prvoj meunarodnoj konferenciji o promicanju zdravlja u Ottawi, Kanada,
21. studenog 1986. godine donesena je povelja koja denira zdravlje kao proces
osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i da ga poboljaju.
Preduvjeti za zdravlje iz Povelje jesu:
- mir
- dom
- obrazovanje
- hrana
- prihodi
- stabilni ekosustav
- dodatna sredstva
- socijalna pravda
- jednakopravnost/jednakost
264
Sredinje aktivnoSti
3. VJEBA 20 min
10 + 10 min
Razrednik/ica e podijeliti uenike u est skupina te svaka skupina dobiva radni
listi otisnut u boji skupine. Uenici imaju za zadatak prouiti tekst. U jednoj
reenici ostalim uenicima u odjelu priblie model zdravlja koji imaju u zadatku
te navesti zato je on bitan za cjelokupno ljudsko zdravlje.
Radni listi PLAVA SKUPINA
Tjelesno ili ziko zdravlje objanjava kako nae tijelo funkcionira te zdravlje
svakog organa. Komponente su te dimenzije razina kondicije, prisutnost ili
odsutnost bolesti i/ili predispozicija (rizino ponaanje), razina izloenosti
tetnim djelovanjima (alkohol, radijacija, puenje, stres i dr.). Da bismo odravali
tjelesno zdravlje, vano je razumjeti kako tijelo funkcionira i razlikovati zdravo
stanje od stanja bolesti.
Radni listi UTA SKUPINA
Mentalno zdravlje odnosi se na to kako prikupljamo informacije, znanje o tome
gdje moemo pronai neku informaciju i kako ju koristiti. Vano je nauiti
kako prikupiti znanje iz razliitih izvora, znati kritiki pristupiti informacijama
i koristiti ih za donoenje ispravnih odluka i zdravog stila ivljenja.
Radni listi CRVENA SKUPINA
Emocionalno zdravlje odnosi se na razumijevanje naih osjeaja i sposobnosti
njihova izraavanja. Vano je znati prepoznati kako se u odreenom trenutku
osjeamo i kako to utjee na na odnos prema drugima, ali i razumjeti i prihvatiti
osjeaje drugih oko nas.
Radni listi ZELENA SKUPINA
Socijalno zdravlje odnosi se na to kako sebe vidimo kao pojedinca (m/) i kako se
odnosimo prema drugima, na nau sposobnost da se vidimo kao dio zajednice,
odnosi se na nau brigu za druge i potivanje meusobnih razlika. U ovom modelu
zdravlja vano je razvijati socijalne vjetine koje nam pomau u svim odnosima.
ivjeti zdravo
265
Radni listi BIJELA SKUPINA E
Osobno zdravlje pokazuje nam kako vidimo sebe kao osobu, to elimo postii
i kako deniramo vlastiti uspjeh, kako se razvijamo, emu se nadamo i kako
odreujemo i postiemo osobne ciljeve u ivotu. Ukratko, osobno zdravlje
pretpostavlja nau samoaktualizaciju i razinu ostvarenja zacrtanih nam ciljeva
(kratkoronih ili dugoronih).
Radni listi NARANASTA SKUPINA
Duhovno zdravlje odnosi se na cjelokupnost nas kao bia i njime odreujemo
bit naeg postojanja i osjeaja smisla ivljenja. Ovaj model zdravlja ukljuuje
sposobnost povjerenja, nae etike principe, nesebinost u odnosu s drugima i
ono to nam omoguuje da preivimo nai temeljni instinkti. Unutarnja snaga
koja nas tjera na ivot, razvoj, napredak, sreu i slobodu.
Tekst za radne listie preuzet iz Prirunika Edukacijom do zdravlja, Foruma za slobodu
odgoja.

Razrednik/ica nakon 10 min zatraiti od uenika da imenuju glasnogovornika
skupine koji e upoznati ostale s time zato je model zdravlja, koji su imali u
zadatku, vaan za cjelokupno zdravlje te zapisati na kocku.
Svaki model zdravlja predstavljat e jednu boju kocke:
PLAVA tjelesno zdravlje
UTA mentalno zdravlje
CRVENA emocionalno zdravlje
266
ZELENA socijalno zdravlje
BIJELA osobno zdravlje
NARANASTA duhovno zdravlje
Razrednik/ica e kratko uenicima pribliiti pojam viedimenzionalnog modela
zdravlja te objasniti zato je kao primjer uzeta Rubikova kocka.
Model ukljuuje est modela zdravlja, tjelesno, emocionalno, mentalno, socijalno,
duhovno i osobno zdravlje. Spomenuti model predloio je Robert Eberst (1983),
koji je metaforiki, pomou Rubikove kocke, pokuao opisati vanost svakog
modela zdravlja. Zato je izabrao Rubikovu kocku? Ona ima milijune kombinacija
i ako se pomakne samo jedna boja, kocka gubi svoj smisao. To moemo usporediti
sa zdravljem. Ako je naruena samo jedna njezina dimenzija, ljudsko e zdravlje
biti narueno. Svaki od model zdravlja vaan je te utjee na ostale.
zavrne aktivnoSti
Razrednik/ica e se zajedno s predstavnicima skupina osvrnuti na prvu aktivnost,
na samoljepljive listie istaknute na ploi.
Prodiskutirati s uenicima to je za njih znailo zdravlje na poetku sata i jesu li
sada proirili svoje znanje o vanosti ouvanja zdravlja.
5. EVALUACIJA 5 min
Na plakatu unaprijed pripremiti metu s pitanjem: Koliko ti je ova radionica bila
korisna? (s brojanim oznakama: 1 niti malo... do 5 jako korisna). Uenici na
meti kriiem oznaavaju osobno zadovoljstvo radionicom.
ivjeti zdravo
267
Radni listi SKUPINA A
Tjelesno ili ziko zdravlje objanjava kako nae tijelo funkcionira te zdravlje svakog
organa. Komponente su te dimenzije razina kondicije, prisutnost ili odsutnost bolesti i/
ili predispozicija (rizino ponaanje), razina izloenosti tetnim djelovanjima (alkohol,
radijacija, puenje, stres i dr.). Da bismo odravali tjelesno zdravlje, vano je razumjeti
kako tijelo funkcionira i razlikovati zdravo stanje od stanja bolesti.
_______________________________________________________________________
Radni listi SKUPINA B
Mentalno zdravlje odnosi se na to kako prikupljamo informacije, znanje o tome gdje
moemo pronai neku informaciju i kako ju koristiti. Vano je nauiti kako prikupiti
znanje iz razliitih izvora, znati kritiki pristupiti informacijama i koristiti ih za
donoenje ispravnih odluka i zdravog stila ivljenja.
_______________________________________________________________________
Radni listi SKUPINA C
Emocionalno zdravlje odnosi se na razumijevanje naih osjeaja i sposobnosti njihova
izraavanja. Vano je znati prepoznati kako se u odreenom trenutku osjeamo i kako to
utjee na na odnos prema drugima, ali i razumjeti i prihvatiti osjeaje drugih oko nas.
_______________________________________________________________________
Radni listi SKUPINA D
Socijalno zdravlje odnosi se na to kako sebe vidimo kao pojedinca (m/) i kako se
odnosimo prema drugima, na nau sposobnost da se vidimo kao dio zajednice, odnosi
se na nau brigu za druge i potivanje meusobnih razlika. U ovom modelu zdravlja
vano je razvijati socijalne vjetine koje nam pomau u svim odnosima.
_______________________________________________________________________
Radni listi SKUPINA E
Osobno zdravlje pokazuje nam kako vidimo sebe kao osobu, to elimo postii i kako
deniramo vlastiti uspjeh, kako se razvijamo, emu se nadamo i kako odreujemo
i postiemo osobne ciljeve u ivotu. Ukratko, osobno zdravlje pretpostavlja nau
samoaktualizaciju i razinu ostvarenja zacrtanih nam ciljeva (kratkoronih ili dugoronih).
_______________________________________________________________________
Radni listi SKUPINA F
Duhovno zdravlje odnosi se na cjelokupnost nas kao bia i njime odreujemo bit naeg
postojanja i osjeaja smisla ivljenja. Ovaj model zdravlja ukljuuje sposobnost povjerenja,
nae etike principe, nesebinost u odnosu s drugima i ono to nam omoguuje da
preivimo nai temeljni instinkti. Unutarnja snaga koja nas tjera na ivot, razvoj,
napredak, sreu i slobodu.
268
Literatura
1. Vuleti, G: Kvaliteta ivota i zdravlje, Hrvatska zaklada za znanost, grupa autora,
Osijek, Sveuilite u Osijeku Filozofski fakultet, Osijek, 2011.
2. Grupa autora: Psihologija u zatiti mentalnog zdravlja, Zavod za javno zdravstvo
Sveti Rok, Virovitiko-podravske upanije
3. Prirunik: Edukacijom do zdravlja, FSO 2001.
4. Ustav Republike Hrvatske
5. Konvencija o pravima djeteta
6. Internetske stranice:
7. http://www.who.into
8. http://rlipco.net
9. http://www.ncbi.nlm.nih/gov/pubmed/6562286
10. http:/zdravlje.hzjz.hr
dodaci
270
Tatjana Anti Kiva, prof.
Prva ekonomska kola Zagreb
Vedrana Banda, dipl. pedagog
Osnovna kola Mate Lovraka Kutina
Emina Barievi, nastavnik razredne
nastave
Osnovna kola Sveti Petar Orehovec,
Sveti Petar Orehovec
Jelena Biani, dipl. socijalni pedagog
Osnovna kola Matka Laginje, Zagreb
Jadranka Bizjak Igrec, prof.
Osnovna kola Bukovac, Zagreb
mr. sc. Mila Buli
Osnovna kola Pujanki, Split
Astrid uli, prof.
Osnovna kola Ivana Maurania,
Zagreb
mr. sc. Jasmina Dobravc-Poljak, prof.
pedagogije
Centar za reproduktivno zdravlje
Klinike za djeje bolesti Zagreb
prim. mr. sc. Vlasta Hirl-Heej, dr. med.
Centar za reproduktivno zdravlje
Klinike za djeje bolesti Zagreb
Miljenka Gali, prof.
I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Diana Garai
Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Ljubica Goriki, prof.
Osnovna kola Stjepana Radia,
Brestovec Orehoviki
mr. sc. Majda Fajdeti
Romana Halapir Frankovi, prof.
V. gimnazija, Zagreb
eljka Jani, prof.
Osnovna kola Dubovac, Karlovac
Martina Jane, nastavnik razredne
nastave
Osnovna kola Stjepana Basarieka,
Ivani Grad
Martina Jenik, dipl. pedagog
kola za umjetnost, dizajn, graku i
odjeu, Zabok
Ines Jerinovi, prof.
Osnovna kola Ljubo Babi,
Jastrebarsko
Sonja Jirasek, dipl. pedagog
Osnovna kola Titua Brezovakog,
Zagreb
Irena Jordan Lonari, prof.
Ekonomska, trgovaka i ugostiteljska
kola, Samobor
Dubravka Kalini-Lebinec, dipl. u.
Druga osnovna kola Varadin,
Varadin
autori radionica programa zdravstvenog odgoja
271
Dubravka Keke, dipl. pedagog
I. osnovna kola akovec, akovec
Sanja Kostecki, dipl. uitelj
Osnovna kola Josipa Kozarca,
Lipovljani
doc. dr. sc. Valentina Kraneli
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Jadranka Krklec, dipl. pedagog
Srednja kola Zabok, Zabok
prof. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med.
Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija
tampar, Zagreb,
Sluba za promicanje zdravlja,
prevenciju i rano otkrivanje bolesti
Mirjana Laginja, prof.
Srednja kola Krapina, Krapina
doc. dr. sc. Dubravko Lepui, dr. med.
Sveuilina bolnica Sestre milosrdnice,
Zagreb, Klinika za ginekologiju i
porodnitvo
Ana Matkovi, prof.
kola za primalje, Zagreb
Mihaela Martini, prof.
Osnovna kola Donja Dubrava, Donja
Dubrava
mr. Olgica Martinis
Ivana Maurovi, prof. socijalne
pedagogije
Sveuilita u Zagrebu
mr. imica Mihaljevi
Ingrid Mileti, prof. defektolog
Osnovna kola Petra Preradovia,
Zadar
Svemirka Mikovi, dipl. uitelj
Osnovna kola Stjepan Radi,
Bojakovina
Marina Nit, prof. biologije
Natalija Pali, dipl. oec.
IV. gimnazija Marko Maruli, Split
Sanja Peni, prof.
Medicinska kola Karlovac, Karlovac
Senka Pintari, nastavnik razredne
nastave
Osnovna kola Antun Nemi
Gostovinski, Koprivnica
Gabrijela Ratkajec Gaevi, prof.
socijalne pedagogije
Sveuilita u Zagrebu
Ksenija Rissi, prof.
Srednja kola Krapina, Krapina
Alma Rovis Brandi, dipl. socijalni
pedagog
Osnovna kola Petra Zrinskoga, Zagreb
Branka Smolkovi Cerovski, dipl.
uitelj
Osnovna kola Stjepana Bencekovia,
Horvati Zagreb
272
Mirela Suevi, dipl. pedagog
Osnovna kola Augusta Cesarca,
Zagreb
Biserka avora, prof.
kola suvremenog plesa Ane Maleti,
Zagreb
mr. sc. Natalija nidari
kola za medicinske sestre Mlinarska,
Zagreb

Ivanica Tajsl Dragievi, dipl. uitelj
Osnovna kola Trnjanska, Zagreb
Darko Tot, dipl. socijalni pedagog
Tomislav Trstenjak, dipl. pedagog
Srednja kola, Koprivnica
Sanja Veek imunovi, prof.
XII. gimnazija, Zagreb
Sandra Vikovi, prof.
Davorka Vrbii, apsolventica razredne
nastave i hrvatskog jezika
Zorana Vrbii, dipl. pedagog
Osnovna kola Jurja Dalmatinca,
ibenik
Jasminka ia, prof.
Gimnazija Karlovac, Karlovac
Voditelji SV-a uitelja razredne nastave: Bjelovarsko-bilogorske, Istarske, Karlovake,
Koprivniko-krievake, Krapinsko-zagorske, Liko-senjske, Meimurske,
Primorsko-goranske, Sisako-moslavake, Varadinske, Zagrebake upanije i Grada
Zagreba
273
Povjerenstvo za izradu programa zdravstvenog odgoja
Teodora Dubrovi, prof., via savjetnica za strune suradnike psihologe i
nastavnike psihologije, Agencija za odgoj i obrazovanje
dr. sc. Diana Garai, voditeljica Odsjeka za predmetnu nastavu, via savjetnica
za prirodu i biologiju, Agencija za odgoj i obrazovanje
mr. sc. Majda Fajdeti, via savjetnica za strune suradnike pedagoge i odgajatelje
u uenikim domovima, Agencija za odgoj i obrazovanje
prof. dr. sc. Vesna Jurea, dr. med. spec. kolske medicine, Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Zavod za
javno zdravstvo grada Zagreba
prof. dr. sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Sluba
za kolsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti
doc. dr. sc. Dubravko Lepui, Sveuilina bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb,
Klinika za ginekologiju i porodnitvo
mr. sc. Olgica Martinis, via savjetnica za kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje
mr. imica Mihaljevi, via savjetnica za razrednu nastavu, Agencija za odgoj i
obrazovanje
dr. sc. Sanja Musi Milanovi, dr. med. spec. epidemiolog, Hrvatski zavod za
javno zdravstvo voditeljica Odjela za promociju zdravlja, Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu kola narodnog zdravlja Andrija tampar
Marina Nit, prof., via savjetnica za prirodu i biologiju, Agencija za odgoj i
obrazovanje
prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Odsjek za sociologiju
Marijana Toljan, prof., pomonica ravnatelja, via savjetnica za biologiju i kemiju,
Darko Tot, dipl. soc. pedagog, pomonik ravnatelja, vii savjetnik za strune
suradnike defektologe, Agencija za odgoj i obrazovanje
Sandra Vikovi, prof., via savjetnica za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Agencija
za odgoj i obrazovanje
274
recenzenti programa zdravstvenog odgoja
a) modul ivjeti zdravo
dr. sc. Damir Marku
Tehnika kola akovec
dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med. specijalist kolske medicine
pomonica ravnateljice za kvalitetu Hrvatski zavod za javno zdravstvo
dr. sc. Lea Pollak
voditeljica Odsjeka za dodatke prehrani i dijetetske proizvode Hrvatski
zavod za javno zdravstvo
arka Rogi, dr. med.
voditeljica odjela Prve pomoi Hrvatski Crveni kri (za prvu pomo)
b) modul Prevencija nasilnikog ponaanja
dr. sc. Zlatka Kozjak Miki, prof. psihologije
struni suradnik psiholog i nastavnik psihologije
Zdravstveno uilite
c) modul Prevencija ovisnosti
prof. dr. sc. Slavko Sakoman
voditelj odjela za ovisnosti, Klinika bolnica Sestre milosrdnice
d) modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje
prof. dr.sc. Snjeana Priji-Samarija
prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveuilita u Rijeci
prof. dr. sc. Vladimir Juri (sveuilini profesor u mirovini)
Odsjek za psihologiju
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. Gordana Kereste, izvanredni profesor
dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi, izvanredni profesor
prof. dr. sc. Mihael Skerlev
Klinika za kone i spolne bolesti Klinikoga bolnikog centra i Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu

275
iz recenzija
Pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost zatitni su imbenici u razvoju bolesti
i poremeaja koji su glavni uzroci obolijevanja i smrtnosti u odrasloj populaciji u naoj
zemlji i u svim razvijenim zemljama svijeta. kolska dob jest dob u kojoj se oblikuju
obrasci ponaanja koji ostaju za cijeli ivot, ukljuujui i obrasce ponaanja vezane uz
pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost. Osnovni preduvjet usvajanja zdravih ivotnih
navika jest posjedovanje odgovarajue razine kritiki interpretiranih injenica koja
su temelj razvoja neophodnih ivotnih vjetina. Dio modula ivjeti zdravo, koji se
odnosi na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, cjelovito obuhvaa vanost pravilne
prehrane i redovite tjelesne aktivnosti u ouvanju i unapreenju zdravlja. Posebno su
me se dojmile interaktivne metode rada uz poticanje aktivne uloge uenika, njihova
promiljanja i kreiranja kritikog stava. Vjerujem da e to dovesti do osnaivanja
uenika u preuzimanju aktivne skrbi za svoje zdravlje ve u kolskoj dobi. I kasnije
tijekom ivota, kada sami preuzmu vodee uloge u naem drutvu, od onih osobnih u
okviru svojih obitelji, pa do onih profesionalnih vezanih uz privreivanje, produkciju
i upravljanje u najrazliitijim podrujima drutvenog djelovanja, vjerujem da e
ih znanje i vjetine koje usvoje na radionicama modula ivjeti zdravo osnaiti u
odupiranju brojnim negativnim utjecajima te im pomoi u optimalnom voenju
ivota. Ovakav kvalitativan pomak od klasinog uenja temeljenog na usvajaju
injenica k savladavanju novoga rjeavanjem svakodnevnih ivotnih izazova dat e
naim uenicima ne samo novu snagu i sposobnost ve i radost i ljepotu saznavanja
novog. (dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med.)
Materijal Prevencija nasilnikog ponaanja usklaen je s programom Zdravstvenog
odgoja i oekivanim ishodima kojeg propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta. Materijal je vrijedan doprinos kvalitetnoj obradi tema iz ovoga modula. Sadraj
je iznesen prema pedagokim naelima, metodiki je prilagoen dobi uenika, obiluje
kreativnim i raznolikim metodama i tehnikama rada. (dr. sc. Zlatka Kozjak Miki)
Prevencija ovisnikih (i drugih rizinih) ponaanja djece i mladih vrlo je sloena
drutvena zadaa. Kada je rije o odgojno-obrazovnom aspektu prevencije, nakon
obitelji najvaniju ulogu ima kola. Tijekom integriranog i proimajueg odgojno-
obrazovnog procesa, prilagoenog dobi i heterogenosti populacije djece, potrebno
je kontinuirano provoditi uinkovite i dobro strukturirane mjere univerzalne,
selektivne i indicirane prevencije svih rizinih ponaanja. Uloga i doprinos kole
zdravom i sretnom odrastanju djece, njihovu kvalitetnom socijalnom funkcioniranju,
ouvanju i unapreenju mentalnog zdravlja, strukturiranju njihovih osobnosti,
formiranju identiteta i izgradnji prihvatljivog sustava vrijednosti, jednako je vana
kao i njihovo obrazovanje i osposobljavanje za odreeno zanimanje. Modul Prevencija
276
ovisnosti koncepcijski je (metodoloki i sadrajno) dobro zamiljen, razraen i
prilagoen dobi uenika, ali prije svega u okviru mjera univerzalne prevencije kojima
se kod veine (nerizine) djece moe pridonijeti usvajanju poeljnih drutvenih
stavova u odnosu na odreene oblike rizinog ponaanja. (prof. dr. sc. Slavko
Sakoman)
(...) moe se zakljuiti da je rije o vanom prilogu strunom usavravanju uitelja/
nastavnika u kreiranju satova razrednika. Iznesene opservacije govore o tome da je
recenzirani materijal pisan suvremeno, struno utemeljeno, sustavno homogeno
i s gledita koritenja poticajno i funkcionalno. Dakle, sa stajalita korisnika
(prijedlozi radionica modula o spolnoj/rodnoj ravnopravnosti i odgovornom spolnom
ponaanju) lako je prognozirati da e im uvelike pomoi, a bogaenjem iskustva u
njihovoj primjeni pridonijeti viem stupnju osposobljenosti uitelja/nastavnika
te njihovu daljnjem usavravanju. Ovim materijalom dobit emo vrijedan prilog
razradi segmenta spomenutog modula, to e bez sumnje biti poticaj kvalitetnijem
i svrsishodnijem kreiranju izvedbenog programa u osnovnim i srednjim kolama.
(prof. dr. sc. Vladimir Juri)
Vanost spolnog odgoja unutar sustava formalnog obrazovanja u razvijenim je
zemljama prepoznata prije vie desetljea. () Brojni meunarodni dokumenti, meu
kojima se istiu Standardi spolnog odgoja u Europi Svjetske zdravstvene organizacije
objavljeni 2010. godine, takoer istiu vanost edukacije djece i mladih o spolnosti.
Evaluacijske studije programa spolnog odgoja pokazuju da su njegovi pozitivni
uinci mnogobrojni te da nisu ogranieni samo na podruje seksualnog ponaanja
i reproduktivnog zdravlja, ve se proteu na cjelokupno tjelesno i mentalno zdravlje.
U kontekstu ovih spoznaja uvoenje spolnog odgoja kao jednog od modula programa
zdravstvenog odgoja u hrvatskom obrazovnom sustavu krajnje je dobrodoao in.
itav modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje zdravstvenog
odgoja (u daljnjem tekstu modul Spolnost) zamiljen je na suvremen nain (...). Teme
odabrane za obradu u pojedinim razredima (od 3. razreda osnovne kole do 3. razreda
srednje kole) dobro su usklaene s iskustvima, ponaanjima, interesima, znanjima,
sposobnostima razumijevanja i drugim razvojnim karakteristikama djece odreene
dobi. U cjelini moe se rei da radionice na kojima se temelji modul Spolnost pomau
mladima bolje razumjeti vlastitu spolnost i spolnost drugih te ulogu spolnosti u
vlastitom ivotu i odnosima s drugim ljudima. Radionice ih k tome osposobljavaju
za kritiko prosuivanje ivotnih situacija i vlastitih postupaka te za odgovorno
donoenje odluka. (prof. dr. sc. Gordana Kereste)
277
Vano je napomenuti da se sadraj modula Spolna/rodna ravnopravnost i spolno
odgovorno ponaanje oslanja na znanstvene injenice kako iz prirodnih i medicinskih
znanosti tako i drutvenih i humanistikih (pravo, sociologija, lozoja, povijest i
dr.). Vrijednosni i svjetonazorski aspekt nastave jasno je odvojen u ishodima uenja
i razvidno je iz programa da se ne radi o nametanju vrijednosnih stavova, ve o
stjecanju relevantnih znanstvenih i pluralnih svjetonazorskih informacija. Sve teme
poput kontracepcije, pobaaja, braka, apstinencije i odgaanja stupanja u spolne
odnose, masturbacije, homoseksualnosti, spolne/rodne ravnopravnosti i sl., koje
mogu biti predmetom svjetonazorskih razilaenja, obrauju se uz puno uvaavanje
svjetonazorskih razlika. (...) Modul Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno
ponaanje unutar programa Zdravstveni odgoj zastupljen je prihvatljivim brojem
nastavnih sati, primjerenim sadrajem, temama, ishodima uenja te oblicima
i metoda rada. S obzirom na nain na koji je koncipiran, modul je usporediv sa
slinim programima u mnogim europskim zemljama u kojima se o ljudskoj spolnosti
poduava ve desetljeima. (prof. dr. sc. Snjeana Priji-Samarija)
Informacije i nain iznoenja podataka u modulu Spolna/rodna ravnopravnost i
odgovorno spolno ponaanje jest jezgrovit, jasan i ne ostavlja puno dvojbi ciljnoj
publici (uenicima) kojima je sadraj i namijenjen. Test je pridruivanja pojmova
jednostavan, slikovit i pouan. Upute su za uitelje jasne, neoptereene suvinim
detaljima. Tekst sadrajem obuhvaa temeljne suvremene spoznaje o spolno
prenosivim bolestima prikazane na nain prikladan kognitivnoj percepciji ciljne
publike. (...) Na temelju svega navedenoga smatram sadraj modula prikladnim
za nastavni rad s uenicima. Navedene informacije struno su tone, suvremene
i jezgrovite! Sa sadrajne strane preporuujem ovaj modul kao dio didaktikog
materijala za nastavu zdravstvenog odgoja. (prof. dr. sc. Mihael Skerlev)
Predlaem proirenje i preciznije speciciranje ciljeva Zdravstvenog odgoja, odnosno
svakog modula, a osobito etvrtog modula u kojem bi se, primjerice, navelo da je
cilj opremiti djecu znanjima, vjetinama i vrijednostima za donoenje odgovornih
odluka o njihovim spolnim i socijalnim odnosima. Moe se ii jo specinije u
navoenju ciljeva koji se vide iz sadraja radionica: poveanje znanja i razumijevanja
spolnosti, istraivanja i pojanjavanja osjeaja, stavova i vrijednosti vezanih uz
seksualnost, razvoj i jaanje vjetina vezanih uz kritiko promiljanje i odgovorno
donoenje odluka te redukcija rizinog ponaanja u vezi sa spolnou i promicanje
spolno odgovornog ponaanja. (...) Predlaem takoer razradu savjeta o tome kako
da se i roditelji upoznaju s planiranim aktivnostima i zatrai njihova podrka.
Kako da to nastavnici uine? Na tematskim sastancima, sudjelovanjem roditelja
u nekim aktivnostima ili domaim zadacima i sl. Prema mojim iskustvima upravo
je komunikacija s roditeljima nastavnicima najtea i imaju najvie tjeskobe u vezi s
njom. (prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi)
278
Biljeke
279
Biljeke

ZO Prirucnik Za Nastavnike I Strucne Suradnike U SS PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZO Prirucnik Za Nastavnike I Strucne Suradnike U SS PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za nastavnike i strune

suradnike u srednjoj koli

Hodao/la bih kilometrima

osobni tit planirano vrijeme

Pismo-glava planirano vrijeme

Stvarno ili izmiljeno? planirano

ako netko kae...

ako netko kae...

Hodao/la bih kilometrima

You might also like