Geodetski fakultet, dr. sc. J.

Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1

10. DERIVACIJA


Pojam derivacije

Glavne ideje koje su vodile do dananjeg shvaanja derivacije razvile su se u 17 stoljeu,
kada i zapoinje razvoj infinitezimalnog rauna (diferencijalnog i integralnog rauna).
Najvanija imena na tom podruju bila su:
- Isaac Newton (1642-1727), engleski fiziar i matematiar;
- Gotfried Wilhelm Leibnitz (1646-1716), njemaki matematiar.
Svaki je od njih doao do pojma derivacije, ali razliitim putem, rjeavajui razliiti problem.

1) Newton je rjeavao fizikalni problem (problem brzine): Kako definirati brzinu gibanja
nekog tijela u zadanom trenutku t
0
?

Neka je:
s = s(t) prijeeni put kao funkcija vremena, i

( ) ( )
t
t s t t s
v

0 0
+
= prosjena brzina na intervalu | | t t , t +
0 0
.
to je t manji, prosjena brzina v je vjernija, tj. blia brzini u trenutku. Zbog toga ima
smisla definirati
( )
( ) ( )
t
t s t t s
lim t v
t

0 0
0
0
+
=

.

2) Leibnitz je rjeavao geometrijski problem (problem tangente): Kako konstruirati,
odrediti, tangentu na danu krivulju u nekoj toki?

Neka je y = f(x) funkcija iji je graf promatrana krivulja.

Koeficijent smjera sekante tokama ( ) ( ) ( ) ( ) x c f , x c , c f , c + + :
( ) ( )
x
c f x c f
tg

+
= .
x
y
G
f
f=fHc+xLfHcL
x
x
c+x 0 c
t s
fHcL
fHc+xL

108
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
to je x manji sekanta je blia tangenti. Odavde slijedi da koeficijent smjera tangente u
toki ima smisla definirati sa ( ) c ( f , c )
( )

( )
x
c f x c f
lim tg
x

+
=
0
.

Definicija
Neka je otvoren interval i realna funkcija. Ako je R I R I f : I c i R x tako da
vrijedi c I x + , onda broj
( ) c f x c f f + = ( )
zovemo prirast (promjena) funkcije f. esto piemo ( ) ( ) f c f x c f + = + .

Definicija
Neka je otvoren interval, zadana realna funkcija i R I R I f : I c . Kaemo da je
funkcija f derivabilna (sinonim:diferencijabilna) u toki I c ako postoji limes

( ) ( )
x
c f x c f
lim
x
f
lim
x x

+
=
0 0
.
U protivnom kaemo da f nije derivabilna (nije diferencijabilna) u toki c.
Realni broj
( )
( ) ( )
x
c f x c f
lim c f
x

+
=
0

zovemo derivacija funkcije f u toki c i oznaavamo ( ) ( )
( )
dx
c df
c Df , c f ili .
Kaemo da je f derivabilna na I, gdje je I otvoren interval, ako je ona derivabilna u svakoj
toki . Tada moemo definirati novu funkciju I c
, , R I f : ( ) x f x a
koju zovemo prva derivacija funkcije f.
Ako ima derivaciju u nekoj toki c f I , onda vrijednost
) ( ) ( ) ( c f c f =
zovemo druga derivacija funkcije f u toki c. Analogno definiramo ) (c f .
Induktivno moemo definirati n-tu derivaciju funkcije f u toki c:
.
( ) ( )
N n c f c f
n n
=

), ( ) ( ) (
1

Primjer: Odrediti po definiciji derivacije danih funkcija.
1. ; 4. ( ) ( ) c x f =
x
x
1
= f ;
2. ; 5. ( ) ( )
3
x x f =
3 2
x x = f ;
3. ( ) x x f = ; 6. ( ) x ln x f = .

109
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Ad 2)
( )
3
x x f = , , ( ) (
3
x x x x f + = + )
( )
( ) ( ) ( )
2
3 3
0 0
3x
x
x x x
lim
x
x f x x f
lim x f
x x
= =
+
=
+
=

L

.

Ad 4)
( )
x
x f
1
= , ( )
x x
x x f

+
= +
1
,
( )
( ) ( )
2
0 0
1
1 1
x x
x x x
lim
x
x f x x f
lim x f
x x
= =

+
=
+
=

L

.

Teorem
Neka je otvoren interval i funkcija derivabilna u toki . Tada je f
neprekidna u toki c.
R I R I f : I c

Obrat ne vrijedi!

Dokaz se moe nai u: Javor, Matematika analiza 1, str.128.

Primjeri:
1. ( ) x x f , R R f = : - neprekidna funkcija.
Izraunajmo derivaciju u toki 0 = x .
( )

<

= =
0
0
x , x
x , x
x x f
( ) ? 0 = f
( )
( ) ( )
?
0 0
0
0 0
= =
+
=

x
x
lim
x
f x f
lim f
x x

x
y
0
y=x

=
=

1
1
0
0
x
x
lim
x
x
lim
x
x
f nema derivaciju u 0 = x , ali je neprekidna u . 0 = x


110
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
2. ( ) x sin x f , R R f = : - neprekidna funkcija.
Promatramo derivacije u nultokama funkcije: Z k , k x = .
Na primjer, izraunajmo derivaciju u toki 0 = x .
( ) ? 0 = f
( )
( ) ( )
?
0
0
0 0
0
0 0 0
= =

+
=

x
x sin
lim
x
sin x sin
lim
x
f x f
lim f
x x x


2 2
x
-1
1
y
0
y=sinx

=
= =

1
1
0
0 0
x
x sin
lim
x
x sin
lim
x
x sin
lim
x
x x
( ) 0 f ne postoji.

Diferencijal funkcije

Neka je otvoren interval, funkcija i R I R I f : I c . Pretpostavimo da postoji ( ) c f ,
tj. postoji
( ) c f
( ) ( )
x
c f x c f
lim
x
f
lim
x x

+
= =
0 0
.
To znai da se za malo x kvocijent
x
f

malo razlikuje od ( ) c f , pa moemo pisati

x
f

= ( ) ( )
3 2 1
x
x c f

+
o ovisi
( ) ( ) ( 0
0
= ) + =

x lim & x x x c f f
x


.
Dakle, ako postoji ( ) c f promjena funkcije se moe zapisati kao ( ) x x c f f + = .

x
y
G
f
f
x
x
c+x 0 c
df
t

111
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Obratno, ako se promjena funkcije f u toki c moe zapisati u obliku
0
0
= + =


x
lim & x x A f , A R,
onda postoji derivacija funkcije f u toki c i ( ) A c f = .

Slijedi:
Za malo x je i ( x) malo (funkcija i tangenta se malo razlikuju), pa moemo f
aproksimirati sa ( ) c f x , tj.
( ) ( ) x c f x x c f f + =
3 2 1
o m e j u r a m e n a z
.

Definicija
Diferencijal funkcije f u toki c je funkcija df definirana sa
( ) x c f f d = .

Upotrijebimo li
x x x x d = = ,
, tj. ( ) x d c f f d = ( ) c f
x d
f d
= ,
f d f .

Primjer: Izraunati priblino 38 pomou diferencijala.

Upotrijebit emo f d f .
( ) ( ) ( ) f c x f c f c d + x ,
( ) ( ) ( ) f c x f c dx f c + + .

U naem sluaju,

( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
1
2
36 36 6
1
12
2 36 2 38
f x x , f x
x
c f c
f c
x f c x f f

= =

= = =


`

= + = + = =

)
?

1 3
38 2 6
12 6

+ =
7
.

Zadaci:
1. Izraunati priblino pomou diferencijala.
o
50 sin
2. Izraunati diferencijal funkcije ( ) 1 2
4
3
2
+ = x x x f .

112
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Pravila deriviranja

Teorem (Derivacija zbroja, razlike, produkta i kvocijenta)
Ako funkcije f i g imaju derivacije u toki x, onda vrijedi:
(1) ( ) ( ) ( ) ( ) f g x f x g x

= ;
(2) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) f g x f x g x g x f x

= + ;
(3) ( ) ( ) ( ) f x f x ,

= R ;
(4) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
2
0
f x g x g x f x
f
x ,
g
g x

| |
=
|
\ . (

g x .

Dokaz
Ad 2)
( ) ( )
( )( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
0 0
0
0
x x
x
x
f g x x f g x f x x g x x f x g x
f g x lim lim
x x
f x x g x x f x g x f x g x x f x g x x
lim
x
f x x f x g x x g x
lim g x x f x f x g x g x f x
x x

+ + +

= =
+ + + + +
= =
+ + (
= + + = +
(

=

Slino se provjeravaju ostali sluajevi.

Teorem (Derivacija kompozicije funkcija)
Neka su funkcije f i g takve da postoji funkcija h f g = o . Ako funkcija g ima derivaciju u
toki x, a funkcija f u toki , onda funkcija ( ) g x f g o ima derivaciju u toki x i vrijedi
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) f g x f g x g x

= o - lanano pravilo.

Dokaz
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
0 0
0
x x
x
f g x x f g x h x x h x
h x lim lim
x x
f g x x f g x g x x g x
lim
x g x x g x

+ ( ( +

= =
+ ( ( +

=
+
=
=

( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
0 x
g x x g x
f g x x f g x g x x g x
lim f g x g x
g x x g x x

+
+ ( ( +

= =
+
+ .

Specijalni sluaj kompozicije:
Ako je , onda je
1
g f

=
1
x
f f id

= o , tj.
( )( ) ( ) ( )
1 1
f f x f f x x

= = o .
113
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Prema lananom pravilu slijedi

( ) ( ) ( )
1
f f x x


= o ,

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1
1 f f x f x

= ( ) ( )
( )
( )
1
1
0
y
f f x , f x
f x

=
123
.

Ovime je dokazan teorem koji slijedi:

Teorem (Derivacija inverzne funkcije)
Ako je f strogo monotona i neprekidna funkcija na otvorenom intervalu I R i ako f ima u
toki x I derivaciju , onda njena inverzna funkcija ( ) 0 f x
1
f

ima derivaciju u toki
i vrijedi ( ) x y f =

( ) ( )
( )
1
1
f y
f x

=

.
Primjeri:

1.
( )
( ) ( ) ( )
( )
1 1
1 1
x
x
x
f x e
f y ln y f y
1
f x y e
y e x ln y

=


= = =
`

= =

)
= .

2.
( )
( ) ( ) ( )
( )
2
1 1
2
1 1 1
2
2
f x x
f y y f y
f x x
y y x x y

=


= = = =
`

= =

)
.

Derivacije elementarnih funkcija

(1) Polinomi
( ) ( ) 0 f x c f x = = ,
( ) ( ) ?
n
f x x , n N, f x = =
( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
0
1 2 3
2 1
0
1 2 3
2 1 1
0
n n
x
n n n
n
x
n n n
n n
x
x x x
lim
x
x x x x x x x x x x x x
lim
x
lim x x x x x x x x x nx .

+
=
(
+ + + + + + + + (


= =
(
= + + + + + + + =

L
L



( ) ( )
1 1
1 1 0 1
1
n n n n
n n n n
a x a x a x a na x n a x a

+ + + + = + + L L
2
1

+ , tj.
derivacija polinoma je polinom.

114
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
(2) Racionalne funkcije
( )
( )
( )
p x
f x
q x
= , gdje su p i g polinomi
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( )
2
p x q x q x p x
f x
q x

=
(

, tj. derivacija racionalne funkcije je racionalna funkcija.

(3) Eksponencijalna funkcija
( ) 0 1
x
f x a , a = <
( )
( )
0 0 0
1
x x
x x x x x x
x x x
a a
a a a a a
f x lim lim lim
x x

+

x


= = =
( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
0 0
1 1
0
0 0
1
1 1
1 1
1
0 0
1 1 1
1
1 1 1
x x
x
x x x
y y
e
ln y
a y y a x
lim a lna lim
lna
ln y
ln y
x y
y
lna
a lna lim a lna a lna a lna,
ln y limln y ln lim y
y

=
+
= =
= = =
`
+

+

)
= = =
| |
+ + +
|
\ .
1442443
x
=
=
a

( )
x x
a a ln

= .
Derivacija eksponencijalne funkcije eksponencijalna je funkcija.

(4) Logaritamska funkcija
( ) 0 1
a
f x log x, a = <
Logaritamska funkcija je inverzna eksponencijalnoj: .
x
a
y a x log y = =
Prema pravilu za derivaciju inverzne funkcije, slijedi
( )
( )
1 1 1 1
a
a
x log y
x
log y
y lna a lna a lna
a

= = = =

, tj.
( )
1
a
log y
y lna

= .

(5) Opa potencija
( ) ( )
c c ln x
f x x , c R f x e = =
Prema pravilu za derivaciju kompozicije funkcija, slijedi
( )
1
1 1
c ln x c c
f x e c x c cx
x x

= = = , tj.

( )
1 c c
x cx

= .

115
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
(6) Trigonometrijske funkcije
a) ( ) f x sin = x ,
( )
( )
0 0
0
2
2 2
2
1 tj.
2
2
x x
x
x x x x x x
cos sin
sin x x sin x
f x lim lim
x x
x
sin
x
lim cos x cos x cos x,
x

+ + +
+
= =
| |
= + = =
|
\ .
=

( ) sin x cos x

= .
b) ( ) f x cos = x ,
( ) cos x sin x

= .

c) ( )
sin x
f x tgx
cos x
= = ,
( )
( )
2 2
1
cos x cos x sin x sin x
f x
cos x cos x

= = , tj.
( )
2
1
tgx
cos x

= .

d) ( )
cos x
f x ctgx
sin x
= = ,
( )
2
1
ctgx
sin x

= .

Zadatak: Izvesti derivacije funkcija cos i ctg.

(7) Ciklometrijske funkcije
Deriviraju se prema pravilu za derivaciju inverznih funkcija.
a) ( ) f y arc sin y = ,
2 2
x arc sin y y sin x, x ,
| |
= =
|
\ .
,
( )
( )
2 2
1 1 1 1
1 1
f y
cos x
sin x y
sin x
= = = =

, tj.
( )
2
1
1
arc sin y
y

.
b) ( ) f y arccos = y , ( ) 0 x arccos y y cos x, x , = = ,
( )
2
1
1
arccos y
y

.
116
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
c) ( ) f y arctg = y ,
2 2
x arctg y y tgx, x ,
| |
= =
|
\ .
,
( )
( )
2 2 2
2
2
1 1 1 1 1
1
1 1
f y
sin x cos x tg x y
tgx
cos x
cos x
= = = = =
+ +
2
+
, tj.
( )
2
1
1
arctg y
y

=
+
.
d) ( ) f y arcctg = y , ( ) 0 x arcctg y y ctgx, x , = = ,
( )
2
1
1
arcctg y
y

=
+
.

Zadatak: Izvesti derivacije funkcija arccos i arcctg.

(8) Hiperbolne funkcije
a) ( )
2
x x
e e
f x shx

= = ( )
2
x x
e e
f x c

+
= = hx ( ) shx chx

= .
b) ( )
2
x x
e e
f x chx

+
= = ( )
2
x x
e e
f x s

= = hx ( ) chx shx

= .
c) ( )
shx
f x thx
chx
= = ( )
2 2
2 2
1 ch x sh x
f x
ch x ch x

= = ( )
2
1
thx
ch x

= .
d) ( )
chx
f x cthx
shx
= = ( )
2 2
2 2
1 sh x ch x
f x
sh x sh x

= = ( )
2
1
cthx
sh x

= .

(9) Area funkcije
Deriviraju se direktno ili prema pravilu za derivaciju inverznih funkcija.
a) ( )
( )
2
1 f y Arshy ln y y = = + + , x Arshy y shx = = ,
( )
2
2 2 2 2
1 1 2 1
1
1 2 1 1 1
y y y
f y
y y y y y y y
| |
+ +
| = + = =
|
+ + + + + + +
\ .
2
1
1
, ili
( )
( )
2 2
1 1 1 1
1 1
f y
c hx
sh x y
s hx
= = = =

+ +
.
( )
2
1
1
Arshy
y

=
+
.

b) ( )
( )
2
1 f y Archy ln y y = = + ,
( )
2
1
1
Archy
y

.
117
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1

c) ( )
1
1
y
f y Arthy ln
y
+
= =

,
( )
2
1
1
Arthy
y

.

d) ( )
1
1
y
f y Arcthy ln
y
+
= =

,
( )
2
1
1
Arcthy
y

.

Logaritamska derivacija

Neka je zadana je funkcija ( ) ( )
( ) x h
x g x f = i neka je ( ) 0 > x g . Traimo . ( ) x f
Uz pretpostavku da je logaritmiramo zadanu funkciju: ( ) 0 > x g

( ) ( )
( )
ln x g x f
x h
=
( ) ( ) ( ) / x g ln x h x f ln =

( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
( ) x g
x g
x h x g ln x h
x f
x f
+ =

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
(

+ =
x g
x g
x h x g ln x h x f x f - logaritamska derivacija

Primjer: Derivacija funkcije , ( )
x
x x f = ( ) 0 x > .

( )
x
f x x / l = n
( ) / x ln x x f ln =
( )
( ) x
x x ln
x f
x f 1
+ =

( ) ( ) 1 + = x ln x x f
x
.

Zadaci:
1. Derivirati funkciju . ( )
x
x
x x f =
2. Derivirati funkciju . ( ) ( )
x cos
x sin x f =

118
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Derivacija implicitno zadane funkcije

Ponovimo:
Skup svih ureenih parova realnih brojeva koji zadovoljavaju jednadbu oblika ( ) 0 = y , x F
odreuje neki podskup od R
2
(npr. krunica, elipsa,), ali openito ne mora biti graf neke
funkcije.
Ako postoji funkcija ( ) x f takva da je ( ) ( ) 0 = x f , x F , kaemo da je funkcija f zadana
implicitno sa . ( ) y , x F 0 =
Derivaciju takve funkcije moemo odrediti bez da eksplicitno odreujemo funkciju, tj.


( )
( )
( )

=
)
`

=
=
y
x
F
F
x f
x f y
y , x F 0
,
F
x
- F derivirano po x,
F
y
- F derivirano po y.

Primjer:
1. ( ) 0 = y , x F
( ) ( )
y
x
y
x
x f y x y , x F = = = + =
2
2
0 1
2 2
,
( ) ( )
( ) ( )

=

=

=
= +
2
2
2
2
2
1
2
1
2 2
1
1
1
1
0 1
x
x
x f x x f
x
x
x f x x f
y x .

Derivacija parametarski zadanih funkcija

Ponovimo:
Neka su zadane realne funkcije
.
Za svaku vrijednost varijable (parametra) tI dobivamo ureen par brojeva
( )
koji
predstavlja toku u ravnini. Ako postoji
( ) ( ) t , t
1

, onda je ( )
1

= t x i ( ) ( ( )
1
x

= = ) y t .

Sada nije teko odrediti derivaciju:
( ) ( ) ( )
1
y y x x /

= =
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
1 1
1
1
t
t
dy
y x x x t
dx t

=
=

= = =
14243 14243


119
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Dakle, ( )
( )
( )
t
dy
y x
dx t

= =

.

Oznake: ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
y t
dx dy
t x t , t y t y x
dt dt x t

= = = = =
&
& &
&
.

Teorem
Neka su ( ) ( ) i x t y t = = derivabilne funkcije na intervalu I R i neka je 0
d
dt

na I.
Tada vrijedi:

(1) funkcije ( ) ( ) i x t y t = = za t I definiraju funkciju ( ) ( ) ( )
1
y x x

= , i
(2) funkcija ( ) ( ) ( )
1
y x x

= je derivabilna i vrijedi ( )
( )
( )
y t
y x , t I
x t
=
&
&
.

Primjeri:
1. Odrediti eksplicitni oblik funkcije koja je zadana parametarskim jednadbama 1 5 x t = i
. 4 y t = +
( )
1
1 5 1 21
4 5
5 5 5 5
4
x
x t t x x x
y y f
y t
t R

= + =
= + = = =

= +

21
5
x
.

2. Odrediti derivaciju funkcije iz prethodnog primjera. ( ) y x
( )
1 5
1
4 5
x t
y x
y t
= +
=

= +

.

3. Odrediti derivaciju funkcije koja je zadana parametarski sa ( ) y x
( )
2
2
2 2
x cos t
cos t
y x ctgt
y sint sint
=
= =

.

Druga derivacija parametarski zadane funkcije

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
2 3
1 d dy d y d y dt yx xy yx xy
y x y x t
dx
dx dx dx x dt x dx
x x
dt
| | | | | |

= = = = = =
| | |
\ . \ . \ .
& & &&& &&& &&&
& &
& &
&&&
, tj.
( )
( )
3
yx xy
y x
x

=
&&& &&&
&
.

120
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Primjeri:
1. Odrediti drugu derivaciju funkcije zadane parametarski sa . ( ) y x
1 5
4
x t
t R
y t
= +

= +

( ) ( )
( ) ( )
( )
3
1 5 5 0
0 5 0 1
0
5 4 1 0
x t x t x t
y x
y t y t y t
= + = =

=
`
= + = =

)
& &&
& &&
=
2. Odrediti drugu derivaciju funkcije zadane parametarski sa ( ) y x
| | 0 2
x acos t
t ,
y b sint

=

.
( ) ( )
( ) ( )
( )
( )
3 3 3 2
x acos t x t a sint x t acos t
y b sint y t bcos t y t b sint
b sint a sint acos t bcos t ab b
y x
a sin t a sin t
a sint
= = =

`
= = =

)
+
= =

& &&
& &&
3
. =


Primjena prve derivacije

Od raznih primjena prve derivacije, na ovom emo mjestu navesti sljedee:

a) Jednadba tangente i normale u toki krivulje ( ) y y x = .
(
0 0 0
T x , y ) - toka grafa funkcije ( ) y y x =
x
y
G
f
0
n
T
0
Hx
0
,y
0
L
t

Tangenta u toki T
0
: t ( )( )
0 0
y y y x x x =
0

Normala u toki T
0
: n
( )
( )
0 0
0
1
y y x x
y x
=

Primjer: Odrediti jednadbu tangente i normale krivulje u toki T .
2
x y = ( ) , 1
0
Toka je na krivulji T ( ) 1 1
0
,

2
x y = x y 2 = ( ) ( ) 2 1
0
= = y x y
Tangenta u toki T : ( ) 1 1
0
, ( ) 1 2 1 = x y ,
t... 1 2 = x y .
121
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
122
Normala u toki ( ) 1 1
0
, T : ( ) 1
2
1
1 = x y ,
n
2
3
2
1
+ = x y .


b) Jednadba tangente iz neke toke izvan krivulje.

( b a A , ) - toka izvan grafa krivulje ( ) y y x =

x
y
G
f
0
AHa,bL
t


Odredimo jednadbu tangente nekom nepoznatom tokom ( )
0 0 0
, y T x krivulje, tako da
sadri toku A.
Jednadba tangente: t ( )( )
0 0
y y y x x x =
0

Traimo diralite tangente i krivulje:
( ) t b a A , ( ) ( )( )
0 0 0
b y x y x a x = x
0
, tj. prva koordinata diralita.

Primjer: Odrediti jednadbu tangente iz toke ( ) 0 2, A na krivulju .
3
x y =

3
x y =
2
3x y = ( ) ( )
2
0 0
3 x x y =
Tangenta tokom T : ( ) ( )
0 0 0
x y , x ( ) ( )( )
0 0 0
x x x y x y y =
Toka lei na tangenti ( 0 2, A ) ( ) ( )( )
0 0 0
2 0 x x y x y =

( )
( ) 0 3
0 3
2 3 0
0
2
0
2
0
3
0
0
2
0
3
0
=
=
=
x x
x x
x x x

Iz posljednje jednakosti odredimo diralita tangente i krivulje:
( ) ( ) 3 0
2 0 1 0
= = x & x .
Tangenta tokom T : ( ) 0 0
0
, ( ) 0 0 0 = x y , 0
)
= y
Tangenta tokom T : ( 27 3
0
, ( ) 3 27 27 = x y . 54 27 = x y