KORIENSKO

PISANJE
ZAGREB 1942
KORIENSKO PISANJE

PRIREDIO I IZDAO HRVATSKI
DRAVNI URED ZA JEZIK
DRUGO IZDANJE
ZAGREB 19 4 2
Ovu knjigu sastavio je uz suradnju lanova Hrvatskog dravnog ureda za jezik lan Ureda
A. B. Klai
UNION" GRAFIKO-NAKLADN1 ZAVOD D. D. HEINZELOVA UL. 33
Hrvatski slubeni i knjievni jezik jest tokavsko narjeje jekavskoga odnosno (ekavskoga
govora."
Na hrvatskom se jezika ima pisati po korienskom, a ne po zvunom pravopisu."
Iz zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu.
U poviesti hrvatske knjige esto se javlja pitanje, da li bi hrvatske riei valjalo pisati onako,
kako se izgovaraju (zvuni, izgovorni, fonetiki pravopis) ili bi se u pisanju trebalo obzirati na
njihovo postanje (korienski, etimoloki pravopis). Pitanjem izgovornog i korienskog
pravopisa u naoj prolosti bavio se osobito dr. Tomislav Mareti. (T. Mareti, Istorija
hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, Zagreb, 1889.) On je ustanovio, da nema nijednoga
hrvatskog pisca od Bernardina Splianina (1495.) do Marijana Jaia (1833.), koji bi pisao
sasvim izgovorno, odnosno sasvim korienski. Izgovornim su pravopisom, ustanovljuje
Mareti, nai pisci pisali uglavnom onda, kada korien riei nije bio lako uoljiv, na pr. pela
(bela), gdje (kje), zdrav (sdrav), zdenac (stdenac), a korienskim su se pravopisom sluili
osobito u sloenicama, u tvorbi i u mienjanju riei, na pr. obkoliti, ibka, vrabca (od vrabac),
gdje su lako mogli osjetiti postanje pojedine riei ili pojedinog oblika. Nai stari pisci bili su
ipak vie etimolozi nego fonetiari.
Korienski se pravopis uglavnom ogleda u uvanju prvotnih, korienskih ili osnovnih
suglasnika, a izgovorni u izjednaivanju suglasnika po zvunosti i u izpadanju suglasnika iz
nekih suglasnikih skupova, pa e za ovo nae razmatranje svakako biti od vanosti, da
razgledamo, kako su to provodili nai stari pisci. Uzet emo prema spomenutoj Maretievoj
razpravi samo nekoliko suglasnikih skupova:
1. Skup bc pc, na pr. vrabac, vrabca vrapca, etimoloki pie 28 pisaca, a fonetiki 2
(Kai i Ani).
2. Skup bh ph, koji se javlja samo u sloenicama, na pr. obhoditi ophoditi, piu svi
pisci etimoloki.
3. Skup bk pk, koji se javlja u sloenicama, na pr. obkoliti opkoliti, te u rieirna kao
ibka ipka, ljubka ljupka (od ljubak), piu nai stari pisci dvojako: sloenice piulsvi
etimoloki, a primjere kao ibka, ljubka etimoloki piu 32 pisca, fonetiki 14, dok njih 9
koleba piui bk i pk.
4. Skup b db, na pr. svjedoba svjedodba, etimoloki ima 11 pisaca, a fonetiki njih
trojica.
5. Skup sb zb, na pr. sbor zbor, sbliiti zbliiti, etimoloki pie 1 (Knezovi), a
fonetiki svi drugi. Osam pisaca koleba izmeu sb i zb.
6. U pisanju skupa sd zd isti je omjer kao i kod sb.
7. Skup sg zg, na pr. sgoditi zgoditi, sgledati zgledati, etimoloki ne pie nijedan
pisac.
8. Skup tb db, na pr. enitba enidba, etimoloki pie 20 pisaca, fonetiki 29, a 19 ih
imaju oboje.
9. Skup tc c, na pr. otca oca, djetca djeca piu stari pisci dvojako: otca oca
etimoloki 38 fonetiki 12, djetca djeca etimoloki 12 fonetiki 59, oboje 11.
10. Skup zs s, na pr. razstaviti rastaviti, etimoloki 8, fonetiki 27, oboje 54.
Ne e biti na odmet, da se ukratko zadrimo i na odrazu glasa , kako se on javlja kod naih
starih pisaca. Putajui po strani ikavce (akavci, Bonjaci, Primorci i Slavonci osim
Leakovia) i ekavce (svi kajkavci osim Pergoia), u kojih je taj glas ,,i" odnosno ,,e",
iekavci nai, Bokelji i Dubrovani, piu ga jednako za duge i kratke slogove, i to ovako: ie -25
pisaca, ije 4 pisca, iye 1 pisac, je 10 pisaca, ye 2 pisca, dok dvojica (Ranjina i
Nenadi) razlikuju pismom dugo i kratko 6, pa za dugo piu ie, a za kratko piu je, upravo kao
i mi danas.
Osim toga vladala je meu naim starim piscima i velika nejednakost u grafici, pa su na pr. za
nae dananje imali 22 znaka, i to: ceh, cehi, eh, ehi, chj, chy, ck, cki, cs, esi, k, ki, ky, tch,
tehi, tehj, tchy, tj, tky, ty i jo dva znaka s njemakim otrim s, a ni kod drugih znakova nije
bilo mnogo bolje.
Nezgodnost ovakve pravopisne razkidanosti uvidio je Ljudevit Gaj. On je prvi uspjeno
uznastojao, da se stvori i uredi jedinstven pravopis, kojim bi se sluili svi Hrvati (Ljudevit
Gaj, Kratka osnova horvatako-slavenskoga pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i
prigospodarneh temeljov i zrokov, Budim 1830.). Gaj je naime, kako je poznato, proglasio
tokavski kavski, ekavski) govor hrvatskim knjievnim jezikom (u tomu je sliedio i staru
dubrovako-dalmatinsku jezinu i knjievnu predaju), uredio latinicu za potrebe hrvatskoga
jezika i zadrao korienski pravopis, kako je do onda uglavnom bio u obiaju kod starih
hrvatskih pisaca.
Gotovo istodobno s Gajevom, reformom javlja se jezina i pravopisna reforma i kod Srba, koji
do onog vremena za razliku od Hrvata nemaju vlastite knjievnosti na narodnom jeziku,
nego se slue crkvenoslavenskim ili slavenosrbskim jezikom. Kod Srba je tu reformu uz pomo
Slovenca Jerneja Kopitara proveo Vuk Stefanovi Karadi. On je uzeo juno hercegovako
narjeje, ijekavski govor, za knjievni jezik, uredio irilicu, prema ruskoj graanskoj, za
potrebe knjievnog jezika i uveo izgovorni pravopis. Od tada je razlika u knjievnosti s
obzirom na jezik i pismo izmeu Hrvata i Srba bila u pismu i Hrvati piu latinicom, a Srbi
irilicom), u nekim oblicima (na pr. dat. mn. Hrvati piu junakom, a Srbi junacima) i u
rjenikom blagu knjievnog jezika te u pravopisu (Hrvati piu korienski, a Srbi fonetiki).
Sliedei Gajeve politike tenje za ujedinjenjem ,,junih Slavena", neki su hrvatski javni
radnici teili za tim, da se provede barem kulturno ujedinjenje, kad nije moglo doi do
politikoga. Posljedica toga nastojanja bio je t. zv. beki knjievni dogovor god. 1850. Tomu
dogovoru prisustvovali su Hrvati: Ivan Kukuljevi Sakcinski, Dimitrije Demeter, Ivan
Maurani i Vinko Pacel, Srbi: Vuk Stefanovi Karadi, uro Danii i Stjepan Pejakovi,
te Slovenac Franjo Mikloi. Na temelju uzrjeice jedan narod treba jednu knjievnost da
ima" zakljuili su jednoglasno i ovo:
1. ne valja mieajui narjeja graditi narjeje novo, kojega u narodu
nema, nego je bolje od narodnih narjeja izabrati jedno, da bude
knjievni jezik; 2. najpravije je i najbolje primiti juno narjeje, da
bude knjievno, a Vuka su zamolili, da napie glavna pravila za juno
narjeje, toje on i uinio, da svaki naui, gdje treba mjesto
staroslovjenskoga jat pisati ije, je, e ili i.
Bekog knjievnog dogovora nisu se u svemu drali ni Hrvati ni Srbi,
Srbi naime od tog doba sve vie piu ekavskim govorom. Kod Hrvata
su osobito ustali protiv toga dogovora Ante Starevi, Fran Kurelac i
Adolfo Veber Tkalevi".
Starevi je polazio s politikog gledita i nikako se nije mogao sloiti
s obrazloenjem, da jedan narod treba jednu knjievnost da ima",
pobijajui tako zlokobnu zabludu nekih, da su Hrvati i Srbi jedan
narod, a Kurelac i Veber poricali su spomenute toke toga dogovora
(1. i 2.), nauavajui, da za knjievni jezik ne smije sluiti samo jedno
narjeje, nego da knjievni jezik ima biti sinteza naih narjeja: i
tokavskog i akavskog i kajkavskog.
No dok je Kurelac stvorio neki umjetni jezik drei se pravila
narjeja treba u jedno da izplove, da se sliju u jedno korito, da se sliju
ujedno tlo", dotle Veber, priznavajui tokavsko hercegovako
narjeje za temelj hrvatskom knjievnom jeziku, doputao, da i
akavski i kajkavski govor imaju pravo priskakati u pomo
tokavskom govoru tamo, gdje uztreba, a ne valja pisao je
zapustiti ni jezino bogatstvo starih pisaca hrvatskih. Osim toga Hrvati
ostaju pri korienskom pravopisu, to je ovdje najvanije. Istina je
dodue, da u zakljucima bekog knjievnog dogovora nije bilo
posebno naglaeno izgovorno pisanje, ali da se pod onim , ''juno
narjeje" mislilo na takvo pisanje, jasno se vidi na pr. iz ovih Vrazovih
riei: Ja obilazih nae ondanje spisatelje, ne bih li ih sklonio, da mi
jedan program nainimo i da beki priedlog traimo malo promieniti, i
Vuka barem na to sklonuti, da nas ostavi pri nainu, koji etimologiju ne
rui".
I doista, hrvatski pisci i dalje piu korienskim pravopisom. God. 1862.
umieale su se i kolske oblasti u pravopisno pitanje. Te godine (29,
listopada i 29. studenoga) izlaze po nalogu dvorske kancelarije
naredbe, u kojima se nalae, da se u hrvatskim kolama ima
upotrebljavati pravopis, koji se od godine 1836. drao uglavnom za
knjievni. Iz primjera vra, dte, sladko, sbor, razistiti, bezzakonik,
svetanost, kako ih navode naredbe, vidi se, da se odreuje korienski
pravopis i za slovo jat (ie je). Slina je naredba izdanai 19 .srpnja
1864. Godine 1877. bio je sastavljen odbor, ukoji su uli lanovi
kolskog viea i neki poznati strunjaci. Taj je odbor zakljuio meu
ostalim, da se ima pisati ie i je za glas (diete, vjera). Dalje iako
kau, ,,da je stvar glede pitanja etimologijskoga i
fonetikoga premalo jos iztraena"
:
ipak ostaju pri korienskom
pravopisu propisujui ga ovako:
a) Korien riei u fleksiji (mienjanje) ostavlja se uviek netaknut, na pr.
otac ote, dohodci, poetci.
b) Kod sastava riei priedlogu se ne mienja suglas, napr.
odpasti, bezkrajan, razsuti.
c) Izvedene riei neka priuvaju etymon (korien), na pr. junatvo,
bolestnik.
Odbor je jo zakljuio, da se tiska posebna knjiga, u kojoj e biti
pravopisna pravila i rjenik, ali do ostvarenja toga zakljuka nije dolo.
Pravopisna naela uz krae tumaenje i dalje su sastavni dio tadanjih
hrvatskih slovnica. Prvi je prirunik za korienski pravopis (uz
fonetiki) napisao Marel Kuar i izdao ga u Dubrovniku godine 1889.
pod naslovom Nauka o pravopisu".
Tako je bilo do godine 1892. Te je godine Khuenova vlada, elei
ugoditi Srbima maaronima, sastavila odbor od pristaa bekog
knjievnog dogovora i jedinstvenog hr-vatsko-srbskog jezika. Odbor
se odluio za fonetiku, te je izradba pravopisnog prirunika bila
povjerena dru Ivanu Brozu. Njegov prirunik propisao je Odjel za
bogotovlje i nastavu iste godine za hrvatske kole. Naela izgovornog
pravopisa, kako ih je ustanovio Broz, a po njemu kasnije dr. Dragutin
Borani", vriedila su uz manje preinake sve do god. 1929., barem u
hrvatskim kolama. Te je godine beogradska vlada izdala ,,Pravopisno
uputstvo za sve osnovne, srednje i strune kole kraljevine SHS", to je
znailo podpunu pobjedu izgovornog" pravopisa po srbskom uzoru.
1
)
Izgovorni pravopis ipak nije pobiedio. I poslije godine 1892. hrvatski
knjievnici, poglavito oni oko Matice Hrvatske i Drutva sv. Jeronima,
te pravake i neke druge opozicionalne novine piu dulje ili krae
vrieme korienskim pravopisom smatrajui ga ne samo inbenikom
hrvatske posebnosti, nego i zgodnijim za hrvatski knjievni jezik. Sve
do svoje smrti izdrali su u korienskom pravopisu Vladimir Maurani
(11931.) i braa Radii (jezikoslovac Ante t 1919., koji je god. 1899.
podvrgao otroj kritici Maretievu Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili
srpskoga knjievnog jezika, i politiar Stjepan fl928.). Nakon njihove
smrti pisala je korienskim pravopisom jo Seljaka Sloga u svim svojim
izdanjima.
Kad je god. 1939. osnovana Banovina Hrvatska, vraen je u Hrvatskoj
prijanji Boraniev pravopis od 1928. Dne 23. lipnja 1941. ministar
nastave izdao je naredbu o hrvatskom pravopisu, u kojoj se meu
ostalim propisuju neka pravila korienskog pisanja (vidi str. 8). Podpun
preokret u pravopisu dogaa se 14, kolovoza 1941., kada je Poglavnik
izdao zakonsku odredbu o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o
pravopisu (vidi str. 10).
7
1) Zanimljivo je, to Tomislav Mareti pie o etimolokom odnosno
fonetikom pravopisu. U prvom izdanju svoje Gramatike i stilistike
hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika (1699.) na str. 29, veli: I
jedan i drugi nain pisanja ima svoje dobre / svoje rave strane;
fonetiki je pravopis dobar stoga, to se slae s izgovorom, te gaje
narodu lako nauiti treba samo znati slova pa pisati, kako ovjek
govori; a rav je ovaj nain stoga, to on moe gdjekoje rijei tako
otrcati, da nije svakom lako pogoditi, to znae. Etimoloki je opet
nain u tome dobar. to ne raskida svezu meu srodnijim rijeima i
oblicima, te itatelj lako razabira znaenje; a rav je u tome, to ne
odgovara izgovoru, te ovjek treba odjelito uiti izgovor, a odjelito
pravopis. Loe strane jednog i drugog naina izbijaju osobito oevidno
onda. kad je pretjeran, kako je na pr. staroindijski pravopis u fonetici
pretjeran, a engleski i francuski u svojoj etimologiji". U drugom
izdanju te gramatike god. 1931. na str. 32. mjesto toga pie ovako:
Kako danas svi srpski pisci piu fonetikim pravopisom, a hrvatski
gotovo svi. tako u nae vrijeme nije vie potrebno dokazivati, daje za
dananji na knjievni jezik fonetiki pravopis: zgodniji od
etimolagikoga''.
Godine 1941. izala je stroim korienskim prvopisom Poglavnikova
knjiga Strahote zabluda, a iste godine uvode koriensko pisanje
Narodne novine te neki domobranski i ustaki listovi. Poglavnikova
zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu
propisuje, da hrvatski pravopis ima biti iekavaki i korienski, a u l.8.
kae, da e Ministarstvo nastave postaviti povjerenstvo, koje ima
donieti pravila za novi pravopis. Naredbom br. 53.119 od 30. rujna
1941. postavilo je Ministarstvo nastave povjerenstvo, koje je izradilo
pravila za pravopisne promjene i predloilo ih Ministarstvu nastave.
Dne 17. lipnja 1942. pod br. U. m. 1410/42 pozvalo je Ministarstvo
nastave Hrvatski dravni ured za jezik, da u smislu 2. zakonske
odredbe o osnutku toga ureda (vidi str. 8), a na temelju pravopisnih
naela, koja je izradilo povjerenstvo za pravopis, i na temelju
odvojenog miljenja jednog lana istog povjerenstva izradi nacrt
korienskog pravopisa u duhu zakonske odredbe o hrvatskom jeziku, o
njegovoj istoi i o pravopisu. Hrvatski dravni ured za jezik izvrivi
zadatak, postavljen spomenutim, nalogom, predloio je nacrt
korienskog pravopisa Ministarstvu nastave, te je ono izdalo
provedbenu naredbu (vidi str.8 ).
Prema svemu, to je ovdje reeno, jasno se vidi, da pravopis, o kojem
se radi u ovoj knjiici, nije nita novo, nego je nastavak starog
hrvatskog obiaja. Poglavnik je svojim inom od 14. kolovoza 1941.
nanovo povezao ono, toje bilo silom prekinuto.
ZAKONSKE ODREDBE I NAREDBE O HRVATSKOM
JEZIKU I PRAVOPISU*)
ZAKONSKA ODREDBA
o osnivanju Hrvatskog dravnog ureda za Jezik**)
&1.
U okviru Ministarstva bogotovlja i nastave osniva se Hrvatski dravni
ured za jezik.
&2.
Hrvatski dravni ured za jezik rjeava sva jezina pitanja na podruju
Nezavisne Drave Hrvatske.
&3.
Hrvatski dravni ured za jezik radit e u vezi s Hrvatskom akademijom
znanosti i umjetnosti u Zagrebu i s Hrvatskim sveuilitem u Zagrebu.
&4.
Ovlauje se ministar bogotovlja i nastave, da naredbom provede ovu
zakonsku odredbu.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim
novinama. UZagrebu, dne 28. travnja 1941.
Poglavnik: Dr. Ante
Paveli, v.r.
Broj XXXIV-46-Z. p.-1941.
Predsjednik zakonodavnog
povjerenitva pri Poglavniku:
Dr. Milovan ani, v. r.
*) Zakonske tekstove navodimo onakvim pravopisom, kakvim su izili
u Narodnim novinama.
**) Ime Hrvatskog dravnog ureda za jezik promienjeno je u zakonskoj
odredbi o dravnoj vladi Nezavisne Drave Hrvatske br. CCLXXVIII-
24O2-Z-1942. (Narodne novine od 10. listopada 1942.) u Ured za
hrvatski jezik.
PROVEDBENA NAREDBA
k zakonskoj odredbi o osnivanju Hrvatskoga dravnog ureda
za jezik
1.
Zadatak je Hrvatskoga dravnog ureda za jezik paziti na pravilnost i
istou hrvatskoga jezika u javnoj upotrebi. Napose mu se povjeravaju
ove dunosti:
1. prireivanje kolskih knjiga i prirunika iz jezinog podruja
(pravopisa, slovnice, prirunog rjenika i sl.);
2. pregledavanje kolskih knjiga za sve predmete;
3. jezina suradnja sa zakonodavnim i izvrnim dravnim i
samoupravnim tijelima prilikom sastavljanja nacrta zakona, odredaba i
naredaba;
4. jezino savjetovanje piscima ili nakladnicima knjievnih i
pounih djela;
5. jezini nadgled svih tiskopisa uope;
6. ispravljanje i odobravanje svih natpisa i oglasa na javnim mjestima
( 9.);
7. nadgled jezika u kazalitima, kinematografima i krugovalnim
postajama;
8. jezina promiba.
2.
Hrvatski dravni ured za jezik brine se za izradbu hrvatskog pravopisa,
slovnice i prirunog rjenika za kolsku i opu upotrebu ili odobrava
ve izraena djela te vrste.
Bez odobrenja Hrvatskoga dravnog ureda za jezik ne smije se
objelodaniti ni jedno djelo, koje bi sadravalo jezine propise.
Znanstveno raspravljanje, ocjenjivanje i stavljanje prijedloga ostaje
slobodno.
&3.
U suradnji s Hrvatskom akademijom i Hrvatskim sveuilitem u
Zagrebu poticat e Hrvatski dravni ured za jezik znanstveno
obraivanje hrvatskog jezika. Osobito e nastojati, da se to prije
izradi veliki rjenik suvremenoga hrvatskog jezika i da se odrede
jedinstveni struni nazivi za sva podruja ljudske djelatnosti.
4.
Hrvatski dravni ured za jezik osnovat e u svom krilu hrvatski jezini
muzej i knjinicu.
5.
Sve knjige, namijenjene kolskoj upotrebi, imaju se dostaviti
Hrvatskom dravnom uredu za jezik, koji e ih s jezine strane
pregledati i ispraviti.
6.
Piscima ili nakladnicima duan jo Hrvatski dravni ured za jezik
obaviti jezini pregled svakoga djela, koje mu prije tiskanja dostave u
tu svrhu.
7.
Hvrtaski dravni ured za jezik suraivat e s jezine strane pri
izraivanju nacrta zakona, zakonskih odredaba, naredaba, pravilnika,
napisa na tiskanicama, novanicama, biljezima i t. d.
&8.
Sve dopise Hrvatskog dravnog ureda za jezik, kojima se vri jezina
promiba, ili se javnost upozorava na jezine i pravopisne pogrjeke,
dune su dnevne novine uvrtavati besplatno, ako ne prelaze veliinom
polovicu tiskanog stupca pojedinih novina.
&9.
Natpisi privrednih poduzea, trgovina, gostionica, obrtnikih radionica i
svih ostalih zanimanja i drutava, za koje Hrvatski dravni ured za
jezik ustanovi, da nijesu u skladu s duhom hrvatskoga jezika, morat e
se ispraviti i zamijeniti novima prema opim ili pojedinanim
nalozima Hrvatskoga dravnog ureda za jezik.
&10.
Za jezinu pravilnost i istou u dravnim i drugim kazalitima i
krugovalnim postajama brine se Hrvatski dravni ured za jezik u
dogovoru a upravama tih ustanova.
& 11.
Filmove s hrvatskim tumaem, slikovne i govorne reklame ne smiju
kinematografi pruati opinstvu, ako za njihov tekst nijesu prethodno
dobili pismeno odobrenje Hrvatskoga dravnog ureda za jezik.
&12.
Gdje to trai obilje posla i gdje ima mogunosti, slobodno je pojedinim
dravnim i privatnim ustanovama i poduzeima drati posebnog
namjetenika kao jezinog ispravljaa, o emu treba obavijestiti
Hrvatski dravni ured za jezik. U tom sluaju moi e Hrvatski dravni
ured za jezik osloboditi te ustanove od dunosti, da mu alju na
prethodni jezini pregled svoje sastavke, na koje se odnosi ova
naredba.
& 13.
Sastavci, koji se po 2., 5., 6. i 7. ove naredbe dostavljaju Hrvatskom
dravnom uredu za jezik, imaju biti napisani pisaim strojem,
14.
Za obavljanje poslova iz 5., 6. i 9. ove naredbe plaaju stranke
pristojbu prema cjeniku i na nain, koji e propisati Hrvatski dravni
ured za jezik.
&15. Prekraji ove naredbe
kaznit e se kao redarstveni prekraji.
& 16.
Upravni i pisarniki trokovi Hrvatskoga dravnog ureda za jezik,
nagrade suradnicima izvan Ureda, izdatci za jezini muzej, knjinicu i
znanstvena putovanja i ostali izdatci namiruju se iz dravnog
prorauna.
Proelnik Hrvatskoga dravnog ureda za jezik moe donositi odluke o
stvarnim i osobnim izdatcima (honorarima) u granicama odobrene
navjere i u granicama prihoda predvienih u 14. provedbene
naredbe.
Prihode iz pristojba po 5. i 6. moe proelnik Hrvatskoga dravnog
ureda za jezik upotrijebiti za nagradu ispravljaima izvan uredovnoga
vremena do 80%, dok e 20% zadrati u blagajni ureda. Prihodi iz
pristojba po $ 9. ne mogu se upotrijebiti za nagradu ispravljaima.*)
17.
Ova naredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim
novinama.
U Zagrebu, 12. srpnja 1941.
Broj 477-Z. p.- 1941.
Doglavnik
ministar nastave:
Dr. Mile Budak, v. r.
MINISTARSKA NAREDBA
o hrvatskom pravopisu
Hrvatski pravopis mora odgovarati duhu hrvatskog jezika, pa mu valja
posvetiti osobitu panju. Znati pisati i znati govoriti nije isto, ali se
jedno naslanja na drugo, pa pisanje prilagoditi govoru moe imati
svoje razloge samo dotle, dok ne bi pisanje zamelo rije tako, da se
ona iz pisma ne bi prepoznala. Otud i pitanje o glasovnom i korje-
nitom pisanju. Duh pak jezika odluuje o tom, da emo se i kad emo
se i gdje emo se drati jednog ili drugog pisanja. Na duhu se osniva i
samobitnost jezina, na hrvatskom duhu hrvatska jezina samobitnost.
Kako treba znanosti dati priliku, da i ova pitanja produbljuje, a znanost
nije ni u jednom kulturnom jeziku u tom dala za sva vremena
posljednju rije, ministarstvo bogotovlja i nastave prihvatilo je u
pitanju o hrvatskom pravopisu
*) Posljednje dvie stavke ovoga paragrafa dodane su provedbenoj
naredbi od 31. listopada 1941. (Narodne novine od 5. XI. 1941.)
ovu misao: hrvatski se pravopis ima provesti na naelu etimolokom,
tako da se utvrde sve etimoloke mogunosti osnovane na znanosti,
koja ima odrediti svuda ono, to u duhu hrvatskog jezika nalazi svoju
potvrdu.
Prema tome dosadanji kolski pravopis mijenja se u ovim tokama:

1. Glas ne sljubljuje se po zvunosti, pa prema tome na pr.
umanjenu rije od ea treba pisati eca mj. eca; vodstvo mj.
vodstvo (vostvo) i t. d.
2. Kod rijei mukoga roda, koje se svravaju na -tak i -ak s
nepostojanim a, suglasnici t i d ostaju ispred c bez promjene; dakle
poetak poetci, mjesto poeci; patak patci, mj. paci; zadatak
zadatci, mj. zadaci; redak redci, mj. reci; dohodak dohodci, mj.
dohoci; cvijetak cvijetci, mj. cvijeci; predak predci i t. d.
Kod rijei sa zavretcima -tac i -dac s nepostojanim a gdje je potrebno
oznaiti razliku u znaenju rijei, uvaju se osnovni suglasnici; na pr.
mlatac mlatci, mladac mladci i sl.
3. Kad nakon ispadanja nepostojanoga a od zavretka -lac mukih
imenica doe glas i na kraj sloga, ne pretvara se u o i ne slijeva se s
prethodnim o; na pr. stolac stolci, mj. stoci; dolac dolci, mj. doci
it. d.
4. U imenima mjesta s nepostojanim a ne provodi se sljubljivanje,
kad a ispadne; na pr. Medak Medka, mj. Metka; Gradac
Gradca, mj. Graca i t. d.
5. Pravopisnom pravilu, da se glas dne mijenja u t, ako se nalazi u
sloenim rijeima ispred s, e, , , , kad se ovim glasovima poinje
druga rije u sloenici (prema emu treba pisati: odsjek mj. otsjek;
predsjednik mj. pretsjednik; odcijepiti mj. otcijepiti; odetati mj.
otetati; kadto mj. katto; nadovjean mj. natovjean; odunuti
mj. otunuti i t. d.), dodaje se:
U rijeima, kojima se oznauje vii ili nii poloaj u odnosima slube,
zvanja, zanimanja, organizacije i sl, prijedlozi nad i pod uvaju glas d
bez promjene; na pr. nadporunik, podpredsjednik i t. D.
6. Nema sljubljivanja u tvorbi futura I., pa se pie rastavljeno dat u,
past u i t. d.
7. Ne ispadaju glasovi kod zamjenica, pa se pie tko, netko, nitko,
svatko.
8. Glas h se pie kod imenica na pr. duhan (ne duvan), kuhinja (ne
kuj na).
9. Strane se rijei piu: 1) kako se piu u jeziku, iz kog potjeu, na
pr. Rousseau, Dumas, Goethe, Shakespeare; 2) kako ihju prisvojio
hrvatski izgovor i pravopis, na pr. Homer, Helen, historija, hereza,
kemija i t. d.

10. Velikim poetnim slovom piu se obadvije rijeci u imenima mjesta
bez obzira na to, da li se opa imenica uzima u prvom ili u prenesenom
znaenju; dakle kao to se pie Grubino Polje, Velika Gorica i t. d.,
treba pisati i Dugo Selo, Stubike Toplice i t. d.
11. U znak potovanja piu se velikim poetnim slovom Poglavnik,
Doglavnik i Nezavisna Drava Hrvatska.
10
12. Kod imena ustanova pie se prva rije velikim poetnim slovom.
Nazivi razliitih ministarstava ne piu se velikim slovom, nego samo
na poetku reenice.*)
Prireivai novih kolskih knjiga imaju se drati ove naredbe.
U Zagrebu, dne 23. lipnja 1941.
Doglavnik ministar bogotovlja i
nastave: Dr. Mile Budak, v. r.
ZAKONSKA ODREDBA hrvatskom
jeziku, o njegovoj istoi i o pravopisu
lanak l.
Jezik, to ga govore Hrvati, jest po svom izvoru, po poviestnom
razvitku, po svojoj razprostranjenosti na hrvatskom narodnom
podruju, po nainu izgovora, po slovnikim pravilima i po znaenju
pojedinih riei izvorni i osebujni jezik
*) I nazivi ministarstava piu se sada velikim slovom, kako su
napisani u zakonskoj; odredbi o dravnoj vladi od 9. listopada
1942.
hrvatskog naroda, te nije istovjetan ni s jednim drugim jezikom, niti je
narjeje bilo kojega drugog jezika, ili bilo s kojim drugim narodom
zajednikog jezika. Zato se zove hrvatski jezik".
lanak 2.
Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskog naroda, pa ga nitko ne smije
izkrivljivati niti nagrivati. Stoga je zabranjeno u izgovoru i u pisanju
upotrebljavati riei, koje ne odgovaraju duhu hrvatskoga jezika, a u
pravilu riei tuice, posuene iz drugih pa i slinih jezika. Iznimno se
mogu upotrebljavati riei, koje su ve zadobile posebno znaenje, te
se mogu samo teko ili nikako nadomjestiti domaim rieima.
lanak 3.
Zabranjuje se davati nehrvatska imena i nazive trgovinama,
poduzeima, zavodima, drutvima i bilo kakovim ustanovama, a isto je
tako zabranjeno izvjeavati i postavljati javno bilo kakove nadpise,
koji stoje u protimbi s ustanovama ove zakonske odredbe.
lanak 4.
Hrvatski slubeni i knjievni jezik jest tokavsko narjeje jekavskoga,
odnosno iekavskoga govora. Gdje je u ikavskom govoru kratko ,,i",
ima se pisati i izgovarati je", a gdje je u ikavskom govoru dugo

i",
ima se izgovarati i pisati ,,ie".
lanak 5.
Na knjievnim djelima napisanim na bilo kojem narjeju ili govoru ima
se na iztaknutom mjestu vidljivo oznaiti, daje napisano na odnosnom
narjeju.
lanak 6.
Mjesto neodreenog glagolskog oblika ne smije se u buduem
vremenu upotrebljavati da" sa sadanjim vremenom.
lanak 7.
Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom, a ne po zvunom
pravopisu.
lanak 8.
Ministarstvo e nastave postaviti naredbenim putem povjerenstvo, koje
e odrediti sve potrebno, da sve ustanove ove zakonske odredbe
privedu u djela, i koje e se brinuti, da se hrvatski jezik oisti, a
pravopis ustali u duhu ove zakonske odredbe, te e ujedno propisati i
kazne za zatitu istoe jezika i pravopisa.
lanak 9.
Dok povjerenstvo, spomenuto u 1. 8., ne izradi konana pravila
hrvatskoga pravopisa u duhu ove zakonske odredbe, moi e se
privremeno u kolama upotrebljavati knjige prireene na temelju
ministarske odredbe o pravopisu od 23. lipnja 1941.
lanak 10.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom njezina
proglaenja, a provedba se povjerava ministru nastave. Dano
u Zagrebu, dne 14. kolovoza 1941. Poglavnik Nezavisne
Drave Hrvatske Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941. Ministar
nastave: Dr. Mile Budak, v. r. Predsjednik
zakonodavnog povjerenstva ministar: Dr.
Milovan ani, v. r.
ZAKONSKA ODREDBA
o tumaenju lanka 8. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941.
broj CCXLIX-1083-Z. p.-1941 o hrvatskom jeziku, o njegovoj
istoi i o pravopisu
& 1.
11
Propisi lanka 8. zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941. broj
CCXLIX-1083-Z. p.-1941. o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o
pravopisu imaju se razumjeti ovako:
Ministarstvo nastave imenovat e naredbom povjerenstvo, kome je
zadaa: 1. uklanjati riei, koje ne odgovaraju duhu hrvatskog jezika i
riei tuice, te ovakve riei nadomjetati domaim; 2. izraditi i
predloiti Ministarstvu nastave pravila za korienski pravopis. Kada
povjerenstvo svri svoju zadau, Ministarstvo nastave e narediti
njegov prestanak.
Kazne za zatitu istoe jezika i pravopisa propisat e naredbom
Ministarstvo nastave."
Poglavnik Nezavisne Drave
Hrvatske: Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj: CCCLXXXVII-1886-Z-1941.
Ministar pravosua i bogotovlja: Dr.
Mirko Puk, v. r.
PROVEDBENA NAREDBA
k zakonskoj odredbi o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi i o
pravopisu od 14. kolovoza 1941. broj CCXLIX-l083-Z. p.-1941.
Na temelju lanka 10. zakonske odredbe o hrvatskom ieziku, o
njegovoj istoi i o pravopisu od 14. kolovoza 1941. br. CCXLIX-
1083-Z. p.-1941 propisujem ovu provedbenu naredbu:
Za pisanje dvoglasa ie i je, koji su postali od e (jat), nareuje se
sliedee:
- Gdje je u ikavskom govoru dugo i, postalo od (jat), ima se u
hrvatskom knjievnom jeziku pisati ie, na pr. biel, cviet, diete, liek,
riedak, sviea, tielo, zviezda, a gdje je u ikavskom govoru kratko i,
postalo od (jat), ima se kao i dosad pisati je, na pr. djeca, mjesto,
pjesma, susjed, tjerati.
2. Skup ie jednosloni je dvoglas, te se ne smije rastavljati, na pr. ri
edak, li-ep. sni-eg, sni-ega, nego rie-dak, liep, snieg, snie-ga.
3. Od dugog ie postaje kratko je u ovim sluajevima:
a) u oblicima i izvedenicama: diete djeteta, djeep, djetinjski; biel
bjelji, bjelina; liep ljepi, ljepota; Nie-mac Njemaka;
rie rjenik, rjeit; vienac vjeni, vjenati; zamieniti
zamjenjivati, zamjenik i t. d.;
b) u dugoj mnoini (na -ovi) jednoslonlh imenica, koje u 1. i 2.
padeu jednine imaju jednaki naglasak, na pr. cviet, cvieta (ikavski:
cvit, cvita) cvjetovi; snieg, sniega (ikavski: snigg, sniga)
snjegovi; viek, vieka (ikavski: vik, vika) vjekovi; lieb, lieba
(ikavski, lib, liba) ljebovi. Onakve imenice, koje u 2.
padeu jednine imaju drugaije naglaske nego u 1. padeu, sadravaju
u dugoj mnoini ie, na pr. liek, lieka (ikavski: lik, lika) liekovi;
briest, briesta (ikavski: brist, brista) briestovi.
4. Iza r ne dolazi prema ie kratko je, nego samo e: vrieme
vremena, brieg bregovi, priek prei. Ali ipak ostaje je u nekim
sluajevima, kao to su: crjepovi, pogrjeka, strjelica, vrjednoa.
5. Izpred o i izpred j ikavsko i ostaje i u iekavskom i: cio (cici), dio
(diel), htio (ali htjela), Biograd (na moru), sijati, grijati, smijati se, ali
sjeo (ne sio), jeo (ne io), sreo (ne srio), vreo (ne vrio),
zreo (ne zrio).
6. U dugim slogovima ne pie se ie nego je:
a) u 2. padeu mnoine imenica, koje u 1. padeu jednine imaju kratko
je: djelo djela, vjera vjera, medvjed medvjeda, koljeno
koljena;
b) u kosim padeima i u prolom glagolskom prilogu, kad je stoji
izpred dva suglasnika, od kojih je prvi l, lj, n, r, v: drvodjelac
drvodjelca, ponedjeljak ponedjeljku, zasjenak zasjenkom,
primjerak primjerci, nadjevak -cima, vidjeti vidjevi;
c) u umanjenicama, kao to su djelce (od djelo), sjenka od sjena);
d) u nekim imenicama od milja (hipokoristici): djeva (prema
djevica), djedo (prema djed), Stjepo (prema Stjepan);
e) u nekim glagolima: namjetati (prema namjestiti), zamjerati
(prema zamjeriti).
Od jednoslonog dvoglasa ie valja razlikovati:
1. dvosloni skup ie u tuim rieima, na pr. hieroglif, Orient,
garsoniera ( 6.);
2. dvosloni skup ije, koji je po postanju razliit od ie. Takvo ije
dolazi:

a) u 2. padeu jednine i u 1. padeu mnoine imenica na -ija:
biskupije, nacije ( 6.), davorije, Ilije, pukovnije, zmije;
b) u oblicima zamjenica, i komparativa, i u prilozima, na pr. ije,
ijega, ijem istije, novijega, zdravijem prije, poslije;
c) u oblicima (sadanje vrieme, trpni pridjev) i glagolskim
imenicama glagola: biti, gnjiti, kriti, liti, miti, piti, siti, viti, brijati,
grijati, sijati, smijati se, vijati, smjeti, umjeti, (do)spjeti, (pro)htjeti
se, na pr. bijem, bije, bije, bijemo, bijete, bijen, bijenje; grijem,
grije, grije, grijemo, grijete; smijem, smije, smije, smijemo,
smijete;
d) u obliku nije, te u rieima ijedan, nijedan;
e) u tuim rieima kao Arije, Poncije studije, studijem, Poncijem,
Verdijem Poncijev, Verdijev arijevac, arijevski ( 6.).
12
&3. Za pisanje
korienskim pravopisom nareuje se:
1. a) Izjednaavanje suglasnika po zvunosti ne oznauje se u pismu,
na pr. vrabci (od vrabac), dohodka (od dohodak), grozdka (od
grozdak), hrbta (od hrbat), gibka (od gibak), riedka (od riedak),
mrzka (od mrzak), jednaba, glasba, svatba, otabina, zadubina,
narubenica, zubanik, ibica, roi, enitba, Zagrebanin, blae,
hljebi, obrazi, pripoviedka, ibka, opazka, robkinja, klubko,
Vladko, potrebtina, lupetina, zuban, drugiji, klubski, gladati,
grizkati, dubsti, grebsti, muzti, bezcjen, bezznaajan, obezastiti,
izukati, izkaz, izpit, izsjei, iztok, izzvidati, izliebiti, nadkonobar,
nusprostorija, nuzzgrada, obi, obkoliti, obsada, obtok, odkriti,
podkopati, predpostavka, razkopati, razsijati, razsvjeta, razalostiti,
uzhit, uzkrsnuti, petdeset, estdeset, devetdeset, naleke, natrake,
kadkad,
b) Imenice s doetkom -tvo (od starijeg -stvo), ako su izvedene od
osnove, koja se svrava na c, , k, g, zf , valja pisati s doetkom -tvo
odnosno -tvo, na pr. samatvo, pjevatvo, vojnitvo, drutvo,
mnotvo, knetvo, lupetvo. Isto tako i pridjevi a doetkom -kl (starije -
ski), kojima se osnova svrava nag, z, , piu se s doetkom -zki
odnosno -kj, na pr, englezki, francuzki, filoloki, paki, poeki,
praki, uboki, pariki, viteki, muki, lupeki.
2. Slovo n izpred b i p ostaje, na pr. jeftinba, hinba, nastanba,
obranbeni, zelenba, jedanput, stranputica.
3. Slova d i t redovito ostaju iza s, z, , u skupovima od tri
suglasnika, na pr. bolestna (od bolestan), alostna (od alostan),
bolestnik, astnik, unostnik, vjestnik, postnica, mastnoa,
vratnoa, gostba, izvlastba, listka (od listak), eljustka, dadka (od
dadak), estnaest, grozdna (od grozdan, drugo je grozan), nudna (od
midan). kazaliStni, sveuilitni, zemljitni, ustmen, dadnjak.
4. Slova d i t redovito ostaju ispred c, , s, , na pr. srdce, dlietce,
otca, sudca, dohodci, dobitci, Mletci, pate, sirote, govede, sudev,
otev, srdan (na pr. gr), Gradanin, Mletanin, gospodstvo,
srodstvo, brodski, susjedski, hrvattina, gospodtina.
4.
Pod pravila iz predhodnog paragrafa ne podpadaju riei: 1. u kojima bi
se nala dva d. Pisat e se dakle: odavna, oderati, odieliti, podanik,
odahnuti. Izuzimaju se riei, gdje je pisanje dd neobhodno potrebno za
razumievanje, na pr. preddvorje, poddialekt, poddnevnik;
2. u kojima dolazi priedlog s kao sastavni dio sloenice, na pr. zuiti,
zdjela, zdravlje, zgrabiti, nezgrapan, ozbiljan, suzbiti, zgoda;
3. u kojima dolazi skup stl, na pr. rasla (prema rastao), raslina,
sraslica;
4. riei, u kojima se veza s korienskim suglasnikom vie ili manje
zatrla, odnosno kojima se pisanje po zvunom naelu obenito
potvruje iz velike davnine, na pr. braco, djeca, djeji, djeak, gdje,
iza, krika, luckast, ljestve, mast, natjecati se, natjeaj, nozdrva,
oinski, ouh, pooim, ponjak, predasnik, pria, sran (junaan),
svean, vazda, vjeba, vrnjak, zapuak, zgusnuti se. Sve ovakve
riei imaju se navesti u pravopisnom rjeniku.
5.
Propisi ove naredbe ne odnose se na pisanje prezimena i zemljopisnih
imena. Ona se piu i dalje, kako se uobiajilo, na pr. Bijeli,
Slijepevi, Bokovi, Drakovi, Juzbai, Mu-radbegovi, Ljupa
planina, vrsnica, Graani, Vrape, ali u zemljopisnim imenima ije,
postalo od (jat), valja zamieniti s ie, na pr. Bieljina, Osiek, Priedor,
Rieka.
&6. Za
pisanje tuih riei nareuje se:
1. Ostaje u pismu zvuni suglasnik izpred bezzvunoga u
predmetcima ah-, ob-, sub-, ad-, na pr. absolutan, observatorij,
substancija, adhezija.
2. Izmeu i-e ne umee se j, osim na kraju riei to izpred nastavaka za
oblike i tvorbu, na pr. hieroglif, garsoniera, orient; ali se pie: Arije,
Poncije studije (2. pade jednine i 1. pade mnoine od studija),
studijem (7. pade od studij), Poncijem, Verdijem (7. pade od
Poncije, Verdi) Poncijev, Vedijev; arijevac, arijevski.
3. Izmedju i-a ne umee se j, osim na kraju riei i u izvedenicama
izpred hrvatskih doetaka, kao to su -ac, -alac, -anac -anski, -anstvo.
Prema tome pie se bez j: cian, Siam, dialog, Diana, piaster, trializam,
alianca, Efialt, gladiator,Iliada, kariatida, miliarda, miriada, salmiak,
socialist, trivialan, amoniak, materializam, meridian, provincial i
t. d.
Na kraju se pie -ija: a) u 1. padeu jednine i u 2. padeu mnoine, na
pr. hrija, arija, Indija, studija, variacija; b) u 2. padeu jednine i
mnoine imenica s doetcima ije, -ij, -io, -i, na pr. Arija, Poncija (2.
pade jednine od Arije, Poncije), kolegija (2. pade jednine i mnoine
od kolegij), studija (2. pade jednine i mnoine od studij i studio),
Verdija (2. pade od Verdi).
Ostaje j u izvedenicama, kao to su: Indijac, gimnazijalac
(gimnazijalka), Belgijanac (Belgijanev), komedija (komedijaki),
arijanski, arijanstvo.
&7.
Izradba pravopisnog" prirunika u smislu ove provedbene naredbe
povjerava se Hrvatskom, dravnom uredu za jezik.
13
Do izdanja novog" pravopisnog prirunika vriede i dalje pravila, kako
su propisana u VIII. izdanju Boranieva pravopisa (od g. 1941.), i
propisi ministarske naredbe o hrvatskom pravopisu od 23. lipnja
1941., koliko se ne protive ovoj provedbenoj naredbi.
9.
Ova provedbena naredba zadobiva pravnu mo danom proglaenja u
Narodnim novinama, a poslije 1. sienja 1943. zabranjuje se upotreba
bilo kakvog drugog pravopisa protivnog slovu i duhu ove provedbene
naredbe.
U Zagrebu, dne 27. lipnja 1942.
Ministar nastave: Ratkovi, v. r. Broj: U. m. 1499-1942.
Kratki slogovi ikavski
knjievni (sada i prije)

bilji bjelji
dji djeji
rnik rjenik
rienje rjeenje
zvzdan zvjezdan

DVOGLASJE IE - JE
U hrvatskom jeziku postoje tri govora: ikavski, ekavski i iekavski
(jekavski). Razlog postanju tih triju govora je glas, koji u znanstvenim
djelima obiljeuju znakom , a nazivamo ga jat.
Hrvatski je knjievni jezik iekavski (odnosno jekavski), pa po
pravopisu, kako gaje propisala provedbena naredba, u dugim
slogovima prema starome piemo redovito ie, a u "kratkim redovito
je. U dosadanjem smo pravopisu mjesto takvog ie (od ) u dugim
slogovima pisali redovito ije, a u kratkim je.
Pravopisna promjena obuhvaa samo duge slogove na pr, (biel prema
prijanjem bijel), dok kratki slogovi (na pr. bjelji) ostaju
nepromienjeni.
Promjena ije u ie u dugim slogovima, odnosno ostavljanje ie u kratkim
slogovima, bit e nam jasni, ako uzporedimo ikavske oblike s
knjievnima:
Dugi slogovi
avski knjievni (prije)
biel biel (bijel)
dite li
riiti
zvizda
diete rie
rieiti
zviezda
(dijete)
(rije)
(rijeiti)
(zvijezda
)
(Napomena: Naglasci jesu kratki, a su dugi. Slog izpred naglaska
uviek je kratak.)
Od pravila, da prema dugom ikavskom i dobivamo ie, provedbena
naredba odstupa u nekoliko sluajeva, pa mjesto dugog ie propisuje je.
To biva u ovim sluajevima:
a) u gen. pl. imenica, koje u nom. sg. imaju kratko je, na primjer:
nom. sg.
mjera mjera
mjesto
mjsta sjna
vjra napjva
nedjlja odjla
14
sjena
vjera
napjev
nedjelja
odjel
pridjev
pridjva
primjra
savjta
usjva
uvjta
b) u padeima imenica, kad seje nae izpred dva suglasnika, od kojih je
prvi l, lj, n, r, v, na pr.:
nominativ
drvodjelac
ponedjeljak domjenak primjerak nadjevak
c) u prolom glagolskom prilogu, na pr.:
proli glag.prilog
umjvi vidjvi
pretrpjvi
d) u umanjenicama, u kojima suglasnici, spomenuti pod b) dolaze iza
je:
korjenita rie
djelo
koljeno
sjena
e) u nekim imenicama od milja, na pr.:
Korjenita rie Imenica od
milja
djevica djva
djed djdo
djever djo
Stjepan Stjpo
f) u nekim trajnim glagolima, napr.:
Trenutni glagol Trajni glagol
namjestiti namjtati
premjestiti premjtati
razmjeriti razmjrati
zamjeriti zamjrati
g) u nekim osamljenim rieima, kao: vjtac, vjrnost, Ndjljko,
ovjac.
Od pravila, da u kratkim slogovima postaje je, ima nekoliko
iznimaka, pa mjesto je moemo kadkada u kratkim slogovima dobiti o
odnosno i, 1. Glas e mjesto je dobivamo iza r:
a) u rieima kao breza, mrea, srea i sl.
b) u predmetcima p r e- i pred-, na pr. pregaziti, prelaziti,
premostiti, prevoziti, prezaduiti, prevara, predloiti, predmet,
predoba, predplata, predstraa, te sam priedlog pred.
Biljeka: Predmetci pre- i pred,- mogu imati i dugo , pa onda glase
prie- i pri o-. Primjere za ovo donosi rjenik, a ovdje biljeimo
15
primjer
savjet
usjev
uvjeta
pa de
drvodjlca
ponedjljku
domjnkom
primjrci
nadjvcima
nominativ
umjeti
vidjeti
poletjeti
poletjvsi
pretrpjeti
umanjenica
djlce
koljnce
sjnka
sluajeve, gdje prema prie- i pried- u dugim slogovima stoji pre- i
pred- u kratkim slogovima:
ali prebiti ali predrieti ali preglasati
ali pregoniti ali prekoriti
ali prekopati
ali prelazni ali preloiti
ali prelomiti
ali prenositi ali prepisati ali
prepirka
ali prestupak
ali pretvoriti
ali prevoditi
ali prevoziti ali predloak
c) u mienjanju riei i u izvedenicama od riei, kao
to su na pr.:
brieg: bregovi (mjesto brjegovi), bregovit (mjesto
brjegovit),
breuljak (mjesto brjeuljak)
briest: brestov (mjesto brjestov), brestovina (mjesto brjestovima)
crievo: crevar (mjesto crjevar)
driem: dremovan (mjesto drjemovan)
drien: drenovina, (mjesto drj eno vina)
priek: prei (mjesto prjei), zapreka (mj. zaprjeka)
triebiti: iztrebljiv (mjesto iztrjebljiv), otrebine (mj. otrjebine)
vrieme: vremena (mjesto vrjemena)
driebe: drebeta (mjesto drjebeta)
drieb: drebovl (mjesto drjebovi)
Dosadanji je pravopis u ovakvim sluajevima takoer propisivao e, a
doputao je je u primjerima kao ogrjev, razrjedivati, rjeenje,
rjenik, rjei i t. d.
Tim primjerima jo se dodaju:
prema criep: crjepar, crjepara, crjepi, crjepovi, crjepovlje-
prema grieh: grjehota, grjean, grjena , grjeniki, pogrjeka,
pogrjean, pogrjeiv, pogrjeivati, zgrjeenje
prema r i e : uzrjeica
prema rieiti: odrjenica, odrjeenje, odrjeit, odrejivati,
razrjeenje, razrjeiv, razrjeivati, razrjeivost, razrjeni,
razrjenica
prema striela: strjelica, strjelimice, strjelomet, strjelja,
strjeljaki, strjeljana, strjeljivo prema vriedan:
vrjednoa, vrjednota
2. Glas i (mjesto je) dobivamo:
a) Izpredj: grijati (mjesto grjejati od grjati), sijati (mjesto
sjejati od sjati), smijati se (mjesto smjejati se od smjati se);
b) Izpred o, koje je postalo od 1: cio (mjesto cjeo od cl), dio
(mjesto djeo od dl), htio (mjesto htjeo od htl), Biograd (na moru,
mjesto Bjeograd od Blgrad), trpio (mjesto trpjeo od trpl). No ni to
nije uviek, nego piemo sjeo (ne sio), jeo (ne io), vreo (ne vrio),
zreo (ne zrio).
KORIENSKO NAELO U PRAVOPISU
Pisati korienskim pravopisom znai: u pisanju suglasnikih skupova
valja paziti na postanak riei, a ne na izgovor. Kako fonetiki pravopis
pazi na izgovor, to se pravopis, propisan, u provedbenoj naredbi
Ministarstva nastave, razlikuje podosta od pravopisa, koji je dosada
bio u upotrebi.
Dosadanji se izgovorni pravopis osnivao; 1. na izjednaivanju
suglasnika po zvunosti, 2. na izjednaivanju suglasnika po mjestu
glasovne tvorbe, 3. na izpadanju suglasnika.
Pravopis, propisan provedbenom naredbom, napustio je ta tri naela
samo djelomice, i to jedno vie, a drugo manje.
Suglasniki skupovi ne izjednauju se po zvunosti
Izjednaavanje suglasnika po zvunosti provodilo se u dosadanjem
pravopisu prema podjeli suglasnika na zvune i bezzvune, a ta
podjela izgleda ovako: zvuni: b d d g v z
bezzvuni: p c t k h f s
Svaki zvuni suglasnik ima svoj bezzvuni par, na pr. suglasniku b par
je p, suglasniku d par je t i t. d, dok suglasnici c i h nemaju u pismu
svoga zvunog para.
Kad se zvuni suglasnik naao pred bezzvunim, promienio se u svoj
bezzvuni par, odnosno kad se bezzvuni suglasnik naao pred
zvunim, promienio se u svoj zvuni par, na pr. vrabci (b zvuno, c
bezzvuno) vrapci (p bezzvuno, c bezzvuno) ili svjedoba (
bezzvuno, b zvuno) svjedodba ( zvuno, b zvuno).
16
prieboj
priedor
prieglas
priegon
priekor, priekoran
priekop
prielaz
prielog
prielom
prienos
priepis
priepor
priestup
prietvor
prievod
prievoz
priedlog, predloni
Takve promjene zvunih suglasnika u bezzvune i obratno provedbena
naredba ne doputa u pismu, osim u sluajevima promjene bezzvunog
k u zvuno g (gdje, svagdje) i u sluajevima promjene bezzvunog s u
zvuno z u rieima kao zbor, zbilja, zdrug, zgrada, zgoda, u kojima se
predmetku s priedlono znaenje gotovo zatrlo. Prema tome
suglasniki se skupovi u pismu ne mienjaju po zvunosti:
1. u oblicima imenica s nepostojanim a:
a) s nastavkom -(a)c, na pr. vrabca, vrabcu, vrabe, vrabci.. (od
vrabac). Tako se mienjaju i imenice: rubac, bogac, obrazac, laac,
neznaboac i t. d.
b) s nastavkom -(a)k, na pr. redka, redku, redci... od redak).
Tako i: dubak, grozdat, dadak, omeak, izlazak, drak;
c) s nastavkom -a)t: hrbta, hrbtu... (od hrbat);

2. u oblicima pridjeva s nepostojanim a, na -(a)k, na pr. ljubka,
gladko, drzkoj, teki. Tako jo: riedak, sladak, nizak, uzak i t. d.
3. u tvorbi riei, i to:
a) izpred imeninih doetaka: * *
-ba: djelitba, gulitba, primjetba, enitba, jednaba, naruba,
promiba, srba
-benica: narubenica, otabenica
-benik: otabenik, glasbenik
-bina: otabina, vrabina, zadubina, poputbina -c e:
nebce
- a n i k: zubanik, drebanik -aninin: Zagrebanin -e
(ad): golube, robe, vrabe, vrabad -ica: ibica, zibica,
biljenica - i : hljebi, obrazi, svezi, dri, roi -ka:
ibka, zibka, ciedka, Biogradka, pripoviedka, tvrdka, opazka,
paska, prvokozka, biljeka
-k i nj a: robkinja, nerodkinja, slukinja -
ko: klubko, Nadko, Tvrdko, Vladko -tina:
nepodobtina, potrebtina -tina: lupetina
-tvo: bezbotvo, rutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo, ubotvo,
vitetvo.
(U ovom se sluaju kod nekih riei radi dakako o sekundarnom
korjenitom suglasniku, na pr. bog-bo, vitez-vite.)
* Slovo a u zagradi znai, da se radi o nepostojanom a. **
Pod pojmom doetak" misli se nastavak odnosno zavretak
riei.
b) izpred pridjevskih doetaka:
-an: zuban, neban
-iji: drukiji
-ki: englezki, francuzki, holandezki, kavkaski, kinezki, arheoloki,
ungkiki, filoloki, kronoloki, ladoki, lupeki, mitoloki, oneki,
pariki, pedagoki, poeki, priiki, supruki, viteki, vraki. (U
ovom se sluaju takoer radi o sekundarnom korjenitom suglasniku
kod nekih riei, na pr. prag pra.)
c) izpred glagolskih doetaka:
-ati: oteati
-kati: jedkati, grizkati, drakati -sti:
dubsti, grebsti, skubsti, zebsti -t i:
grizti, muzti, uljezti, vezti, vrzti se
d) izpred prilokih doetaka:
-c e: uzagrabce
-ke: etveronoke, naleke, natrake
4. u sloenicama:
a) s predmetcima (priedlozima):
bez-: bezcjen, obezhrabriti, bezkonaan, bezpomoan,
beztemeljan
i z-: izciediti, izhlapiti, izkaz, izpit, iztei
nad-: nadkonobar, nadpis, nadtrati
nuz-: nuzpristojba, nuzprostorija
o b-: obiniti, obi, obhod, obkolitii, obsada, obiran, obteretiti
o d r: odhraniti, odkljuati, odpasti,
p o d-: podhvat, podkopati, podpis,
pred-: predhodni, predkunica, predpostavka
r a z-: razcar, rashod, raskopali, razpored, raztegnuti
u z-: uzhit, uzklik, uzpinjaa, uztrajati
b) nekima, kao to su:
pedeset, estdeset, devetdeset, kadkad.
Kad se ne doputa Izjenaivauje suglasnika po mjestu glasovne
tvorbe
Izjednaivanje suglasnika po mjestu glasovne tvorbe odraavalo se po
dosadanjem pravopisu u promjeni suglasnika 1. s i zu i izpred , ,
, lj, nj, , ; 2. u promjeni suglasnika u ispred t odnosno c; 3. u
promjeni suglasnika n u m izpred b i p.
1. Ovo prvo naelo, t. j. promjena suglasnika ostalo je dosta
sauvano, pa i ovaj pravopis doputa pisanje kao na pr. pae mjesto
pase (prema pas), daica mjesto dasica (prema daska), mau
mjesto masu (prema mast), lie mjesto lise (prema list), groe
17
mjesto grozde (prema grozd), milju mjesto mislju (prema misao),
poljem mjesto posljem (prema poslati), bjenji mjesto bjesnji
(prema biesan), pronja mjesto prosnja (prema prositi), paljiv mjesto
pazljiv (prema paziti), izprtanjen mjesto izpraznjen (prema
izprazniti).
Ovakvo je izjednaivanji promienjeno samo u sluajevima, kada je s
njime spojeno izjednaivanje po zvunosti i izpadanje suglasnika,
izazvano izjednaivanjem po govornom ustroju, u tvorbi riei s
nastavkom -i i s predmetcima bez-, iz-, raz-, uz-; na pr. obrazi,
prema izgovornom obrai i preko obrai), izekivati prema
izgovornom iekivati (preko iekivati), izarati prema izgovornom
iarati (preko iarati isarati), izimati prema izgovornom iimati
(preko iimati), razariti prema izgovornom raariti (preko raariti),
uzuvati prema izgovornom usuvati (preko uuvati).
2. Drugo naelo izjednaivanja suglasnika po mjestu glasovne
tvorbe, t. j, promjena suglasnika u izpred t odnosno c, ostavljeno je
netaknuto u sluajevima, kad se suglasnik e nae izpred c u imenicama
srednjeg roda, pa se i dalje pie ue, srdace, sunace, mjesto lice,
srdace, sunace, a promienjeno je u sluajevima, kad se suglasnik
nae izpred t (u doetku -tvo), pa valja pisati na pr. junatvo,
prorotvo, urednitvo, mjesto junatvo, prorotvo, urednitvo.
3. Tree naelo izjednaivanja po mjestu glasovne tvorbe, t. j.
promjena suglasnika n u m Ispred b i p, naputeno je sasvim (osim u
tuim rieima), pa se pie na pr. hinba mjesto himba.
Ovo se naelo odnosi na tvorbu riei, na pr. inbenik, jeftinba,
nastanba, procjenbeni, zelenba, te na sloenice, na pr. crvenbrk,
crvenperka, jedanput, stranputice.
Kad se ne doputa izpadanje suglasnika
Izpadanje suglasnika obuhvaalo je u dosadanjem pravopisu: I.
iskonske suglasnike skupove dd i zz, II. suglasnike skupove, gdje su
dva jednaka suglasnika dola uslied izjednaivanja, III. izpadanje
suglasnika d i t izpred c, , i , IV. izpadanje suglasnika d i t u
skupovima stk (sk), stl (sl), stm (sm), stn (sn), tm (m), tn (n), tnj
(nj), zdn (zn), dnj (nj), stb (sb-zb), stlj (slj-lj), stnj (snj-nj), tb
(b-b), zk (zk-sk), zdnj (znj-nj) i dk (k-sk).
I. I provedbena naredba doputa izpadanje jednoga d u sluajevima,
kada to d nema osobitog govornog znaenja, na pr. odieliti, odahnuti,
oduiti se (oddieliti, oddahnuti, odduiti se), ali ako takvo znaenje
postoji, pie se dd, na pr. poddialekt, poddnevnik, preddvorje;
pisanje zz, naprotiv, provedbena naredba nalae, kad iza predmetaka
bez-, iz- i nuz-dolazi glas z, pa treba pisati bezznaajan, bezzvuan,
izzvidati, nuzzarada, nuzzgrada.
Takvi sluajevi dolaze samo u sloenicama.
II. Suglasniki skupovi, u kojima su dva jednaka suglasnika dola
uslied izjednaivanja po zvunosti odnosno po mjestu glasovne
tvorbe, piu se korienski, na pr. odtjerati (ottjerati otjerati),
razsuti (rassuti rasuti), razariti (raariti raariti), petdeset
(peddeset pedeset), estdeset (esddeset ezddeset
ezdeset). I takvi sluajevi dolaze samo u sloenicama.
III. Izpadanje suglasnika d i t izpred c, , i provedbena naredba
doputa samo,u nekim izuzetcima, a trai, da d i t izpred c, , , i
ostanu u ovim sluajevima:
34
1. u oblicima imenica na -ka i a nepostojanim a na -(a)c i (a)k, na pr.
pripadci, bitci, svetce, sudce;
2. u tvorbi riei:
a) izpred imenikih doetaka:
-c a: pametca, smrtca, vratca
-ce: dlietce, koritce, srce
-alo (-alica): gladalo (gladGalica)
-anin: Gradanin, Mletanin
-e (-ad): dvogode, nahode, govee, sirote (sirotad)
- i ca: motica
-i: obodi,siroti,koti
-ina: plitina
-ija: sudija
- t i j a: gospodtija
- t i n a: gospodtina, hrvattina
b) izpred pridjevskih doetaka:
-an: srdaan (na pr. gr.), eludan
-ev: mlatev, otev, svetev, Biogradev, mladev, sudev
c) izpred glagolskog doetka -ati, na pr. gladati, okratati
d) izpred prilokog doetka -ce, na pr. oigledce, mimogretce;
3. u sloenicama s predmetcima (priedlozima):
nad-: nadcarinar, nadcestar, nadovjek
o d-: odciepiti, odepiti, odunuti
pod-: podcrtati, podiniti pred-:
preditavati
18
IV. Suglasnici d i t ostaju u skupovima stk, stlj, stm, stn, tn, zdn,
dnj, stb, zk, dk. To biva:
a) u oblicima imenica i pridjeva s nepostojanim a, na pr. listka,
groica, dadka, bolestna, grozdni listak, grozdka, dadka,
bolestan, grozdni ( od listak, dadak, bolestan, grozdan); u
pridjevima kazalitni, dvoritni, te u rieima, kao popustljiv, ustmen,
adnjaki sl..
b) izpred doetaka:
-b a: gostba, izvlastba
-bina: tastbina, astbina
-k a: eljustka
-kinja: faistkinja, pacistkinja
-n i k: bolestnik, astnik, dunostnik
-n i c a: bolestnica, dunostnica, koristnica
-n a t: lisnat
-n o a: mastnoa, vrstnoa
-n a e s t: estnaest
-n o s t: nepropustnost
-s t v o: bratstvo, sudstvo
Iz skupova stl, tm, tnj, stnj, tb, zdnj suglasnici d i t ispadaju: rasla
(od rastla), tima (od titma), godinji (od goditnji), vrnjak (od
vrstnjak), vjeba (od vjetba), ponjak (od pozdnjak poznjak).
Od svih ovih pravila ima tu i tamo po neka iznimka, koja je doputena
prema slovu i duhu provedbene naredbe ( 4.), a sve su te iznimke
navedene u pravopisnom rjeniku.
Sva pravila, koja su ovdje izloena, odnose se dakako i na izvedenice
od svih spomenutih riei, koliko takvih izvedenica imade.
Poto smo ovako razmotrili provedbenu naredbu, kako se ona odnosi
prema korienskom naelu na mienjanje riei, na tvorbu riei i na
slocnice, sada emo razmotriti suglasnike skupove, koji su se
provedbenom naredbom promienili, odnosno za koje bi mogla nastati
sumnja, da li su se promienili ili nisu.
PREGLED SUGLASNIK1H SKUPOVA U KORIENSKOM
PISANJU
A. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo b
1. bc
Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -b(a)c: hljebca, kobca,
rubca, vrabca, zubca, driebca (gen. sg. od hljebac, kobac, rubac,
vrabac, zubac, driebac) prema izgovornom hljepca, kopca, rupca,
vrapca, zupca, rijepca. Ovamo spadaju i riei: ibel, zibci (dat. i
lok. sg. od ibka, zibka) prema izgovornom ipci, zipci. Ovako i
imenica nebce prema izgovornom nepce, te prilog uzagrabce prema
izgovornom uzagrapce.
Razlikuj: riei, kao to su kupac, kripac, tepac, koje imaju gen.
kupca, kripca, tepca, a razlikuj i imenicu vrpca i prilog uzastopce
(prema stopa), te tuu rie opcija.
2. b
Ovaj skup dolazi:
a) u vokativu imenica, kao to su one pod 1.: kobe, vrabe i sl.
prema izgovornom kope, vrape, te u pridjevima od takvih imenica,
na pr. kobev, kobji, vrabev, vrabji prema izgovornom kopev,
kopji, vrapev, vrapji;
b) u tvorbi riei: golube; hljebi, neban, robe, ibica,
Zagrebanin, zibica, zuban, zubanica, zuati, drebpanik
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi dio
slocnice poinje glasom : obarati, obiniti, obuvati prema
izgovornom oparati, opiniti, opuvati.
Iznimke: pela (mjesto bela: korien, koji je u buati, jer pela bui t. j.
zuji), Vrape (selo), Ljupe (planina).
3. b
Ovaj skup dolazi samo u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom : oben, obenit,
obi, obilo, obina, obinstvo, obiti prema izgovornom open,
openit, opi, opilo, opina, opinstvo, opiti.
4. bh
Ovaj skup dolazi samo u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog ob, a drugi dio sloenice poinje glasom h: ob-hod,
obhoditi, obhoenje, obhodnja prema izgovornom ophod, ophoditi,
ophoenje, ophodnja.
5. bk
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na b(a)k: dubka (gen. sg. od
dubak) prema izgovornom dupka, te u oblicima pridjeva gibki,
ljutika prema izgovornom gipki, ljupka;
b) u tvorbi riei: ibka, zibka, robkinja, klubko, dubkom
prema izgovornom ipka, zipka, ropkinja, klupko, dupkom;
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi
dio sloenice poinje glasom k: obkoliti, obkopati, obkoraiti,
obkroiti prema izgovornom opkoliti, opkopati, opkoraiti,
opkroiti.
Razlikuj: padee imenica, kao to su kapka (od
kapak), ipka (od ipak), pridjeve kao sipki, sipka (od sipak),
19
imenice kao ipka, klepka, tipka, te glagole kao tapkati (od
tapati).
6.bp
Ovaj skup dolazi samo u tuim rieima, kao to je na pr.
subpolarni.
7.bs
na pr. subtilan, subtrakcija, subtropski prema
izgovornom suptilan, suptrakcija, suptropski.
Razlikuj: hlapta (od hlapat), te tue riei kao optant,
optika, optimist.

Ovaj skup dolazi:
a) u tvorbi riel kod imenica kao robstvo, kod pridjeva kao
babski, jambski, klubski, robski, te u infinitivima glagola dubsti,
grebsti, skubsti, zebsti (prezent; dubem, grebem, skubem, zebem),
prema izgovornom ropstvo, ropski, dupsti, grep-sti, skupsti,
zepsti;
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi
dio sloenice poinje glasom s: obsada, obseg, obsjena, obskrba,
obstanak prema izgovornom opsada, opseg, opsjena, opskrba,
opstanak. Ovamo spadaju i tue sloenice s predmetcima ab-, ob-, i
sub-, na pr. abscisa, absolutan, absurd, observatorij, subskripcija,
substantiv prema izgovornom apscisa, apsolutan, apsurd,
opservatorij, supskripcija, supstantiv.
8.b
Ovaj skup dolazi:
a) u tvorbi rlei u izrazima kao nepodobtina (prema
podoban), potrebtina (od potreba) prema izgovornom nepo
doptina, potreptina;
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi
dio sloenice poinje glasom s: obav, obiti, obiran
prema izgovornom opav, opiti, opiran.
Razlikuj: skuptina (od skupiti).
9. bt
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji riei hrbat, kojoj gen. glasi hrbta prema
izgovornom hrpta.
b) u tvorbi riei, kao to su na pr. hrbtenjaa, drobtina (od
droban) prema izgovornom hrptenjaa, droptina;
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog ob, a drugi
dio sloenice poinje glasom t: obteretiti, obtei,
obteretiti, optei, obtok, obtrati prema izgovornom
opteretiti, optei, optjecati, optjerati, optoiti, optok,
optrati. Ovamo spadaju i tue riei s predmetkom sub-,
B. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo
1. b
Ovaj skup dolazi u rieima kao jednaba, naruba,
narubenica, otabina, promiba, srba, svjedoba, urubeni,
vrabina, prema izgovornom jednadba, narudba, narudbenica,
otadbina,, promidba, srdba, svjedodba, urudbeni, vradbina.
2. t
Ovaj skup dolazi .u rieima kao ovjetvo, hujdutvo,
junatvo, momatvo, odpravnitvo, pjevatvo, prorotvo, sa-
matvo, urednitvo, vojnitvo, zapovjednitvo (osnova ovome je
glaa c, , odnosno k, uzp. samac, pjeva, ovjek, hajduk, junak i t. d.)
prema izgovornom ovjetvo, hajdutvo, junatvo, momatvo,
otpravnitvo, pjevatvo, prorotvo, samatvo, urednitvo, vojnitvo,
zapovjednitvo.
20
Razlikuj: riei kao monatvo, siromatvo, ustatvo, u
kojima je u osnovi h odnosno (monah, siromah, ustaa). Vidi i t.
C. Suglasniki skupovi, u kojima jo prvo slovo d
1.dc
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -d(a)c i -d(a)d: Biogradca,
Gradca, mladca, sudca, eludca (gen. sg. od Biogradac, Gra
dac, mladac, sudac, eludac), pripadci, redci (nom. pl. od pri-
padak, redak), zatim u rieima kao pripoviedci (dat. sg. od
pripoviedka) prema izgovornom Biograca, Graca, mlaca, suca,
eluca, pripaci, reci. pripovijeci;
b) u tvorbi riei: srdce, oigledce prema izgovornom
sreo, oiglece;
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d
f
a drugi dio sloenice poinje glasomc: nad-
cestar, odciepiti, podcieniti, podcrtati.
Iznimka: kaca (od kadca prema kada). Razlikuj: hitca (od
hitac), otca (od otac), metci (od metak), bitci (od bitka).
2.d
Ovaj skup dolazi:
a) u vokativu imenica na -(a)c i -(a)k: mlade, pred-
e, elude (od mladac, predak, sudac, eludac) prema,
izgovornom mlae, pree, sue, elue, te u pridjevima od imenica
na -d(a)c mladev, sudev, eludev,srdaan, eludan prema
izgovornom mlaev, suev, eluev, sran, eluan;
b) u tvorbi riei: gladalo, gladati, Gradanin (ovjek
iz Gradca), dvogde, govede, obodi, suija prema izgo
vornom: glaalo, glaati, Graanin, vogoe, govee, suija;
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom : oditati,
preditavati prema izgovornom oitati, precrtavati. Sloenice
kao podinovnik, podinjeni, odepiti (izvaditi ep, drugo je
o e p i t i ) , nadovjek doputao je i prijanji pravopis.
Iznimke: sran, sranost (kad znai junaan, hrabrost),
Graani (selo), Graanica. (ime mjesta), Gra-anin (prezime).
3.dd
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog,
koji se svrgava na d, a drugi dio sloenice poinje tim glasom:
oddahnuti, oddaljiti, oddavno, oddieliti, oddignuti, oddisati,
oddojiti, odduiti se, poddanik.
U ovom sluaju odstupamo od korienskog naela i piemo
samo jedno d: odahnuti, odaljiti, odavno, odieliti, oig'-nnti,
odisati, odojiti, oduiti se, podanik, jer se te riei vie ne osjeaju
kao sloenice; no kod riei, gdje se znaenje pried-loga jo osjea,
zadravamo dd, na pr. poddialekt, poddnevnik, naddvornik,
preddvorje.
Razlikuj: podnevnik (meridian).
4.dh
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog,
koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom h:
odhraniti, odhrvati se, podhraniti, podhvat, pred-hodnik prema
izgovornom othraniti, othrvati se, pothraniti, pothvat, prethodnik.
Ovamo spada i tua rie adhezija.
21
40
41
22
5. dk
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -d(a)k: dohodka,
hladka,
napredka, nazadka, pomladila, poredka, pripadka, redka
(gen.
sg. od dohodak, hladak, napredak, nazadak, pomladak, pore
dak, pripadak, redak) prema izgovornom dohotka, hlatka,
napretka, nazatka, pomlatka, poretka, pripatka, retka, te u
oblicima pridjeva: bridki, gladki, jedka, riedka, slastko,
idko
(od bridak, gladak, jedak, riedak, sladak, idak) prema iz
govornom britki, glatki, jetka, rijetka, slatko, itko;
b) u tvorbi riei: Biogradka, Nadko, nerodkinja,
nud-
kati (prema nuditi), pripoviedka, Radko (ako je od
Rado-
s 1 a v, drugo je Ratko od Ratimir), tvrdka, Tvrdko, Vlad-
ko, te u sloenom priedlogu kaka prema izgovornom Bio-
gratka, Natko, nerotkinja, nutkati, pripovijetka, Ratko, Tvrt
ka, Tvrtko, Vlatko, katkad;
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom k; nad-
kriti, odka, odkljuati, odlkopati, odkvaiti, podkiva,
pod-
kova, podkraj, predkunica prema izgovornom natkriliti,
ot
kad, otkljuati, otkopati, otkvaiti, potkiva, potkova, pot
kraj, pretkunica.
Razlikuj: padee imenica kao dodatak,
odvjetak,
oblike i izvedenice od pridjeva kao kratak, vitak, imenice kao
etka, lutka, motka, kandidatkinja.
6. dp
Ovaj skup dolazi samo u sloenicama, u kojima je prvi
dio priedlog, koji ae svrava na d, a drugi dio sloenice poinje
glasom p: nadpjevati, nadporunik, odpeatiti, odpira,
odpis, odpjevati, odplata, odpoinuti, odpor, odprije,
odpust, pod-paliti, podpasati se, podpis, potplatiti,
podpora, podpreasjed-ik, podpukovnik prema izgovornom
natpjevatl, natporunik, otpeatiti, otpira, otpis, otpjevati,
otplata, otpoinuti, otpor, otprije, otpust, potpaliti, potpasati
se, potpis, potplatiti, potpora, potpredsjednik, potpukovnik.
7. ds
Ovaj skup dolazi:
a) u tvorbi riei: brdski, brodski, gradski, ljudski,
ljud
stvo, sredstvo, srodstvo, sudstvo. Takvo je pisanje doputao i
dosadanji pravopis.
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom s: nadsko-
iti, nadstrenica, nastrieliti, odsjei, podsada, podsjei,
pod
sjetiti, podsinieh, postreje, predsjednik, predsoblje,
prsd-
tavnik, predstraa. Takvo je pisanje takoer doputao do
sadanji pravopis.
I zni mke : gus l e ( gus l e, pr ema gudi t i ) , j as l e
j a d s l e , prema jedem), postelja (od podstelja), luckast (od
ludskast).
8. d
Ovaj skup dolazi:
a) u tvorbi riei: gospodtija, gospodtina,
slobodtina
prema izgovornom gospotija, gospotina, slobotina;
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na d, a drugi dio sloenice poinje glasom : odetati,
poditi, predastnik. Takvo je pisanje doputao i
dosadanji
pravopis.
9. dt
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na d, a drugi dio sloenice poinje gla-
som t: nadtajnik, nadtrati, odtada, otei, odtegliti,
odteretiti, odteturati, odtisak, odtisnuti, odtjecati,
odtjerati, otraga, od-trati, odtrgnuti, otui, odtuda,
otuiti, podtajnik, podtip, podruriti prema izgovornom:
natrati, otada, otei, otegnuti, oteretiti, oteturati, otisak,
otisnuti, otjecati, otjerati, otraga, otrati, otrgnuti, otui,
otuda, otuiti, poturiti.
Iznimke: natjecati se, natjeaj.
Razl i kuj : nat rati se, otakati , ot arak, ot ui
(drugo je odtui), otira, otvoriti, poticaj, pretjecati,
pretrati.

42
43
D. Suglasnikl skupovi, u kojima je prvo Slovo
1. c
Ovaj skup dolazi u riei eca, koju tako piemo prema
izgovoronom eca, i u mnoini imenice omeak, na pr.
omeei, omecima prema izgovornom omeci, omecima.
2. k
Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenice omeak (gen.
sg. omeka, dat. sg. omeim i t. d.) prema izgovornom ome
ka, omeku, i u prilogu naleke prema izgovornom naleke.
E. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo g
1. gc
Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica kao bogac (gen. sg.
bogca, dat. sg. bogcu i t. d.) prema izgovornom bokca,
bokcu.
Ovamo spadaju i kajkavska prezimena kao Grge, ugec
(gen. sg. Grgca, ugca).
2. g
Ovaj skup dolazi u rieima kao boge, Grge (vo.. sg. od
bogac, Grgac Grge) prema izgovornom bokce, Grke. Tako
i pridjevi bogev, Grgev prema izgovornom bokev, Grkev,
te pridjev drugiji prema izgovornom drukiji.
3-g
Ovaj skup dolazi u rieima kao Boga, Draga.
F. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo k
1.kd
Ovaj skup dolazi u rieima kao kdje, ikdje, svakdje,
ikda, nekda, nekidanji, svakda, svakdanji, ali u ovakvim pri-
likama odstupamo od korienskog naela i piemo gdje, svagdje,
igda, negda, negdanji, svagda, svagdanji.
G. Suvlasniki skupovi, u kojima je prvo slovo n
1.nb
Ovaj skup dolazi .u rieima kao crvenbrk, inbenik,
hiaba, jeftinba, nastanba, procjenbeni, zelena prema izgo-
vornom crvembrk, imbenik, himba, jeftimba, nastamba, pro-
cjenbei, zelemba.
Ra z 1 i k u j : protimba.
Biljeka: Od ovog naeg skupa nb valja razlikovati mb a
tuicama i posuenicama, bio taj skup u takvim rieima
kakvoga mu drago postanja. U tuicama i posuenicama
ostaje uviek mb: ambasada, ambrozija, ambulanta, bamba-
dava, bimbaa, bomba, Cimbri, umbir, emblem, gumb, ha-
ranbaa, jamb, Kolumbo, romb, taliunbas, tambura, simbol.
Turski naziv za Carigrad piemo po turskom nainu
Istanbul, a po hrvatskom Stambul.
Ovaj skup dolazi u rieima jedanput, crvenperka, stran-
putica prema izgovornom jedamput, crvemperka, strampu-
tica.
Biljeka: Kod tuica i posuenica vriede ista naela kao i
kod skupa nb, na pr. empres, impanza, imperativ, imperfekt,
kompas, komplikacija, kompromis, krumpir, lampa, rompa,
simpatija, sumpor, vampir.
3. nf
Ovaj skup dolazi samo u tuicama i posuenicama, a
pie se prea tome, kako se uobiajilo:
a) mf: amfora, emfaza, kamfor, simfonija;
b) nf: infaman, infekcija, infinitiv, influencija, infor
mirali, infula, infuzorij, karanfil.
H. Suvlasniki skupovi, u kojima je prvo slovo s
1, sb
Ovaj skup dolazi:
a) u tvorbi riei kao glasba, glasbar, glasbenik, preu-
desba, prosba prema izgovornom glazba, glazbar, glazbenik,
preudezba, prozba. Tako i sloenica kosbaa (prvak meu
koscima) prema izgovornom kozbaa;

44
45
b) u rieima kao osbiljan, sbilja, sbirka, sbiti, sbliiti,
sbog, sbogom, sbor, sbornik, sbrajati, sbrka, sbroj, susbiti
i t. d. Kod takvih riei naputamo koriensko naelo, jer e
u njima znaenje priedloga s ve gotovo zatrlo, pa piemo:
ozbiljan, zbilja, zbirka, zbiti, zbliiti, zbog, zbogom, zbor,
zbornik, zbrajati, zbrka, zbroj, suzbiti i t. d.
Razlikuj: izobrazba, (prema obraz), rezbar (prema
rezati).
2. sd
Ovaj skup dolazi:
a) u prilogu vasda, koji piemo vazda, jer se znaenje
pridjeva vas (sav) ve gotovo zatrlo. Tako i imenica noz-
drva (premda je od nos);
b) u rieimakao: sdjeia, sdrav, sdrobiti, sdrug, sdruiti,
sdvajati, sdvojiti, posdrav, posdravitl. I kod ovog skupa od
stupamo od korienskog naela i piemo: zdjela, zdrav, zdro
biti, zdrug
1
, zdruiti, pozdrav, pozdraviti.
3. sg
Ovaj skup dolazi u rieima kao: nesgrapan, sgaziti,
sglob, sgnjeiti, sgodan, sgrabiti, smrada, sgrieiti, sgrijati,
sgrnuti, sgrtati, sgusnuti, sguvati. I ovdje odstupamo od
korienskog naela, pa piemo: nezgrapan, zgaziti, zglob,
Zgnjeiti, zgodan, zgrabiti, zgrada, zgriciti, zgrijati,
zgrnuti, zgrtati, zgusnuti, zguvati.
4. stb
Ovaj skup dolazi u rieima kao: gostba, izvlastba,
tastbina, koje emo tako pisati prema izgovornom gozba, iz-
vlazba, tazbina.
Iznimka: izba (od istba).
Razlikuj: jazbina (prema jazavac).
5. std
Ovaj skup dolazi u riei esteset, koju emo tako
pisati prema izgovornom ezdeset. Ostale riei, koje ovamo
spadaju, kao ustda, obustdati, stdenac, pisat emo fonetski,
dakle uzda, obuzdati, zdenac.
6. stk
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -st(a)k: listka-
naprstka .gen. sg. od listak, naprstak);
b) u tvorbi riei: eljustka, pacifistkinja Iznimke:
kocka (od kostka), trska (od trstka), na~ uckati {od
naustkati).
7. stl
Ovaj skup dolazi u rieima kao rastla (part. akt. od
rasti), rastlina, strastlica, ali u ovom sluaju naputamo ko-
riensko naelo i piemo rasla, raslina, sraslica.
8. stlj
Ovaj skup dolazi u rieima kao popustljiv,
9. stm
Ovaj skup dolazi u riei ustmea, koju emo tako pi-
sati prema izgovornom usmen.
Razlikuj: pismen, jer je od pisati.
10 stn
Ovaj skup dolazi:
a) u imenicama kao to su bolestnik, astnik, estnik,
dunostnik, dvanaestnik, milostnik, namjetnik,
vjestnik,
vlastnik prema izgovornom bolesnik, asnik, esnik, dunos
nik, dvanaesnik, milosnik, namjesnik, vjesnik, vlasnik, zatim
estnica (od est, boini kola, koji se lomi na dielove ili
esti), mastnica, pestnica (od pest), vrstnoa prema
izgovornom estica, masnica, pesnica, vrsnoa;
b) u pridjevima: bjelokostni, bolestni, astna,
koris tna,
mastno, strastno (od bjelokostan, bolestan, astan, koristan,
mastan, strastan) prema izgovornom bjelokosni, bolesni, a-
sna, korisna, masno, strasno.
c) u broju estnaest prema izgovornom esnaest.
Iznimke: esno, usna (gen. pl. usana), usnat,
usnica
; oblici pridjeva lasan i prisan.
Razlikuj:
prema a) imenice kao glasnik (od glas), ukosnica
prema kosa);
prema b) oblike pridjeva kao: biesni, tjelesni,
ukrasni.

46
47
I. Suglasnikl skupovi, u kojima je prvo slovo
1. b
Ovaj skup dolazi u riedi zadubina. (za duu), koju
tako piemo prema izgovornom zadubina.
2. tb
Ovaj skup dolazi u riedima vjetba, vjetbenik, utba
(pun mjesec, utap), kod kojih odstupamo od korienskog na-
ela i piemo vjeba, vjebenik, uba.
3. tm
Ovaj skup dolazi na pr. u riedi titma, koju takoer
piemo po izgovornom pravopisu, t. j. tima.
4. ln
Ovaj skup dolazi u pridjevima kao dvoristni, kazalitni,
kupalitni, sveuilitni, zemljitni (od dvorite, kazalite, ku-
palite, sveuilite, zemljite) prema izgovornom dvorini,
kazalini, kupalini, sveuilini, zemljini.
Razlikuj: bezduni, okolini, zavrni.
5. tnj
Ovaj skup dolazi u rieima kao goditnji, goditnjica,
sreditnji, srcditnjica (od godite, sredite), no u ovim slu-
ajevima odstupamo od korienskog naela, pa piemo go-
dinji, godinjica, sredinji, sredinjica.
J. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo t
1. tb
Ovaj skup dolazi u rieima kao djelitba, gulitba, ko-
sitba, kritba, plovitba, primjctba, prositba, rjeitba,
svatba, enitba prema izgovornom djelidba, gulidba, kositiba,
kridba, plovidba, primjedba, prosidba, rjeidba, svadba,
enidba.
Razlikuj: izvedba, razudba, uljudba.
2. te
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -t(a)c i -t(a)k: hitca,
mlatca,
otca, svetca, vjetea (gen. sg. od hitac, mlatac, otac, svetac,
vjetac), dodatci, gubitci, letci, metci, naprstei, poetci, svr
etci, uitci, zametci (nom. pl, od dodatak, gubitak, letak, me
tak, naprstak, poetak, svretak, uitak, zametak) prema iz
govornom dodaci, gubici, leci, meci, naprsci, poeci, svreci,
uici, zameci.
Tako i imenica Mletci prema izgovornom Mleci.
Taj isti skup dolazi i u dat. I lok. sg. imenica na -tka,
na pr. bitci, reetci, zagonetci prema izgovornom bici, reeci,
zagoneci;
b) u tvorbi riei: dlietce, koritce, pametca, sitce
(malo
sito), smrtca, vratca prema izgovornom dlijece, korice, pa-
meca, sice, mrca, vraa.
Iznimke: djeca (ne djetca), mrcina (ne mrtci na),
puce (ne putce).
Razlikuj: prema prijanjem peci, sada petci (od pe-
tak), prema prijanjem estici, doeci, gubici, poeci, sada
estitci, doetci, gubitci, poetci (od estitka, doetak, gubi-
tak, poetak) valja razlikovati peci (oblik zap. naina od
pei), doeci, poeci (nom. pl. od doek, poek) i estici (dat.
sg. od estica), gubici (dat. sg. od gubica). Isto tako valja
razlikovati koritce (prije korice, malo korito) od korice (na
pr. u knjige, u sablje), te riei kao klica, maca, ica prema
smrtca, vratca.
3. t
Ovaj skup dolazi:
a) u vokativu imenica na -t(a)c i -t (a)k, ukoliko od
ovih posljednjih taj pade dolazi: mlate, ote, svetce, vjete
(o mlatac, otac. svetac, vjetac) prema izgovornom mlae,
oe, svece, vjese. Tako i pridjevi ovih imenica mlatev, otev,
svetcv, vjctev prema izgovornom mlaev, oev, sveev,
vjeev;
b) u tvorbi riei u nekih imenica s doetkom -e, -ad,
-anin, -ija, -ina, na pr. pats, patad, sirote,
sirotad,
Mletanin, soldatija, plitina prema izgovornom pae,
paad,

I Koriensko pisanje
49
siroe, siroad, Mleanin, solaija, pliina, te u glagolu okrat-
ati (postati kratak, drugo je okraati, postati krai).
Iznimke: djeak, djeica, djei nski , djeji , hrak,
lue, oin, oinski, oinstvo, ouh, paji, pooim, pria,
svean, sveanost, trak, zapuak.
4. td
Ovaj skup dolazi u brojevima peteset i devetdeset
prema izgovornom pedeset, devedeset.
5. ts
Ovaj skup dolazi u pridjevima kao banatski, bratski,
egipatski, hrvatski, kadetski, poetski, svjetski, te u
imenicama kao bratstvo, hrvatstvo.
Iznimke: U zemljopisnim imenima doputa se i dalje
pisanje kao Gacka, Gacko, Subocka,
6. t
Pie se hrvattina prema izgovornom hrvatina.
K. Suglasniki skupovi, u kojima je prvo slovo z
1. zc
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -z(a)c i -z(a)k kao svizca
(gen. sg. od svizac), dolazci, izlazci, pronalazc! (nom. pl.
od
dolazak, izlazak, pronalazak) prema izgovornom svisca, do
lasci, izlasci, pronalasci. Tako i dat. i lok. sg., koje piemo
opazci, pazci (od imenica opazka, pazka) prema izgovornom
opasci, pasci.
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio prielog, koji se
svrgava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom c: bezca-
rinski, izcieiti, izciepati, izcrpljiv, izcuriti, razcar,
razjep,
razcvasti prema izgovornom bescarinski, iscijediti, iscijepati,
iscrpljiv, iscuriti, rascar, rascjep, rascvasti.
Razlikuj: padee imenica kao kosac, kvasac, lisac.
2. z
Ovaj skup dolazi:
a) u rieima kao obrazi, svezi prema izgovornom
obrai, svei;
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio prielog, koji se
svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom : bezae
s
bezuvstveni, izaiti, izekivati, razetvoriti. razeljati,
ra
istiti, uzitati, uzuvati prema izgovornom beae,
bezuv-
stven, iaiti, iekivati, raetvoriti, raeljati, raistiti,
uitati, uuvati.
3. z
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je .prvi dio
priedlog, koji ae svrava na z, a drugi dio sloenice poinje
glasom : bezutan, beutnost, izukati, razeretati se, uz
uliti prema izgovornom beutan, beutnost, igukatl, ra-
emtati se, uuliti.
4. zdn
Ovaj skup dolazi u pridjevu grozdni (odreeni oblik
od g r o z dan, pun groa) prema izgovornom grozni. Kod
pridjeva prazni, pozni (od starijeg neodreenog prazdan, poz-
dan) naputamo koriensko naelo i piemo prazni, pozni (ne
prazdni, pozan), jer se neodreeni oblik tih pridjeva govori
samo prazan, pozan.
Razlikuj: grozni (od grozan, prema groza).
5. zf
Ovaj skup dolazi u sloenicanm kao izfrknuti, uzfaliti
prema izgovornom isfrknuti, ustaliti.
6. zh
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
predlog, koji se svrava na z
t
a drugi dio sloenice .poinje
glasom h: izhlapiti, izho, obezhrabriti, razhlaiti, uzhit,
uz-hodati se prema izgovornom ishlapiti, ishod, obeshrabriti,
rashladiti, ushit, ushodati se.
7. zk
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -z(a)k: dolazka, izlazka,
izrezka, pronalaska, svezka (gen. sg. od dolazak, izlazak,
iz-
51
rezak, pronalazak, svezak) prema izgovornom dolaska-, iz-
laska, izreska, pronalaska, sveska., te u oblicima pridjeva na -
z(a)k: drzki, klizki, inrzka, nizka, rezko, usko (ocl drzak,
klizak, mrzak, nizak, rezak, uzak) prema izgovornom drski,
kliski, mrsku, niska, resko, usko;
b) u tvorbi riei: u imenicama, kao to su opazka, pazka,
prvokozka prema izgovornom opaska, paska, prvokoska, u
glagola grizkall prema izgovornom griskati, te u pridjevima
kao engleski, francuzki, holandezki, kavkazki, kinezki,
koje
tako piemo prema izgovornom engleski, francuski, holaride-
ski, kavkaski, kineski (premda bi ih zapravo trebalo pisati:
englezski, francuzski, holaiiezski, kavkazski, kinezaki). Tako i
kolovozki (od kolovoz).
c) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlcg, koji se
svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom k: bezko-
naan, bezkunik, izkljuiti, izkoricniti, izkljuiti, razkol,
raz-
kopati, razkoraiti se, razkralj, razkre, razkuhati
prema
izgovornom beskonaan, beskunik, iskljuiti, iskorijeniti, is-
kriti, raskol, raskopati, raskoraiti se, raskralj raskre,
raskuhati.
Iznimka: iskon.
Razlikuj: iskati, iskru, iskren, uskakati (drugo je
uzskakati se), uskladititi, uskladiti, uskok, uskoriti.
8.zp
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na a, a drugi dio poinje glasom p:
bezpomoan, bezposlesi, izpei, izpiti, raspored, rasprava, uz-
pinjaa, uzplaihiriti se prema izgovornom bespomoan, bespos-
len, ispei, ispiti, raspored, rasprava, uspinjaa, usplahiriti se.
Razlikuj: uspavati, uspjeh, uspjean, uspjeti, uspo-
mena, usporiti.
9.zs
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje
glasom s: bezsavjestan, bezsmislen, izsjeak, izsultl,
krozsred,
razsjei, razsap, razstanak, razsipnik, razsuda, razsvjeta
prema izgovornom besavjestan, besmislen, isjeak, isuiti,
kro-sred, rasjei, rasap, rastanak, rasipnik, rasuda, rasvjeta.
Iznimka: raspikua.
10. z
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na z, a. drugi dio sloenice poinje
glasom : izarati, izokiti, raziriti, uzetati se prema izgo-
vornom iarati, iokiti, rairiti, uetati se.
Razlikuj: uetati (etajui ui).
11. zt
Ovaj skup dolazi:
a) u infinitivima glagola grizti, muzti, uljezti,
vezti,
vrzti se (prezent: grizem, muzem, uljezem, vezem, vrzem se)
prema izgovornom gristi, musti, uljasti, vesti, vrsti se;
b) u sloenicama, u kojima je prvi dio priedlog, koji se
svrava na z, a drugi dio sloenice poinje glasom t: bezte
melja, beztjelesan, iztai, izticati, istjerati, iztok, iztraiti,
iztrgnuti, raztegnuti, raztjerati, raztopiti, raztrubiti,
raztui,
raztumaiti, uzto, uztrajati, uztrcati se, uztrpjeti se,
uztrpljlv
prema izgovornom bestemljan, eostjelesan, istai, isticati, is
tjerati, istok, istraiti, istrgnuti, rastegnuti, rastjerati, rasto
piti, rastrubiti, rastui, rastumaiti, usto, ustrajati, ustrati
st, ustrpjeti se, ustrpljiv.
Iznimke: mast (od mazati), ljestve (od ljezem).
Razlikuj : isti, isti na, Istra, rastui {sad. pril. od
rasti), usta, ustaa, ustati, ustanova, ustav, ustoliiti, usto-
struiti , ustrajati (organizi rat i), ust rieli ti , ust roj ,
ustruavati se, ustupiti, te infiniti v dovesti (prezent:
dovedem).
12. zz
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog, koji se svrava na z, a drugi dio sloenice poinje
glasom z: bezzakonje, bczznaajan, bezzvuan, nuzzarada,
nuzzgrada. izzvidatl prema izgovornom bezakonje, bezna-
ajan, bezvuan, nuzarada, nuzgrada, izvidati.
Iznimka: iza.
53
13 z
Ovaj skup dolazi u sloenicama, u kojima je prvi dio
priedlog\ koji se svrava na z, a drugi dio sloer.ice poinje
glasom : bezian, izei, izednjeti, izeniti, izliebiti, raz-
ei, razariti, razalostiti, razestiti, razvakati prema
izgovornom beian, ici, ienjeti, ieniti, ilrjebiti, raei,
ra-ariti, raalostiti, racstiti, ravakati.
L. Suvlasniki skupovi, u kojima je prvo slovo
1. c
Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -(a)c i -
(a)k: crvcnokoca, etveronoca, laca, neznaboca (gen.
sg. od crvenokoac, etvcronoac, laac, neznaboac), drci,
paroci, ustrici, ici (nom. pl. od drak, paroak, uatriak,
iak) prema izgovornom crvenokoea, etveronoca, laca,
neznaboca, drci, paroci, ustrici, ici.
2.
Ovaj skup dolazi:
a) u vokatlvu imenica na -(a)c i -(a)k, na pr. crveno-
koe, etvoronoe, dre, lae, neznaboe, paroe i
sl.
(vok. sg. od crvenokoac, etveronoac, drak, laac, nezna
boac, paroak) prema izgovornom civenokoe, etveronoce.,
dre, lafie, ueznaboe, paroe.
b) u tvorbi riei, na pr. blae, biljeeica, brei,
lu-
pei, rol prema izgovornom blae, biljeica,
brei,
lupei, roi, te u glagolima kao oteati prema izgovor
nom oteati.
3. dn
Ovaj skup dolazi u pridjevima dadna, nudna (. r. od
nadan, nudan) prema izgovornom duna, nuna.
Razlikuj: duna (od duan), runa (od ruan).
4. dk
Ovaj skup dolazi u riei dadka (gen. sg. od dadak)
prema izgovornom daka. Tako i zvidak, zvidka.
Razlikuj: daka (gen. sg. od daak).
5. k
Ovaj skup dolazi:
a) u deklinaciji imenica na -(a)k kao drka,
paroka,
ustrika, ika (gen. sg. od drak, paroak, ustriak, iak)
prema izgovornom drka, paroka, ustrika, ika. Tako i kod
pridjeva teak: teki, teka prema izgovornom teki, teka,
b) u tvorbi riei: kod imenica kao biljeka, Blako,
Boko, Drako, slukinja prema izgovornom biljeka, Blako,
Boko, Drako, Slukinja; kod pridjeva, kojima je u osnovi
g, z, , na pr. arheoloki, ungkinki, filoloki, kronoloki,
la-
doki, lupeki, mitoloki, muki, oneki, pariki,
pedagoki,
poeki, praki, supruki, uboki, viteki, vraki prema izgo
vornom arheolokiungkinki, filoloki, kronoloki, ladoki,
lupeki, mitoloki, muki, oneki, pariki, pedagoki, poeki,
praki, supruki, uboki, viteki, vraki; u glagola kao lekati,
mrekati prema izgovornom lekati, mrekati, te u prilozi
ma kao natrake prema izgovornom natrake.
Iznimke: krika (gen. pl. kriaka), te prezimena i
zemljopisna imena kao Blakovi, Bokovi, Drakovi, Kri-
kovi, Baka.
6. t
Ovaj skup dolazi u tvorbi riei, na pr. lupetina, ubo-
tina prema izgovornom luptina, ubotina, pa dalje u rieima
kao bezbotvo, drutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo,
ubotvo, vitetvo (u osnovi g, z, ) prema izgovornom
bezbotvo, drutvo, knetvo, lupetvo, mnotvo, ubotvo,
vitetvo.

54
55
O PISANJU TUIH RIEI
Provedbena naredba propisala je za pisanje tuih riei
samo naela, koja se tiu izjednaivanja suglasnika po zvu-
nosti u sluaju sloenica s premetcima ab-, ob-, mb-, ad-
, i naela, koja se tiu glasa j izmeu i-a i i-e. U ostala pi-
tanja o pisanju tuih riei provedbena naredba nije dirala.
1. Izjenaivanje po zvunosti ne vri se dakle iza pred-
metaka:
ab-: absces, abscisa, absint, absolucija, absolutan,
absolutizam, absolvirati, absorpclja, abstinencija,
abstinent, apstrahirati, abstrakcija, abstraktan, absurd,
absurdan i sl.
ob-: obscen, observirati, observatorij, obsidian,
obsku-ran, obstinatan, obstipacija, obstrukcija i sl.
(Razlikuj: optika, optimist i si.)
sub-: subpolarni, subskripci ja, substancija,
substantiv, substitucija, substrat, subsumirati, subtilan,
subtrahend, sub-trakcija, subtropski, transsubstancija i
sl.
ad-: adhezija, adsorpcija i sl.
2. Za pisanje slova j izmeu i-a provedbena naredba
propisuje, da se to slovo u takvu sluaju nema pisati, osim
na kraju riei i u izvedenicama izpred hrvatskih oetaka,
kao to su -a c, -a 1 a c, -a n a c, -anski, -a n s t v o.
Prema tome izmeu i-a ne pie se j:
a) u rieima sloenim s predmetkom dia-, na pr.: dia-
betes, diabolo, diadem, diafragma, diagnoza, diagnostika,
dia-
gonala, diagram, diakritian, tlialekt, dialog, diamant,
dia-
metar, diapozitiv, dlaspora, diastaza, diatonika;
b) u sloenicama, kao to su: matriarhat, patriarh,
pa-
triarhalan, patriarhija, poliandrija> triangtulacija;
c) u vlastitim imenima, na pr.: Alkibiad, Ariadna,
Asklepiad, Aurelian, Diana, Dioklecian, Domcntian,
Driada,
Efialt, Euriala, Euriant, Fabian, Goliat, Gracian,
Grcgo-
rianum, Hadrian, Herodiada, Hiacint, Iliada, Indiana,
Juilan,
Juliana, Justilian, Kristian, Kvlntilian, Leviatan,
Lukian,
Marcial, Mcsiada, Miltiad, Oktavian, Osian,
Oegoviianum,
Priam, Sebastian, Siam, Terezianum, Tertulian, Tizian,
Valentinian;
56
) u rieima s doetcima: -a b i l a n: variabilan; -acija:
aviaclja, variacija; -ada: jeremiada, iniriada, triada; -
ak: afrodiziak, amoniak, salmiak, zodiak; -al (-a l a, -a 1 a
n, -a l i t, -a 1 i t e t, -a 1 i s t, -a 1 i z a m, - aliz a ci j a):
ceremonial, inicial, material, memorial, mi-nisterial, oficial,
pluvial, potencial, preferencial, provincial, f i liala, aksialan,
aluvialan, brahialan, diluvialan, eksterito-rialan,
ekvatorialan, tercialan, ferialan, financialan, genia-lan,
industrialan, kolonialan, komercialani, kongenialan, kon-
vencionalan, labialan, marcialan, medialan, parcialan, poten-
cialan, radialan, socialan, specialan, tangencialan,
teritoria-lan, trivialan, hialit, specialitet, materialist,
predialist, socia-list, specialist, materializain, provincializam,
socializam, tria-lizam, materializacija, socializaclja;
-an ( - a na, -a n c a, -anino, -anist, -ani t , -a n i-
zam, - ano, - ansa, - ant , - ant a, - ant a n) ; ci an, gvar-
dian, meridian, pavian, radian, liana, siciliana, alianca,
plano, planino, pianist, vivianit, arianizam, niansa,
denunciant, fo-liant, komediant, proviant, varianta,
konciliantan;
-ar ( - ar an, - a r d a , - ar i j - a r i s t ) : brevi ar, cere- moniar,
kaviar, proniar, terciar, familiaran, radiaran, miliar-da,
triarij, piarist;
-as: dias, iias, lias, trias;
-at ( - a t a n , -ati an, -atiar, -atida, -atika,
-a t i v a, -atizam, -ator, -atura): antikvariat, branhiat,
hiat, noviciat, plagiat, proletariat, eriat, rabiatan,
muriati-an, aviatiar, kariatida, aviatika, iniciativa,
paliativan, gla-iator, radiator, abreviatura, miniatura,
nunciatura;
-azam (-a za): entuziazam, hiazam, miazam,
elefanti-aza, leontiaza;
e) u nekim osamljenim rieima, na pr. fiaker, finsko,
piaster, psihiatar, viadukt.
Ovako takoer izvedenice od navedenih i slinih riei.
Izuzimaju se riei, koje se osjeaju ve kao udomaene, na pr.
dijak (dijaki, dijakov), Marijan (Marijana, Mari-janci),
Azijat (Azijatklnja) i sl.
57
Pie se -ija:
a) na kraju riei, na pr. Marija, Sofija, Ilija, Matija,
Austrija, Australija, Azija, Georgija, Indija, Rusija, Sicilija,
Venecija, denuncijacija, diatermija, ekspropriacija, hrija., gim
nazija, industrija, industrializacija, materija, ne-gociaeija, pa-
triarhija, poliand,rija> potencija, provinciju, psiliiatrija, stu
dija, triangulacija, variacija:
b) u izvedenicama od takvih riei s nastavcima, kao
to su:
-ao: Azijac, Georgijac, Indijac, Arijac;
-alac: gimnazijalac (gimnazijalka, gimnazijali, gim-
nazijalev), industrijalac, komercijalac, provincijalac;
-an: Talijan (Talijanka, Talijani, Talijane);
-a n a c: Belgijanac (Belgijanca, Belgijanev, Belgljan-
kin), Indijanac, Sicilijanac, Talijanac, Venecijanac,
arijanac, wagnerijanac; tako i kajkavski oblici, na pr
Gregorijanec, Fabijanec;
-anstvo: arijanstvo;
-a: grabancija, komedija, orija, Andrija, Mafija;
c) u genitivu singulara (i akuzativu, ako se radi o i
vom biu) i u genitivu plurala imenica na -i, -ij, -i j e, -io,
na pr. Verdija (od Verdi), Puccinija (od Puccini), studija
(od studij i studio), radija (od radij i radio), kolegija (od
kolegij), Tokija (od Tokio), Polonija. (od Polonio),
Ovidija
(od Ovidije), Vinicija (od Vinicije).
3. Za pisanje slova j izmeu i-c provedbena naredba
propisuje, da se to slovo u takvu sluaju nema pisati, osim
u nom. sg. imenica kao Arije, Poncije, u instr. sg. imenica
na -i, -ij, -ije, i osim u gen. sg. i u nom. pl. imenica na -ija.
Prema tome izmeu i-e ne pie se j:
a) u sloenicama, kao na pr. arhiepiskop, dieceza,
diereza, dieza, diegeza, dielektrian, poliedar,
triedar, trienij;
b) u vlastitim imenima., na pr. Ariel, Daniel, Gabriel,
Piemont;
c) u rieima s doetcima:
-el (-elan): faktoriel, artificielan, oficielan,
principielan;
-en a (-e n c i j a, -e n i t, -e n t, -e n t a 1 a c, -e n t a c i j a, -
eli tizam): hi ena, hi gi ena, si eni t, audienci ja,
insuficiencija, ambient, abiturient, gradient, ingredient,
inspicient, koefi-cient, koncipient, kvocient, orient,
percipient, recipient, re-spicient; orientalac, orientacija,
scientizam;
-er (-era, - er i t ) : eksterier, financier, kancionier, ka-
rabinier, premier, rentier, romancier, trier, bariera,
garso-niera, premiera, riviera, ardiniera, garnierit;
-eta (-cte, -etet, -etizani), dieta, servieta, variete, pietet,
kvietizam, pietizam;
d) u nekim, osamljenim rieima: hierarhija, hieratski,
hierofant, hieroglif, lukiernar, rekviem, relief, siesta, tan-
tiema.
Ovako takoer i izvedenice od navedenih i slinih riei.
Razlikuj: arhijerej (sloeno od arhi-jerej).
Pie se ije:
a) u nom. sg. imenica kao Arije, Bonifacije, Cerularije,
Dionizije, Elije, Felicije, Georgije, Hilarije, Inocencije,
Ma
rije, Ovidijce, Pankracije, Simplicije, Tiberije, Vinicije;
b) u instr. sg. imenica na -i, -i j, -i j e, na pr. Puccini-
jem (Puccini), Verdijem (Verdi), studijem (studij),
natrijem
(natrij), magnezijem (magnezij), radijem (radij),
kolegijem
(kolegij), Arijeni (Arije), Bonifacijcm (Bonifacije),
Dioni-
zijem (Dionisije);
c) u gen. sg
1
. i :nom. pl. imenica na -ija: asociacije
(asociacija), gimnazije (gimnazija), provincije (provincija),
studije (studija), variacije (variaeija), Marije (Marija),
Ma- '
tije (Matija);
d) u izvedenicama od rieci spomenutih pod a), b) i c):
Arijev, arijevski, arijevac, Verdijev, verdijevski, kalcijev,
ka-
lijev, magnezijev, natrijev, Andrijevci, Petrijevci i t. d.

58
59
kru-ka jut-ro gav-ran vje-ba

RAZSTAVLJANJE RIECI NA SLOGOVE
Koriensko naelo u pravopisu nalae i promjenu u raz-
stavljanju riei na slogove. Ta se promjena tie samo raz-
stavijanja suglasnickih skupova, dok raztavljanje samoglas-
nika samih (na pr. e-te-o-ci, di-o-b-a) i jednog suglasnika
sa samoglasnikom (na pr. ma-ti, do-mo-vi-na, Hr-va-ti)
ostaje isto kao i dosada.
Da se jednosloni dvoglas ie ne smije razstavljati, o
tom govori ve provedbena naredba.
Sto se tie suglasnickih skupova, dosadanji je pravo-
pis propisivao, da dva ili tri suglasnika pripadaju drugom
slogu, ako se sa samoglasnikom iza sebe mogu lako izgovo-
riti, (lakima za izgovor smatrali su se suglasniki skupovi,
kojima se poinju riei u knjievnom govoru i u narjejima.)
Tako se razstavljalo na pr.: sta-blo zbog skupa bi. n. pr. u
riei blato, do-bro zbog brod, ma-ka zbog kalj, i-skra zbog
skriti, se-stra zbog strah i t. d.
Korienski pravopis naputa takvo razstavljanje i dri
se koriena riei, tek tu i tamo povlai za sobom i razstav-
ljanje suvlasnikih skupova ne pazei na korien (na pr.
boji-te).
Pri razstavljanju riei valja dobro paziti na podjelu
riei u proste i sloene.
Proste riei
Kod ovakvih riei razlikujemo sluajeve, kad se nau
zajedno dva odnosno tri (etiri) suglasnika.
1. Ako se nau zajedno dva suglasnika, razstavljanje
riei na slogove vri se tako, da prvi suglasnik pripada
prvom slogu, a drugi drugom. Prema tome razstavljamo:
stab-lo mon-ra rah-lo kon-a
hrab-ri brad-va vin-ra vap-no
sr-ba svag-da drh-tai kup-lieii
ma-ka ig-la kraj-nji ljep-i
ru-ni iae-ma dik-la pas-la
sed-lo ig-ra tak-nuti us-na
rad-nik nee-ve crk-va pas-ti

mot-ka zet-va
samot-na av-li
vit-io dav-no
Biljeka: Valja dobro paziti na sluajeve kao
vidjeti, trpjeti, umjeti, letjeti, gorjet i si., gdje na pr. dj, pj,
mj, tj, rj ne smijemo razstavljati, jer tu zapravo i nema
suglasni-kog skupa, nego j pripada glasu e kao
samoglasniku (uz-poredi ikavsko vi-diti, tr-piti, u-miti,
le-titi
f
go-riti). Treba dakle razstavljati vi-djeti,
trpjeti, u-mjeti, letjeti, go-rjeti.
Isto tako ne smijemo razstavljati ni slovo ks (x) u
tuim rieima, kao to su na pr. taksa, tekstil i si. jer znak
za ks (x) u ovim sluajevima predstavlja jedan glas. Takve
dakle riei razstavljamo tsi-ksa, teks-til (prvo prema ma-
ti, a drugo prema stab-lo).
2. a) Ako se nau zajedno tri (etiri) suglasnika, raz-
stavljanje se vri tako, da prvi pripada prvom slogu, a dru-
ga dva (tri) drugom, na pr.:
znan-stven
zastup-stvo'
car-stvo
gor-tak
is-kra
^ 1P7-OTH
pravas-tvo > &
mno-tvo
b) protivno ovom pravilu skupovi od tri suglasnika, u
kojima su prva dva st, (osim u doetku -tvo), zd, d,
razstavljaju se tako, da prva dva pripadaju prvom slogu,
a trei drugom, na pr. gost-ba, izvlast-ba, bolest-nik, popust
ljiv, strast-ven, kazalit-ni, zemljit-ni, grozd-ni, nud-
ni,
dad-njak, sest-ra (ali usta-tvo).
c) Pridjevni nastavak -ji pripada uviek s a m drugom
slogu, pa valja razstavljati na pr. av-ji, gu-ji, kob-ji,
vrab-ji.

60
61
da-dem
ka-njen
eaz-da
praz-nik
Tnz-Ia
selja-tvo voj-ska
vojni-tvo kol-stvo
poku-tvo zemalj-ski
grad-ski gram-ljiv
gospodstvo oin-stvo
gospod-tina prven-stvo
, rot-kva
brat-stvo
kralj ev-ski
zdrav-stven
Sloene riei
Kod razstavljanja sloenih riei ostaje sve kao i dosa-
da, a kod njih pazimo na sastavine, od kojih su riei slo-
ene, pa u ovakvim sluajevima ne vriede nova pravila o
razstavljanju suglasnika, koja su postavljena kod prostih
riei (tu i tamo e se ta pravila poklapati, ali to nije bitno).
Razstavljamo dakle:
a) Prvi dio sloenice svrava se na samoglasnik:
na-dmem (ne nad-mem), prema na-duti
o-znaiti (ne oz-naiti), prema znak
o-bljutaviti (ne ob-Ijutaviti), prema bljutav
o-zljeda (ne oz-ljeda), prema zlied
po-nem (ne po-nem), prema po-eti
po-dlanica (ne pod-lanica), prema dlan
po-zvan (ne poz-van), prema zvati
pri-pnem (ne prip-nem), prema pri-peti
ni-smo (ne nis-mo), prema smo
ni-tko (ne nit-ko), prema tko
o-bradatiti (ne ob-radatiti), prema brada
iza-gnati (ne iz-agnati ili izag-nati), prema gnati
raza-znati (ne raz-aznati ili razaz-nati), prema znati
golo-glav (ne golog-lav), prema glava
Miro-slav (ne Miros-lav), prema slava
b) Prvi dio sloeniee svrava se na suglasnik, a drugi
poinje suglasnikom:
Rijei kod kojih nije osobito jasno, kako su
sloene, mogu se i drugaije razstavljati, na pr. ra-za-ranje,
ra-zo-riti, odu-stati, pou-prieti.
Da bi razlika izmeu prostih i sloenih riei u razstav-
ljanju na slogove bila to jasnija, dodajemo ovaj pregled:
Prosta, rie:
Prosta rie
Sloena rie
za-klan
na-knaditi
po-kvaren
z
a-pnern kup-ljen
z
a-
pljena
pas-la
po-slan

u-snuti
u-stati
na-koditi
pro-tkati
za-tvor
za-vladati
nazdraviti
po-zlaen
o
-
bukati

nad-metati raz-ljutiti naj-bolj raz-viti
ob-javiti po-ei ov-as od-tuiti
ob-liti raz-stanak prek-lani od-teretiti
ob-raditi raz-topiti noz-drva pred-tea
c) Prvi dio sloenice ,-rava se na suglasnik, a dru
poinje samoglasnikom:
raz-ulariti iz-obraziti
raz-um iz-oblici ti
raz-odkriti ob-istiniti se
ob-udoviti pred-osjeaj
ob-ii iz-ubijati
Biljeka: Prema navedenim
pravilima razstavljaju se uglavnom i tue riei, no kod njih se
ie moe razstavljati, na pr. di-e-ta, hi-e-ro-fant, gar-so-ni-e-
ra i t. d. Ne smiju se naprotiv razstavljati dvoglasi u rieima,
kao to su na pr. tau-tologiju, kau, Eu-ropa (ne ta-utologija,
ka-u, E-uropa). Sastavljene tue riei razstavljaju se takoer
u svoje sastavine, na pr. ob-jekt, ad-jektiv, tri-ear, tetra-
edar, elts-pedi-cijar, eks-plikacija.
Tue riei, koje osjeamo kao sasvim udomaene, od-
nosno kod kojih ne razabiremo sastavne dielove, razstavljamo
kao da nisu sloenice, na pr. eg-zempla.r, eg-zegetika, pe-da-
gog, rap-sod.

62 63
Sloena rie
pri-bliiti
na-brati
po-nem
po-dlanica
po-dne
o-drapiti
u-dvojiti
za-glavak
do-gmizati
o-trov
po-grabiti
pre-hlada
u-hmeljen
u-gvaljiti
pre-hraniti
za-htjev
pro-glas
stab-lo
hrab-ri
ru-ni
sed-lo
rad-nik
mod-ra
brad-va
ig-la .
jag-ma
jut-ro
ig-ra
rah-lo
Ah-met
neg-ve
vih-ra
drh-taj
dig-la
dik-la
vlak-no
crk-va
vap-no
us-na
pas-ti
kru-ka
mot-ka
et-va
av-li
gaz-da
Tuz-la
vje-ba
ka-njen
po
-njeti
gu-va
s
a-vakati
PRAVOPISNI RJENIK
Napomene uz rjenik
U ovaj su rjenik ule riei, koje treba prema provedbe-
noj naredbi Ministarstva nastave pisati drugaije, nego su
se do sada pisale, te iznimke i riei, kod kojih bi uslied krive
analogije mogla nastati sumnja o tome, kako se piu. Zbog
brzine posla moda se tu i tamo izmakla koja rie, te nije
unesena u rjenik, no u takvim e sluajevima svatko, pa
1 nestrunjak, prema drugim rieima lako odrediti pisanje.
Ne nae li se u rjeniku koja sloenica ili izvedenica, valja
potraiti rie, od koje je sloena odnosno izvedena (na pr.
glagolske imenice, ako ih nema, valja potraiti kod istog
glagola, pridjev kod imenice, prilog kod pridjeva, umanje-
nice odnosno uveanice Kod obinih imenica i t .d.),
U ovaj je rjenik .uneseno i dosta tuih riei, da se po-
kae, kako se piu prema novim pravilima. To dakako ne
znai, da te tuice valja i upotrebljavati, njih naprotiv treba
zamjenjivati dobrim i prikladnim hrvatskim rieima, gdje je
god to mogue i gdje se narodna rie po smislu podpuno
poklapa s tuicom.

A
ambrozija aliberki, prema

ambrozijanski Arlberg
abiturient ambulanta arteki
abreviatura . amfora artificielan
Absalom amoniak asiki, prema Assis
absces Andrijevci Asklepiad
abscisa angioloki, prema asociacija
abscencija angiolog asocialan
absint antikvariat astroloki, prema
absolucija antropoloki, prema astrolog
absolutan antropolog audiencija
absolutizam apsida augsburki, prema
absolutorij Arapkinja Augsburg
absolvent

Aurelian
absol virati arapski, prema Austrija .
absorbirati Arapi Austrijanac
absorpcija arhiepiskop austrijantina
abstinencija arhijerej aviacija
abstinent Ariadna aviatiar
abstrahirati Ariel aviatika
abstrakciia arija (napjev) Azijat
abstraktan Arijac (pripadnik

absurtd arijske rase) B
adhezija arianizam

adsorpcija arijanac babak, babku
afiliacija atrij anski babenberki, prema
afrodiziak arijanstvo Babenberg
aksi alan Arije, Arija Babogredac,
alianca Arijev, prema Arije Babogredca,
Alkibiad arijevac, prema Babogredci
alodialan Arije (pristaa Babogredev
ambasada ' . . Arijeve nauke) babskl
ambient arijevski babuka

'-, Koriensko pisanje 65
bakterioloki bezivotan
bieda blied

bakterioloki,
prema bakteriolog
balneoloki, prema
balneolog
bambadava
bamberki, prema
Bamberg
banatski bariera
basna Baka
batina
baki, prema Bag
bebka besjeda, gen.
mn.
besjeda (dugo je)
besjediti besjedniki
besjednitvo
besjednik
besjedovnica
besjeenje, prema
besjediti bezbotvo
bezcarinski bezcjenje
bezcvjetka bezastan.
bezastna bezae
bezuvstven bczutan
bezutnik bezutnost
bezdielan
bezduan, bezduna
bezgrjean,
bezgrjena,
66
bezkamatni
bezkimen
bezkonanost
bezkoristan, bez-
koristim
bezkrajan
bczkunik
bezkvasan, bez-
kvasna
bezmesan, bezmesna
bezobrazan, bez-
obrazna
bezopasan
bezopasna
bezplatan
bezplodan
bezposlen
bezposlica
bezposliar
bezpos liiti
bezpravan
bezpredmetan
bezpriekoran
bezprimjeran
bezpue
bezputan
biezputica
bezputnost
bezsanica
bazsavjestan,
bezsavje
stna
bezsmislen
bezsmrtan
bezsnen
bezsoan
bezspolan
bcz sraman
bezsramnoat
bezstidan
bezstidnica
bezstidnik
bez-
bezstidnost
bezstrastan,
bez-
strastna
bezsviestan
sviestna
bezsvjestica
beztemeljan
bezteretan
beztjelesan, bez-
tjelesna
bezuspjean, bez-
uspjena
bezvjerac, bezvjerca
bezvjeran
bezvjerje
bezvjerka
bezvriedan
bezvriednost
bezzakonje
bezzaloni
bezzazoran
bezznaajan
bezznaajnik
bezznaajnost
bezzub
bezzubka
bez zvuan
bezian
bezilan
bezivotan
bieda biedan,
kornp.
bjedniji
biediti
biednica
biednik
biednost
bieg ali bjegunac)
biel, komp. bjelji
bielac
bieliti, bieliim
bielonja . bielost
bieljenje
Bieljina
bieljka
bies, mn. bjesovi
biesan, biesna,
komp. bjenji,
bjesnij i
biesnik
biesnost
bijem prema biti bi
jenje
Bijenika cesta
Bijenik
biljeka
biljeninitvo, prema
biljenik
bimbaa
Biogradac, (sta-.
novnik B. na mo-
ru), Biogradca,
Biogradci, Bio-
gradev
Bisaka ulica
biti, bijem, bije,
bije, bijemo, bi-
jete; bijen, bi je-
nje
bitka, dat. bitci
bjeva
bjegunac
bjegunica
bjel (vrsta hrasta)
bjelance, bjelanca
bjelanevina .
bjelanjak
bjelasati se
Bjelasica
bjela
Bjelanica
bjelava
Bjelave (gradska
etvrt u Sara-
: jevu)
bjelica
Bjelice
bjeliast
bjelika
bjelilo
bjelilja
bjelina, prema biel
bjelitba
bjelkast
bjelo . (tako se
piu sve sloeni-
ce, kojima je
prva polovina
biel; na pr. bje-
lobrk, bjelodan,
bjelolik. Bjelo-
pavli, Bjelorusi)
bjelonica ;'.
bjelogorica
bjelogorian bjelokost
bjelokostan, bjelo-
kostna bjelokostka
bjelouka (zmija)
Bjelovar, Bjelovarac,
bjelovarski bjeluast
bjelutak, mn. bje-
lutci
bjeljaa
bjeljar
bjeljara
bjesnilo
bjesniti i bjesnjeti,
bjesnim; bje-njah;
(po) bjes-nih, (po)
bje-njeh; bjesnio,
bjesnjeli i bjesnila
bjesnoa
bjesomuan
bjesomunost
bjesovski
bjenjenje, prema
bjesnjeti i bjes-
niti
bjeati
Blagoviest
blagovjestnik
Blakovi
Blako, prema Bla
blied, komp. bljei
67
bliediti __________
bliediti bliedost bl i
eenje.bliesak, blieska
blietati blietiti
blizak, blizka Blizki
Iztok bljedilo
bljedo... (tako se
piu sve sloeni-ce,
kojima je prva
polovina prema blied;
na pr. bljedolik)
bljedoa bljedovlt
bljeahan bljeskanje
bljeskati bljeskav
bobac, bobcabobev,
prema bobac bogac,
bogca bogataki,
prema bogata
bogev, prema bogac
bojitni, prema
bojite
bolestan, bolestna
bolestniki bolestnik
bomba bonbon
borilistni prema
borilite
Bosna
bosti, bodem
Bokovi Boko,
prema
Boidar
botvo, prema bog
braco brahialan
branhiat bratski brdski
breati, breim bre,
brea. bregovit,
prema brieg
brektati, brekem
brenati, brenim
breskva, gen. mn.
bresaka
Brestaje
brestov, prema briest
brestovaa brestovina
breviar breza
brezovaa Brezovica,
Brezov-
anin, brezoviki
brei breina
breuljak breuljast
Briarej
bridak, bridka
brieg, mn. bregovi
briest, mn. briesto-
vi (ali brestov,
brestovina)
___________ ciel
briee
brieak, brieka
briean
brijati, brijem, bri-
je, brije, brije-
mo, brijete
brijem, prema
brijati
brloki, prema
Brlog
brodski
brusnica
bubotak, mn. bu-
botci
bubrei
Budimpeta
bumbaa
bumbar
Bunjevac, Bunjev-
ca. .., mn. Bu-
njevci, Bunjeva-
ca; bunjevaki
Bunjevka
ceremonial (ali ce-
remonija)
ceremoniar
ceremonija (ali ce-
remonial) cian ciediti
ciedka (ali cjedilo)
ciedenje ciel i cio,
komp. cjeliji
cielac ___________
cielac, cielca cieliti i
cieljeti cielost (ali
cjelina) ciena (ali
cjenik) cieniti
ciep, mn. cjepovi
ciepalac, ciepaoca
gen. mn. ciepalaca
ciepanje (ali cjep-
kanje)
ciepati (ali cjepkati)
ciepiti (ali cjepivo)
ciepljenje ciev (ali
cjevica,
cjevovod) cievnl
Cimbri cjedilo (ali
ciedka) cjediljka
cjedina cjelcat
cjelina (ali cielost)
cjelinski cjelivanje
cjelivati, cjelivam
cjelo ... (tako se
piu svre sloeni-ce,
kojima je prva
polovina prema ciel;
na pr. cjelokupan)
cjeloa cjelov cj
elovit cjelovitost
cjelunuti
cvjetati
cjenik cjenilba, criepnja
prema crievac
cieniti cjenkanje crievan, crievna
cjenkati se cjepa, crievce
prema ciepati crievnica . .
cjepaki cjepak, crievnjak
cjepka (pridj.) crievo, ali crevar
: cjepalo crjepar, prema
cjepanica criep
cjepidlaenje crjepara
cjepidlaiti crjepi , '
cjepidlaki crjepovlje
cjepidlaka cj epi Crnadak, Crnadka
kacjepilni, prema Crnadkov, prema
ciepiti cjepiljnjak Crnadak
cjepivo cjepka; gen. crpsti, crpem
mn, crtkati
cjepak:a crvenokoac, crve-
cjepkati ali ciepati nokoca, crveno-koci
cjepljiv cjepolina crvenbrk crvenperka
cjevanica, prema curetak, mn. curetci
ciev cj evast cvasti, cvatom cviee
cjevica, umanj. od cviet, mn- cvjetovi
ciev Cvieta (ali Cvjetko)
cjevnjaa cvjetaa, prema cviet
cjevnjak Cvjetan cvjetanje cvj
cjevovod etarcvjetarlca
crevar, ali crievo cvjetariin cvjetarnica
criep, mn. crjepovi cvjetarstvo cvjetast
crieplje cvjetati
69
cvjeti
cvjeti, uman},
prema cviet
cvjetite
Cvjetko (ali Cvieta)
Cvjetna nedjelja
cvjetni, cvjetna
Cvjetnica cvjetnjak
cvjetonosan, cvjeto-
nosna
cvjetonja
cvjetulja
arobnjatvo,
prema arobnjak
asak, aska astan,
astna astben
astbina astniki
astnitvo, prema
astnik
astnik
astnost
eljustan, eljustna
elj us tka eljustnica
empres erkeki,
prema
erkez esma
esno estnica
estnik
70
eki, prema eh
etiristogodinji
etka
etrnaestgodinji
etverogodinji
etveronoac, etve-
ronoca
etveronoke
etvrtak, mn. et-
vrtci
etvrttonski ije,
ijega, ijem,
prema iji ikaki,
prema
Chicago
impanza inbenik
ingkianki, prema
ing-kiang
initba inovnitvo,
prema
inovnik ipka
istilini, prema
istilite itak,
itka i kov, ika,
ici ikov, prema
iak lankonoac,
lan-konoca
ovjeac, ovjeca
ovjean
ovjeanski
ovjeanstvo
ovjei ovjeina
ovjeji
deko
ovjeno ovj enost
ovjetvo, prema
ovjek
ovjeuljak
ovjek
ovjekoljuban
ovjekoljublje
ovjekomrzac, o-
vjekomrzca
udesan, udesna
ungukinki, prema
ung-king uruki,
prema
urug
vrsnica planina
vrsnuti

askati oak,
oka uka
D
Dubac, Dubca
Dabev, prema
Dabac
Daniel
daska
daak, daka
daan
dadak, dadka
dadan, dadna
debelokoac, debelo-
koca
deko
dekadski
dekadski, prema
dekada demagoki,
prema
demagog demekinja
denunciacija
denunciant desetak,
mn. desetci
desetgodinji
desetgodinjica desni
desnica devesilje
devetak, mn. devetci
devetdeset
devetdesetgodinji
devetgodinji
devetnaestgodinji
deviacija diabetes
diabolo diadem
diafragma diagnosa
diagnostika diagonala
diagram diakritian
dialekt dialektika
dialektoloki,
prema dialektolog
dialog dialoki,
prema
dialog
diamant
diametar
diametralan
Diana
diapozitiv
diareja
dias
diaspora
diastaza
diatermija
diatoniki
dieceza
diegeza
dielak (ali djeli)
dielektrian
dieliti (ali podjela)
dieljcnje (ali dje-
litba) diereza dieta
diete, djeteta (ali
djeca) dieza dijak
diluvialan dio,
diela, dielovi
Dioklecian
dionitvo, prema
dionik disociacija
ditirambski, prema
ditiramb diurna
diurnist divljatvo,
prema
divljak
djeca (ali diete)
djeai djeaki
djelovan
djeatvo, prema
djeak
djeak
djearac
djeica
djeinji
djeji
djeurlija
djed
djedo (dugo je) dj
edovac djedovski
djelatan djelatelj djelati
djelatnost djelce (dugo
je)
prema djelo djeli,
prema dio, diela
djelilac,
djelioca, gen. mn.
djelilaca
djelilo djelimice
djelite djelitba
djelitelj
djelo... (tako se
piu sve sloeni-ce,
kojima je prva
polovina prema
djelo; na pr.
djelotvoran)
djelokrug djelomice
djelomian djelovan
71
djelovanje
doprieti doprinieti
dvjesta

djelovanje
djelovati
djelja djeljaa
djeljaonica
djeljati
djeljenik, prema
dieliti djeljiv
djeljivost djeo
(dugo je), prema
djever djetao, djetla
djetei djetelina
djetece, djeteca i
djeteceta
djeti (djesti): dje-
nem (djedem);
(za)djeh, (za)-
djedoh, (za)dje-
nuh; (za)djevi;
(za)dio, (za)-djela;
(za)dje-ven djeti
djetiki
djetinjarija .. .
djetinjast djetinji,
prema
diete djetinjiti djeti
nj ski djetinjstvo
djeva (dugo je)
djevenica djeveniar
djevenje
djever
djeverua
djevica
djevianski
djevianstvo
djevojaki
djevojatvo
djevojica
djevojura
djevojka
dlietce, dlietca,
gen. mn, dlietaca
dlieto dobijem,
prema
dobiti
dobitak, mn. do-
bitci dobiti, dobijem
(vidi biti)
dociepiti doastnik
doetak, mn. do-
etci
dodatak, mn. do-
datci dodieliti
dodievati dodjenuti
se dodjesti se
dodjeti se
dogorievati (ali
dogorjeti
dogorjeti (ali do-
gorievati) dohodak,
dohodka,
dohodci
dolazak, dolazka,
dolazci
dolietati, dolieem,
(ali doletjeti)
dolievati (ali dolje-
vak)
dolijem, prema do-
liti
doliti, dolijem (vidi
liti)
doljevak, doljevka,
doljevaka
Domentian
dometak, mn. do-
metci
domjenak
domorodac, domo-
rodca, domorodci
donalievati
donieti, donieh,
donio, doniela,
donesen, doniet
dopievati (drugo je
dopjevati)
dopijem, prema
dopiti
dopiti, dopijen
(vidi piti)
dopisnica
dopisnik
dopjevati, drugo je
dopievati
doplatak, nn. do-
platci
doprieti, doprem,
doprieh, dopro,
doprla, doprvi
doprinieti
doprinosben
dopunben
dopustnica
doraslost
dosjetiti se
dosjetka
dosjetljiv
dosljedan
dospiee
dospievati (ali do-
spjeti) dospijem,
prema
dospjeti dospjetak,
dospjet-
ka, dospjetci dospjeti,
dospijem, dospi je,
dospije, dospijemo,
dospi jete doteati
dovesti, dovedem
dovezti, dovezem
doviek(a) dovijem,
prema
doviti doviti,
dovijem
(vidi viti) dovode
dovratak; mn. do-
vratci dovreti,
dovrim, do
vrij em, dovreo,
dovrela
dozreti, ali dozrievati
dozrievati, ali dozreti
draosiek dragocjen
dragocjenost drama tur
ki, prema
dramaturg
Drakovi
draestan, dra-
estna
drakati Drako
dremovan (ali
drien)
drenovaa (ali drien)
drenovina drenjak
drenjina dretva
drevan Driada driem,
ali dremovan
driemak
driernalac, driema-
oca, gen. mn.
driemalaca driemati
driemovac
drien, ali drenov,
drenovina
drienak
drobac, drobca
drobi
drobtina
drugiji
druben
drutvo
drvodjelac, drvo-
djelca (dugoje)
drvodjelstvo (dugo
je) drvodjelja,
gen.
mn. drvodjelja
(dugo je)
drvorezac, drvorezci
drvotrac, drvo-
trca, drvotrci
drzak, drzka drak,
drka, drci dubac,
dubca, dubci
dubak, dubka, dubci
dubkom dubsti,
dubem dugovjean
dugovjenost dugovj
ekdugovremen
duisburki, prema
Duisburg Duni dan
dvadesetetverac
dvadesetetvero
dvadesetetvorica
dvadesetgodinji
dvanaestgodinji
dvanaestnik dvie, dat.
i lak.
dvjema dvie
stotine. (ali dvjestal
dvizac dvizca
dvjestaiali dvie
stotine)

72 73
vjestagodinj gimnazij
a
gimnazijalac grijem

dvjestagodinjii
dvjestoti
dvjestotisui dvje
stotisuina
dvjestotnina (1/200)
dvocievka, gen
mn. dvocjevaka
dvocjepan dvodjelan
dvogode
dvogodinji
dvomjesenik
(asopis)
dvornjesenjak
dvonoac, dvonoca,
dvonoci
dvoritni, prema
dvorite
vosjean
dvovlastnik

atvo, .prema ak
umbir
E
edinburki, prema
Edinburg
Efialt
Egipat, Egipta
egipatski ekoloki,
prema
ekolog ekspresni,
prema
ekspres
ekspropriacija
eksterier
eksteritorialnost
ekvatori alan
elefantiaza emblem
emfaza empirija
Englezka englezki,
prema
Englez
entuziazam
epidiaskop
epski
esencialan
etimolozki, prema
etimolog etioloki,
prema
etiolog etnoloki,
prema
etnolog etoloki,
prema
etologEuriala
Euriant europski i
evropski F
faktoriel familiaran
farmakoloki, prema
farmakolog
faistkinja enolozki,
prema
fenolog
ferialan fiaker
fiasko filiala
filoloki, prema
filolog financialan
financier fizioloki,
prema fiziolog
foksterier
foliant fortepiano
Francuzka
francuzki, prema
Francuz
frazeoloki, prema
frazeolog Fruka
gora furiant
Gabriel
garitni, prema
garito
garnierit
garsoniera
gatka, dat. gatci i
gatki
gdje
genialan (ali genij)
genij, genija, geni-
j em (ali ge-
nialan)
geoloki, prema
geolog
geslo
gibak, gibka
gibkoa
gibkost
gimnazija
gimnazijalac
ginekoloki, prema
ginekolog gladak,
gladka gladalica
gladalo glatanje
gladati glad ina
gladiator gladkoa
gladkost
glasak, glaska -
glasan, glasna glas
balo glasba
glasbaonica glasbar
glasben glasbenik
glasnik glavosiek
glavonoac, glavo-
noca, glavonoci
GlavosJeni (Ivan)
gluhoniem gniezdo,
ali gnjez-
dasce
gniezditi (se)
gnieenje gnojitba
gnusan, gnusna
gnjecati gnjecav
gnjeiti gnjed
(mrk) gnjesti,
gnjetem
gnjetao, gnjetla
gnjev gnjevan
gnjeviti (se)
gnjevljiv
gnjezdace (ali
gniezdo)
gnjezdite
gnjijem, prema
gnjijenje gnjiti,
gnjijem,
gnjije, gnjije,
gnjijemo, gnjijete
godinjak godinji
godinjica Goliat
golien, golieni (ali
goljenica)
golobradac, golo-
hradca, golo-
bradci golobradev
golub e golubi
golubka goljenica
(ali golien)
gombati se
gorjeli, gorim, gorio,
gorjela
gorostasan, goro-
stasna
gospodski
gospodstvo
gospodtija
gospodtina
gostba
goveda
grabancija
Gracian
Graani
Graanin (prezime)
Graanica
Gradac, Gradca
Gradanin (ovjek
iz Gradca)
gradient Gradika
gradski grafoloki,
prema
grafolog graak,
graka grebac
grebsti, grebem
Gregorianum
Gregorijanec
gregorijanski;
grelja greljika
Grge, Grgca
Grgev, prema
Grge grgeteki,
prema
Grgeteg grieh,
mn. griesi
(ali grjehota)
griesiti grijati,
grijem,
grije, grije, gri-
jemo, grijete
grijem, prema
grijati

74
75

grobak, grobka
(mali grob) groktati,
grokem grozan,
grozna
(drugo je groz-
dan, grozna)
grozdak, grozdka,
grozdci grozdan,
grozdna
(drugo je gro-
zan, grozna)
grozniav gruki,
prema
Gru
Gubec, Gubca
Gubev, prema
Gubec gubitak, ran.
gu-
b.itci
guda, gudca, gudci
gudev gulitba
gumbaa guska gusle
guar gusiea guji
gvardian
76
haljetak, mn. ha-
ljetci hambar
hamburki, prema
Hamburg haram
ba a Hazdrubal
hekatomba
herceki, prema
herceg
hersoneski, prema
Hersones
Herodiada
Hiacint hialit
hiazam hiena
hierarhija
hieratski
hierofant
hieroglif
higiena
hiliazam hinba
hinben
hitac, hitca, hitci
hladak, hladka
hlapat, hlapta
hljebac, hljebca
hrak, hrka, hrci
hrija
hropac, hropca
hroptati, hropcem
hrut
hrvatski
hrvattina
htijenje, prema
htjeti
htjeli
hukati, hukam
hvalevriedan t
I
ideoloki, prema
ideolog
igda igdje
Iliada Ilija
imetak, mn. imetci
imperativ imperator
imperfekt
imponirati
impregnirati
impresija
improvizirati impuls
Indiana
Indiana (ali Indija)
Indianopolis .
Indija
Indijac
Indijanac
indijanski
industrialan (ali
industrija)
industrializacija
industrializirati
industrija (ali in-
dustrialan)
industrijalac infaman
infekcija infinitiv
inflacija influencija
informirati infula inf
uzori j inicial iniciativa
iniciator inovjerac,
inovjerca
(dugo je), ino- '
vjeraca ino vjeran
inovjerev (dugo
je) inovjerka
(dugo
je), gen. mn. ino-
vjeraka inspicient
insuficiencija interier
iriki, prema Irig
irokeki, prema
Irokeaiskati,
itemi iem
iskon
iskonski
iskra
iskren
Istam, Istma
Istanbul (ali Stam-
bul, Stambol)
isti istina istinit
istodoban Istra
iias
izadrieti, izadrem
izasjei, izasieem
izba
izbieliti i j zbj clj eti
izbijeni, prema izbiti
izbiti, izbijem
(vidi hiti)
izbliedjeti izbrijati,
izbrijem
(vidi brijati)
izbrijem, prema
izbrijati
izbrusak, izbruska
izceriti izciediti (ali
izcje-
ivati) izcieliti (ali
izcje-ljivati)
izciepati (ali iz-
cjepkati)
izdieliti
izcjeenje izcjeivati
(ali izciediti) izcjelivati
(drugo
je izcjeljivati)
izcjeljenje izcjeljiv
izcjeljivati (drugo
je izcjelivati)
izcjenkati izcjepkati, ali
iz- .
ciepati izcrpljiv
izcuriti izcvjetati
izakati izaiti izehati
izekati izekivati
izcprkati izerupati
izeati izeljati
izeznue izeznuti
izistiti izitati izupati
izukati izdajnitvo,
prema
izdajnik
izdaan, izdana
izdatak, mn. izdatci
izdieliti, ali izdje-
ljivatt
7
7
grizkati impuls
grizkati
H
hljebi
grizti

hodoaslnik
grjehota (ali grieh) haaki, prema Haag holandezki, prema
grjean, grjena hahsburki, prema Holandez
grjeriica Habsburg hoteli er
grjesniki Hadrian hrbat, hrbta
grjenik hajdutvo, prema hrbtenica
grkoiztoni hajduk hrbtenica
izdievati
izdievati, ali izdje-
nuti, izdjeti
izdjeljati izdjeljivati,
ali
izdieliti
izdjenuti, ali
izdievati izdrieti,
izdrem izdubak,
izdubka,
izdubci
izdubsti, izdubem
izfrknuti izgrijem,
prema
izgrijati izgnjiti,
izgnjijem
(vidi gnjiti)
izgrebsti, izgrebem
izgrizti, izgrizem
izhitrili izhladiti
(se) izhlapiti
izhlapljiv izhod
izhodati se izhoditi
izhrakati izhrskati
izkaz izkazati
izkesiti
izkidati izkihati (se)
izkipjeti izkititi
izklasati izklesati
izklina
78
izklijati
izkljuenje
izkljuiti
izkljuiv
izkljuivati
izkljuvati
izknjiba
izknjiiti
izkolaiti
izkoliti
izkomadati
izkopati
izkopanje
izkopati
izkopnjeti
iskoprcati se
izkorieniti, ali iz
korjenjivati
izkoriivati
izkorjenjivati, ali
izkorieniti
izkoristiti izkositi
izkradati se
izkrcati izkriti
izkrenuti izkresati
izkrhati izkriviti
iskriati izkrsnuti
izkrvariti izkucati
izkuhati iskupiti
izkusan, izkusna
izmuzti
izkusiti
izkvaiti
izkvariti
izlazak, izlazka,
izlazc i
izlet
izletjeti, ali izlietati
izlieiti, ali izljeiv
izlietati, ali izletjeti
izlievati, ali izljev
izlijem, prema izliti
izliti, izlijem (vidi
liti)
izlian, izlina
izljeiv
izljev, ali izlievati
izljezti, izljeem
izmienili, ali izmjena
izmienjati, ali iz-
mjenjivati
izmiesiti
izmieati
izmijem, prema
izmiti
izmiti, izmijem
(vidi miti)
izmjena, gen. mn.
izmjena (dugoje)
izmjence
izmjeni ce
izmjenian
izmjenit
izmjenjivati, ali
izmienjati
izmjeriti
izmuzti, izmuzem

iznalazak

izrijem
iznalazak, izna- izposiecati izpriuavanje
lazka, iznalazci izposlovati izpriavati
iznevjeriti izpostava izprinica
iznieti, iznesem izpostava izprika
izobiestiti se izpostnik, prema post izprieiti
izobrazba izpovied, ali izpo- izprieka
izodsiecati vjednik izpripoviedati, ali
i.zobenik izpoviedalac, izpo- izpripovjediti
izoboenje viedaoca, gen. mn- izpripovjediti, ali
izobiti izpoviedalaca izpripoviedati
izpad izpoviedati, ali izprosiecati
izpaliti izpovjediti izprositi
izp ara ti izpoviest izprosjaciti
izparili izpovjedaonica izprsiti se
izpasti izpovjediti, ali iz- izprskati
izpei, izpeem poviedati izprutati
izpeti se, izpnem se izpovjedni izpruiti
izpijem, prema izpovjedniki izprva
izpiti izpovjednik, ali izprvian
izpiliti izpovied alac izpriti
ispipati izpraiti izpucati
izpirati izpratiti izpuhati
izpisati izprava izpuniti
izpit izpravak izopen
izpiti, izpijem isprazan, izprazna izpupina
(vidi piti) izprebijati izpupiti
izpitiva izpred izpuriti
izpjemti se izprcgnuti ' izpust
izpjevati izprekidati izpuiti
izplaivati izp remeta ti izputati
izplakati izpremieati izradak, izradka,
izplata izpreplesti izradci
izraslina izrezak,
izreska,
izrezci izriekom
izrijem, prema izriti
i
z
p
r
e
s
i
e
c
a
t
i
,

i
z
p
r
e
-
s
i
e
c
a
m (dugo je
izpresjecati)
izpre vraati
izpriati
79
izplatiti
isplaziti
ispljuskati
jzpoetka
izpod
izriti
izvjetavati
izvjestiti
kirurki

izriti, izrijem (vidi
riti) izseliti
izseljenitvo, prema
izseljenik .
izseljenik izsiecati,
dugo je
osjeati
izsievati
izsievci, izsjevnka
izsiecati, drugo je
izsiecati
isjeckati, ali iz-
siecati izsjeak,
izsjeka,
izsjeci
izsjei, izsieem
izsjek, gen. ma.
izsjeka (dugoje)
izsluitiizsmijati,
izsmijem
(vidi smijati se)
izsmijavati
izsmijem, prema
izsmijati
izsmjehivanje
izsmjehivati
izstrugati izstup
izstupiti, drugo je
iztupiti
izsuiti
izsvojiti
izgurati
izetati
izibati
iztrcati
iztai (iztaknuti),
iztaknem
iztakati
iztaliti
iztancati
iztanjiti
iztei,
izteem
iztesati
iztezati
izticati, iztiem
iztirati iztiskati
iztisnue
iztisnuti
iztjecati, prema
iztei iztjerati
iztjerivati i
ztoan, iztona
iztoiti
iztonjaki, iztonjak
iztok iztovar
iztovariva iztraga i z
traitelj iztraiva
iztraivalac, iztra-
ivaoca, gen. mn.
iztraivalaca iztrati
iztrgnue
iztrgnuti
iztriebiti, ali
iztrebljivati
iztrebljiv
iztrebljivati, ali
iztriebiti iztroiti
iztrti iztruliti
iztrunuti iztui,
iztuem iztumaiti
iztupiti, drugo je
izstupiti
izturati
izumrieti, izumrem
izuzetak, mn. izu-
zetci izvadak,
izvadka,
izvadci
izvedba
izvesti, izvedem
izvezti, izvezem
izviestiti, ali izvje-
ivati, izvjetavati
izvieten
izvijen, prema iz viti
izviti, izvijem {vidi.
viti) izvjesiti
izvjestitelj
izvjestnica
izvjestnost izvjee
izvjeivati, ali iz-
viestiti
izvjetaiti
izvjetaj
izvjetavati, ali iz-
viestiti
izvjetiti (se)
izvjetriti izvjebati
izvlastbe, prema
izvlastiti izvreti:
izvrim,
iz vrij em; izvrio,
izvrela
izvrstan, izvrstna
izvran, izvrna
izzvidati izei
izdrebati izednjeti
izenita izeti,
izmem izliebiti
izvakati, izvaem
jamb jambski,
prema
jamb
jarostan, jarostna
jusan, jasna jasle
jasnoa jastreb
Jazak, Jazka, Jaz
anin jazbina
jedak, jedka jedkad
jedanput
jedanaestgodinji
Koriensko pisanje
jendnaba
jednoboac, jedno-
boca, jednoboci
jednobotvo
jednocievka, gen.
mn. jednocjevaka
jednogodinji jeftin
jeftinba
jeremijad a.
ali Jeremija,
Jeruzalem jesti,
jedem, jeo
jugoiztoan
jugoiztok Julian
Juliana, ali Julija
Julija, ali Julian,
Juliana junatvo,
prema
junak
jurini
Justinian
H
kaca
kaara, umanj, pre~
ma kaca kadetski
kadto kadkad(a)
kalabreki, prema
Kalabre
kalcij ev, prema
kalcij
kalijev, prema kalij
kalupi kamfor
kanconier
kandidatkinja kapak,
kapka karabinier
karanfil kariatida
kariera karies
karolinki, prema
Karolingi
kartaki, prema
karta
kartaki, prema
Kartaga
kartuzijanac kasan,
kasna kasnije katel
kaviar kavkazki,
prema
Kavkaz kazalitni,
prema
kazalite Kijev
kinezki, prema
Kinez kinoloki,
prema
kinolog
kirgizki, prema
Kirgiz kirurki,
prema
kirurg
kisnuti
kisnuti kian, kina
klepac, klepca klient
klieta kliet, klieti
klietka klirinki,
prema
kliring (clearing)
klizak, klizka klube
klubko
klubski, prema klub
kulpica, umanj. od
klupa
kljenut, kljenuti
kljunoroac, klju-
noroca, kijuno-
rociknetvo,
prema
knezknjiki,
prema
knjiga
kobac, kobca kobev,
prema kobac kobi
kocka
koeficient koleki
kolievica kolievka,
mrt. ko-
lievka, kolje vaka,
kolievkama
kolonialankolosi
ekkolovozki,
prema
kolovoz
82
koljenec, prema
koljeno
koljenima
komediant, ali ko-
medija komedija
komedijaki, prema
komedija
komercialan
komercijalac
komitba komiki,
prema
Komia
komparacija
kompilacija
komponirati
kompresor
kompromis koncept
konciliantan
koncipient
kongenialan
konopac, konopca
konopi
konjanitvo, prema
konjanik kopca
korien, ali korjen-
i, korjenit
korienak korienski
korienje, prema
korien
koristan, koristna
koristnica
koristnik
kriitb
koritce, malo korito,
drugo su korice,
na pr. u knjige
korjeni, ali korien
korjenika
korjenit
Koruka
kosac, kosca
kosbaa
kositba
kosmat
kosnuti se
kostrie'
kostrieiti se
kostriet, kostrieti
koaratvo, prema
koara
konica
kotan, kotana
kotic, umanj. pre-
ma kotac
kozmoloki, prema
kozmolog
krajiki
kralj eak, kralj e-ka,
kralj ezci
kraljenica
kralj enjak
krasan, krasna
krasti, kradem
kraki, prema kras
kratak, kratka
kratati
kr at ina
kritba
krepak
krepak, krepka,
komp, krepiji
krepina
krepkost
krepost
krepostan, kre-
postna
krepostnica
krepostnik
kretati, kretim
kriepiti, ali okrepa
kriepljenje
kries, mn. kresovi
krijem, ,prema kriti
kriesnica
krilonoac, krilo-
noca, krilonoci
kriomar
kripta
Kristian
kriica
krika
Kriko vi
kriti, krijem, krije,
krije, krijemo,
krijete; krljenje
krivovjerac, krivo-
vjerca (dugoje)
krivo vjeran
krivovjerje
krivo vjernica
krivo vjerniki
krivovjernitvo, '
prema krivovjernik
krivovjerski
krivovjerstvo
lieha
kronoloki, prema lampa laringoloki,
kronolog prema
krotak, krotka, laringolog lasan,
komp. krotkiji lasna, komp.
krozsred lanji i lasniji
krstaki, prema laska lasnoa latiti
krsta laac, laca, laci
krstni (kum, list) ledac, ledca, ledci
krstno ime ledian ledanik
krtenje leditni, prema
krumpir Iedite
kruka leptir les
kruni, prema kruh Les e
kukcojedac, kukco- leina
jeilca, kukcojedci leki, prema Leh let,
kukev, prema ku- vidi liet leta letak,
kac letka, letci
kukuriek

kukuriekati, kuku- liana (povijua)
rieem lias
kukuruzi licenciat
kurnpanija liba
kupac, kupca lieenja
kupev, prema ku- lieiti, ali ljeilite
pac lienica
kuialitni, prema lieniki
kupalite lienitvo, prema
kvasac, kvasca lienik
kvasan, kvasna lienik
kvietizam Iieganje
Kvintilian liegati
kvocient lieha
L 8
labialan
3
ladoki, prema

Lndoga

liek ______________
liek, mn. Iiekovi, ali
ljekarija
Iien, komp. ljeniji
lienina, ali ljenivac
lieniti se
lienost
liep, kom.p. ljepi
liep, prema liepiti
liepiti, ali Ijepak,
ljepilo
liepost, ali ljepota
lier, mn. ljerovi
lies, mn. ljesovi
lieska, mn. lieske,
ljesaka, Iieskama,
ali ljeskov, Ijes-
kovina
liee, jedn. sr. r.
liet
lietati, Iieem
lievak, lievka (druga
je ljevak, ljevaka)
lievanje
lievati, ali ljevaonica
lieva
lieki, prema Liege
lievi, Heva, ali lje-
vak
limb
lisac, lisca
listak, listka
listnat
listnica
listonoac, listo-
noca, listonoci
listoroac, listo-
roca, listoroci
liti, lijem, lijes, lije,
lijemo, lijete
lopta lotarinki,
prema
Lotaringija
lovitni, prema
lovite lovnitvo,
prema
lovnik
Lucian
luckast
luba (kemija) lue
ludbreki, prema
Ludbreg
lukiernar
lukija
lumbarda
lupei
lupeki
lupetina
lupetvo
lutka U
ljeilite, ali lieiti,
lienik ljeilitni,
prema
ljeilite
ljekarija, ali liek
ljekarina ljekarna
ljekarniki ljekarnik
Ijekarstvo
ljeva
ljekovit
ljenariti
ljenivac, ali lienina
ljenivica
Ijepak, ali liepiti
ljepenka
ljepilo, ali liepiti
ljepljiv
ljepojka, ali liep
ljeporjeiv
ljepota, ali liepost
ljepotica
ljepati
ljepuan
ljepukast
ljesica
ljeskov, ali lieska
Ljeskovac
Ijeskovaa
ijeskovina (drvo od
lieske)
ljestve, ljestava
ljenjak ljeti ljetina
ljetite ljetni ljetnik
ljetnikovac ljeto,
gen. mn. ljeta
(dugo je)
ljetopis ljetos
ljetonji
ljetovalite
ljetovati ljeva
ljevak
ljevak, ljevaka
(drugo je lievak,
lievka) ljevaonica
Ijevi, umanj.
prema lievak
ljevica ljeviar M
magnezijev, prema
magnezij
makiavelizam
malocjen
malovriedan
malteki, prema
Malteanin
maljuan, maljuna
Mardal
marcialan
Marija
Marijan
Marijana
Marijanci
marijanski, prema
Marija
maslac
maslina
maslo
mast
mastan, mastna,
komp. mastniji
mastnica
mastnoa
masla
material, ali ma-
terija
materialan ',:
materializam materij a,
ali material
Matija Matijevi
matriarhat
mayerlinki, prema
Mayerling
Medak, Medka;
Medanin, me-
daki
medialan
mediatizacija
M.edveak
medvjed, gen. mn.
medvjeda (dugoje)
meuprienica
meurieje
mekuac, mekuca
memorial, ali me-
morija
memorija, ali me-
morial
Merekovski
meridian
merovinki, prema
Merovingi
mesni, mesna, prema
meso
mesnica
mesti, metem
mestve
metak, mn. metci
Metkovi
metodoloki, prema
metodolog
mjede
n
miazam
mieh, mjehovi
miena, ali promjena
mieniti (se)
mienjanje
mienjati, ali. mjenja
miesiti, ali primjesa
miealica
mieanje, prema
mieati
mieati, ali mjea-
vina
mieenje, prema
miesiti
mienja
Mijat
mijem, prema- miti
miliarda
milijun
milostan, milostna
rnilostnica
milostnik
Miltiad
mimogredce
miniatura
ministerial
ministerialan
miriada
miriametar
misnitvo, prema
misnik
miti, mijem, mije,
mije, mijemo,
mijete; mijenje
mjed, mjedi
mjeden
85
mjedenic
a
mjedenica
mj eho vit
mjehur
mjenben
mjenica
mjenian
mjenja, ali
mienjati
mjenjanica
mjera, gen. mn.
mjera (dugo je)
mjera
mjeraina
mjerai
mjerenje
mjerica
mjerilica
mjerilo
mjeriti
mjerit
mjerni
mjernik
mjerodavan
mjerstvo
mjesai (na pr. ko-
rito, u kojem se
kruh miesi)
mjesec
mjesean
mjesear
mjesearka
mjeseev
mjeseina
mjesenik
mjesenjak
mjestance, mje-
stanca
mjestace, mje-
staca mjestimice
mjesto, gen. mn.
mjesta (dugoje)
mjestni mjestnik
mjealjka mjeanac,
ali
mieati mjeaonica
mladac, mladca,
mladci
mladev, prema
mladac
mladenatvo, prema
mladenac
mlatac, mlatca,
rnlaev, prema
mlatac
Mletci, Mletaka
Mletanin mlie, ali
mljeika mlieac
mliein mlieiti
mlienica mlienjak
mlieko, ali mljekar
mljaskati, mljaskam
mljeika, ali mlie
mljekar, ali mlieko
mljekarica
mljekarnica
mljekarski
mljekarstvo
mriestilitn
i
Mljet; Mjeanin,
mljetski
mljeti; meljem ...
mljevenje, prema
mljeti
mnienje
mnogovrstan,
mnoguvrstna
mnotvo, prema
mnogi
momatvo, prema
momak
monatvo, prema
monah moreka
morfoloki, prema
morfolog
mostni, prema most
motica, prema
motka motka
mranj atvo, p rema
mranjak
mravojedac, mra-
vojedca, mravo-
jedci mrcina
mrcvariti mrea
mreica mrekati
Mrenica mrezotina
mriest mriestiliate
mriestilitni, prema
mriesti liste

mriestit i
nadpit
mriestiti se nacjeivati, ali na- Nadko nadkonobar
mrietenje, prema ciediti nadkrijem, prema
mriestiti se nacjelivati se nadkriti
mrieti; mrem ...; niacjepkati. ali nadkriliti
mro, mrla .. . naciepati nadkriti, nadkri-
mrsan, mrsna naitati se jem (vtdi kriti)
mrzak, mrzka. nauditi se nadkuiti se nadnieti
muenitvo, prema nadbijem, prema (se); nad-
muenik nadbiti nadbiti, nesem.. nad-
muriatian nadbijem nieh ...; nadne-
muterija muzti, (vidi biti) savi, nadnievi
muzem mukara nadcarinar se, nadnio, nad-
mukarac nadcestar niela ...; nadne-
mukaratvo, nadovjean sen
prema mukarac nadovjek nadoliti, vidi liti
muki, prema nadculan nadolievanje
mu naddvornik nadolievati
mukobanji nadhrvati nadomjestak, nado-
mukost nadieliti, ali mjestka, nado-
IV
nadjeljivati mjestei
N nadievati ali nadomjestiti
nabieliti (se) nadjeti nadomjetati, nado-
nabijem, prema nad jel jati mjetam, prema
nabiti nadjeljivati, ali nadomjestiti
nabili, nabijem, nadieliti np.dolijem, prema
(vidi biti) nadjenuti, ali nadie nadoliti nadoiti,
nablied vatinadjesti nadjeti, nadoijem
nabrijati se, nabri- ali {vidi siti)
jem se (vidi bri- nadievati (vidi nadpievati. drugo
jati) odjeti) nadjev, je nadpjevati
nabrijem se, prema gen. mn. nadpijati nadpijem,
nabrijati se nadjeva (dugoje) prema
naciediti, ali nacje- nadjeva nadjevak, nadpiti nadpis
ivati nadjev- nadpiti, nadpijem
naciepkati, ali na- ka, gen. mn. na- (vidi piti)

djevaka
S
7
nadpjevati
namjetenik
namjetenje
naviti
nadpjevati, drugo je nadpievati
nadpolovian
nadporunik
nadpriati
nadprirodan
nadtajnik
nadtrati, drugo je natrat;
nadrieti; na-drem..,; na-drieh..
nadrilienik
nadskoiti
nadstojnik
nadstrenica
nadstrieliti
nadstrjeljivati
nadvesti, nadvedem
nadvezti, nadvezem
nadvijeni, prema nadviti
nadviti, nadvijeni (.vidi viti)
nadzornitvo, prema nadzornik
nadak-baba
naglasak, naglaska
nagniezditi
nagnjeiti
nagnjesti
nagnjijem, prema nagnjiti
nagnjiti, (vidi gnjiti)
nagodba
nagoviestiti, ali nagovjeivati
nago vie ten
nagovjeivati, ali nagoviestiti
nagrebsti, nagrebem
nagrijati se, nagrijemo se (vidi grijati)
nagrijem se, prema nagrijati se
nagrizti, nagrieni
nahode
naizkap
najedanput
najposlije i najprije i najradije i
nakazan, nakazna
nakostrieiti se
nalazak, nalazka, nalazci
naladke
naliegati, nalieem
naliep, ali naljepnica
naliepiti, ali na-ljepljivati
nalietati
nalievanje
nalievati, ali nalje-vak;
nalievo
nalijem, prema nalili
naliti, nalijem, {vidi liti)
naljepljivati, ali naliepiti
naljepnica, ali naliep
naljev, ali nalievati
naljevak
naljezti, naljeem
namicniti. ili namjenjivati
namiesiti
namjena, gen. mn. namjena (dugoje)
namjenjivati, ali namieniti
namjera, gen. mn, namjera (dugo e
namjerati (dugo e)
namjeravati
namjeriti
namjernik
namjerno
namjetan, namijestna
namjestiti, namjestim
namjestniki
namjestnitvo, prema namjestnik
namjestnik
namjesto (priedlog)
namjeta
namjetaj
namjetati
namjetenik
namjetenje
namrieti, namrem
nanieti, nanesem
nankinzki, prema Nanking
naobrazba
napijem, prema napiti
napitak, mn. napitci
napili, napijem (vidi piti)
napjev, gen. mn. napjeva (dugo je)
napjevati se
naplatak, mn. naplatci
naplieniti
napovied
napoviedati, ali napovjediti
napredak, napred-ka, napredci
napried
naprstak, ngprztka
naputak, mn. naputci
naredba
narezak, narezka, nareztci
narjeje. mn. narjeja (dugo je)
naruba
narubenica
nasiecati, ali na-sjecati
nasijati, nasijem (vidi sijati)
nasijem, prema nasijati
nasjeckati, ali nasjeckati
nasjecati (tren.)
nasjei, nasieem; nasjeen
nasjedati
nasjediti se
nasjek
nasjesti, nasjedem i nasjednem
nasliediti, ali nasljeivati
nasliee, ali nasljedstvo
nasljedak, nasljedka, nasljedci
nasljedan
nasljednica
nasljednik
nasljedovao
nasljedovanje
nasljedovati
nasljedstvo
nasljeivali, ali nasliediti
nasmijati, nasmijem (se) {vidi smijati se)
nasmijem se, prema
nasmijati se nasmjehivati se
natrij
natui, natuem natuckati
naunica
navesti, navedem
navezak, navezka,
navezi
navezti, navezem naviestiti, ali
navjetaj navijem, prema
naviti

navjeivati
navjeivati
navjetaj
namjeten je, ali
navieten navrieti,
navrem na vrtak, mn..
navrtci nazadak,
nazadka,
nazadci
nazebsti, nasebem
nazubati nadrieti se
nebce neban
neastan, neastna
nedjelja, gen. mn.
nedjelja (dugo je)
Nedjeljko (dugo je)
neovjetvo, prema
neovjek
nedorastao, nedorasla
nedoraslost nedostatak,
nedostatci negrda
negdanji negociacija
neiskren neistina
neizcrpljiv neizkazan
neizkusan, ne-
izkusna
neizpitan
neizplaen
neizplativ
neizporediv
neizpravan
neizpunjen
90
neizpravan
neiztrebljiv
neizvjestan, neiz-
vjestna neizvj
estnost neliep
nenadkri lijen
nenadkriljiv
neobhodan
neodklonjiv
neodpremljen
neopredjeljen
neopredieljenost
neosvieten
neozbiljan
nepobieen, ali
nepobjediv
nepobjediv, ali
nepobieen
nepodobtina
nepodpun
nepomiean
nepovlastan, nepo-
vlastna
nepovrediv, ali ne-
pnvrieen
nepovrieen, ali
nepovrediv
nepriekoran
nerazdieljen, ali
nerazdjeljiv
nerazdjeljiv, ali
nerazdieljen
nerazgovietan
nerazmjer
nerazmjeran
nerazpadljiv
neuspjeh
nerazpoloen
nerazpoznavanje
nerazrjeiv
nerazsudan
neraztvoriv
nerazumievanje
neriesen, ali nerjeiv
nerjeiv, ali nerieen
nerodkinja
nesavjestan, nesa-
vjestna
nesavjestnost
nesnosan, nesnosna
nesrea
nesretan
nesretnica
nesretnik
nestorijanac
nestrpljiv
nestrunjak
nesviest, ali ne-
svjestica
nesviestan, ne-
sviestna
nesvjestica, ali ne-
sviest
neukusan, neukusna
netko
neumiee
neumjeren
neumjerenost
neumjestan,
neumjestna
neumj estnost
neupotrebiv i ne-
upotrebljiv
neuspjeh

neuvredljiv obavjeivati
neuvredljiv niekalac, niekaoca, nurnberki, prema
neuztrpljiv gen. mn. niekalaca Nurnberg
nevjera, gen. mn. niekati, nieem nutkati (govoriti
nevjera (dugo je) niem, ali njemota nut, nuto)
nevjeran Niemac, ali Njemaka nuzpostaja
nevjernica Niemci (selo) nuzpristojba
nevjerniki niemiti, ali po- nuzprostorija
nevjernitvo, prema njemivati nuz zanimanje
npviprniV nipmipti nipmim nuzarada
nevjernost niemljenje nuzzgrada
nevjerovanje nietiti, ali njetilo nudan, nudna
nevjesta, gen. mn. nije, ali niean, NJ
nevjesta (dugo je.) niekati

nevjet nijedan njedra, gen. mn.
ne vjetina niodkud(a) njedara
nevoljnitvo, prema nisam, nisi. nije, Njemaka, ali
nevoljnik nismo, niste, nisu Ni ernac
nevriedan nitko njemaki
nevriednik nizak, nizka Njemica
nevriednost nizkoa njemota, ali niem
nevrieme, ne- nizkost njetilo, ali nietiti
vremena Norveka njisak, njiska
newyorki norveki njiskat i
nezamienjen, ali nosni, prema nos njuka
nezamjenljiv nosoroac, nosoroci njukati
nezamjenljiv, ali noviciat

nezamienjen novovjean

obadvie
obamrieti, obamrem
obastrieti, obastrem
obaviest, ali oba-
vjetenje
obaviestiti, ali oba-
vjeivati
obavjestnica
obavjeivati, ali
obaviestiti
n
e
z
a
v
i
s
a
n
,

n
e
z
a
v
i
s
n
a
nezgrapan
n
e
z
n
a
b
o

a
c
.
nezna-boca,
neznaboci
neznabotvo
niansa
niean, ali nije (od
nisam)
nieno
91
novovjek
novovjekovan
novovjerac, novo-
vjerca, gen. mn.
novovjeraca
nozdrva
noka
nudkati, prema nu-
diti (drugo je
nutkati)
obavjetenje
obavjetenja, ali
obaviest obazreti
se, oba-
zrem seobarati
obaravati obiniti
ob in ja vati obuvati
oben obenit
obenitost oben je
obi obilo obina
obinski obinstvo
obiti obdjelati ob
djela vati
obezcieniti, ali
obezejenjivati
obezcjenjivati, ali
obezcieniti
obezastiti
obezaen
obezasenje
obezaivati
obezhrabriti
obezkrepl jivati, ali
obezkriepiti
obezkriepiti. ali
obezkrepljivati
obezsnaiti
obezsvetiti
obezznaniti (se)
obhod
obhodati
obhoditi
obhodnica
obhodnik
obhodnja
obhoenje
obiediti, ali objeda,
objeivnti obieliti
i obieljeti obiest
obiestan, obiestna
obiestnica obiestnik
obijeni, prema obiti
obitavalitni, prema
obitavalite obiti,
obijem (vidi
biti)
obje, gen. obiju
objed
objeda, ali obiediti
objedovati
objelodaniti
objeruke objesili
objeenjak obkollti
obkop obkopan
obkopati obkoraiti
obkroiti
oblastni, oblastna
oblietanje oblietati,
oblieem
obsjena
obliepiti, ali ob-
ljepljivati
oblievanje
oblievati
oblijem, prema obliti
obliti, oblijem (vidi
liti) obljepljivati,
ali
obliepiti obljetnica
obnieti, obnesem
obodac, obodca,
obodci obodi
obodnica obradba
obranben obrazac,
obrazca,
obrazci
obrazi obrijati,
obrijem
(vidi brijati)
obrijem, prema
obrijati obsada
obzcen obseg
observacija
observatorij
observirati
obsidian obsiecati
obsjei
obsjedanje ob
sjedati
obsjednutost
obsjena
obsjenar
obsjenar
obsjeniti
ob jesti
obskrba
obskrbilitni, prema
obskrbilite
obskrbiti
obskuran
obsluiti obstanak
obrtati obstinatan
obstipacija
obstojati
obstrukcija obav
obijem, prema obiti
obiran obiti,
obijem
(vidi sili) obtei
obtereenje
obtereivati obteretiti
obtjerati obtjecaj obt
jecati obtoiti obtok
obtrati obtravati
obtuba obmienik
obtuiti obtunica
obvezan, obvezna
ociediti, ali ocjedina
ocieniti, ali ocjenji-
vati, ocjena ocjedan,
ocjedna ocjedina
ocjedit ocjeivati, ali
ociediti ocjel
ocjena, gen. mn,
ocjena (dugo je),
ali ocieniti
ocjenjiva
ocjenjivati, ali
ocienitl ocrniti
ocrtati oevid oevidac,
oevidca,
oevidci oigledac,
oigledca,
oigledci oinski
oinstvo ouh oupati
ovrsnuti odahnuli
odaprieti, odaprem
odaljiti
odaprieli, odaprem
odastrieti, odastrem
odavno
odavrieti, odavrem
odbijem, prema odbiti
odbitak, mn. odbitci
odjelit
odbiti, odbijem (vidi
biti)
odbjei (odbjegnu-
ti), odbjegnem
odbjeg
odbljesak
odciediti, ali odcje-
ivati
odciepiti, ali od-
cjepljivati
odcjeivati, ali
odciediti
odcjepljenje
odcjepljivati, ali
odciepiti
odepiti (drugo je
oepili, stati ko-
mo na nogu)
odepljivati
oditati
oderati
odgrizti, odgriem
odhraniti
odhrvati se .
odieliti, ali .odjelji-
vati
odielo
odievanje
odievati, ali odje-
nuti
odignuti
odisati
odjea
odjedanput
odjel, ali odieliti
odjelan, odjelna
odjelit - '

92
93

odjeljak

odpravnitvo
odjeljak, odjeljka, odletjeti odpadanje
gen. mn. odjelja- odliegati odpadnitvo, prema
ka odliepiti, ali odljep- odpadnik
odjeljati ljivati odparati
odjeljenje, prema odHetati odpasti
odieliti odlievati, ali od- odpeaivati
odjeljivati, ali ljev, odljevak odpeatiti
odieliti odlijem, prema od- odpievanje
odjenuti, ali odievati liti odpievati (drugo je
odjeti, odijem, odjeli, odliti, odlijem (vidi odpjevatli)
odjevi, odio, liti} odpijem, prema
odjela, odjeven, odljepljivati, ali odpiti
odjevena, odliepiti odpira
odjeveno odljev odpiriti
odjevni odljevak, odljevka odpis
odkad(a) (dugo je), gen. odpisati
odkako mn. odljevaka odpiti, odpijem (vi-
odkljuati odmieniti, ali od- di piti)
odkopati

odpjeaiti
odkos odmjena, ali od- odpjevatt (drugo je
odkotrljati mieniti odpievati)
odkraunati odmjenjivati, ali odplaivati
odkraviti odmieniti odplata
odkrie odmjeranje (dugo_/e) odplatiti
odkrijem, prema odmjerati (dugo je) od plavi ti
odkriti odmjeriti odplivati
odkriti, odkrijem odnieti, odnesem odploviti
(vidi kriti) odnosni, odnosna odpoceti
odkucati odojiti odpoinak
odkuiti odoljen odpoinuti
odkuivati odoljeti, odolim od po in jati
odkud(a) odolievati odpoiuiti
odkup odora odpomivati
odkupitelj odozdo odpravak
odkupiti odozgo(r) odpravlja
od kvai ti odpadak, odpadka, odpravnitvo, prema
odlazak, odlazka, odpadci odpravnik
odlazci

odpravnik
odpravnik
odprema
odpremiti
odpremniki
odpremnitvo, prenut
odpremnik
odpremnik
odprhnuti
odprije
odprilike
odpuiti
od pust
odpustiti
odpustnica
odputati
odputiti se
odpuzati
odredba
odrezak, odrezka
odrieiti, a!i od-
rjcivati
odrieti, odrem
odrjeen je
odrjeit
odrjeito
odrjeivati, ali od-
rieiti
odrjesnica
odsad(a)
odseliti (se)
odsiecati, ali odsjei
odsievati, ali odsjev
odsjeak
odsjei, ali odsiecati
odsjedati
odsjednuti
odsjek
odsjesti
odsjev, ali odsievati
odskakati
odskoiti
odsluiti
odspried
odstrag
odstraniti
odstriel
odsudan
odsuditi
odsukati
odstup
odsutan
odsutnost
odsvagda
odsvakud
odsvirati
odsvojiti (drugo je
osvojiti) odsvud
odepati odetati
odijem, prema
oditi oditi,
odsjem
(vidi M)
odkrinuti odteta
odtetiti (drugo je
otetiti) oduljati
se odtad(a) odtei,
drugo je
otei (otegnuti),
otei (o rani) od
tegliti
ogrebsti
odtereenje
odteretiti
odteturati
odtisnuti
odt jecati
odtjerati
od tkati
odtraga
odtrati
odtrgnuti
odtud(a)
odtuiti
oduprieti
oduak, oduka
oduviek
odvijem, prema
odviti odviti,
odvijem (vidi
viti)
oduiti se odvesti,
odvedeni odvezti,
odvedem odvjetak,
odvjetka,
mn. odvjetci
odvjetnica odvjetniki
odvjetnitvo, prema
odvjetnik odvjetnik
ofidal oficiant
oficielan ogorjelina
ogorjelite ogorjeti,
ogorim ogrebsti,
ogrebem
9
5
94
ogrieiti
ogrieiti (se), ali
ogrjeivati se
ogrievati, ali ogrjev
ogrijati, ogrijem
(vidi grijati)
ogrijem, prema
ogrijati
ogrizti, ogrizem
ogrjev, gen. mn.
ogrjeva (dugo je),
ali ogrievati
ogrjevni
oklievalac
oklievalo
oklievanje
oklievati okolini,
prema
okoli okostnica
okraati, postati
krai, drugo je
okratati okratati,
postati
kratak, drugo je
okraati
okrepa, ali okriepiti
okrepljivati okriepiti,
ali okrepljivati,
okrepa Oktavian
olieniti se oliepiti,
ali oljeplji-
vati
oljepljivati, ali
oliepiti oljeniti se
96
omeak, omeka,
omeciomiesiti
omjer omjera, gen,
mn.
omjera (dugo je)
omjeriti omjerka
omriestiti se
onesviestiti se, ali
onesvjeivati se
onesvietren oneki,
prema Onega
onesvjeivati se, ali
onesviestiti se
oniemiti i oniemjeti
ontoloki, prema
ontolog
opasan, opasna
opazka opcija
opievati, drugo je
opjevati
opijem, prema opiti
opiti, opijen (vidi
piti) opjevati,
drugo je
opievati
oplieniti
oplieviti
opredieliti, ali opre-
djeljivati
opredieljenost
opredjeljenje
opredjeljivati, ali
opredieli
oprean
osjeaja
n
oprenost
opreka
oprieti se
oprost ni
opsovati
optant
optativ
optian
optiar
optiki
optika
optimist
optimizam
optirati
ordinariat
Orient
orientacija
orientalac
orientalan
orientirati se
orientalist
orijaki, prema
orija ornitoloki,
prema
ornitolog
orunitvo, prema
orunik
osamnaestgodinji
oseka (protivno od
plima)
Osian
osiedjeti
Osiek
Osjeanin
osjeki
osjeaj
osjeajan
osjeajnost
osjeajnost :
osjeanje '>..
osjeati
osjei (se) osieem
(se), drugo je
odsjei osjekom
oajeniti osjet, gen
mn. osjeta
(dugo je)
osjetilo
osjetiti
osjetljiv
oskubsti, oskubem
oskudievanje
oskudievati :
osladati osliepiti, ali
osljep-
ljivati
osljepljivati, ali
osliepiti osmieh, ali
osmjeh-
nuti se osmjehnuti
se, ali
osmieh
osmjeliti se
osnieiti
osnutak, mn. osnutci
osobtina osrje
oprednji ostarjelost
ostatak, mn. ostatci
ostriak, ostrika,
ostrici Ostroac,
Ostroca
7 Korienako pisanje
otvarati
ostruak, ostruka, otvina
ostruci otei, oteem i
osuda oteknem (drugo je
osuditi osviestiti odtei)
(se), ali- otegnuti otegotiti
osvjesivati (se) oteklina oteliti se

otepsti, otepem
osvietliti, ali osvjet- otesati oteti
ljivati oteati oteati
osvitak, mn. osvitci otii otiesniti
osvjedoen otimati otira
osvjedoenje " otmj en o tok
osvjedoiti otoiti otopiti
osvjetenje otopliti otrati
osvjetlati otrebine otresati
osvjetljavati i osvjet- otresti, otresem
ljivati, ali osviet- otriebitl, ali otrebine
liti .; otriezniti (se), ali
osvjetljenje otrenjavati se
osvjeiti otrienjen
osvjeivati otrov otrti
otar otui oticat
otetiti otupiti
otac, otca, otci oturpijati
i otevi otvarati
otabina

otajstvo

otakati
9
otanati
7
otanj iti

otapati

otava

otcoubojica

otcoubojstvo

Otenas

otev

otvara
otvarao
otvoriti
otvrdnuti
ovdje
ovdjenji
Ovidije, Ovidija,
Ovidijem
Ovidijev
ovijem, prema oviti
oviti, ovijem (vidi
viti)
ovisan, ovisnu
ovjekovjeiti
ovjenati ovjeroviti
ovjerovljenje ovj
erovlj ivati
ovogodinji ozbiljan
ozdo ozebsti,
ozebemozgo
ozgoraozliediti, ali
ozljei-
vati
ozlieden ozljeda,
gen. mn,
ozljeda (dugoje)
ozljeenik
ozljeivati, ali ozlie-
diti Ozren
ozied se, ozrem se
odriebiti
oedniti i oednjeti
Oegoviianum
oivjeti
pacient
pacifistkinja
paji
pakostan, pakostna
pakostnik
paleontoloki, prema
paleontolog
paliativan
paljenje, prema
paliti
paljetak, nm. paljetci
pametca palje tko vati
pamtiviek parcialan
papak, papka
paripe, prema parip
pariki, prema Pariz
paroak, paroka,
paroci
paroi pasti,
padem pasti,
pasem
patak, mn. patci
pate, pateta
patetina
paii
patka
patoloki, prema
patolog
patriarh
patriarhalan
patriarhat
patriarhija
piesak
pavian
pazka
paki, prema Pag
pela
pedagoki, prema
pedagog
pediatrija pekinki,
prema
Peking
peloponeski, prema
Pelopones Peljeac,
Peljeca Peljeanin
peljeki peruki,
prema
Perast
percipient pest
pestnica Peenica
Petak, mn. petci
petdeset petgodinji
petdesetgodinji
petnaestgodinji
Petrijevci petsto
petstoti pettisui
piano pianino pianist
Piemont piaster
piesak, pieska, (ili
pjeskar
pietao
ptetao, pietla, ali
pjetli
pietet
pietizam
pievac, ali pjeva
pijem, prema piti
pijenje
pisac, pisca
piev
pisak, piska
piti, pijem, pije,
pije, pijemo, pi-
jete; (iz)pijem,
pijenje
pjega, gen. mn. pje-
ga (dugo je)
pjegav
pjena
pjeneznica
pjenica
pjeniti (se)
pjenuav
pjenuiti se
pjesan, pjesni
pjeskar, ali piesak
pjeskarnica
pjeskorovka
p jeko vit
pjeskulja (zemlja)
pjesma
pjesmarica
pjesmica
pjesniki
pjesnitvo, prema
pjesnik
pjes tinja
pjestovalite
pjestovati
pjeaenje
pjeaiti
pjeaki
pjeatvo, prema
pjeak
pjeak pjean
pjeanik pjeara
pjeenjak pjeice
pjeke pjetli, ali
pietao pjev
pjeva, ali pievac
pjevaica pjevaki
pjevatvo, prama
pjeva
pjevalite
pjevanje
pjevati
pjevi, ali pievac
pjevica pjevuckati
plagiat plemenitaki,
prema
plemenita
plemiki
plesni, prema ples
plesti, pleem pliak,
prema plii: (komp.
od plitak).
pobjednik
i
plitina, prema
plitak
plien, ali pljenitba
plieniti
plienjenje
pliesan, pliesni, ali
pljesniv
plievitt
plomba
plosnat
pluvjal
pljenitba, ali plieniti
pljenitelj
pljesak, pljeska
pljeskati, pljeskam i
pljeem
pljesniv, ali pliesan
pljesni viti
Pljeivica
pljeva
pljusak, pljuska
pobiediti, ali pobjeda
pobieden
pobielitj
poliijem, prema po-
biti
pobiti, pobijem
(vidi bili)
pobjei, pobjegnem
pobjeda, ali pobiediti
pobjedan
pobjedilan
pobjeditelj
pobjediv
pobjedniki
9
9
pobjednik
;

pobjednik
pobjedonosan,
pobjedonosna
pobjeivati, ali po-
biediti
pobijesnitii pobjes-
njeti
pobliediti
pobolievati
pociepanost j.
pociepati, ali pocjep-
kati
pocikivati
pociknuti
pocjepkati, ali po-
ciepati
pocrkati
pocrpsti, pocrpem
pocrveniti i pocrve-
njeti
poastan, poastna
poastnica (pjesma u
ast)
pobreje
pobrijati, pobrijem
(vidi brijati)
pobrijem, prema po-
brijati
peanica (pjesma uz
au)
poek
poeati
poetak, mn. poetci
poeti
poiniti (drugo je
podiniti)
poinuti
100
poistiti
poivati
poupati
poudan
podatrieti, podatirem
podanitvo, prema
podanik
podastrieti, poda-
strem
podaan, podana
podijem, prema
podbiti
podbiti, podbijem
(vidi biti)
podbrijati, pobri-
jem (vidi bri-
jati)
podbrijem, prema
podbrijati
podcarinar
podcieniti, ali pod-
cjenjivati
podcikivati
podciknnti
podcjenjivati, ali
podcieniti
podcrtati
podastnik
podiniti {drugo je
poiniti)
podinovnik
podinjenost
poddialekt
podkrovnic
poddnevnik (drugo je
podnevnik, me-
ridijan
podakon podgrijati,
podgrijem
(vidi grijati)
podgrijem, prema
podgrijati
podgristi, podgrizem
podhraniti podlivat
podignuti podieliti,
ali podjela,
podjeljivati,
podievati (se)
podjela
podjeljivati, ali
podieliti
podkiva
podkoljenica
podkopati
podkornjak
podkova
podkoan
podkoiti
podkradati
podkraj
podkralj
:

podkratiti
podkrepa
podkrepljivati, ali
podkriepiti.
podkresati
podkriepiti, ali pod-
krepljivati
podkrovnica

podkunlca pogrebat
podkunica podpomaga
i
podkupiti podpomo podsmjehnuti se
podkupljiv podpomoi podstanar
podliegati podpora podstava
podlievati podpraiti podstreje
podlijem, prema podpredsjednik pods trii
podlitt podliti, podpukovnik podstupac
podlijem podpun Podsused, ali susjed
(vidi liti) podrieti, podrem podsviest
podmetak, mn. pod- podrietlo podsviestan, pod-
metci podmete podrijem, prema sviestna
podmiesiti podriti podriti, podsvoje
podmjehuriti se podrijem podijem, prema
podmjeravati (vidi riti) podsada poditi
podmjeriti podsiecati, ali pod- poditi, podsijem
podmladak, pod- sjei podsijati, (vidi iti)
mladka, podmladci podsijem podtajnik podtip
podnesak, podneska, (vidi sijati) podturiti poduprieti,
podnesci podnevnik podsijem, prema podu-
(meridian, podsijati prem
drugo je poddnev- podsjeati podsjei, podvesti, podvedem
nik) podsieem, podvezti, podvezem
podnieti, podnesem, ali podsiecati pod vijem, prema
podnoak, podnoka, podsjedati podviti podviti,
podnoci podsjedanje podvijem
pododsjek podsjesti (vidi viti) poetski
podpadati podsjetiti pognjiti, pognjijem
podpaliti podsmieh, ali pod- (vidi gnjiti)
podpalublje smjehivati se pognjijem, prema
podpasa podsmijati se, pod- pognjiti
podpasati se smijem se (vidi pogodak, pogodka,
podpasti smijati se) pogodci-
podpis podsmijem se, prema pogodba
podplaivati podsmijati se pogorjelac (dugoje)
podplat podsmjehivati se, ali pogorjeti pogresti,
podplatiti podsmieh pogrebem
10 1
pogrieiti
porazbolievati se
poredak
potrk

pogrieiti, ali po-
grjeka
pogrievati
pogrizti, pogrizem
pogrjean
pogrjeiv
pogrjeka
poiskati
pokadkad
poklopac, poklopca,
poklopci
poklopac
poknjiki, prema
knjiga
pokostnica
pokrepa, ali pokrie-
piti
pokrepljivati, ali po-
kriepiti
pokriepiti, ali po-
krepljivati
pokrijem, prema po-
kriti
pokriti, pokrijem
(vidi kriti)
pokusni, prema
pokus
pokutvo
polabski
polazak, polazka,
polazci
polet
poliandrija
poliedar
poliegati
poliepiti, ali poljep
polietati
102
polievatii, ali polje-
va
polijem, prema politi
politi, polijem (vidi
liti)
polugodinji
polumjer
polusviest
polusviestan, polu-
sviestna
polusviet, ali polu-
svjetski
polusvjetski, ali po-
lusviet
poljee
poljep, prema polie-
piti
poljepati
poljepavati
poljeva, ali polie-
vati
poljevaica
poljubac, poljubca,
poljubci
pomienjati
pomiean
pomieati
pomjediti
pomjeriti (na pr. pa-
meu)
pomjestan, pomsjet-
na
pomjestiti
pomjetati
pomrieti, pomrem
pomuzti, pomuzeni
ponajprije
ponamjestiti
ponamjetati
ponedjeljak, pone-
djeljka (dugo je)
poniemiti, ali po-
njemivati
ponieti, ponesem
ponizan, ponizna
ponosan, ponosna
ponjemivanje
ponjemivati, ali po-
niemiti
pooim
poodsiecati, ali po-
odsjei
poobiti
poobivanje
popievati (drugo je
popjevati)
popievka, gen. mn.
popjevaka
popijem, prema po-
piti
popiti, popijem (vidi
piti)
popjevati, (drugoje
popievati
poplieniti
popijesniviti
popravilitni, prema
popraviliste
poprean
poprieko
popunitben
poputbina
porazbolievati se
poredak, poredka,
poredci
porieje
porjekati se
posijati, posijem
(vidi sijati)
posije (mekinje)
posijem, prema po-
sijati
posiecati, ali posjei
posiedjeti (drugo je
posjediti)
posielo
posjeen, prema po-
sjei
posjeen, prema po-
sjetiti
posjei, posieem
posjeivati
posjed
posjedanje
posjediti (drugo je
posiedjeti
posjednica
posjednik
posjednuti
posjedovanje
posjedovati
posjesti, posjednem
posjet, gen. mn. po-
sjeta (dugo je)
posjetilac
posjetiti
posjetnica
poskubsti, posku-bem
poslije
posluan, posluna
posljedak, posljedka,
poslj edci
posljedica
posljedian
posljednji
posmieh, ali po-
smjehnuti se
posmjehniti se, ali
posmieh
posmrte
pospjeh
pospjean
pospjeiti
pospjeivati
posrebriti
posred
posredniki
posrednitvo, prema
posrednik
posredovati
postan, postna
postelja
postotak, mn. po-
stotci
postrieljati
postupak, postupka,
postupci
posvietliti
posvjedoavati
posvjedoiti
posvjetovati se
posvjetoviti
posvjetovljenje
potaknuti
potapkati
poteg
potencial
potencialan
potepati se
potepsti se, potepem
se
potez potekoa
poticati (na pr.
vatru) potisnuti
potiten pot jecati
{na pr od-
nekoga)
potjera potjerati
potlaiti
potleuica
potmuo potom
potomak
potonina
potonuti potop
potraga potratiti
potraiti
potrbuke
potrati potreba
potreban
potrebtina
potreptjeti
potres potrgati
potrk
10
3
potroa
potroa
potroak, potroka
potroiti
potrti
potucati (se)
potui
poturiti
potvora
potvrda
povesti, povedeni
povezti, povezem
poviest, ali povjest-
nica
poviestan, poviestna
povijem, prema po-
viti
poviti, povijem (vidi
viti)
povjeravanju
povjerbeni
povjeren
povjerenitvo, prema
povjerenik
povjerenik
povjerenstveni
povjerenstvo
povjerenje
povjeritelj
povjeriti
povjerljiv
povjerljivost
povjerovati
povjesmo
povjestnlca, ali po-
viest
povjestniar
povjestniki
104
povjeati -----
povjetarac, povjetarca
povreda, ali povrie-
diti
povredljiv
povreivanje
povreivati, ali po-
vriediti
povriediti, ali po-
vreda
povrieslo
pozadievati
pozadriemati
pozan, pozna
pozebsti, pozobem
pozliediti, ali po-
zljeda
pozljeda, ali pozlie-
diti
pozljeivati, ali po-
zliediti
poeki, prema Po-
ega
poznjak
praovjek
pradjed
praotac, praotca,
praotci
prapradjed
prasac, prasca
prasak, praska
prasak, praska
praviek
pravopisni
pravoriek
pravovjeran
prec
j
en
a
pravovjerje
pravovjernica
pravovjernik prazan,
prazna praznovjerac,
praz-novjerca(dugo
&
praznovjeran
praznovjerje praki,
prema Prag
prebijem, prema
prebiti prebiti,
prebijem
(vidi biti), ali
prieboj prebjei
prebjeg, gen. mn,
prebjega (dugo
prebjegavati
prebjegnuti
prebjeati
prebol
prebolievati, ali pre-
boljeti
preboljeti, ali prebo-
lievati
prebrodiv
preciediti, ali precje-
ivati
precieniti, ali precje-
njivati
precjeivati, ali pre-
ciediti
precjena, gen mn.
precjena (dugoje)

precvjetati pregorjeti
precvjetati precjenjivati, ali pre- predsrje
proces cieniti predstava
preac predmnjeva, ali pred- predstavljao
preastan, preastna mnievati predstavnik
prei, kamp. od prednjaiti
:
predstavnitvo, pre-
priek prednjaki ma predstavnik
preistiti predoba predstojnitvo, pre-
preka predoenje ma predstojnik
preuti predoitelj predstraa
predak, predka, predoiti predsuda
predci predoivati predasnik
predava predosjeaj . predtea
predavaonica predosjeanje. predusresti
preddvorje predosjeati preduvjet
predhodan, pred- predpjev predveerje
hodna predplata (drugo je predvidjeti
predhodnica preplata) predvojniki
predhodnik predpodne predvrae
predialist predposljednji preferencialan
predievati, ali pre- predpostaviti pregib
djenuti predpotopni pregibak, pregibka,
predispozicija predprega pregibak
predjel i predio predproli preglasiti, ali prie-
predjelni predraun glas
predjenuli, ali pre- predrazsuda pregled
dievati predrieti, predrem, pregledao
predjeti ali priedor pregledaica
predkunica predruak pregledan
predlagao predruiti pregledba
predloak, predloka, predsjedatelj pregnue
predloci predsjedati pregovarali
predloiti, ali pried- predsjednica pregovor
log predsjedniki pregrada
predmet predsjednitvo, pre- pregoniti, ali priegon
predmievanje ma predsjednik pregorievati
premnievati, ali pred- predsjednik pregorjeti, ali prie-
mnjeva predsoblje gor
105
pregrada prenoite
prenoiti predan

Pregrada
pregradak, pregrad-
ka, pregradci
pregraivati
pregrti, pregrizam
pregrt, pregrti
pregrta prehrana
prehranben
prehraniti
prehranjivati
preinaenje
preinaiti
preinaivati
preinaka prejahati
prekaliti prekid
prekida prekipjeti
prekjuer
prekjueranji
preklani preklapa
prekliet preko
(drugo je
prieko)
prekomjeran
prekomorski
Prekomurac
Prekomurje
prekomurski
prekonaiti
prekopati, ali prie-
kop
prekoraenje
prekoraiti
106
prekoraivati
prekoriti, ali priekor
prekosutra
prekraivati
prekret
prekretnica
prekriva
prekroiti
prekrst
prekrstiti
prekrtavati
prekrten
preksutra
preksino
prekuhati
prekupac, prekupca,
prekupci prelac,
prelca, gen.
mn, prelaca
prelazak, prelaska,
prelazci
prelazan
prelaziti, ali prielaz
prelev, prema
prelac preletjeti
preliep preliepiti, ali
pre-
ljepljivati
prelietati, prelieem
prelievanje
prelievati (se)
prelomiti, ali prie-
lom
preloiti, ali prielog
preloki, prema
Prelog
preljepljivati, ali
preliepiti
prelj etiti
preljub
preljubnik
preljubnitvo, prema
preljubnik
premac
premda
premeta
premetaina
premetati, premeem
premetnuti
premier
premiera
premiue
premjestan, pre-
mjestna
premjestiti, pre-
mjestim
premjestiv
premjetaj
premjetati (dugo je
premjetenje
premljeti premoten,
prema
premostiti
premotenje
premreiti premuati
prenainiti
prenainjanje
prenapuenost
prenieti, prenesem
prenizak, preniska
prenoite
prenoiti prenosan
prenosilac, gen. mn.
prenosilaca
prenositi, ali prienos
preoblaenje
preoblaiti (se)
preobraenje
preobrazba
preobraenje
preobtereenje
preobtereivanje
preobtereivati
preobteretiti preobuen
preobui preobuem
preodievati, ali pre-
odjenuti
preodjenuti, ali pre-
odievati preodjeti
prepeatiti prepeen
prepeenica prepei
prepekprepeka
prepeliar prepeliji
prepievati (drugo je
prepjevati)
prepira prepirka
prepirati se, ali
priepor
prepisati, ali
priepis prepisiva
prepjev prepjevati
(drugo je
prepievati)
preplaivati
preplesti preplet
prepletati prepoeti
prepoinjanje
prepoinjati
prepona preporod
preporuan
preporuiti
preporuivati
prepreka prepriati
prepriavanje
preprieiti
preprodava
preprodavalac
prepui preradba
preraunati
preraiva prerei
(se) prerez preruiti
presad presada
presaditi
presadnica
presahnuti preseliti
preseljenje
preseneen
preseneenje
presezati
presiecati, ali
presjei
presiecanjo
presizati
presjei, ali
presiecati pres jediti
presjek presjeka
preskoiti preslica
presliica presniji,
kamp. od
priesan presnoa
presrt prestii
prestrii prestupak,
pre-
stupka, prestupci
(ali priestup)
prestupan
prestupniki
prestupnik presuda
presudan presvietao,
pre-
svietla presvlaenje
presvlaka prean,
prena
10
7
preao preivjeti
Priam pri grijati

preao, prela, ali pretrac, pretrca,
priei pretrci
preavi pretrev
preuivati pretui
pretakati preturati .
pretapati preturiti
pretei preturpijati
pretegnuti pretvara
pretek pretvarati
preterit pretvorica
pretezati pretvoriti, ali
pretean prietvor
preticati preudesba
pretiak, pretika preuveliavanje
pretilina pretinac preuzvienost
pretio, pretila prevara
pretjecati prevarljiv
pretjerati preve
pretjerivanje prevesti, pre-
pretjerivati pretkati vedem
pretoiti pretoka previd
pretopiti previdjeti
pretorijanac previ jem, prema
pretovariti pretraga previti (ali
pretraiti prievo j)
pretraiva previti, previj em
pretrati pretrg (vidi viti)
pretres pretrpati prevjera
:
pretrpjeti prevjeriti

pre vjernik
103
prevjesiti

pre vjeati

prevlaiti

prevlaka

prevlast
prevodilac, prevo-
dioca, gen. mn.
prevodilaca
prevoditi, ali
prievod
prevodljiv
prevoza
prevozilac
prevoziti, ali
prievoz
prevraati
prevratniki
prevrat
prevreti, ali prievor
prevrtao
prevrtak, mn.
prevrtci
prevrtljiv
prevrtljivac
prevrtljivica
prevrtljivost .
prevui
prezbiterijanac
prezebsti, preze-
bem
prezent
prezid
prezidati
prezime
prezir
preziran
prezirati
prezreo, prezrela
prezreti, prezreni
preiva
preivjeti
Priam (trojanski
kralj) pribijem,
prema
pribiti pribiti,
pribijeni
(vidi biti)
pribjei
prihjegnuti
pribjegavati
pribjeite
pribrean
priciepiti, ali
pricjepljivati
priejepljivati, ali
priciepiti pria
prianje priati
priestnik
priestan, pri-
estnapridieliti,
ali
pridjeljivati
pridieljen
pridievanje
pridievati, ali
pridjeti
pridjeljenje
pridjeljivati,
pridieliti
pridjenuti
pridjeli, ali
pridievati
pridjev, gen. mn.
pridjeva (dugo
j e )
pridjevak
pridolazak, prido-
lazka, pridolazci
pridonieti,
pridonesem
prigrizti, prigrizem
prieboj, ali prebiti
prieenje, prema
preiti
prieiti, ali zapreka
prienica
prieeaje, prema
prietiti
priei, prieem, ali
preao
priedlog, ali
predloiti
priedor, ali
predrieti, predrem
Priedor
prieglas, ali pre-
glasiti
priegon, ali pre-
goniti
priegor, ali pre-
gorjeti
priek, kamp. prei i
prieko {drugo je
preko)
priekop, ali preko-
pati
priekor, ali prekoriti
priekoran
prielaz, ali prelaziti
prielog, ali preloiti
prielom, ali, pre-
lomiti
prienos, ali prenositi
priepis, ali .prepisati
priepor, ali prepirati
se
prieporan
priesan, priesna,
komp. presniji
priesnac
priestol
priestolni
priestolnica
priestolniki
priestolje
priestup, ali pre-
stupak
prietiti
prietnja
prietvor, ali pre-
tvoriti
prievod, ali prevoditi
prievodan
prievoj, ali previti
prievojni
prievor, ali prevreti
prievoz, ali prevoziti
prievozan
prignjeiti
prigrievati
prigrijati, prigri-jem
(vidi grijati)
10
ali
prigrije
m
prigrijem, prema
prigrijati
prijam, prijma
prijamni
prijamnik
prije
Prijezda
prikrijem, prema
prikriti
prikriti, prikrijem
(vidi kriti)
prilenitvo, prema
prilenik
priliegati
priliepiti, ali pri-
ljepljivati
prilietati
prilievati, ali priljev
prilijem, prema
priliti
priliti, prilijem
(vidi liti)
priloak, pri-loka,
priloci
priljepak
priljepiv
priljepivost
priljepljiv
priljepljivati, ali
priliepiti
priljev
primieniti, ali pri-
mjenjivati
primieati, ali pri-
mjeavati
primietiti, ali pri-
mjeivati
110
primitak, mn. pri-
mitci primjeivati,
ali
primietiti primjena,
ali primieniti
primjenjivati, ali
primieniti
primjenljiv
primjenljivost
primjer, gen mn.
primjera (dugo je)
primjerak primjeran
primjeren primjerice
primjesa, gen mn.
primjesa (dugoje)
primjesak, pri-
mjeska primjetba, ali
primietiti
principielan prinieli,
prineseni prinosnik,
prema
prinos priobenje
priobiti priobivati
pripadak, pripadka,
pripadci pripievka
gen. mn.
pripjevaka (ali
pripjev) pripievati
(drugo je
pripjevati)
prisan
pripijeni, prema
pripiti pripiti,
pripijem
{vidi piti) pripjev,
gen. mn. pripjeva
(dugoje)
pripjevak pripjevati
(drugo je
pripievati)
pripoviedalac, ali
pripovjeda
pripoviedalo
pripoviedan
pripoviedanje
pripoviedati, ali
pripovjediti
pripoviedka
pripoviest
pripovjeda;, ali prl-
poviedalac
pripovjedaki
pripovjedalaki
pripovjediti, ali pri-
poviedati
pripovjedan, na pr.
pripovjedna knji-
evnost, drugo je
pripoviedan od
pripoviedati
priprieti, priprem
priprietiti pripuzki,
prema
pripus
priredlia
prirjeje
prisan, prisna

prisievat
i
pronevjeri
ti
prisievati, ali pritjenjivati, ali prolijem, prema
prisjev pritiesniti proliti
prisjeati se privesti, privedeni proliti, prolijem
prisjedati privezti, privezem (vidi liti)
prisjednik privijem, prema proloak, proloka,
prisjenak priviti proloci (Durch-
prisjesti priviti, privijeni schuss)
prisjetiti se (vidi viti) proljea
prisjev, ali pri- privjesak, privjeska proljepati se
sievati privjesiti proljetan
prislu nik privremen proljetos
prispiee prizreti, prizrem proljetonji
prispievati, ali pri- procjena proljev, ali pro-
spjeti procjenitelj lievati
prispijem, prema procieniti, ali pro- promiba
prispjeli cjenu promiben
prispjeti, prispijem, procjenjivati, ali promieniti, ali pro-
ali prispievati procieniti mjena
(vidi dospjeti) prodriemati promiesiti
pristanitni, prema prodrieti, prodrem promieati
pristanite prognjeiti promjena, ali pro-
prisutstvo prognjijem, prema mieniti
prisutstvovati prognjiti promjeni!
prisvietliti, ali pri- prognjiti, prognjijem promjenljiv
svjetljivati (vidi gnjiti) promjenljivac
prisvjetljivati, ali progrizti, progrizem promjenjivati
prisvietliti prohtijem se, prema promjer, gen, mn.
priijem, prema pri- prohtjeti se promjera (dugo
iti priiti, prohtjeti se, prohti- je)
priijem jem se (vidi htjeti) promjeriti
(vidi siti) prolazak, prolasku, promljeti, prome-
pritiesniti, ali prolazci ljem
pritjenjivati proletariat pronalazak, pro-
pritisak, pritiska proletati nalazka
pritjecati pritjerati prolievati, ali pronevjera
pritj eri vati proljev pronevjereni

pronevjeriti
11 1
proniar
proniar, ali pronija
pronieti, pronesem
pronija, ali proniar
propievati (drugo je
propjevali)
propij em, prema
propiti propisnik,
prema
propis, propiti,
propij em
(vidi piti) propjevati
{drugo je
propievati) propovied,
ali propovjednik
propoviedanje
propoviedati, ali
propovjediti
propovjedaonica
propovjediti, ali
propoviedati
propovjedniki
propovjednik, ali
propovied
propustnica
proriediti, ali prorje-
divati
prorijem, prema pro-
riti proriti, prorijem
(vidi riti)
prorjeivati, ali
proriediti
prorotvo, prema
prorok
prosac, prosca
prosba
112
prosiecati,. ali pro-
sjei
prosied
prosievati, ali pro-
sjev
prosijati, prosijam
(vidi sijati)
prosijem, prema pro-
sijati
prositba, prema
prositi
prosjatvo, prema
prosjak
prosjean
prosjenost
prosjei, prosieem,
ali prosiecati
prosjek
prosjelina
prosjesti se
prosjev, ali pro-
sievati
prosliediti
prosni dan, prema
prositi
prostatvo, prema
prostak
prostriel
prostrieliti, ali pro-
strjeljivati
prostrieti, prostrem
prostrjeljivati, ali
prostrieliti
prosvieenost, ali
prosvjeta
proturieiti
prosvietiti, ali
prosvjeivati
prosvietliti, ali
prosvjetljivati
prosvietljen, komp.
prosvjetljeniji
prosvietljenost
prosvjeenje
prosvjeivati, ali
prosvietiti.
prosvjeivanje
prosvjed
prosvjedovati
prosvjeta, ali pro-
svieenost
prosvjetitelj
prosvjetiteljski
prosvjetiteljstvo
prosvjetljenje, ali.
prosvietljenost
prosvjetljivati, ali
prosvietliti
proijem, prema
proiti proiti,
proijem
(vidi iti)
protijem, prema
protiti protiti,
protijem
(vidi titi)
protimba
protjecati
protjeranik
protjerati
protjerivati
protuinitba
proturieiti

proturieje
raziniti
proturieje puani razbieljen
protu vriednost puica razbijem, prema
provesti, provedem puka razbiti
provezti, provezem

razbiti, razbijem
provi ant R (vidi biti)
provincial

razbjei se
provincialan, ali rabiatan razbjesniti se
provincijalac rabski, prema Rab razbjeati se
provincializam, ali radiacija razbojnitvo, prema
provincija radialan razbojnik.
provincija, ali pro- radian razcar
vincialan . radiaran razciepati, ali raz-
provincijalac, ali radiator ciepkati
provincial radije razciepiti, ali razcjep
provjeravati radian, radina ljivati, razcjep
provjeriti Radko, prema Ra- razciepljen
provjeati doslav razcjep, ali raz-
provjetri radnitvo, prema ciepati
provjetrivanje radnik razcjepkati, ali raz-
provreti, provrim i radostan, radostna ciepati
provrijem radostnice (suze) razcjepljivati, ali
provriedniti se rampa razciepiti
prozebsti, prozebem rasa razcvasti
prozreti, prozrem rasica razcviliti
prodrieti, prodrem rasla (vidi rasti) razcvjetati se
prvienac rasni razvrieti se, raz-
prvokoza (koza, koja raspikua. vrem se
se prvi puta ojari) rasti, rastem, ras- razarati
provopriestnica tao, rasla razehnuti
prvopriestnik rastui (glag- pril. razepiti
psihijatar sad. od rasti), razeprkati
psihiatrija drugo je raztui razerupati
psiholoki, prema raak, raka : razeati
psiholog ' ralje razeljati
puci, puceta Ratko, prema razetvoriti
punoljetan Ratimir- raziniti
punoljetnost razbieliti

.Koriensko pisanje
11
razinja
ti
razmjera
n
razmjerat razsipni
k

razinjati razistiti
razlanba razlaniti
razupati razupanko
razeretati se
razdieliti, ali raz-
djeljivati razdjelnik
razdio, razdjela, gen.
mn. razdjela
(dugo je)
razdjel (vidi razdio)
razdjelan, razdjelna
razdjeljak, razdjeljka
(dugo je)
razdjeljiv razdjeljivao
razdjeljivati, ali
razdieliti
razdriemati
razdrieiti. ali
razdrjeivati
razdrieti, razdrem
razdrjeivati, ali
razdrieiti
razgnjeiti razgnjeviti
razgodak, razgodka,
razgodci
razgorievati se
razgorjeti se
razgovidan
razgovietnost
razgrebsti, razgre-
bem
114
razgrijati, razgri-
jem (vidi grijati)
razgrijem, prema
razgrijati
razgrizli, razgrizem
razhladiti
razhlaivati
razhod
razkakati
razkajati
razkalaen
razkidati
razkiseliti
razkivati
razklapati
razklimati
razklopiti
razkol
razkolaiti
razkoliti
razkolniki
razkolnitvo, prema
razkolnik
ruzkolik
razkomadati
razkopati
razkopavati
ruzkoraciti
razkorak
razko
razkoan,razkona
razkovati
razkralj
razkriti
razkrivati
razkreiti
razkreivati
razkrijem, prema
razkriti razkriliti
razkrinkati raskrili,
razkrijem
(vidi kriti)
raskrstiti (se)
razkrstnica razkre
razkrtati razkuiti
razkuiti razkuhati
razkuhavati razkuiti
razkvasiti razletjeti se
razliegatl se razlietati
se razlievati (se), ali
razljev
razlijem, prema
razliti razliti,
razlijem
(vidi liti)
razljev
razmieniti, ali
razmjenjivati
raniesiti razmjena,
gen. mn.
razmjena (dugoje)
razmjenjivati, ali
razmieniti razmjer,
gen. mn.
razmjera (dugo je)
razmjerak razmjeran
razmjerati (dugo je)
razmjeravati razmjeriti
razmjerje
razmjernost
razmjestiti, raz-
mjestim
razmjetaj
razmjetati
raznieti
raznovrstan, razno-
vrstna
raznovrstnost
razodievati, ali raz-
odjenuti
razodkrijem, ali
razodievati
razodkrijem, prema
razodkriti
razodkriti, razod-
krijem (vidi kriti)
razpaati
razpaavanje
razpaavati
razpad
razpaliti
rasparati
razpasti se
razpeaivati
razpeatiti
razpee
razpeti
razpetljati
razpiliti
razpinjati
raspiriti
razpjcvati (se)
razplamtjeti se
razplet
razpletati
razplinnti se
razplod
razploivanje;
razpljeskati
razpojasanost
razpolagati
razpon
razpop
raspored
razporiti
razposlati
razpoznati
razpraa
rasprava
razprei
razpredati
razpregnuti
razpremati
razpresti
razpriati se
razprodaja
razprostirati
razprostrieti,
raz
prostrem
razprska
razprskiva
rasprsnuti
raspriti
razpuiti
razpue razpui
se razpuknuti
se razpust
razputati razrediti,
drugo je
razriediti razriediti.
drugo je
razrediti
razrieiti, ali raz-
rjeivati razrijem,
prema
razriti razriti,
razrijem
(vidi riti)
razrjeenje
razrjeivanje
razrjedivati, ali
razriediti
razrjeavati, ali
razrieiti
razrjeenje
razrjeiv
razrjeivost
razrjeni
razrjenica
razsad
razsahnuti se
razsap
razsedlati
razseliti
razsiecati, ali razsjei
razsijati, ranjem
(vidi sijati)
razsijem, prema
razsijati razsipa
razsipniki
razsipnitvo, pre.ma
razsipnik
razsipnik
11
5
razsjei
razsjei, ali razsiecati raztezljiv razumjeti, razumi-
razsjed raztinjati jem (vidi umjeti)
razsol raztiraa razuvjeravati
razsrditi raztjerati
razuvjeriti
razstanak raztjerivati razvesti, razvedem
razstati se raztoen razvezti, razvezem
razstava raztoiti razvijen, prema
razstaviti raztok razviti
razstirati raztopina razvitak, mn. razvitci
razstrii raztnpiti razviti, razvijan
razstrieti, razstrem raztopljiv . . (vidi viti)
razstrojiti raztovariti razvjenanje
razsuda raztrati se razvjenati (se)
razsuditi raztrebljivati, ali razvriediti
razsulo raztriebiti razalostiti
razsuiti raztresti razariti
razsvjeta, ali raz- raztrenjivati, ali razzei
svietlitj raztriezniti razestiti
razsvietliti, ali raz- raztrgati razvakati
svjeta, razsvjet- raztriebiti. ali razvaliti
ljivati raztrebljivati raanj, ranja
razsvietljen raztrieskati raen
razsvjetljivati, ali raztriezniti (se), ali raite
razsvietliti raztrenjivati (se) razni
razijem, prema raztrkati se recipient
raziti raztroan redak, redka, redci
raziti, razijem . raztrubiti redovnitvo, prema
(vidi iti) raztui (drugo je redovnik
raztakati rastui) rekbi
raztaliti rastumaiti rekonciliacija
rastegnuti rasturati rekviem
raztei (steeno raztuiti relief
izgubiti) raztvoriti rentgenoloki, pre-
raztegnue razudba ma rentgenolog
raztepsti, raztepem razumievati rentier
raztereenje razumijem, prema respicient
raztezati razumjeti rez
satrieti
rezak, rezka rjeenje, ali rieiti sagrieiti
rezati rjeitba sakrijem, prema
rezbar robe sakriti sakriti,
rezka ti robkinja sakrijem
rezkoa robski (vidi kriti)
rie, ali rjenik robstvo saletjeti
rieca
roitnik, prema salezijanae
rieje roite saleki, tizp.
rieni rodbina salezijanac
riedak, riedka, romancier salietati
homp. rjei romb salievati
riediti rombski, prema romb salijem, prema saliti
riedkost, ali rjedkoa rosan, rosna rotkva saliti, salijem
rieenje, drugo je roac, roca, roci (vidi liti)
reenje (na pr. roi salmiak
sveenika) riek rubac, ribca, rubci samatvo, prema
rieka, ali rjeica, rubi rukovet ruan, samac samodrac,
rjeina runa samo-
Rieka

drca, samodrci
rieen, ali rjeenje

samodrev samodrtvo
rieiti, ali rjeavati sabijeni, prema sabiti samosviest
rijem, prema riti riti, sabiti, sabijem samosviestan, samo-
rijem, rije, (vidi biti) sviestna, komp.
rije, rijemo, rijete sablastan, sablastna samosvjestniji
riviera rjedkoa sablazan, sablazni saobcenje (bolje
rjeetina sadievati, ali sa- priobenje)
rjeica, umanf. pre- djeti saobiti (bolje
ma rieka rjeina, sadjeljati priobiti)
uve. prema sadjenuti sasiecati, ali sasjei
rieka savjeti, ali sadievati sasjei, ali sasiecati
rjeit, ali rie sadrieti, sadrem saijem, prema saiti
rjeitost rjekati sagnjijem, prema saiti, saijem (vidi
se rjenik, ali sagnjiti sagnjiti, siti)
rie rjeavati sagnjijem satjerati satjerivati

(vidi gnjiti) satrieti, satrem
11
7
116
rezak
saveznitvo
saveznitvo, prema
saveznik
savijem, prema saviti
savitak, mn. savitci
saviti, savijem
(vidi viti)
savjest
savjestan, savjestna
savjestnost savjet,
gen. mn. savjeta
(dugo je) savjetniki
savjetnik
savjetodavac
savjetovati sazreti,
sazrim, sazri-
jem, ali sazrievati
sazrievanje
sazrievati, ali sazreti
scientizam Sebastian
sedmogodinji
sedamnaestgodinji
seizmoloki, prema
seizmolog
seljatvo, prema
seljak
semazioloki, prema
semaziolog
semmerinki, prema
Semmering
servieta Siam
siciliana Sicilija
siuan, siuna
siesta
sigurnostan, sigur-
nostna sieanj
sieanjski sied,
komp. sjedi siedjeti
(postajati
sied, drugo je
sjediti, sitzen)
siedost, ali sjedine
sieenje, prema
siedjeti, drugo je
sjedenje
siek sieliti
sielo
sienit (vrsta kamena)
sieno, ali sjenokoa
sier
sierak, ali sjeran
sievak sievanje sievati
sievnuti sijati, sijem,
ije,
sije, sijemo, sijete
sijem, prema sijati
silazak, silazka,
silazci simbol
simfonija simpatija
simptom sipak, sipka
sirakuki, prema
Sirakuza
siromaan, siromana
sjedite
siromaki, prema
siromah
siromatvo
sirotad
sirote
sirotii
sitce (malo sito)
sjecalica
sjecalo
sjecati, umanj. pre-
ma sjei
sjecite
sjecitni, prema
sjecite
sjeckanje
sjeckalica
sjeckati
sjea
sjeen,sjeenje
sjeica
sjeimice
sjeivo
sjeka
sjekalica
sjeanje
sjeati se
sjei, sieem
sjedalica
sjedalo
sjedanje
sjedati
sjedeke
sjedilac
sjedilaki
sjedine, ali siedjeti
sjedite

sjeditni
prema sjenanje skrbnitvo, prema
sjedite sjenati skrbnik
sjediti, sjedim sjenica skrijem, prema skriti
(drugo je siedjeti. sjenicat skriti, skrijem
postajati sied) sjeniarka (vidi kriti)
sjednica sjedmki sjeniji skubsti, skubem
sjediniti i sjesti sjenik skupac, skupca
sjednjaa sjedobrad, sjenilo sladak, sladka
ali sieda sjenit sladica
brada sjedoglav sjeniti (se) sladki
sjedokos sjedenje, sjenka (dugoje) sladkoa
prema sjenokos, ali sieno sladkohran
sjediti, drugo je sjenokoa, ali sieno sladkojea
sieenje sjenovit sladokusac, slado-

sjenjak kusca
sjeka sjeran, ali sierak slastan, slastna
sjekavac sjeranica slavospjev
sjekavica sjesti slet
sjekira sjeta slied, ali sljednik
sjekirite sjetan sliediti, ali sljedba,
sjeknuti sjetilo sljedbenik
sjekotina sjetiti (se) sliedenje
sjekuti sjetva sliep, ali sljepoa
sjemenar sjever sliepac, ali sljepica
sjemeni sjeverljiv sliepiti, ali osljep-
sjemenitarac sjevernica ljivati
sjemenite sjevernjaa sliepljenje
sjemenitni, prema sjevernjak slietati
sjemenite sjeveroiztok sliev, mn. sljevovi
sjemenka sjeveroiztoan slievati
sjemenski sjeverozapad slijem, prema sliti
sjemenjaa sjeverozapadan sliti, slijem (vidi liti)
sjemenje sjena skladitni, prema slobodtina
sjenast skladite sklizak, slukinja

sklizka sklizkost sljedba, ali sliediti

skorjeti se sljedbenik

sljednik

118
119
sljednik
sljeme
sljeme
sljepaki, ali sliep
sljepar, ali sliepac
sljeparija
sljepica, ali sliepac
sljepi
sljepljivati, ali sliepiti
sljepooica i sljepo-
ica
sljepoa sljez
sljezovaa sljezovina
sljezti, sljezem smieh
smieak smiean
srnieati smieiti se
smienost smijati se,
smijem
se, smije se, smije
se, smijemo se,
smijete se smijem
se, prema
smijati se smjel
smjelost smjer
smjeran smjeran je
smjerati smjernica
smjerno smjernost
smjesa, gen. mn.
smjesa (dugo je)
smjesta
smjestiti
smjeica
smjekati se
smjeljiv
smjetaj
smjetati
smjetanje
smjeti, smijem, smi-
je, smije, smije-
mo, smijete
smljeti, smeljem
smotica
smotka
smrtca
smrtonosan, smrto-
nosna
snubdievati, ali
snabdjeven
snabdjeti, ali snab-
dievati
snieg, mn. snjegovi
sniet
snieti, snesem
snienica
snili, snijem
snjegovi, snieg
snjegovi, ali snieg
Snjeguljica
snjetljiv, prema sniet
snjeanik
snjeite
snjenik
socialan
socialist
sranica
socializacija
socializam
sovjet, gen. mn.
sovjeta (dugo je)
sovjetski
spasonosan, spaso-
nosna
specialan
specialist
specialitet
specializacija
spjeniti
spjeiti
spjev, spjevovi
spjevati
splasnuti
spletka
sporazumievati se,
ali sporazumjeti se
sporazumjeti se,
sporazumijem se
(vidi umjeti)
spreavati, ali sprie-
iti
sprieiti, ali spre-
avati
sprieda
(rasla, v. srasti)
sraslica
srasti, srastao, srasla
Srbkinja
srbski
srbstvo
sran, (junaan,
vidi srdan)

sranik

sranik sretan
sranost sretati
srba srieda
srenica Sriem
srika Sriemac, ali Sremica
srdce sriemski, ali sre-
srdan (na pr. gr) maki
srea sriemu
sreka srie
Sreko srodnitvo, prema
sred srodnik
sredi ca srodstvo
sredina staleki, prema stale
sredite staliki, prema stali
sredinji Stambol i Stambul
sredinjica stanben
sreditba stanovnitvo, prema
srednji stanovnik
srednjokolac tapka
srednjokolski starjeica
sredovjean (ovjek starjeina
srednjih godina) starjeinski
sredovjean, sredo- starjeinstvo
vjek (to pripada starjeovati
srednjem vieku) starjeti
Sredozemac starosjedilac
Sredozemlje starosjedilaki
Sredozemno more staro vjerac
sredozemski starovjeran
sredstvo staro vjerka
sreivati staro vjerski
sremski, prema starovremean
Sriemac starozavjetni
Sremica, prema stepski, prema stepa
Sriemac stieg, mn. stjegovi
sresti stiena, ali stjenica
sretalac stienka
strepiti
stienj
stienjak, stienj ka,
prema stienj, drugo
je stjenjak stienje
stiesniti stisak, stiska
stjecaj stjecati,
stjeem stjecite
stjegonoa, ali stieg
stjenica, ali stiena
stjeniav Stjeninjak
stjenjak, stjenjaka
(stienje), drugo
je stienjak Stjepan
Stjepanj-dan
Stjepanje Stjepo
(dugo je) stjerati
stogodinji stolislnik
stovaritni, prema
stovarite
stoac, stoca, stoci
stranputica
stranputiiti strastan,
strastna straan,
strana strateki,
prema
strateg
stratitni, prema
stratita streha
strepiti

120
121
striela
sviestan sviestiti se vabska

striela, ali strjelica
strielac
strieljanje
strieljati
strie
strjelica, ali striela
strjelimice
strjelomet
strjelovit
strjelja
strjeljaki
strjeljana
strjeljivo
studij, instr, studi-
jem
studio, studija, instr.
studiom
stupac, stupca
subpolarni
subsidiaran
subskripcija
substancija
substantiv
substitucija
substrat
subsumirati
subtilan
subtrakcija
subtropski
sudac, sudca, sudci
sudba
suben
sudbonosan, sudbo-
nosna
sudev, prema sudac
sudiija
sudionitvo, prema
sudionik
suditni, prema
sudite
sudjelovanje
sudjelovati sudski
sudstvo suezki,
prema Suez
suglasan, suglasna
sujevjeran sujevjerje
suje vjernost
sujevjerstvo sumpor
suprasan, suprasna
supredak, supredka,
supredci
supruki, prema
suprug
suradnitvo, prema
suradnik
Sused-grad
susjed, gen. mn.
susjeda (dugo je )
susjeda susjedni
susjedstvo susnjeica
suspregnuti susresti
susretati sustezanje
Sustjepan suan,
suna sutjeska
Sutjeska
sutjeski Sutjeanin
suvlastnik
suvlastnitvo, prema
suvlastnik suvratak,
mn. su-
vratci suzbijeni,
prema
suzbiti suzbiti,
suzbijem
(vidi biti)
svagda svagdanji
svagdanji
svagdje svatba
svatben svean
sveanost
sveanostnik
svear
svetac, svetca, svetci
svetev sveobi svesti,
svedem sveuilitni,
prema
sveuilite
svezak, sveska, svezei
svei
svezti, svezem sviea,
ali svjeast,
svjeica Svienica
svienjak sviest
sviestan, sviestna,
komp. svjestniji
sviestiti se svietenje
sviet, ali svjetski
svietao, komp.
svjetliji
svietliti
svietlo, ali svjetlost
svietljenje
svijem, prema svili
svisnuti
svitak, mn. svitci
sviti, svijem (vidi
viti)
svizac, svizca
svizev
svjear, ali sviea
svjearica svjeast
svjeica svjeonoa
svjedoanstvo
svjedoba svjedoiti
svjedok svjedokinja
svjesiti svjeati
svjetiljica svjetiljka
svjetina, ali sviet
svjetionica svjetionik
svjetlati (se)
svjetlost, ali svietlo
svjelostni svjetlucati
se svjetovati

svjetovni, ali sviet iti, ijem, ije,
svjetovnjak ije, ijemo, ijete
svjetovnjatvo, prema ipak, ipka iroki
svjetovnjak Brieg ika
svjetski kopac, skopca
svje kopce, prema kopac
svjeina krgoroac, krgo-
svodstvo roca, krgoroci
svratitni, prema kripac, kripca
svratite krtac, krtca, krtci
svretak, mn. svretci krtcv
lezka (u.zp. lezija)
lezki, prema lezija
apat, apta ljem
aki, prema a okac, okca okev,
aki, prema ag prema okac pijun
eriat tampa tedjeti
eriatski tijem, prema titi
estdeset titac, titca, titci
estdesetero titi, tijem, tije,
estdeseterostruk tije, tijemo,
estdesetgodinji tijete
estdeseti titnitvo, prema
estdesetina titnik
estdesetorica topski, prema top
estnaest ukunbaba ukundjed
estnaesterac upljoroac, upljo-
estnaestero roca, upljoroci
estnaesterostruk upljoroev ukati
estnaestgodinji utjeti vabariti
estnaestorica vabska
estosto
eststoti

esttisui

ibica

ibka

ijem, prema iti


122 123
vabski trgovitni
vabski tetc, prema tetak tjemenjaa
vedska tetka tjerala c
vedski tetrebi, uman;. tjeralica

prema tetrieb tjerati
T tetrieb, mn. tetrebovi tjeskoba, prema

teutoburki, prem-a tjesan
tajnitvo, prema Teutoburg tjeskoban
tajnik teak, teka tjeskoa
talambas tekoa .tjesnac
Talijan Tiberiada tjesnoa
Talijane tiek tjesnogrudan
Talijani tielce, ali tjelece tjestav, ali tiesto
talijaniti tielo, mn. tiela i tjesten
Talijanka tjelesa tjestenina
talijanski Tielovo, ali tjelovski tjeilac
talijantina tiesak tjeitelj
tambura tiesan, tiesna, kamp. tjeiti
tangencialan tjenji i tjeniji toksikoloki, prema
tantiema tiesniti toksikolog
tapkati tiesto, ali tjesten topdija, bolje top-
tastbina tietiti nik
tatbina tipka topnitvo, prema
teleoloki, prema tisak, tiska topnik
teleolog tisugodinji(ea) toptati
temporalan tiina transsibirski
teoloki, prema tima trans sub stanciacija
teolog Tizian trapistski
tepac, tepca tjedan trenutak, mn. tre-
tepev, prema tepac tjednik nutci
Terezianum tjelesan, tjelesna, treptati
Terezi ja ali tielo treska, ali trieskati
teritorialan tjelesnost treskotina
teritorij, teritorija, tjelece, ali tielce tresti, tresem
teritorijem tjelovjeba treznoa, ali trieznost
terier tjelovski, ali Tielovo trenja
Tertulian. tjeme trgovitni, prema
tetak, mn. tetci tjemenica trgovite
triada
triada
trializam
triangulacija
triarij
trias
tridesetgodinji
triebilac
triebiti, ali otrebina
triebljenje, ali
otrebljivanje
triedar
triem, mu. triemovi
trienij trier
tries, mn, tresovi
triesak, trieska
trieskati trieslo
trieslovina triee
triezan, triezna,
komp. trezniji
triezniti se trieznost,
ali trez-
noa
trinaestgodinji
triumftriumvirat
trivialan trivialka
trkalitni, prema
trkalite trogode
trogodinji
trogodinjica
tronoac, tronoca,
tronoci
tronoak, tronoka,
tronoci
tropski, prema trop
troak, troka trpak,
trpka trputac,
trputca,
trputci trska trsni,
trsna, prema
trs
trak
trudba
trupac, trupca
tritni, prema tr-
ite tuareki, prema
Tuareg
tuluki, prema
Tuluza tunguzki,
prema.
Tunguz
tutkalo
tvrdka
Tvrdko
U
ubieliti
ubijem, prema ubiti
ubiti, ubijem (vidi
biti)
ubjel
uboki, prema ubog
ubotvo
ucieniti, ali ucje-
njivati
uciediti, ali ucje-
ivati
ugrizt
i
uciepiti, aliucjep-
kati ucjena
ucjenjiva
ucjenjivati, ali
ucieniti uckati
uestnik
uilitni, prema
uilite udatba
udieliti, ali udjelba,
udjeljivati
udievati, ali udjeti
udionitvovati
udjelak, gen. udjel-
ka (dugoj e)
udjelba, ali udieliti
udjeljivati udjenuti
udjeti, ali udievati
udovitvo, prema
udovica
udubsti, udubem
uglasbiti ugniezditi se
ugnjeiti ugnjesti
ugnjeta ugnjetavao
ugnjetavaki
ugorievanjeugrijati,
ugrijem (vidi grijati)
ugrijem, prema
ugrijati

124
125
HOllTXll?k
ugursuzki, prema
ugursuz uhitben
ujedanput uklietiti
ukosnica, prema
kosaukorieniti, ali
uko-
rijenjivati
ukorienjen ukrasni
ulazak, ulazka,
ulazci uliegati
ulieniti se uliepiti,
ali uljepak ulietati
ulievati
ulijem, prema uliti
uliti, ulijem (vidi
liti) uloak,
uloka,
uloci uljepak,
uljepka,
ali uliepiti
uljepati
uljepavanje
uljepavati uljeura
uljevi, uljeva uljez
uljezti, uljezem
uljudba
umetak, mn. umetci
umiee, ali umjet-
nost umiesiti
) prema
umieati (drugo je
umjean, vjet)
umieati, ali umje-
avati umijem,
prema
umi ti i umjeti
umiti, umijem (vidi
miti)
umjeravati
umjeren
umjerenost
umjeriti
umjestan, umjestna
umjestnost umjestiti
umjesto umjean
(drugo je
umiean)
umjenost
umjetina
umjetvo
umjetan
umjeti, umijem,
umije, umije,
umijemo, umijete
umjetni umjetnica
umjetniki
umjetnitvo, prema
umjetnik
umjetnik
umjetnina
umjetnost, ali
umiee
umnoak, umnoka,
umnoci
urodak
umrieti, umrem
unakrstan, una-
krstna
unapreivati, ali
unapriediti unapried
unapriediti, ali
unapreivati uniat
unieti, unesem
unosan, unosna
uobe uobitj
uozbiljiti se upadak,
upadka,
mn. upadci
upijam, prema upiti
upiti, upijem (vidi
piti)
upletak, mn. upletci
upljesniviti se
upoprieiti upotreba
upotrebljavati
upotrebljiv
upotrebiti (i upo-
triebiti) uprieti,
uprem uredba
urednitvo, prema
urednik uresan.
uresna urijem,
prema uriti uriti,
urijem, (vidi
riti)
urodak, urodka,
urodci

uruba

utjerati
uruba uspjeh, ali uspieva- ustrojiti
uruben njc ustrojstvo
useka uspjean, uspjenu ustruak
usiecati, ali usjeci uspjeti, uspijem ustruavanje
usjeci, usieem, ali (vidi dospjeti), ustupak
usiecati ali uspievuti ustupiti
usjeen uspomena ue
usjed uspor ueeriti
usjedati usporiti uenac
usjeknuti (drugo je usreiti uesterostruiti
useknuti se) usred uetati (etajui
usjelina usredotoiti ui), drugo je
usjemeniti se usta uzetati se
usjesti ustajati ui
usjev, gen. mn. ustanak uica
usjeva (dugoje) ustanova uijem, prema uiti
usjevan ustaa uiti, uijem (vidi
uskakati (drugo je ustaca iti)
uzskakati se) ustaki uska
uskladititi ustatvo ukopiti
uskladiti ustati uljiv
uskoiti ustati usni
uskok ustava utap
uskoriti ustavan uteda
uslied ustaviti utedjeti
usna ustavlja utinuti
usnaa ustmen utrcati
usnat ustoliili ustrojiti
usnen ustoliiti uuljati se
usnica ustopice uur
usnuli ustostruiti uutjeti
uspavati ustrajati (trajno utjecaj
uspievanje, ali uspjeh prema ustrojiti, utjecati
uspievati, ali drugo je uztra- utjeha
uspjeti jati) utjeloviti
uspijem, prema ustrieliti utjelovljenje
uspjeti ustroj utjerati

126
127
utjerivanje
utjerivanje
utjerivati
utjean, utjena
utjeitelj
utjeiti
utjeljiv
utrak, utrka,
utrci
uvesti, uvedem
uvezti, uvezeni
uvidjeti uviet;
uvijeni, prema uviti
uviti, uvijem (vidi
viti)
uvjeravanje
uvjeravati uvjeren
uvjerenja uvjeriti
uvjerljiv uvjetiti
(se) uvjet, gen. mn.
uvjeta (dugo je)
uvjetan uvjetno
uvjetovati uvjebati
uvjebavanje
uvreda, ali uvrie-
diti
uvreditelj
uvreenik
uvremeniti se
uvriediti, ali
uvreda
uvrieiti sa
128
uvrtjeti
uzak,uzka
uzagrabce
uzastopce
uzavreti
uzitati
uuvati
uzuliti
uzda
uzfaliti
ushien
uzhienje
uzhit
uzhititi (se)
uzhodati su
uzhtijem, prema
uzhtjeti uzhtjeti,
uzhtijem,
uzhtije, uzhtije,
uzhtijemo, uzhti-
jete
uzkipjeti uzklinik
uzklik uzkoa
uzkomeati
uzkotraan
uzkraivanje
uskraivati uzkrata
uzkratiti uzkrisiti
Uskrs uskrsni
uzkrsnue uzlazak,
uzlazka,
uzlazci
uztreptati
uzlietati, ali
uzmiesati uznieti,
uzneseni uzobiestiti
se uzpeti se, uzpnem
se
uzpinjaa uzpinjati
se uzplahiriti (se)
uzplalnuti (se)
uzplamtjeti uzpon
uzporedan uzporeditii
uzporedo uzpostava
uzpravan uzpregnuti
usprotiviti se
uzput
uzrastan, uzrastna
uzrjeica
uzskakati se (drugo
je uskakati)
uzetati se (drugo
je uetati)
uztalasati uzto
uztrajan uztrajati
(drugo je
ustrajati, trajno
prema ustrojiti)
uztrati se
uztravati se
uztrebati uztreptati
uztrpjeti se
uztrpjeti se
uztuk
uztvrditi uzvijem,
prema
uzvitiuzviti,
uzvijem
(vidi viti)
uzivjeti (drugo je
uivjeti se)
uasan, uasna uba
uitak, mn. uitci
uivjeti se (drugo
je uzivjeti) .
uliebitiuljeb
uljebina
vabac, vabca, vabci
Valetinian
Valerian
Valerijo
valjuak, valjuka
vampir
vapiti, vapijem i
vapaj ni
variabilan
variacija
varianta varieta
vazda vazdan
volikaki, prema
velika
venecijanski
9 Koriensko pisanje
Verdi, Verdija,
Verdijem; Verdi-
jev
Vergilije veslo
veslonoac, veslo-
noca, veslonoci
vesti, vezem, u slo-
enicama, na pr.
povesti, provesti
{drugo je vezti,
vezem) vezak,
vezka vezti, vezem
(drago
je vesti, na pr.
provesti, provedem)
viaduki vidjelica
vidjelo vidjeti, gl.
pril. prosi, vidjevi
(dugo je)
vieanje . -
viee vieati
vienica
vieniki vienik
viek, mn. vjekovi
vienac, ali vjeni
viest, ali vjestnik
vijati ,vijem (drugo
je viti, vijem)
vijem, prema viti
i vijati vijutak,
mn. vijutci
vjeresija
vinogradski
viak, vika, visci
vitak, vitka
viteki, prema vitez
vitetva
viti, vijem, vijes,
vije, vijemo, vi-
jete; vijenje
(drugo je vijati,
vijem)
vivianit
vjean, ali viek
vjeit vjenost
vjea vjekopis
Vjekoslav
vjekovan vjekova
ti vjekovit
vjekovjean
vjenconoa, ali
vienac vjenan
vjenanica
vjenani list
vjenanje
vjenati vjenavati
vjeni, ali vienac
vjera, gen. mn. vjera
(dugo je
vjeran, vjerna
vjerenica
vjereniin
vjerenik vjeresija
129
vieritba
vrea vreast
zahtjev

vjeritba
vjeriti
vjernik
vjerniki
vjernitvo, prema
vjernik
vjerno
vjernost
vjerodajnica
vjerodostojan
vjeroizpoviest
vjerojatan
vjerojatnost
vjeroloman
vjerolomstvo
vjeronauk
vjerouitelj
Vjerovanje (mo-
litva)
vjerovati
vjerovnica
vjerovniki
vjerovnik
vjerozakon
vjerozakonski
vjerski
vjerujui
vjetnica
vjestnik, ali viest
vjea
vjeala
vjealica
vjeanje
vjeati
vjet
vjetac, vjetca,
vjetci
vjetaenje
vjetaki
vjetak
vjetev, prema
vjetac vjetica
vjetiiji vjetina
vjetar vjetren
vjetrenica
vjetrenost
vjetrenjaa
vjetrenjast
vjetrenje vjetri
vjetriti
vjetrobran
vjetrogonja
vjetrokaz
vjetromet
vjetrovit
vjetrovod
vjetrulja vjetrua
vjeverica
vjeveriji vjeba
vjeba
vjebalite
vjebaonica
vjebati
vjebenica
vjebeniki
vjebenik
Vladko, prema
Vladimir
vlastan, vlastna
vlastnica vlastniki
vlaslnitvo, prema
vlastnik vlastnik
vlastnost
vlastodrac, vlasto-
drca, vlastodrci
vlastodrev vlaki,
prema Vlah vodac,
vodca, vodci vodev
vodka vodencviet
vodomjer vodstvo
vojnitvo, prema
vojnik vojvodkinja
vojvodski
vojvodstvo voljeti
vozi vrabac,
vrabca; vrabci
vrabev
vrabi
vrabji
vrabina
vratvo
Vrape
vratca
vraki
vrebac
vrebati
vrecast
vreica
vrelite
vrelo
vrelce
vremenit, ali
vrieme
vremenski
vremean, vremena
vrenja
vreo, vrela
vreti, vrim, vrijem
vreva
vrhovnitvo, prema
vrhovnik
vriedan, ali vrjed-
noa
vriediti, ali vrjed-
nota
vriednost
vriednostni
vriednostnica
vriedati
vrieme, vremena
vries
vriesak
vrieslo
vriea
vrieiti se
vrisak, vriska
vrjednoa, ali vrie-
dan
vrjednota, ali
vriediti
vrpca
vrstnoa
vrak, vrka, vrci
vritba
vrutak, mu. vrutci
vrti se, vrzem se
zabavitni, prema
zabavite
zabjeliti i zabieljeti
zabijem, prema
zabili zabiti,
zabijem
(vidi biti)
zablietiti, ali za-
bljetavati
zacieliti, ali .zacje-
ljivati zacieniti,
ali zacje-
njivati zaciepiti,
ali za-
cjcpljivati
zacjeljivali,, ali
zacieliii
zacjenjivati, aii
zacieniti
zacjepljivati, ali
zaciepiti
zaastan, zaastna
zaetak, nm. za-
etci zaetnitvo,
prema
zaetnik
zadak, zadka, zadci
zadatak, mn. za-
datci
zadievanje
zadievati, ali za-
djeti
zadjeljati
zadjenuti zadjeti,
zadijem i
zadjenem, ali
zadievati zadjeva
zadjeva zadjevica
zadjevojiti se
zadobiti (vidibiti)
zadriemati zadrieti,
zadrein zadubsti,
zadubem zadubina
(za duu)
zagorievati, ali
zagorjeti
zagorjelica
zagorjeti, ali za-
gorievati
Zagrebanin, prema
Zagreb zagrebsti,
zagre-bem
zagrijati,
zagrijem (vidi
grijati)
zagrijem, .prema
zagrijati
zagrizak, zagrizka,
zagrizci
zagrizti, zagrizem
zahtievati, ali
zahtjev zahtjeti,
zahtijem i
zahtjednem
zahtjev, ali zahtie-
vati

130 131
zahtjevnica zaplieniti
zaplienje
n
zavesti

zahtjevnica
zajednitvo, prema
zajednica
zakrijem, prema
zakriti zakriti
sakrijem
(vidi kriti)
zakukuriekati
zakulisni, prema
kulisa
zakutak, mn. zakutci
zalazak, zalazka,
zalazci zaletjeti
(se) zalieiti zaliegati
zaliepiti, ali za-
ljepljivati zalietati
se zalievati, ali
zaljev zalievanje
zalijem, prema zaliti
zalistak, zalistka,
zalistci zaliti,
zalijem (vidi
liti) zalizak,
zalizka,
zalizci
zaljepljivati, ali
zaliepiti
zaliezti, zaljezem
zaljetiti
zaljev, ali zalievati
zuljevaa
zamaan, zamana
zametak, mn.
zametci
zamieniti, ali
zamjena
zamiesiti
zamieati, ali za-
mjeivati
zamietiti, ali za-
mjetba
zamjeaj
zamjeivati
zamjena, ali za-
mieniti
zamjenica
zamjeniki
zamjenik
zamjenit
zamjenjivanje
zamjenjivati, ali
zamieniti
zamjera
zamjerak
zamjeralo
zamjeran
zamjeranje (dugo
P
zamjerati (dugo_/e)
zamjera vati (se)
zamjeriti (se)
zamjerka
zamjeivati, ali
zamieati
zamjetba, ali za-
mietiti zamjetljiv
zamlieiti, ali za-
mljeivati
zamljeivati, idi
zamlieiti
zamotak, mn. zanotci
zamrei ti zamrieti,
zamrem zaniekati
zaniemiti zanieti,
zanesem zanoviet
zanovietalac, ali
zanovjeta (drugo
je zanovieta od
zanovietati)
zanovietalo
zanovietati, zano-
vietam
zanovjetaa, ali
zanovietalac
zaodievanje
zaodievati, ali za-
odjeti zaodjenuti
zaodjeti, ali za-
odievati zapievati
(drugo je
zapjevati)
zapijeni, prema
zapiti zapili,
zapijem,
(vidi piti)
zapisnik, prema
zapis zapjevati,
(drugo je
zapievati) zaplieniti,
ali zapljena, zaplje-
njivati
zaplienjen zapljena,
ali zaplieniti
zapljenjivati
zapljeskati
zapodievati, ali za-
podjeti
zapodjenuti
zapodjeti, ali za-
podievati
zaporoki (kozaci),
prema Zaporoje
zapovied, ali za-
povjednik
zapoviedati, ali za-
povjediti
zapoviedka
zapoviest
zapovjediti, ali za
poviedati
zapovjedni
zapovjednica
zapovjedniki
zapovjednitvo, pre-
ma, zapovjednik
zapovjednik, ali
zapovied
zapreivati, ali
zaprieenost
zapreka, ali za-
prieiti
zaprieenost, ali
zapreivati
zaprieiti, ali za-
preka
zaprieti, zaprem
zaprietiti zaprak,
zaprka,
zaprci zapucak
zaraslica zarastao,
zarasla zarijem,
prema
zariti zariti,
zarijem
(vidi riti)
zrobljenitvo,
prema zarobljenik
zasiecati, ali zasjeci
zasievati, ali
zasjevak zasijati,
zasijem
(vidi sijati)
zasijem, prema
zasijati zasjeci,
zasieem,
ali zasiecati
zasjeda zasjeda
zasjedanje zasjedati
zasjednik zasjednuti
zasjek zasjeka
zasjena zasjenac
zasjenak, zasjenka
zasjeniti zasjenjen
zasjenjivati zasjesti
zasjevak
zasliepiti, ali
zasljepljivati
zasliepljen
zasliepljenost
zasljepljivati, ali
zasliepiti zasmijati
se, zasmi-
jem se (vidi
smijati se)
zasmijem se, prema
zasmijati se
zasmrdjeti zastidjeti
(se) zastrieliti
zastrieti, zastrem
zastudjeti
zastupnitvo, prema
zastupnik
zastupstvo, prema
zastupati
zasvietliti
zasvjedoiti
zasvrbjeti
zasijem, prema
zaiti zaiti,
zasijem
(vidi siti)
zatedjeti
(vidi piti)
zautjeli zatjecati
zatjerati zatrebati
zatreptjeti zauviek
zavesti, zavedem

132
133
zavezak
zavezak, zavezka,
zavezci zuvezti,
zavezem
zaviek zavijein,
prema
zaviti zavili,
zavijena
(vidi viti) zavjera
zavjereniki
zavjeriti se zavjesa
zavjet zavjetan
zavjetnica
zavjetovati
zavjetrina zavriediti,
ali zavreivati
zavrieti, zavrim,
za vrij em
zavreivati, ali za-
vriediti zavretak,
ran,
zavretci
zazbilj(a)
zazreti
zbaciti
zbaen
zbijeni, prema zbiti
zbilja zbiti, zbijeni
(vidi
biti)
zbiti se, zbude se
zbjei se zbjeg, ali
bieg
zbjeati se .
zbliiti zbirka
zbog zbogom
zbor
zborniki
zbornik
zborovoa
zbrajati zbrka
zbroj zbuniti
zdenac - . .
zdjelu zdrav
zdrobiti zdrug
zdruiti
zduan, zduna
zdvajati zdvojiti
zebsti, zebem
zelenba
zemljitni, prema
zemljite
zemljodjelac
zemljodjelka zemlj
omjer
zemljomjerstvo
zgaditi (se)
zgaziti
zglavak
zgledati se
zglob
zgnjeiti
zgnuiem, prema
zgnjiti zgnjiti,
zgnjijem
(vidi gnjiti)
zgoda
zgoditak, mn. zgo-
ditci zgotoviti
zgrabiti zgrada
zgraati sa zgrbiti
zgriti
zgrebsti, zgrebem
zgrieiti, ali zgrje
enja zgrijati,
zgrijem
(vidi grijati)
zgrijem, prema
zgrijati
zgrizti, zgrizem
zgrjesenje, ali
zgrieiti
zgrnuti
zgroziti se
zgrtati, zgrem
zgraati se
zgusnuti
zguvati zibica
zibka . -
zievati zievnuti
zjenica zlied,
zliedi zliediti

zlieenje

upski
zlieenje zvjerinjak dreban, drebna
zloupotreba zvjerinje drebanje
zloupotrebiti (i zvjerinji drebati
zloupotriebiti) zvjerokradica drebanik
zodiak zvjerka, ali zvier drebi
zrelost zvjerski drebece
zooloki, prema zvjerstvo . . drebica
zoolog zvjezdan, ali drieb, mn. dre-
zreli na zviezda bovi
zrelost Zvjezdana driebac, driebca
zrenik zvjezdar driebe, drebeta
zreo, zrela zvjezdarnica driebiti se
zreti, zrem (gle-. zvjezdarstvo drielo
dati) zvjezdast edca
zreti, zrim i zrijem zvjezdica, ali eludac, eludca
(maturescere, rei- zviezda eludan
len) zvjezdo . .. (tako se enitba
zubac, zubca, zubci piu sve slozeni- idak, idka
zubatac, zubatca ce, kojima je idkoa
zubanica prva polovina iik, ika, ici
zubanik
prema zviezda, lieb, ljebovi

na pr. zvjezdolik, liebac, liebca,
zubast zvj ezdoznanstvo) liebci
zubi zvjezdovit liebiti
zumbul zvonolievac liebnjak
zvier, ali zvjerad zvonoljeva liezda, ali ljezdan
zviere, zvjereta

ljebast, ali lieb
zvierje

ljebi
zviezda, ali abac, abca, abci ljebovit
zvjezdica abokriek ljezdan, ali
zviee alostan, alostna liezda
zvidak, zvidka ardiniera ljezdica
vidci (ptica) aritni, prema upni, prema upa
zvjerad, ali zvier aritte (crkvena)
zvjerati drebad, ali upski, prema upa
zvjerav driebe (upravna)

134
135