DALMATINSKE LUKE

U 17. stoljeu Venecija je vodila dva velika rata Kandijski (1645.-1669.) i Morejski (164.-
1699.). Kandijski! rato! Mle"ani su osvojili sa!o Klis i #u$o%olje &to se na'iva staro!
ste"evino! (linea nani). Morejski! rato! Venecija je u&la !alo du(lje u unutra&njost) do
*inja &to se na'iva nova ste"evina (linea +ri!ani). ,o"etko! 1. stoljea Venecija je vodila i
t'v. Mali (sinjski) rat te je %rodu(ila $ranice od vr-ova #inare %re!a Vr$orcu do Metkovia
&to se na'iva najnovija ste"evina (linea !oceni$a). #ana&nji i'$led ./ je veino! i' 1.
stoljea. ,rije svi- ti- ratova do$a0ao se i usko"ki koji je tako0er ostavio 'natne %osljedice
%o$otovo u 1sti $dje je trajao jo& 12 !jeseci nakon Madridsko$ !ira. U 1. stoljeu Venecija
se !orala suo"iti da joj je #al!acija jedini %reostali veliki %osjed. #al!acija je i!ala veliko
si!(oli"ko 'na"enje) ali sa!o u i!enu. 3s!ansko 4arstvo u 17. st. %o"inje sla(iti i 'atvarati
se u se(e i %o"inje se s!atrati 'a&titniko! isla!a. U' to dola'i do to$a da se s!atra krivi!
tr$ovati s nevjernici!a &to utje"e i na !leta"ku tr$ovinu. 5ati! 1717. i 6ustrija sna7no
nastu%a na 8adranu te 1719. %ro$la&ava 9rst i .ijeku (e'carinski! luka!a. 17:;. ,a%inska
dr7ava %ro$la&ava 6nconu (e'carinsko! luko! te se tako Venecija !ora suo"iti s 4
(e'carinske luke < .ijeko!) 9rsto!) 6ncono! i #u(rovniko!. #ola'i do (u0enja i
%roeuro%ske .usije. =akon !ira u ,o7arevcu Venecija vi&e ne 7eli ratovati) "i!e $u(i na
svo! 'na"aju. 5(o$ sve$a to$a u %rvoj %olovici 1. stoljea %ro!et %ada) ali e se u dru$oj
%olovici %onovno dii. U Veneciju dola'e ljudi i' cijele >uro%e kockati) tr$ovina vi&e nije
%ri!arna. Venecija %rovodi %olitiku neutralnosti) o%ada tr$ova"ka i ratna ?lota) a stari i
novonaseljeni $ra0ani su %reu'eli tr$ovinu kad se %le!stvo %ovuklo %od ; uvjeta < da
%le!stvo 'adr7i !ono%ol nad tr$ovino! soli u 8adranu i da se %o&tuju 'akoni. 9r$ovina solju
je (ila va7na '(o$ tr$ovine s (osanski! karavana!a) a (e' te tr$ovine Venecija ostaje $ladna.
5a%ravo sol i slana ri(a su jedina dva %roi'voda na koje Venecija nikad nije ukinula carinske
sto%e %a je dola'ilo do kriju!"arenja. Unato" veoj tona7i u tr$ovini ne$o ikad %rije Venecija
je 'a%ravo u to! trenutku (ila na $u(itku) jer je ta vea tona7a (ila sa!o %rodukt
$lo(ali'irane tr$ovine. Moderni'acija Venecije je (ila te!a tijeko! "itavo$ 1. stoljea no do
to$a nije do&lo. Marco @oscarini (io je !leta"ki kon'ul u Ae"u) .i!u i ,ari'u) (io je 'a
vrije!e revolucije u ,ari'u i %oku&avao je us!jeriti Veneciju u s!jeru !oderni'acije.
/ousnei je (io ?rancuski kon'ul u Veneciji koji joj %redvidio %ro%ast ako ne %rovede re?or!u.
,osljednji !leta"ki du7d (io je Budovico Ma$nini. Vr-unac us!jerenosti %re!a #al!aciji je
(ila i'rada karte #al!acije. U sve!u to!e dal!atinske luke vide svoju &ansu) %o"inje
ko!unikacija s 9rsto!) Venecijo!) *enjo! te one %ostaju tran'itne luke i'!e0u istoka i
'a%ada. U #al!aciji su %ostojali veliki nenaseljeni %rostori &to je Venecija %oku&ali rije&iti
koloni'acijo!. Venecija je %oku&ala inte$rirati dva dijela #al!acije no %ostojala je velika
ra'lika u %ravno! ure0enju (o(alni dio kao Venecija) a ko%neni kao dal!atinske vojne
krajine)) te u na"inu 7ivota i $os%odarstvu. 1nte$racija i'!e0u dva dijela #al!acije do$odila
se 'a-valjujui tr$ovini tako je o(alna #al!acija tr$ovala ulje!) vino! i ri(o!) a ko%nena
stoko! i %oljo%rivredni! %roi'vodi!a. 9o %ostaje i 'latno stoljee 'a dal!atinske (rodare.
Va7no sredi&te %ostaje Kor"ula koja i'(acuje (rodove 'a cijelu srednjodal!atinsku o(alu) a %o
!aterijal su odla'ili na lastova"ke otoke (*u&ac) koje je (ilo %od du(rova"ko! u%ravo! %a je
dola'ilo do !e0unarodno$ incidenta. 3si! Kor"ule (ili su to jo& Mali Bo&inj i 9ro$ir te Ara")
4res) 3li() *il(a. 6ustrija %o"etko! :2-i- $odina donosi %o!orski 'akonik 'a .ijeku i 9rst)
1754. #u(rovnik donosi svoj %o!orski 'akonik) a 1776. Venecija svoj koji! su kodi?icirani
uvjeti %lovid(e) %o"eo je davati i'vjesnu slo(odu luka!a a naj(itnije je (ilo to &to je
'dravstveni ured %ostao o(ve'an u svakoj luci. Ba'areti ('dravstveni $eti) i cjeloku%ni
'dravstveni sustav najva7niji su 'a ?unkcioniranje. Vlado je veliki stra- od ku$e no to se
unato" svi! !jera!a nije !o$lo s%rije"iti jer se odvijala i nekontrolirana tr$ovina i'!e0u
seljaka) a sela su ne&to &to Mleta"ka .e%u(lika nikad nije us%jela kontrolirati. U #al!aciji se
%o"eo aku!ulirati ka%ital %a se tako ra'vijaju i dru$e $rane (rudarstvo u *iveriu) Ara"u i
*inju (o(itelj Bovri)) %roi'vodnja du-ana (o(itelji Man?rini u =inu) i jasenove !ane)
%roi'vodnja ru7!arinovo$ i lavandino$ ulja) !astionice) %roi'vodnja likera u 5adru). #ola'i
do %rvi- (rodarski- udru7enja kako (i se !o$li nositi s 9rsto! te s rado! %o"inju i !ale
(anke i osi$uravajua dru&tva. 8avlja se i interes %rosvjetitelja 'a #al!aciju %a i to %oti"e
Venciju da se vi&e an$a7ira. >lita do(iva %otre(u 'a 'adovoljavanje! kulturni- %otre(a
osnivaju se "itaonice a najva7nije je istaknuti %okret ?i'iokrati'!a koji %o"inje o(ra'ovati
seljake te se u tu svr-u osnivaju %oljodjelske akade!ije (*%lit) Ka&tela) 5adar). *alon 4vjete
5u'uri %ostaje sredi&te intelektualno$ 7ivota. 9ako0er isti"e se i tro$irska o(itelj +aranjin.
6l(erto @ortis) o%at i' ,adove i jedan od oni- koje je Venecija %oslala da istra7i #al!aciju
dru7io se s ti! ?i'iokratski! i intelektualni! kru$o!. U ar-ivski! ?ondovi!a !o$u se nai
%odaci o to!e kako su -rvatski %o!orci (ili na (rojni! svjetski! !ori!a. 9ako #u(rov"ani
%love "ak u 4rno! i Mra!orno! !oru) a?ri"ka i !aloa'ijska %ristani&ta) =je!a"ka)
>n$leska) @landrija) a #u(rovnik je jedan od : sredi&ta tr$ovine 'a"ini!a. ,elje&ki (rodari
dr7e levantsku rutu. U luci *eni$aliji ar-ivski ?ondovi (roje (rojne %osjete i' #la!acije jer se
ta!o odr7ava saja!) a u Bivornu su "esto du(rova"ki %o!orci) vodili su je se?arski Cidovi.
=aseljavali su 6nconu) ,e'aro) *eni$aliju) Ur(ino) *%oleto te sudei %o 'ani!anji!a koji!
su se (avili do(ro su se ukorijenili u dru&tvo. =a %rostor 'ale0a dola'i i novo stanovni&tvo te
to! stanovni&tvu Venecija daje 'e!lju i %rivile$ije a nji!a su ti stanovnici (itni '(o$
si$urnosti tr$ovine. 9ako0er to stanovni&tvo je (itno i 'a $radove jer su jedno! tjedno!
dola'ili ku%ovati %roi'vode u $rad. ,ro(le!e u %oljo%rivredi Mle"ani su %oku&ali rije&iti
+ri!anijevi! 'akoniko! (nova ras%odjela 'e!lje) na 'e!lji su o(e'ni 'asaditi ; !asline i ;
!urve)) svak do(iva ; %odovanska -vata 'e!lje). ,o %rvi %ut nakon :22 $odina u #al!aciju
dola'e ins%ektori i stru"njaci koji su tre(ali una%rijediti dal!atinsko $os%odarstvo ali su "esto
naila'ili na 'id u %oku&aju o(ja&njavanja seljaci!a. 9ako0er je va7no s%o!enuti rat i'!e0u
%ravoslavno$ i katoli"ko$ sveenstva) a koji se 'a%ravo svodio na to tko e %riku%ljati novac
od stanovni&tva. Venecija je to rije&ila tako da je %ravoslavci!a dala %rava na nji-ovu
-ijerar-iju) a 'a vrije!e =a%oleona osnovana je u 5adru %ravoslavna e%isko%ija. Ditavo 1.
stoljee (na te!elju /varske (une) traje suko( i'!e0u seljaka) $ra0ana i %le!ia) a suko(
nikad nije odlu"en jer nisu 'nali ko!e (i dali 'a %ravo. ,le!stvo je %re&lo u 'e!lji&nu
aristokraciju) &to nije (ilo u du-u vre!ena koje je ve ula'ilo u do(a industrijali'acije) "ak
dola'i i do odu'i!anja 'e!lje seljaci!a. a i (ilo i- je sve !anje &to nije %raeno ekono!ski!
sla(ljenje!. #ola'i do narastajue$ $ra0ansko$ sloja) a selja"ki sloj osjea ne%ravdu '(o$
%reveliki- %odavanja) te %ri!oranosti na (rojne aktivnosti %o%ut vojne o(ve'e) davanja dio
%ri-oda crkvi) sudjelovanja u i'$radnji in?rastrukture &to i- one!o$uuje u o(avljanju
svakodnevni- %oslova) a %ro(le! %redstavljaju i javni %a&njaci %a se javljaju suko(i kao u
slu"aju 9ro$ira i Ka&tela. 8avlja se i %itanje 'a&to nije do&lo do (olje$ ra'vitka istoka te jo& i
dan danas on 'aostaje 'a 'a%ado! >uro%e. ,ostoji vi&e o(ja&njenja a ono kako je ?eudali'a!
na istoku do&ao do vr-unca onda kad je 'a%adni %ro%ao te da to jo& !o7da i!a korijenje u
antici tako su 'e!lje $dje je ko!(iniran (ar(arsko-ri!ski ti% ('a%ad) us%jele (olje ne$o one
sa sa!o (ar(arski! ti%o! (istok) su najvjerojatnija. U svi(nju 17. dola'i do suko(a i'!e0u
austro?ila i ?ranko?ila a kasnije i do rascje%a i'!e0u li(erala i kon'ervativaca. U svako!
!jestu $dje je %ostojala ?ranko?ilska elita (ila je na udaru !ase te7aka. 5a vrije!e ?rancuske
u%rave i'(io je ustanak %od vodstvo! ?ra 6ndrije #orotia i jo& neki- ?ranjevaca. #oroti je
tada (io %ovjerenik u *kradinu. U to! ustanku su %rednja"ili *kradin i ,oljica. ,ri to!
ustanku je stradao i 8uraj Matutinovi 9e7aci su (ili %od utjecaje! ?ranjevaca koji su (ili u
stra-u od @rancuske te sa!i! ti! u' 6ustriju. Kasnije su o(je austrijske u%rave i'nevjerile
te7ake jer nije do&lo do 7eljeni- a$rarni- re?or!i. Va7no je istaknuti i %ove'anost 4rne +ore s
Venecijo!. 4rna +ora je (ila %o%rili"no vjeran save'nik Venecije) no %o"etko! 1. stoljea u
tu %ri"u se u%lela i .usija. Aoka kotorska je (ila %o%rili"no ra'vijeno sredi&te a s%eci?i"no 'a
nji- je (ilo to &to su isklju"ivo i'naj!ljivali svoje (rodove dru$i!a. 3si! (oke va7ni su i
$radovi ,erast koji na strate&ki (itno! %olo7aju 'a Veneciju) #o(rota) koja i!a status
%o!orske kolonije) ,r"anj) $dje se ra'vijala (rodo$radnja. *%lit je (io va7an 'a tr$ovinu solju
i %rotuindustrijski! %roi'vodi!a) a 5adar je (io $lavni centar 'a i'vo' stoke u Veneciju. =o
(e' o('ira na to #al!acija je vei dio $odine (ila $ladna. .ovinj je (itan jer je to luka u kojoj
su svi (rodovi koji su -tjeli ui u Veneciju !orali noiti kako (i "ekali u%o'navanje s
la$uno! i njeni! o%asnosti!a. Bo&inj je i' neo(ja&njivi- ra'lo$a do7ivio (rodarski (u!) a
sli"no je i sa *il(o!. #u(rovnik se $odina!a (orio s @rancu'i!a oko %revlasti na Mediteranu
a to je okon"ano 1776. kad je %ri!at do(ila du(rova"ka ?lota. 9ako0er u!ije&ali su se i .usi
koji 7ele i'ai na 4rno !ore %a tra7e save'nike u #u(rovniku i Veneciji. 8avljaju se dvije
%le!ike ?rakcijeE sor(one'i i sala!nke'i. 6ndrea Kvirini je (io %osljednji $eneralni %rovidur
u #al!aciji. Aio je austro?il i 'ani!ljivo je da 8uraju Matutinoviu) ?ranko?ilu i stricu Buje
Matutinovia) koji je -tio (raniti Veneciju nije do'voljavao u%lovljavanje u niti jednu luku.
Bujo Matutinovi je (io %rava oso(a !leta"ko$ svijeta a tijeko! svo$ 7ivota je uvelike (io
%od utjecaje! o(iteljske tra$edije tj. stradavanja strica 8uraja. ,rva austrijska u%rava radi sve
isto &to i Venecija i na %o"etku ne!a i!%erijalni- %lanova. 5avr&ava se %ro&irenje luka i
i'$radnja cesta. =a%oleon je svoje ceste $radio u 'ale0u '(o$ %ro(le!a s en$lesko!
!ornarico! koja (i !u (ila %rijetnja da i- je $radio u' o(alu. =akon %ovla"enja .usije)
nakon !ira u 9il'itu 127.) 12. en$leska !ornarica nastu%a na 8adranu te donose odluku da
svatko !o7e (iti $usar %od nji-ovo! 'a&tito! &to je %rakti"ki one!o$uilo tr$ovinu. @rancu'i
su se to!e %oku&ali us%rotiviti to!e) te su u Veneciji sa$ra0ena dva (roda ali nji- su >n$le'i
%oto%ili %ri sa!o! i'lasku i' luke. >n$le'i su osvojili Vis koji %ostaje (e'carinska 'ona te na
nje!u vlada (e'vla&e i svojevrsni kraljevski 7ivot. 3svajaju i Kor"ulu. >n$le'i su s Malte
odlu"ili doi na 8adran 'ato da (i od$ovorili na ?rancusku kontinentalnu (lokadu) odr7avali
%ro!etnice s %otencijalni! save'nici!a) s%rije"ili @rancu'e u osvajanju !one ?lote) uni&tili
tr$ovinu) na(avili drvnu $ra0u i sve ostalo %otre(no 'a nji-ove (rodove i %odu%irali sve koji
su %rotiv @rancu'a. ,rvo su (ili na Malo! Bo&inju) ali nje$a je (ilo te&ko (raniti %a su osvojili
Vis. @rancu' #u(ordiere %oku&ao je %onovno osvojiti Vis i us%io je no %ovukao se od!a- "i!
je vidio da se dva en$leska (roda vraaju. 8avljaju se i dvije ?rakcije u en$leskoj !ornarici
ona @ree!entela koji je 'a "ast i ona /ousta koji je 'a to da se iskoristiti %rilika. *ve u sve!u
>n$le'i su ostavili veliki utjecaj na Visu koje su i danas vidljive u i!eni!a lokacija i u je'iku.
8edini "ovjek koji je tr$ovao i s >n$le'i!a i @rancu'i!a je (io Bjudevit 6da!i. 3n je nai!e
%onudio @rancu'i!a 111. da e i! na(avljati kono%e) 7ito) sol na &to su oni %ristali) a 'ati!
je >n$le'i!a %onudio da e i! na(avljati kono%e) katran) drvo i sve ostalo %otre(no 'a
(rodove u' uvjet da i!a slo(odan %rijela' 8adrano! na &to su oni %ristali) te se on na taj na"in
o(o$atio. Mar&al Mar!ont (io je 'a%ovjednik #al!acije i vojvoda od #u(rovnika. 1!ao je
konkurentski odnos s Vicenco! #andolo!. Ur(anisti"ki je una%rijedio $radove. =a%ravio je
0ardin u *%litu. 1van Kreljanovi 6l(ioni) i'ra'iti ?ranko?il) na%osljetku je 'avr&io u ludnici u
1taliji '(o$ i'nevjereni- nadanja. @rancu'i su se trudili una%rijediti tr$ovinu u #al!aciji %a su
tako osnovane tr$ova"ke ko!ore u *%litu i *kradinu i saj!ovi u Makarskoj) *%litu i 5adru.
#ru$oj austrijskoj u%ravi te!eljni cilj (io je in?iltrirati se u 3s!ansko 4arstvo) te %rovodi
i!%erijali'a!. Uvodi %aso&e koje $otovo i ne i'daje) %o$otovo ne %oliti"ki ne%odo(ni!a) te
na :2 $odina 'a(ranjuje karavansku tr$ovinu i'!e0u Aosne i #al!acije. U to! #al!acija je
%rakti"ki (ila u stanju u koje! je (ila ; stoljea %rije. 9ek ukidanje! to$a #al!acija se
%o"inje o%oravljati. 3no &to slo!ilo takvu austrijsku u%ravu je (ilo osnivanje tr&ansko$
BoFda < %aro(rod i'!e0u 9rsta i luke ,akras te je osi! turisti"ke i!ao i %o&tansku ulo$u) a
ka!eni u$ljen i' *iveria je (io jedini koji su BoFdovi %aro(rodi koristili. *vi- $odina do
14. traju %o(une i ne!iri i 6ustrija ne!a! nikakav interes ra'viti tr$ovinu) (itno je da je to
!irno %odru"je jer .usija %rijeti a tu je jo& uvijek i 3s!ansko 4arstvo. 145. ukinute su
'a(rane no nastaje %ro(le! s 9rsto! $dje se svi %roi'vodi !oraju i'vo'iti %o ne%ovoljni!
uvjeti!a. 9ako0er BoFdovi %aro(rodi i!aju !ono%ol) %a tako %ri!jerice *%litu ostaje
o$rani"eno %odru"je. *%litska tr$ova"ka ko!ora s-vatila je da je do(ar dio %roi'voda i'
Aosne i&ao u *jevernu /rvatsku te da !oraju us%ostaviti (olju ko!unikaciju s Ai/ i
!oderni'irati luku. #ola'i do %otre(e i'$radnje 7elje'nice. =arodnjaci 7ele li"ku %ru$u)
autono!a&i %ru$u *arajevo < *%lit) 'a &to je Aaja!onti) a 6ustrija je na%ravila sa!o %ru$u
*%lit < *inj. =a%ravljen je i luko(ran u luci &to je (ila Aaja!ontijeva ideja. 6ustrija je i u
Veneciji %ostavila %ot%unu austrijsku u%ravu &to je i u'rokovalo %o(unu 14. %od vodstvo!
#aniela Ma$ninija koji je %reu'eo u%ravu na $odinu dana. Gi(enik je %ostao 'na"ajna vojna
(a'a a %osljednji i!%uls (ila je (itka i'!e0u 6ustrije i 1talije 166. kada je ad!iral 9e$et-o??
sa ?loto! dal!atinski- !ornara %otukao talijansku !ornaricu te je i to %ridonijelo %ovjerenju
i li(erali'aciji tr$ovine.