OSNOVE TEHNIKOG CRTANJA

U ovom poglavlju dat je saet p!egled os"ov"# pojmova p!avla te#"$%og &!ta"ja'
Uenjem iznensenog gradiva studenti kroz nekoliko uvodnih predavanja obnavljaju osnovna
znanja steena u srednjoj koli, proiruju ih i produbljuju. Pri tome usvajaju i nain rada na
predmetu, pristup gradivu i uenju. Svrha ovog poglavlja jest ujednaavanje i proirenje
prethodno steenih znanja na razini primjerenoj studentima pripremnog stupnja studija
elektrotehnike. Gradivom je obuhvaen niz temeljnih pojmova tehnikog crtanja ukljuujui
(o!mate &!tea, )aglavlje sastav"&u, po)&js%e *!ojeve, mje!la, v!ste &!ta "j#ove
"amje"e, te#"$%o psmo, o!togo"al"u p!oje%&ju, p!osto!" p!%a). a sa!et nain
obuhvaena su i os"ov"a p!avla %ot!a"ja. U drugom dijelu poglavlja opisane su neke
v!ste g!a($%# p!%a)a koje se uobiajeno koriste u tehnikoj dokumentaciji i in!enjerskoj
praksi u kojima nije cilj ralistian prikaz "izikog oblika objekta ili sustava nego njegove
"unkcionalne strukture i naina "unkcioniranja. U tom dijelu obuhvaeni su s#emats% p!%a)
djag!am. Pri tome je posebice istaknuta uporaba s%upa sta"da!d"# sm*ola koji
omoguavaju jednosatavan i transparentan nain prikaza i prijenosa in"ormacije o slo!enim
sustavima.
UVOD
Te#"$% &!te predstavljaju najva!niji dio tehnike dokumentacije. U razliite svrhe njima se
koristi velik broj tehnikog osoblja razliitog stupnja naobrazbe. #bog toga oni moraju na
jasan jednostavan i razumljiv nain jednoznano de"inirati prikazani objekt ili sustav. Pri tome
je va!na primjena jednoznano utvr$enih normi i pravila. Propisi kojima se utvr$uju pravila
izradbe tehnikih crte!a obuhvaeni su nacionalnim normama npr. DIN (Deutsche Industrie
Norm) ili ANSI (American National Standard Institute), a posebice za podruje elektrotehnike
jedinstvenim me$unarodnim normama IEC (Internatinal Electrotechnical Commission).
amjene crte!a su vrlo raznolike pa zato postoje razliite vrste crte!a. #bog velike
raznolikosti ne postoji strogo utvr$ena podjela ctre!a. Uglavnom se dijele prema "amje",
"a$"u )!ad*e i "a$"u p!%a)va"ja.
Prema namjeni tehniki crte!i se dijele na%
ponudbeni crte & prila!e se uz pismenu ponudu
radioniki crte & crte! prema kojem se izra$uje objekt
sklopni crte & prikazuje pojedine sklopove koji sainjavaju "unkcionalnu cjelinu
instalacijski crte & prikazuje razvod elektrinih ili cijevnih vodova
sastavni ili montani crte & prikazuje nain sastavljanja cjelovitog ure$aja
situacijski crte & prikazuje polo!aj objekta u odre$enom prostoru
shematski crte & pojednostavljani crte! izra$en uporabom simbola i oznaka
dijaram & gra"iki prikaz "unkcijskih veza razliitih veliina
Prema nainu izradbe crte!a razlikujemo%
i!vorni crte (oriinal)"
presliku"
skicu#
Prema nainu prikazivanja objekta razlikujemo%
1
ortoonalni crte & prikaz trodimenzionalnog objekta pomou skupa
dvodimenzionalnih projekcija,
aksonometrijski crte & prostorni prikaz.
FORMATI CRTEA
'a bi se poboljala preglednost te pojednostavnilo pohranu i rukovanje crte!ima propisane su
standardne veliine i oblici crte!a. Skup propisanih veliina i oblika za tehnike crte!e naziva
se (o!mat +!eda, A. Svojstva "ormata (reda) * su sljedea%
svaki "ormat ima oblik pravokutnika s omjerom stranica
osnovni "ormat je *+ povrine ,m
-
,
manji "ormat se dobije raspolavljanjem dulje stranice veeg "ormata.
.vako de"inirani "ormati nazivaju se o*!a-e" (o!mat. Pored njih de"inirani su i odgovarajui
"eo*!a-e" (o!mat s neto veim dimenzijama zbog potrebe za rukovanjem papirom pri
emu se krajevi mogu otetiti. .blik "ormata reda * prikazan je na slici ,.,.a). .dnosi me$u
pojedinim "ormatima reda * prikazani su na slici ,.,.b). 'imenzije pojedinih "ormata
ukljuujui dimenzije neobra$enog "ormata i obra$enog "ormata te povrinu obra$enog
"ormata naveden su u tabilici ,.,.

a)

2
b)
Slika 1.1 Formati reda A: a) Oblik formata reda A,
b) odnosi meu pojedinim formatima reda A.
O)"a%a
O*!e)a" (o!mat
a .
Neo*!e)a" (o!mat
O%v! &!tea m
/
A0 /0, ,,/1 //+ ,-2+ /2, ,,31 ,
A. 410 /0, 5-4 //+ 4/0 /2, ,6-
A/ 0-+ 410 04+ 5-4 0,+ 4/0 ,60
A1 -13 0-+ 22+ 04+ -/3 214 ,6/
A2 -,+ -13 -0+ 22+ ,/4 -/+ ,6,5
A3 ,0/ -,+ ,54 -0+ ,2/ ,/4 ,62-
A4 ,+4 ,0/ ,-+ ,54 /+ ,2/ ,650
Tablica 1.1 Dimenzije pojedinih formata reda A.
Svi "ormati osim *0 i *5 postavljaju se s duljom stranicom u vodoravnom polo!aju. *ko se
crte!i uokviruju okvir se ucrtava 4 mm od ruba obra$enog crte!a. 7od "ormata *2, *0, *4 i *5
okvir je udaljen od lijevog ruba -+ mm zbog uvezivanja. Polo!aji pojedinih "ormata i nain
ucrtavanja okvira prikazani su na slici ,.-.
3
Slika 1.2 Poloaji pojedini formata i na!in u"rta#anja ok#ira.
Zaglavlje i sastavnica
5aglavlje je tablica u koju se upisuju osnovni podaci o crte!u nu!ni za njegovu ispravnu
uporabu. #aglavlje se ucrtava u donjem desnom kutu "ormata koji se postavljaju duljom
stranicom vodoravno, a itavom irinom pri dnu "ormata koji se postavljaju duljom stranicom
uspravno. .blik i sadr!aj zaglavlja nisu jednoznano odre$eni. U pravilu sadr!i podatke
nu!ne za identi"ikaciju i razumijevanje sadr!aja crte!a ukljuujui%
naziv crte!a (ili predmeta),
broj crte!a,
naziv tvrtke ili ustanove u kojoj je crtze! izra$en,
imena i potpise osoba odgovornih za izradbu crte!a.
Primjer oblika i sadr!aja zaglavlja prikazan je na slici ,.2.
4
Slika $#% &rimjer oblika i sadraja !alavlja#
Sastav"&a je dio tehnike dokumentacije crte!a. 8ma oblik tablice s podacima nu!nim za
ispravnu uporabu crte!a koji nisu navedeni u zaglavlju. Sadr!aj i oblik joj nisu jednoznano
odre$eni. Sastavnica se mo!e smjestiti na samom crte!u ili odvojeno. *ko se smjeta na
crte!u crta se iznad zaglavlja i povezuje s njim. Sastavnica se ispunjava se odozdo prema
gore. Primjer oblika i sadr!aja sastavnice prikazan je na slici ,.0.

Slika $#' &rimjer oblika i sadraja sastavnice (pove!ane sa !alavljem)#
a svakom crte!u mora se ostaviti prostor za unoenje izmjena na crte!u. Uobiajeno mjesto
za izmjene u crte!u je pored ili iznad zaglavlja.
6O5ICIJSKI 7ROJEVI
6o)&js% *!ojev povezuju dijelove prikazane na crte!u sa sadr!ajem sastavnice.
.ni se upisuju u sastavnici u za to predvi$eni stupac, a na crte!u se upisuju pored
dijela koji oznaavaju. Pozicijski brojevi se na crte!u upisuju dvostruko vei od
kotnih brojeva i potcrtavaju se kratkom debelom crtom koja se povezuje tankom
crtom s odgovarajuim dijelom crte!a. 9rta koja povezuje pozicijski broj s dijelom na
crte!u naziva se po%a)"a &!ta i na samom dijelu zavrava tokom. Pokazne crte se
5
ne smiju sjei me$usobno, a samo izuzetno mogu se sjei s mjernim crtama.
Primjer primjene pozicijskih brojeva na crte!u prikazan je na slici ,.4.
Slika $#( &rimjer primjene po!icijskih brojeva#
8JERI9A
Ukoliko je to mogue predmeti se na tehnikim crte!ima prikazuju u naravnoj veliini. Ukoliko
prikaz u naravnoj veliini nije prikladan predmeti se na crte!u mogu crtati umanjeno ili
uveano. .dnos izme$u veliine slike predmeta i veliine stvarnog predmeta naziva se
mje!lo. .penito primjenjuje se ono mjerilo koje daje jasan crte! prikladan za uporabu. U
pravilu se sve veliine s predmeta prenose u istom mjerilu na crte!. Sve projekcije istog
predmeta koje tvore cjelinu crtaju se u istom mjerilu. 8zuzetno, ako postoji vei broj dijelova i
detalja na istom crte!u mogu se primijeniti razliita mjerila. :jerilo koje prevladava na crte!u
naziva se glavno mjerilo crte!a. Glavno mjerilo upisuje se poveano u zaglavlju. .stala
mjerila upisuju se u zaglavlje ispod glavnog mjerila manjim brojevima i pored svakog dijela
crte!a na koji se odnose. :jerilo se oznaava u zaglavlju rjeju ;:jerilo;, slovom ;:; ili samo
brojanim odnosom. <rojani odnos upisuje se na sljedei nain% ;veliina na crte!u% veliina
u naravi;. ormom 8S. 40446,-.31 propisana su mjerila navedena u tablici ,.-.
Bez obzira na to crta li se predmet u naranoj eli!ini" umanjeno ili ue#ano" u crte$
se uije% unose starne mjere predmeta.
6!!od"a vel$"a ,%,
,%- ,%4 ,%,+
Sma"je"je ,%-+ ,%4+ ,%,++
,%-++ ,%4++ ,%,+++ itd.
6ove:a"je -%, 4%, ,+%,
-+%, 4+%, ,++%,
$abli"a 1.2 %jerila propisana normom &SO '('')12.*+.
&
VRSTE CRTA
=adi postizanja to vee jasnoe i preglednosti, u tehnikim crte!ima primjenuju se &!te
!a)l$t# v!sta ;!"e. >a!nost ispravne primjene razliitih vrsta crta ilustrirana je primjerom
na slici ,.5.
Slika ,.5 a) 9rte! predmeta uz primjenu samo jedne vrste crta, b) crte! predmeta uz
primjenu razliitih vrsta crta.
U tehnikom crtanju koriste se sljedee vrste crta%
,. puna crta,
-. isprekidana crta,
2. crta&toka crta,
0. prostoruna crta,
4. cik&cak crta,
5. crta&dvotoka crta,
>a!nost pojedinih djelova crte!a istie se irinom pojedinih crta. a jednom crte!u primjenjuju
se dva stupnja irine pojedinih vrsta crta%
iroke crte (stupanj irine ,),
uske crte (stupanj irine -).
'vije irine ine skupinu crta. a jednom crte!u koriste se samo crte jedne skupine. ?irokom
crtom u pravilu se crtaju va!niji djelovi crte!a (npr. vidljivi bridovi, konture objekta i sl.), a
uskom crtom sporedni ili pomoni djelovi crte!a (kote, pokazne crte i sl.).
?irinu crte stupnja , ili nazivnu irinu crte bira se u ovisnosti o gustoi crta na crte!u i mjerilu.
:ogue vrijednosti irine crta odre$ene su s dva reda irina crta. ova norma utvr$uje &!te
!eda . s "aktorom porasta - koji sadr!i sljedee vrijednosti%
+,,2@ +,,/@ +,-4@ +,24@ +,4@ +,3@ ,,+@ ,,0@ -,+.
'
Starija norma utvr$uje &!te !eda / koje se mogu koristiti kao zamjena za crte reda - u sluaju
primjene starije pribora%
+,,@ +,-@ +,2@ +,0@ +,4@ +,5@ +,/@ ,,+@ ,,-.
ajee koritene irine crta prikazane su u tablici ,.2.
STU6ANJ <IRINE <IRINA CRTE =mm>
. , +,3 +,4 +,24
/ +,4 +,24 +,-4 +,,/
)ablica $#%# Naje*+e kori*tene *irine crta reda $#
STU6ANJ <IRINE <IRINA CRTE =mm>
. , +,/ +,4 +,2
/ +,4 +,2 +,- +,,
)ablica $#' Naje*+e kori*tene *irine crta reda ,#
amjena pojedinih vrsta crta navedena je u tablici ,.4.
VRSTA CRTE
STU6ANJ
<IRINE
S9OVNA
O5NAKA
6RI8JERI 6RI8JENE
6u"a &!ta
, *
vidljivi bridovi predmeta, ogranienje navoja, simboli,
okviri tablica
- <
mjernice i pomone mjerne crte, ra"ura, pokazne crte,
crte navoja, dijagonale, mjesta previjanja
Isp!e%da"a &!ta , A zaklonjeni rubovi tijela
- B zaklonjeni rubovi tijela
C!ta?to$%a &!ta , C oznake obrade povrine
- G sredinjice, oznake presjeka
6!osto!u$"a &!ta - 9 crte prijeloma i prekida
C%?&a% &!ta - ' crte prijeloma i prekida
C!ta?dvoto$%a &!ta
- 7 granini dijelovi, granini polo!aji pokretnih djelova
(
)ablica $#( Namjene pojedinih vrsta crta#
TEHNIKO 6IS8O
#a ispisivanje natpisa, oznaka i brojeva u tehnikim crte!ima normom 8S. 2+1/6, propisana
je primjena te#"$%og psma. #nakovi tehnikog pisma mogu se ispisivati pod kutem od 34D
ili uspravno. ormom se propisuje%
nazivna visina E pisma,
irina crte,
irina znakova.
Na)v"a vs"a H je visina velikih slova i brojeva. >eliinom E odre$ene su i sve druge
dimenzije slova i brojeva. >isina malih slova iznosi 36,+ E. ?irina velikih slova iznosi 36,+ E, a
irina malih slova i brojeva 56,+ E. U primjeni su dva reda nazivnih visina izra!enih u mm%
red ,% -@ -,4@ 2@ 0@ 4@ 5@ /@ ,+@ ,-@ ,5@ -+
red -% ,,/@ -,4@ 2,4@ 4@ 3@ ,+@ ,0@ -+
Fehniko pismo mo!e biti usko, normalno ili iroko. <!"a &!te za normalno pismo iznosi ,6,+
E, a za usko pismo ,6,0 E.
azivna vs"a ;!"a psma odabiru se u ovisnosti o raspolo!ivom prostoru i znaenju
teksta. =azmaci izme$u pojedinih znakova nisu strogo propisani, ali najpregledniji izgled se
posti!e ako su jednolike povrine izme$u pojedinih znakova. #nakovi tehnikog pisma prema
normi 8S. 2+1/6, prikazani su na slici ,.3.
Slika $#- .nakovi tehniko pisma prema normi IS/ %0123$#
Ortogonalna projekcija
U tehnikom crtanju predmeti se prikazuju tako da se jednostavno mogu odrediti sve
dimenzije predmeta. Pri tome je potrebno trodimenzionalne objekte prikazati u
dvodimenzionalnom prostoru crtaeg papira. Fo se ostvaruje primjenom p!oje%&ja. Projekcija
)
je prikaz trodimenzionalnog predmeta u ravnini. #a tehnike crte!e u pravilu se primjenjuje
ortogonalna projekcija. 6!avla o!togo"al"e p!oje%&je su%
,. zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja,
-. predmet se nalazi izme$u ravnine crtanja (projiciranja) i crtaa,
3. u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.
Os"ov"a svojstva o!togo"al"e p!oje%&je koja je ine vrlo prikladnom za primjenu u
tehnikom crtanju su%
bridovi koji su paralelni i jednaki u prostoru zadr!avaju ta svojstva i u projekciji,
kutovi koji su jednaki u prostoru zadr!avaju isti odnos i u projekciji.
.rtogonalna projekcija omoguava ukupno 4 !a)l$t# pogleda%
* & nacrt (pogled sprijeda),
< & tlocrt (pogled odozgo),
9 & desni bokocrt (pogled s lijeve strane),
' & lijevi bokocrt (pogled s desne strane),
A & gornji tlocrt (pogled odozdo),
B & stra!nji nacrt (pogled straga).
:ogui pogledi prikazani su na slici ,./ a), a njihov raspored u okviru ortogonalne projekcije
na slici ,./ b). Prikazani raspored primjenjuje se u Auropi. U *merici se primjenjuje drugaiji
raspored.
1*
Slika $#2 a) &oledi u okviru ortoonalne projekcija" b) 4aspored poleda u okviru
ortoonalne projekcije#
11
a jednom crte!u koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za prijenos svih va!nih
in"ormacija o dimenzijama i obliku objekta. ajee su dovoljna dva (nacrt i tlocrt) ili tri
pogleda (nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo jedan. Freba odabrati one poglede koji na
najzorniji nain prikazuju predmet.
U sluaju potrebe mogue je predmet prikazati i u nekom pogledu koji odstupa od osnovnih.
U tom sluaju smjer pogleda oznaava se strjelicom i velikim slovom. #a prikazivanje
pojedinih detalja mogu se primjeniti i djelomini pogledi. U tom sluaju ne crta se cijeli
predmet u tom pogledu nego samo detalj za koji je va!an taj pogled.
Prostorni prika
#a uoavanje slo!enih detalja nekih predmeta prikladno je primijeniti p!osto!" p!%a) koji
prikazuje trodimenzionalni predmet jednom projekcijom u ravini. 'a bi se objekti iz
trodimenzionalnog prostora mogli projicirati na dvodimenzionalnu ravninu nu!no je bar jednu
prostornu dimenziju prikazati pod nekim kutom. Fakve vrste projekcije nazivaju se
a%so"omet!js%e p!oje%&je. Po smjetaju glavnih osi i prikrati u smjeru pojedinih osi
razlikuju se sljedee vrste aksonometrijskih projekcija%
8zometrija & osi su ravnomjerno razmjetene pod kutovima od ,-+G, nema prikrate u
smjeru osiju,
'imetrija & dvije osi su pod kutovima od 3G i 1+G bez prikrate, a jedna pod kutom od
0-G s prikratom ,%-,
Frimetrija & svaka os ima drugaiji nagib i prikratu,
7osa projekcija & dvije osi su pod kutom od 1+G i bez prikrate, a trea je pod kutom
od 2+G, 04G ili 5+G s proizvoljnom prikratom.
Polo!aji osiju i prikrate kod razliitih vrsta aksonometrijskih projekcija prikazane su na slici
,.1. Slika ,.1 a) prikazuje izometrijsku projekciju, a slika ,.1 b) dimetrijsku projekciju kocke.
.penito se mo!e rei da su aksonometrijske projekcije lako razumljive, ali nisu prikladne za
kotiranje slo!enih predmeta.
12
a)
b)
Slika $#1 &rimjer aksonometrijske projekcije kocke5 a) i!ometrijska projekcija" b) dimetrijska
projekcija#
a slici ,.,+ prikazane su razliiti prostorni prikazi istog objekta% a) ortogonalna projekcija, b)
izometrijska projekcija, c) dimetrijska projekcija.
a) b) c)
Slika $#$0 4a!liiti prostorni prika!i isto objekta5 a) ortoonalna projekcija" b) i!ometrijska
projekcija" c) dimetrijska projekcija#
!otiranje
8je!e p!edmeta va!an su dio tehnikog crte!a. 8zravno uzimanje mjera iz tehnikog crte!a
nije dozvoljeno jer i kod najpreciznije izradbe crte!a one ne mogu biti potpuno tone.
8n"ormacija o mjerama predmeta upisuje se u brojanom obliku na crte! i tako njezino
prenoenje postaje neovisno o tonosti crtanja. 'jelovi crte!a koji sadr!e in"ormacije o
mjerama predmeta nazivaju se %otama. 7ota se sastoji od%
mjerne crte ili mjernice,
pomone mjerne crte,
13
strjelica,
kotnog broja.
8je!"a &!ta l mje!"&a je crta paralelna s du!inom iju mjeru pokazuje (slika ,.,,). :jernicu
ne mo!e zamijeniti neka druga crta. =azmak izme$u mjernica i bridova ne smije biti
premalen. =azmak izme$u paralelnih mjernica mora biti ravnomjeran i dovoljan za upis
brojeva. 7ri!anje mjernica s drugim mjernicama i pomonim mjernim crtama treba izbjegavati
crtanjem u!ih kota bli!e, a irih dalje od bridova predmeta. :jernice se nikada ne smiju crtati
u smjeru ra"ure, nego okomito na njega.
Slika 1.11 ,lementi kota.
St!jel&e odre$uju odakle dokle se!e mjernica. .ne ne smiju prelaziti pomone mjerne crte ili
bridove. Uobiajeno se crtaju unutar pomonih mjernih crta ili bridova, a izuzetno, ako nema
dovoljno mjesta za njihov smjetaj, crtaju se izvana. U sluaju uzastopnog nanoenja kota,
kad nema dovoljno mjesta, unutarnje strjelice zamjenjuju se tokom. 'imenzije strjelice ovise
o nazivnoj irini crte d (slika ,.,-).
Slika 1.12 -imen.ije strjeli"e.
6omo:"m mje!"m &!tama izvlai se mjera predmeta izvan crte!a predmeta. Pomona
mjerna crta mora prelaziti mjernicu za ,&2 mm. 7ad je to prikladnije rjeenje mo!e se
zamijeniti bridom predmeta. :ogu se kri!ati sa svim drugim vrstama crta osim s mjernicama.
7od malo nagnutih bridova, ako se time poboljava zornost mogu se izvlaiti i ukoso.
Kot" *!ojev odre$uju mjere predmeta. Upisuju se tehnikim pismom iznad mjernica
pribli!no po sredini tako da se mogu itati odozdo i s desna. Svi kotni brojevi na jednom
crte!u moraju biti iste veliine. >eliina kotnih brojeva ovisi o nazivnoj irini crte d i iznosi 0&4
d, ali najmanje -,4 mm. 7otni broj ne smije kri!ati niti jedna druga crta.
14
pomo#na
mjerna crta
#a kotiranje nekih posebnih oblika normama su predvi$eni posebni znakovi koji se upisuju
ispred kotnog broja%
promjer & ,
polumjer & =,
kvadrat & . 
Os"ov"a p!avla %ot!a"ja
.snovna pravila kotiranja su%

,. 7otama se moraju oznaiti sve mjere potrebne za tonu i jednoznanu izradbu
prikazanog predmeta.
-. Svaka kota se unosi samo jednom i to u onom pogledu ili presjeku koji daje najjasniju
predod!bu pojedinog dijela prikazanog predmeta.
2. 7ote moraju biti raspore$ene po svim projekcijama jer svaka prikazuje neto novo to se
mora i kotirati.
0. 7otni brojevi se piu tehnikim pismom.
4. Sve mjere u kotama unose se u milimetrima. Fa se mjerna jedinica podrazumijeva i ne
upisuje. Ukoliko se radi o nekoj drugoj mjernoj jedinici npr. stupnjevima ta se jedinica
upisuje.
5. U pravilu se kotiraju samo vidljivi bridovi predmeta. 8zuzetno, u sluaju da se odre$eni
bridovi prikazuju samo kao zaklonjeni mogu se kao takvi i kotirati.
3. 7ote se ucrtavaju na mjestima gdje su najuoljivije.
/. >ezane kote, koje se koriste zajedno pri izradbi predmeta, moraju se zajedno i ucrtavati
na tehnikom crte!u.
1. 7ote vanjskog i unutarnjeg oblika predmeta smjetaju se na razliite strane.
,+. 9rte!i standardnih dijelova (koji se ne izra$uju s predmetom nego se nabavljaju kao
gotovi dijelovi) na kotiraju se nego se osnovni podaci o njima upisuju u sastavnicu.

7ote koje su otklonjene ulijevo od uspravne osi teko se mogu itati. Stoga se treba
izbjegavati postavljanje mjernica za du!inu pod kutevima izme$u 1+H i ,-+H te izme$u -3+H i
2++H. a slici ,.,2 prikazana su podruja za unoenje kota pod razliitim kutovima.
15
Slika 1.1/ Smjero#i uno0enja kota pod ra.li!itim kuto#ima.
7otni brojevi oznaavaju naravnu veliinu predmeta neovisno o primijenjenom mjerilu.
Unoenje kota na crte!ima slo!enih predmeta slo!en je posao koji zahtijeva iskustvo i
poznavanje proizvodnih procesa. ajbolji nain unoenja kota je onaj koji je uskla$en s
redoslijedom radnih operacija pri izradbi predmeta. a slici ,.,0 prikazan je niz primjera
primjene kotiranja.

1&
Slika 1.1( Primjeri primjene kotiranja
1'
E"E!TRI#$E %&EME' DI(A)RAMI I TA*"ICE
#naajan dio crte!nog dijela tehnike dokumentacije u elektrotehnici predstavljaju%
elektrine sheme & prikazi naina povezivnja i me$usobnih odnosa ure$aja, dijelova
ure$aja, dijelova mre!e i postrojenja,
dijagrami & prikazi vremenskog tijeka i odnosa izme$u raznih operacija, "izikalnih
veliina i stanja pojedinih elemenata,
tablice & sadr!e podatke koji nadomjetaju ili dopunjavaju sheme ili dijagrame.
U shematskim prikazima ure$aja i sustava va!nu ulogu ima primjena g!a($%# sm*ola'
Gra"iki simbol predstavlja standardni oblik koji zamjenjuje skupinu istovrsnih elemenata.
Pored simbola upisuje se oznaka koja oznaava i identi"icira pojedini element. Podaci o
razliitim svojstvima pojedinih elemenata upisuju se u popise elemenata. 'a bi se osiguralo
ujednaeno koritenje oblika gra"ikih simbola i razumijevanje shema oblici gra"ikih simbola
u tehnikim crte!ima propisuju se "o!mama. =azvijen je niz nacionalnih normi. 'a bi se
osigurala ujednaenost na me$unarodnoj razini razvijene su i me$unarodne norme u okviru
IEC (International Electrotechnical Commision). Pregled nekih simbola i oznaka u skladu s
8A9 normama prikazan je u tablici ,.5.
a) Gra"iki simboli osnovnih elemenata elektrinih krugova.
1(
b) Gra"iki simboli mjernih instrumenta i pretvornika.
1)
c) Gra"iki simboli poluvodikih elemenata.
2*
d) Gra"iki simboli digitalnih sklopova.
Fablica ,.5 Pregled nekih simbola i oznaka u skladu s 8A9 normama.
U in!enjerskoj praksi razlikujemo vie skupina elektrinih shema%
pregledne sheme,
strujne sheme,
nadomjesne sheme.
6!egled"e s#eme predstavljaju pojednostavljene prikaze ure$aja ili sustava koje
omoguavaju jednostavno razumijevanje djelovanja. 'ijelovi ure$aja ili postrojenja prikazuju
se simbolima. Primjer pregledne sheme prikazan je na slici ,.,4.
21
Slika $#$( &rimjeri prelednih shema
St!uj"e s#eme predstavljaju detaljan prikaz djelovanja ure$aja ili sustava. Alementi i dijelovi
ure$aja ili sustava prikazuju se simbolima. Strujna shema pru!a podatke nu!ne za
odr!avanje, ispitivanje, te pronala!enje kvara. Primjer strujne sheme prikazan je na slici ,.,5.
22
Slika $#$6# &rimjer strujne sheme#
Nadomjes"e s#eme predstavljaju pojednostavljene prikaze strujnih krugova koje pru!aju
podatke na temelju kojih se mo!e provoditi analiza. Pojedini elementi i veliine predstavljaju
se simbolima. Primjer nadomjesne sheme prikazan je na slici ,.,3.
a)
23
b)
Slika $#$- &rimjer nadomjesne sheme#
6oloaj" "a&!t predstavlje prikaz smjetaja dijelova ure$aja ili sustava na mjestu ugradnje.
Primjeri polo!ajnih nacrta ukljuuju% smjetaj komponenata na tiskanoj ploici, nacrt tiskanih
veza, smjetaj opreme unutar ormara, smjetaj ormara u prostoriji i drugo. Primjer polo!ajnog
nacrta prikazan je na slici ,.,/.
a)
24
b)
Slika $#$2 &rimjer poloajno nacrta5 a) raspored elemenata na tiskanoj ploici" b) tiskane
ve!e#
@u"%&o"al" *lo% djag!am prikazuje unutranju arhitekturu sklopa ili sustava pomou
osnovnih "unkcionalnih elemenata ili blokova. Primjer "unkcionalnog blok dijagrama oka
prikazan je na slici ,.,1.
Slika $#$1 &rimjer 7unkcionalno blok dijarama#
25
Ajag!am to%a prikazuje slijed i me$usobne odnose pojedinih operacija npr. u okviru
raunalnog programa. Primjer dijagrama toka prikazan je na slici ,.-+.
Slika $#,0 &rimjer dijarama toka#
V!eme"s% djag!am prikazuje vremenski tijek jednog ili vie signala ili stanja pojedinih
ure$aja ili sklopova. Primjer vremenskog dijagrama prikazan je na slici ,.-,.
Slika $#,$ &rimjer vremensko dijarama#
Ajag!am sta"ja pokazuje mogua stanja sustava i odnose me$u pojedinim stanjima,
odnosno mogue naine prijelaza me$u pojedinim stanjima. Primjer dijagrama stanja
prikazan je na slici ,.--.
2&
Slika $#,, &rimjer dijarama stanja#
2'