29384predavanje 11

SVEUILITE J. J.
STROSSMAYERA OSIJEK

Elektrotehniki fakultet

MJERENJA U ELEKTROTEHNICI
Predava: Damir Karavidovi, dipl.ing.

Predavanje 11
Elektroniki mjerni instrumenti

Elektroniki mjerni instrumenti
Sadraj:

1. Analogni elektroniki mjerni instrumenti
1.1. Zajednika obiljeja
1.2. Mjerna pojaala
1.3. Elektroniki voltmetar
1.4. Elektroniki vatmetar
1.5. Osciloskopi
1.6. Znaajke elektronike mjerne instrumentacije

2. Digitalni elektroniki mjerni instrumenti
2.2. Digitalna obrada analogne mjerene veliine
2.3. Digitalni voltmetar
2.4. Pogreke mjerenja digitalnim voltmetrom
2.5. Temeljne osobine digitalnih voltmetara



1.1. Openito

Razvoj elektronike, na svom poetku i danas, imao je utjecaj i na razvoj
mjernih ureaja.
Elektronike komponente i sklopovi poinju se upotrebljavati u rjeavanju
razliitih zadaa mjerenja, a poseban zaamah se dobiva razvojem visoko
integriranih sklopova.
Pomou elektronikih mjernih instrumenata mjere se elektrine, ali i
neelektrine mjerene veliine.
Ako je pokazivanje vrijednosti mjerene veliine analogno (instrument s
kazaljkom), govorimo o analognim elektronikim mjernim instrumentima.
Postoje nadasve raznovrsni analogni elektroniki mjerni instrumenti, no ipak
s nekim zajednikim obiljejima.


U pogledu procesiranja mjernog signala, od ulaznih stezaljki do analognog
indikatora, govori se o otvorenom i zatvorenom mjernom sistemu.
U opem sluaju otvoreni mjerni sistem (slika) tvori: mjerni pretvornik (ako
se mjeri elektrina veliina on izostaje), pojaalo s regulacijom, lan za
linearizaciju i analogni indikator.
Predstavnici otvorenih mjernih sustava su analogni elektronikih mjernih
instrumenata su razliiti elektroniki voltmetri.


Zatvoreni mjerni sistem temelji svoje naelo rada na usporeivanju poznate s
nepoznatom mjerenom veliinom. To naelo se moe pokazati na primjeru
samouravnoteujueg mosta za mjerenje induktiviteta

U tom se primjeru prikljuenjem mjerenog induktiviteta Lx na dijagonali mosta pojavi
napon U. Pojaan, on potie motor kojim se mijenja poznati induktivitet LN dok se
most ne uravnotei. U stanju ravnotee na indikatoru se dobije vrijednost nepoznatog
induktiviteta Lx.


Elektroniki mjerni instrumenti i ureaji su uobiajeno mjerila napona, no
posrednim postupkom mjeri se i struja pomou pada napona na poznatom
otporu. Kada su to mjerila napona, govorimo o analognim elektronikim
voltmetrima.
Mjerni sistem analognih elektronikih instrumentata ima svoje osobitosti u
pogledu statiko-dinamikih osobina. Tako se za mjerne sisteme definiraju
prijenosne funkcije: amplitudno-frekvencijska, fazno-frekvencijska, i
amplitudno-amplitudna karakteristika.
Kao indikatorski sistem, odnosno onaj dio koji elektrinu veliinu pretvara u
analognu, vizuelnu informaciju, najee se koristi mjerni organ s pominim
svitkom u polju trajnog magneta. Samo ponekad koristi se mjerni organ s
pominim eljezom.
Kada se eli mjeriti veliine koje imaju omjer od vie dekada (105 do 107),
izmeu maksimalne i minimalne vrijednosti, u obradi ulaznog napona koristi
se logaritamska amplitudno-amplitudna karakteristika. Skala se badari u
jedinicama apsolutne razine, decibelima i linearna je.


Opa blok shema (otvorenog i zatvorenog mjernog sustava) ne mijenjaju se
bitno ni kod elektronikog instrumenta za mjerenje vrijednosti osnovnih
parametara elektronikih krugova.
Naelnom primjenom U-I metode ili mosnih metoda ostvariti emo
elektronike instrumente za mjerenje R,L,C parametara. Vee odstupanje od
opih blok shema nastupa kod mjerila frekvencije, faznog pomaka i snage.


1.2. Mjerna pojaala
Mjerna pojaala imaju dvije osnovne zadae:
o podizanje razine naponskog ili strujnog signala na vrijednost pogodnu
za mjerenje,
o poveanje vrijednosti ulaznog otpora mjernog ureaja kod mjerenja
napona ili smanjenja ulaznog otpora kod mjerenja struje.
U ostvarenju postavljenih zadaa mjerna pojaala moraju zadovoljiti
slijedee zahtjeve:
o povratno djelovanje na mjerenu veliinu mora biti zanemarivo,
o mogunosti razluivanja (rezolucije) moraju biti velike,
o izlazni signal mora biti jednoznano ovisan od ulaznog signala u okviru
definiranog pojaanja.
o dobre dinamike osobine: izlazni signal mora to bre slijediti mjernu
vrijednost,
o postojan izlazni signal: izlazni signal pojaala na smije se mijenjati
prikljukom mjernog ureaja..


1.2. Mjerna pojaala
Mjerno pojaalo moemo promatrati kao generator upravljan mjernom
veliinom komu je za obavljanje funkcije uvijek potrebna pomona energija.
Naponski ili strujni ulaz, odnosno izlaz, definira nadomjesnu shemu s
pojaanjem A . Dajemo dva primjera:

a) u/u pojaalo naponski G

u/i pojaalo - strujni G

|
.
|
\
|
=
V
V
U
U
A
1
2
|
.
|
\
|
=
A
V
i
U
A
1
2


1.2. Mjerna pojaala
Kod pojaala s naponskim generatorom postoje odreeni odnosi izmeu
izlaznog napona neoptereenog pojaala, izlaznog napona
optereenog pojaala, unutarnjeg otpora (Ri) i otpora optereenja (Rt).
Takva pojaala trebaju imati im manji unutarnji otpor Ri kako bi se
postigla to manja ovisnost od otpora optereenja.
Kod pojaala sa strujnim generatorom osobiti su odnosi izmeu izlazne
struje kratkog spoja, izlazne struje optereenog pojaala (i
2
),
unutarnjeg otpora (Ri), i otpora optereenja (Rt).
Kod takvog pojaala vaan je velik unutranji otpor R
i
u odnosu na otpor
optereenja R
t
jer tada krugom tee praktino struja i
2k
.
Mjerna pojaala imaju nekolicinu osobina koja su posebno vana za
ostvarenje njegovih mjerno-tehnikih zadaa:
o pojaanje ili osjetljivost (A),
o irina frekvencijskog pojasa (F),
o ulazni otpor (R
ul
),
o izlazni otpor (R
i
).


1.2. Mjerna pojaala
Ve dugo se u mjernoj tehnici koriste operacijaska pojaala koja, izvedena
u tehnici integriranih krugova, donose prednosti pred pojaalima u izvedbi s
diskretnim elektronikim elementima.
OPERACIJSKA MJERNA POJAALA (OMP)
Operacijska mjerna pojaala su istosmjerna pojaala velikog pojaanja,
irine pojasa i ulaznog otpora, a malog izlaznog otpora.
Mjerno tehnike osobine se mogu dodatno definirati prispajanjem otpora,
kondenzatora i dioda. Naelnu shemu jednog operacijskog pojaala bez
povratne veze prikazuje slijedea slika.


1.2. Mjerna pojaala primjena Operacijskih mjernih pojaala
OMP rabi mjerna tehnika za gradnju analognih i digitalnih mjernih ureaja te
instrumenata, ali i izdvojeno kada se mjerena veliina mora prilagoditi za
provedbu nekog mjernog postupka.
Naponska mjerna pojaala
Vrlo veliki ulazni otpor naponskog pojaala daje mu prednost za korienje
kod mjerenja napona. U mjernim instrumentima rabi se esto kao precizni
ispravlja tjemene vrijednosti s naponskim ili strujnim izlazom.

Strujna mjerna pojaala
Strujna mjerna pojaala pripadaju pojaalima s invertiranim ulazom, a zbog
male vrijednosti unutarnjeg otpora redovito se koristi pri mjerenju struje.
Nadalje, iroka im je uporaba u mjernim ureajima regulacije i simulacije
kada realiziraju razliite raunarske funkcije (zbrajanje, oduzimanje,
mnoenje, deriviranje, integriranje...).


Zbrajanje

Mnoenje

) (
2
2
1
1
R
U
R
U
R u
g
+ =
| |
2 1
2
2 1
2
2 1 2 1
) ( ) (
1
u u k u
u u u u
u
u u
=
+ =


Deriviranje

Integriranje

dt
du
C R u
g
1
2
=
}
= dt u
RC
u
1 2
1


1.2. Mjerna pojaala kriteriji izbora OMP
Mjerna pojaala ne smijemo promatrati kao pojedinane ureaje ve kao
lanove nekog kruga mjerenja ili vane dijelove mjernog instrumenta.
Temeljni kriteriji za izbor mjernog pojaala su: mjerno podruje, pojaanje,
ulazni otpor, izlazni otpor, irina pojasa. Pored tih vani su i posebni kriteriji:
o odnosi uzemljenja u krugu mjerenja,
o potiskivanje istofaznih signala,
o pogreka neutralne toke.
Uzemljenje u krugu mjerenja ima zadau da pojedinim elementima osigura
tono definirani referentni potencijal. Osmiljenim mjerama uzemljivanja
mogue je negativne uplive postojanja razlike potencijala umanjiti (voenje
mjernih vodia, oklapanje mjernih vodia...).
Kod realnih operacijskih pojaala javlja se pojava postojanja napona na
izlazu i kada su naponi na oba ulaza jednaki (u
p
= u
n
= u
g1
). Odnos izmeu
pojaanja A
0
i pojaanja u takvom primjeru A
g1
naziva se potiskivanje
istofaznih signala.

Integriranje


1.2. Mjerna pojaala kriteriji izbora OMP
Tonost operacijskog mjernog pojaala s povratnom vezom je ograniena
nemogunou potpunog iskljuenja pojaanja signala smetnje. Tako se na
izlazu pojavljuje neki napon iako je ulazni napon pojaala nula. Govorimo o
pogreki neutralne toke ili naponu (struji) pomaka.


1.3. Analogni elektroniki voltmetri
Kada idealiziramo osobine elektronikog voltmetra, kaemo da je to ureaj
koga prikljuujemo paralelno mjernom objektu i da on ne unosi promjene u
mjerni krug (ne optereuje ga).
Mjerno podruje osobito karakterizira mogunost mjerenja vrlo malih
vrijednosti napona. Donja granica je odreena odnosom signal-smetnja
(um) za definiranu razinu tonosti.
Frekvencijsko podruje poeljno je da bude to ire, no ipak se instrumenti
grade za odreena frekvencijska podruja.
Ulazna impedancija je kod elektronikih voltmetara kapacitivnog karaktera
te se izraava: nadomjesnom shemom djelatnog otpora i kapaciteta u
paralelnoj kombinaciji (npr.10 megaoma || 10 pF).
Tonost mjerenja se moe definirati jednako kao analognim mjernim
instrumentima. Osim posebnih izvedbi, uobiajeno su elektroniki voltmetri
instrumenti nie razine tonosti (2%).


1.3. Analogni elektroniki voltmetri
Skala elektronikog voltroetra uobiajeno je linearna. Koji puta se pored
mjerne jedinice napona i struje vrijednost potonjih iskazuje pomou
apsolutne razine u decibelima (dB).
Nerijetko se pak sreu skale umjerene samo u decibelima koji zbog
logaritamskog odnosa daju linearnu skalu jedino uz logaritamsku
karakteristiku pojaala. Ukazuje se na injenicu iskazivanja fizikalne veliine
pomou jedinice logaritamske mjere, kao bezdimenzionalne veliine.


1.3. Analogni izmjenini elektroniki voltmetri
Kako analogni indikator (mjerni organ s pominim svitkom) moe mjeriti
samo istosmjernu veliinu, nuno je za mjerenje izmjeninog napona obaviti
ispravljanje izmjeninog u istosmjerni napon. Openito, voltmetar to mjeri
izmjenine veliine, uvijek se sastoji od: pojaala, oslabljivaa i pretvaraa
izmjeninog u istosmjerni napon povezano u dvije strukture.

Ako struktura elektronikog voltmetra poinje ispravljaem esto se on
naziva diodni voltmetar, a uobiajen je odziv na tjemenu vrijednost pozitivne
poluperiode. Spoj za mjerenje tjemene vrijednosti ima nedostatak to je
napon na kondenzatoru (u
c
) manji od tjemene vrijednosti (U
m
) za pad
napona na diodi (u
d
). Potonja se pogreka moe izbjei spojem diode na
izlaz operacijskog pojaala, a potom pad napona povratnom vezom vratiti
na ulaz


Ako struktura elektronikog voltmetra poinje ispravljaem esto se on
naziva diodni voltmetar, a uobiajen je odziv na tjemenu vrijednost pozitivne
poluperiode.

Napon kondenzatora je prispojen mjernom organu, a zbog velikog otpora Ri
kondenzator se vrlo sporo prazni izmeu dva pozitivna tjemena. Nakon vie
perioda na kondenzatoru e praktino biti napon Um, a kroz pomini svitak
e tei priblino nepromjenljiva struja (i
i
). Otklon kazaljke e biti jednak
pozitivnoj tjemenoj vrijednosti (+U
m
).
Kako mjeriti U
m,
a kako U
pp
?


Spoj za mjerenje tjemene vrijednosti ima nedostatak to je napon na
kondenzatoru (U
c
) manji od tjemene vrijednosti (U
m
) za pad napona na diodi
(u
d
).
Prethodno istaknuta pogreka naina mjerenja tjemene vrijednosti moe se
izbjei primjenom operacijskih pojaala spojem diode na izlaz operacijskog
pojaala, a potom se pad napona s diode povratnom vezom vraa na
njegov ulaz. Time je napon na kondenzatoru neovisan od pada napona na
diodi i jednak tjemenoj vrijednosti napona.


Pretvori li se mjereni napon u struju, i ona ispravi, nelinearna karakteristika
diode nee imati utjecaja. Ispravljena vrijednost je proporcionalna tjemenoj
vrijednosti (ako se radi o sinusnom naponu):

Takav spoj omoguuje elektronikom voltmetru odziv mjernog organa na
srednju vrijednost izmjenine mjerene veliine.

).
2 2
2 2
g
m
m
R
U
I i = =
t t


Odziv mjernog organa i pokazivanja mjerne vrijednosti
U praktinim mjerenjima napona i struje, zanima nas njihova efektivna
vrijednost.
Izmjenini elektroniki voltmetar s odzivom na srednju ili tjemenu vrijednost
umjerava se za pokazivanje efektivnih vrijednosti. No, tada je mjerenje
izmjeninih veliina valnog oblika razliitog od isto sinusnog optereeno
pogrekom valnog oblika.
Samo elektroniki voltmetar s odzivom na efektivnu vrijednost nee imati
pokazivanje ovisno od valnog oblika signala.
Kod elektronikih voltmetara primjenjuje se nekoliko postupaka: sintezom
kvadratine karakteristike, mjerenjem pomou termopretvornika i
primjenom operacijskih mjernih pojaala s matematikim prijenosnim
karakteristikama (sklop za mnoenje, sklop za integriranje i korjenovanje).


Spoj za mjerenje efektivne vrijednosti - sinteza kvadratine karakteristike

Prikazan sklop oblikuje kvadratinu ovisnost struje kroz mjerni organ u
odnosu na ulazni napon. Greatzov spoj daje prvo koljeno, a diode D5 i D6
drugo odnosno tree koljeno. Sustavom dioda dobili bismo vie toaka za
sintezu. Pokazivanje e biti ovisno o kvadratu trenutnih vrijednosti, dakle od
efektivnih vrijednosti, pa je i skala s kvadratinim slijedom podjeljaka.


Mjerenje efektivne vrijednosti mjerenje s termopretvornikom
Poznato je kako se pomou termopretvornika moe mjeriti efektivna
vrijednost izmjenine veliine bilo kojeg valnog oblika. U prikazanom sklopu
je vrijednost istosmjernog napona (U
2
) u funkciji efektivne vrijednosti
mjerenog napona (U
1
). Odnosi su linearni pa tako i tijek podjeljaka skale.


Mjerenje efektivne vrijednosti sklop za mnoenje s operacijskim
mjernim pojaalima
Tehnologija integriranih sklopova omoguuju analognom mjernom sustavu
(organu) odziv na efektivnu vrijednost. Potonje se ostvaruje sklopom za
mnoenje (multiplikator) koji rabi razliite postupke. Jedan od njih,
logaritamski postupak.


Ulazni sklopovi s eksponencijalnom karakteristikom napon-struja
poluvodike diode, ostvaruju dobro priblienje napona U
3
i U
4
(manji od
nule) logaritmu ulaznog napona uz odnos:

U slijedeem stupnju se logaritamski signali zbrajaju, (Us=f(lnU
1
U
2
)) a
karakteristika diode D3 pomae funkcijskoj ovisnosti izlaznog napona:

Dovedu li se na oba ulaza mnoitelja isti napon, izlazni e napon U
6
biti
proporcionalan kvadratu ulaznog napona, a time i odziv te pokazivanje
jednako efektivnoj vrijednosti.

) (ln
) (ln
2 4
1 3
U f U
U f U
=
=
) (
2 1 6
U U f U = ) (
2 1 6
U U f U =
) (
2 1 6
U U f U =


Mjerenje efektivne vrijednosti sklop za integriranje s operacijskim
mjernim pojaalima
Postupkom integracije dobivamo srednju vrijednost mjerene veliine, a
korjenovanjem efektivnu vrijednost kao vrijednost na koju imamo odziv
mjernog organa, a time i pokazivanje analognog pokaznika.


Elektroniki voltmetri s odzivom na efektivnu vrijednost u okviru elektronike
instrumentacije se rabe: pri mjerenju napona razliitih valnih oblika, kod
analizatora spektra, pri mjerenju uma...
Elektroniki voltmetri koji su namjenjeni mjerenju efektivne vrijednosti no
samo odreenog valnog oblika nazivaju se i mjerila kvaziefektivne
vrijednosti.
Osobina elektronikih voltmetara tipa ispravlja-pojaalo su: iroko
frekvencijsko podruje, do 500 MHz, relativno mala osjetljivost, mjerno
podruje iroko i do nekoliko tisua volta, ulazni otpor obino izmeu 10 i 30
megaoma, a ulazni kapacitet ispod 1pF.
Elektroniki voltmetri tipa pojaalo-ispravlja obino su izvedeni za
mjerenje srednjih vrijednosti, a osobine su: velika osjetljivost, frekvencijsko
podruje ogranieno eljenom osjetljivou (do 10 MHz), ulazni otpor ispod
10 megaoma, a ulazni kapacitet 10-30pF.


Primjer 13.1.
Pretpostavimo kako imamo izmjenini elektroniki voltmetar sa strukturom
pojaalo-ispravlja. Na ulaz u pojaalo naponskog pojaanja A = 100
dovodi se napon:

to bi pokazao elektroniki voltmetar ako bi ispravlja imao odziv na:
a) srednju vrijednost ? b) efektivnu vrijednost c) tjemenu vrijednost?
a pokazivanje umjereno u efektivnoj vrijednosti.

) 2 sin( 1 , 0 ) sin( 2 , 0 ) ( t t t u e e + =


Primjer 13.1. - Rjeenje:
Zadani mjereni napon sadri osnovni sinusni lan, ali i drugi harmonijski lan.
Linearna srednja vrijednost punovalno ispravljenog napona:

Uvaavajui pojaanje pojaala, elektroniki e voltmetar s odzivom na srednju
vrijednost izmjeriti

a pokazati;
U
voltmetra
= U
sr
* f
0
= 12,8 V * 1,11 = 14, 21 V
Efektivna vrijednost mjerenog napona iznosi:

a obzirom da kod sinusnog napona vrijedi
m
T
m m sr
U dt t U t U u
T
U
1
0
2 1
2
) 2 sin( ) sin(
1
t
e e = + = =
}
V U A U
m
8 , 12 2 , 0 100
2 2
1
= = =
t t
2
2
2
1
0
2
1
U U dt U
T
U
T
+ = =
}
2 2 2 1
)
2
( )
2
(
2
m m
m
U U
U
U
U
+ =
=


Primjer 13.1. - Rjeenje:
Uvaavajui pojaanje pojaala, elektroniki e voltmetar s odzivom na
efektivnu vrijednost izmjeriti i pokazati:

Tjemena ili maksimalna vrijednost mjerene veliine
Poznavajui efektivnu vrijednost (U) i vrijednost tjemenog faktora (t) ove
mjerene veliine, moemo odrediti tjemenu vrijednost koju e izmjeriti
elektroniki voltmetar s odzivom na tjemenu vrijednost:

Elektroniki voltmetar e pokazati:
U
voltmetra
= U
m
/ t
0
= 25,7 V / 1,41 = 18,23 V
| | V U 8 , 15 ) 1 , 0 100 ( ) 2 , 0 100 (
2
1
2 2
= + =
V V U U U t U
m m m
7 , 25 8 , 15 625 , 1 ) (
2
1
625 , 1
2
2
2
1
= = + = =
2. Digitalni mjerni instrumenti
Pojedine osobine digitalnih mjernih instrumenata istiu ih ispred
analognih mjernih instrumenata. Potonje su:
lakoa oitavanja vrijednosti mjerene veliine, iskljuujui
pogreku paralakse,
vea tonost, pouzdanost i brzina mjerenja,
ue granice pogreaka (vrhunski DVM za DC 10
-6
, a za AC 10
-4
)

vea osjetljivost,
velika brzina odziva (do 100 000 oitanja u sekundi s razluivanjem od
4
1/2
digita
velika ulazna impedancija (> 10 M),
irok kut gledanja (DVM i do 50, a analogni 0)
mogunost automatskog odreivanja podruja i polariteta mjerene
veliine,
mogua daljnja obrada mjernih podataka, koritenje mjernih
vrijednosti u automatizaciji procesa...


Druge osobine su izvjesni nedostatak, ponovno u odnosu na
analogne mjerne instrumente:

manja preglednost prikaza trenutne vrijednosti mjerene veliine,
osjetljivost na smetnje, posebno mrene frekvencije,
potrebno je, najee mreno napajanje,
mogua subjektivna pogreka kod oitavanja zbog slinih znamenki
(3 i 5, 6 i 8),
nudei dodatne mjerne opcije, apsolutna cijena je neto via,
tijekom mjerenja je teko pratiti vie instrumenata (vie od tri),
sloenija uporaba (bez uputa se teko mogu koristiti).

2.1. Zajednika obiljeja- Temeljne sastavnice DMI
ulazno djelilo ili predpojaalo,
A/D pretvornik,
Logiki sklopovi i komparatori,
Oscilator,
pokaznik
Digitalni sustav, od same pretvorbe analognog signala do prikazivanja ili
predaje kodiranih vrijednosti, ima osobitu tehniku obrade mjerene veliine.
Mjerena veliina u analognom obliku je mjerena veliina s kontinuiranom
promjenom, a nosi naziv analogna zato to se lako prikazuju nekim drugim
promjenjivim veliinama sa slinim analognim zakonitostima promjene. Kao
takva, analogna mjerena veliina ima neogranien broj vrijednosti.
Umjesto neogranienog broja vrijednosti, mjerena veliina u digitalnom
obliku ili iz nje stvoreni mjereni signal, moe imati samo odreene vrijednosti
u jednom odsjeku promatranog signala. Promjene takve mjerene veliine,
odreuje skup diskretnih vrijednosti u promatranom odsjeku promjenljive
veliine.
Kljuni trenutak u postupku digitalizacije mjerenog signala je njegova
pretvorba iz analognog u digitalni. Pretvorba se odvija mjernim
pretvornicima, A/D pretvornicima, koji pretvaraju vremenski kontinuiranu
funkcija x(t) u vremenski diskretnu s kvantiziranim vrijednostima.
2.Digitalni mjerni instrumenti
Tok mjerene veliine u digitalnom mjernom sustavu

U odreenim vremenskim intervalima ( At ) vri se uzorkovanje diskretnih
vrijednosti,

Skup razliitih vrijednosti mjerene veliine u promatranom odsjeku njegove
promjene zavisit e od usvojene vrijednosti kvanta (Q).
Kvantizacija predstavlja nain prikazivanja diskretnih vrijednosti pomou
sume nekolicine, uobiajeno jednakih djelia zvanih: kvanti,
Dovoljno malene vrijednosti vremenskog intervala uzorkovanja ( At ), i
kvanta signala (Q), ini odstupanje diskretnog signala od analognog
zanemarivim,
Nedvojbeno e analogni signal biti vjernije predstavljen s veim brojem
kvanta,

Diskretne vrijednosti predstavljene u numerikom obliku pomou znamenki,
najee binarnog brojevnog sustava s brojevnom osnovicom 2.,
predstavljaju digitalni oblik mjerenog signala,
Rezultat pretvorbe je digitalni signal odreen binarnim brojem.


Binarni broj je odreen zahtijevanom rezolucijom pretvornika (izraena u
broju bita). Najvei broj pretvorbi analognog signala u jedinici vremena
(sekunda) naziva se: brzina pretvorbe ili frekvencija uzorkovanja
(jednostavno izraena u hercima).
Dakle, u najjednostavnijem primjeru se kvantizirana vrijednost mjerenog
signala izraava binarnim brojem. Svaki se stupanj kvantizacije tada moe
predstaviti jednim binarnim brojem u npr. binarno kodiranom decimalnom
sustavu (BCD). Uobiajeno se koristi upravo ovaj kod s osnovicom 2.
injenica da kvant ipak nema dovoljno malu vrijednost, stvara mogunost
pogreke u odmjeravanju iznosa signala: pogreku kvantizacije.
2.2. Digitalna obrada analogne mjerene veliine znaajke kvantizacije
Na slici vidimo kako je uz kvantizaciju, mogue ustanoviti samo odreene
vrijednosti analognog signala (0,5; 1,5; 2,5;...6,5).
Meuvrijednosti se ne mogu iskazati, odnosno svakoj analognoj vrijednosti
koja npr. lei izmeu 0,5 pridijeljena je ista digitalna vrijednost: 001.
Pogreka kvantizacije se izraava pomou irine koraka kvantizacije (Q).

2.Digitalni mjerni instrumenti
Primjer 1.
etveroznamenkasti indikator digitalnog voltmetra ima najmanje mjerno
podruje 2 V.Kod odreene vrijednosti mjerene veliine, indikacija posljednje
brojke koleba oko - 1. Kolika je vrijednost jednog kvanta ?
Rjeenje:
Pretpostavimo kako pri nekom mjerenju dobijemo slijedee pokazivanje na
pokazniku:

Posljednja brojka ima vrijednost promjene 1 mV. Vrijednost mjerene veliine
lei na granici izmeu 1998 i 1999 V. Broj proizvedenih kvanta za ovu
vrijednost mjerene veliine koleba oko jednog kvanta ija je vrijednost 1 mV.


2.2. Digitalna obrada analogne mjerene veliine-binarni brojevni sustav
Danas se digitalni sustavi uglavnom temelje na binarnom brojevnom sustavu
s osnovicom: 2 (razlika prema decimalnom). Takav sustav je jednostavan za
tehniku realizaciju, i znatno ekonominiji od drugih,
Diskretni mjereni signal: binarni signal
On moe poprimiti tek dvije vrijednosti, dvije su znamenke dovoljne za
njegovo potpuno odreenje. Osnova dananje digitalne tehnike je dualni
(binarni) sustav koji koristi samo dva znaka: jedinicu (1) i nulu (0) (po Leibnizu,
prije gotovo 300 godina ),
Primjena tog sustava izvire iz injenice da veina fizikalnih pojava razlikuje
samo dva stanja: binarno 0 i 1,
Decimalno 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Binarno 0 1 10 11 100 101 110 111 1000 1001 1010
Najvea brojevna vrijednost koja se moe predstaviti zadanim brojem n :
N
max
= 2
n
1

Mjesto u binarnom broju koje zauzima jedna binarna znamenka, naziva se
jedan bit (binary digit). Decimalni broj 7, binarno prikazan kao 1110,
smatramo 4-bitnim brojem. Za razmjenu podataka koristi se skup od 8 bita
a naziva se bajt (Byte).
Na slici je prikazan binarni broj sastavljen od 16 bitova, ili dva bajta, a
predstavlja jednu rije.

Pojedine znamenke jedne rijei mogu se istovremeno (paralelno) ili jedan
za drugim (serijski), prenijeti i pokazati. Kod paralelnog reda, potrebna je
komunikacija s brojem linija jednakom broju bitova. Jedna linija vodi signal
1 ili 0. Za serijsku komunikaciju podataka dovoljna je jedna linija. Pojedine
se znamenke binarnog broja pojavljuju u vremenskom rasporedu kao slijed
impulsa, pri emu informaciju predstavlja amplituda impulsa ili trajanje
stanja "0" odnosno "1".
2.2. Digitalna obrada analogne mjerene veliine - binarno kodirani decimalni
sustav
Za nae poimanje vrijednosti neke mjerene veliine, svakako nam je najpogodniji
decimalni (dekadski) sustav. Zbog toga kod digitalnih mjernih ureaja ulazno-
izlazni sklopovi obrauju binarne signale, dok s okolinom, ovjekom, komuniciraju
u decimalnom sustavu,
Nain prikazivanja mjerene veliine naziva se kodiranje, a binarno kodiranje
decimalnih vrijednosti obavlja binarno kodirani decimalni kod. Skraeno: BCD
kod,
Primjer : binarna vrijednost mjerenog signala 101 101 iskazane pomou:
a) razina napona b) impulsa jednog polariteta c) impulsa oba polariteta
2.2. Digitalni mjerni instrumenti
Obrada mjerene veliine u digitalnim mjernim instrumentima
Rad digitalnih mjernih instrumenata je utemeljen na pretvorbi mjerene analogne
veliine u digitalni signal koji se potom pomou raznih logikih sklopova pretvara u
brojani podatak s iskazom na digitalnom indikatoru.

Analogna mjerna veliina u(t) pretvara se pomou A/D pretvornika u odreeni broj
impulsa, dakle u binarni signal. Potonji prolazi brojau preko elektronike logike
kojom u ritmu start-stop upravlja generator vremenske baze (oscilator). Broja broji
impulse koji su proli elektroniku logiku. Brza promjena binarnih signala to
prihode iz brojaa zahtjeva uporabu kratkotrajne memorije. Nakon nje se, binarnim
brojem izraena vrijednost mjerenog signala, pomou dekodera pretvara u dekadski
broj i prikazuje na digitalnom indikatoru.
Digitalni mjerni instrumenti
2.2. Digitalna obrada analogne mjerene veliine procesuiranje signala
Osobine A/D pretvornika imaju upeatljiv odraz na osobine samog
digitalnog mjernog ureaja. Meu inima, od najvanijih je rezolucija A/D
pretvornika.
Rezolucija govori o maksimalno potrebnoj promjeni vrijednosti ulazne
veliine (X
u
) da bi se izlazna veliina (X
i
) promijenila za tono jednu
diskretnu vrijednost. Slika prikazuje prijenosnu karakteristiku jednog A/D
pretvornika. Ta diskretna vrijednost je jednaka jednom kvantu koga
odreuje binarna znamenka (bit) najnie pozicijske vrijednosti (LSB).

Dijeli li prijenosna karakteristika pretvornika podruje ulaznog napona
izmeu najvee (U
u max
) i najmanje (U
u min
) vrijednosti na m dijelova
definira se apsolutna rezolucija (A):
A= (U
u max
U
u min
) / m (V)
a
r
= 1/m (%)
U prenesenom smislu rezolucija A/D pretvornika govori o finoi njegove
prijenosne karakteristike. Za kvantitativni iskaz, bez nesporazuma, povoljnije
je rabiti izraz: pogreka kvantizacije (P
q)
.
Digitalne vrijednosti se prikazuju s "n" binarnih znamenki (2
n
). Broj stupnjeva
je za jedan manje nego li broj vrijednosti (2
n
-1). Time je relativna rezolucija
A/D pretvornika s n bita :
a
r
= 1 / (2
n
1)
esto se rezolucija jednostavno iskazuje s n bita to ne predstavlja egzaktni
nain izraavanja jer svi bitovi ne moraju uestvovati u prijenosnoj
karakteristici. Bolje je rabiti kvant, koga kako rekosmo odreuje binarna
znamenka (bit) najnie pozicijske vrijednosti (LSB). Zato katkad susreemo
za rezoluciju izraz:
1 LSB (Least Significant Bit).
Kvantiziranjem ulaznog signala nastaje pogreka kvantizacije. Tona
vrijednost jednog kvanta A/D pretvornika s naponskim podrujem U
v
i s n
bita iznosi:
Q
u
= U
v
/ (2
n
1) = (U
u max
U
u min
) / (2
n
1) ;
P
q
= 0,5 / 2
n
- 1
Primjer 2.
Digitalni mjerni instrument rabi A/D pretvornik s naponskim mjernim podruje
U
v
i n = 10 bita. Odredite vrijednost jednog kvanta, rezoluciju i maksimalnu
pogreku kvantizacije pretvornika.
Rjeenje:
Najmanja promjena napona koju A/D pretvornik prenosi (rezolucija) i
vrijednost kvanta jest:

U = Q
u
= U
v
/ (2
10
-1) = U
v
/ 1023

Najvea relativna pogreka kvantizacije:

P
q
Q
u
* 100% / U
v
= 0,1%

Pored pogreke kvantizacije, pogreku A/D pretvorbe uzrokuju i sami
sklopovi u pretvorniku i one se posebno navode za svaki A/D pretvornik.

= AU = AU = AU = AU = AU
= AU
s
Osobine A/D pretvornika s odrazom na mjerni ureaj
Rezolucija pogreka kvantizacije,
Brzina rada ili vrijeme pretvorbe,
Tonost pretvorbe,
Mjerno naponsko podruje,
Ulazni izlazni otpor,
Napon smetnje,

Podjela prema nainu izvoenja postupka pretvorbe
Direktna usporedba (podatak po podatak) pretvornik s komparatorima
Postupak brojanja (kvant po kvant) pretvorba napona u vrijeme/frekvenciju
Postupak postupnog pribliavanja (bit po bit)
2.2. Digitalna obrada analogne mjerene veliine - Pokaznik

Uvaavajui u digitalnoj tehnici postojanje kodiranja brojeva, znakova i
slova, razumljivo je postojanje istovjetnih indikatorskih sistema ,

Podjela prema obliku znamenki to se prikazuju:
a) znamenke integralnog oblika,
b) znamenke sintetiziranog oblika.

Pokaznik
Danas je uobiajeno da digitalni multimetri pored digitalnog imaju takoer i analogno
pokazivanje.

Broj znamenki digitalnog pokaznika u nekom mjernom instrumentu je
osobina koja omoguava bolju rezoluciju i veu tonost.
Uobiajeni su s etiri, ali u upotrebi su i oni s vie znamenki. Pri tomu, ako
nije neophodno koristiti sve znamenke potpuno koriste se indikatori s
naznakom ove nepotpunosti.
Primjerice indikator s znamenke 4
1
/
2
ima pet decimalnih mjesta, ali je prvo
nepotpuno i na njemu se ne moe pokazati sve brojeve. Obino se "ogoli"
znamenka s najviim pozicijskim mjestom u korist npr. znakova polariteta (+
; -). Tada se nepotpuni segmentni indikator vrednuje s pola znamenke (u
ovom primjeru na prvom mjestu mogu biti 0 i 1).

Postupak uzorkovanja analognog signala - Postupak Sample and hold
Prvi korak u pretvorbi analogne mjerene veliine u digitalnu je uzorkovanje
mjerene veliine i pohranjivanje uzoraka vrijednosti. Postupak se prema
izvornom terminu naziva Sample-and-Hold ili uzmi i pridri.
Postupkom uzorkovanja se vremenski i vrijednosno kontinuirana mjerena
velii (u
1
) pretvara u vrijednosno kontinuirani, a vremenski diskretan izlazni
signal (u
2
). Uporaba ovih sklopova mora uvaavati brzinu promjene
mjerene veliine u odnosu na frekvenciju uzorkovanja i vrijeme trajanja
uzimanja jednog uzorka.
Postupak uzorkovanja analognog signala - Postupak Sample and hold

Postupkom se provodi vremenska kvantizacija,
Uzorkuje se frekvencijom uzorkovanja - f
u
Najnia frekvencija uzorkovanja koja omoguuje rekonstrukciju signala
prema teoremu Nyquista, mora ispuniti slijedei zahtjev :

f
u
> 2 f
m

f
m
= frekvencija najvieg lana frekvencijskog spektra mjerene veliine

2.3. Digitalni voltmetar - openito
Analogno digitalni pretvornik s digitalnim indikatorom
A/D pretvorba uglavnom na naelu postupka brojanja ili postupnog pribliavanja,
Podaci koji govore o osobinama brzina mjerenja (broj mjerenja/sek), rezolucija
(broj digita ovisan o broju mjesta indikatora), pogreka (%),
Tonost -0,1%; brzina 3 10
5

Digitalni voltmetar za mjerenje izmjeninih napona

Kod klasinog digitalnog voltmetra na ulazu je AC/DC pretvornik,

Glede odziva koriste se,
Ispravljai s odzivom na srednju vrijednost ulaznog napona (AR),
Ispravljai s odzivom na efektivnu vrijednost (RMS i TRMS),
Ispravljai s odzivom na tjemenu vrijednost

Mjerenje pomou uzorkovanja digitalni voltmetar s digitalnom obradom
mjerenog napona
2.3. Digitalni voltmetri za mjerenje izmjeninih napona
U naelu rabe se ispravljai kao kod analognih elektronikih izmjeninih
voltmetara no s izraenom primjenom integralnih sklopova s operacijskim
pojaalima.
Mjerenje izmjeninog napona uvijek je okrenuto odreivanju efektivne
vrijednosti.
Meu digitalnim voltmetrima su oni to mjere i pokazuju stvarnu efektivnu
vrijednost, ali su kod pogonskih mjerenja i dalje najee oni to mjere
ispravljenu srednju ili tjemenu vrijednost (jednostavniji i jeftiniji ispravlja) a
pokazuje efektivna vrijednost.
ee se koristi mjerenje ispravljene srednje vrijednosti (average
responding voltmetar). Nedostatak je tih voltmetara to se pojavljuje
pogreka uslijed valnog oblika ako se ne mjeri isto sinusni valni oblik.
Potonje je mogue jer izmeu ovih vrijednosti za odreeni valni oblik
mjerenog signala postoje vrsti odnosi definirani faktorom oblika (f
0
= 1,11)
i tjemenim faktorom (t). Pri tome se odabire sinusni valni oblik za koga se
umjerava pokazivanje i t
0
= 1,41).
Nasuprot prethodnih, voltmetri ija pretvorba AC/DC daje efektivnu
vrijednost izmjeninog mjerenog signala (RMS) pokazuju efektivnu
vrijednost neovisno od valnog oblika signala. Potonji tako mjere i pokazuju
stvarnu efektivnu vrijednost.
Kod nekih digitalnih voltmetara potiskuje se iz ulaznog signala istosmjerna
komponenta AC (coupled), jer se ona najee smatra smetnjom (slika a.), dok drugi
vri pretvorbu stvarnog mjerenog signala (slika b.).

Voltmetar to rabi AC-ulaz pokazuje stvarnu efektivnu vrijednost izmjeninog
napona proizvoljnog valnog oblika. Onaj to rabi AC/DC ulaz pokazuje
stvarnu efektivnu vrijednost izmjeninog napona proizvoljnog valnog oblika i
u primjeru superponiranog istosmjernog napona. Prvima se pridjeljuje
oznaka RMS (root mean square) voltmetri, a drugima TRMS (true root
mean square) voltmetri.
Kod svih voltmetara postoji ogranienje pri utvrivanju prave efektivne
vrijednosti. Mjerenje je ogranieno odnosom tjemene i efektivne vrijednosti
mjerene veliine. Dakle tjemenim faktorom (crest faktor). Kod boljih
voltmetara dozvoljeni tjemeni faktor je:
3 >
o
t

pogreke uslijed vanjskih uplivnih veliina,
pogreke uslijed smetnji i harmoninih izoblienja mjernog signala
pogreke digitalnog voltmetra
a) Pogreke uslijed vanjskih utjecajnih veliina
U okoliu digitalnog voltmetra koji mjeri, esto postoji strano magnetsko
polje uvjetovano, primjerice, tokom struje kroz napojni mreni kabel.
Govorimo o indukativnoj smetnji. Ako su pak u mjernom krugu jedan blizu
drugog dva vodia razliitog elektrinog naboja izmeu njih se javlja
elektrino polje, a obzirom da meu vodiima postoji razlika u naboju i
naponu javlja se efekt kapaciteta. Govorimo o kapacitivnoj smetnji.
Obje potonje, mogu uzrokovati pojavu izmjeninog napona na ulazu
voltmetra. Uobiajeno se signali smetnje koji se javljaju kao posljedica
promjene napona i struje na vodovima 50 Hz zovu i napon brujanja.
a) Pogreke uslijed vanjskih utjecajnih veliina
Kada se prema slici mjerenom istosmjernom naponu (Ux) superponira
napon smetnje (Us) govorimo o normalnom nainu utjecaja napona
smetnje na mjerni sustav voltmetra (Normal-mode-.Signal).

Utjecaj smetnje moe se djelomino izbjei izborom digitalnog voltmetra s
naelom A/D pretvorbe neosjetljivim na smetnje, i oklapanjem spojnih
vodia. Potpuno potiskivanje utjecaja napona smetnji moe se jedino
postii koritenjem niskopropusnog filtra u ulaznom krugu. No, on svojim
titrajnim vremenom uveava vrijeme mjerenja digitalnog voltmetra te se
izbjegava.
Potiskivanje smetnje
b) Pogreka uslijed smetnji i harmoninih izoblienja mjerenog signala
Izmjeninom mjernom signalu, to se dovodi na ulaz digitalnog voltmetra,
moe biti superponirana smetnja ili um kao vremenska funkcija,
Valja uvaiti kako um poveava efektivnu i tjemenu vrijednost izmjeninog
signala kome se superponirao.
b) Pogreka uslijed smetnji i harmoninih izoblienja mjerenog signala
Harmonijska izoblienja imaju veoma razliit utjecaj na tonost mjerenja voltmetra
s odzivom na tjemenu i srednju vrijednost. Veliina utjecaja potjee od harmonika
kojim se osnovni izobliava, od veliine izoblienja, i od faznog pomaka vieg
harmonijskog u odnosu na osnovni.

Voltmetar s odzivom na srednju vrijednost pokazati e u prvom primjeru
efektivnu vrijednost osnovnog harmonijskog, jer je srednja vrijednost treeg
harmonijskog jednaka nuli. Kada je trei harmonijski u fazi s osnovnim
voltmetar e pokazati 3% veu efektivnu vrijednost nego li je efektivna
vrijednost osnovnog harmonijskog.
Voltmetar s odzivom na tjemenu vrijednost u prvom prikazuje neznatno veu
vrijednost od tjemene osnovnog harmonijskog, a u drugom 10% manje.
Dakle, uz isti postotak izoblienja, ovisno od oblika i naina pretvorbe
izmjenine veliine moemo oekivati razliitu pogreku.
c) Pogreka sklopovlja digitalnog voltmetra - Temeljni initelji
1. Rezolucija najmanja spoznatljiva promjena vrijednosti mjerene veliine u odnosu
na najveu vrijednost mjernog podruja
R = 1/ najvea vrijednost pokazivanja digitalnog indikatora, ili
R = najvea vrijednost mj.pod. U
v
/ najvei broj znamenki indikatora
2. Pogreka kvantizacije iskazuje se brojem znamenki (digita), ili u postotcima
mjernog podruja, ista je za sva podruja
3. Pogreka komponenti - iskazuje se u postotcima oitane vrijednosti, imenuje se i
kao proporcionalna pogreka (npr. 0,05% of reading ili Rdg)
4. Pogreka radnih stanja sklopova linearne su u mjernom podruju a zadaju se
u postotcima vrijednosti mjernog podruja (npr. 0,05% of range ili FS)
Nain iskazivanja pogreke digitalnog mjernog instrumenta
(X% od oitane vrijednosti + Y znamenki ) ili
(X% od oitane vrijednosti + Y% od najvee vrijednosti mjernog podruja)
Temeljne osobine digitalnih
voltmetara

Ulazna impedancija R
U
| | C
U ,

Pravilo: unutarnja impedancija mora biti vea od
impedancije mjernog kruga za faktor 10
n
gdje n predstavlja broj decimalnih znamenki na
digitalnom indikatoru.

2.5. Temeljne osobine digitalnih voltmetara

Brzina mjerenja i vrijeme odziva vrijeme odziva (response time), brzina
mjerenja (reading rate)
Mjerenje izmjeninih veliina vrijede napomene prethodnog nauka

Mjerenje otpora uobiajeno etverovodini spoj

29384predavanje 11

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

29384predavanje 11

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE J. J.

You might also like