SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVRNI RAD br. 000
Upute za koritenje L
A
T
E
X predloka
za Zavrni i Diplomski rad te
Seminar
Ivan Krito Boran Car Mateja uljak Vedrana Jankovi
Hrvoje Bandov
Zagreb, rujan 2010.
iii
Sadraj
1. Uvod 1
2. Upute za koritenje 3
3. Stil i struktura 6
3.1. Osnovna poglavlja Zavrnog rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3.2. Ostale upute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3.3. Privitak Zavrnog rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
3.4. Posebnosti stila za Seminar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
4. Upute za L
A
T
E
X 8
4.1. Instalaca L
A
T
E
X prevoditelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
4.1.1. Prevoenje L
A
T
E
X dokumenta . . . . . . . . . . . . . . . . 8
4.2. Razvojna okruenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
4.3. Osnovno L
A
T
E
X formatiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
4.3.1. Struktura L
A
T
E
X dokumenta . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
4.3.2. Formatiranje sadraja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
4.3.3. Naredbe i okoline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
4.3.4. Posebnosti L
A
T
E
X-a i neki detalji o formatiranju . . . . . . 13
4.4. Koritenje dodatnih paketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
4.5. Dodavanje popisa sadraja, slika i tablica . . . . . . . . . . . . . . 16
4.6. Dodavanje fusnota i referenci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
4.7. Dodavanje listi, nabrajanja i opisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
4.8. Dodavanje tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
4.9. Dodavanje slika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
4.10. Dodavanje matematikih izraza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
4.11. Dodavanje programskog koda, sadraja koji mora ostati neforma-
tiran i pseudokoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
iv
4.12. Podjela sadraja na vie stupaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
4.13. Dodavanje literature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
4.13.1. Promjena naina citiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
4.14. Dodatci dokumenta (engl. appendix) . . . . . . . . . . . . . . . . 29
4.15. Dodavanje saetka rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
4.16. Dodavanje zahvale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
4.17. Koritenje naredbe engl . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
4.18. Provjera pravopisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Literatura 32
A. Korisne web stranice o L
A
T
E
X-u 33
v
1. Uvod
Upute prvenstveno slue pribliavanju L
A
T
E
X-a to iroj populaci studenata. Na-
mjena uputa je ukratko objasniti nain koritenja predloaka za pismene radove
te dati kratke upute i savjete oko izrade dokumenata u L
A
T
E
X-u. Upute su voe-
ne problemima vezanima uz formatiranje teksta Zavrnog i Diplomskog rada te
Seminara koji su obraeni jednostavnim primjerima.
L
A
T
E
X je sustav za visokokvalitetno slovoslagarstvo. Omoguava jednostav-
nu i kvalitetnu izradu raznovrsnih tekstova. L
A
T
E
X je zapravo dodatak T
E
X-a,
sustava kojeg je jo 1976. godine razvio izuzetno utjecajan matematiar i rau-
narski znanstvenik, Donald E. Knuth. Sam L
A
T
E
X je takoer napisala utjecajna
znanstvena linost, Leslie Lamport.
Osnovna ideja L
A
T
E
X-a je koncentriranje posla izrade dokumenata na struk-
turu i sadraj, a ne na izgled.
1
Primjerice, izgled dokumenta napisanog sadraja
i denirane strukture, menja se jednostavnom izmjenom predloka.
2
Bitno je napomenuti da L
A
T
E
X omoguava jednostavnu izradu lepih doku-
menata po predeniranim stilovima. Vei stilski zahvati znaju biti izuzetno teki
(ak i izrada ovog predloka) i zahtevaju bolje poznavanje L
A
T
E
X-a ili ak samog
T
E
X-a. Navedena injenica se ne sme gledati iskljuivo u negativnom kontekstu
jer ta nuspojava dizajna T
E
X sustava esto osigurava potivanje tipografskih prin-
cipa koji su ugraeni u same temelje T
E
X-a i L
A
T
E
X-a. Sloenost primjene veih
stilskih zahvata je usko vezana s mogunostima koje T
E
X nudi, a one daleko na-
dilaze sve trenutno dostupne tzv. WYSIWYG
3
tekst procesore poput Microsoft
Worda, Word Perfecta ili OpenOce Writera.
Osobe neupuene u rad s L
A
T
E
X-om moda najvie zanima usporedba L
A
T
E
X-a
i alata poput Microsoft Worda i OpenOce Writera. U svrhu poticanja koritenja
L
A
T
E
X-a navedene su prednosti L
A
T
E
X-a nad danas uobiajenim tekst procesori-
1
Slian princip spada u osnove programskog inenjerstva.
2
Predloak je skup denica stila.
3
What You See Is What You Get
1
ma. Osnovna prednost je ve spomenuto odjeljivanje sadraja i strukture od stila.
Navedeno omoguava konzistentnost stila kroz dokument i olakava publikacu
dokumenata. Sljedea bitna prednost je injenica da se T
E
X dokumenti piu
kao obine tekstualne datoteke sa T
E
X sintaksom. To omoguava prenosivost
dokumenta kroz verze T
E
X-a (primjerice, dokument napisan MS Wordom 2007
ne itljiv u MS Wordu 2000). Navedena injenica je tim bitna to olakava
pisanje velikih dokumenata, primjerice, koritenjem L
A
T
E
X-ove mogunosti da se
dokument sastoji od vie datoteka (radi se o koritenju \include naredbe, vidi:
http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/Multiple_files) ili dokumenata koje
istovremeno pie vie ljudi (knjige, razne korisnike upute i sl.) koritenjem sus-
tava za verzioniranje (VCS sustavi poput SVN-a, Mercuriala i Gita).
4
Vie o
sustavima za verzioniranje i L
A
T
E
X-u proitajte na http://en.wikibooks.org/
wiki/LaTeX/Collaborative_Writing_of_LaTeX_Documents.
Za dodatne argumente u korist L
A
T
E
X-a konzultirajte (Taraborelli, 2009) i
(Cottrell, 1999).
Cilj je ovih uputa omoguiti korisniku to bezbolnu izradu Diplomskog rada,
Zavrnog rada ili Seminara koritenjem L
A
T
E
X-a. Dane su osnovne potrebne infor-
mace te poveznice za daljnje upoznavanje s L
A
T
E
X-om. Kao osnovnu literaturu
za upoznavanje s L
A
T
E
X-om iskoristite http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/
te knjige (Oetiket et al.) i (ime Ungar, 2002). Mislilo se i na iskusne korisnike
L
A
T
E
X-a te su upute koncipirane na nain da napredni korisnici trebaju proitati
samo 2 i 3 poglavlje te odjeljke koji su eksplicitno navedeni u ta dva poglavlja.
Novim korisnicima L
A
T
E
X-a se predlae da preskoe 2 poglavlje te se koncentriraju
na 4 poglavlje, odnosno odjeljke koji ih zanimaju (primjerice, ako u svome radu
nemate potrebu za koritenjem tablica ili dodatnih paketa, nemojte se zamarati
itanjem tih odjeljaka).
4
Ove upute su razvene koritenjem SVN VCS sustava te su dostupne na http://code.
google.com/p/fer-latex-templates/
2
2. Upute za koritenje
Osnova predloka je fer.cls datoteka. Uz navedenu datoteku potrebna je tex
datoteka za sadraj rada, bib datoteka za literaturu te fer.bst datoteka za stil
literature. Sve navedene datoteke moraju se nalaziti u istom direktoru.
Razvena su tri predloka, predloci za Zavrni i Diplomski rad te za Seminar.
Razlike u predlocima su navedene u ovom poglavlju ispod primjera uporabe.
Povezivanje tex dokumenta i predloka iz fer.cls datoteke vri se nared-
bom \documentclass{fer} koja mora biti prva naredba u dokumentu. Vrsta
rada i specinosti predloka odreuju se u opcama naredbe \documentclass,
primjerice \documentclass[zavrsni, times]{fer} to odreuje da se radi o
Zavrnom radu i da je font Times Roman. Potpuna lista opca predloka
(standardne postavke su oznaene sa ()):
seminar podesi stil za Seminar (),
diplomski podesi stil za Diplomski rad,
zavrsni podesi stil za Zavrni rad,
lmodern koristi font Latin Modern (),
times koristi font Times Roman,
utf8 koristi utf8 kodnu stranicu (),
cp1250 koristi cp1250 kodnu stranicu,
authoryear stil citiranja (author, year) (),
numeric stil citiranja [indeks].
Redosled zadavanja opca ne bitan. Osim izbora rada (seminar, diplomski
ili zavrsni) izuzetno je bitno odrediti koju kodnu stranicu
1
koristite. UTF-8
kodna stranica je praktiki standard, no morate paziti podrava li va ureiva
teksta tu kodnu stranicu. Korisnici Windows operacskih sustava esto e radi
1
http://en.wikipedia.org/wiki/Text_encoding
3
odabranog razvojnog okruenja morati odabrati opcu cp1250 koja oznaava
koritenje Windows-1250 kodne stranice (kodna stranica prilagoena za pisma
Srednje i Istone Europe).
Predloak, osim standardnih polja kao to author i title sadri za Zavrni
i Diplomski rad obavezno polje thesisnumber (broj Zavrnog, odnosno Diplom-
skog rada) te za Seminar obavezno polje voditelj.
Osnovna struktura tex datoteke za Zavrni rad mora biti:
\documentclass[zavrsni]{fer}
% Ovdje moete staviti dodatne pakete koji
% su vam potrebni, npr.:
\usepackage{longtable}
\begin{document}
\thesisnumber{000}
\title{Naslov rada}
\author{Vae ime i prezime}
\maketitle
\tableofcontents
% Tu moete staviti popis slika i tablica
\chapter{Uvod}
% Sadraj rada, ostala poglavlja i odjeljci.
\bibliography{literatura}
\bibliographystyle{fer}
% Dodatak nije obavezan
\appendix
\chapter{Poglavlje pod dodatkom}
\begin{sazetak}
Saetak rada.
\kljucnerijeci{<popis kljunih rijei>}
4
\end{sazetak}
\engtitle{Naslov rada na engleskom jeziku}
\begin{abstract}
Saetak na engleskom jeziku.
\keywords{<popis kljunih rijei na engleskom>}
\end{abstract}
\end{document}
Ukoliko koristite predloak za Seminar, umjesto naredbe \thesisnumber mo-
rate navesti naredbu \voditelj te kao argument navedite ime i prezime vaeg
mentora ili mentorice, odnosno voditelja vaeg rada.
Predloak se temelji na report razredu te su gradivni elementi sadraja doku-
menta (herarhski navedeno): chapter, section, subsection i subsubsection.
O stilu i strukturi dokumenta pogledajte 3 poglavlje, a za upoznavanje s
L
A
T
E
X-om te nekim njegovim posebnostima i receptima pogledajte poglavlje 4.
Napravljeni predloak sadri rjeenje za dodavanje saetka rada i zahvale te
naredbu engl. Za navedeno pogledajte odjeljke 4.15, 4.16 i 4.17.
U sam predloak su ukljueni paketi graphicx za dodavanje slika, amssymb
i amsmath za matematike simbole, url za navoenje URL-ova, enumitem za
proirene mogunosti listi i nabrajanja te natbib za laki rad s literaturom.
5
3. Stil i struktura
Stil (format, font, prored, margine i sl.) odreen je predlokom te se ne po-
trebno brinuti o njemu. U nastavku e detaljne biti opisana struktura Zavrnog
rada preuzeta iz uputa na stranici http://www.fer.hr/predmet/zavrad. Sve
navedeno za Zavrni rad vredi i za Diplomski.
Na poetak Zavrnog rada uvezuje se naslovna stranica, izvornik Zavrnog
zadatka (dokument koji podiete na vaem Zavodu), stranica sa zahvalom (ili
prazna stranica) te ostatak rada (naslovna stranica se broji kao prva te je stranica
sa popisom sadraja etvrta, stoga je oznaena rimskim brojem iv).
3.1. Osnovna poglavlja Zavrnog rada
Osnovna poglavlja su:
1. uvod,
2. poglavlja vezana uz temu (naslovi poglavlja dogovaraju se s mentorom),
3. zakljuak (kandidat vlastoruno potpisuje Zavrni rad iza zakljuka),
4. literatura,
5. naslov, saetak i kljune rei (na hrvatskom i engleskom).
Zavrni rad mora imati saetak od stotinjak rei. Prilikom navoenja kljunih
rei izbjegavajte pojmove koji su ve navedeni u naslovu rada.
3.2. Ostale upute
U svim dokumentima obavezno primjenjivati SI jedinice. Slike, formule i tablice
treba numerirati. Opis tablice stavlja se iznad tablice, a opis slike ispod slike.
U opisu slike ili tablice piu se samo podaci neophodni za njeno razumevanje.
6
Dodatna objanjenja daju se u tekstu uz povezivanje sa slikom ili tablicom. Osi
i parametri na slikama i grakim prikazima trebaju biti obiljeeni. Daljnji opis
tog grakog prikaza treba se nalaziti u tekstu rada. Formule se obiljeavaju
brojevima u zagradi, uz desni rub stranice, a u tekstu se poziva na broj formule.
3.3. Privitak Zavrnog rada
Privitak moe initi tehnika dokumentaca vezana uz Zavrni rad (npr. elektri-
ka i poloajna shema sklopa, sastavnica, predloak tiskane veze i sl.).
3.4. Posebnosti stila za Seminar
Za razliku od Zavrnog i Diplomskog rada, Seminar ne predvia mjesto za zahvalu
i izvornik rada. Uz to, saetak kod seminara je standardno poglavlje (ne koris-
te se posebne naredbe kao kod Zavrnog i Diplomskog rada) koje dolazi nakon
literature.
7
4. Upute za L
A
T
E
X
U nastavku su dane upute za L
A
T
E
X, no suene za potrebe brzog uvoda u rad s
L
A
T
E
X-om i konkretnim predlokom.
Ako se elite bolje upoznati s L
A
T
E
X-om, konzultirajte poveznice navedene u
dodatku A te knjige poput (Oetiket et al.).
4.1. Instalaca L
A
T
E
X prevoditelja
L
A
T
E
X dokumenti (dokumenti s tex ekstenzom) se prevode krajnji format (npr.
pdf), tj. jezgra produkce dokumenata je T
E
X prevoditelj.
1
Postoji vie prevoditelja (tj. distribuca), no za Microsoft Windowse se prepo-
ruuje MikT
E
X distribuca dostupna na http://www.miktex.org/, a za Linux
T
E
X Live dostupan na http://www.tug.org/texlive/ (koji je dostupan i za
Windowse). Veina Linux distribuca dolazi pripremljena za rad sa L
A
T
E
X-om,
ili je prevoditelja izuzetno jednostavno instalirati preko sistemskog upravitelja
paketima (apt, yum, pacman, . . . ). Za MikT
E
X je bitno napomenuti da samo
najnova verza moe skidati nove pakete, tako da ako se naete u situaci da
vam MikT
E
X odba skinuti novi paket koji elite koristiti, najvjerojatne je pro-
blem u verzi.
4.1.1. Prevoenje L
A
T
E
X dokumenta
L
A
T
E
X dokumenti su obine tekstualne datoteke s ekstenzom tex pisane T
E
X
sintaksom.
Krajnji dokumenti se dobivaju prevoenjem tex datoteka u npr., pdf format.
Primjerice:
pdflatex dokument.tex
1
L
A
T
E
X je zapravo samo jedan (malo vei) dodatak T
E
X-a.
8
Svaka L
A
T
E
X distribuca sadri prevoditelje za razliite alate (latex za dvi,
pdflatex za pdf te pslatex za ps) i alate za konverzu izmeu formata (npr.
ps2pdf).
Prevoenje L
A
T
E
X dokumenata je dobro prepustiti razvojnom okruenju radi
razumljiveg formatiranja ispisa greaka i upozorenja.
Bitno je napomenuti da je ponekad vie puta potrebno pokrenuti prevoditelja
da bi se dobili ispravni rezultati (npr., moe se dogoditi da reference nisu pre-
poznate, tablica sadraja ne ispravna i sl.). Razlog tomu je stvaranje pomonih
datoteka (aux, bbl, toc i ostale datoteke) koje se koriste prilikom prevoenja.
Prilikom prvog prevoenja, prevoditelj trai te datoteke te ih, budui da ne pos-
toje, stvara. Prilikom sljedeeg prevoenja, prevoditelj nalazi potrebne datoteke
te ih koristi za generiranje izlaznog dokumenta.
4.2. Razvojna okruenja
Za pisanje L
A
T
E
X dokumenata dovoljan je bilo koji tekst editor, primjerice Note-
pad++ (http://notepad-plus.sourceforge.net/uk/site.htm) za Windowse
ili Vim (http://www.vim.org/) za Linux.
Postoji veliki broj L
A
T
E
X razvojnih okruenja koja pokuavaju ubrzati rad
korisnika. Tu je bitno napomenuti da veina L
A
T
E
X razvojnih okruenja na Win-
dowsima ne podrava UTF-8 kodnu stranicu!
Meu razvojnim okruenjima mogu se istaknuti Texmaker, T
E
Xworks i Eclipse
s Texlipse dodatkom. Navedena razvojna okruenja su besplatna, dostupna za
sve poznate operacske sustave te podravaju UTF-8 kodnu stranicu.
Texmaker http://www.xm1math.net/texmaker/
T
E
Xworks http://code.google.com/p/texworks/
Eclipse http://www.eclipse.org/downloads/ (bilo koji paket); Texlip-
se http://texlipse.sourceforge.net/manual/installation.html.
Potrebno je podesiti razvojna okruenja na ispravne putanje od alata iz T
E
X
distribuce te podesiti kodnu stranicu dokumenata na UTF-8.
Za Texmaker potrebno je ii Options Congure Texmaker Editor
Editor Font Encoding postaviti na UTF-8. Putanje do alata T
E
X distribuce
postavljaju se u odjeljku Commands.
T
E
Xworks je jednostavan po pitanju podeavanja jer ima mali broj opca,
no bitno je napomenuti da mu je standardni prevoditelj pdftex te je to potreb-
9
no promeniti u pdflatex. Kod T
E
Xworksa mnogima e se svidjeti ugraeni
preglednik koji osvjeava prikaz nakon prevoenja dokumenata.
Texlipse postavke podeavaju se unutar Eclipsea. Potrebno je ii na Window
Preferences Texlipse Builder Settings te tu podesiti putanje do T
E
X
alata. Kodna stranica se moe podesiti za svaki projekt ili se moe iskoristiti
uobiajena kodna stranica. Preporuka je podesiti uobiajenu kodnu stranicu na
UTF-8. Za podeavanje uobiajene kodne stranice potrebno je ii Window
Preferences General Workspace Text le encoding postaviti na UTF-8.
Za podeavanje kodne stranice pojedinog projekta, potrebno je otvoriti postavke
projekta (engl. Preferences) te ii Resource Text le encoding.
T
E
X distribuce nude vie prevoditelja, latex, pslatex i pdatex. Svaki prevo-
ditelj prevodi u svoj format te je preporuka koristiti direktno pdatex (inae je
potrebno koristiti alate kao to su ps2pdf ili dvipdf za dobivanje pdf dokumenta
kao izlaza).
4.3. Osnovno L
A
T
E
X formatiranje
L
A
T
E
X dokument se sastoji od dela sa sadrajem i dela sa stilom, to ini uprav-
ljanje stilom relativno jednostavnim.
4.3.1. Struktura L
A
T
E
X dokumenta
Osnovni delovi L
A
T
E
X dokumenta su denica stila naredbom \documentclass
te okolina document. Naredba documentclass kao parametar prima denirani
stil (predloak je deniran u datoteci fer.cls; ostali esto koriteni stilovi su
article te report na kojem se temelji stil razvenog predloka).
U okolinu document dolazi sadraj dokumenta. Primjer osnovne strukture
dokumenta moete vidjeti u 2 poglavlju.
4.3.2. Formatiranje sadraja
Sadraj se deli na poglavlja (engl. chapter), odjeljke (engl. section), pododjeljke
(engl. subsection), podpododjeljke (engl. subsubsection) te paragrafe. Primjer
podjele sadraja:
\chapter{Poglavlje 1}
Tekst 1. poglavlja.
10
\section{Odjeljak 1.1}
Tekst odjeljka 1.1.
\subsection{Pododjeljak 1.1.1}
Tekst pododjeljka.
\subsubsection{Podpododjeljak 1.1.1.1}
Tekst podpododjeljka.
\chapter{Poglavlje 2}
Tekst 2. poglavlja.
\section{Odjeljak 2.1}
Tekst odjeljka 2.1.
Tekst unutar poglavlja i odjeljaka deli se na paragrafe. Novi paragraf se
stvara preskakanjem jednog reda, primjerice:
It said: The History of every major Galactic Civilization tends
to pass through three distinct and recognizable phases, those of
Survival, Inquiry and Sophistication, otherwise known as the How,
Why and Where phases.
For instance, the first phase is characterized by the question
\emph{How can we eat?} the second by the question \emph{Why do we
eat?} and the third by the question \emph{Where shall we have
lunch?}
-- The Hitchhikers Guide to the Galaxy by Douglas Adams
Rezultat:
It said: The History of every major Galactic Civilization tends to pass thro-
ugh three distinct and recognizable phases, those of Survival, Inquiry and Sop-
histication, otherwise known as the How, Why and Where phases.
For instance, the rst phase is characterized by the question How can we
eat? the second by the question Why do we eat? and the third by the question
Where shall we have lunch?
11
The Hitchhikers Guide to the Galaxy by Douglas Adams
Novi red u kodu ne ini novi red u dokumentu te prazni red stvara novi
paragraf. Da bi se dobio novi red bez stvaranja novog paragrafa, morate iskoristiti
sekvencu \\, primjerice (haiku Mjesec, Vladimir Devid):
Mirno jezero.\\
aba skoi na Mjesec\\
i sveg ga smrska.
Mirno jezero.
aba skoi na Mjesec
i sveg ga smrska.
Rezultat
Sekvencom \\ se ne moe stvoriti prazna lina. Za prazninu izmeu redaka
iskoristite naredbu \vspace, npr., \vspace{10pt} (umjesto pt moete staviti
drugu jedinicu).
L
A
T
E
X takoer ignorira viestruke razmake, npr., tri razmaka rezultira
s tri razmaka. Dodatni razmak moete postii naredbom \hspace.
4.3.3. Naredbe i okoline
Izgled, stil i struktura L
A
T
E
X dokumenta deniraju se naredbama i okolinama.
Naredbe su jednostavni elementi L
A
T
E
Xa koji primaju argumente te se transfor-
miraju u oblikovani tekst. Naredbe poinju unazadnom kosom crtom \ koju
sledi naziv naredbe te njeni argumenti. Primjeri poziva naredbe bez argumenta,
s jednim argumentom te s dva argumenta:
\naredba
\naredba{a}
\naredba{a}{b}
Uz argumente postoje i parametri. Argumenti naredbi se zadaju u vitiastim
zagradama, a parametri u uglatim ([]).
Okoline se mogu promatrati kao naredbe koje primaju jedan segment doku-
menta. Poetak djelovanja okoline oznaava se naredbom \begin, a kraj nared-
bom \end, primjerice:
12
\begin{okolina}
Segment dokumenta unutar okoline.
\end{okolina}
Dodatni argumenti i parametri okoline navode se uz naredbu \begin.
Neke esto koritene L
A
T
E
X naredbe se mogu vidjeti u tablici 4.1.
Tablica 4.1: esto koritene naredbe
Naredba Opis Primjer Rezultat
emph Naglaavanje teksta \emph{rije} re
textbf Podebljavanje teksta \textbf{rije} re
texttt Typewriter font \texttt{rije} rije
textsf Sans serif font \textsf{rije} re
ref Referenciranje \ref{tbl:ceste-naredbe} 4.1
url Formatiranje URL-ova \url{www.hr} www.hr
4.3.4. Posebnosti L
A
T
E
X-a i neki detalji o formatiranju
Zbog tipografskih pravila L
A
T
E
X ima posebnosti koje morate potivati da bi vai
dokumenti izgledali to ljepe.
Osnovni problem na koji ete nailaziti proizlazi iz L
A
T
E
X-ovih pokuaja da
poravna sadraj. Pri poravnanju koristi se dodavanjem razmaka izmeu rei i
prelamanjem rei na slogove. Ponekad se dogodi da je re loe prelomljena,
primjerice, kad je potrebno prelomiti neku re koja sadri dakritike ili kad ko-
ristite verbatim naredbe (ukljuujui \url naredbu). Ukoliko doe do problema
s prelamanjem, iskoristite naredbu \hyphenation i primjer uporabe moete
vidjeti na http://ahyco.ffri.hr/seminari2007/latex/2.1.html.
Prema tipografskim pravilima nakon kraja reenice (tj. toke) trebalo bi doi
malo vie od standardnog razmaka. Zbog toga L
A
T
E
X pretpostavlja da je svaka
toka kraj reenice i tu ubaci malo vei razmak. Da bi to spreili, moete
iskoristiti sekvencu \ koja eksplicitno kae da elite standardni razmak. Uz
tu sekvencu, bitan je i posebni znak ~ koji stvara standardni razmak uz uvjet
da se na tom razmaku lina teksta ne sme prelomiti, primjerice, ako napiete
prof.~dr.~sc.~Donald~E.~Knuth L
A
T
E
X vam garantira da e se celo ime s
punom titulom nai na istoj lini. Naredbu \ koristite uvek nakon toke
13
koja ne oznaava kraj reenice osim kad prethodni dio i dio nakon toke ne ine
jednu neprelomivu cjelinu, npr., titulu. Primjeri:
prof. dr. sc. Donald E. Knuth\\
prof.\ dr.\ sc.\ Donald E.\ Knuth\\
prof.~dr.~sc.~Donald~E.~Knuth
prof. dr. sc. Donald E. Knuth
prof. dr. sc. Donald E. Knuth
prof. dr. sc. Donald E. Knuth
Rezultat
Ako pogledate dokumente napravljene L
A
T
E
X-om, moete primetiti razlii-
te vrste navodnika meu kojima svi dele istu osobinu, razlikuje se otvaranje i
zatvaranje navodnika. Budui da se radi o prirodnom jeziku, raunalu ne lako
pretpostaviti kad se navodnik otvara, a kad zatvara (prisjetite se samo problema
s krajem reenice), stoga morate koristiti posebne sekvence ili naredbe da bi pos-
tigli ispravne navodnike. Preporuka je koristiti rije ili \glqq rije\grqq,
a za navodnike unutar navodnika rije. Primjeri koritenja navodnika (citat,
doc. dr. sc. Sinia egvi):
"Bugovi su socijalna bia, uvijek dolaze u grupama."\\
Bugovi su socijalna bia, uvijek dolaze u grupama.\\
Bugovi su socijalna bia, uvijek dolaze u grupama.\\
\glqq Bugovi su socijalna bia, uvijek dolaze u grupama.\grqq
"Bugovi su socalna bia, uvek dolaze u grupama."
Bugovi su socalna bia, uvek dolaze u grupama.
Bugovi su socalna bia, uvek dolaze u grupama.
Bugovi su socalna bia, uvek dolaze u grupama.
Rezultat
Primjetite da se navodnici (kao i fusnote) piu nakon toke.
Za stilski kvalitetan rad takoer je potrebno ispravno koristi crtice i trotoku.
U L
A
T
E
X-u postoji vie tipova crtica, kratka, -, srednja i duga te poseb-
na naredba, \ldots koja ispravno prikazuje trotoku (tovie, ponekad vam i MS
Word pokua produiti crticu ako je dovoljno oito ono to elite postii te skoro
uvek pokua ispravno prikazati trotoku). Kratku crticu (-) koristite izmeu
rei, srednju (--) izmeu brojeva, a dugu (---) pri odvajanju podreenice. U
naem jeziku koritenje crtice ne strogo denirano,
2
stoga su dane upute samo
2
Vie o crticama proitajte u lanku: http://hrcak.srce.hr/file/67827
14
predlog. Ako trebate minus ispred broja, uvek uite u mod za matematiku.
Primjeri za crtice i trotoku:
agencija Drugdje...\\
agencija Drugdje\ldots\\
hrvatsko-njemaki\\
31--42\\
rekao je moe --- uglavnom iz straha --- te nastavio\\
to je $-1$, a ne -1
agenca Drugdje...
agenca Drugdje. . .
hrvatsko-njemaki
3142
rekao je moe uglavnom iz straha te nastavio
to je 1, a ne -1
Rezultat
L
A
T
E
X sadri posebne znakove koji su osnova njegove sintakse. Ako te znakove
koristite u obinom tekstu, morate ih iskljuiti (engl. escape) znakom \. Popis
posebnih znakova i njihov prikaz u teksu:
\$ \% \_ \} \{ \& \#
$ % _ } { & #
Rezultat
Znak \ se ne moe dobiti iskljuivanjem, ve morate iskoristiti naredbu iz stan-
dardnog L
A
T
E
X paketa, \textbackslash.
Svi navedeni znakovi osim # i % se mogu susresti u naredbama unutar ovih
uputa. Znak # slui za napredne T
E
X programiranje (referenciranje argumena-
ta), a % kao poetak linskog komentara, primjerice:
Film \$9.99 je odlian! % TODO: Ponovo pogledati.
Film $9.99 je odlian!
Rezultat
15
4.4. Koritenje dodatnih paketa
L
A
T
E
X paketi se mogu promatrati kao dodatne biblioteke u programskim jezici-
ma. Dodavanje novih paketa vri se \usepackage naredbom. Navedena naredba
dolazi nakon \documentclass naredbe. Primjer koritenja:
\documentclass[zavrsni]{fer}
\usepackage{algorithmic}
\usepackage{algorithm}
\usepackage{listings}
\usepackage{longtable}
L
A
T
E
X distribuce dolaze s velikim brojem ve instaliranih paketa. Takoer,
distribuce je mogue podesiti da, u sluaju koritenja paketa koji ne instaliran,
same dohvate paket sa CTAN-a i instaliraju ga.
Za vie informaca o L
A
T
E
X paketima, konzultirajte CTAN (http://tug.
ctan.org/). Korisne upute za koritenje i instalacu L
A
T
E
X paketa moete nai
na http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/Packages. Bitno je spomenuti da
se uz svaki T
E
X paket s CTAN-a moe skinuti pripadna dokumentaca.
4.5. Dodavanje popisa sadraja, slika i tablica
Sadraj se dodaje naredbom \tableofcontents na mjestu na kojemu ga elite
prikazati. Analogno tome, popis slika se dodaje naredbom \listoffigures, a
popis tablica naredbom \listoftables.
4.6. Dodavanje fusnota i referenci
Fusnote se dodaju naredbom \footnote, npr.:
Popis fusnota\footnote{Objanjenja koja se prikazuju
na dnu stranice} nije potreban.
Popis fusnota
a
ne potreban.
a
Objanjenja koja se prikazuju na dnu stranice
Rezultat
16
Reference slue za povezivanje s nekim delom rada. Da biste omoguili
referenciranje na neki dio rada, tom delu morate postaviti oznaku (engl. label )
naredbom \label, npr.:
\section{Dodavanje zahvale}
\label{sec:zahvala}
referencirate se pomou naredbe \ref, npr.:
Za navedeno pogledajte odjeljke \ref{sec:sazetak},
\ref{sec:zahvala} i \ref{sec:engl}
Oznaku za referenciranje moete postaviti veini elemenata, a najee se
koristi za oznaavanje poglavlja, odjeljaka, jednadbi, tablica i slika.
4.7. Dodavanje listi, nabrajanja i opisa
Liste tvore u okolini itemize, nabrajanja u okolini enumerate, a opisi u okolini
description. Primjeri:
Obina lista kod:
\begin{itemize}
\item prva stavka,
\item druga stavka.
\end{itemize}
prva stavka,
druga stavka.
Rezultat
Lista s vie razina kod:
\begin{itemize}
\item prva stavka,
\item druga stavka,
\begin{itemize}
\item druga razina.
\end{itemize}
\end{itemize}
17
prva stavka,
druga stavka,
druga razina.
Rezultat
Nabrajanje kod:
\begin{enumerate}
\item prva stavka,
\item druga stavka.
\end{enumerate}
1. prva stavka,
2. druga stavka.
Rezultat
Nabrajanje s proizvoljnim brojaem (zahtjeva enumitem paket) kod:
\begin{enumerate}[(a)]
\item prva stavka,
\item druga stavka.
\end{enumerate}
(a) prva stavka,
(b) druga stavka.
Rezultat
Opisi kod:
\begin{description}
\item[Esperanto:] najpoznatiji umjetni prirodni jezik.
\item[Lojban:] sintaksno jednoznaan umjetni prirodni jezik.
\item[Toki pona:] minimalistiki umjetni prirodni jezik.
\end{description}
18
Esperanto: najpoznati umjetni prirodni jezik.
Lojban: sintaksno jednoznaan umjetni prirodni jezik.
Toki pona: minimalistiki umjetni prirodni jezik.
Rezultat
Za izradu sloenih listi, nabrajanja i opisa iskoristite paket enumitem. Odli-
an prikaz njegovih mogunosti iznosi (Collins, 2008).
4.8. Dodavanje tablica
Tablice dodajete preko tabular i table okolina. Primjer tablice:
\begin{table}[htb]
\caption{Konstante}
\label{tbl:konstante}
\centering
\begin{tabular}{llr} \hline
Konstanta & Opis & Vrijednost\\ \hline
$\pi$ & Pi & 3.14159 \\
$e$ & Eulerov broj & 2.71828 \\
$\varphi$ & Zlatni rez & 1.61803 \\ \hline
\end{tabular}
\end{table}
Rezultat je tablica 4.2.
Tablica 4.2: Konstante
Konstanta Opis Vrednost
Pi 3.14159
e Eulerov broj 2.71828
Zlatni rez 1.61803
Opis danog primjera po delovima:
\begin{table}[htb]
Poetak table okoline s pozicioniranjem, h here, t top, b
19
bottom. Table je tzv. lebdea (engl. oating) okolina te joj pozicionira-
njem govorimo gdje elimo da se naa tablica postavi. L
A
T
E
X ima svo-
je algoritme pozicioniranja lebdeih okolina tako da ih smjeta po tipo-
grafskim pravilima npr., L
A
T
E
X nee dopustiti da se tablica razvue na
dve stranice tako da se prelomi po sredini, ve e celu tablicu preba-
citi na novu stranicu. Ako se naete u situaci da vam pozica gdje je
L
A
T
E
X smjestio lebdeu okolinu ne odgovara, kao parametar pozicionira-
nja moete navesti ! (npr., [!htb]), no preporuka je pozicioniranje
prepustiti L
A
T
E
X-ovim algoritmima. Bitno je spomenuti da se za tablice
koje veliinom prelaze jedan list papira mora koristiti longtable paket.
Upoznavanje s paketom je najbolje napraviti u primjerima koje moete
nai na http://users.sdsc.edu/~ssmallen/latex/longtable.html ili
http://www.astro.psu.edu/gradinfo/psuthesis/longtable.html.
\caption{Konstante}
Naslov tablice. Naslov tablice uvek dolazi iznad tablice.
\label{tbl:konstante}
Oznaka preko koje se referencirate na tablicu npr., \ref{tbl:konstante}.
\centering
Naredba koja centrira tablicu.
\begin{tabular}{llr}
Okolina za unos tablinih podataka. Parametar {llr} navodi da ta-
blica ima tri stupca, pri emu su prva dva poravnata levo, a trei je
poravnat desno. Ako elite vertikalnu linu izmeu prvog i drugog stup-
ca, kao parametar morate navesti {l|lr}. Dobar pregled parametara
i njihovih objanjenja moete nai na http://www.andy-roberts.net/
misc/latex/latextutorial4.html.
Konstanta & Opis & Vrijednost\\ \hline
$\pi$ & Pi & 3.14159 \\
$e$ & Eulerov broj & 2.71828 \\
$\varphi$ & Zlatni rez & 1.61803 \\ \hline
Podatci u tablici. Podatci u pojedinim stupcima se odvajaju znakom &.
Redovi tablice prekidaju se sekvencom \\. Naredba \hline odvajaju
retke horizontalnim linama. Preporuka je ukljuiti booktabs paket te
umjesto \hline naredbe koristiti: \toprule, \midrule i \bottomrule
20
(redom, ispod naslova, nakon zaglavlja, na kraju tablice). Same naredbe
razlikuju se u debljini line koju stvaraju i koliinama praznine iznad i
ispod line. Preporuka je raditi tablice bez vertikalnih lina (Fear, 2005).
Prilikom izrade tablica preporuka je potivati smjernice dane u dokumentaci
booktabs paketa (Fear, 2005):
nemojte koristiti vertikalne line,
nemojte koristiti dvostruke line,
jedinice stavljajte u naslov stupca, ne u telo tablice
(npr., ako imate stupac Masa, umjesto da za podatke navodite npr., 1
kg, jedinicu stavite u naslov Masa (kg)),
uvek stavljajte broj ispred decimalne toke; znai 0.1, a ne .1,
nemojte koristiti ditto znak za ponavljanje prethodne vrednosti; osta-
vite praznu linu ili ponovo navedite vrednost.
4.9. Dodavanje slika
Slike se dodaju pomou figure okoline. Primjer je slika 4.1. Kod kojim je
dobivena slika:
\begin{figure}[htb]
\centering
\includegraphics[width=2cm]{img/FER_logo.jpg}
\caption{Logo FER-a}
\label{fig:fer-logo}
\end{figure}
Okolina figure, poput table okoline, spada u lebdee okoline i ne mora se
nai tono na mjestu na kojem ste je naveli. Za detalje pogledajte 4.8 odjeljak.
Slika 4.1: Logo FER-a.
21
Naredba \includegraphics prima slike u jpg, png i pdf formatima ako se ko-
risti s pdatex prevoditeljem. Dodatnim opcama naredbe sliku je mogue skali-
rati po visini (npr., [height=2cm]), irini ili za odreeni faktor (parametar scale)
te rotirati za odreeni kut u stupnjevima (parametar angle). Detaljne o ukljui-
vanju slika u L
A
T
E
X dokumente proitajte na http://en.wikibooks.org/wiki/
LaTeX/Importing_Graphics. Alati poput Mathematice mogu generirati slike u
vektorskom formatu eps bez deniranog bounding boxa. Za ispravno deniranje
bounding boxa vektorskih formata moete iskoristiti besplatni, vieplatformski
alat za vektorsku graku inkscape dostupan na http://www.inkscape.org/ ili
konzolni alat ebb koji dolazi uz L
A
T
E
X distribuce te generira bounding box i
za rasterske formate poput png formata. Primjer koritenja ebb alata za sliku
slika.png:
ebb slika.png
Alat generira datoteku slika.bb koju stavite u direktor sa slikom.
Ako sliku trebate staviti unutar teksta, ukljuite paket wrapfig, a za prikaz
vie slika u nizu koristite paket subfig. Za primjere koritenja wrapfig i subfig
paketa te savjete oko koritenja lebdeih okolina pogledajte stranicu http://en.
wikibooks.org/wiki/LaTeX/Floats,_Figures_and_Captions.
4.10. Dodavanje matematikih izraza
Matematiki izrazi se piu u posebnoj okolini u koju se ulazi s $ . . . $, \( . . . \)
za linske izraze te s \[ . . . \] ako elite da se ti izrazi nalaze u posebnoj lini.
Primjerice, za linske izraze:
Prva dama: $\sin^2 \varphi + \cos^2 \varphi = 1$.
Prva dama: sin
2
+ cos
2
= 1.
Rezultat
Za izraze koji se nalaze u posebnoj lini:
\[ c^2 = a^2 + b^2 \]
c
2
= a
2
+ b
2
Rezultat
22
U matematiku okolinu za izraze koji se nalaze u posebnoj lini mogue je
ui s $$ . . . $$, ali ne preporuljivo jer ne kompatibilno s nekim mogunostima
L
A
T
E
X-a (no, unato tomu, esto se koristi).
Takoer, postoji jo okolina za pisanje matematikih izraza meu kojima je
bitno istaknuti okoline equation, koja donosi mogunost oznaavanja jednadbi
(oznake se automatski generiraju), i align koja omoguava pisanje jednadbi u
vie redova. Primjer za equation okolinu:
\begin{equation}
f(t)\ast g(t) = \int^{\infty}_{-\infty} f(\tau)g(t-\tau)d\tau.
\label{eq:conv}
\end{equation}
f(t) g(t) =

f()g(t )d. (4.1)

Rezultat
Primjer za align okolinu:
\begin{align}
a&=b+c,\label{eq:a}\\
d&=e+f+g,\\
h&=i+j.\label{eq:h}
\end{align}
a = b + c, (4.2)
d = e + f + g, (4.3)
h = i + j. (4.4)
Rezultat
Osim uzastopnog prikaza vie jednadbi i poravnanja po znaku jednakosti,
primjer pokazuje da je mogue oznaiti svaku pojedinu jednadbu. Primjerice:
izraz za $h$ je dan jednadbom \ref{eq:h}
izraz za h je dan jednadbom 4.4
Rezultat
23
Za dodatne informace o pisanju matematikih izraza u L
A
T
E
X-u pogledaj-
te web stranice http://www.math.uiuc.edu/~hildebr/tex/displays.html i
http://www.andy-roberts.net/misc/latex/latextutorial10.html te proi-
tajte kratke upute za koritenje AMS paketa ftp://ftp.ams.org/pub/tex/doc/
amsmath/short-math-guide.pdf. AMS paket je ukljuen u predloak.
4.11. Dodavanje programskog koda, sadraja ko-
ji mora ostati neformatiran i pseudokoda
Za programski kod moete iskoristiti paket listings. Paket ne ukljuen u
predloak te ga morate dodati kako je opisano u odjeljku 4.4. Paket je potrebno
dodatno kongurirati da odgovara koritenom jeziku. Pre koritenja paketa
dodajte naredbu, npr. za programski jezik Javu:
\lstset{language=Java, tabsize=2}
Primjer:
public cl ass TempI dent i f i cat or Fact or y {
/ Pocetna broj cana v r i j e d no s t . /
private stati c i nt num = 0;
/
Generi ranj e uni kat ni h i d e n t i f i k a t o r a
pri vremeni h v a r i j a b l i .
@return novi uni kat ni i d e n t i f i k a t o r .
/
public stati c St r i ng g e ne r a t e I de nt i f i c a t o r ( ) {
St r i ng newIdn = new St r i ng (num + "_tmp" ) ;
num++;
return newIdn ;
}
}
Kod je stavljen unutar okoline lstlisting:
\begin{lstlisting}
Kod.
\end{lstlisting}
24
Paket listings ne podrava UTF-8 kodnu stranicu te za koritenje dakri-
tika morate iskoristiti neko drugo rjeenje, npr. paket listingsutf8 ili okolinu
verbatim koja spreava formatiranje.
Navedena okolina ima iru primjenu, tj. slui za sav sadraj za koji elite da
odri razmake i prelaske u novi red iz izvorne tex datoteke, te da se T
E
X naredbe
unutar tog sadraja ne bi izvrile. Primjer koritenja:
\begin{verbatim}
Neki tekst.
\end{verbatim}
rezultat:
Neki tekst.
Okolina verbatim ima svoj linski ekvivalent, verb naredbu. Primjer kori-
tenja:
Tekst bez naglaska \verb|\emph{ove rijei}|.
Rezultat: Tekst bez naglaska \emph{ove rijei}.
Naredba verb funkcionira na nain da ostavlja neobraenim sve od prve po-
jave odjeljitelja, koji se odreuje kao prvi znak nakon same naredbe (u primjeru
to je znak |), do njegove druge pojave.
3
Pseudokod, osim u obliku neformatiranog teksta, moete dodavati pomoi
vie razliitih paketa koje morate posebno ukljuiti. Primjer takvih paketa su
algorithmic i algorithm. Navedene pakete morate dodati na nain koji je
opisan u 4.4. Primjer koritenja je dan algoritmom 1 (radi se o lebdeoj okolini
koja se ne mora nai tono gdje je napisana). L
A
T
E
X kod algoritma:
\begin{algorithm}
\caption{Bubble sort}
\label{algo:bubble-sort}
\begin{algorithmic}
\STATE{\textbf{Ulaz:} $A$ -- niz koji treba sortirati.}
\STATE{\textbf{Izlaz:} sortirani niz.}
\REPEAT
\STATE{swapped := false}
\STATE{n := length(A)}
3
Slinu ideju s delimiterima koristi sed naredba Unix ljuski.
25
\FOR{($i := 0; i < n; inc(i)$)}
\IF{$A_{i} > A_{i+1}$}
\STATE{$swap(A_i, A_{i + 1})$}
\STATE{swapped := true}
\ENDIF
\ENDFOR
\STATE{$n := n - 1$}
\UNTIL{$\lnot swapped$}
\RETURN{A}
\end{algorithmic}
\end{algorithm}
Algorithm 1 Bubble sort
Ulaz: A niz koji treba sortirati.
Izlaz: sortirani niz.
repeat
swapped := false
n := length(A)
for (i := 0; i < n; inc(i)) do
if A
i
> A
i+1
then
swap(A
i
, A
i+1
)
swapped := true
end if
end for
n := n 1
until swapped
return A
4.12. Podjela sadraja na vie stupaca
Za podjelu sadraja na stupce koristite multicol paket. Primjer koritenja:
4
\begin{multicols}{2}
The most important thing in the programming language is the
name. A language will not succeed without a good name. I have
4
Koriteni citati pripadaju Donaldu E. Knuthu, tvorcu T
E
X-a
26
recently invented a very good name and now I am looking for a
suitable language.
The hardest thing is to go to sleep at night, when there are
so many urgent things needing to be done. A huge gap exists
between what we know is possible with todays machines and
what we have so far been able to finish.
\end{multicols}
The most important thing in the pro-
gramming language is the name. A langu-
age will not succeed without a good name.
I have recently invented a very good na-
me and now I am looking for a suitable
language.
The hardest thing is to go to sleep at nig-
ht, when there are so many urgent things
needing to be done. A huge gap exists
between what we know is possible with
todays machines and what we have so far
been able to nish.
Rezultat
Bitno je primetiti da multicol okolina ne kompatibilna s figure i table
okolinama. Za ubacivanje figure okoline unutar multicol okoline potrebno je
koristiti minipage paket, primjerice:
\begin{minipage}{\linewidth}
\vspace{10pt}
\centering%
\includegraphics[width=0.8\linewidth]{sample-fig.jpg}%
\figcaption{Slika unutar multicol okoline}%
\label{fig:sample-fig}%
\end{minipage}
Za koritenje tablica iskoristite takoer minipage paket sa tabular okolinom
ili, ako imate ire tablice za koje elite da se pojave u irini cele stranice, table*
okolinu koja ima funkcionalnost table okoline, ali se uvek protee celom iri-
nom stranice.
4.13. Dodavanje literature
Za navoenje literature u L
A
T
E
X dokumentima zaduen je alat BibT
E
X. BibT
E
X
omoguuje koritenje raznih stilova prikaza navoda literature i referenciranja pre-
27
ko naredbe \bibliographystyle. Uz predloak, preveden je stil natbib paketa
plainnat.bst i spremljen kao fer.bst (ukljuuje se naredbom \bibliographystyle{fer}).
Literaturu moete navoditi unutar thebibliography okoline ili koritenjem
bib baze literature (preporueni nain). Baza literature je standardna tekstualna
datoteka sa nastavkom bib koja sadri BibT
E
X zapise, a u dokument se uklju-
uje naredbom \bibliography, npr. \bibliography{literatura} za datoteku
literatura.bib. Primjer BibT
E
X zapisa:
@article{greenwade93,
author = "George D. Greenwade",
title = "The {C}omprehensive {T}ex {A}rchive {N}etwork",
year = "1993",
journal = "TUGBoat",
volume = "14",
number = "3",
pages = "342--351"
}
Tip zapisa article navodi da se radi o lanku. Neki drugi tipovi zapisa su book,
manual, techreport, misc, i sl. Razlikuju se u propisanim obaveznim i neobavez-
nim poljima te semantici (neki BibT
E
X stilovi razliito prikazuju pojedine tipove
zapisa).
Pretraivai baza znanstvenih lanaka poput Google Scholara
5
i Citeseera
6
uz svaki lanak nude i njegov BibT
E
X zapis. Za Google Scholar tu opcu je
potrebno eksplicitno omoguiti (u postavkama navedite da se prikazuju veze za
uvoz navoda iz BibT
E
X-a).
Za referenciranje na navod literature koriste se naredbe \citep i citet (ove
naredbe su specine za natbib paket koji se koristi u ovom predloku, sam
BibT
E
X koristi \cite naredbu). Kao parametar tim naredbama predaje se klju
navoda, npr. greenwade93 iz gornjeg primjera. Naredba citep proizvodi stan-
dardni navod literature, a citet navodi ime autora, primjerice:
Primjer koritenja enumitem paketa dan je u \citep{collins2008enum}.
\citet{collins2008enum} opisuje koritenje enumitem paketa.
5
http://scholar.google.hr/
6
http://citeseerx.ist.psu.edu/
28
Primjer koritenja enumitem paketa dan je u (Collins, 2008).
Collins (2008) opisuje koritenje enumitem paketa.
Rezultat
Vie o natbib paketu moete proitati na http://merkel.zoneo.net/Latex/
natbib.php, a vie detalja o dodavanju literature u L
A
T
E
X dokumente moete nai
na http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/Bibliography_Management.
4.13.1. Promjena naina citiranja
Pretpostavljeni nain citiranja je (autor, godina). Ako elite promeniti stil
citiranja u [indeks] (npr. [1]) tada prilikom uitavanja stila dodajte parametar
numeric, primjerice \documentclass[zavrsni, numeric]{fer}.
4.14. Dodatci dokumenta (engl. appendix)
Dodavanje dodataka vri se dodavanjem poglavlja nakon naredbe \appendix. Ta
poglavlja se oznaavaju velikim latininim slovima. Naredba \appendix dolazi
nakon literature (vidi odjeljak 4.13). Primjer:
\appendix
\chapter{Korisne web stranice o \LaTeX-u}
Dodatak A
Korisne web stranice o L
A
T
E
X-u
Rezultat
4.15. Dodavanje saetka rada
Saetak rada je obavezan dio koji dolazi na sam kraj rada. Za saetak na hrvat-
skom jeziku koristite okolinu sazetak, a za saetak na engleskom jeziku okolinu
abstract. Pre koritenja abstract okoline potrebno je navesti naslov na engleskom
jeziku naredbom \engtitle. Primjer koritenja:
\begin{sazetak}
Saetak rada.
\kljucnerijeci{<popis kljunih rijei>}
29
\end{sazetak}
\engtitle{Naslov rada na engleskom jeziku}
\begin{abstract}
Saetak na engleskom jeziku.
\keywords{<popis kljunih rijei na engleskom>}
\end{abstract}
Nakon saetka dolazi kraj dokumenta, odnosno naredba:
\end{document}
U popis kljunih rei navedite pojmove bitne za va rad koji nisu ve spo-
menuti u naslovu.
4.16. Dodavanje zahvale
Zahvala se dodaje naredbom \zahvala na mjestu gdje elite stranicu s zahva-
lom (npr. pre tablice sadraja iznad \tableofcontents naredbe). Primjer
koritenja:
\zahvala{Svima koji su pomogli u izradi predloka i uputa.}
4.17. Koritenje naredbe engl
Naredba \engl slui navoenju engleskog prevoda nekog termina (radi se o
nestandardnoj naredbi), npr.:
Dodatak dokumenta \engl{appendix}.
Dodatak dokumenta (engl. appendix).
Rezultat
4.18. Provjera pravopisa
Programi aspell i ispell omoguavaju jednostavnu provjeru pravopisa L
A
T
E
X do-
kumenata (razumu sintaksu T
E
X-a). Primjer koritenja:
30
aspell -c dokument.tex
ili
ispell dokument.tex
Za vie informaca, instalacu i podeavanje navedenih alata konzultirajte:
http://aspell.net/
http://www.gnu.org/software/ispell/ispell.html
http://cvs.linux.hr/spell/
http://aspell.net/win32/
http://gustav.fesb.hr/hr/ispell.html
http://en.wikipedia.org/wiki/GNU_Aspell
31
Literatura
Truman Collins. List examples with the enumitem package. http://www.
tkcs-collins.com/truman/latex/list_examp.shtml, 2008.
Allin Cottrell. Word processors: Stupid and inecient. http://ricardo.ecn.
wfu.edu/~cottrell/wp.html, 1999.
Michael Downes. Short Math Guide for L
A
T
E
X. American Mathematical Society,
2002. URL ftp://ftp.ams.org/pub/tex/doc/amsmath/short-math-guide.
pdf.
Simon Fear. Publication quality tables in L
A
T
E
X, 2005. URL http://www.ctan.
org/tex-archive/macros/latex/contrib/booktabs/booktabs.%pdf.
T. Oetiket, H. Partl, Hyna, i E. Schlegl. The not-so-short introduction to
Latex. URL http://www.ctan.org/tex-archive/info/lshort/english/
lshort.pdf.
Dario Taraborelli. The Beauty of L
A
T
E
X. http://nitens.org/taraborelli/
latex, 2009.
ime Ungar. Uvod u T
E
X s naglaskom na L
A
T
E
X2. Odjel za matematiku, Sve-
uilite J.J. Strossmayera u Oseku, 2002.
32
Dodatak A
Korisne web stranice o L
A
T
E
X-u
LaTeX A document preparation system:
http://www.latex-project.org/
Slubena stranica L
A
T
E
X projekta.
The Comprehensive TeX Archive Network (CTAN):
http://www.ctan.org/
Osnovna arhiva paketa i materala vezanih uz T
E
X sustav.
TeX Frequently Asked Questions on the Web:
http://www.tex.ac.uk/cgi-bin/texfaq2html
Veliki T
E
X i L
A
T
E
X FAQ sa konkretnim problemima i poveznicama na ko-
risne stranice.
The Not So Short Introduction to LATEX2e:
http://tobi.oetiker.ch/lshort/lshort.pdf
Izuzetno hvaljena knjiga o L
A
T
E
X-u prigodna za poetnike.
ime Ungar Ne ba tako kratak uvod u TeX s naglaskom na La-
TeX2e:
http://web.math.hr/~ungar/lkratko2e_internet.pdf
Besplatna knjiga o L
A
T
E
X-u na Hrvatskom jeziku.
L
A
T
E
X wikibook:
http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX
Wiki stranica sa objanjenjima i kvalitetnim L
A
T
E
X receptima.
L
A
T
E
X courseware:
http://ahyco.ffri.hr/seminari2007/latex/home.html
33
Odlian courseware pod nazivom L
A
T
E
X nastao u okviru kolega Meto-
dika nastave informatike II studske grupe Matematika i informatika
Filozofskog fakulteta u Reci.
Detexify
2
L
A
T
E
X symbol classier:
http://detexify.kirelabs.org/classify.html
Interaktivni prepoznavatelj simbola. Iznimno koristan alat ako traite neki
simbol.
IEEE predavanje Uvod u L
A
T
E
X:
http://www.fer.hr/ieee?@=g4ct
Predavanje koje je u travnju 2007. godine odrao mr. sc. Tomislav Pet-
kovi. Popratni materali koji se mogu nai u repozitoru su izuzetno
korisni.
T
E
Xample TikZ and PGF:
http://www.texample.net/tikz/
Primjeri koritenja tikz paketa za izradu izuzetno sloenih dagrama.
Getting to grips with L
A
T
E
X:
http://www.andy-roberts.net/misc/latex/
L
A
T
E
X tutoriali s velikim brojem primjera i objanjenjima raznih parame-
tara esto koritenih naredbi.
Art of problem solving L
A
T
E
X wiki:
http://www.artofproblemsolving.com/Wiki/index.php/LaTeX:About
L
A
T
E
X wiki sa konkretnim primjerima.
IMAGE Lab, University of Florida, College of Liberal Arts & Sciences
L
A
T
E
X overview:
http://www.image.ufl.edu/help/latex/
Primjeri i upute za koritenje L
A
T
E
X-a temeljeni na knjigama A Beginners
Introduction to Typesetting with LaTeX i The Not So Short Introduction
to LaTeX2e.
The Comprehensive L
A
T
E
X Symbol List
http://www.ctan.org/tex-archive/info/symbols/comprehensive/symbols-letter.
pdf
Lista 5913 simbola dostupna iz raznih paketa na CTAN-u.
34
The Visual L
A
T
E
X FAQ
http://mirror.ctan.org/info/visualFAQ/visualFAQ.pdf
Izuzetno dobro napravljen skup L
A
T
E
X recepata koji se temelji na kon-
kretnom primjeru recepta i poveznicom na Internet stranicu sa detaljnim
opisom recepta.
T
E
X by Topic
https://savannah.nongnu.org/projects/texbytopic
Odlina knjiga za napredne korisnike T
E
X-a (elektronska verza je bes-
platna).
35
Upute za koritenje L
A
T
E
X predloka za Zavrni i Diplomski rad te
Seminar
Saetak
Upute za koritenje razvenih predloaka za Zavrni i Diplomski rad te Se-
minar na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Upute se sastoje od dela koji
se tie samo predloaka i dela koji se tie L
A
T
E
X-a openito. Dio o L
A
T
E
X-u na-
pravljen s ciljem da bude dovoljan kao uvod u rjeavanje pojedinih problema pri
formatiranju, ali ne i preopiran.
Kljune rei: FER, T
E
X.
Manual for Bachelor thesis, Master thesis and Seminar L
A
T
E
X
templates
Abstract
The manual for Bachelor thesis, Master thesis and Seminar L
A
T
E
X templates
at Faculty of Electrical Engineering and Computing. The manual consists of the
part which explains the use of templates and the part which explains L
A
T
E
X in
general. The L
A
T
E
X part is made to be sucient as an introduction to solving the
text formatting problems, but still relatively short.
Keywords: FER, T
E
X.