VRSTOE BETONA

BETONSKE KONSTRUKCIJE
VRSTOE BETONA
- VRSTE BETONA
- TLANA VRSTOA (f
cc
)
- VLANA VRSTOA (f
ct
)
- VRSTOE NA ODREZ I POSMIK (f
cp
)
- VRSTOE NA UDAR I ZAMOR
- ENERGIJA SLOMA
- VRSTOE U KONSTRUKCIJAMA
KOMPOZIT : BETON - ELIK
BETON
- VISKOELASTIAN
- MALA VLANA VRSTOA
- NEHOMOGEN
- VREMENSKE DEFORMACIJE
ELIK
- ELASTOPLASTIAN
- VLANE I TLANE VRSTOE PRIBLINO UJEDNAENE
SVOJSTVA BETONA
KRUTO TIJELO ? IZVANA, DA!
IZNUTRA PORE = PSEUDOKRUTO TIJELO
1. PROCES STVRDNJAVANJA DUGOTRAJAN
SVOJSTVA U VREMENU PROMIJENJIVA
2. BITNI PARAMETRI:
- CEMENT I NJEGOVA KOLIINA
- VODA I NJENA KOLIINA
- GRANULOMETRIJSKI SASATAV AGREGATA
- MINERALNI SASTAV AGREGATA
- DODACI CEMENTU I SMJESI BETONA
PREVELIKI BROJ PARAMETARA UZROKUJE NEKOZISTENTNOST
STRUKTURE TO DOVODI DO RASAPA REZULTATA ISPITIVANJA
PROBNIH TIJELA I NEHOMOGENOSTI SVOJSTAVA BETONA
FIZIKALNO MEHANIKA SVOJSTVA BETONA
- GUSTOA
- VRSTOE
- DEFORMABILNOST
- VDP
- TOPLINSKA PROVODLJIVOST
- ZVUNA PROVODLJIVOST
- OTPORNOST NA POAR
- OTPORNOST NA MRAZ
- OTPORNOST NA KOROZIJU
U DIREKTNOJ SU VEZI SA STRUKTUROM PA SU ZBOG TOGA
JEDNAKO NEKONZISTENTNA.
GUSTOA POROZNOST BETONA
TRI GLOBALNE VRSTE BETONA:
- UOBIAJNI BETON = 2 000 2 800 kg/m
3
- LAGANI BETON < 2 000 kg/m
3
- TEKI BETON > 2 800 kg/m
3
ZA POTREBE PRORAUNA REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI GUSTOE
BETONA SU:
- NEARMIRANI BETON = 24 Kn/m
3
- ARMIRANI BETON = 25 Kn/m
3
KOEFICIJENT ISPUNJENOSTI
= /
,
(%)

,
- gustoa zbijenog i osuenog betona
KOEFICIJENT POROZNOSTI p
p = 1 (%)
za p = 1 % - potpuno zbijen beton
POROZNOST BETONA OVISI O:
- POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA
- GRANULOMETRIJSKOM SASTAVU
- UGRADNJI
ZA = 0,98 0,85 MIKROPOROZNI BETONI
ZA < 0,85 MAKROPOROZNI BETONI
SVA OSTALA SVOJSTVA U DIREKTNOJ SU VEZI S POROZNOU,
tj. STRUKTUROM
VRSTOE BETONA
KAO FUNKCIJA STRUKTURE
MEHANIZAM SLOMA BETONA NEPOZNAT I
OVISI O:
- VEZAMA U CEMENTNOJ PASTI
- VEZAMA NA KONTAKTU CEMENTA I ISPUNE
GRIFFITH-ova INTERPRETACIJA:
Usljed vlanih sila mikroskopski slom na lokaciji jedne od pora (pukotine). Napon raste bez
poveanja vanjskog optereenja. Progresivni slom.
OROWAN-ova KVANTIFIKACIJA:
K= vlana vrstoa pri aksijalnom vlaku
VELIINA I SMJER MAKSIMALNOG VLANOG NAPONA NA VRHU PUKOTINE U
FUNKCIJI GLAVNIH NAPONA (KOMBINACIJE SLOMA)
AKSIJALNI TLAK = 8K (Mehanizam sloma vlani naponi okomiti na aksijalni tlak. Za to treba
8 puta vea sila od aksijalno vlane)
VLAK JE UZROK SVIH OBLIKA SLOMA.
TLANA VRSTOA BETONA f
c
Definicija:
PROJEKTOM PROPISANA, tj. UVJETOVANA KARAKTERISTINA TLANA
VRSTOA BETONA JE MB (PBAB87) ili KLASA BETONA C.
ISPITUJE SE tj. UTVRUJE NA PROBNIM TIJELIMA STAROSTI 28 DANA.
KLASIFIKACIJA
PBAB87: MB 15; 20; 25; 30; 35; 40; 45; 50; 55; 60
EC2:C12/15;16/20;20/25;30/37;35/45;40/50;45/55;50/60
PROBNA TIJELA:
PBAB87: KOCKA 20cm
EC2: VALJAK15/30 / KOCKA 15cm
VEZA NAVEDENIH VRIJEDNOSTI f
c
,kocka 20 / f
c i
KOCKA
20
KOCKA
15
VALJAK
15/30
VALJAK
10/10
PRIZMA
12/12/36
PRIZMA
20/20/60
1,0 0,95 1,20 1,02 1,25 1,25
MB30 30 32 25 29 24 24
KARAKTERISTINA TLANA VRSTOA BETONA DEKLARIRA SE
ISPITIVANJEM ODREENOG BROJA PROBNIH TIJELA UZ PRIMJENU
RAUNA VJEROJATNOSTI I STATISTIKE UZ PRETPOSTAVKU GAUSOVE
NORMALNE DISTRIBUCIJE:
n= broj uzoraka
f
cm
= srednja vrijednost
= standardna devijacija
= koeficijent varijacije za odabrani fraktil
PRI TOME SE:
1. UNAPRIJED ODREUJE FRAKTIL (%)
ODREEN JE NORMOM:
PBAB87 10%
EC2 5%
FRAKTIL ZNAI VRIJEDNOST VRSTOE ISPOD KOJE POSTOJI
NAJVIE n% REZULTATA ISPITIVANJA
2. POSTAVLJA KRITERIJ SUKLADNOSTI
OCJENA KVALITETE RADI SE KONTROLOM STATISTIKOG
UZORKA:
f
c k
= f
c m

I OVISI O n (BROJU UZORAKA)
3. UTVRUJE UJEDNAENOST KVALITETE
MJERA UJEDNAENOSTI JE KOEFICIJENT VARIJACIJE tj.
OMJER STANDARDNE VARIJACIJE I SREDNJE
VRIJEDNOSTI:
V
c
= / X
m
.
PREMA ACI: <10% vrlo dobra
10%-15% dobra
15%-20% prihvatljiva
> 20% neprihvatljiva
TLANA VRSTOA U VREMENU
PRIBLINI ODNOSI NA PROBNIM TIJELIMA
f
c,n
/ f
c, 28
Starost (dani) 3 7 28 90 365
Normalni PC 0,40 0,65 1,00 1,20 1,35
Visokovrijedni
PC
0,55 0,75 1,00 1,15 1,20
VLANA VRSTOA BETONA f
c,t
U INENJERSKOJ PRAKSI KORISTI SE PRI PROVJERI GLAVNIH VLANIH
NAPONA I GRANINIH STANJA UPORABLJIVOSTI.
TRI METODE ISPITIVANJA VLANE VRSTOE:
1. DIREKTNI OSNI VLAK f
ct, ax
= F
u
/ A
c
2. CIJEPANJE PROBNOG TIJELA (VALJAK, KOCKA)
f
ct, sp
= 2F
u
/ d h f
ct, sp
= 2F
u
/ a
2
Presjek sloma nije izloen samo vlanim naprezanjima
3. UZORCI GREDICE, OPTEREENJE SAVIJANJE
f
ct, tl
= 6M
u
/ b h
2
MEUSOBNI ODNOSI:
f
ct, ax
JE PRAVA VLANA VRSTOA
f
ct, ax
= 0,9 f
ct, sp
f
ct, ax
= 0,5 f
ct, tl
VELIKA RAZLIKA VLANE VRSTOE PRI
SAVIJANJU I PRAVE VLANE VRSTOE LEI U
MEHANIZMU SLOMA GREDE, PRESTANKA
NAVIEORVE HIPOTEZE NAKON RAZARANJA TE
NELINEARNOG ODNOSA NAPON-DEFORMACIJA
NAPONI SU PARABOLA i PARABOLA+
PRAVOKUTNIK
PROJEKTANTSKA PRAKSA UPUENA NA NORME I PROPISE KORISTI
SLJEDEE IZRAZE ZA VELIINU VLANOG NAPONA BETONA, KAO FUNKCIJU
KARAKTERISTINE TLANE VRSTOE BETONA:
PBAB 87 ________
f
ct, ax
= 0,25
3
f
2
ck, cube
ili jednostavniji izraz
f
ct, ax
= 0,70 + [f
ck, cube
/ 20]
EC 2
SREDNJA VRIJEDNOST VLANE VRSTOE ZA JEDNU KLASU BETONA
f
ct, m
=0,30
3
f
2
ck
VLANA VRSTOA UVJETOVANA 5% FRAKTILOM
f
ct,k 0,05
=0,70 f
ct, m
VLANA VRSTOA UVJETOVANA 95% FRAKTILOM
f
ct,k 0,95
=1,30 f
ct, m
VRSTOA BETONA NA
ODREZ I POSMIK f
c,p
ODREZ U ISTOM OBLIKU (PRESJECANJE GREDE NA DVA DIJELA).
NAPONSKO STANJE GOTOVO BEZ NORMALNIH NAPONA.
POSMIK JE ZAPRAVO ODREZ UZ IZRAENE (NEZANEMARIVE) NORMALNE
NAPONE.
U PRAKSI OPASNI PRIMJERI KOD KOJIH SU POSMINI NAPONI ZNATNI U
ODNOSU NA NORMALNE NAPONE OD SAVIJANJA.
NE POSTOJI NORMIRANA METODA (BEZ ZAMJERKI I PRIMJEDABA)
KOJOM SE ODREUJU VRSTOE NA ODREZ I POSMIK.
TEORIJSKE ANALIZE KAO I PROJEKTANTSKA PRAKSA
VRIJEDNOSTI GRANINIH I DOPUTENIH, ZA ODREZ I POSMIK VEU
UZ GLAVNE NAPONE, ODNOSNO ZA TLANU I VLANU VRSTOU
BETONA.
EMPIRIJSKI JE UTVRENO DA VRIJEDI PRIBLINO SLJEDEI
ODNOS:
f
cp
~ 3 f
ct, m
za ISTI ODREZ
f
cp
~ 2 f
ct, m
za POSMIK
MEUSOBNI ODNOSI (KVALITATIVNI):
1. AKO POSTOJE GLAVNI TLANI NAPONI POSMINA VRSTOA
JE VEA
2. AKO POSTOJE GLAVNI VLANI NAPONI POSMINA VRSTOA
JE MANJA
3. AKO POSTOJE POSMINI NAPONI SLOM TLANOG ELEMENTA
DOGAA SE PRI NAPONU NIEM OD MAKSIMALNOGA
4. MAKSIMALNI TLANI I VLANI NAPON BITI E DOSEGNUT
SAMO AKO NEMA POSMINIH NAPREZANJA
VRSTOE NA UDAR I ZAMOR
UDARNA DJELOVANJA NA BETONSKO TIJELO
MJERA: RAD PRIJE POJAVE PRVE PUKOTINE
NIJE UTVRENA VEZA VRSTOE NA UDAR I TLANE VRSTOE
KVALITATIVNI INBENICI:
- SPOSOBNOST DEFORMIRANJA
- MASNIJI BETON (VIE CEMENTA)
- DROBLJENAC KAO AGREGAT
STUDIJA MEHANIZMA UKAZUJE DA SU BITNE LOKALNE POSMINA I
VLANA VRSTOA MEU ESTICAMA
ZAMOR: CIKLIKO PONAVLJANJE NAPREZANJA OD NULE DO
max, tlak.
SLOM NASTUPA PRI NIIM OPTEREENJIMA NEGO ZA JEDNOLIKO
RASTUE OPTEREENJE.
GRANICA ZAMORA JE VRSTOA PRI BESKONANOM BROJU
CIKLUSA (10
6
ili 210
6
)
EMPIRIJSKI ODNOSI SU:
0,6 f
ck
ZA REBRASTU ARMATURU
0,4 f
ck
ZA GLATKU ARMATURU
DAKLE DIREKTNA VEZA S NAPONOM PRIJANJANJA
VRSTOA PRI DUGOTRAJNOMMIRNOM
OPTEREENJU
Npr: AB STUPOVI
PRI 0,9 f
ck
SLOM NAKON 30 minuta
PRI 0,85f
ck
SLOM NAKON NEKOLIKO SATI
MEHANIZAM:
PLASTINE DEFORMACIJE U CEMENTNOM KAMENU KOJE AGREGAT NE
MOE SLIJEDITI. VEZE MEU NJIMA SE KIDAJU, STVARAJU SE SITNE
PUKOTINE KOJE SE POD TIM NIVOOM OPTEREENJA IRE TO DOVODI DO
PROGRESIVNOG SLOMA.
TO JE IZMEU OSTALIH JEDAN OD RAZLOGA UVOENJA PARCIJALNOG
KOEFICIJENTA SIGURNOSTI ZA GRADIVO
m
VRSTOA BETONA U KONSTRUKCIJAMA
STVARNA VRSTOA UGRAENOG BETONA RAZLIKUJE SE OD
VRSTOE PROBNIH TIJELA
RAZLOZI:
- UVJETI NJEGE I ZRIJENJA
- TRANSPORT
- UGRADBA
- ATMOSFERSKE PRILIKE
- POLOAJ U KONSTRUKCIJI (dolje uvijek via f
c
)
NAKON 90 DANA LAB. KOCKE IMAJU 16% VIU f
c
NAKON 180 DANA LAB. KOCKE IMAJU 27% VIU f
c
KAKO SE ODREUJE f
ck
UGRAENOG I STVRDNUTOG BETONA U
KONSTRUKCIJAMA:
- VALJCI
- SKLEROMETAR
- ULTRAZVUK