Minela Kovaec, Teuta Kolshi

punica

(lat. cochlea) je dio unutarnjeg

uha
punica ima oblik pueve kuice i savijena
je dva i pol puta
unutarnje uho se sastoji od kotanoga i
membranskoga dijela
kotani labirint ine 3 dijela:

punica (lat. cochlea)

predvorje (lat.vestibulum)
polukruni kanalii (lat. canales semicirculares)

uzdu

punice ide spiralna (kotana

ploica) koja njezin kotani kanal dijeli na
dva kanala

kohlearni implantant / CI (lat. cochlea = punica) je kirurki

implantiran elektroniki ureaj koji prua osjeaj zvuka osobi
koja je duboko gluha ili teko nagluha

pruaju sluh bolesnicima koji su gluhi zbog oteenja osjetnih

stanica, odnosno osjetnih dlaica u punici

http://youtu.be/zeg4qTnYOpw

 pretvara zvuk iz okoline u elektrine signale

te ih putem ugraene elektrode u punici,
zaobilazei oteene slune stanice, prenosi
unutarnjem uhu i slunim ivcem dalje do dijela
mozga zaduenog za percepciju sluha i govora

elektrina stimulacija aferentnih slunih puteva

postala je izvediva u drugoj polovici 20.st.
kronoloki, razvoj implantanta moemo podijeliti
na 3 razdoblja:

temeljna istraivanja i rana ljudska testiranja (1957.

1975.)
razvoj viekanalnih implantanta u 4 zemlje;
Francuskoj, Austriji, Australiji i SAD-u koji je
rezultirao konsenzusom o najboljem pristupu (1976.
1997.)
moderno doba (bitna 1994. godina predstavljena
prva elektroda koja moe stimulirati cijelu duinu
punice

1961. Georg von Bekesy

dobio je Nobelovu nagradu
za dokazivanje injenice da
su zvukovi okida za
vibraciju bazilarne
membrane koja se iri od
baze do vrha punice u
obliku longitudinalnih
valova
vrhovi tih valova pojavljuju
se na razliitim mjestima,
ovisno o uestalosti, jaini i
visini tona (zvukovi tipki
klavira) niske
frekvencije usmjerene
prema vrhu punice, visoke
frekvencije usmjerene
prema ovalnom prozoru
pojam kohlearne
tipkovnice

...preneseno sa puznica.hr

 obostrana

gluhoa
nekorisnost bilo
kakvog slunog
pomagala
zdravo srednje uho
prohodnost punice
dobar odaziv za
elektrostimulaciju
slunog ivca
uredni nalazi za
opu anesteziju

pozitivno

miljenje
logopeda o
poslijeoperacijskoj
rehabilitaciji
uredan nalaz
psihologa i
psihijatra
ne postoji dobna
granica (kandidati
su djeca od 8-10
mjeseci pa sve do
osoba od 85 godina)

 struni

tim koji procjenuje kandidate za

ugradnju umjetne punice ukljuuje:

otorinolaringologa
radiologa
anesteziologa
audirehabilitatora
govornog terapeuta
neurologa
internistu
pedijatra
psihologa
uitelja/odgajatelja

audioloka
dijagnostika (razne
audiometrije)
vestibularna
dijagnostika
detaljno psiholoko
ispitivanje
neuroloki pregled
predoperacijska
rehabilitacija

PROCESI DIJAGNOSTIKE

nakon svih pretraga,

struni tim odluuje o
podobnosti kandidata
u hrvatskim
rodilitima se kod
svakog novoroeneta
provodi metoda OAE
(screening
otoakustike emisije)
rano utvrivanje
sluha

BITAN DOBAR STRUNI TIM

mikroskop + opa
anestezija

urez iza i iznad uha

pripremanje ulaza u
unutranje uho s
pronalaenjem okruklog
prozoria kroz koji e se
elektrode uvesti u punicu
pripravljanje udubine kao
leita prijemnika
uvoenje elektroda
ispitivanje refleksa
stremena radi ocjene
funkcionalnosti
implantata
fiksiranje prijemnika i
avovi

http://youtu.be/I8eHquhr
52s

u procesima dijagnostike i rehabilitacije

sudjeluju strunjaci iz Poliklinike za
rehabilitaciju sluha i govora SUVAG
HZZO snosi trokove operacije u potpunosti
(150-170 000 kuna)
ustanove u Hrvatskoj u kojima se vre kirurki
zahvati ugradnje umjetne punice:

Kliniki bolniki centar Zagreb, Klinika za bolesti uha,

nosa i grla i kirurgiju glave i vrata
Klinika bolnica Sestre milosrdnice u Zagrebu, Klinika
za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
Kliniki bolniki centar Rijeka, Klinika za
otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata

 elektrode

se aktiviraju nakon 20-30 dana

tijekom kirurke intervencije i prije
otputanja se ipak provjerava funkcioniranje
elektroda (vano i sa psiholokog aspekta za
pacijenta)
http://youtu.be/HTzTt1VnHRM

sluanje svakodnevnih zvukova uz

sluanje i razumijevanje govora omoguuje lako uenje govornog
jezika
upotreba telefona
poboljanje sluha u odnosu na
noenje slunog aparata
komuniciranje bez koritenja
znakovnog jezika i bez itanja sa
usana
vie od 50% pacijenata s
implantatom je u stanju, bez
itanja s usta, prepoznati prilino
velik broj rijei i reenica (od 20
do 95%)
mogu hvatati glazbu, iako na
drugaiji nain nego je to normalno
umovi se smanje/potpuno nestaju

PREDNOSTI

nepoeljno bavljenje grubim i

kontakt sportovima (boks, ronjenje
i sl.)
kratki vijek trajanja baterija
unitavaju se ostaci sluha u onom
uhu u koji se punica ugrauje
u razgovoru, osobito u bunom
ambijentu i tamo gdje je vie
osoba, skoro uvijek je neophodna i
pomo oka (itanja s usta)
to je vie vremena prolo od
roenja, to je tee postii
poboljnje (dijete koje je sa 2-3
godine implantirano, naui
spontano kontrolirati svoj glas i
artikulaciju)

OGRANIENJA

prosinac 2001. prikupljeno 6.636.728,91 kuna to je bilo dovoljno za

44 umjetne punice, odnosno implantanta