Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014

AFERA ERONET: MI PRIKRIVAMO SVE
Sukob Suda i Tuìteljstva BiH

GORAN SALIHOVI] KONTRA MEDD@IDE KRESO
OTVOR PRITVOR,
CURICE MALENA!
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-938:ISPRAVNA-oglasi.qxd
28.10.2014
15:14
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
29.10.2014
23:39
Page 3
SADR@AJ
12 SUDE IM ZATO [TO SVOJE
BRANE
www.slobodna-bosna.ba
24 AMERI^KI (G)LOBISTI
KOLIKO KO[TA OTCJEPLJENJE
TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO

S POLICIJOM I SA SUDIJAMA
Mnogobrojni novinari koji su u petak, 24.
oktobra, izravno pratili ro~i{te o
odre|ivanju pritvora uhap{enima u akciji
GIBRALTAR, svjedo~ili su zapanjuju}oj
nespremnosti dràvne tuìteljice DRAGICE
GLU[AC, nakon {to se ispostavilo da je u
Sud BiH do{la bez ijednog kvalitetnog
dokaza; u posljednje je dvije godine,
rje{enjima Suda BiH, dvadesetak
optu`nica Tuìteljstva BiH protiv sitnijih
kriminalaca ustupljeno na procesuiranje
op}inskim sudovima, dok javnost jo{ uvijek
~eka da se, poslije serije spektakularnih
hap{enja, na optuèni~koj klupi kona~no
na|e makar jedna krupnija zvjerka
36 KAZNA ILI REHABILITACIJA

ZA ÊTNIKE U SRBIJI
Prema ameri~kom zakonu o registraciji

stranih agenata (Foreign Agents
Registration Act), agenti (obi~no lobisti,
advokati ili konsultanti) koji rade za inostrane
vlade ili politi~are moraju se registrovati u
javnu bazu podataka pri Ameri~kom
ministarstvu pravde. Prema javno dostupnim
dokumentima, Republika Srpska je u periodu
od 2006., do kraja 2010. godine za pla}anje
ameri~kih lobista potro{ila oko 10 miliona
dolara, a sli~an tempo potro{nje para
poreskih obveznika za pla}anje prodava~a
magle nastavljen je do danas
,
,
SPREM TE SE, SPREM TE
MEHO OMEROVI], predsjednik Odbora

za ljudska i manjinska prava u Skup{tini
Srbije i potpredsjednik SDPS-a Rasima
Ljaji}a, za Slobodnu Bosnu govori o
rehabilitaciji êtni~kog
pokreta u Srbiji,
kaznama kojima }e
biti izloèni svi psi
rata koji iz Srbije
odlaze na strana
rati{ta i otkriva s
kojom su namjerom
~etnici krenuli da
prodefiluju Novim
Pazarom
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
28 RAT ZA SKUP[TINSKU
VE]INU U RS-u
POSTIZBORNA KRI@ALJKA
Klju~ni postizborni cilj MILORADA DODIKA, da formira Vladu RS-a, komplikuje
~injenica da mora napraviti koaliciju s
nekoliko stranaka ~iji lideri ne kriju velike
apetite; na{a novinarka otkriva {ta od predsjednika SNSD-a traè njegovi koalicioni
partneri i na koji na~in Savez za promjene
moè formirati skup{tinsku ve}inu u RS-u
18 RAT ZA KABLOVSKO
TR@I[TE
NEIZVJESNO SPAJANJE
TELEMACHA I M&H COMPANY
Vlasnik najve}eg kablovskog provajdera u
Sarajevu Enes Hajdarevi} dogovorio je
prodaju poslovnog carstva Telemachu, u
vlasni{tvu srbijanskog tajkuna Dragana
[olaka, za 23 miliona eura, no realizaciju
posla zaustavili su njegovi poslovni ortaci
koji tvrde da ih je Hajdarevi} pokrao i da
prodaje ukradenu robu
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]

Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
32 POVRATAK IMPERIJE
PORUKE IZ DOMA LORDOVA
22 AFERA ERONET,
DRUGI DIO
KAPITALNI PROJEKTI ZA
NASTAVAK PLJA^KE
Istog dana kada su po nalogu Tuìteljstva
BiH uhap{eni direktori HT-a Mostar
STIPE PRLI] i ZORAN BAKULA, ~lanovi
Nadzornog odbora te kompanije, u kojem
prevagu imaju kadrovi SDP-a, odràli su
telefonsku sjednicu; prema ranijem nalogu
federalne Vlade, a zbog navodnog gubitka
povjerenja, donesena je odluka o smjeni
Bakule, dok o eventualnoj suspenziji
njegovog {efa Prli}a, unato~ optu`bama
za milijunski kriminal, nije bilo ni govora
30.10.2014. I SLOBODNA BOSNA
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Nekada{nji visoki predstavnik Paddy Ashdown

inicirao je diskusiju o Bosni i Hercegovini u
Domu lordova. On je u svom govoru, koji je
bio pun fraza, opisao stanje u zemlji kao
alarmantno pozivaju}i me|unarodnu zajednicu
i svoju vladu da reaguju. Nakon debate u
Domu lordova uslijedilo je i pismo britanskog
ministra vanjskih poslova gra|anima BiH u
kojem ih poziva na promjene. Sve ovo
pokazuje da se BiH ponovo nalazi u fokusu
interesovanja britanske politike, mada jo{
uvijek nije mogu}e ni naslutiti {ta taj interes
moè donijeti na{im gra|anima
Revija izlazi sedmi~no

Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
29.10.2014
23:24
Page 4
MINI MARKET
KORUPCIJSKA AFERA GIBRALTAR
IRINA LOV(R)I]
Prva zakonom
za{ti}ena
zvi`da~ica Irina
Lovri} dobila
presudu za
mobing i
diskriminaciju
Nakon vi{egodi{nje pravne bitke sa
{efovima u Fondu za povratak, prva
zakonom za{ti}ena zvi`da~ica u BiH
Irina Lovri} kona~no je dobila i sudsku
satisfakciju. Prvostupanjskom
presudom Suda BiH, njezin {ef Mla|en
Boòvi}, ali i Fond za povratak, du`ni
su joj isplatiti 30.000 KM nov~ane
naknade zbog mobinga i diskriminacije.
Na Sudu BiH, u mu~nom postupku
koji je trajao nevjerovatnih pet
godina, izmijenjeno je nekoliko
sudija, u vi{e navrata je kr{en zakon,
oduzimana su mi osnovna ljudska
prava. Sigurna sam da je
postupaju}a sutkinja trpila ogroman
pritisak, ali je i dokazala da su joj
profesija, zakon i ljudskost pre~i od
svega. êkamo drugostepenu
presudu i nadamo se da }e ipak
pobijediti pravda i zakon, kazala
nam je Irina Lovri}, koja se na udaru
svojih {efova na{la nakon {to je smogla
hrabrosti i prijavila nezakonitu
raspodjelu novca namijenjenog
povratnicima.
(S.M.)
Irina Lovri}
Rusmir
Nefi
demantirao
umijeanost
u aferu
Gibraltar,
dokumenti
Interpola
Slovenije
tvrde
suprotno
CRNO NA BIJELO
Ime Rusmira Nefi}a nalazi se na listi Interpola Slovenije
Marketin{ka afera Gibraltar preplavila je posljednih dana medije u BiH i regiji,

pa se tako ovom prvorazrednom korupcijskom aferom koja potresa BiH bavio i
zagreba~ki Jutarnji list. Kolege iz Jutarnjeg
lista akcent su stavili na jednog od aktera
ove afere, Rusmira Nefi}a, koji im je
vjerovatno posebno zanimljiv zbog
anga`mana u televizijskom projektu Dragana [olaka N1, koji svoju ispostavu ima i u
Zagrebu.
Pozivaju}i se na pisanje Slobodne
Bosne, Jutarnji list je korektno prenio
informaciju da je i Rusmir Nefi} upleten u
aferu Gibraltar, navode}i podatak
objavljen u Slobodnoj Bosni da je s
fantomske firme na privatni ra~un, me|u
ostalim, novac preba~en i na Nefi}a, i to u
iznosu od 45.050 eura. Jutarnji list je
tako|er objavio da je Nefi}u na ime
provizije za kupovinu sportskog programa
offshore tvrtka s Gibraltara uplatila iznos od
61.494 eura.
Dan kasnije, Nefi} se oglasio u
Jutarnjem listu, tvrdnjom da nije na listi
osumnji~enih u aferi Gibraltar, da UFA
medija nije u njegovom vlasni{tvu,

priznav{i tek da je u proteklom vremenu
radio kao producent na razli~itim
televizijskim projektima.
Na upit o vlasni~koj strukturi N1, gdje
je partner poznatom srbijanskom biznismenu Draganu [olaku, Nefi} je kratko
odgovorio: To vam ne smijem komentirati!
Dakle, Nefi} tvrdi da ni{ta od onog {to
je Slobodna Bosna objavila o njemu nije
ta~no, odnosno da smo sve izmislili i na
pravdi Boga optuìli nevinog ~ovjeka.
Ne}e biti! Ni{ta o Rusmiru Nefi}u
nismo napisali osim onog {to je i o njemu
napisao Interpol Slovenije. U dopisu, ~iju
kopiju objavljujemo, od 22. 4. 2012.
godine, Interpol Slovenije navodi imena pet
firmi i deset osoba koje su u razdoblju od
dvije godine, od 2008. do 2010. s
transakcijskog ra~una UniCredit banke u
Ljubljani, podigle blizu ~etiri miliona KM
(preciznije 1.947.192 eura). Na ovom
spisku pod rednim brojem 4 nalazi se ime
Rusmira Nefi}a.
(E. Hodì})
SLOBODNA BOSNA I 30.10.2014.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
29.10.2014
23:24
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Pudari i Moore
posjetili Kazane
VIDAKOVI] BLAGOSILJA
VASILJA
[ef kabineta
Neboj{e
Radmanovi}a
Marko Vidakovi}
raspore|en
u Centralnu
banku BiH
Centralna banka BiH postala je, po
svemu sude}i, depo za zbrinjavanje
{efova kabineta ~lana Predsjedni{tva
BiH Neboj{e Radmanovi}a. Nakon
profesora povijesti Miroslava Vuji~i}a,
kojeg je Radmanovi} po~etkom godine
smjestio na poziciju {efa nabavki, u
Centralnoj banci bi uskoro trebao po~eti
raditi i njegov nasljednik u kabinetu
srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH
Marko Vidakovi}. Kadrovsku politiku u
Centralnoj banci, barem kada su
posrijedi uposlenici srpske
nacionalnosti, ve} godinama vodi ~lan
Upravnog vije}a Vasilj @arkovi}, koji je
i sam nekada savjetovao Neboj{u
Radmanovi}a (ali i @ivka Radi{i}a,
Mirka [arovi}a, Borislava Paravca).
No, nije jasno za{to je mladom
Vidakovi}u traèno novo zaposlenje,
kada je {ef kabineta Neboj{e
Radmanovi}a nedavno izabran za
zastupnika SNSD-a u Narodnoj
skup{tini Republike Srpske, gdje }e
tako|er imati izvrsna primanja.
(S.M.)
Neboj{a Radmanovi}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
21:13
Page 6
O HEROJIMA I GROBOVIMA
Na mezarju Kova~i Alija Izetbegovi} i
Caco Topalovi} se gledaju preko ni{ana
ETVRTAK,
23. OKTOBAR
Nogometna reprezentacija
bosanskohercegovakih
beskunika osvojila je drugo
mjesto na Svjetskom prvenstvu za beskunike odranom u ileu. Svaka ast!
Na narednom prvenstvu
svijeta, za dvije godine,
oekivati je da se nai
Zmajevibeskunici popnu
na sam tron - konkurencija
za najdrai dres e biti
neuporedivo brojnija,
otrija. Ne treba sumnjati
da se meu hiljadama ljudi
koji su u poplavama u maju
irom Bosne i Hercegovine
ostali bez svojih kua,
u Maglaju, Doboju,
eljeznom Polju, amcu,
Bijeljini... kriju brojni
neotkriveni nogometni
dijamanti. Tek mali dio
od njih moe raunati da e
im vlasti u naredne dvije
godine osigurati krov
nad glavom...
6
Lijepo je vidjeti kako su se na{i rukometni

reprezentativci sa svih strana svijeta na poziv
selektora DRAGANA MARKOVI]A okupili u
Sarajevu na pripremama za kvalifikacijske
utakmice za Evropsko prvenstvo protiv
Bjelorusije i Danske nekoliko dana prije
predvi|enog termina. Usporedbe radi, selektor
Hrvatske Slavko Goluà o~ekuje da }e
kompletirati selekciju tek za koji dan, izbornik
Srbije Dragan Peri}, tako|er. Zato imam veliko
razumijevanje za ogor~enog generalnog
sekretara RS BiH SMAJU KARAÎ]A, koji se
danas àli na medijsko nepo{tovanje i
ignoriranje uspjeha rukometne selekcije na{e
zemlje. Sve je ta~no {to kaè Kara~i}, da
zahvaljuju}i medijima znamo u kakvoj je formi
posljednji nogometni polovni igra~ koji se
samoreklamira i samopromovira, a da nam je
normalno, dakle neatraktivno da se u rukometnu
reprezentaciju vratio i prvi na pripreme dotr~ao
veliki MIRSAD TERZI], najbolji odbrambeni
igra~ na svijetu, mnogo bolji i neuporedivo
cjenjeniji od popularnog EMIRA SPAHI]A! !
PETAK,
24. OKTOBAR
Premijer ALEKSANDAR VUÎ] u

britkom, beskompromisnom ekspozeu u
Narodnoj skup{tini Srbije, prekidanom
orkestriranim, uskla|enim aplauzima svoje
parlamentarne ve}ine, odbacuje optu`be
opozicije da se tek prividno obra~unava sa
vode}im tajkunima, a su{tinski im itekako drì
le|a. Pa to potkrepljuje preciznim i svjeìm
izvje{tajima Poreske uprave o ovogodi{njem
ubiranju poreza od nekolicine tamo{njih
bogata{a. Te{ko je pratiti cifre koje iznosi
Vu~i}, pa jo{ prera~unavati silne milijarde
dinara u eure; uglavnom, pribiljeìo sam i
prera~unao da je firma Pink Internacional u
vlasni{tvu @ELJKA MITROVI]A (za kojeg

opozicija tvrdi da je blizak Vu~i}u) u proteklih
deset mjeseci ove godine dràvi platila nekih
tri-~etiri miliona eura poreskih obaveza. To
je, poentira poslovi~no osvetoljubivi Vu~i},
vi{e nego {to je Mitrovi} poreza platio tokom
~etiri godine prethodne Vlade.
Danas se Sud Bosne i Hercegovine
izja{njava o produènju protvora prvacima
marketin{kog medijskog carstva. Me|u njima
je i direktorica Pink BiH LAJLA TORLAK.
Njezin advokat Fahrija Karkin tvrdi kako je
Lajlina impresivna imovina vrijedna milione
maraka porodi~no naslije|e, {to je mogu}e i
ta~no, ali ne moèmo to vjerovati na rije~ sve
dok ne dobijemo barem provizornu, odokativnu
informaciju, a trebali bi je dobiti od doìvotnog
direktora Poreske uprave, vje~ito mladog
MIDHATA ARIFOVI]A, koliko je poreza svih
ovih godina platila dràvi ova Mitrovi}eva
bosanska ekspozitura. Jedan od osumnji~enih u
Gibraltaru vlasnik sarajevske Fabrike
SENAD ZAIMOVI] ponudio je sudu jam~evinu u novcu i imovini od sedam miliona
maraka: zar je te{ko, zahtjevno provjeriti koliko
je Zaimovi}eva firma u nekom, bilo kojem,
vremenskom intervalu platila poreskih da`bina
dràvi. îsto da znamo red veli~ina, odnosno je
li tih sedam miliona (da li njegovih, ili prijatelja
i poslovnih partnera koji su mu se na{li pri ruci)
imovine legalno ste~eno. Fahrudin Radon~i} se
hvali da godi{nje proda 350 miliona primjeraka
Avaza i drugih izdanja, neka mu je sa sre}om,
ali ne saznadnemo je li na tu impresivnu
koli~inu platio adekvatan PDP, kao {to mi u
Slobodnoj Bosni moramo platiti svaki mjesec
da bismo uop}e mogli dalje izlaziti i poslovati...
SUBOTA,
25. OKTOBAR
Pije li Senad?, upitao je prije godinu i

pol dana u Andri}gradu reìser EMIR
KUSTURICA moju suprugu. Prema njenom
SLOBODNA BOSNA I 30.102014.
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
priznanju, odgovorila je diplomatski takti~no:

Pa onako... pomalo.
Sino} sam do u sitne sate sa TADIJOM
KAÂROM, jednim od najboljih exjugoslovenskih boksa~a, ro|enim u okolini
Jajca, odakle je sa roditeljima i bratom
SLOBODANOM preselio u Vojvodinu,
pretresao bogatu povijest boksa~kog sporta u
nekada{njoj dràvi, a i {ire...
Kaèm Tadiji da sam 1978. godine
propustio maturalnu ve~er (odrànu u
Bristolu u kojem se, vjerujte mi na rije~,
tada to~io alkohol!) zbog finala Svjetskog
prvenstva u boksu odrànog u Beogradu u
kojem je nastupalo {est jugoslovenskih
boksa~a. Svi su poraèni (R
Rusevski,
Bogujevci, Risti}, Vujkovi}, Slobodan
Ka~ar...), a najbliì trijumfu bio je upravo
stariji brat Ka~ar, kojeg je sumnjivom
odlukom sudaca na poene savladao izvjesni
Kubanac Sousa.
Vrtimo u kafani snimak toga me~a sa You
Tubea - zbilja je Ka~ar grubo pokraden, bio je
bolji u dvije od tri runde. Nije mi se, pored
ostalog, te{ko sa Ka~arom sloìti ni ko je najve}i
ne samo boksa~, nego sporta{ u povijesti ovih
prostora: pokojni Imo}anin iz Pule MATE
PARLOV. Ne moè se kolonizirani bosanski
Vojvo|anin, a ni njegov doma}in, ponajbolji
sarajevski bokser SAID ÔLPA, na~uditi kako
se, prili~no detaljno, sje}am dva epska
Parlovljeva me~a protiv kosookog borca iz
SSSR-a Olega Karatajeva, od kojih je onaj prvi,
kada je Mate osvoji svjetsko zlato, do danas
sami {pic, gotovo umjetni~ki vrhunac svjetske
plemenite vje{tine. To svjetsko prvenstvo je
odràno 1974. u Havani.
Kada sam se danas oko podneva razbudio,
vidim na mobitelu dva propu{tena poziva od
supruge; {ta da joj kaèm, {ta da slaèm (a da
je ne naljutim, da joj bol ne pri~inim!) gdje
sam bio, gdje sam dangubio do gluho doba
no}i, a da zvu~i koliko-toliko uvjerljivo i
razumno? Ako kaèm da sam sa biv{im
jugoslovenskim bokserskim {ampionom
satima pretresao povijest boksa, a usput i
malo popio, samom }u sebi iskopati grob.
Bolje ni{ta ne re}i, poklopiti se u{ima i ~uvati
rezultat.
Negdje oko pono}i, malo prije nego {to }e
se pomjeriti kazaljke na ~asovniku, gledam
film Sedam dana u Havani, omnibus u
kojem neki od najve}ih redatelja i glumaca
dana{njice, Benicio del Toro, Gaspar Noe,
Daniel Bruhl..., pletu uzbudljive pri~e o
glavnom gradu Kube. U jednoj pri~i
pojavljuje se kao glumac (?) EMIR
KUSTURICA, koji je stigao u Havanu da
primi nekakvu nagradu, a non-stop mu zvoni
mobitel - zivka ga, da ne kaèm pegla,
supruga. Evo me u Havani... Ama nisam
pjan, ènska glavo, {ta ti je. Nakon tre}eg~etvrtog poziva Kusturica uz so~nu, jalija{ku
psovku zafrljaci mobitel u prvi okean na
kojeg je naletio. (Volim Kustine filmove u
kojima lete samo ptice, avioni, a evo sada i
mobiteli, da parafraziram zajedljivu misao
Aleksandra Tijani}a.)
U narednoj sceni ga doma}ini mrtvog
pjanog bude u hotelu i vode na dodjelu
nagrade. Po povratku na aerodrom, mamurni
Kusta moli taksistu Kubanca da mu sa svog
21:13
Page 7
mobitela nazove suprugu i diktira mu njezin

broj u Srbiji. @ao mi {to ne zapisah broj, jer
bih, kakav sam kvaran i osvetoljubiv mahalac,
sasvim sigurno nekada nazvao gospo|u Maju
i pitao je: Pije li (ti) Emir?!
NEDJELJA,
26. OKTOBAR
Nekoliko mi je neposrednih u~esnika

dolaska SLOBODANA MILO[EVI]A, kao
jedinog kandidata, na ~elo Saveza komunista
Srbije, mislim da ta anegdota ima opri~ana
u u jednoj knjizi novinara-publiciste
SLAVOLJUBA \UKI]A, ispri~alo kako je
IVAN STAMBOLI] na Politbirou srpskih
komunista prije skoro 30 godina odgovorio na
prigovore za{to lidersku fotelju ostavlja u
amanet svome kumu. Drugovi, obrazloìo
je prekaljeni kadrovik Stamboli}, mi od
ovoga kandidata, nismo po{li, mi smo do
ovoga kandidata, nakon brojnih rasprava i
konsultacija, do{li. [ta je kasnije bilo, kako
se taj fatalni izbor reflektirao na budu}e
politi~ke, historijske, pa i ratne doga|aje
(tokom godina raspleta), pa i na ìvot
nesretnog Stamboli}a, uglavnom je poznato.
Na ju~era{njoj sjednici Glavnog odbora
Socijaldemokratske partije BiH, predsjednik
te na posljednjim izborima devastirane
stranke, ZLATKO LAGUMD@IJA, nije
podnio ostavku, kako su to neki njegovi
najbliì suradnici traìli. Eventualni Lagumdìjin nasljednik bit }e izabran, kako to
pravila i procedure te stranke predvi|aju, na
Kongresu koji }e se odràti narednog
mjeseca.
Ko god zamijeni Lagumdìju na funkciji
koju je zaposjeo prije 16 godina, te{ko da }e
mo}i promijeniti op}i utisak u javnosti da ta
stranka, kako se narodski kaè za one koji su
obezglavljeni, ne zna je li po{la, ili je
do{la?!
PONEDJELJAK,
27. OKTOBAR
Ve~eras na HRT-u dvojica biv{ih
ministara, RADIMIR ÂÎ] i LJUBO
JURÎ], potom dugogodi{nji direktor Ine
DAVOR [TERN, te ekonomski ekspert
opozicionog HDZ-a analiziraju pravi
ekonomski rat koji se mjesecima vodi izme|u
Zagreba i Budimpe{te u vezi sa privatizacijom INA-e od strane ma|arskog MOL-a.
Stvar je jako komplicirana, ali ipak pone{to
od klju~nih problema razumijem: Vlada
Hrvatske namjerava od ma|arskog naftnog
giganta otkupiti vlasni{tvo nad Inom po
~etvorustruko ve}oj cijeni od one po kojoj ga
je prije desetak godina prodala. Koliko je ovaj
problem iza{ao iz regionalnih okvira, svjedo~i
i to {to su se vlasti Sjedinjenih Ameri~kih
Dràva ponudile da budu medijator,
posrednik u konfliktu Hrvatske i Ma|arske.
Danas je na Kantonalnom sudu u Sarajevu
nastavljeno su|enje optuènima za kriminal,
teàk desetine miliona maraka, u procesu
prodaje dràvne firme Energopetrol
konzorciju INA MOL, prije tako|er desetak
godina. Me|u optuènima su visoki
du`nosnici Vlade Federacije, ~lanovi
komisije za privatizaciju... Nijedan medij, niti

jednim slovom nije prenio sadràj dana{njeg
ro~i{ta. Kome je to va`no.
Stoga, udri brigu na veselje! Javlja mi
danas prijatelj kako je u Mostaru svratio na
benzinsku pumpu (vjerovatno jednu od
nekoliko desetina Energopetrolovih koje su
prodate INA MOLU) pa pitao radnika kako
ide posao. Kako ide? Nikako! Vjeruj, braca,
da sam danas prodao vi{e Cedevite nego
benzina!
UTORAK,
28. OKTOBAR
Nogometna reprezentacija bosanskohercegova~kih besku}nika osvojila je drugo

mjesto na Svjetskom prvenstvu za besku}nike
odrànom u îleu. Svaka ~ast!
Na narednom prvenstvu svijeta, za dvije
godine, o~ekivati je da se na{i Zmajevi
besku}nici popnu na sam tron - konkurencija
za najdraì dres }e biti neuporedivo
brojnija, o{trija. Ne treba sumnjati da se me|u
hiljadama ljudi koji su u poplavama u maju
{irom Bosne i Hercegovine ostali bez svojih
ku}a, u Maglaju, Doboju, @eljeznom Polju,
[amcu, Bijeljini... kriju brojni neotkriveni
nogometni dijamanti. Tek mali dio od njih
moè ra~unati da }e im vlasti u naredne dvije
godine osigurati krov nad glavom...
SRIJEDA,
29. OKTOBAR
Skandal koji potresa Kosovo, ali i Brisel

istovremeno, nakon {to je britanska tuìteljica
Maria Barmi u listu Koha ditore optuìla
kolege iz EULEXA za korupciju, moè se
(ne)posredno ticati i nas, jer smo sve to ve}
pro{li i prolazimo u procesu tranzicijske
pravde, odnosno me|unarodnom voljom
oktroirane reforme pravosu|a. Tuìteljica
Barmi je suspendirana, a me|u onima koje je
optuìla za korupciju ima i ljudi ~ija nam lica
zvu~e poznato. Recimo, tuìtelj Kana|anin
JONATHAN RATTEL, koji je bio na
vi{egodi{njem studijskom boravku u BiH,
odnosno Tuìteljstvu BiH, gdje tokom
mandata nije do kraja doveo niti jedan
predmet. Ako se dobro sje}am, Rattelova
pla}a u BiH bila je 20 hiljada eura, dakle za
~etiri godine je zaradio milion eura. Prije toga
se vrtio po Tribunalu u Haagu, nakon toga
reformirao pravosu|e u Iraku, gdje vjerovatno
nije radio na volonterskoj osnovi, za
kokice. Na Kosovu je od 2010.
Jedna od najve}ih podvala, koju je
me|unarodna
zajednica
na
po~etku
reformiranja bh. pravosu|a nametnula, bilo je
pove}anje pla}a sudijama, tuìteljima, ~ime
}e se preduprijediti, prevenirati opasnost od
korupcije.
Tri milijarde eura, re~e jutros jedan
kosovski analiti~ar, u posljednjih 15-ak
godina je me|unarodna zajednica potro{ila na
Kosovu za borbu protiv korupcije i reformu
pravosu|a. I {ta su dobili? Kandskog
tuìtelja-milionera kojeg je navodno
korumpirala lokalna politi~ka i mafija{ka
elita. Ne samo lica, nego i djela nam zvu~e
poznato...
7
29.10.2014
17:34
Page 3
Povjerenje gra|ana u novu viziju poslovanja u stalnom porastu
Uspje{an preokret u poslovanju

Privredne banke Sarajevo
rivredna banka Sarajevo je u

2014. godini izvr{ila pove}anje
kapitala u odnosu na kraj 2013.
godine u ukupnom iznosu od 6,6
miliona KM, {to je, izme|u
ostalog, rezultat i uspje{no okon~ane
dokapitalizacije koju su izvr{ili postoje}i
dioni~ari Banke.
-D
Dodatno u~vr{}ivanje kapitalne
pozicije Banke predstavlja potvrdu i
podr{ku njenih dioni~ara nastavku procesa
sveobuhvatnog restrukturiranja i modernizacije poslovanja Banke koji je zapo~et
dolaskom novog menad`menta krajem
pro{le godine, kao i stvaranju pretpostavki
za dugoro~ni stabilan rast i razvoj na
bosanskohercegova~kom trì{tu kaè
direktor Banke Adnan Boguni}.
Nakon dvije uzastopne godine
negativnog poslovanja i vi{egodi{nje
poslovne stagancije, Privredna banka
Sarajevo je prvo polugodi{te 2014. godine
zavr{ila s pozitivnim finansijskim
rezultatom, a pozitivan trend poslovanja je
nastavljen i u tre}em kvartalu. Tako|e,
Adnan Boguni}
volumen depozita u segmentu stanovni{tva

je zna~ajno porastao, {to potvr|uje da je
povjerenje gra|ana u novu viziju Privredne
banke u stalnom porastu. Ostvaren je i

preokret u kretanju volumena problemati~nih kredita koji je u prvom polugodi{tu
ove godine zna~ajno smanjen nakon
konstantnog rasta u protekle tri godine.
-II za najve}e optimiste u jednoj od
rijetkih doma}ih banaka, sa tradicijom na
doma}em finansijskom trì{tu od punih 95
godina, ovakav poslovni rezultat je prijatno
iznena|enje imaju}i u vidu brojne oteàvaju}e trì{ne okolnosti koje karakteri{u
doma}e i globalno finansijsko trì{te,
uklju~uju}i sna`ne posljedice globalne
ekonomske krize i nepovoljnu makroekonomsku situaciju u zemlji istakao je
Adnan Boguni}.
U narednom periodu Privredna banka
planira lansirati nove kreditne proizvode sa
atraktivnim
uslovima
namijenjenim
prvenstveno gra|anima, te dodatno osnaìti
poslovnu mreù, s ciljem dostizanja
najvi{eg nivoa bankarske usluge i
uspostavljanja dugogodi{njih partnerskih
odnosa sa klijentima isklju~ivo na temelju
kvaliteta usluga i ostvarenih rezultata.
29.10.2014
17:30
Page 1
Povjerenje stvarano decenijama!
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
29.10.2014
23:35
Page 10
MINI MARKET
TRÎ NEKA IZ DALEKA
Damir Hadì}
odustao od
kandidature za
{efa SDP-a u
korist Nermina
Nik{i}a
Novo rukovodstvo SDP-a bit }e
izabrano na vanrednom kongresu 6.
decembra u Sarajevu, a prema
nezvani~nim informacijama, za novog
{efa partije natjecat }e se tri kandidata:
Nermin Nik{i}, Hamdija Lipova~a i
Denis Be}irovi}. êtvrti kandidat,
Damir Hadì}, koji je figurirao kao
glavni favorit za Lagumdìjinog
nasljednika, navodno je odustao od
kandidature i to u korist aktuelnog
sekretara SDP-a Nermina Nik{i}a, koji
uìva ve}insku podr{ku partijskih
organizacija SDP-a iz Hercegovine,
srednje Bosne i Sarajeva.
No, Nik{i}ev problem mogao bi biti
izostanak podr{ke jo{ uvijek aktuelnog
{efa Zlatka Lagumdìje s kojim je ve}
dulje vremena na ratnoj nozi. Istina,
Lagumdìjina zvijezda prili~no je
potamnila nakon izbornog debakla
SDP-a na parlamentarnim izborima, no
ovog nenadma{nog tehnologa vlasti
nikako ne treba potcijeniti, kako je
nedavno rekao @eljko Kom{i}, i on }e
se sasvim sigurno pobrinuti da na
prijestolje SDP do|e neko od njegovih
pulena. A taj neko, sasvim sigurno, nije
Neka, kako prijatelji zovu Nermina
Nik{i}a.
(S.B.)
Nermin Nik{i}
10
ZA DOM (NARODA) SPREMNI!
Dva poslanika BOSS-a u

Skuptini Kantona Sarajevo,
Haris Pleho i Ramiz Smaji,
navodno se izjasnili kao Srbi
Dva zastupnika BOSS-a u Skup{tini Kantona
Sarajevo, Haris Pleho i Ramiz Smaji}, navodno
su se izjasnili kao pripadnici srpskog naroda,
kako bi se domogli profesionalne, odli~no
pla}ene funkcije u Domu naroda Parlamenta
Federacije BiH. Uradili su to po ugledu na svog
strana~kog kolegu Eseda Radelja{a, koji se na
izborima 2010. godine izjasnio kao Ostali i
osigurao profesionalni ~etverogodi{nji mandat u
Domu naroda u kome tradicionalno manjka
izabranih poslanika iz reda Srba i Ostalih.
Informacija o nacionalnom izja{njavanju
Smaji}a i Plehe jo{ nije slu`beno potvr|ena, no
jedan od aktera ove postizborne komedije, Haris
Pleho, rekao je za Dnevni avaz da ne èli ni
demantirati a ni potvrditi ta~nost informacije.
Demokratsko pravo svakog ~ovjeka je da se
izjasni kako èli, mudro je poru~io Pleho u
kratkoj izjavi za Avaz.
(M.A.)
Haris Pleho
SRBI LUDI ZA SDA
Kandidat SDA Ramiz Salki

u srpskom naselju Velika
Obarska dobio vie glasova
nego Dodik i Tadi zajedno
Partije okupljene u Savez za promjene
RS-a traìt }e od CIK-a ponovno brojanje
glasova na velikom broju izbornih mjesta,
na kojim ima mnogo neregularnosti.
êlnik SDS-a Mladen Bosi} naveo je
primjer izbornog ishoda u naselju Velika
Obarska kod Bijeljine, u kojem njihov
kandidat za predsjednika RS-a Ognjen
Tadi} nije dobio ni jedan glas.
Velika Obarska naseljena je isklju~ivo
srpskim stanovni{tvom i predstavlja
tradicionalno upori{te SDS-a, i nije ba{

logi~no da najvi{e glasova u ovom naselju
bez i jednog Bo{njaka dobije bo{nja~ki
kandidat za dopredsjednika RS-a Ramiz
Salki}, a da pri tome kandidat SDS-a
Ognjen Tadi} ne dobije niti jedan glas!
Dodik je u ovom naselju osvojio 198
glasova, odnosno 62 glasa manje od Ramiza
Salki}a, pri ~emu su svi ostali kandidati za
predsjednika i dopredsjednike RS-a, njih
desetak, dobili samo 2 glasa!
(M.A.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
29.10.2014
23:35
Page 11
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
JEL ME NETKO TRA@IO
PRO ET CONTRA
Radon~i} glatko
odbio ponudu
koju mu niko
nije ni uputio!
Da li bi se VSTV trebao
ukljuiti u rjeavanje spora
izmeu Suda i Tuilatva
Advokat
pravosudne institucije da se
pona{aju protuevropski,
oportuno i neodgovorno,
kako bi kompetentno{}u i
politi~kom neovisno{}u
vratili izgubljeno povjerenje
gra|ana/javnosti.
DA
KASIM TRNKA
JOSIP
MUSELIMOVI]
U ovom slu~aju ne radi se

o rje{enju nekog spora.
Smatram da je potrebno
razgovarati iza debelo
zatvorenih vrata jer javno
prebacivanje odgovornosti
uru{ava kredibilitet i dostojanstvo pravosudnog sustava.
Profesor
ustavnog
prava
DA
Advokat
VTSV se trebao uklju~iti u

spor i prije nego {to je u
javnosti do{lo do ovog
obra~una saop{tenjima.
VTSV je institucija kojoj je u
opisu posla da se brine o
ostvarivanju nezavisnosti
cjelokupnog pravosu|a, dakle
sudskih i tuìla~kih institucija.
DA
DU[ANKA MAJKI]
AHMED @ILI]
Zakonska i me|unarodnopravna je obaveza VSTV-a

BiH, pa i njegovog Ureda
disciplinskog tuìoca, da se
uklju~i u rje{avanje spora
izme|u Suda BiH i
Tuìla{tva BiH. Kao najodgovornija vlast, jer su
razvla{}ena ministarstva
pravde, VSTV BiH treba
odmah po~eti konzumirati
svoja suverena zakonska
ovla{}enja te sprije~iti
Poslanik
SNSD-a u PS
BiH
DA
VSTV je regulator i on mora

da reguli{e odnose unutar
pravosudnih institucija.
Ovako VTSV ponovo
pokazuje nemo}. Ako mu
nedostaju zakoni za
djelovanje, smatram da
treba promijeniti zakon.
IBRAHIM
NADAREVI]
Poslanik u
Predstavni~kom domu
Parlamenta
FBiH
NE
Mi{ljenja sam da ne postoji

spor izme|u ovih institucija
koji bi trebao bilo ~iju
medijaciju ili arbitraù.
Aktuelni javni istupi su rje{ivi
u njihovom internom dijalogu.
Nemogu}a je koalicija SBB-a i SDA

bez obzira na izborni rezultat, ustvrdio je lider Saveza za bolju budu}nost
Fahrudin Radon~i}, u izjavi za TV
Hayat.
Radon~i} je kazao da SBB ne èli imati
politi~ku koaliciju sa strankom koja je
dovela Bo{njake na evropsko, ekonomsko i politi~ko dno.
- Mi po{tujemo koalicioni kapacitet
SDA, po{tujemo da je ta stranka prva
i ona ima obavezu da poku{a da
napravi novu vladu na nivou
Federacije i {ire, ali mi ne èlimo da
imamo politi~ku koaliciju sa
strankom koja je dovela Bo{njake na
evropsko, ekonomsko i politi~ko dno
- kaè Radon~i}.
Radon~i} smatra da bi se formiranje
vlasti moglo oduìti vi{e od o~ekivanog,
jer je gotovo neizvedivo sastaviti ve}inu
bez bez SBB-a ili DF-a.
- Vi moète ovdje doìvjeti scenarij
kakav je na Kosovu. Gospodin Ta~i je,
kao stranka naravno, ostvario 30
posto glasova, a ima nerje{iv problem
ve} nekoliko mjeseci, da niko ozbiljan
ne èli da koalira s njim, i ima pobjedu
koja mu ni{ta ne zna~i. Prema tome,
niko ne moè natjerati ni gospodina
Kom{i}a ni mene da koaliramo sa
SDA. A odluka gospodina Kom{i}a i
DF-a isklju~ivo je njihova i mogu raditi
{ta èle - istakao je Radon~i}.
Radon~i}eva reakcija potaknuta je
glasinama prema kojim SDA poku{ava
sastaviti ve}inu bez sudjelovanja SBB-a.
(S.L.)
SR\AN RADULJ
Zamjenik
ministra
pravde BiH
DA
VSTV, kao nezavini organ,

ima zadatak da osigura
nezavisno, nepristrasno i
profesionalno pravosu|e, a
posljednjim postupcima
Suda BiH i Tuìla{tva BiH
se naru{avaju osnovni
principi na kojima se zasniva pravosudni sistem
Bosne i Hercegovine.
Fahrudin
Radon~i}
11
tuzilastvo:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
23:30
Page 12
SUDE IM ZATO [TO SVOJE BRANE

OSOBNI IZNAD DR@AVNIH INTERESA
Prve dvije godine mandata glavnog dràvnog tuìtelja
Gorana Salihovi}a protekle su u neumjesnom
samoreklamiranju, fingiranju rezultata rada i konfliktima,
najprije sa SIPA-om, a potom i sa Sudom BiH
12
29.10.2014
23:30
Page 13
TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAMA
Mnogobrojni novinari koji su u petak, 24. oktobra, izravno pratili roite o

odreivanju pritvora uhapenima u akciji GIBRALTAR, svjedoili su zapanjujuoj
nespremnosti dravne tuiteljice DRAGICE GLUAC, nakon to se ispostavilo da
je u Sud BiH dola bez ijednog kvalitetnog dokaza; u posljednje je dvije godine,
rjeenjima Suda BiH, dvadesetak optunica Tuiteljstva BiH protiv sitnijih kriminalaca ustupljeno na procesuiranje opinskim sudovima, dok javnost jo uvijek
eka da se, poslije serije spektakularnih hapenja, na optuenikoj klupi konano
nae makar jedna krupnija zvijerka
... I STATISTI^KI NAJSL ABIJA K ARIK A

BH. PR AVOSU\A
GORAN SALIHOVI]
BORAC PROTIV KORUPCIJE,

ILI MAJSTOR JEFTINOG
SPEKTAKLA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ro{lotjedna odluka sutkinje Minke

Kreho da odbije zahtjev tuìteljice Dragice Glu{ac za odre|ivanje
pritvora uhap{enima u predmetu
Gibraltar prva je javna potvrda
da na relaciji Sud- Tuìteljstvo BiH postoji
ozbiljan sukob, o kojem se mjesecima
potajno spekuliralo samo u pravosudnim
krugovima. Premda su na neslavan zavr{etak posljednje spektakularne operacije
Dràvnog tuìteljstva odmah nakon hap{enja ukazivali odvjetnici svih devet
osumnji~enika, tek je vi{esatno ro~i{te, u
petak 24. oktobra, pokazalo zapanjuju}u

nepripremljenost tuìteljice Glu{ac (i
njezinih suradnika), koji su u Sud BiH do{li
bez ijednog kvalitetnog dokaza. Osim
policijskog izvje{}a Dràvne agencije za
istrage i za{titu (koje se zakonski ne moè
koristiti kao dokaz) i izjava dvojice
svjedoka, tuìteljica Dragica Glu{ac dostavila je sutkinji Minki Kreho dokumentaciju
na engleskom i njema~kom jeziku, koja nije
bila ~ak ni prevedena?!
SVE SMO JAÎ, DOKAZ

NI[TA NAM NE ZNAÎ
Mnogobrojni novinari koji su u sudnici
izravno pratili debakl Tuìteljstva BiH,
mogli su se uvjeriti da tuìteljica ne
razlikuje krivotvorene od fiktivnih

ugovora, govori o vi{emilijunskom kriminalu bez nalaza financijskog vje{taka, kao
jedan od razloga za odre|ivanje pritvora
navodi uznemirenost javnosti... Ista je
tuìteljica, podsjetimo, dva dana ranije,
netom poslije hap{enja Stipe Prli}a, Zorana
Bakule, Nevena, Sanjina i Belme Kulenovi}, Lajle Torlak, Darka Aleksi}a,
Senada Zaimovi}a i Ejuba Ku~uka izjavila
da dokazi o njihovom kriminalu, kojima
raspolaè Tuìteljstvo BiH, ne mogu biti
ja~i!
I mada sama odluka o odbijanju
zahtjeva za odre|ivanje pritvora, dakako,
ne zna~i da su direktori Hrvatskih
telekomunikacija Mostar Stipe Prli} i Zoran
Glavni dràvni tuìtelj Goran Salihovi} je s direktorom

SIPA-e Goranom Zupcem prestao komunicirati prije
godinu dana, sada je krenuo u medijski obra~un i sa
sucima Suda BiH
13
29.10.2014
23:31
Page 14
Bakula, kao i njihovi poslovni partneri u

kriminalu uhap{eni ni krivi ni du`ni,
uslijedila je èstoka reakcija Tuìteljstva
BiH. Optuùju}i dràvne suce da
ugroàvaju borbu protiv kriminala i
korupcije i {alju lo{u poruku gra|anima,
glavni je dràvni tuìtelj Goran Salihovi},
posredstvom press-slu`be, podsjetio da je
akcija provedena po nalogu Suda BiH, o
~emu postoji 17 pisanih i tri usmene
naredbe. Potom je uslijedio jo{ è{}i
odgovor iz Suda BiH i upozorenje
kolegama tuìteljima da, umjesto {to
javnost
svakodnevno
obmanjuju
priop}enjima, snagu i energiju usmjere na
temeljito provo|enje istraga. Ta~no je da
je Sud BiH bio upoznat s aktivnostima koje
je Tuìla{tvo BiH provodilo u akciji
Gibraltar i da je izdavao naloge za vr{enje
pretresa. Ta ~injenica, me|utim, ne zna~i da
}e u pretresima koje odobri Sud zaista i biti
prikupljeni odgovaraju}i dokazi koji su
dostatni za odre|ivanje pritvora, navodi
se, izme|u ostalog, u priop}enju Suda BiH,
uz obja{njenje da se svi dokazi koje policija
izuzme u akcijama pretresa dostavlju
tuìteljima a ne sucima.
Prema nezvani~nim informacijama do
kojih je do{la Slobodna Bosna, dràvni su
tuìtelji, nakon {to su se najprije u februaru
2012. proglasili nenadle`nim za procesuiranje me|udràvnog kriminala i izvla~enja
milijunskih svota novca iz HT-a Mostar na
privatne bankovne ra~une u inozemstvu, taj
predmet od Kantonalnog tuìteljstva u
Mostaru preuzeli prije nepunih mjesec
dana. I mada bi se o razlozima iznenadnog
zanimanja Tuìteljstva BiH za istragu koju
su, i pored vi{e urgencija slovenskih
istraìtelja, godinama gurali u stranu, dalo
naga|ati, posve je izvjesno da nes(p)retna
14
SVA\E I PODJELE ZBOG [EMSUDINA MEHMEDOVI]A

Direktor SIPA-e Goran Zubac prijavio je {efa Tuìteljstva BiH zbog opstrukcija istrage protiv
[emsudina Mehmedovi}a, iz istog je razloga Goran Salihovi} do{ao u sukob s tuìteljima
Vesnom Budimir i Draganom ôrlijom
PROCESUIRANJE
RATNIH ZLOINA:
Optunicu protiv Gligora
Begovia, koji se tereti za
kazneno djelo ratnog
zloina u logoru Batkovi,
Sud BiH je vraao na
ureenje ak etiri puta,
zbog brojnih skandaloznih
propusta tuitelja
tuìteljica Dragica Glu{ac naprosto nije ni

imala dovoljno vremena da posao
kvalitetno privede kraju.
BOSSOVI, MASTERI, PATRIOTE,

PANDORE, GIBRALTARI...
No, ako je tuìteljica Glu{ac, vjerojatno
pod pritiskom nevidljive ruke, poùrila s
furioznom akcijom hap{enja, iskusna
sutkinja Kreho, zasigurno, ne bi sebi
dozvolila javno poniènje kakvom su,
poslije odre|ivanja pritvora predsjedniku
Federacije BiH @ivku Budimiru, bile
izvrgnute njezine kolege Branko Peri} i
Mediha Pa{i}.
Budimir je pu{ten na slobodu nakon
29.10.2014
23:31
Page 15
TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAMA

PREDSTAVA ZA MEDIJE
Tuiteljstvo BiH je pritvaranje

brae Ivankovi Lijanovi i
uhapenih u akciji Gibraltar
trebalo traiti prije dvije-tri godine
Iako je odluka Suda BiH da istog
dana puste iz pritvora bra}u Jerku, Jozu
i Slavu Ivankovi}a Lijanovi}a i njihove
poslovne partnere, i odbiju zahtjev za
pritvor uhap{enima u akciji Gibraltar
bila povod proizvoljnim medijskim
spekulacijama, niti u jednoj istrazi,
zapravo, nisu ni postojali valjani razlozi
da se uhap{eni smjeste iza re{etaka.
Ba{ kao {to je policijska istraga protiv
marketin{ke mafije okon~ana po~etkom
2012., tako je i Tuìteljstvu BiH jo{ 2011.
godine Uprava za indirektno
oporezivanje dostavila prijavu protiv
glavnih aktera operacije Brend i
Meso. U protekle tri, odnosno dvije
godine, koliko su trajale istrage
Tuìteljstva BiH u ta dva predmeta, svi

osumnji~eni su imali vi{e nego dovoljno
vremena da uni{te dokaze, kontaktiraju
sve potencijalne svjedoke i sakriju trag
kriminala. Nu`no je, tako|er, podsjetiti
kako su odluke o vi{emjese~nom
zadràvanju u pritvoru optuènika
proteklih godina skupo stajale dràvni
prora~un. Nekada{njem je ~lanu
Predsjedni{tva BiH i ministru u Vije}u
ministara Mirku [arovi}u, koji je
svojedobno u pritvoru proveo skoro
godinu dana, ispla}eno vi{e od 100.000
KM obe{te}enja na ime materijalne i
nematerijalne {tete, nakon {to je
pravomo}no oslobo|en krivnje po
optu`nici Dràvnog tuìteljstva.
ZAKA[NJELA (RE)AKCIJA
Prijava protiv bra}e Ivankovi} Lijanovi}
podnesena je 2011., ali su uhap{eni tek na
po~etku predizborne kampanje
pljuske sudaca Ustavnog suda BiH, koji su

kolegama u Dràvnom sudu o~itali pravnu
lekciju, preporu~iv{i standarde za
odre|ivanje pritvora, nikako na temelju
rekla-kazala dokaza. U tom smislu valja
podsjetiti i da se, nakon {to su se @ivko
Budimir i njegovi navodni sau~esnici na{li
na slobodu, naprasno raspala najve}a
istraga Tuìteljstva BiH u pro{loj godini.
Protiv predsjednika Federacije BiH ni
do danas nije podignuta optu`nica, iako je
predmet, u me|uvremenu, preba~en u
nadle`nost sarajevskog Op}inskog suda.
Jednako tako jo{ uvijek nisu podignute
optu`nice ni protiv osumnji~enih u akciji

Boss, koji su uhap{eni prije vi{e od dvije
godine!!! Podsjetimo i da je Anes
Sadikovi}, vo|a te kriminalne grupe, koja
se tereti za porezne i carinske utaje
desetaka milijuna maraka,
ponovno
priveden u junu ove godine, u akciji
Pandora, zajedno s biv{im direktorom
Uprave za indirektno oporezivanje
Kemalom âu{evi}em i svitom korumpiranih carinika. Prethodno su, u septembru
2013., uhap{eni Sedinet Sido Kari}, E{ref
Leki} i {efovi carinskih ispostava u Tuzli i
Bijeljini, ali ni godinu dana od po~etka
operacije Master, optu`nice nema pa

nema...
No, iako medijski najeksploatiranija,
optu`nica protiv @ivka Budimira, njegovog
savjetnika Petra Bare{i}a i ostalih aktera
osumnji~enih da su osu|enicima nezakonito omogu}avali pomilovanja, nije i jedina
koja je, u kona~nici, zavr{ila na op}inskim
sudovima.
U posljednje je dvije godine, rje{enjem
Suda BiH, pet optu`nica koje je podigao
Posebni odjel za organizirani kriminal i
korupciju Tuìteljstva BiH ustupljeno
op}inskim, odnosno osnovnim sudovima u
Biha}u, Sarajevu, Tuzli, Ljubu{kom i
Bijeljini. U istom je razdoblju ~ak dvanaest
optu`nica Odjela III Tuìteljstva BiH (za
op}i kriminal) dato na procesuiranje
sudovima u Cazinu, Te{nju, Travniku,
Lukavcu, @ivinicama, Gra~anici, Lukavcu,
budu}i da su posrijedi bila lak{a kaznena
djela - krivotvorenje novca, {verc manjih
koli~ina roba preko granice... Pored toga, u
vi{e predmeta ~ije je procesuiranje
prepu{teno op}inskim sudovima, optuèni
su bili malodobne osobe.
Prije dvadesetak dana smo objavili
dijelove analize Suda BiH, prezentirane na
posljednjoj Konferenciji o provedbi
Dràvne strategije za rad na predmetima
ratnih zlo~ina, u kojoj je upozoreno na
zabrinjavaju}i pad kvaliteta optu`nica i sve
~e{}u praksu izbjegavanja procesuiranja
predmeta iz Prve i Druge kategorije, ranije
ustupljenih od Ha{kog tribunala. U prvih
sedam mjeseci 2014., Tuìla{tvo BiH
podiglo je ukupno 22 optu`nice u
predmetima ratnih zlo~ina. U fazi prethodnog saslu{anja i kontrole optu`nica, Sud
BiH je svega pet optu`nica potvrdio bez
prethodnog vra}anja na ure|enje, navodi
se u analizi Suda BiH. Optu`nicu protiv
Gligora Begovi}a, koji se tereti za kazneno
djelo ratnog zlo~ina u logoru Batkovi}, Sud
BiH je vra}ao na ure|enje ~ak ~etiri puta,
zbog brojnih skandaloznih propusta
tuìtelja koji su, u kona~nici, vodili ka
amnestiranju zlo~inca. Tako je, primjerice,
unato~ izjavama vi{e svjedoka koji su
tvrdili da je jedan od zarobljenika preminuo
usljed te{kog zlostavljanja od strane
Gligora Begovi}a i drugih straàra u logoru
Batkovi}, u optu`nici pisalo da je `rtva
trpjela sna`nu fizi~ku i psihi~ku bol zbog
sna`nog udaranja u predjelu disajnog
organa?! Nakon intervencije sudaca, u
novoj verziji optu`nice Begovi} je optuèn
za smrt tog zatvorenika, da bi tek nakon
tre}e i ~etvrte izmjene (preporuke) bio
okrivljen za jo{ ~etiri stravi~na ubojstva.
Suci su u istom slu~aju morali reagirati i
kada je tuìtelj propustio da guranje
cijevi pu{ke u analni otvor zatvorenika,
tjeranje zato~enih ljudi na me|usobne
seksualne radnje, kao i zadovoljavanje
15
29.10.2014
23:32
Page 16

straàra, okvalificira kao mu~enje, odnosno
silovanje ili seksualno zlostavljanje. No,
upozorenja koja su stizala najprije iz
odvjetni~kih krugova a potom i od sudaca
Suda BiH, nisu nimalo dotakla glavnog
dràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}a.
Tuìteljstvo BiH je podiglo 116 optu`nica
protiv 313 osoba za sva krivi~na djela, {to
pokazuje da se do kraja 2014. o~ekuje
najve}i broj podignutih optu`nica u jednoj
godini, uporno je posljednjih mjeseci
ponavljao Goran Salihovi} dok javnost u
BiH jo{ uvijek ~eka da na optuèni~koj
klupi vidi barem jednog krupnijeg
kriminalca ili ratnog zlo~inca.
OPERACIJA PATRIOT
Pro{logodi{nja istraga protiv predsjednika FBiH @ivka
Budimira zavr{ena je debaklom Dràvnog tuìteljsva
GORAN PROTIV GORANA, KO ]E KOME

No, nije Tuìteljstvo BiH za mandata
aktualnog {efa Gorana Salihovi}a krenulo u
neprimjereni medijski obra~un samo sa
kolegama iz Dràvnog suda, na koje su
poku{ali svaliti sav teret krivnje zbog
propusta tuìtelja. U jesen pro{le godine
Salihovi} je otvoreno zaratio i sa
direktorom SIPA-e, nakon {to ga je Goran
Zubac prijavio Visokom sudskom i
tuìteljskom vije}u BiH zbog opstruiranja
istrage protiv zastupnika u Parlamentu BiH
[emsudina Mehmedovi}a. U disciplinskoj
prijavi, koja je kasnije odba~ena, Zubac je
naveo da su za trajanja istrage protiv
Mehmedovi}a inspektori SIPA-e usko
sura|ivali s Tuìteljstvom BiH, po ~ijem su
nalogu i zapo~eli provjere na podru~ju
Te{nja. U iscrpnom je izvje{}u direktor
SIPA-e referirao VSTV-u da je na
zajedni~kom sastanku u maju 2013.
postupaju}i tuìtelj Mirko Le~i} najavio
hap{enje najprije Seada Dizdarevi}a
(jednog od osumnji~enih), da bi dva
mjeseca kasnije bio organiziran novi susret
u Tuìteljstvu BiH, na inicijativu Gorana
Zupca. Iako su na tom sastanku trebali biti
prezentirani svi dokazi koje je SIPA

prikupila protiv [emsudina Mehmedovi}a,
radi dogovora o daljem postupanju, u
ODNOS PREMA
KOLEGAMA:
Goran Zubac otkriva i da
je sa tog sastanka Goran
Salihovi istjerao svoje
najblie suradnike, tadanje efove Posebnog odjela
za ratne zloine Vesnu
Budimir i Dragana
orliju
OBRAÛN S CARINSKOM MAFIJOM

Iako se sumnji~i za milijunski kriminal, Kemal âu{evi}
tako|er je na privremenoj slobodi
16
prijavi Gorana Zupca pi{e da su {ef

Tuìteljstva BiH i postupaju}i tuìtelj
odmah na po~etku razgovora konstatirali
kako nema dokaza. Zubac otkriva i da je sa
tog sastanka Goran Salihovi} istjerao svoje
najbliè suradnike, tada{nje {efove
Posebnog odjela za ratne zlo~ine Vesnu
Budimir i Dragana ôrliju. Nakon {to su
pripadnici SIPA-e petnaestak dana kasnije
ipak priveli Mehmedovi}a, zbog sumnje da
je odgovoran za ratne zlo~ine nad srpskim
stanovnicima u Te{nju, tuìtelj Le~i}, tvrdi
direktor Zubac, nije traìo odre|ivanje
pritvora, pravdaju}i se da se tome protivi
glavni, odnosno Goran Salihovi}.
Disciplinsku prijavu koju je Zubac protiv
njega podnio VSTV-u, glavni dràvni
tuìtelj je, o~ekivano, komentirao kao jo{
jedan pritisak na Tuìteljstvo BiH i njega
osobno, nakon ~ega je prekinuo sve
kontakte s direktorom SIPA-e.
Nesposoban da profesionalne (zapravo,
dràvne interese) stavi iznad osobnih
konflikata, pona{aju}i se u maniru
uvrije|ene seoske mlade, Goran Salihovi}
je u posljednjih godinu dana najmanje dva
puta odbio slu`bene pozive Gorana Zupca
za zajedni~ki sastanak i prekinuo sve
kontakte sa njim. Iako je direktor SIPA-e
svaki put nazna~io da je njihov susret
nuàn, kako bi Tuìteljstvo BiH i najva`nija
dràvna policijska agencija dogovorili
programske smjernice rada iz oblasti
organiziranog kriminala i procesuiranja
ratnih zlo~inaca, {ef Tuìteljstva BiH nije
imao vremena za sastanak?! U jednom od
dopisa Salihovi} je Zupcu uljudno
poru~io da nema potrebe da ga poziva na
sastanke u sjedi{tu SIPA-e, te da direktor
SIPA-e moè do}i u njegov ured u
Tuìteljstvo BiH, s tim da je neophodno da
se najavi barem dan ranije.
Skandal:Skandal.qxd
29.10.2014
22:12
Page 17
SKANDAL NEDJELJE
DRAVNI SLUBENICI NA DRAVNOJ SKRBI
Tajniku federalnog Ministarstva socijalne politike

Fehimu Bekanu u posljednje tri godine po osnovu
naknada za lanstvo u upravnim odborima i
komisijama isplaeno vie od 100.000 KM
ada su prije ~etiri godine

sarajevski novinari pitali tajnika
federalnog Ministarstva rada i
socijalne politike Fehima Bekana
da li su gra|ani uistinu toliko
gladni da moraju ~ekati u redu za kupovinu
kruha od pola marke, dobili su odgovor
kakvom se, sasvim sigurno, nisu nadali od
dràvnog slu`benika koji bi trebao skrbiti o
najugroènijim kategorijama stanovnika.
Ne radi se tu o gladnima, ni o nekoj vrsti
{tednje, nego vi{e o cigan~enju velikog
broja gra|ana, komentirao je Bekan,
obja{njavaju}i novinarima da se
redovima za jeftini kruh pravi ruglo od
dràve, i da stanovnici BiH nisu toliko
gladni i siroma{ni kako pokazuju rezultati
istraìvanja. Polaze}i, valjda, od vlastitog
primjera - da zvani~ni pokazatelji ~esto
nisu i realna slika stanja, Fehim Bekan je
jasno poru~io kako je stav Ministarstva
rada i socijalne politike da nema potrebe za
kruhom od pola marke jer jo{ nismo spali
na tako niske grane?!
Dugogodi{nji tajnik federalnog Ministarstva rada i socijalne politike Fehim
Bekan zasigurno je jedan od najbolje situiranih dràvnih slu`benika, premda njegova
mjese~na pla}a ne prelazi 2.000 KM.
Prema zvani~nim podacima Ministarstva
financija FBiH, Fehim Bekan je od 1.
januara 2010. do danas naplatio gotovo
33.000 maraka po osnovu ~lanstva u
raznoraznim komisijama. Dodaju li se tome
i honorari koje je tajnik Bekan, kao ~lan
vi{e komisija u Ministarstvu rada i
socijalne politike, dobio od 2010. do kraja
2013., njegova trogodi{nja dodatna zarada
iznosi oko 50.000 KM. No, budu}i da je
Fehim Bekan isposlovao da tri i pol godine
bude vr{itelj du`nosti predsjednika
Upravnog odbora federalnog Fond za
profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje
invalida, mjese~no je zara|ivao jo{ po
1.500 maraka. Prethodno je Fehim Bekan,
kao ~lan Nadzornog odbora Instituta za
medicinsko vje{ta~enje zdravstvenog stanja
Federacije BiH, primao oko 1.200 maraka.
No, kako je svestrani dràvni slu`benik, uz
TOP LISTA NAJBOLJE PLA]ENIH DR@AVNIH SLU@BENIKA

Fehim Bekan je bio ~lan upravnih i nadzornih odbora, brojnih komisija, a usput je
dobio i certifikat ste~ajnog upravnika
sve obveze u komisijama, upravnim i

nadzornim odborima, uspio pribaviti i
certifikat ste~ajnog upravnika, ne treba
isklju~iti mogu}nost da je sebi, u
me|uvremenu, na{ao i jo{ pokoji dodatni
anga`man.
Kada se koncem 2010., nakon objave
izbornih rezultata, tada{nji federalni
ministar rada i socijalne politike Perica
Jele~evi} spremao za povla~enje s funkcije,
i dok se jo{ i{~ekivao njegov nasljednik
Vjekoslav âmber, tajnik Ministarstva
Fehim Bekan vje{to je iskoristio period
bezvla{}a da zaposli desetak novih
~inovnika. Tada je, izme|u ostalih, po
ugovoru o djelu angaìran Benjamin
Me{ak, sin Bekanovog prijatelja, koji je
nepunu godinu dobijao mjese~nu nov~anu
naknadu u iznosu od oko 1.500 maraka.
Me{ak je 2011. primljen u stalni radni
odnos, a potom je raspore|en na mjesto

internog revizora i, dakako, ~lana vi{e
komisija. Benjamin Me{ak je po osnovu
naknade za ~lanstvo u komisijama u
posljednje tri godine prihodovao vi{e od
30.000 KM. Dodatnu je zaradu od blizu
20.000 maraka ostvarila i Indira Dujmovi},
k}erka ro|enog brata Fehima Bekana, ina~e
referentica u federalnom Ministarstvu rada
i socijalne politike i, tako|er, neizostavna
~lanica skoro svih komisija. Pribli`no
jednaku svotu novca zaradio je i Dobrica
Jonji}, pomo}nik ministra Vjekoslava
âmbera. Jonji} je, osim anga`mana u
komisijama, vi{e od deset godina
predsjednik Upravnog odbora Zavoda za
zbrinjavanje mentalno invalidne djece i
omladine Pazari}, koji djeluje pod
ingerencijom federalnog Ministarstva rada i
socijalne politike.
17
asim:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
23:18
Page 18
RAT ZA KABLOVSKO TR@I[TE
Vlasnik najveeg kablovskog provajdera u Sarajevu Enes Hajdarevi dogovorio je

prodaju poslovnog carstva Telemachu, u vlasnitvu srbijanskog tajkuna Dragana
olaka, za 23 miliona eura, no realizaciju posla zaustavili su njegovi poslovni
ortaci koji tvrde da ih je Hajdarevi pokrao i da prodaje ukradenu robu
POSLOVNI ORTACI TVRDE DA

IM JE HAJDAREVI] UKRAO
10 MILIONA KM!
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ako se ~inilo da je samo pitanje dana

kada }e Telemach, vode}i internetski i
kablovski operater u regiji, preuzeti
srodnu sarajevsku tvrtku M&H Company,
sve je izvjesnije da od ovog posla
procijenjenog na oko 46 miliona KM na
kraju ne}e biti ni{ta. Sarajevska tvrka M&H
Company u stopostotnom je vlasni{tvu
Mahire Hajdarevi}, supruge Enesa
Hajdarevi}a, koji u suvlasni{tvu ima jo{
nekoliko srodnih firmi (HS, HKB Net) i
kontrolira zna~ajan dio trì{ta, ne samo
Sarajeva nego i Federacije BiH. Telemach u
suvlasni{tvu srbijanskog tajkuna Dragana
[olaka bio je spreman za preuzimanje M&H
Company platiti pozama{nu cijenu - 23
miliona eura, i taj bi posao ve} bio zaklju~en
da se u me|uvremenu nisu pobunili poslovni
partneri Enesa Hajdarevi}a koji osporavaju
prodaju tvrde}i da ih je Hajdarevi} pokrao i
nelegalno prisvojio ostvarenu dobit.
FIKTIVNE USLUGE
Jedan od poslovnih partnera Enesa
Hajdarevi}a, Aco Kabanica iz Slovenije,
tvrdi da je M&H Company nastala na
nelegalan na~in i da je njen jedini smisao u
tome {to je Enes Hajdarevi} iz postoje}e dvije
tvrtke, HS i HKB Net, isisavao novac i
Dvije od tri
firme Enesa
Hajdarevi}a
izgubile licencu
za rad
18
SVA\A ORTAKA ZAUS

Enes Hajdarevi} i Aco Kabanica v
zbog koga je blokirana prodaja
29.10.2014
23:18
Page 19
NEIZVJESNO SPAJANJE TELEMACHA I M&H COMPANY

prebacivao ga u tre}u firmu M&H Company,
koju je osnovao na ime svoje supruge Mahire.
Radio je to na temelju fiktivnih usluga, bez
znanja i suglasnosti ostalih partnera, i prema
dostupnim informacijama, do sada je na firmu
svoje supruge prebacio oko 10 miliona KM.
Kabanica ne osporava pravo Telemachu da
kupi M&H Company, no izri~ito navodi da
svoj vlasni~ki dio ne èli prodati i da prije
zaklju~ivanja kupoprodajnog ugovora
izme|u Hajdarevi}a i [olaka treba napraviti
fer diobeni bilans i precizno utvrditi
vrijednost kapitala svih poslovnih partnera.
SUDSKI EPILOG
Kabanici na ruku ide i presuda
Op}inskog suda Sarajevo iz 2011. godine,
kojom je Hajdarevi}u naloèno da
suvlasnicima omogu}i uvid u poslovne
knjige i tehni~ku dokumentaciju. Naime,
AUSTAVILA PRODAJU
ica vode iscrpljuju}i sudski spor
odaja njihove firme Telemach
ZLOUPOTREBA DOMINANTNOG POLO@AJA
Konkurencijsko vijee
kaznilo Sport klub
Suvlasnik Telemacha Dragan [olak na
trì{tu BiH pojavljuje se u dvostrukoj ulozi kao vlasnik tvrtke za emitiranje internetskog
i kablovskog signala i kao vlasnik privatne
televizije N1, {to se u ve}ini evropskih
dràva smatra klasi~nim sukobom interesa.
Po uzoru na svog nekada{njeg
prijatelja @eljka Mitrovi}a, s kojim je
nakon sva|e poslovnih partnera u ljeto

2010. godine, Hajdarevi} se kao nominalno
najve}i pojedina~ni suvlasnik (44 posto)
odnedavno u zavadi, [olak namjerava

formirati veliki broj televizijskih kanala,
poput Sport kluba, koji bi bili dostupni
samo pretplatnicima Telemacha.
Zbog toga uùrbano poku{ava pro{iriti
mreù pretplatnika u BiH, pored ostalog i
preuzimanjem drugih kablovskih
provajdera, poput M&H Company.
nametnuo kao stopostotni vlasnik, ne

dozvljavaju}i ostalim partnerima pristup
poslovnim prostorijama, a pogotovo
poslovnim knjigama. Op}inski sud u
Sarajevu presudio je u korist Hajdarevi}evih partnera, no sudska odluka ni do danas
nije provedena u djelo.
Danas kada je plja~ka zavr{ena i kada
je M&H Company preuzeo blizu 20.000
HS-ovih korisnika, i kada je na ra~un M&H
Company prebacio vi{e od 10 miliona KM,
supru`nici Hajdarevi} èle prodati ukradeno
i ukradenu robu pretvoriti u novac, pi{e u
dopisu koji je Hajdarevi}ev partner Aco
Kabanica uputio na niz pravosudnih i
dràvnih institucija BiH, pored ostalog i
Konkurencijskom vije}u BiH, pred kojim se
ve} dulje vrijeme razmatra sporno spajanje
Telemacha i M&H Company.
âk i mimo spora izme|u Hajdarevi}a i
njegovih poslovnih partnera, preuzimanje
M&H Company od strane [olakovog
Telemacha vi{e je nego sporno i, ~ini se,
posve neizvjesno.
Naime, spajanje ova dva internetska i
kablovska provajdera rezultiralo bi pretjeranom, dakle nedopu{tenom koncentracijom na trì{tu, u nekim gradovima i
op}inama i preko 70 posto! To bi bilo
pogubno za razvoj slobodnog i fer trì{ta i
vodilo bi ka monopolskom poloàju
Telemacha, ako ne na cijelom prostoru
Federacije BiH, a ono sigurno u nekim
ve}im gradovima i op}inama.
Osim toga, spajanje je sporno i zbog
jednog ranijeg spora koji se vodio pred
Kokurencijskim vije}em BiH, a u koji je
neizravno uklju~en suvlasnik Telemacha
Dragan [olak.
Rije~ je o televizijskom kanalu Sport
klub koji je vlasni~ki tijesno povezan s
Draganom [olakom i njegovim Telemachom.
KONKURENCIJSKO VIJE]E
KAZNILO SPORT KLUB
Kanal Sport klub ekskluzivno se emitira
preko kablovske mreè Telemacha, a svi
poku{aji ostalih kablovskih operatera da
19
29.10.2014
23:19
Page 20
RAT ZA KABLOVSKO TR@I[TE

pod jednakim komercijalnim uvjetima
emitiraju ovaj kanal ostali su bez rezultata.
Naposljetku su se àlili Konkurencijskom
vije}u BiH zahtijevaju}i za{titu od
zloupotrebe dominantnog poloàja.
Konkurencijsko vije}e je 2012. godine
usvojilo àlbu: vlasniku Sport kluba
izre~ena je nov~ana kazna u iznosu od 125
hiljada konvertibinih maraka i naloèno mu
je da pod jednakim uvjetima zaklju~i
ugovor o emitiranju ovog kanala sa svim
zainteresiranim kablovskim provajderima.
Dio presude koji se ti~e nov~ane kazne,
Sport klub je prihvatio, no drugi dio
presude, koji se ti~e zloupotrebe
dominantnog poloàja, ostao je mrtvo
slovo na papiru. Istina, Sport klub je
formalno punudio sklapanje ugovora
zainteresiranim provajderima, no uvjeti su
PRIGOVOR POSLOVNOG
ORTAKA:
Danas kada je pljaka
zavrena i kada je M&H
Company preuzeo blizu
20.000 HS-ovih korisnika,
i kada je na raun M&H
Company prebacio vie od
10 miliona KM, Hajdarevii ele prodati kompaniju i prisvojiti svu zaradu
bili vi{estruko nepovoljniji od onih koje
ima Telemach.
Kako doznajemo, Konkurencijsko
vije}e BiH namjerava uskoro po slu`benoj
du`nosti utvrditi fakti~ko stanje i ako se
pokaè da se vlasnik Sport kluba oglu{io o
rje{enje, uslijedit }e nova, neuporedivo
ozbiljnija kazna koja, pored ostalog,
uklju~uje i privremenu zabranu emitiranja
Sport kluba.
Oteàvaju}a okolnost za Enesa
Hajdarevi}a predstavlja i ~injenica da je
KAZNA ZA
MONOPOLSKU
POZICIJU
Konkurentsko
vije}e BiH izreklo je
o{tru sankciju
kanalu Sport Klub,
koji je vlasni~kii
povezan s tajkunom
iz Srbije Draganom
[olakom
golemi dio svojih korisnika kablovskog

signala povezao na divlje, preko mreè
kablova postavljenih na stubove gradske
RAK-RANA ENESA HAJDAREVI]A
HS i HKB posluju nelegalno!

Prema pouzdanim informacijama
Slobodne Bosne, dvije tvrtke u kojima
Enes Hajdarevi} ima ve}insko vlasni{tvo,
HS i HKB Net, izgubile su licencu jo{ prije
godinu dana zbog internog sukoba
suvlasnika. Regulatorna agencija za
komunikacije ostavila je Hajdarevi}u rok od
20
12 mjeseci u okviru kojeg je morao posti}i

sporazum s ostalim suvlasnicima, no kako
se to nije desilo, RAK je odbio produìti
dozvolu navedenim firmama. Postavljeni
rok istekao je 23. oktobra 2014. godine i
od tog datuma HS i HKB posluju bez
odgovaraju}e dozvole RAK-a!
rasvjete bez odgovaraju}eg suglasnosti i

potpisanog ugovora s vlasnicima stubova Elektroprivrede BiH i op}ina. Procjenjuje
se da barem 40 posto priklju~aka ovog
provajdera visi u zraku i svakog trena
mogu ostati bez signala. Dodu{e, u boljoj
poziciji nisu ni korisnici usluga ostalih
provajdera. Me|u njima i Telemacha, koji
nakon dolaska na trì{te BiH nije pretjerano
investirao u izgradnju vlastite opti~ke
mreè, nego je zadrào ve}inu nelegalno
postavljenih kablova.
Sve su to razlozi zbog koji }e, gotovo je
izvjesno, propasti veliki posao spajanja
vode}ih provajdera - Telemacha i M&H
Company.
28.10.2014
15:12
Page 1
eronet:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
22:35
Page 22
AFERA ERONET, DRUGI DIO
Istog dana kada su po nalogu Tuiteljstva BiH uhapeni direktori HT-a Mostar
STIPE PRLI i ZORAN BAKULA, lanovi Nadzornog odbora te kompanije, u kojem
prevagu imaju kadrovi SDP-a, odrali su telefonsku sjednicu; prema ranijem
nalogu federalne Vlade, a zbog navodnog gubitka povjerenja, donesena je
odluka o smjeni Bakule, dok o eventualnoj suspenziji njegovog efa Prlia,
unato optubama za milijunski kriminal, nije bilo ni govora
STIPE PRLI]
ZLATNI SPONZOR IZ GRUDA

osljednjeg radnog dana pro{log

tjedna, dok se na Sudu BiH jo{
odlu~ivalo o odre|ivanju pritvora
predsjedniku Uprave Hrvatskih
telekomunikacija Mostar Stipi
Prli}u i izvr{nom direktoru za pokretnu
mreù Zoranu Bakuli, ~lanovi Nadzornog
odbora te kompanije odràli su telefonsku
sjednicu. No, nije povod njihovog
zasjedanja, kako bi se logi~no dalo pretpostaviti, bilo hap{enje dvojice direktora, nego
provo|enje ranijeg naloga federalne Vlade
za smjenu Zorana Bakule. Iako je, naime,
sjednica zakazana nekoliko dana ranije, sa
zada}om da Bakulu, koji je u me|uvremenu
otkazao poslu{nost, zamijeni Slaven
Grbavac, ~lanovi su se Nadzornog odbora,
pod predsjedavanjem SDP-ovca Ante
Kre{i}a, pona{ali ba{ kao da nije vanredna
situacija. Nakon {to su za novog vr{itelja
du`nosti direktora za pokretnu mreù u
narednih {est mjeseci postavili Grbavca, o
eventualnoj Prli}evoj suspenziji se uop}e
nije govorilo, budu}i da je Nadzorni odbor
imao pre~eg posla.
DIREKTIVA IZ SARAJEVA
Suglasnost za smjenu izvr{nog direktor
HT-a Mostar Zorana Bakule data je na
sjednici Vlade Federacije BiH, koja je
odràna 10. septembra, uz obrazloènje da
je on izgubio povjerenje vlasnika kapitala?!
Budu}i da, istodobno, povjerenje nije
izgubio i Bakulin {ef Stipe Prli}, unato~
javno prezentiranim dokazima o njegovom
kriminalnom upravljanju kompanijom,
posve je jasno kako su se iza neuvjerljive
PODR[KA FEDERALNE VLADE

Unato~ optu`bama za milijunske pronevjere, Stipe
Prli} i dalje uìva povjerenje SDP-ovih ministara
argumentacije federalnih ministara skrivali

posve drugi razlozi. Dodajmo tome da su na
istoj sjednici Vlade FBiH za nove-stare
~lanove Nadzornog odbora mostarskog
javnog poduze}a predloèni Ante Kre{i},
Dragi @ujo, Anita ôlak, Irma Memi},
Sejad ôlak i Pero Grubi{i}, koji su potom
dobili direktivu da se rije{e Zorana Bakule,
imenuju Slavena Grbavca i krenu u
realizaciju nekoliko projekata vi{emilijunske vrijednosti. Kako je, me|utim, sjednica
odràna telefonski, izme|u ~lanova
Nadzornog odbora iz Mostara i Zagreba,
realiziran je tek dio plana, ranije
osmi{ljenog u samom vrhu SDP-a.
Prema tvrdnjama sugovornika, dobro
upu}enog u tajne poslovanja HT-a Mostar,
navodni kapitalni projekti trebali su
posluìti kao jo{ jedan paravan za
izvla~enje golemih svota novca. Sredstva
bi bila utro{ena za pokrivanje dijela

tro{kova predizborne kampanje SDP-a,
koja je, prema nekim procjenama, ko{tala
preko milijun KM, a navodno je Stipe Prli}
na isti na~in planirao kupiti i naklonost
drugih stranaka - Demokratske fronte i
HDZ-a 1990. No, nije ra~unao da }e
njegov dugogodi{nji najpovjerljiviji
suradnik Zoran Bakula naglo promijeniti
mi{ljenje i odustati od poslova na ivici
zakona. U tom se smislu pretpostavlja da je
Bakula ve} bio upla{en pozivima za
saslu{anje u Kantonalnom tuìteljstvu u
Mostar, gdje je tuìtelju Spomenku Juki}u
davao iskaze u istrazi oko poslovne
suradnje s marketin{kim agencijama iz
Sarajeva. Kako god, nakon {to je Bakula
kao jedan od ~etvorice ~lanova Uprave HT-a
Mostar odbio dati suglasnost na realizaciju
vi{e projekata, SDP-ovi su mu ministri,
Da li je Zoran Bakula smijenjen jer je odbio financijski

pripomo}i izbornu kampanju SDP-a?
22
eronet:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
22:35
Page 23
KAPITALNI PROJEKTI ZA NASTAVAK

TELEFONSKA
SMJENA
^lanovi
NO Eroneta
odluku o smjeni
Zorana Bakule
donijeli su na
telefonskoj
sjednici
dakako po Prli}evoj preporuci, na{li

nasljednika.
MILIJUNSKA NABAVKE
ZA KRAJ MANDATA
Dio poslovne dokumentacije do koje je
do{la Slobodna Bosna, potvr|uje da je
Uprava HT-a Mostar sredinom septembra
ove godine donijela odluku o pokretanju
postupka nabavke upgrade i licencno
MI POKRIVAMO SVE
Direktor HT-a Mostar Stipe Prli je

znao da e biti uhapen
Nekolicina mostarskih poznanika Stipe
Prli}a nagovijestili su nam kako je on,
nekoliko dana prije po~etka akcije
Gibraltar, znao da }e biti uhap{en i da
se spremao za dolazak policajaca. Ranije
smo pisali da je direktor HT-a Mostar
proteklih godina, nakon {to je protiv njega
pro{irenje radijske mreè, vrijednog 2,8

milijuna maraka, i to bez obra~unatog
PDV-a. U obrazloènju rje{enja je navedeno da kompletna radijska mreà HT-a
Mostar radi na dvije godine staroj SW
verziji, kao i da }e oprema biti kupljena od
tvrtke Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba.
Petnaestak dana kasnije usvojeno je
izvje{}e o nabavci opreme za pro{irenje
radijske mreè od zagreba~ke kompanije, s
tim da je sada procijenjena vrijednost tri
milijuna KM, ponovno bez obra~unatog
poreza. Navedeno je da se odluka mora
donijeti najkasnije do 2. oktobra. Naredna
otvorena istraga, u tom poduze}u

zapo{ljavao djecu sudaca, tuìtelja,
lokalnih politi~ara. No, odskora se me|u
novoprido{lim radnicima HT-a Mostar
na{ao i brati} An|elka Hrgi}a,
pomo}nika direktora SIPA-e za
Kriminalisti~ko-istra`ni odjel.
je nabavka, istina u skromnijem iznosu od

205.000 KM, dogovorena 16. oktobra i
odnosi se na kupovinu opreme za
odràvanje sustava klimatizacije i grijanja u
objektima HT-a Mostar. Zanimljivo je,
me|utim, da je odluka trebala biti donesena
do 22. oktobra, kada su policijski istraìtelji
zakucali na vrata Stipe Prli}a i Zorana
Bakule. Nova bi Uprava HT-a Mostar, kako
se naga|a, do kraja godine, odnosno do
formiranja nove federalne Vlade, trebala
potpisati jo{ najmanje dvadeset ugovora o
nabavkama, ~ija kona~na vrijednost nije
poznata.
êstitamo
31. 10.
- Svjetski
dan {tednje
23
dodik:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
22:13
Page 24
AMERI^KI (G)LOBISTI
Prema amerikom zakonu o registraciji stranih

agenata (Foreign Agents Registration Act), agenti
(obino lobisti, advokati ili konsultanti) koji rade za
inostrane vlade ili politiare moraju se registrovati
u javnu bazu podataka pri Amerikom ministarstvu
pravde. Prema javno dostupnim dokumentima,
Republika Srpska je u periodu od 2006., do kraja
2010. godine za plaanje amerikih lobista potroila
oko 10 miliona dolara, a slian tempo potronje
para poreskih obvezika za plaanje prodavaa
magle nastavljen je do danas
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ktuelni i budu}i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

gostoju}i po~etkom septembra
2014. godine na srbijanskoj
televiziji Happy iznio je {okantan
podatak da je Republika Srpska dosad
mogla da se otcijepi od Bosne i
Hercegovine i da su mu takvu pogodbu
nudili Amerikanci, ali da u RS-u nisu imali
onoliko novca koliko su lobisti iz te dràve
traìli za taj posao. Iako nije spomenuo
konkretnu cifru, sam Dodik je izjavio da
se zaledio kada mu je ameri~ki lobista
saop{tio koliko bi ko{tala nezavisnost
njegovog entiteta. Cijene je dovoljno
visoka da je te{ko dosti`na, rekao je Dodik
koji vi{e nego izda{no pla}a lobiste,
posebice ameri~ke.
DODIK & ASSOCIATES

Procjenjuje se da je od 2006. do kraja
2010. godine Republika Srpska na ime
pla}anja lobista, konsultanata... jednom
rije~ju prodava~a magle, potro{ila blizu

deset miliona ameri~kih dolara. [tavi{e,
2009. godine, prema analizi fondacije
Sunlight, Republika Srpska je u Americi
bila na tre}em mjestu po potro{nji u
lobiranju sa utro{enih preko 4,6 miliona
dolara. Vi{e od RS-a potro{ili su samo
Kajmanski Otoci i Ujedinjeni Arpski
Emirati. Ako ho}ete da se odbranite od
nekoga, onda morate da ga upoznate,
morate da u|ete u njegovu psihu i da vidite
{ta namjerava. Bilo je logi~no da smo tad
(2006. godine) ja i moji ljudi razmi{ljali na
ovaj na~in: ako ho}emo da smanjimo
pritisak Amerikanaca, onda moramo da
na|emo nekog ko }e za nas raditi, a da je
Amerikanac, rekao je Dodik obja{njavaju}i razloge za angaòvanje ameri~kih
lobista. Me|utim, prema ameri~kom
zakonu o registraciji stranih agenata
(Foreign Agents Registration Act) donesenom 1938. godine, agenti (obi~no lobisti,
advokati ili konsultanti) koji rade u za
inostrane vlade ili politi~are moraju se
registrovati u javnu bazu podataka pri
Ameri~kom ministarstvu pravde. Ministarstvo pravde kaè da detalji ovih odnosa
POTPISNICI NA DJELU
Milorad Dodik i @eljka Cvijanovi} potpisnici su ugovo
sa lobisti~kim i konsultantskim ameri~kim firmama
SVI DODIKOVI
STRANI PLA]ENICI
Brojne ameri~ke konsultantsko-lobisti~ke kompanije
koje je angaìrao Dodik ko{tale su budèt RS-a
desetine miliona dolara
24
29.10.2014
22:14
Page 25

BEOGRADSKE VEZE
Srbijanska firma
po uzoru na RS
Pored Vlade RS-a, kompanija
Picard, Kentz and Rowe LLP od
decembra 2009. godine radi i za
srbijansku konsultantsku firmu Agencija
za konsalting Sigma Team Plus.
Partnerstvo koje srbijansku firmu ko{ta
30 hiljada dolara mjese~no formirano je
da promovira ameri~ke investicije u
Srbiji, da asistira srbijanskim i ameri~kim
kompanijama u pronalaènju i
povezivanju zajedni~kih partnera i da
promovi{e imid` Srbije u SAD-u kako bi
privukli strane, odnosno ameri~ke
investitore.
govora
ma
PRVO PA MU[KO
Me|u prvim potpisanim ugovorima je ugovor
kojeg je Milorad Dodik potpisao sa Jackom
Quinnom, predsjedavaju}im firme Quinn
Gillespie & Associates
pripadaju javnom domenu jer izvor

informacija i identitet lica koja poku{avaju
uticati na javno mnijenje, politiku i zakone
u SAD-u treba biti transparentan.
Ubrzo nakon {to je Milorad Dodik
postao premijer 2006. godine, Vlada
Republike Srpske angaòvala je kompaniju koja se zove Capitol Links, a Dodik je
uglavnom radio sa uposlenikom ove firme
po imenu Gregory Minjack, koji je sluìo i
kao njegov specijalni predstavnik u
glavnom
gradu
Amerike.
Prema
Minjackovim navodima, on je za Dodika
radio samo godinu dana, odnosno 2005.
godinu, a prema instrukcijama State
Departmenta i ameri~kog ambasadora u
BiH. Minjack je mo`da dobio ugovor od
ameri~ke vlade da radi sa Dodikom 2005.
godine, ali dokumenti Ameri~kog
ministarstva pravde dokazuju da je ve}
sljede}e godine postao novi premijerov
privatni specijalni predstavnik u Washingtonu za platu od sedam hiljada dolara
mjese~no, plus poslovni tro{kovi, a da je
nastavio raditi za Dodika i 2007. godine. U
januaru iste godine Milorad Dodik
potpisao je ugovor sa lobisti~kom firmom
Quinn Gillespie & Associates (QGA).
Dodik
je
ugovor
potpisao
sa
predsjednikom QGA Jackom Quinnom,
koji je sluìo kao savjetnik u Bijeloj ku}i u
vrijeme predsjednika Billa Clintona od
1995. do po~etka 1997. godine. Pored
Quinna, me|u osniva~ima QGA je i
republikanski politi~ki strateg E d
Gillespie, koji je bio i vi{i savjetnik u
predsjedni~koj kampanji Mitta Romneyja.
Na platnom spisku QGA na{ao se i
ambasador Ralph R. Johnson, koji je od
avgusta 1999., do jula 2001. godine
obna{ao du`nost glavnog zamjenika
25
29.10.2014
22:15
Page 26
AMERI^KI (G)LOBISTI
visokog predstavnika u BiH. Prema
ugovoru, cijena mjese~nog anga`mana
QGA bez mogu}nosti refundacije iznosila
je 106 hiljada dolara i 16 hiljada dolara
mjese~nih tro{kova. Uposlenici QGA
letjet }e prvom, ili biznis klasom, a sav
hotelski smje{taj bit }e prve klase,
doslovno stoji u spomenutom ugovoru u
kojem su obaveze QGA manje pecizirane.
Naime, ~lanovi QGA tima bi pruàli
nejasne usluge kao {to je razvoj
sveobuhvatne medijske strategije i
nacionalnu komunikacijsku kampanju,
te nadgledanje odnosa prema EU, UN i
SLOBODNA KU]A
Partner Milorada Dodika, pijun,

subverzivac, lobista...
Ministar za ekonomske odnose i
regionalnu saranju Igor Vidovi} u januaru
pro{le godine za promociju stranih
investicija potpisao je ugovor sa
konsultantskom ku}om Myrmidon Group
LLC sa sjedi{tem u New Yorku. Ovu firmu
2007. godine osnovao je Adrian
Karatnycky koji je bio predsjednik i izvr{ni
direktor kontroverzne nevladine organizacije
Freedom House od 1993. do 2004. godine.
Tokom Karatnyckyjevog mandata u
Igor
Vidovi}
entiteta ko{tao je 4,4 miliona dolara.

MYRMIDON GROUP
Ugovor izme|u Myrmidon Group i vlade RSa potpisali su ministar za ekonomske
odnose i regionalnu suradnju Igor Vidovi} i
osniva~ ameri~ke firme Adrian Karatnycky
OHR-u. Anga`man lobisti~ke firme

QGA, s kojom je Dodik posljednji put
produìo ugovor krajem januara 2010.
godine, poreske obveznike manjeg bh.
SKUPO, A (BES)POTREBNO
Krajem oktobra 2008. godine Milorad
Dodik potpisao je ugovor i sa advokatskom
superfirmom Dewey& LeBoeuf. Ova
advokatska firma sa sjedi{tem u New Yorku
trebala je da osmisli pravnu i diplomatsku
strategiju i utvrdi pravni status Republike
Srpske u odnosu na Ured visokog
predstavnika u BiH i u odnosu na legalni i
(G)RUPA U ZAKONU
Ugovor sa konsultantskom firmom

Laurus Group
@eljka Cvijanovi} u februaru 2011.
godine potpisala je jo{ jedan ugovor sa
ameri~kom konsultantskom firmom Laurus
Group. U ime Laurus Group ugovor je
potpisao predsjednik firme Henry Thomas
26
Jones. Mjese~ni anga`man Laurus Group

ko{ta 45 hiljada dolara plus 10 hiljada dolara
za podmirenje uredskih tro{kova. Samo za
2011. godinu RS je toj konsultantskoj firmi
isplatila 605 hiljada dolara.
Freedom House, jedan predstavnik UN-a tu

organizaciju je nazvao ma{inerijom
subverzije, koja je blià obavje{tajnoj slu`bi
nego nevladinoj organizaciji. Karatnycky je
napustio Freedom House kako bi postao
privatni konsultant 2004. godine. Vidovi} i
Karatnycky ugovor o anga`manu njegove
konsultantske firme Myrmidon Group
potpisali su 15. januara pro{le godine, a
cijena mjese~nog anga`mana je 70 hiljada
dolara.
Adrian
Karatnycky
administrativni status Distrikta Br~ko. U

ime firme Dewey& LeBoeuf ugovor je
potpisao Edward B. Rowe, a mjese~ne
usluge ko{tale su 175 hiljda dolara. Iako je
ugovor bio potpisan na godinu dana,
raskinut je u aprilu 2009. godine kada su
Edward B. Rowe i Donovan Picard
napustili Dewey& LeBoeuf koja je maju
2012. godine i zvani~no proglasila bankrot.
Bilo kako bilo, Republika Srpska je ovoj
advokatskoj firmi za petomjese~ni angaàn
isplatila blizu 1,8 miliona dolara.
Spomenuti dvojac Rowe i Picard sa
kolegom Andrewom W. Kentzom 2009.
godine osnivaju firmu Picard, Kentz and
Rowe LLP sa sjedi{tem u Washingtonu, a
ve} u maju iste godine potpisuju ugovor sa
Republikom Srpskom i napla}uju
predujam u iznosu od 175 hiljada dolara.
Usluge RS-u firma Picard, Kentz and
Rowe LLP po~ela je pruàti u junu iste
godine, a mjese~na naknada iznosila je
290 hiljada dolara. Drugim rije~ima, od
juna do kraja decembra 2009. godine RS je
na ra~un ove va{ingtonske firme uplatila
1,74 miliona dolara za savjetovanje vlade
29.10.2014
22:15
Page 27
AMERI^KI
LOBISTA
Jack Quinn,
ameri~ki advokat i
biznismen, sluìo je
kao savjetnik u
Bijeloj ku}i u
vrijeme predsjednika
Billa Clintona
UGOVOR O (NE)DJELU
Ugovor o anga`manu Laurus Group krajem
februara 2011. godine potpisali su @eljka
Cvijanovi} i Henry Thomas Jones
u stvarima koje se ti~u me|unarodnog

prava. Mi }emo raditi sa RS-om i njenim
predstavnicima na podno{enju tu`be, ili
tu`bi, u SAD-u i mogu}e sudovima drugih
zemalja u ime Srba koji su pretrpjeli
gubitke, o{te}enja, ili ozljede u ljudstvu i
imovini tokom nezakonitih akcija
po~injenih tokom oruànog sukoba u BiH
od 1991., do 1995. godine, stoji, izme|u
ostalog, u jednom od ugovora potpisanog
izme|u Picard, Kentz and Rowe LLP i RSa. Va{ingtonska firma 2011. godine
pokrenula je i je i malo poznatu web
stranicu BiH Dayton Project za
investitore, novinare, istraìva~e i
studente. Prema registru Ameri~kog
ministarstva pravde, posljednji ugovor
izme|u RS-a i Picard, Kentz and Rowe
LLP potpisan je krajem januara pro{le
godine. U ime RS-a ugovor je potpisala
tada{nja ministrica za ekonomske odnose i
regionalnu saradnju, a kasnije premijerka
@eljka Cvijanovi}, a ispred va{ingtonske
firme
partner
Donovan
Picard.
Dogovorena cijena pruànja usluga
manjem bh. entitetu iznosila je 112 hiljada
dolara mjese~no. Dakle od 2009. do kraja
2013. godine anga`man va{ingtonske
firme Picard, Kentz and Rowe LLP
poreske obveznike RS-a ko{tao je desetak
miliona dolara.
27
formiranje vlasti:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
23:02
Page 28
RAT ZA SKUP[TINSKU VE]INU U RS-u
Kljuni postizborni cilj MILORADA DODIKA, da formira Vladu RS-a, komplikuje

injenica da mora napraviti koaliciju s nekoliko stranaka iji lideri ne kriju velike
apetite; naa novinarka otkriva ta od predsjednika SNSD-a trae njegovi
koalicioni partneri i na koji nain Savez za promjene moe
formirati skuptinsku veinu u RS-u
PARLAMENTARNA VE]INA
DO 42 PREKO BEOGRADA
Pi{e: MIRHA DEDI]
akon objavljivanja kona~nih

rezultata izbora jasan je sastav
Narodne skup{tine RS-a. U
SNSD-u su iznena|eni CIKovom ra~unicom, od o~ekivanih
44 mjesta za vladaju}u koaliciju spali su na
tijesnu ve}inu. Naime, koalicija okupljena
oko SNSD-a ima minimalnu ve}inu od 42
poslanika, od ~ega SNSD ima 29, koalicija
DNS-NS-SRS osam, a Socijalisti~ka partija
pet. Savez za promjene (DSD-PUP-SRS
RS) ima 24 poslani~ke fotelje, PDP sedam i
âvi}ev NDP pet, {to daje ukupan zbir od
36 poslanika.
Tas na vagi mogla bi da bude koalicija
Domovina sa svojih pet mjesta u
Skup{tini RS-a. Ukoliko koaliraju sa
strankama okupljenim oko SNSD-a, ova
ve}ina mogla bi da oja~a na 47 poslani~kih
mandata. Savez za promjene, me|utim, ~ak
i sa Domovinom ne moè dobaciti do
42 poslani~ka mjesta. U tom slu~aju,
podr{ku bi morali da traè u suprotnom
taboru, a ponuda bi prvo mogla da padne
naprednjacima Adama [ukala koji imaju
dva mjesta u NS RS-a.
ADAM [UKALO
NAJPO@ELJNIJA UDAVAÂ
Trgovina je zapo~ela. Adam [ukalo
na{ao se u poziciji najpoèljnije udava~e.
Na proslavi krsne slave Napredne stranke
RS-a Svete Petke, prvi pored [ukala sjeo je
Milorad Dodik. Me|utim, ni politi~ari iz
SDS-a i PDP-a nisu odbili njegov poziv na
ovu proslavu. [ukalo se do sada izja{njavao
da èli zadràti poziciju uz Marka Pavi}a,
zahvaljuju}i kojem je i dobio kompenzacioni mandat. Me|utim, dobro upu}eni
izvori tvrde da }e [ukalo otkazati podr{ku
Pavi}u u pregovorima sa Dodikom, ukoliko
to od njega zatraì Aleksandar Vu~i}, lider
28
VUÎ]EVA ULOGA U
POSTIZBORNOM
RASPLETU
Vu~i} bi mogao sugerisati [ukalu
kojoj koaliciji da se prikloni
Srpske napredne stranke, pod ~ijim se

politi~kim patronatom nalazi [ukalo.
Oba suprotstavljena tabora gr~evito se
bore za skup{tinsku ve}inu. Borba se vodi
svim raspoloìvim sredstvima. SDS je
uputio poziv svim strankama, osim SNSD-a,
za pregovore o formiranju nove Vlade RSa.
Lider SNSD-a Milorad Dodik javno je
rekao da je sa koalicionim partrnerima
postigao dogovor o formiranju Vlade RS-a,

me|utim tu pri~u do zaklju~enja ovog teksta nisu potvrdili u DNS-u, ali ni u
Socijalisti~koj partiji RS-a. Varni~i na sve
strane i neformalni pregovori uveliko se
vode. Kako sada stvari stoje, sve opcije su
u igri.
Broj poslanika je takav da {est partija
moè napraviti vladaju}u koaliciju, ne vi{e
tri, SNSD, DNS i SP RS-a, ve} uz njih i
Klju~nu ulogu u formiranju

vlasti u RS-u mogao bi imati
Aleksandar Vu~i}!
29.10.2014
23:02
Page 29
POSTIZBORNA KRI@ALJKA
SDS TRA@I
PONOVNO
BROJANJE GLASOVA
Mladen Bosi} je uvjeren da
}e Koalicija za promjene
formirati Vladu RS-a
dvije radikalne stranke i Napredna stranka

RS-a. To govori da ukoliko do|e do formiranja takve Vlade me|u njima, to }e biti
vrlo nestabilna vlada. Odnosno Vlada u
kojoj bi SNSD platio najve}u cijenu.
Karakteristika ovih izbora je zna~ajna podijeljenost dru{tva u RS-u, pad autoriteta
Milorada Dodika i pad ugleda SNSD-a,
kaè Mladen Ivani}, lider PDP-a.
Dodik vodi te{ke i mu~ne pregovore
unutar sve labavije koalicije koju ~ine
SNSD, DNS i SPRS. Dva manja partnera,
DNS i SPRS, u mogu}nosti su da odmah
zape~ate sudbinu SNSD-a, tako {to }e ih
gurnuti u opoziciju. Njihovo ostajanje uz
SNSD ne garantuje im vlast zbog niza uslova, od kojih je jedan od bitnijih - ~etiri
nesigurna mandata za koje ne mogu garantovati da }e podràti takvu odluku.
Istovremeno, koaliranje sa Savezom za
promjene, DNS-u i socijalistima pruà
mogu}nost ve}eg u~e{}a u vlasti od
nesigurne kombinacije sa SNSD-om.
TE[KI PREGOVORI SA
KOALICIONIM PARTNERIMA
Milorad Dodik ne namjerava dati DNS-u,
Socijalistima RS-a i Naprednoj stranci
RS-a poziciju premijera, niti ministara
unutra{njih poslova i finansija
29
29.10.2014
23:04
Page 30
RAT ZA SKUP[TINSKU VE]INU U RS-u

Prema saznanjima na{eg lista, Dodik ne

namjerava dati Marku Pavi}i i Adamu
[ukalu pozicije premijera niti ministara
unutra{njih poslova i finansija koje oni
traè. Ukoliko bi to u~inio, sveo bi SNSD
na ulogu koju socijalisti imaju u jo{ uvijek
aktuelnoj vladi @eljke Cvijanovi}. Takav
rasplet za Dodika bi zna~io potpuni
politi~ki debakl jer bi njegov i uticaj
SNSD-a bio potpuno marginaliziran.
Dodik insistira da SNSD postavi premijera, a za to mu je neophodan dogovor sa
SDA, kako bi privukao koaliciju
Domovina na svoju stranu i oja~an
otpo~eo pregovore sa DNS-om i socijalistima. U Banjoj Luci se moè ~uti da Igor
Radoji~i} traì premijersko mjesto i da ga u
tome podràva Neboj{a Radmanovi}.
Me|utim, izvori iz SNSD-a tvrde da Dodik
na to ne}e pristati jer bi eventualna premijerska pozicija mogla oja~ati Radoji~i}a
koji se nalazi na ~elu Dodiku supotstavljene
frakcije u SNSD-u.
Dodik ne vjeruje Radoji~i}u i zato je
njegov prvi izbor za mandatara nove vlade
RS-a Stevo Mirjani}, aktuelni ministar
poljoprivrede RS-a, a kao druga opcija
spominje se Sredoje Novi}, ministar civilnih poslova BiH. I jedan i drugi omogu}ili
bi Dodiku da i dalje upravlja Vladom RS-a,
LIDER PO MJERI EVROPE

Budu}i ~lan Predsjedni{tva BiH
Mladen Ivani} i Savez za promjene
imaju podr{ku Josepha Daula,
predsjednika Evropske narodne
partije, da formiraju vlast na
nivou BiH i u RS-u
a i unutar SNSD-a ne bi bilo toliko tenzija

kao u slu~aju da Radoji~i} bude inaugurisan za premijera.
Zanimljivo je da u banjalu~kim
VIJE]E MINISTARA BiH BEZ SNSD-a
Dragan ovi dri kljueve Vijea

ministara BiH
Stanje u Republici Srpskoj je krajnje
neizvjesno, {to se automatski prenosi i na
dràvni nivo. Svakako da u cijeloj pri~i
nije nebitna i uloga novog srpskoga ~lana
dràvnoga Predsjedni{tva Mladena
Ivani}a, jednog od lidera Saveza za
promjene u RS-u, ~iji je glas potreban, ali
nije presudan, za utvr|ivanje prijedloga
imena novoga mandatara Vije}a ministara
BiH. Ivani} tvrdi da }e Savez za promjene
u}i u Vije}e ministara BiH.
Mi moèmo napraviti ve}inu na
nivou BiH, bez ikakvih problema. SDS
i PDP, s jedne strane, i SDA i HDZ, sa
druge. Ta ve}ina moè biti potpuno
stabilna i Evropska narodna partija
o~ekuje da to uradimo. I ja o~ekujem
od svojih kolega da to rade. Ja sam
na izborima dobio najvi{e glasova od
svih kandidata, to zna~i da je meni dat
legitimitet da odredim koja }e strana
predstavljati Republiku Srpsku u institucijama BiH. Uvjeren sam da to treba
biti Savez za promjene. Sti~e se utisak
da Dragan ôvi}, iako ja sa njim do
sada nisam razgovarao, preferira
SNSD. Mislim da je to vrlo te{ko objas-
30
niti i smatram da bi bilo puno logi~nije

da se prihvati moj prijedlog, kaè
Mladen Ivani}.
ÔVI] JO[ NIJE

PRELOMIO
Da li }e Dragan ôvi}
okrenuti le|a
dugogodi{njem
strate{kom savezniku
Miloradu Dodiku
politi~kim krugovima niko vi{e ne pri~a o

koaliciji Domovina kao spornom partneru i probosanskoj opciji.
Ukoliko koalicija Domovina bude
klju~na za formiranja ve}ine, SDA }e traìti
va`ne pozicije u Vladi RS-a. U ovoj koaliciji ne kriju da se njihovi apetiti porasli na
pet pozicija u Vladi RS-a. To je potvrdio i
[efik Dàferovi}, potpredsjednik SDA. On
kaè da ova stranka traì da bo{nja~ka
mjesta u Vladi RS-a budu popunjena
kadrovima koje }e predloìti SDA, odnosno ~lanica Domovine, a ~iji je SDA stub.
EVROPSKA NARODNA
PARTIJA PROTIV DODIKA
Predsjednik Evropske narodne partije
Joseph Daul ~estitao je Mladenu Ivani}u na
izboru za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH
i pozvao Ivani}a i PDP da zajedno sa SDS-om
i ostalim narodnim partijama formiraju
novu Vladu RS-a, jer su, kako je naveo
gra|anima, neophodni odgovorni lideri.
Nadam se da }e PDP uspjeti da formira jaku parlamentarnu ve}inu, samim tim i
Vladu RS, zajedno s ostalim narodnim partijama, kao i sa SDS-om. Uvjeren sam da }e
pet stranaka potpisnica Deklaracije iz aprila ove godine ~initi novu Vladu RS-a i da
}ete u praksi ostvariti sve ono {to je
proklamovano u toj Deklaraciji, naveo je
Daul u pismu Ivani}u.
Prosta matematika kaè da Savez za
promjene uz koaliciju Domovina i
[ukalove naprednjake moè formirati
skup{tinsku ve}inu. Ostaje da se vidi da li
}e u toj kombinaciji klju~nu ulogu odigrati
srbijanski premijer Aleksandar Vu~i}, koji
do sada Miloradu Dodiku nije zvani~no
~estitao pobjedu za predsjednika RS-a.
28.10.2014
15:29
Page 1
nidzara paddy ashdown:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
22:10
Page 32
POVRATAK IMPERIJE
Nekadanji visoki predstavnik Paddy Ashdown inicirao je diskusiju o Bosni i

Hercegovini u Domu lordova. On je u svom govoru, koji je bio pun fraza, opisao
stanje u zemlji kao alarmantno pozivajui meunarodnu zajednicu i svoju vladu da
reaguju. Nakon debate u Domu lordova uslijedilo je i pismo britanskog ministra
vanjskih poslova graanima BiH u kojem ih poziva na promjene. Sve ovo pokazuje
da se BiH ponovo nalazi u fokusu interesovanja britanske politike, mada jo
uvijek nije mogue ni naslutiti ta taj interes moe donijeti naim graanima
ASHDOWNOV @AL ZA
^VRSTOM RUKOM
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (London)
addy Ashdown, koji }e ostati

upam}en kao jedan od najkontroverznijih i vjerovatno najnepopularnijih visokih predstavnika,
inicirao je debatu u britanskom
Domu lordova o temi trenutne situacije u
Bosni i Hercegovini. Nekoliko dana nakon
toga, oglasio se i britanski ministar vanjskih
poslova {alju}i poruku gra|anima BiH o
tome kako treba da grade svoju budu}nost.
Dugo se u Britaniji nije toliko govorilo o
Bosni kao u proteklih sedam dana, no jo{
uvijek je te{ko naslutiti {ta to zapravo zna~i
i kako }e izgledati nova faza odnosa
izme|u dviju zemalja, ili {ta }e me|unarodna zajednica sada preduzeti.
Poruka britanskih zvani~nika je ista kao
prije desetak godina kada je lord Ashdown
bio prvi posljednji visoki predstavnik gra|ani BiH moraju sami odrediti pravac
promjene. No, ono {to se moglo ~uti u
Domu lordova tokom ne ba{ preduge
debate, nagovje{tava da bi ipak neko sa
strane mogao poku{ati oblikovati te na{e
èlje.
MAHARAD@A POSLIJE MAHARAD@E

Paddy Ashdown, koji je bio na ~elu
Ureda visokog predstavnika od 2002. do
2006. godine, ostao je zapam}en kao
~ovjek koji je Bosnom vladao èljeznom
rukom. Europska inicijativa za stabilnost
(ESI) u to vrijeme pi{e kako u Sarajevo na
po~etku 21. stolje}a ba{ kao u Kalkuti u
19. stolje}u, stranci igraju ulogu
sofisticiranih despota. I Me|unarodna
krizna grupa (ICG) u svojoj analizi stanja
navodi kako Ashdown vlada sara|uju}i sa
32
REFORMSKI KURS
Ashdown je pohvalio Adnana Terzi}a za
hrabrost kojom je vodio zemlju u reforme
nacionalisti~kim partijama koje uspijeva na

neki na~in privoljeti da rade {to
me|unarodna zajednica u tom trenutku èli.
Tokom svoje vladavine, Ashdown je
nametao zakone, stavio javne medije pod
protektorat,
smjenjivao
zvani~nike,
pokretao reforme koje su - danas je vidljivo
- bile kratkog daha, a na {to su brojni
analiti~ari upu}ivali tih godina.
Govore}i 21. oktobra u Domu lordova,
Ashdown taj period ipak opisuje kao niz
uspjeha, od ujedinjenja vojske, preko
uvo|enja poreskog sistema, izgradnje
institucija No, kako kaè Ashdown, taj
razvoj prestaje 2009. godine. Danas je, kaè
Ashdown, u BiH nastupilo opasno
vrijeme, dodaju}i da ipak ne vjeruje da
postoji mogu}nost sukoba, iako ne mogu u
potpunosti odbaciti tu ideju Ne znam {ta
bi se desilo kada bi granata pala na dàmiju
u Doboju u petak nave~er. Ali, najve}im

dijelom, prijetnja za BiH je da - dok se
ostatak Balkana kre}e naprijed - ta zemlja
tone u crnu rupu korupcije i nefunkcionalnosti, rekao je dodaju}i da ovda{nja
situacija moè potencijalno destabilizirati
cijeli region. Prisje}aju}i se starih vremena,
Ashdown je u Domu lordova izdvojio
Adnana Terzi}a i Dragana ôvi}a kao
hrabre bosanske politi~are i partnere s
kojima je vodio zemlju u reforme.
U svom govoru, Ashdown je vrlo o{tro
kritikovao britansku vladi i EU, odnosno
Catherine Ashton, biv{u europsku komesarku za vanjske poslove, te odluku da
posjeti Milorada Dodika u Banjoj Luci i
dozvoli da dok su razgovarali ispred njih
bude zastava Republike Srpske, a ne BiH.
Niste mogli dati jasniji primjer da EU nije
zainteresovana za dràvu, rekao je biv{i
29.10.2014
22:10
Page 33
PORUKE IZ DOMA LORDOVA
NOSTALGIJA ZA VREMENOM APSOLUTNE VLASTI

Paddy Ashdown, koji je bio na ~elu Ureda visokog predstavnika
od 2002. do 2006. godine, ostao je zapam}en kao ~ovjek koji je
Bosnom vladao èljeznom rukom
33
29.10.2014
22:11
Page 34
POVRATAK IMPERIJE
visoki predstavnik dodaju}i kako je EU
dozvolila da naglasak u BiH bude na
entitetima i njihovom razvoju, umjesto na
ja~anju dràve. Ovo je tragedija. Toliko
toga je propu{teno. Stajali smo pored i
dozvolili da se to desi. Jer mi smo dopustili
Miloradu Dodiku da po~ne {iriti staru
retoriku
secesionizma,
nastavlja.
Raspoloènje u Bosni danas potvr|uje onu
staru izreku nek kom{iji crkne krava,
dodao je lord Ashdown u svom opisu
trenutne situacije u BiH.
On je u svom govoru uporedio situaciju
u BiH sa Ukrajinom, podsje}aju}i kako
Rusija nalazi partnera u RS-u, te
radikalizuje situaciju tamo obe}avaju}i ili
daju}i kredite i pozajmice vlastima, a kako
bi sprije~ili da isto to uradi MMF. A mi
stojimo pored i ni{ta ne radimo, zaklju~io
je Ashdown.
PISMO MINISTRA
Nakon Ashdownovog govora u debatu
se uklju~ilo jo{ nekoliko lordova koji su
dali svoje vi|enje situacije u BiH. Ve}ina se
referirala i na proljetne proteste i plenume,
pozivaju}i da takvi pokreti budu ohrabreni
u njihovom daljem djelovanju, sa nadom da
}e imati snage da izvr{ne pritisak na
novoizabrane vlasti. Lordovi su tako|er
naglasili potrebu da Bosna {to prije postane
~lanica EU-a i NATO-a, smatraju}i to
presudnim za dalji napredak zemlje, te su u
vi{e navrata spominjali politiku Milorada
Dodika kao opasnu.
Nekoliko dana nakon debate u Domu
lordova, o Bosni je pisao ministar vanjskih
poslova Philip Hammond. On je uputio
pismo gra|anima BiH koje po~inje
re~enicom: Dozvolite mi da govorim
otvoreno, kao prijatelj: trenutna stagnacija u
va{oj zemlji mora biti okon~ana. Hammond
navodi kako je previ{e korupcije i
neefikasnosti, a nedovoljno poslova, naro-
PADDY ASHDOWN: SVAKODNEVNE ILUZIJE
Rakija, muslimani i dim

U svom poeti~nom govoru,
povremeno kroz suze, Ashdown se pred
Domom lordova dotakao i poloàja
bosanskih muslimana kao zajednice koja
razumije da nema kontradikcije
izme|u islama i europskih vrijednosti.
Da bi lordovima do~arao bosanske
muslimane, Ashdown govori kako ih je
te{ko radikalizirati jer ovda{nje ène i
dalje nose mini suknje dok hodaju
sarajevskom ulicom Ferhadijom kao i u
bilo kojem drugom gradu u petak
nave~er Ako odete u Bosnu na lijep
KRAJ RAKIJSKOG KAZANA

Paddy Ashdown za vrijeme boravka u BiH pekao je i rakiju
~ito me|u mladima. Kao i Ashdown, ovaj

ministar podsje}a kako situacija ne moè biti
rije{ena pozajmicama od bilo koga, nego da
moraju biti prona|ena rje{enja za probleme
koji su duboko ukorijenjeni.
FATALNA GRE[KA
CATHERINE ASHTON
Za vrijeme razgovora u Banjoj
Luci ispred Ashtonove i Dodika
stajala je zastava RS-a, a ne BiH
34
oktobarski dan, vidjet }ete kako se

iznad svakog malog bosanskog
muslimanskog sela podiù obla~i}i
dima koji idu ka Allahu ili Bogu kojeg
vrije|a alkohol, a na dnu je neminovno
{ljiva koja se kuha i koja je neophodna
da se preìvi zima, prisje}a se svojih
bosanskih dana Ashdown. Ipak, primje}uje
kako se de{ava radikalizacija muslimana u
regionu, te da se jedan broj priklju~io
snagama ISIS-a jer oni ne vide nadu u
zemlji koja ne}e postati funkcionalna
dràva.
Na kraju ministar Hammond nagla{ava

kako je njegova zemlja - i pored svega spremna raditi sa novoizabranim liderima
iz svih partija ka pozitivnoj, europskoj
agendi, te podsje}a kako imaju legalnu
odgovornost za{tititi teritorijalni integritet
BiH, na {to se obavezala u Daytonu.
Prekrajanje granica na Balkanu je
zavr{eno, poru~uje ministar.
Zvani~na britanska politika u ovom
trenutku mo`da pomalo podsje}a na
politiku koju je vodio Ashdown tokom svog
mandata u BiH - javna podr{ka gra|anima,
ponavljanje poruke da je na njima da
odlu~e pravac kretanja zemlje, dok
istovremeno sara|uju sa nacionalisti~kim
partijama ~iji lideri su spremni pristati na
neke ustupke koji daju ~esto tek
kratkoro~na rje{enja. No, ostaje da se vidi u
kojem pravcu }e i}i ovaj nanovo probu|eni
interes za BiH i koliko dugo }e trajati.
Mo`da je zna~ajno primijetiti kako je na
~elo odjela za Bosnu prije mjesec dana
doveden ~ovjek koji je donedavno radio na
Bliskom istoku, u zemljama u kojima ratuju
i britanske trupe.
28.10.2014
15:19
Page 1
INTERVJU-meho:INTERVJU - osnova.qxd
29.10.2014
23:20
Page 36
KAZNA ILI REHABILITACIJA ZA ÊTNIKE U SRBIJI
INTERVIEW
MEHO predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava u
OMEROVI Skuptini Srbije i potpredsjednik SDPS-a Rasima Ljajia
za Slobodnu Bosnu govori o rehabilitaciji etnikog pokreta u Srbiji, kaznama
kojima e biti izloeni svi psi rata koji iz Srbije odlaze na strana ratita i otkriva s
kojom su namjerom etnici krenuli da prodefiluju Novim Pazarom
êtnici u Srbiji su se povampirili

zbog nastojanja Olivera Anti}a,
savjetnika Tomislava Nikoli}a, da
rehabilituje Draù Mihailovi}a!
Razgovarala: MIRHA DEDI]
ripadnici êtni~kog pokreta,

predvo|eni komandantom Bratislavom @ivkovi}em sredinom
pro{le nedjelje, nakon {to su se
vratili sa ukrajinskog rati{ta,
krenuli su u Novi Pazar kako bi parastosom obiljeìli godi{njicu oslobo|enja ovog
grada od turske vlasti 23. oktobra 1912.
godine. Ovu ~etni~ku akciju osujetila je
srbijanska policija koja ih je vratila odakle
su po{li. Me|utim, ~etnici su poru~ili da }e
za dva-tri mjeseca provesti u djelo ono {to
su planirali. Meho Omerovi}, predsjednik
Odbora za ljudska i manjinska prava u
Skup{tini Srbije, ina~e ro|eni Gora`dak, za
na{ list govori o povampirenju ~etnika u
Srbiji i novom zakonu kojim }e biti
sankcionisani pripadnici êtni~kog pokreta
koji ratuju na stranim rati{tima.
Gospodine Omerovi}u, na ukrajinskom rati{tu ve} mjesecima se nalaze
pripadnici êtni~kog pokreta koji su tamo
stigli preko raznih agencija koji se bave
angaòvanjem tzv. pasa rata. Uglavnom su
to ljudi koji imaju iskustvo sa rati{ta biv{e
Jugoslavije, vidjelo se da neki nose oznake
JSO (Jedinice za specijalne operacije, biv{e
Crvene beretke). Prije desetak dana
36
Skup{tina Srbije donijela je Zakon kojim se

njihovo
ratovanje
u
sankcioni{e
inostranstvu?
Angaòvanje gra|ana Srbije koji se
pojavljuju na rati{tima {irom sveta, da li je
to Ukrajina, Sirija ili neki drugi prostor, nije
ni{ta novo. Upravo je zbog toga
Socijaldemokratska partija Srbije, na ~ijem
je ~elu Rasim Ljaji}, predloìla izmene
Krivi~nog zakona kojim bi se dràvljani
Srbije koji u~estvuju na stranim rati{tima
tretirali kao po~inioci krivi~nih dela. Ono
{to je veoma va`no jeste da su iza na{eg
ETNIKI PLAN ZA
SANDAK:
Odlazak etnika u Novi
Pazar je problematian
jer su tamo eljeli da
provociraju, naprave
pometnju, izazovu sukobe
i krvoprolie i onda sve
ljude tamo proglase za
remetilake faktore
predloga zakona stali svi poslanici

vladaju}e koalicije, dakle 199 poslanika
Skup{tine Srbije. Pre desetak dana mi smo
ovaj Zakon usvojili gotovo jednoglasno.
Protiv njega su bila samo tri poslanika SDA
Sulejmana Ugljanina.
VUÎ] POZVAO ÊTNIKE

DA SE VRATE KU]I
[ta je novo u tom zakonu i {ta on

sadrì?
Uveli smo dva nova krivi~na dela. Prvo,
u~estvovanje u ratu ili oruànom sukobu u
stranoj dràvi. Tim ~lanom mi dràvljanina
Srbije koji u~estvuje u ratu kao pripadnik
vojnih ili paravojnih formacija ka`njavamo
kaznom zatvora od {est meseci do pet
godina. Ukoliko se ovo delo ~ini u sastavu
grupe, onda je krivi~no delo teè i
po~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne
do osam godina. Uvedeno je i krivi~no delo
organizovanja radi u~estvovanja u ratu i
oruànom sukobu. Ko na teritoriji Srbije
vrbuje ili podsti~e neko lice da ratuje u
drugoj zemlji, organizuje grupu ili vr{i
obuku ili prikuplja opremu ili novac,
ka`njava se kaznom zatvora od dve do
deset godina.
U praksi }e se ka`njavati i oni koji nisu
gra|ani Srbije a do|u na njenu teritoriju
kako bi vrbovali ljude i slali ih na rati{ta
{irom sveta. Ova dva nova krivi~na dela
smo uveli u na{e zakonodavstvo i ona su
29.10.2014
23:20
Page 37
,
,
SRBIJA SE STIDI SVOG
ANTIFA[IZMA
Ne moè se biti antifa{ista samo 24
sata, dok je Vladimir Putin, predsjednik Rusije u posjeti Beogradu, a onda
nastaviti sa politikom rehabilitacije
~etnika i svega onog {to predstavlja
prekrajanje istorije
37
29.10.2014
23:21
Page 38
KAZNA ILI REHABILITACIJA ZA ÊTNIKE U SRBIJI

ÊTNI^KI PLA]ENICI
Vojvoda Bratislav @ivkovi} sa
~etni~kim hordama u Ukrajini
stupila na snagu 18. oktobra. Svaki onaj

dràvljanin koji se u trenutku stupanja na
snagu na{ao u ratnom sukobu bilo gde u
svetu ve} potpada pod ovo krivi~no delo.
Premijer Aleksandar Vu~i} nedavno
je pozvao sve ~etnike da se iz Ukrajine
vrate u Srbiju jer to nije njihov rat, bez
obzira na mjese~nu zaradu od {est do 12
hiljada dolara, i rekao da
svojim
anga`manom {tete ugledu Srbije?
U tom smislu i jesu poslani pozivi
premijera Vu~i}a i svih dràvnih organa za
sve dràvljane Srbije da se vrate u Srbiju, a
ukoliko se ne vrate, oni samim tim ~ine
krivi~no delo. Ja sam ube|en, i ako se ne
vrate, da smo ovim zakonom u~inili jednu
dobru stvar - spre~ili smo pojedince da se
angaùju na nekim od stranih rati{ta. U tom
smislu je veoma va`na preventivna uloga
ovog zakona. A za one koji se nalaze u
Ukrajini ili Siriji, a ne}e da se vrate, zakon
}e biti vi{e nego jasan onog trenutka kada se
pojave u Srbiji.
Imate li informaciju koliko njih se
vratilo nakon usvajanja ovog Zakona?
Informacije koliko je na{ih gra|ana
angaòvano na stranim rati{tima su vrlo
{ture. Mi baratamo podatkom da je oko 50
ljudi sa prostora Sandàka oti{lo u Siriju da
ratuju. U Ukrajini je na strani separatista
ratovalo nekoliko desetina pripadnika
êtni~kog pokreta predvo|enih ~etni~kim
vojvodom Bratislavom @ivkovi}em. Sa
prostora biv{e Jugoslavije na stranim
rati{tima angaòvano je preko hiljadu ljudi.
Bosna i Hercegovina tu, naàlost, prednja~i
jer je najve}i broj dràvljana BiH
angaòvan u Siriji, zatim slede Crna Gora,
38
Makedonija. To je problem celog regiona.

Da li ste u{li u trag tim agencijama
koji angaùju pse rata?
Postoje, naàlost, mnoge agencije i
organizacije koje su se prikriveno ili
otvoreno bavile okupljanjem ljudi i
ZATVOR ZA
PLA]ENIKE
Svi gra|ani
Srbije koji se
nisu vratili sa
stranih rati{ta
krivi~no }e
odgovarati
odvodile ih u inostranstvu na takozvane

poslove. Iza toga su se svakako krili i oni
koji su vrbovali one koji ve} imaju iskustva
na rati{tima, ljude iz kriminogenog miljea i
gra|ane koji su bili u potrazi za novcem i
avanturama. Naàlost, veliki broj ljudi ni
sami nisu znali gde idu pa su odvo|eni u
inostranstvo, a kasnije su se ~udom ~udili
gde su se zatekli. Kao i u slu~aju devojaka
koje tragaju}i za slavom na menekenskim
pistama zavr{e kao roblje u rukama makroa,
tako se i dobar deo ljudi iz odre|enih
razloga ni kriv ni duàn na|e u jedinicama
zara}enih strana. Mi sada imamo instrument
i zakonsko upori{te da one koji vrbuju ljude
krivi~no gonimo. Te agencije koje ovde
me{etare na}i }e se pod udarom zakona.
Naàlost, ovde ima mnogo ljudi koji su
u~estvovali u ratovima na prostoru biv{e
Jugoslavije, koji su zadràli velike koli~ine
oru`ja u privatnom posedu i koji imaju
ratno iskustvo, neki od njih su ~inili i ratne
zlo~ine na prostorima biv{e Jugoslavije,
tako da ovde materijala za taj {tof ima.
Ho}u re}i, ovde ima puno ljudi koji jedva
~ekaju da dobrovoljno odu i u~estvuju u
redovima neke od zara}enih strana, a ima i
onih koji u potrazi za novcem to rade.
PLAN JE BIO DA SE U NOVOM PAZARU

IZAZOVE KRVOPROLI]E
Pro{le nedjelje smo vidjeli da su

~etnici organizovano krenuli u Novi Pazar
gdje bi navodno prodefilovali, me|utim
policija je iz bezbjednosnih razloga
sprije~ila tu njihovu akciju. Na koji na~in }e
biti sankcionisano njihovo djelovanje u
Srbiji?
Problem je u percepciji koji ima dràva
Srbije u posljednji deset godina prema
~etnicima, {to se poku{ava rehabilitovati
29.10.2014
23:21
Page 39
,
,
~etni~ki pokret Draè Mihailovi}a koji je
bio par excellence kolaboracionisti~ki
pokret i, na kraju krajeva, Draà Mihailovi}
je bio osu|en za ratne zlo~ine. Revizija
istorije i sve ono {to se danas poku{ava u
tom cilju u~initi na prostoru Srbije je ne{to
{to je lo{e pre svega po samu Srbiju. Ne
moè se biti antifa{ista samo 24 sata dok je
Vladimir Putin, predsednik Rusije, u posjeti
Beogradu, a posle nastaviti sa politikom
rehabilitacije ~etnika i svega onoga {to
zna~i prekrajanje istorije. Samim tim ne
moè se dopustiti nekoj grupi, bez obzira da
li je ona manja ili ve}a, da deluje. U ovom
slu~aju bilo ih je nekoliko desetina i nisu
predstavljali bezbednosni rizik za dràvu
Srbiju i za njene organe. Me|utim, oni su
problemati~ni jer su èleli da u Novom
Pazaru, gde Bo{njaci ~ine 70 posto ukupnog
stanovni{tva, provociraju i izazivaju drugu
stranu kako bi eventualno do{lo do sukoba.
Neko je o~igledno èleo da napravi
pometnju i izazove krvoproli}e kako bi
onda sve ljude u Novom Pazaru proglasio
za nekakve remetila~ke faktore. Na veliku
sre}u, policija je reagovala na pravi na~in.
Verujem da }e se i u budu}nosti odnositi na
isti na~in prema poklonicima onih koji su
bili na strani fa{izma, bez obzira da li je re~
o Draì Mihailovi}u ili A}if-efendiji.
Naàlost, ovde se poku{ava zaboraviti da su
jugoslovenski partizani koji su u~estvovali
u oslobo|enju Beograda bili pod
komandom Josipa Broza Tita. Tog ~oveka
danas niko ne spominje, ni predsednik
Srbije ga u svom govoru na vojnoj paradi
nije pomenuo. [tavi{e, mi smo bili svedoci
da je na vojnoj paradi, koja je bila
organizovana povodom 70 godina
oslobo|enja Beograda od fa{izma, bila
ikonografija iz Prvog svetskog rata. Nisu
vojnici srpske vojske u {ajka~ama
oslobodili Beograd ve} ljudi sa
TOMIN ÔVJEK
ZA REHABILITOVANJE ÊTNIKA
Oliver Anti} nastoji
rehabilitovati Draù
Mihailovi}a i ~etnike
u Srbiji
RESTRIKTIVNE EKONOMSKE MJERE
Graani Srbije bie siromaniji za

deset posto

Koliko }e nakon rebalansa
budèta, koji je nedavno usvojen u
Skup{tini Srbije, gra|ani Srbije
osiroma{iti?
Osiroma{i}e ta~no onoliko, mo`da i
vi{e, koliko se smanjuju plate i penzije, dakle
oko 10 odsto. Me|utim, smanjenja plata i
penzija manji je problem u odnosu na
nezaposlenst. Mi u Srbiji imamo 750 hiljada
nezaposlenih. Mi moramo da uposlimo
gra|ane Srbije, da dovedemo investicije,
otvorimo nova radna mesta. Kada bude vi{e
petokrakama. Ta manipulacija je vrlo lo{a i

po imid` Srbije.
Sti~e se utisak da se êtni~ki pokret
u Srbiji povampirio i da je aktivniji nego
ranije. Da li iza njih stoji neka politi~ka
opcija u Srbiji?
Oni su se povampirili taman toliko
koliko se povampirio savetnik predsednika
Srbije Tomislava Nikoli}a Oliver Anti}. On
je glasnogovornik svih onih koji traè
rehabilitaciju Draè Mihailovi}a i zvani~no
na sudu. Oliver Anti}, naàlost,
zloupotrebljava
funkciju
savetnika
predsednika Srbije i ~ini sve da se taj ratni
zlo~inac rehabilituje. To bi bilo prekrajanje
istorije i to bi bilo poniènje srpskog
naroda, ali i, me|u ostalim, srpskih `rtava
kojih je bilo najvi{e. Poku{aj da se taj
pokret predstavi kao antifa{isti~ki nije ni{ta
drugo nego groteskna manipulacija i ne{to
{to izaziva podozrenje celog civilizovanog
posla, bi}e vi{e para u budètu Srbije pa }e

se ste}i uslovi da se te penzije i plate
pove}aju. U trenutku borbe protiv kriminala i
korupcije i velike {tednje svako mora da
{tedi. Srbija je prvo po{la od sebe. Ve}
godinu dana imamo na snazi solidarni porez
kojim smo se mi dràvni fukcioneri i direktori
javnih preduze}a odrekli plata u iznosu od
25 procenata i sada imamo plus umanjenje
od deset odsto. To su odricanja koja su
primerena ekonomskoj situaciji u kojoj se
Srbija nalazi.
sveta. Antifa{izam je ugra|en u temelje

Evropske unije kojoj mi teìmo i ~iji smo
zvani~no kandidati. Naàlost, Srbija se u
poslednjih dvadesetak godina udaljila od te
svoje tradicije antifa{izma. Srbija se izgleda
stidi {to je bila na strani pobednika.
Prilikom obeleàvanja 60 godina pobede
nad fa{izmom u Moskvi je odràna velika
centralna proslava na kojoj su bili
predstavnici svih strana pobednica. Jedino
nije bilo Srbije. Predsednik Rusije Vladimir
Putin tada je na konferenciji za novinare, na
pitanje za{to predsednik Srbije Boris Tadi}
nije do{ao, rekao - Srbija se odrekla svog
antifa{izma. Od gra|ana Srbije se poku{ava
sakriti ko je oslobodio Srbiju i ko je
oslobodio Beograd. Oliver Anti} bio je
svojevremeno istaknut ~lan Saveza
komunista, kada mu je to odgovaralo na
Pravnom fakultetu, a sada se stavlja u
funkciju glasnogovornika za rehabilitaciju
~etnika. To govori dovoljno o trenutku u
kojem se Srbija nalazi. Ispadamo sme{ni i
pred Briselom i pred Va{ingtonom i pred
Moskvom. To niko normalan ne moè da
razume.
Svjedoci smo da je u Srbiji u posljednje vrijeme eskalirala mr`nja prema
gra|anima druge nacionalnosti. U Vojvodini su huligani poku{ali da zapale dàmiju,
uni{tili su nekoliko pekara ~iji su vlasnici
Albanci?
Policija je efikasno i brzo reagovala.
Pohap{eni su u roku od 48 sati svi oni koji su
napadali albanske i goranske pekare, i oni
koji su nakon utakmice i ~uvenog drona hteli
da iskale svoj bes. U Vojvodini je bilo par
Ma|ara koji su palili albanske pekare.
Sre}om, iza toga nije stajala nikakva
organizacija, nije se radilo o sinhronizovanom napadu na one koji nisu Srbi.
Naprosto su neke grupe huligana ispoljavale
svoj bes i brzo potom uhap{ene.
39
29.10.2014
20:11
Page 6
29.10.2014
20:12
Page 7
INTERVJU-nihad djedovic:INTERVJU - osnova.qxd
29.10.2014
22:07
Page 42
VELIKI POVRATAK
INTERVIEW
Nihad edovi
Koarkaki as
Ako se po jutru dan poznaje, odnosno ako je suditi po prvim utakmicama koje
je u Bundesligi i u Euroligi, u ovoj sezoni, odigrao za svoj Bayern, NIHADU
EDOVIU predstoji jo jedna izvrsna koarkaka sezona; na reprezentativac u
intervjuu za Slobodnu Bosnu govori o svom sadanjem klubu i o svojoj vjenoj
reprezentaciji, o povredama u proloj sezoni i o rehabilitaciji, o prolom i o
narednom Evropskom prvenstvu, o ivotu i radu u Mnchenu...
êsto se pitam za koga se mi to `rtvujemo?;

Ipak, sretna je BiH sa ovakvim sportistima,
u svim sportovima, a ja sam sretan
{to igram u ovoj generaciji
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ],
BEKO BASKETBALL BUNDESLIGA
pro{loj sezoni je igra~ minhenskog Bayerna i reprezentativac

Bosne i Hercegovine, a nekada{nji
~lan Bosne, Barcelone, Virtusa,
Galatasaraya i Albe, dvadeset~etverogodi{nji Nihad \edovi} dva puta
povrijedio desnu ruku: u decembru i u maju.
Jedan od na{ih najboljih ko{arka{a od
zimske povrede zgloba oporavljao se dva
mjeseca, kao i od one proljetne povrede,
loma {ake, kojom ga je po~astio igra~
Ludwigsburga u ~etvrtfinalu play offa Beko
Basketball Bundeslige. U oba slu~aja,
dakle, bila je to ruka kojom \edovi} {utira.
Danas ne osje}am nikake negativne
posljedice, iako u desnoj ruci jo{ uvijek
imam metalnu plo~u i ~etiri {arafa, pa }u
~im zavr{im ovu sezonu vrijeme iskoristiti
da mi to izvade. Ipak, u maju je to bila druga
utakmica play offa i bio sam razo~aran {to
ne mogu nastaviti sezonu kada je bilo
najbitnije. Jer, ~itavu sezonu igra{ da bi
osvojio trofej. Ali, eto... Bio sam uz ekipu,
kao podr{ka van terena, i hvala Bogu,
osvojili smo Prvenstvo, kaè Nihad
\edovi} za Slobodnu Bosnu, nekoliko sati
po povratku iz Bremerhavena gdje je njegov
Bayern u nedjelju pobijedio istoimenog
Bundesliga{a.
42
Da li ste zadovoljni Va{im, ali i

igrama Bayerna u ovom kratkom periodu
takmi~enja?
Zadovoljan sam. Zalije~io sam povredu
i iskoristio reprezentativnu pauzu ovog ljeta
da se dobro pripremim za ovu sezonu. Moje
dobre igre na po~etku sezone samo su plod
kvalitetnih treninga. I ekipa, {to je
najbitnije, igra dobro, pa se nadam da }e
tako i ostati.
BALKANSKA VEZA
U tri dana ste pobijedili Bremerhaven

u Bundesligi i Panathinaikos u Euroligi, ali
vjerujem da jo{ uvijek razmi{ljate o
Barceloni i porazu od dva poena razlike u
BILO JE OEKIVANO:
Plasirali smo se na
Evropsko prvenstvo, to
je najbitnije. Imali smo
prelaganu grupu, igrali
smo protiv dvije ekipe
koje su, realno gledajui,
ispod naeg nivoa. I
uradili smo ono to se od
nas i oekivalo
prvom kolu najja~eg evropskog takmi~enja.

Dodu{e, na gostuju}em terenu, ali vrlo lako
je moglo biti i druga~ije...
Pa, moglo je biti i druga~ije... Obje
utakmice su bile te{ke, pogotovo na
gostovanju protiv Barcelone. Svi su
o~ekivali da }emo izgubiti dvadeset poena
razlike. Ali, mi imamo tim koji je pokazao
da se moè nositi i sa najja~im. Falilo nam
je koncetracije u nekim trenucima, a to je
na kraju odlu~ilo pobjednika. Predstavili
smo se u dobrom svjetlu, a {to se ti~e
zalaganja mi smo zadovoljni.
@elimo Bayernu sre}u u grupi u kojoj
su, pored Barcelone i Panathinaikosa, i
Fenerbah~e, Emporio Armani i Turw
Zgorzelec! A u Bayernu su i tri reprezentativca Srbije: Du{ko Savanovi}, Vladimir
[timac i Vasilije Mici}. Kako sara|ujete s
njima?
Sve su to igra~i velikih kvaliteta,
pogotovo Du{ko Savanovi}. Dobro nam je
do{ao na poziciji ~etvorke i odli~no se
uklopio u tim. A isto tako i Vladimir [timac
i Vasilije Mici}. [timac je sa reprezentacijom Srbije osvojio drugo mjesto na
ovogodi{njem Svjetskom prvenstvu u
[paniji, dok je Mici} veliki talenat
evropske ko{arke i pro{ao je NBA draft. I
meni je, naravno, lak{e kad u ekipi imam
saigra~e sa kojima se mogu sporazumjeti na
na{em jeziku, a i cijela ekipa je zadovoljna
29.10.2014
22:07
Page 43
VOLJETI SPORT I SVOJU DR@AVU
PONOS DR@AVNOG TIMA

Nihad \edovi} }e i dalje biti jedna od
glavnih poluga na{e nacionalne selekcije
43
29.10.2014
22:08
Page 44
VELIKI POVRATAK
njihovim u~inkom i anga`manom.
Vas ~etvorica ste Panathinaikosu,
opet }emo o Euroligi, ubacili skoro pedeset
poena. Zna~i li to ve} sada da }e ta
balkanska veza biti osnova igre, i mogu}ih
uspjeha, kluba za koji trenutno nastupate?
Od nas dvanaest u ekipi svi posjeduju
individualni kvalitet, a doga|alo se ~ak da nas
~etvorica budemo na parketu u isto vrijeme. A
druìmo se i van terena, mada imamo malo
vremena sa druènje. Treniramo dva puta dnevno,
tako da smo maltene ~itav dan u dvorani. Mislim
da imamo dobar sistem, sa trenerom Svetislavom
Pe{i}em na ~elu, koji je sve to kvalitetno uklopio.
O Pe{i}u ne treba tro{iti rije~i, trofeji koje je do
sada osvojio dovoljno govore o njemu. Veliki je
trener, ali je i veliki psiholog. Puno nam pomaè
svojom pri~om, ne samo o ko{arci nego i o ìvotu
van ko{arke. Njegovo iskustvo samo moè biti od
pomo}i svakom od nas. Njegov pomo}nik Emir
Mutap~i} je ve} godinama prisutan u Bundesligi,
svakog igra~a i svaku ekipu poznaje do
posljednjeg detalja. Njih dvojica su na{a velika
snaga. Cilj je isti kao i pro{le godine: osvajanje
njema~kog Prvenstva i Kupa. S tim da nam u
pro{loj sezoni nije po{lo za rukom da osvojimo
Kup. Uglavnom, sretan sam {to sam u ovakvoj
ekipi.
U pro{loj sezoni je bilo vatreno
kr{enje, debitantski nastup Bayerna u
Euroligi, me|utim u ovoj sezoni se o~ekuje
napredak. Koji je Va{ realni domet?
Na{a prethodna sezona je bila uspje{na,
zato {to smo osvojili Prvenstvo. A {to se ti~e
Eurolige, zadovoljstvo nam je igrati u tom
takmi~enju. Me|utim, `rijeb nas ove godine
nije nimalo pomilovao, nalazimo se u grupi
smrti, kako su je mnogi nazvali. Mislim da
}e na{ domet u ovoj sezoni zavisiti samo od
nas. U pro{loj sezoni bili smo na korak do
plasmana u Top 8, a u narednim
utakmicama u Euroligi trudi}emo se da
odigramo kao {to smo odigrali prve dvije
utakmice. Zna~i, maksimalno angaòvano, da
pro|emo grupu, a dalje - dokle doguramo.
NEMA KRATICE DO USPJEHA
Da li ste u Mnchenu imali priliku

razgovarati sa selektorom na{e reprezentacije i trenerom Panathinaikosa Du{kom
Ivanovi}em?
Jesam, ali ne previ{e. Vidjeli smo se na
U DRESU BAYERNA
I u ovoj sezoni \edovi} pruà izvrsne partije
u ko{arka{koj sekciji giganta iz Mnchena
jutarnjem treningu prije utakmice, jer su

oni trenirali poslije nas. Pozdravili smo se
i malo razgovarali. Utakmica je i za nas i
za njih bila veoma bitna, pa je i fokus bio
na onom {to }e se de{avati te ve~eri u
na{oj dvorani. Svejedno je ko je na drugoj
strani.
nau~io sam da se samo uz maksimalno

zalaganje mogu posti}i uspjesi. Zna~i, nema
kratice do uspjeha. [to trener Pe{i} uvijek
govori: Nema lakog puta do uspjeha,
uvijek se mora i}i teìm putem. Ali, s kim
god da budemo u grupi, prije svega trebamo
odigrati kako treba.
No, sigurno ste mu nedostajali u

minulim ljetnim kvalifikacijama za naredno
Evropsko prvenstvo. Kako ste zadovoljni
na{im igrama u te ~etiri utakmice, protiv
Velike Britanije i Islanda?
Plasirali smo se na Evropsko prvenstvo,
{to je najbitnije. Imali smo prelaganu grupu,
igrali smo protiv dvije ekipe koje su, realno
gledaju}i, ispod na{eg nivoa. I uradili smo
ono {to se od nas i o~ekivalo. A, da li sam
falio? Pa i nisam.
Na pro{lom Eurobasketu ostvarili

smo tri pobjede i nismo pro{li prvi krug, {to
se nijednoj reprezentaciji do tada nije
desilo. Ne èlim da se vra}amo u
Sloveniju, ve} tek toliko da ne{to kaèm o
prethodnom Evropskom prvenstvu...
Sami sebi moèmo biti krivi! Zbog
na~ina na koji smo u{li u to prvenstvo, zbog
atmosfere u ekipi i prve dvije utakmice koje
smo, mogu to tako re}i, odigrali kriminalno.
Nismo igrali kao kolektiv, ve} kao
individualci, koji kao da su se sastali tek na
Aerodromu u Ljubljani, pa hajde da
odigramo tih pet utakmica na Evropskom
prvenstvu. Kada smo shvatili da ne moè
tako, kada smo shvatili da moramo igrati
timski i iskoristiti sve igra~e, onda smo
pobijedili tri utakmice zaredom, {to je,
naravno, bilo nedovoljno. Jer, ve} kada
po~inju pripreme mora se biti maksimalno
koncentrisan na ono {to predstoji. Sav svoj
individualni kvalitet treba staviti u funkciju
kolektiva. Samo se tako moè uspjeti i pro}i
taj prvi krug, ali i posti}i ne{to vi{e od toga.
Prolazak tog prvog kruga na

Evropskom prvenstvu stoji nam kao knedla
u grlu. Moèmo li ga pro}i sljede}e godine
na Eurobasketu?
U ovoj situaciji te{ko je govoriti o tome,
jer se grupe jo{ nisu formirale. A ni ne
znamo u kakvom }emo sastavu igrati.
Me|utim, ako se svi igra~i odazovu, a
nadam se da ho}e, sigurno trebamo biti
maksimalno fokusirani na to takmi~enje.
Prvenstveno mislim na pripreme, pa onda i
na utakmice, ako èlimo da ostvarimo
ozbiljan rezultat. U dosada{njoj karijeri
NAA I NJEGOVA BOSNA:

Ve sa esnaest godina sam potpisao za Barcelonu i sa
sedamnaest sam bio u tom gradu i u tom klubu. Dok
sam ja igrao u Bosni sve je bilo na visokom nivou,
igrali smo ABA ligu, a dvorana Mirza Delibai je
konstantno bila puna. Ni sa finansijama nikada
nije bilo nikakvih problema...
44
Va{ mla|i brat Nedim, koji je ro|en

1997., ~lan je Barcelone i U-18 ko{arka{ke
selekcije Bosne i Hercegovine. Kako njemu
ide?
Kao njegov brat re}i }u sve najbolje o
njemu. Ali, po{to sam u tim ko{arka{kim
vodama, uvijek nastojim da mu pomognem,
s obzirom da znam u kakvim sam ja
situacijama bio u njegovim godinama. A on
je sada u situaciji da igra za drugi tim
Barcelone i povremeno igra za juniore. Tri
sedmice je bio na pripremama sa prvim
29.10.2014
22:08
Page 45
VOLJETI SPORT I SVOJU DR@AVU

kada igramo Euroligu i podràvaju nas, jer
mi igramo u velikom klubu. Me|utim, kada
igramo u Bundesligi, stavljaju nam veliki
teret na le|a, tako da ni nama nije lako.
Gdje god da igra, s kim god da igra, u
Bayernu èle da pobijede. Ipak, {to se ti~e
medija, s njima imam korektan odnos i
nikada nisam imao nikakvih problema.
MO@DA NEKAD BUDE BOLJE

Jedan od na{ih najboljih ko{arka{a
nezadovoljan je odnosom dràve
prema reprezentaciji
timom i na najboljem je putu da postane

vrhunski ko{arka{. Jer, u tom godi{tu i na
pozicijama na kojima on igra te{ko da ima
neko bolji u [paniji, pa ~ak mo`da i u
Evropi. Igra u velikom klubu, ima odli~ne
predispozicije, visok je 205 centimetara,
moè igrati na pozicijama jedan, dva, tri i
~etiri, pametan je, i ja mu èlim sve
najbolje, kao i da ga povrede zaobi|u u
velikom luku. Na njemu je da radi. A
odli~no je po~eo ovu sezonu u drugom timu
Barcelone.
I FUDBALERI BAYERNA NAS GLEDAJU
Dok ste ìvjeli u Rimu i igrali za

Virtus govorili ste da su tamo novinari
te{ki, a Rim te{ka sredina za sportistu.
Kako je u Mnchenu?
Italijanski novinari su fanatici, kao
uostalom i navija~i. U svakoj utakmici
o~ekuju pobjedu i veoma je te{ko ako se
izgubi. U Njema~koj su novinari objektivni
MIRZA I JUKA U NBA-u
Otii u u NBA ako dobijem

ponudu koja se ne moe odbiti
Mirza Teletovi} je ve} prekaljeni
NBA igra~. Ho}e li to biti i Jusuf
Nurki}?
Te{ko pitanje. To su dva razli~ita
slu~aja. Mirza Teletovi} je prvo
napravio veoma uspje{nu karijeru u
Evropi, pa je onda oti{ao u NBA. Ve} u
startu mu je bilo lak{e, nije imao nikakav
pritisak, jer je znao kakav kvalitet
posjeduje, a znali su to i ljudi u Brooklyn
Netsima. Iz godine u godinu o~ekivao se
njegov napredak, {to je i vidljivo. A Jusuf
Nurki} je imao solidnu sezonu u Cedeviti,
pa se odlu~io na taj korak, tj. da ode
preko bare. Naravno da mu ne}e biti
nimalo lako u Denver Nuggetsima, jer
sam bio na treninzima u NBA-u i vidio
sam da je to jedna velika lutrija. Tamo se
nikad ne zna. Moè{ uspjeti preko no}i, a
moè ti se desiti da te svi zaborave i
vrate u Evropu. Nadam se da }e Jusuf
maksimalno iskoristiti svoje predispozicije

i vrijeme na parketu koje dobije. Sigurno
je da ima kvalitet.
Imate li Vi NBA ambicije?
Imao sam pro{lo ljeto dvije konkretne
NBA ponude. Ali o timovima nikada nisam
govorio zato {to mislim da bi to bilo
nekorektno prema njima, jer do transfera
nije do{lo. Me|utim, odlazak u NBA mi
nije bio prioritet. Jednostavno, koliko god
da si dobar u Evropi, u NBA-u }e{
sigurno dvije godine sjediti na klupi kako
bi dobio priliku da se dokaè{. îm do|e{
u NBA po~inje{ od nule. A ja sam sebi
zacrtao cilj: èlio sam, prvenstveno, da
ostanem u Bayernu i da radim sa
vrhunskim trenerom kao {to je Pe{i}, i da
tako napredujem iz godine u godinu. Ako
se desi da dobijem ponudu koja se ne
moè odbiti, naravno da }u oti}i.
Va{ trener Emir Mutap~i} mi je u

intervjuu koji smo radili u maju rekao da su
redovni posjetioci utakmica ko{arka{ke
sekcije Bayerna fudbaleri ovog kluba,
recimo Bastian Schweinsteiger. Da li Vi
idete na utakmice kolega iz fudbalske
sekcije?
Ta~no je, fudbaleri dolaze na na{e
utakmice. Jer je ko{arka napravila jedan veliki
bum, ne samo u Mnchenu nego i u cijeloj
Njema~koj. Pogotovo nakon na{ih odli~nih
igara u Euroligi pro{le sezone, a onda i nakon
{to smo osvojili Prvenstvo. Pove}an je interes
za na{e utakmice. Imali smo priliku da ih u
pro{loj sezoni gledamo protiv Arsenala u Ligi
prvaka, ali zbog na{eg gustog rasporeda,
naàlost, nismo u mogu}nosti da ih gledamo
tako ~esto. Ipak, nadam se da }u biti u prilici
da odgledam barem jednu njihovu utakmicu
tokom ove sezone.
KK Bosna je tema koju nastoje
izbje}i svi njeni biv{i ko{arka{i. Imate li
komentar na potez koji je povu~en da se
ovaj klub ne bi ugasio, pa se sada zove KK
Bosna Royal?
Nisam osoba koja bi mogla komentarisati taj potez, jer se nisam dugo zadrào u
Bosni. Ve} sa {esnaest godina sam potpisao
za Barcelonu i sa sedamnaest sam bio u tom
gradu i u tom klubu. Dok sam ja igrao u
Bosni sve je bilo na visokom nivou, igrali
smo ABA ligu, a dvorana Mirza Deliba{i}
je konstantno bila puna. Ni sa finansijama
nikada nije bilo nikakvih problema. A
problemi su uslijedili nakon mog odlaska.
Ali, problemi nisu samo u Bosni, ve} u
kompletnom
bosanskohercegova~kom
sportu. Vidim to u ko{arka{koj reprezentaciji. Smije{no je {ta se de{ava. Nemamo
nikakvu pomo} od dràve i nastupi za
reprezentaciju samo su ~ista volja igra~a.
Nas niko ne tjera, mi samo èlimo da
igramo za na{u dràvu. Nemamo nikakve
uslove i veoma je tu`no na kakve niske
grane je pao sport u BiH. êsto se pitam za
koga se mi to `rtvujemo? Kad izgubimo
utakmicu, uvijek ~itamo negativne
komentare, kao da smo mi najgori. A mi
samo igramo za na{u reprezentaciju bez
ikakvih povlastica. A Du{ko Ivanovi} je
odli~na osoba i njegov jedini motiv da nas
trenira je taj {to je vidio kvalitet na{e
reprezentacije. Dakle, ~isto sportski motiv.
I, sretni smo mi sa ovakvim sportistima, u
svim sportovima, a ja sam sretan {to igram
u ovoj generaciji.
45
vatikanske veze:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
22:02
Page 46
SVI PUTEVI VODE U...
U glavnom gradu Italije je u subotu, 25. listopada, obiljeena 590. godinjica

smrti bosanske kraljice KATARINE VUKI KOSAA; ba tog dana u Rimu je
boravio na novinar, koji u svojoj reportai, izmeu ostalog, pie i o velikom broju
dananjih aktivnih sveenika u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj koji su bili pitomci
tamonjeg Pontifikalnog hrvatskog zavoda sv. Jeronima
VATIKANSKO
-RIMSKE
BH. VEZE
Tekst i foto: MARIO ILIÎ] (Rim)
koliko se nekim slu~ajem na|ete u

Rimu 25. listopada, svakako
potraìte baziliku St. Maria in
Aracoeli, na rimskome Kapitolu.
Upravo na taj datum prije 590
godina u Rimu je umrla omiljena bosanska
kraljica Katarina Vuk~i} Kosa~a, te je
prema posljednjoj èlji u toj crkvi, koju su
tada dràli franjevci s na{ih prostora, i
sahranjena. Slu~ajni prolaznik, ili posjetitelj
bazilike St. Maria in Aracoeli, koja se nalazi
tik iza rimskog Foruma i spomenika prvom
talijanskom caru Vittoriu Emenueleu, te{ko
}e prona}i njezinu spomen-plo~u koja je
postavljena s unutarnje strane lijevog stupa
ispred oltara.
IZRAVNO FINANCIRANJE
Ispod oltara nalazi se i grobnica u koju
je kralji~ino tijelo poloèno, a originalna
spomen - plo~a izvorno je bila napisana na
46
bosan~ici. Nakon restauriranja bazilike

plo~a je podignuta na stup, a tekst ispod
kralji~inog lika prepisan je na latinski
jezik. Napustiv{i ku}u Jakova Mentebona,
Katarina je pre{la u drugu ku}u, u kojoj je
ìvjela do smrti. Ku}a se nalazila u
gradskom predjelu Pigna, u blizini crkve
Sv. Marka, a pripadala je hrvatskoj
bratov{tini sv. Jeronima, gdje je nekoliko
dana prije smrti Katarina napravila i
oporuku. Papa Nikola V, koji je porijeklom
bio iz Dalmacije, s prijelaza 15. na 16.
stolje}e Hrvatima poklanja zemlji{te da
izgrade dom za hodo~asnike, nakon ~ega je
osnovana bratov{tina Svetog Jeronima, te
izgra|en gostinjac i mala crkva. I sam sveti
Jeronim ima poveznice s Bosnom i
Hercegovinom. Taj sve}enik, koji je ìvio
na presjeku ~etvrtog i petog stolje}a, ro|en
je u mjestu Stridon, za koje je te{ko
odrediti to~nu lokaciju, ali se pouzdano zna
da se nalazilo izme|u dana{njeg
Bosanskog Grahova i zadarskoga zale|a.
Bio je tajnik pape Damaza i kao takav imao
je pristup spisima i knjigama koji su bili

nedostupni obi~nim ljudima, {to mu je
omogu}ilo studij Svetog pisma i jezika.
Prvi je preveo Bibliju sa gr~kog,
hebrejskog i aramejskog na latinski jezik.
Cijeli svoj ìvot je proveo u Betlehemu kao
pustinjak i redovnik.
Pontifikalni hrvatski zavod svetog
Jeronima u posjedu je papinskoga prava, a
naslovnik crkve svetog Jeronima je
zagreba~ki nadbiskup, kardinal Josip
Bozani}. Osnovna svrha Zavoda je
{kolovanje sve}enika. Studenti stiù iz
razli~itih biskupija od Vrhbosanske do
biskupije u Albaniji. Sve}enici studiraju
razli~ite discipline, od kanonskoga prava
do teologije i psihologije, ovisno o
potrebama pojedinih biskupija. U Zavod se
dolazi tako {to biskup napi{e pismo rektoru
Zavoda u kojem ga moli da se oslobodi
mjesto za sve}enika koji }e tu studirati.
Zavod svetog Jeronima je do sada dao oko
270 doktora znanosti iz razli~itih oblasti.
Jedan od najpoznatijih ljudi koji su boravili
u Zavodu je Ru|er Bo{kovi}, znanstveni
fizi~ar koji je bio student na papinskom
sveu~ili{tu Gregorijana, ina~e i sam
isusovac, pripadnik reda katoli~ke crkve iz
kojega dolazi i aktualni papa Franjo.
Bo{kovi} je ~esto boravio u Zavodu, dok je
Zavod bio gostinjac, ba{ kao i prvi bosanski
nadbiskup Josip [tadler. Pitomac Zavoda
bio je nekada{nji pro~elnik jedne od
najva`nijih kongregacija u crkvi uop}e, one
za nauk vjere, zagreba~ki nadbiskup,
kardinal Franjo [eper. Tako|er, me|u
polaznicima Zavoda bio je i kontroverzni
29.10.2014
22:03
Page 47
NIMA RIMA DO RIMA
OBLJETNICA SMRTI
Ispod oltara bazilike St. Maria in Aracoeli po~iva kraljica Katarina Vuk~i} Kosa~a, a na stupu
lijevo od oltara nalazi se njezina spomen - plo~a
sve}enik Vrhbosanske nadbiskupije, profesor povijesti, Krunoslav Draganovi}.

Pitomac, a ne{to kasnije i vrlo hvaljen
rektor Zavoda bio je i aktualni biskup
mostarsko-duvanjski i trajni upravitelj
trebinjsko-mrkanjski Ratko Peri}, ~ije
rektorske sposobnosti stariji sve}enici i
danas hvale.
Veliki broj dana{njih aktivnih sve}enika
tako|er su bili pitomci Svetog Jeronima,
poput ro|enog Mostarca, zadarskog
biskupa @elimira Pulji}a. Zavod se brine da
sve}enik-student ima sve {to mu je
potrebno za ìvot. Olakotna okolnost za
sve}enika-studenta je zapravo da mi ne
pla}amo ni{ta, isti~e vele~asni Oliver
Juri{i}, jedan od trenuta~no trojice
pitomaca Zavoda iz BiH, rodom iz Novog
Travnika. Oliver je upisao doktorski studij
na Odsjeku za fundamentalnu filozofiju.
Polaznik Zavoda ima pla}en boravak,
hranu, reìje i knjige, sve osim
telefonskoga ra~una, koji je jedini tro{ak
sve}enika-studenta u Zavodu. Razlog tomu
je {to zavod sveti Jeronim u svome
vlasni{tvu ima dobra, odnosno modernijim
àrgonom re~eno - nekretnine. Ubiranjem
najamnine od poslovnih prostora i stanova
Na Dominikanskom sveu~ili{tu u Rimu, osim trenuta~no

jedinog studenta iz BiH Olivera Juri{i}a, na{e boje
brani i dekan Sveu~ili{ta Stipe Juri~
47
29.10.2014
22:04
Page 48
SVI PUTEVI VODE U...
NK HAJDIN IZ 1975. GODINE

Stoje: Josip Pekanovi}, Matija Berljak, Ivo Sanader, Anto Kneèvi}, Nikola Skalabrin, Stjepan Kusa, Franz Ksaver, Pero Vranki}
û~e: Marko Latin~i}, Stjepko Mami}, Nika Volk, Jozo Vasilj i Ivan Godina
na atraktivnim rimskim lokacijama izravno

se financira stanovanje i {kolovanje
studenata. Da situacija nije takva, te{ko bi
biskupije skupile dovoljno novca za
{kolovanje kadrova, uzme li se u obzir kako
je prosje~na mjese~na cijena najma stana u
Rimu u blizini zavoda svetog Jeronima vi{a
od 1.000 eura.
NEPOZNATI SANADER
U proteklih 40-50 godina kroz Zavod
je pro{ao gotovo sav profesorski kadar
koji danas radi na sarajevskoj FranjevaMJESTO GDJE JE SVE POÊLO
~koj teologiji, odnosno Katoli~kom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Iz Svetog

Jeronima iza{li su profesori Franjo Topi},
[imo Ma{i}, Darko Toma{evi}, Boò
Odoba{i},
Mato
Zovki}.
Na
Dominikanskom sveu~ili{tu u Rimu,
popularno nazvanom Dominikana, osim
trenuta~no jedinog studenta iz na{e zemlje
Olivera Juri{i}a, bh. boje brani i dekan
sveu~ili{ta. Rije~ je o profesoru Stipi
Juri~u, doktoru Biblije, rodom iz
Tomislavgrada. Jedna od najteìh disciplina na Dominikani svakako je studij
Biblije, koji zna potrajati i desetak godina,

stoga je u svijetu vrlo mali broj doktora
znanosti iz te oblasti, njih dvadesetak.
Druga, mo`da i najuglednija i jedna od
najcjenjenijih {kolskih ustanova u Rimu
ali i u svijetu je ~uvena Gregorijana.
Sveu~ili{te je osnovano 1551. godine, a
utemeljila ga je isusova~ka redovni~ka
zajednica. Me|u najpoznatijim bh.
studentima Gregorijane su i aktualni
profesor povijesti na Franjeva~koj
teologiji u Sarajevu fra Petar Jele~ i
ùpnik u ùpi [urkovac i karizmatik, o
Marko Latin~i} i vele~asni Oliver Juri{i}
Pontifikalni hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu
48
29.10.2014
22:05
Page 49
NIMA RIMA DO RIMA

PAPIN ÛVAR
FRANJIN @IVOT
Jedan od papinih uvara je

Hercegovac
Doznajemo i kako je jedan od
pripadnika [vicarske garde, osobnih
~uvara pape Franje, dvadesettrogodi{nji
Ivan [ari} porijeklom iz Tomislavgrada.
[ari} je {esti gardist Hrvat, ali trenuta~no
jedini gardist koji vu~e korijene iz BiH.
Otac Stjepan i majka Ljubica trbuhom za
kruhom iz duvanjskoga sela Prisoja
otisnuli su se u [vicarsku 1988. godine i
skrasili u gradi}u Will. Nakon zavr{enog
osnovnog i srednjeg obrazovanja Ivan
odlazi na sluènje 10-mjese~nog vojnog
roka, nakon ~ega prelazi u [vicarsku
gardu. Pontificia Cohors Helvetica
slu`beni je latinski naziv papinske
[vicarske garde, jedinog preostalog reda
nekada{njih vojnih postrojbi, koji su jo{ u
srednjem vijeku bili zaduèni za ~uvanje
ìvota i imovine francuskih kraljeva i
vatikanskih poglavara. Dana{nju postrojbu
papinske [vicarske garde u pravilu ~ine
pet ~asnika, 26 do~asnika i 78
helebardira, i jedina je vojna postrojba na
svijetu kojoj se zastava mijenja, s obzirom
na to da su joj sastavni dijelovi grbovi i
trenuta~nog pape i njihova zapovjednika.
Papinska [vicarska garda zaduèna je za
sigurnost Apostolske pala~e, ulaza u
Vatikanski Grad, ali i za sigurnost samog
Pape. Ivan [ari} zaduèn je, me|u
ostalim, i za ìvot pape Franje, ba{ kao

{to je bio zaduèn i za sigurnost pro{loga
pape Benedikta XVI. Ivan se, o~ito, vrlo
dobro sna{ao u slu`bi i napreduje, jer je
ve} zasluìo ~in korporal, {to bi u
klasi~nom vojnom rangu bio ~in desetnika.
Uvjeti koji su propisani za pristupanje
Gardi su da osoba koja kandidira za
gardistu ne smije biti nià od 174
centimetara, mla|a od 19 i starija od 30
godina. Ne treba posebno nagla{avati
koliku odgovornost nosi sa sobom du`nost
gardiste, a u pravilu se radi o osobama od
posebnog povjerenja. Ovisno o zoni,
postoje mjesta na koja ne mogu ulaziti niti
~lanovi Rimske kurije, osim onih koji su za
to posebno ovla{teni. Stoga gardisti
moraju znati prepoznati one kojima je
dopu{ten ulazak, a ostale sprije~iti.
[vicarska garda drì i po~asne straè i
svakodnevno se susre}e sa desetinama
tisu}a znatièljnika koji ulaze kroz
vatikanske zidine, pohode Trg svetoga
Petra, ili satima stoje u redu kako bi u{li u
Sikstinsku kapelu. Ivanovi roditelji imaju
petero djece, a kada se steknu uvjeti za
mirovinu planiraju se vratiti u rodno
Prisoje, u koje, kako smo saznali, i Ivan sa
svojim talijanskim prijateljima ~esto
navra}a.
kojem smo prije dvije godine pisali, fra

Ivo Pavi}.
No, nije tu kraj kada su u pitanju
vatikansko-rimske veze sa Hrvatima
porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Na
Radio Vaticanu jedan od urednika
programa na hrvatskom jeziku je Marko
Latin~i}. Zgrada Radio Vaticana smje{tena
je tik do vatikanskih zidina, a rijetki imaju
priliku u}i u poseban studio iz kojega se
putem radio valova obra}a isklju~ivo papa.
Studio se zove Karol Wojtyla, po svecu
papi Ivanu Pavlu II. Marko je ve} 40 godina
stanovnik vje~nog grada, a za njega se u
{ali kaè kako poznaje sve ljude iz na{ih
krajeva u Rimu, ali za njega malo tko zna.
Latin~i} je ro|en u âji}u u livanjskoj
op}ini, a nakon svr{etka gimnazije u
Zagrebu stiè na studije u Rim. Osniva~ je
talijansko-hrvatske udruge u Rimu, a jedan
je od utemeljitelja nogometnog kluba
Hajdin 1975. godine. Ime kluba je
izvedenica od imena Hajduk i Dinamo, a
boja dresova bila je, logi~no, modro-bijela.
Na crno-bijeloj fotografiji iz 70-tih godina
pro{loga stolje}a, u gornjem redu drugi

slijeva, stasom i osebujnom frizurom isti~e
se kr{ni Dalmatinac. O Ivi Sanaderu,
biv{em premijeru Republike Hrvatske i
njegovim rimskim danima zna se malo, ili
gotovo ni{ta, ali od Latin~i}a smo doznali
kako je Ivo zapravo bio vrlo talentiran
nogometa{ u mladim danima i kako bi, da
nije bilo kobnoga loma noge na
Hajdukovom pomo}nom igrali{tu, mo`da
daleko dogurao i kao profesionalni
nogometa{. Jo{ kao Hajdukovom ti}u u
jednom duelu Sanaderu je nogu slomio
~etiri godine stariji Ivan Iko Buljan, kasnije
~lan Hajdukove ku}e slavnih, ba{ kao i
desetak godina kasnije kada je isto u~inio
jednom od najtalentiranijih igra~a Hajduka
Ivici Matkovi}u.
Sanader je tri godine proveo na studiju
teologije u Rimu, nakon {to je poha|ao
Sjemeni{te u Splitu. Biv{i hrvatski
premijer, a danas stanovnik Remetinca, i
nakon {to je postao politi~ar prilikom
posjeta glavnom gradu Italije nastavio je
prijateljstvo s Latin~i}em, zapo~eto u
Ivan [ari} vu~e korijene iz

Prisoja kraj Tomislavgrada
nogometnom klubu Hajdin. Marko veli i da

su se s klubom svake godine natjecali na
me|unarodnom sveu~ili{nom nogometnom
turniru, i to vrlo uspje{no, prisje}aju}i se
kako su redovito pobje|ivali do tada
nepobjedive [panjolce. Latin~i} se sje}a
mladog Sanadera kao korpulentnog igra~a
koji nije volio tr~ati i uvijek se {uljao oko
protivni~kog {esnaesterca: Bio je pravi
majstor baluna, nitko mu nije mogao oteti
loptu. Bio je i izvrstan dribler, poglavito u
mjestu, na dvici je vrtio ljude. Imao je jak
udarac, tukao je iz mjesta i to vrlo precizno.
Vidjelo se da je pro{ao Hajdukovu {kolu.
Na crno-bijeloj fotografiji, u prvoj postavi
iz 1975., u gornjem redu zadnji desno, je i
dr. don Petar Vranki}, biv{i profesor na
Vrhbosanskoj katoli~koj bogosloviji, a
danas profesor srednjovjekovne i novije
crkvene povijesti na Katoli~kom fakultetu
Sveu~ili{ta u Augsburgu. Bh. igra~i prve
postave NK Hajdina iz 1975. godine su jo{
bili i Marko Latin~i}, Stjepko Mami} iz
Zidina kod Livna, Anto Kneèvi} rodom iz
bosanske Posavine, i pokojni Jozo Vasilj.
49
ceski vodic:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
22:00
Page 50
ÊSI DOLAZE
U Pragu je 23. oktobra promoviran prvi turistiki vodi kroz Bosnu i Hercegovinu
na ekom jeziku objavljen nakon stotinu godina; autor vodia, balkanolog PAVEL
TROJAN, za SB govori o tome kako je nastalo ovo izdanje, koje su pozitivne, a
koje negativne strane bh. turizma, te zato su jednom strancu potpuno
nerazumljivi, ali i nevani pojmovi entiteta, kantona, granica...
POLITIKA JE NAJVEE ZLO,

PA AK I U TURIZMU
Pi{e: MAJA RADEVI]
Kada idete u London ili Pariz, manjevi{e znate {ta da o~ekujete. Kad odlazite u
Bosnu i Hercegovinu, svaki put je to
druga~ija avantura u najpozitivnijem smislu
te rije~i, kaè Pavel Trojan, autor prvog
turisti~kog vodi~a kroz Bosnu i Hercegovinu na ~e{kom jeziku. U Bosnu i
Hercegovinu sam prvi put do{ao 2001.
godine kao turista, i od tada dolazim svake
godine. Zavr{io sam balkanske studije, a
studirao sam malo u Beogradu, malo u
Zagrebu, tako da sam i ranije znao pone{to
i o BiH, ali ne mnogo. Sje}am se da smo
doputovali iz Beograda autobusom i za
mene je bilo iznena|enje da postoji ne{to
{to se zove Srpsko Sarajevo - dana{nje
Isto~no Sarajevo. Iza{li smo na toj
autobuskoj stanici u Isto~nom Sarajevu i
po~eli da se raspitujemo kako da do|emo
do centra onog Sarajeva. Niko nije htio da
nam pomogne, pri~a Trojan i dodaje da je
u centru i starom dijelu Sarajeva prona{ao
mali Istanbul.
PUTOVANJE BEZ GRANICA

Vodi~ o Bosni i Hercegovini za turiste
objavljen nakon stotinu godina na ~e{kom
jeziku bogato je ilustrovan sa 256
fotografija gradova, prirodnih ljepota,
kulturno-istorijskih spomenika i turisti~kih
atrakcija u BiH, a tu je i 14 geografskih
karata - potpuno nepoliti~nih, kako
nagla{ava autor. Ideja o ovom turisti~kom
vodi~u nastala je prije dvije godine, pri~a
Pavel Trojan: Veso \orem, Sarajlija koji
ìvi u Pragu i vlasnik restorana i galerije
Luka Lu, predloìo je da bi trebalo

napraviti tako ne{to jer do sada u ê{koj
Republici nije {tampan ovakav vodi~.
Prijedlog smo iznijeli izdava~koj ku}i
Freytag-Berndt, koja je jedna od najstarijih
i najpresti`nijih ku}a u ê{koj, oni su to
prihvatili i tako je krenulo... Uzeo sam
mjesec dana nepla}enog odsustva s posla,
napravio plan putovanja i u tih mjesec dana
uspio sam obi}i ve}i dio Bosne i
Hercegovine.
O svojim dojmovima na proputovanju

kroz na{u zemlju autor vodi~a kaè:
Nisam èlio biti subjektivan i pisati o
onome {to se mene li~no najvi{e dojmilo jer
ipak se vodi~ pi{e prvenstveno za
po~etnike, to jest za one koji dolaze prvi
put u posjetu nekoj zemlji. Zbog toga sam
nastojao uvrstiti {to ve}i broj interesantnih
lokacija - gradova od Sarajeva do
Banjaluke, kulturno-istorijskih spomenika,
prekrasnih rijeka, planina, jezera,
znamenitih
li~nosti...
Sarajevo
je
nezaobilazna destinacija, kao i Mostar,
Po~itelj, Banjaluku sam izabrao vi{e zbog
arhitekture, jer mi se ~ini da to nije tipi~an
balkanski grad... Izdvojio bih i pe}inu
Vjetrenica koja tako|er ima veze sa
ê{kom - na tom mjestu je 200
mikroorganizama prona{ao jedan êh.
Uglavnom, trudio sam se da u vodi~u bude
za svakog pone{to interesantno.
Bosna i Hercegovina ima velike
turisti~ke potencijale. Kako je na promociji
vodi~a u Pragu istakla i ambasadorica BiH u
ê{koj Republici Danka Savi}, posljednjih
godina mnogi poznati svjetski ~asopisi i
turisti~ki portali daju preporuke za obilazak
BiH koja nudi i razli~ite oblike turizma - od
kulturnog, planinskog, morskog, spa
turizma, do religijskog. Samo Me|ugorje
godi{nje posjeti vi{e od milion ljudi iz svih
dijelova svijeta. Problem je, me|utim, {to su
bh. vlasti i nadle`ne institucije nerijetko
potpuno pasivne kada su u pitanju ulaganja
u razvoj turizma. Kada sam odlu~io da
pi{em vodi~, kontaktirao sam Ambasadu
Bosne i Hercegovine ovdje u Pragu koja je
onda uputila zvani~an dopis na adrese svih
turisti~kih zajednica u BiH i zamolili su ih
da mi pomognu sa potrebnim informa-
Pavel Trojan: Banjaluku sam izabrao vi{e zbog

arhitekture, jer mi se ~ini da to nije tipi~an
balkanski grad
50
29.10.2014
22:00
Page 51
PRVI VODI^ KROZ BiH NA Ê[KOM JEZIKU

ZALJUBLJENIK U
BALKAN
Putovanje kroz Bosnu je
avantura u najpozitivnijem
smislu te rije~i, kaè Pavel
Trojan
cijama. Dobio sam puno odgovora i ljudi su

bili ve}inom spremni da pomognu, ali iz
nekih gradova mi nikada nisu odgovorili.
Recimo, deset puta sam zvao u Zeni~kodobojski kanton i stalno su mi govorili da
im je {ef zauzet, da nije u kancelariji, oti{ao
je na slu`beni put..., pri~a Trojan. Interes
êha za dolazak u BiH svakako postoji, ali
najprije im treba ponuditi neke osnovne
informacije i upoznati ih sa zemljom koju bi
eventualno èljeli posjetiti. Upravo to je i

namjera sa kojom je ra|en ovaj vodi~.
ê{ka
kao
dràva
za
vrijeme
Austrougarske, a mo`da i malo kasnije,
nikada nije imala neki veliki interes prema
drugim dràvama u smislu da su êsi
negdje ìvjeli u ve}em broju. Izuzetak
je Bosna i Hercegovina u koju je veliki
broj êha odlazio zbog posla, dosta
~e{kih arhitekata je radilo u Bosni... S
obzirom na to Bosna bi nama trebala biti

jedna od najbliìh dràva u posljednjih
100 godina, zaklju~uje na{ sagovornik.
NEPO@ELJNI ANDRI]GRAD
O negativnim stranama Bosne i
Hercegovine iz perspektive jednog stranca,
Pavel kaè: Naàlost je to - politika.
Politika je najve}e zlo, pa ~ak i u turizmu.
Nave{}u vam jedan primjer: u Sarajevu
postoji organizacija koja izdaje vodi~
Sarajevo Navigator. To je jedna jako lijepa
inicijativa grupe mladih ljudi koji èle
promovirati BiH u pozitivnom svjetlu. Ali
kada su na svoju mapu uvrstili i
Andri}grad, dobili su niz poziva od
Sarajlija koji su ih pitali kako se moè
praviti reklama ne~emu {to njih vrije|a?
Ljudima izvan BiH je to veoma te{ko
objasniti. Turiste politika ne zanima
previ{e, ako uop{te, oni jednostavno èle
vidjeti ono {to je njima zanimljivo i
atraktivno. Za{to ne biste oti{li u taj
Andri}grad - kao {to sam to u~inio ja i svi
moji prijatelji - i saznali da je to s jedne
strane jedan veliki ki~, a s druge strane
ne{to nevjerovatno {to treba da se vidi i {to
svakako privla~i turiste. Svi ti ljudi koji
rade tamo u restoranima dobijaju novac,
pla}aju poreze i sve se to opet vra}a

dràvi.
51
29.10.2014
22:01
Page 52
ÊSI DOLAZE
Stanovnici onih mjesta koja najvi{e

privla~e turiste u BiH imaju princip koji
vaì u svim turisti~kim destinacijama
svijeta: uzeti strancima {to vi{e novca u {to
kra}em vremenu, pri~a Pavel Trojan: U
Mostaru, recimo, ta~no se zna kada koji
autobus sa turistima dolazi. Onda taj
autobus stane kod Franjeva~kog samostana
koji je, da se ne laèmo, jedna velika
prodavnica, pa odatle se obi|u neki glavni
objekti u gradu, neizostavan je Stari most,
vodi~ ih odvede u restoran koji je unaprijed
dogovoren, ne ide se do pravoslavne crkve
jer je to predaleko, i za tri sata se vra}aju
nazad u autobus. Sli~no je i u Me|ugorju.
Jedna stvar je crkva i sveti{te, ali sasvim
druga stvar su prodavnice sa kineskim
suvenirima i sav taj ki~ koji vlada okolo.
Sve je to razumljivo i sli~no je u ê{koj i na
bilo kojem mjestu na svijetu, ali to nije
na~in da stvarno upoznate jednu zemlju. A
onda, recimo, do|ete u Jajce, gdje postoji
projekat Omladinski turizam i tu su ljudi
koji rade besplatno i daju vam svoje srce pokaù vam sve i sva{ta u tom gradu koji
nije toliko razvikan kao neka druga mjesta
u Bosni, a svakako bi trebao biti
nezaobilazan na turisti~koj mapi.
Vodi~ kroz Bosnu i Hercegovinu na
~e{kom jeziku je {tampan u 2.000
primjeraka i u prodaji je u svim knjiàrama
52
KAKO SU NAM UBILI FERDINANDA
Za sve je krivo jedno pogreno

skretanje...
U svakom dobu imate neku
retroviziju, ne{to {to je popularno. U
ovoj godini u ê{koj najvi{e se govori
o onome {to su radili na{i djedovi za
vrijeme Prvog svjetskog rata, pa tako i
o Sarajevu, stogodi{njici atentata na
Franca Ferdinanda..., kaè Pavel
Trojan. O êsima u Bosni prije stotinu
godina govori i knjiga Kako su nam ubili
Ferdinanda, koju je Trojan nedavno
objavio zajedno sa svojim prijateljem
Martinom Jeèkom. Autori, koji za sebe
kaù da su balkanolozi i balkanofili,
poku{avaju da objasne susret ~e{ke i bh.
kulture prije jednog vijeka i danas. U knjizi
se osim manje-vi{e poznatih pri~a
vezanih za êhe na dan atentata na
prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i
njegovu suprugu govori i o arhitekturi,
u ê{koj. Ve} je uvr{ten me|u pet najboljih

objavljenih vodi~a u ovoj godini izdava~ke
pruzi, spomenicima, a tu je ~ak i tema o

~uvenom ~e{kom pivu. Teorija o atentatu
je pomalo tragikomi~na, ali nije
neutemeljena: Jeèk i Trojan sugeri{u da
Ferdinanda ne bi ubili i da do rata ne bi ni
do{lo da prijestolonasljednikov voza~ nije
krenuo pogre{nom rutom!
Stogodi{njica
Sarajevskog atentata
ku}e Freytag-Berndt, a uskoro se planira i

prevod na njema~ki jezik.
28.10.2014
15:20
Page 1
ervin:TEKST osnova.qxd
29.10.2014
21:58
Page 54
STRIP EKSKLUZIVA
USPJE[NI DVOJAC:
Jouko Ruokosenmki, najpoznatiji
finski urednik stripa, sa Ervinom
Rustemagi}em, snimljeni ovog
mjeseca na SAF-ovom tandu na
sajmu knjiga u Frankfurtu
JAYBIRD, u izdanju SAF-a iji je vlasnik Sarajlija

ERVIN RUSTEMAGI, najbolji je grafiki roman
godine; autorima, finskoj brai AHONEN, nagrada
e biti dodijeljena na najveem evropskom
festivalu stripa LUCCA COMICS, iji je datum
otvaranja i datum na naslovnoj stranici ovog
broja naeg magazina
ERVINOVI FINCI
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
Ilustracije: STRIP ART FEATURES
ajstariji, najpoznatiji i najzna~ajniji evropski festival stripa Lucca

Comics odràva se krajem ove
sedmice u toskanskom gradi}u
Lucca, a o~ekuje se da }e ove
godine biti nadma{en pro{logodi{nji rekord
od 270.000 posjetilaca. @iri Festivala je
ovaj put imao veoma teàk zadatak u
odlu~ivanju kojem stripu da dodijeli glavnu
nagradu festivala Gran Guinigi za najbolji
grafi~ki roman godine, jer su izme|u
nekoliko hiljada novih naslova za ovu
nagradu odabrana i nominirana 103
54
grafi~ka romana eminentnih autora iz

cijelog svijeta.
UPOZORENJE PRIJE ÎTANJA

@iri je na kraju odlu~io da se ova
najpresti`nija nagrada u oblasti stripa
dodijeli grafi~kom romanu Jaybird, ~iji su
autori Lauri i Jaakko Ahonen, bra}a
blizanci iz Finske, a vlasnik svjetskih prava
na ovo izuzetno djelo je firma SAF (Strip
Art Features) Sarajlije Ervina Rustemagi}a,

koji ve} dvadeset godina ìvi i radi u Celju.
Ameri~ko izdanje Jaybirda, koje su u
septembru ove godine zajedno izdali Dark
Horse i SAF, ve} je gotovo rasprodano,
nakon {to je knjiga doìvjela odli~ne
kritike i recenzije u ameri~koj {tampi i na
svim relevantnim internet portalima.
Novinar portala Broken Frontier je u uvodu
svoje recenzije ~ak uputio ozbiljno
upozorenje ~itaocima: Ako ste ìvo bi}e sa
jako izraènim emocijama, ili ako ste ìvo
bi}e sa bilo kakvim emocijama, uzmite
ne{to za smirenje prije ~itanja Jaybirda, ove
veli~anstveno ispri~ane i potresne pri~e
bra}e Ahonen. Jer, knjiga }e vas zasigurno
Jos jedno veliko priznanje u svijetu

stripa za Ervina RustemagicaSLOBODNA BOSNA I 30.10.2014.
29.10.2014
21:58
Page 55
@ALOSNA I ZAMR[ENA, SNA@NA PRIÂ
dobro uzdrmati i na vama ~ak ostaviti

psiholo{ke posljedice za jedan duì
vremenski period.
Jaybird je ptica izolirana od spolja{njeg
svijeta, koja u ogromnoj ku}i brine o
cijelom doma}instvu i o svojoj majci koju
je bolest vezala za krevet. Jaybird se boji i
svoje vlastite sjenke, ali ima dobru du{u i
nema srca da ubije pauka koga prona|e u
ku}i. On ìvi u uvjerenju da je vanjski svijet
opasan i pun lo{ih ptica i da je u izolaciji
zbog svoje vlastite sigurnosti. Izolacija
uklju~uje prozore zakovane daskama,
poluge i katance na vratima, a na{em
malom protagonistu je strogo zabranjeno da
iza|e iz ku}e. Portal Whatcha Reading je

Jaybirdu dao maksimalnih pet zvjezdica i
zapisao: Pri~a je àlosna, zamr{ena, i na
kraju ~itaocu komunicira tugu i osje}aj
izgubljenosti djetinjstva, perspektive i
prijateljstva. Svaka stranica je umjetni~ka
slika sama za sebe, a sve one zajedno
predstavljaju umjetni~ku galeriju sa
odli~nom pri~om. Jaybird je izuzetno
55
29.10.2014
21:59
Page 56
STRIP EKSKLUZIVA
sna`na knjiga koja zasluùje mjesto na
polici me|u vrhunskom literaturom.
S druge strane, We the Nerdy daje svih
deset poena ovoj knjizi, uz konstataciju
recenzentkinje Kierre Prince, koja kaè:
Jaybird je knjiga koju bih preporu~ila
svakome ko èli zanimljivu pri~u i
impresivan crte`. Ja sam je pro~itala tri puta
u sedmici kada je bila objavljena u Americi
i ona definitivno zasluùje svoje mjesto
me|u najboljim stripovima koje sam ikada
pro~itala.
MOGU]I STAMPEDO IZDAVAÂ

Lauri Ahonen, crta~ Jaybirda, do kraja
ovog mjeseca mora preseliti u svoj novi
stan u Helsinkiju, pa zbog toga ne moè i}i
u Italiju da primi ovu nagradu. Ipak je
odvojio malo vremena da ekskluzivno za
Slobodnu Bosnu pri~a o svojoj prvoj
grafi~koj noveli, kao i o svojoj saradnji sa
Ervinom Rustemagi}em: Jaybird je u
po~etku bio samo jedan mali projekat
dvojice zaljubljenika u strip. Nismo
o~ekivali nikakav veliki uspjeh,
pa ni pojavljivanje na internacionalnoj sceni. Me|utim, kada
je knjiga objavljena u Finskoj i kada je
dobila dvije nagrade: Comic Book
Finlandia 2013 za najbolji strip,
te Kultahuippu 2013 za najbolje
ilustriranu knjigu godine,
nazvao sam urednika finskog
izdanja Jouka Ruokosenmkija i postavio
mu direktno pitanje: Ako bismo se odlu~ili
da potraìmo najboljeg internacionalnog
agenta za Jaybird, koga bi nam ti
preporu~io? I Jouko mi je u istoj sekundi,
bez imalo razmi{ljanja, odgovorio: Ervina
Rustemagi}a. Jouko nas je odmah povezao,
a na na{u sre}u Ervinu se Jaybird jako
svidio. Iz njegovih prvih kontakata se
odmah vidjelo da se radi o vrhunskom
profesionalcu. Nije potrajalo dugo, a ve}
smo imali potpisan ugovor sa njim,
odnosno sa njegovim SAF-om, koji sada
kontrolila apsolutno sva prava na Jaybird za
cijeli svijet. Ubrzo zatim je SAF prodao
prava za objavljivanje izdava~ima u Italiji,
Norve{koj, Americi i nekim drugim
zemljama. Ervin o~ekuje da }emo do
sredine sljede}e godine knjigu imati
objavljenu na dvanaest do ~etrnaest jezika,
a poslije toga bi, kako on kaè, trebalo da
nastupi stampedo izdava~a iz ostalih
zemalja.
Nagradu za najbolji grafi~ki roman
bra}a su, dakle, osvojila u izuzetno jakoj
me|unarodnoj konkurenciji. Upravo sam
snimio video poruku zahvale upu}enu
Festivalu i ìriju, koju sam ba{ danas poslao
SAF-u, a koja }e biti prikazana u no}i
dodjeljivanja nagrada u Lucci. U poruci
sam, izme|u ostalog, rekao: Nedostaju mi
prave rije~i da bih dovoljno dobro iskazao
56
TVORCI SVJETSKOG
STRIP HITA:
Jaakko i Lauri Ahonen sa
finskim izdanjem Jaybirda
koliko smo moj brat Jaakko i ja ponosni i

po~a{}eni ovom nagradom. Posebno bih se
zahvalio na{em agentu Ervinu Rustemagi}u, kao i Stefanu Gorli, uredniku
talijanskog izdanja. Bez vas, momci, ovo ne
bi bilo mogu}e! Ina~e, ovaj video }e ve} u
subotu, 1. novembra, biti postavljen na
Youtubeu, tako da }e ga i Va{i ~itaoci mo}i
vidjeti, veli Lauri Ahonen.

Ni Ervin Rustemagi}, koji je pro{le
godine bio u Lucci zbog Hermannove
retrospektivne izlo`be, ove godine ne moè
i}i da primi ovu nagradu, jer se nedavno
vratio sa Sajma knjiga u Frankfurtu i sa jo{
jednog putovanja, tako da je u velikom
zaostatku sa vremenom i vlastitim
obavezama. Za Slobodnu Bosnu je izjavio:
Ja nikada nisam bio opsjednut nagradama,
jer je za mene najve}a nagrada to {to jo{
uvijek mogu da radim i da uìvam u svom
poslu. Ali, presretan sam zbog bra}e
Ahonen, kao i zbog svih izdava~a Jaybirda
koji }e sada biti u mogu}nosti da svoja
izdanja ove knjige okite lentom na kojoj
}e pisati da je knjiga dobitnik ove velike
nagrade.
28.10.2014
15:16
Page 1
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
29.10.2014
19:31
Page 58
KULT MARKET
ELTON JOHN
The Million
Dollar Piano
Britanski
glazbeni
velikan sir
Elton John
objavio je DVD
izdanje, sa
koncerta koji je
odrào u Las
Vegasu, 28.
rujna 2011.
godine. Taj
koncert bio je
nekoliko
mjeseci ranije rasprodan. Koncert ali i
DVD izdanje nosi naziv The Million
Dollar Piano, a na njega su uvr{tene 23
kompozicije, od kojih posljednje ~etiri
~ine bonus track.
MUZIKA
Album Blind Rage, grupe Accept
Bijesni i estoki
NJEMA^KI
VETERANI
Kako godine
prolaze, tako je i
Accept sporiji
BRODY DALLE
Diploid Love
Svi oni koji
malo bolje
prate punk i
alternativnu
rock scenu
zasigurno se
sje}aju
australskog
benda The
Distillers. Upravo u tom bendu karijeru je
zapo~ela Brody Dalle, glazbenica koja
je nakon raspada benda bila uglavnom
predmet rubrika ùtoga tiska zbog svog
privatnog ìvota. Brody je nedavno
objavila samostalni album Diploid Love.
RYAN ADAMS
Ryan Adams
Nije rije~ o
tiskarskoj
pogre{ki,
~ovjek se zbilja
zove Ryan a
ne Bryan, bavi
se glazbom, a
objavio je i
istoimeni
studijski album. Ryan Adams je rocker
koji dolazi ameri~ke savezne dràve
Ju`na Karolina, ve} duè vrijeme je na
glasu kao izvrstan tekstopisac, a ovo
mu je osmi studijski album u
samostalnoj glazbenoj karijeri.
58
Kada je Udo Dirkschneider osnovao

Accept u njema~kom Solingenu 1968., bio
je to samo jedan u nizu bendova koji su
traìli svoj dio kola~a me|u etabliranim
britanskim pripadnicima heavy metal
pokreta. Jedan od najkonstantnijih i
najdugovje~nijih podànrova rocknrolla
opstao je sve ove godine i zaslugama
bendova koji su stizali izvan Otoka.
Accept je najva`niji njema~ki metal
bend, a mo`da i jedini poznati metal bend
koji se tri puta raspadao i sastavljao, i pri
tome objavio trinaest dugosviraju}ih nosa~a
zvuka. Posljednje njihovo sastajanje
zbilo se 2009., od kada djeluju u sastavu:
Marko Tornillo, Wolf Hoffmann, Herman
Frank, Peter Baltes i Stefan Schwarzmann.
Jo{ 2005. bend se rastao sa osniva~em i
frontmanom Udom Dirkschneiderom, koji
je krenuo u solo karijeru.
U novoj postavi Accept je snimio tri
studijska albuma, od kojih posebno valja
izdvojiti Stalingrad iz 2012., koji je
pokupio visoke ocjene i kritike i publike.
êtiri godine nakon Stalingrada, Accept je
objavio album Blind Rage, ~iju kratku
recenziju i donosimo. Novi Acceptov
album sadrì jedanaest kompozicija, u
trajanju od ne{to manje od 63 minute. Ve}
uvodnom pjesmom Stampede vidljivo je
kako su se njema~ki heavy metal veterani
zadràli na tragu zvuka sa prethodna dva
albuma. ^vrsto i sna`no zvu~i Stampede,
bez pretjerivanja u tempu pjesme, kao {to je
to bio slu~aj u njihovim mladim danima.
Accept je jedan od prvih metal
bendova ~iji su bubnjari uveli standardno
kori{tenje dvostuke bass i speed king
pedale. Tu je tradiciju nastavio i novi

bubnjar Stefan Schwarzmann. Ina~e, za
singl Stampede, Accept je snimio i
promotivni videouradak. Riffovi su ~vrsti,
a solaè melodi~ne i u nastavku albuma,
na metal simfoniji Dying Breed. Posebnu
pozornost valja obratiti na neuobi~ajno
laganu pjesmu Dark Side of My Hearth, ali
i na heavy metal klasik 200 Years, dok
solidno zvu~i i ne{to mek{a kompozicija
I Wanna Be Free.
Op}i je dojam kako je Accept sada dosta
sporiji, ali kako i dalje zvu~e poprili~no
sna`no, ~emu veliki doprinos daje i hrapavi
glas pjeva~a Marka Tornilla. Najve}i
njema~ki heavy metal bend upravo je
zavr{io promotivnu europsku turneju
novoga, trinaestog po redu, studijskog
albuma.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Nero: Satisfy
Lulu Gainsbourg: Lady Luck
Yip Deceiver: Get strict
Klaxons: Show me a miracle
Mapei: Dont wait
Paloma Faith: Trouble with my baby
Lilly Wood & the Prick and Robin
Shulz: Prayer in C
8. Bryan Ferry: Loop De Li
9. Jack White: That black bat licorice
10. The Asteroid Galaxy Tour: My club
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
29.10.2014
19:10
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film O konjima i ljudima (Island, Norveka, Njemaka,
2013.); scenarij i reija: Benedikt Erlingsson
Islandske basne
DOBRO SAM JE
POZNAVAO
Antonio
Pietrangeli
Dobro sam je
poznavao
igrani je crnobijeli film
Antonija
Pietrangelija
iz 1965.
godine.
Scenarij su napisali Ruggero Maccari,
Antonio Pietrangeli i Ettore Scola. U
Rim se seli Adriana, mlada djevojka iz
provincije. Prvo radi u frizerskom
salonu, a nakon toga u lokalnom
bioskopu. Svi ju èle iskoristiti.
Nesretna je...
Ocjena: 4
EXOTICA
Atom Egoyan
OKRUTNI SEOSKI @IVOT

Sjajan film o konjima i ljudima
Benedikt Erlingsson je autor scenarija i

reìje veoma neobi~nog filma. Film O
konjima i ljudima sa~injen je od {est
povezanih pri~a, basni. Svaka od basni
uklju~uje jednog konja i njegovog vlasnika.
Ovo je pri~a o okrutnom seoskom ìvotu.
Konji imaju ne{to ljudsko, a ljudi ne{to
konjsko. Moè se re}i da je ovo jedna
filmska seoska romanti~na pri~a. Kroz film
spoznajemo, prete`no, ljudske slabosti.
Kolbejn je zaljubljen u Solveig. I ona njega
voli. Kobila Grana je opsjednuta pastuhom
Brunom. Vernhadur voli vodku, a njegov
konj voli svog gospodara.
Tu je i ruski turista koji nema vodku, ali
voli konje. Johana voli Raudka, ali on vi{e
voli biti slobodan. Huan voli ìvot i prirodu,
i traì Boga u islandskim vrletima. Njegov
konj je umoran i traì odmor... Prijevod
originalnog naslova na na{ jezik bi glasio
Konj u nama. Ovaj film islandski je
kandidat za Oscara. O ljudskim slabostima
u filmu se progovara iz konjske
perspektive. Basne od kojih je sa~injen
pune su neo~ekivanh obrata. U filmu glume
Ingvar E. Sigurdsson, Charlotte Boving,
Steinn Armann Magnusson, Helgi
Bjoernsson, Kristbjorg Kjeld, Sigridur
Maria Egilsdottir, Juan Camillo, Roman
Estrada. O konjima i ljudima prikazan je na
Sarajevo Film Festivalu. Benedikt Erlingsson je pisac, glumac, te jedan od
najuspje{nijih islandskih kazali{nih reìsera. Do sada je reìsao nekoliko kratkih
filmova. O ljudima i konjima njegov je
prvijenac {to se ti~e dugometra`nog

igranog filma. Sjajan film. Bravo, Benedikte! Konji su toliko mnogo pomogli nama
ljudima kroz povijest.
Pomogli su kada se oralo, kada je trebalo
prevoziti teret, bili su uz ljude kada bi se
udavali ili ènili... Ne znam da li smo kao
vrsta toga svjesni, a da li smo zahvalni strah
me i upitati se. Uìvajte u ovom sjajnom
filmu.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Boxtrolls (Graham Annable &
Anthony Stacchi)
2. Gone Girl (David Fincher)
3. Annabelle (John R. Leonetti)
4. The Equalizer (Antoine Fuqua)
5. The Maze Runner (Wes Ball)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Monsters University
(Dan Scanion, Buena Vista)
2. Fast & Furious 6
(Justin Lin, Universal)
3. Iron Man 3
(Shane Black, Buena Vista)
4. Despicable Me 2 (Pierre Coffin &
Chris Renaud, Universal)
5. Man of Steel
(Zack Snyder, Warner Bros.)
Exotica je
igrani film
Atoma
Egoyana iz
1994.
godine. On
je autor i
scenarija i
reìje. Film nosi naziv po no}nom
klubu. Glavni likovi su uposlenici i gosti
tog kluba. Tu su i striptizeta,
ra~unovo|a, D.J., vlasnik pet shopa, te
trudna vlasnica kluba, Zoe.
Ocjena: 4
JLG - JLG
Jean Luc
Godard
Ovo je dokumentarni film u
trajanju od sat
vremena iz
1996. godine.
Reìrao ga je
Jean Luc
Godard. Za film
se moè re}i da
je njegov filmski
autoportret. U
njemu on govori
o sebi, svom mjestu u filmskoj povijesti,
o industriji filma, te naravno, o samom
esencijalnom stvaranju filma.
Ocjena: 4
59
V
M
Cetri oka:Cetri oka.qxd
29.10.2014
19:30
Page 60
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
ADIS FEJZI, bosanskohercegovaki skulptor
U ~etvrtak, 30. oktobra, bi}e obiljeèn

dan Dan Akademije likovnih umjetnosti u
Sarajevu. Tim povodom bit }e, izuzev
sve~anog programa i gostovanja na{ih
kolega s Muzi~ke akademije i Akademije
scenskih umjetnosti, otvorena
izlo`ba najistaknutijih studenata na{e
Akademije i dodijeljena godi{nja nagrada
Alija Ku~ukali} za najboljeg studenta/cu
u {kolskoj 2013./14. godini.
Istog dana, u 19 sati, Hrvatsko kulturno
dru{tvo Napredak Tuzla i Franjeva~ki
samostan Tuzla organizuju izlo`bu
umjetni~ke keramike Drage
Handanovi}a... U Galeriji Kristian
Krekovi} u Franjeva~kom samostanu u
Tuzli.
Definicija problema na{eg ~ovjeka
Kulturna manifestacija Mjesec italijanske

kulture u Bosni Hercegovini bi}e
otvorena 3. novembra u Sarajevu. I to
izlo`bom koja nosi naziv Slike iz svijeta.
Dva dana kasnije, predstavi}e se ~lanovi
Udruènja Dante Alighieri u BiH, te
promovisano jesensko izdanje ~asopisa
Putovanje za dvoje. I tako do 5.
decembra...
Sve~anost zatvaranja manifestacije
Dani Matice hrvatske u Brotnju i XVI.
tradicijska manifestacija Ku{anje mladog
vina odràt }e se u ponedjeljak, 3.
studenoga, u îtluku. Tom prigodom, u
Galeriji Kluba Matice hrvatske îtluk, u
18 sati bit }e otvorena izlo`ba slika
akademskog slikara Trpimira Grgi}a,
pi{e, izme|u ostalog, na bljesku.
U susret nizu koncerata kojima }e
proslaviti trideseti ro|endan kultnog
izdanja Das ist Walter, grupa Zabranjeno
pu{enje plasirala je novi spot za staru
pjesmu Stanje {oka. U video spotu
Stanje {oka ovjekovje~en je ponovni
susret veterana Zabranjenog pu{enja,
koji su se na koncertu u Skenderiji,
krajem pro{le godine, okupili nakon
gotovo 25 godina, saop{tava PR na{eg
benda.
Zaboravljeno&nepoznato naziv je
izlo`be na{eg umjetnika Adisa Fejzi}a,
koja }e u prostorijama EU info centra u
Sarajevu biti otvorena 30. oktobra u 17
sati.
U simboli~kom smislu izlo`ba je i

svojevrsna prezentacija sada{njosti
Bosne i Hercegovine, odnosno povezanog problema percepcije pro{losti i
budu}nosti, veli Adis Fejzi}: Stanje
duha u BiH je kontinuirano, ~ini mi se,
u
poziciji
izgubljeno-na|eno,
zaboravljeno i(li) nepoznato. Na{u
sada{njost, pored svega onoga {to o
sebi znamo, oblikuje i ono {to ne
znamo, i(li) {to smo zaboravili. Pro{lost
nam je, u odnosu na dnevnopoliti~ki
kontekst, (ne)poznata, krivo interpretirana, ili doslovno zaboravljena. Ideja
za izlo`bu proizilazi iz mog pristupa
bosanskohercegova~kom kulturnom
naslije|u. Zapravo, koncept izlo`be je
povezan i sa mojim doktorskim
istraìvanjima umjetnosti ste}aka na
Queensland College of Artu (Griffith
University
Brisbane,
Australia).
Radovima predstavljenim na ovoj
izlo`bi poku{avam definisati problem
bosanskohercegova~kog
~ovjeka,
neovisno o njegovoj religijskoj,
nacionalnoj, etni~koj... pripadnosti.
Ta~no je, ìvimo u prostoru izme|u
zaboravljenog i nepoznatog.
ALMIR AHINOVI, direktor producentske

kue Heft iz Sarajeva
ALMIR [AHINOVI]
Hiljadarka je vrlo
ambiciozan
filmski projekat
U organizaciji Trgova~ko-knjiàrskog
dru{tva [ahinpa{i} i ove }e godine,
deseti put zaredom, biti odràn Zimski
salon knjige u Sarajevu. U periodu od
10. do 24. decembra Sarajlije }e, ali i svi
oni koje to interesuje a ne ìve u
glavnom gradu BiH, mo}i kupiti knjige po
puno povoljnijim cijenama od onih
standardnih.
60
Cetri oka:Cetri oka.qxd
29.10.2014
19:30
Page 61
SANEL MARI MARA, mostarski kantautor
Mara, svjeì vasduh iz Mostara
Mjesto doga|aja }e biti Art kino Kriterion, a postoji i

mogu}nost odràvanja jo{ jednog koncerta, naredni dan.
Da, Art kino Kriterion kao organizacija je tako|er dijelom ovog
Foto: Mario Ili~i}
Za 5. decembar najavljen je Va{ prvi

sarajevski koncert, ako ne ra~unamo
promociju albuma Vasduh. Kako, i za{to
tek sada, kada je pro{lo ve} {est godina od
promocije tog, trebam ponoviti, izvanrednog albuma?
Ta~no je da dugo nisam svirao u
Sarajevu i super mi je da ste me podsjetili
na taj koncert koji smo radili povodom
promocije albuma Vasduh, u Domu mladih
u Sarajevu. Album Vasduh je zaista bio
zapaèn i dobio je odli~ne kritike. Mislim
da sam se nakon pet godina, koliko sam
radio na tom albumu, zaista iscrpio i trebalo
mi je neko vrijeme da do|em sebi.
Vjerujem da sam sada na{ao tu energiju i
ponovo radim na jednom velikom projektu.
Moram priznati da sam bio presretan
ozbiljno{}u ljudi koju su mi predloìli da
zajedno uradimo koncert u Sarajevu,
pogotovo zato {to }e to biti po~etak kompletne kampanje za
projekat na kojem radim, a ~ija }e kruna biti izdavanje mog
novog albuma.
projekta. Mislim da je njihova sala idealno

mjesto za odràvanje ovog koncerta. Naàlost,
sala ima ograni~en kapacitet i zbog pro{irenja
same bine, kao i zbog potreba snimanja koje
}emo raditi ovaj kapacitet smo jo{ i dodatno
ograni~ili. Ve} sada znamo da postoji veliko
interesovanje za na{ koncert i u organizaciji se
vode ozbiljni razgovori da sviramo dvije
ve~eri u Sarajevu. Me|utim, o tome je jo{
uvijek rano govoriti. A gost na koncertu, ili
koncertima, }e biti Damir Imamovi}.
U pripremi za ovaj kratki razgovor

kazali ste mi kako je mogu}e i da neke TV
ku}e snimaju Va{ koncert...
Koncert }emo svakako snimati i to }e biti
snimak koji }e napraviti organizatori
koncerta. Ono {to znamo je da }e sva
snimanja biti vrlo diskretna, te da smo moj
bend i ja tu samo zbog publike, koja }e do}i
da slu{a na{e koncerte i da se trenutno samo na to fokusiramo.
Postoje neke naznake da }e i presti`ne TV ku}e snimati ovaj
koncert. To nam svakako godi, a posebno zato {to }e pri~a o
muzici na tekstove velikih bh. pjesnika, kao {to su Aleksa
[anti}, Antun Branko [imi}, Mak Dizdar, Safvet Beg Ba{agi},
koju sam uradio na svom tre}em albumu Vasduh, dobiti i priliku
za ozbiljnije regionalno medijsko predstavljanje.
Na{a Hiljadarka
Prije desetak dana, na {irem
lokalitetu Banovi}a, po~elo je
snimanje filma Hiljadarka, koji
po scenariju Zilhada Klju~anina
reìra Nenad \uri}.
Film je podràn od strane
Fondacije za kinematografiju
Federacije Bosne i Hercegovine,
Ministarstva kulture FBiH na
~elu sa ministrom Salmirom
Kaplanom, Kantona Sarajevo, i
uz veliku pomo} rudnika RMU
Banovi}i, Op{tine Banovi}i te
lokalne zajednice na svim
nivoima. U pitanju je vrlo
ambiciozan filmski projekat, koji se radi prema originalnom
scenariju Zilhada Klju~anina, a na ~ijem se razvijanju radilo
nekoliko godina. Radnjom smje{ten u rudarski gradi} u Bosni
davne 1955., film se vrti oko rudara Atifa Kurtovi}a, koji biva
izabran za sliku na nov~anici od 1000 dinara biv{e SFRJ, njegovog
odnosa prema Titu i svemu {to je predstavljao, te prema malom
novonastalom gradu, u kojem poku{ava preìvjeti i na}i svoje
mjesto, obja{njava direktor producentske ku}e Heft iz Sarajeva
Almir [ahinovi}. U filmu

Hiljadarka igraju: Branislav
Trifunovi}, Aida Bukva, Nikola
Kojo, Moamer Kasumovi},
Vanesa Glo|o, Vlado Kero{evi},
Slaven Knezovi}, Goran Kosti},
@eljko Pervan, Armin Omerovi}... Direktor fotografije je
Du{ko Joksimovi}. Heft produkcija je u saradnji sa partnerima i
koproducentima filma: Cine
Planet iz Beograda, Jadran Film iz
Zagreba, Filmski centar iz Sarajeva, RTVFBiH i RMU Banovi}i
krenula u realizaciju veoma
zahtjevnog filmskog projekta. Najve}a podr{ka su nam rukovode}i
ljudi Banovi}a, koji su prepoznali kvalitet filma i ekipe koja ga
realizuje, te obezbijedili zna~ajnu podr{ku produkcijskim
zahtjevima. S obzirom na lokacije na kojima se film snima, ekipa
je smje{tena na lokalitetu Zla}a i Brana. Planirani zavr{etak
snimanja je 18. novembar, veli [ahinovi}.
Film Hiljadarka premijerno bi trebao biti prikazan na jesen
sljede}e godine.
Detalj sa snimanja filma
Hiljadarka u Banovi}ima
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
29.10.2014
17:24
1. Da li ste Vi iz Banjaluke, Banje Luke

ili Banja Luke? Ro|en u Zagrebu, volim
taj grad, ali sam Banjolu~anin.
2. A da li ste kao
mal
biti novinar, public i sanjali da }ete
ista ili hroni~ar?
Nikada! @elio sam
biti glumac, kao i
mater moja, ali me
ok
prevedo{e u objekt olnosti
ivniji tabor.
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
rajvo
Rekoh i pisah jedared: Sa
danas - Nebo i
osamdesetih 20. vijeka i
Zemlja!
4. [ta ne morate imati u friìderu?

Priglavke.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Jarana s kojim bih mogao pri~ati... I
moju Irenu - suprugu.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Kupa}e ga}e - a najradije se
kupam gol-golcijat!
7. Da niste to {to jeste, {ta

biste bili?
Glumac, rekoh.
jaluki hroniar,
n
ba
,
C
E
L
E
R
O
G
D
O
P
SLAVKO
ni se da
i
,
p
je
li
m
a
is
N
:
ta
is
ic
bl
pu
i
novinar
tivna
la
re
je
t
e
m
a
p
a
,
p
lu
g
m
a
nis
Foto: Mario Ili~i}
by DINO BAJRAMOVIC
Page 62
11. Da li je {utnja zlato?

Naravno: veli~anstveni Ljuba Tadi}, glumac, 1987. re~e
mojoj malenkosti: Zlatna je svaka koja se
pre}uti!
moderno?
ti
a
d
le
g
elite iz
i ne
ite kada ` komoto osje}am
~
la
b
o
ta
u se
12. [
ono u ~em e i tzv. protokol.
im
~
la
b
d
O
dress co
zarezujem
13. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ruàn i glup?
Nisam lijep, ~ini se da nisam
glup, a pamet je relativna.
14. Da imate 15 minuta vlasti,
{ta ne biste u~inili?
Ni{ta: vlast ima duboke
korijene, a ja sam lijen...
15. Opi{ite Bosnu i

Hercegovinu u tri rije~i...
Najljep{a, sebi~ni politi~ari nismo Bosne vrijedni...
16. Sekira li Vas

formiranje nove vlasti?
Jok! Kakav narod takva i nafaka!
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu?
Blento, koji
zabavlja raju na
va{arima.
17. S kim biste

voljeli otplesati
tango?
Sa Gretom Garbo.
18. Osoba koja

Vam ide na
ganglije?
Ihahaj! Sve je
to luk i voda.
9. Jeste li meteoropata?
Ja{ta - tek ove godine
sam to skontao.
10. Koliko je kvalitetna stara,

nenapisana hercegova~ka ambicija:
da je samo mehka jorgana, sira iz
mijeha i loze iz Popova polja?
Ma{allah, dodaj malo vina i pr{ute...
62
19. Mala Duba ili Veliki Drvenik?

Dragi moj Rovinj.
20. Begova ili {kembe ~orba?
ôrba - bezbeli!
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
îtajte, ali razmi{ljajte svojom glavom.
Fadila:Iluzije.qxd
29.10.2014
17:27
Page 63
KLIN ÔRBA
ODA [ABANU I MURATU

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Sve dok ova zemlja raa genijalce poput Murata zvanog aban, il je
obrnuto, razumno je kladiti se da e Bosna i Hercegovina stii do EU
prije Srbije. Jo vi ne znate ta sve mogu najgori kad se sjete da su
abanove ideje samo naizgled sulude. Recimo: nama, veinskim nama
u Federaciji BiH, do nekidan se inilo da je brat na Milorad idejno i
ideoloki posrnuo...
rosje~no misle}e balkanske glave u pravilu vrve od

mno{tva ideja koje se, naàlost, rijetko utjelovljuju
u konkretnim akcijama i projektima jer ne znamo
pravovremeno prepoznati potentnost (samo u za~etku)
subverzivnih zamisli, a bez kojih ina~e nema promjene
postoje}ih sistema. Uzmimo naprimjer neshva}enu
genijalnu ideju onog na{eg vizionara Murata [abanovi}a
koji je, nekako s prolje}a 1992. godine, prijetio da }e di}i
u zrak vi{egradsku branu i potopiti Beograd. Da ne bi
bole}ivo-mole}ivog generala Kukanjca, s onim
cmizdravim: Nemoj, [abane, nemoj Murate, molim te jo{ je onomad, jednim Muratovim i [abanovim klikom
mogao nastati Beograd na vodi u kojem bi Vu~i} danas
bio {eik. Ne bi se morao zamajavati s tamo nekim
arapskim investitorom ~ije je porijeklo imovine
nedoku~ivo, niti bi bio prisiljen kresati penzije i nadnice
i, {to je jo{ gore, ukinuti sto hiljada radnih mjesta. A sve
to dok istovremeno Bosna, navodno najgora od sve
balkanske djece, ozbiljno kani otvoriti isto toliko novih
bo{nja~kih radnih mjesta. Kamo jo{ barem toliko srpskih
i hrvatskih koje }e garant osigurati Dodik i ôvi}, a
bogme se i Fahro zarekao da }e uz malu pomo} svog
jarana Tsunamija mnogima namaknuti dràvnu radnu
obavezu pod patronatom Pravosu|a. Na{ je optimizam
realan, opipljiv, poput one mra~ne rupetine {to je prije
godinu osvanula na mjestu doju~era{njeg jezera u Sanici
kod Klju~a.
rugim rije~ima: sve dok ova zemlja ra|a genijalce

poput Murata zvanog [aban, il je obrnuto, razumno
je kladiti se da }e Bosna i Hercegovina sti}i do EU
prije Srbije. Jo{ vi ne znate {ta sve mogu najgori kad se
sjete da su [abanove ideje samo naizgled sulude. Recimo:
nama, ve}inskim nama u Federaciji BiH, do nekidan se
~inilo da je brat na{ Milorad idejno i ideolo{ki posrnuo, a
onda smo se jednog jutra probudili i, sli~no onima iz
Sanice, ugledali posve praznu rupu na mjestu gdje je jo{
sino} omrklo jezero svih suza na{eg nepotrebnog otpora
idejama eresovskog [abana. Potom smo sretno progledali
i napokon ugledali svog svebosanskog Mojsija koji }e
nas, sad je bjelodano, u inat onom bezidejnom Vu~i}u,
bjesomu~nim sprintom - skoro pa teleportacijom, privesti
na brdo Tur s kojeg se vidi obe}ana Evropska unija. Tu }e
nas na{ ljubljeni Dodo razdijeliti na dvanaest plemena;

svakome odrediti poglavicu i svima njima u {ake tutnuti
novu kartu Evropske unije s jasno ucrtanim granicama
teritorije koja, otad pa do vje~nosti, pripada bh.
plemenima. Od tog skorog dana nikad vi{e ne}e biti
zloglasne Evropske unije. Glupa me|unarodna zajednica
jo{ nije shvatila pravo zna~enje na{e omiljene frazetine, a
opepelit }e se tek nakon {to na{ Mili Dodili slavodobitno
uzvikne: Vu~i}u, dàbe si kre~io! Da si mene poslu{ao,
nikad ne bi izgubio Kosovski boj govore}i: prde Murat,
ne moè se durat. I ne bi beogradski Skadar na Bojani
zidao s nekim arapskim emirom, nego bi kule zido grade razgra|ivo s na{im Nemanji}a Kustom. Nema ti,
brale, od Sarajva Teherana pre~eg, ni od Kuste emirage
ve}eg! Uostalom, jes vidio {to sam ovladao ovom
svjetskom poezijom, a i ti si me handrio da mi ne valja
retorika. Jesam li ti fino govorio: Tako mi vremena, svaki
je ~ovjek na gubitku, osim onoga ko se u [abana pouzda?
Jesam, i javno i tajno. A ti meni: Vidi, rekli su mi da
moram kresat javnu potro{nju i dràvnu administraciju.
{ta ti je Baja lipo svitovao? Jesam li ti rekao: Ima u nas

u Krajini Klju~. Kraj Klju~a je Sanica, u Sanici rupa.
Tu se kre{e i staro i mlado. Prvo ih retori~ki omami{.
Potom ih dovede{ i nadnese{ nad rupu. Onda im kaè{:
Sko~i, pa reci hop! A u strahu su velike o~i, kao sad u
tebe. Velikim se o~ima ~ini da je svaka rupa bezdan. A
Baja zna da nije. Iz najmra~nijih rupa svane novi dan. Jes
mi vidio ove nove retorike?! Jo{ si ti balav, moj Vu~i}u.
Ne konta{ da nikog nema{ ako svoj vlastiti emirat nema{.
Tad nadni~ari{ za raznorazne emire i emirate. A kad se
nadolmi{ kao Baja, svaki ti [aban digne u zrak svaku
branu i potopi {to je tebi volja. Jes vidio kako ja ove moje
harlovine kre{em? Samo kaèm: Murate, [abane, pritisni
- 3...2...1... sad! Ni{ta kuku-lele. Dok kaè{ dudili-mudili,
jezero nestane. I Bosna. I Hercegovina. Herceg [aban mi
brè pali. Ja njemu okom, on meni stokom. Obe}a im
Tre}i tor, dok ovaj [aban Bo{njo za svakog tornjaka pita
onog turskog Murata bil mu mogao sa~uvati jednu {kolu
pod dva-tri krova. [alje djecu u mekteb samo da ne nau~e
krasnopisnu srpsku }irilicu. Pa ih, kao i ti, Vu~i}u, u~i
arapski i engleski umjesto savr{eno ubita~nog kosovskog
i metohijskog jezika.
63
Auto:CRNA.qxd
29.10.2014
17:20
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Pogled u povijest: Tatra, automobil dràvnika!
vrtka je osnovana davne 1850. godine

u ê{koj pod nazivom Schustala &
Company, a kasnije je preimenovana u
Nesselsdorfer Wagenbau-Fabriksgesellschaft, kada je postala proizvo|a~ ko~ija.
Godine 1897., Tatra je proizvela prvi
automobil marke Prasident. Bio je to prvi
model automobila u sredi{njoj Europi i jedan
od prvih automobila u svijetu. Ve} 1918.,
Prasident mijenja ime u Koprvni~ka
vozovka, da bi godinu dana kasnije zaìvio
model pod nazivom Tatra, koji je ime dobio
po obli`njem slova~kom planinskome
masivu. Tatra je i slu`beno tre}i najstariji
proizvo|a~ automobila na svijetu, nakon
Daimlera i Peugeota. ê{ki proizvo|a~
vozila donio je brojne inovacije u svijet
autoindustije.
Me|u
najzna~ajnijim
patentima Tatre svakako je takozvani
aerodinami~ni Streamlined, automobil iz 30ih godina pro{loga stolje}a. Tatra je bila
omiljena me|u obi~nim pukom, ali i me|u
politi~arima toga doba. Tako je upravo
Hitlerov Volkswagen Beetle nastao kao
kopija Tatre. Najpoznatiji inènjer tvrtke bio
je Hans Ledwinka, koji je u 19. godini ìvota
napravio automobil za utrke maksimalne
brzine od 115 km/h. Mnogi njegovu karijeru
uspore|uju sa karijerom Ferdinanda
Porschea, a poveznica im je svakako
64
zajedni~ka domovina Austrija. Bili su

suvremenici, a zanimljivo je kako su obojica
zavr{ili u zatvoru poslije Drugog svjetskog
rata. Ledwinka je dizajnirao nekoliko modela
tvrtke Tatra, od kojih je najzna~ajniji prototip
modela V570, koji je imao ugra|en motor
natrag sa stra`njim pogonom. Upravo u to
vrijeme Porsche je dobio zada}u od Adolfa
Hitlera napraviti serijsku proizvodnju
Njema~kog narodnog vozila, a Porscheu
se V570 toliko dopao da ga je odlu~io
kopirati. Rani prototip bube bio je identi~an
modelu V570, a Tatra je odgovorila tu`bom.
Nakon po~etka Drugog svjetskog rata
Porsche je usavr{io model VW Beetle, tu`ba
je odba~ena, me|utim nakon svr{etka rata
tu`ba je ponovno aktualna i Volkswagen,
kao naknadu, Tatri ispla}uje tri milijuna
njema~kih maraka. Godinu dana nakon
izrade drugog prototipa, na trì{tu se
pojavljuje model T77, ve}i automobil
aerodinami~kih linija i sa V8 motorom.
Ledwinka je predstavio T77 na Salonu
automobila u Pragu 1934. i odmah dopustio
visokim politi~arima dràve da ga testiraju. I
pored ogromnih dimenzija i teìne od gotovo
dvije tone, T77 je dostizao 145 km/h.
Impresivan je podatak kako je T77 dostizao
tu brzinu iako je imao samo 59KS. Model
T77 se proizvodio do 1938., a sva vozila
kupili su njema~ki politi~ari. Tatra 1939.

proizvodi dva nova modela. Prvi je nosio
oznaku T97 i bio je namijenjen {irokim
masama. T97 je imao mali 1.8 litarski motor
od ~etiri cilindra, koji je razvijao 39KS
postizav{i brzine od 130 km/h. Veliku
pozornost privukao je model T87,
svojevrsnom aerodinami~kom revolucijom.
Novi trolitarski V8 motor, snage 85KS i
maksimalne brzine od 160 km/h, tro{io je
vi{e od 20 litara na 100 km/h. Tu je jo{ i
Model 600, poznatiji kao Tatraplan, s
dvolitarskim motorom od 52KS. Iako
popularan model, sa 6.342 prodana
primjerka u {est godina proizvodnje, to ipak
nije bilo dovoljno da odrì kompaniju u
ìvotu. Ne{to kasnije Tatra je proizvela
poseban automobil za visoke politi~are
komunisti~ke êhoslova~ke, koji je nosio
oznaku 603, a koji je 1975., na koncu,
zamijenio model 613.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
29.10.2014
17:22
Page 65
REAGIRANJA
Faruk Bori} - Uredni{tvu
FENA u svome radu nije ni

minimizirala, niti preutjela
policijsku akciju Gibraltar
(Mediji na kratkom marketin{kom lancu:
Za{to su televizije Hayat, ATV i Pink pre{utjele
policijsku akciju Gibraltar, SB, br. 937)
Povodom teksta objavljenog u magazinu
Slobodna Bosna, Mediji na kratkom
marketin{kom lancu: Za{to su televizije Hayat,
ATV i Pink pre{utjele policijsku akciju Gibraltar,
br. 937, 23.10.2014. str.19, kolege Emira
Hodì}a, upu}ujemo vam sljede}i demanti:
U pomenutom tekstu pomenutog kolege
Hodì}a tvrdi se da je Javna ustanova Federalna
novinska agencija FENA minimizirala, bezmalo
pre{utjela policijsku akciju Gibraltar, postavlja
se pitanje {ta je uzrok tome minimiziranju i nude
odre|eni odgovori.
Odgovorno tvrdimo da JU FENA u svome
radu nije ni minimizirala, niti pre{utjela policijsku
akciju Gibraltar. Na dan akcije objavili smo {est
vijesti koje se najkonkretnije ti~u akcije. U 9.22
dana 22.10.2014. objavljena je vijest da je u toku
policijska akcija (Akcija Gibraltar - u toku
hap{enja vi{e osoba zbog organiziranog
kriminala i korupcije), devet minuta potom, u
9.31 da je akcija pokrenuta po nalogu
Tuìteljstva BiH (Po nalogu Tuìteljstva BiH
realizira se akcija Gibraltar protiv organiziranog
kriminala i finansijskih malverzacija), a u 9.50
objavljujemo imena devetero osumnji~enih
(Akcija Gibraltar - Finansijske malverzacije u
vi{emilionskim iznosima). Tokom dana
objavljujemo jo{ tri vijesti (u 14.08 SIPA U
akciji Gibraltar uhap{eno sedam osoba zbog
organiziranog kriminala i korupcije, u 15.45
Kebo traì od CIK-a, OHR-a i OSCE-a da
istraì i utvrdi odgovornost za regularnost
op}ih izbora, te u 18.00 SIPA uhapsila
Senada Zaimovi}a u akciji Gibraltar),
a ujutro 23.10. objavljujemo da se
predao deveti osumnji~eni Ejub
Ku~uk (10.29 Tuìteljstvo BiH
Predao se i deveti
osumnji~eni u akciji
Gibraltar). I narednih
dana smo objavili vijesti
vezane za akciju
Gibraltar , no s
obzirom da je
tekst kolege
Hodì}a
objavljen
23.10. i
da se
odnosio na rad FENE od 22.10., ovdje }emo

stati sa nabrajanjem.
Ne znamo kako je kolega Hodì} uspio da
izvu~e zaklju~ak da JU FENA minimizira,
bezmalo pre{u}uje akciju Gibraltar. Koji je to
medij objavio vi{e informacija o akciji
Gibraltar od FENE? êmu pau{alne
tvrdnje? Ne znamo. Na{ posao
svakako nije da naga|amo,
{pekuliramo, nego da brzo i
nepristrasno informiramo
javnost. Rad FENE je javan i
lako provjerljiv, a svaka
objektivna kritika je
dobrodo{la.
Faruk Bori},
direktor
JU Fena
65
29.10.2014
20:07
Page 9
Svim pravnim licima, klijentima Banke i onima koji }e to uskoro postati, upu}ujemo poziv da kandiduju projekte na
kreditnu liniju koju kao banka-u~esnica u Projektu EAF SME Svjetske banke i Vlade Federacije BiH,
implementira BOR banka d.d. Sarajevo sa osnovnim ciljem:
POBOLJ[ANJE PRISTUPA FINANSIJSKIM

SREDSTVIMA ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A
A OPCIJE KREDITIRANJA
Investicioni krediti i krediti za finansiranje obrtnih sredstava do max 2,5 miliona EUR u protuvrijednosti BAM za
jednog korisnika sredstava Projekta po svim tran{ama
B PRIHVATLJIVA PREDUZE]A
Investicione projekte mogu kandidovati preduze}a koja zadovoljavaju sljede}e uslove:
u privatnom vlasni{tvu vi{e od 50%, sa manje od 250 zaposlenih;
godi{nji promet preduze}a ne prelazi BAM protuvrijednost 50 miliona EUR
niti aktiva preduze}a prelazi BAM protuvrijednost 43 miliona EUR;
pokaù prethodna operativna iskustva u aktivnosti koja treba da se finansira;
registrirana su kod nadle`nih poreskih uprava i imaju dodijeljen poreski broj.
C PRIHVATLJIVI PROJEKTI
Projekti za pobolj{anje i pove}anje proizvodnih kapaciteta (izuzev kupovine i ure|enja zemlji{ta),
rekonstrukcije i modernizacije proizvodnih kapaciteta i finansiranje obrtnog kapitala
D USLOVI KREDITIRANJA
Rokovi otplate:
Investicioni krediti i krediti za finansiranje obrtnih sredstava do 120 mjeseci uklju~uju}i i grace period sa
maksimalnim trajanjem koje odgovara trajanju investicije
Kamatne stope:
LIBOR za EUR 6M +4,5 5,5 % godi{nje fiksne marè prema krajnjem korisniku, EKS 5,17- 6,23 % godi{nje
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva:
1% odobrenog iznosa kredita jednokratno
Valutna klauzula:
Krediti nose valutnu klauzulu u EUR valuti
Za vi{e informacija pozovite na{ info telefon 033 27 85 27

ili posjetite na{u web stranicu www.borbanka.ba
28.10.2014
18:56
Page 1
14.10.2014
14:10
Page 1

Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna - 938 - 30.10.2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AFERA ERONET: MI PRIKRIVAMO SVE

Sukob Suda i Tu`iteljstva BiH

TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO

36 KAZNA ILI REHABILITACIJA

Prema ameri~kom zakonu o registraciji

MEHO OMEROVI], predsjednik Odbora

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]

Nekada{nji visoki predstavnik Paddy Ashdown

Revija izlazi sedmi~no

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Marketin{ka afera Gibraltar preplavila je posljednih dana medije u BiH i regiji,

medija nije u njegovom vlasni{tvu,

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

30.10.2014. I SLOBODNA BOSNA

Lijepo je vidjeti kako su se na{i rukometni

Premijer ALEKSANDAR VU^I] u

vlasni{tvu @ELJKA MITROVI]A (za kojeg

Pije li Senad?, upitao je prije godinu i

priznanju, odgovorila je diplomatski takti~no:

mobitela nazove suprugu i diktira mu njezin

Nekoliko mi je neposrednih u~esnika

komisije za privatizaciju... Nijedan medij, niti

Nogometna reprezentacija bosanskohercegova~kih besku}nika osvojila je drugo

Skandal koji potresa Kosovo, ali i Brisel

Povjerenje gra|ana u novu viziju poslovanja u stalnom porastu

Uspje{an preokret u poslovanju

rivredna banka Sarajevo je u

volumen depozita u segmentu stanovni{tva

banke u stalnom porastu. Ostvaren je i

Povjerenje stvarano decenijama!

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

ZA DOM (NARODA) SPREMNI!

Dva poslanika BOSS-a u

SRBI LUDI ZA SDA

Kandidat SDA Ramiz Salki

tradicionalno upori{te SDS-a, i nije ba{

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

JEL ME NETKO TRA@IO

U ovom slu~aju ne radi se

VTSV se trebao uklju~iti u

Zakonska i me|unarodnopravna je obaveza VSTV-a

VSTV je regulator i on mora

Mi{ljenja sam da ne postoji

Nemogu}a je koalicija SBB-a i SDA

VSTV, kao nezavini organ,

SUDE IM ZATO [TO SVOJE BRANE

SLOBODNA BOSNA I 30.10.2014.

TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAMA

Mnogobrojni novinari koji su u petak, 24. oktobra, izravno pratili roite o

... I STATISTI^KI NAJSL ABIJA K ARIK A

BORAC PROTIV KORUPCIJE,

ro{lotjedna odluka sutkinje Minke

petak 24. oktobra, pokazalo zapanjuju}u

SVE SMO JA^I, DOKAZ

razlikuje krivotvorene od fiktivnih

Glavni dr`avni tu`itelj Goran Salihovi} je s direktorom

SUDE IM ZATO [TO SVOJE BRANE

Bakula, kao i njihovi poslovni partneri u

SVA\E I PODJELE ZBOG [EMSUDINA MEHMEDOVI]A

tu`iteljica Dragica Glu{ac naprosto nije ni

BOSSOVI, MASTERI, PATRIOTE,

TU@ITELJ KOJI JE ZARATIO S POLICIJOM I SA SUDIJAMA

Tuiteljstvo BiH je pritvaranje