ulijano Beli

kola fotografije
verzija 4.0

FOTOGRAFSKA KOMPOZICIJA

OVE MATERIJALE DOZVOLJENO JE DISTRIBUIRATI I KORISTITI

ISKLJUIVO BESPLATNO I U NEKOMERCIJALNE OSOBNE SVRHE
NIJE DOZVOLJENO KORITENJE OVIH MATERIJALA NA FOTO TEAJEVIMA, PODUKAMA,
U ASOPISIMA I SLINIM SITUACIJAMA BEZ IZRIITE DOZVOLE AUTORA
ZA SVE OSTALE INFORMACIJE KONTAKTIRAJTE AUTORA NA E-MAIL
Autor:

ulijano Beli

jarac@jarac.net

Pula, X. 2005.

http://jarac.net

1 Pravila fotografske kompozicije

1.1. Uvod
Pravila fotografske kompozicije predstavljaju pravila izvedena iz raznih podruja ljudske djelatnosti koje su se
razvila prije pojave fotografije kao npr. slikarstva, dizajna i arhitekture, i dobro ih je poznavati, kako bi se objekti na
fotografiji koje fotografiramo pravilno rasporedili i inili skladnu cjelinu.
Pravila ne treba shvatiti previe doslovno, ve su ona neka vrsta preporuke, i dobro ih je poznavati jer se onda i
svoje i fotografije drugih fotografa lake promatraju i razumiju, a osnovna vjetina je upravo o tome da se pravila
fotografske kompozicije kreativno primijeni.
Neki fotografi ak pola u ali a pola u zbilji kau: "Nauite pravila fotografske kompozicije, da bi znali kako ete ih
kriti".
Poetnici u svijetu fotografije esto misle da pored dananjih foto aparata koji "sve sami rade", nije potrebno
poznavati pravila fotografkse kompozicije, no to je velika zabluda. Pravila su jednostavna, lako shvatljiva, i nije
potrebno mnogo vremena da bi se nauilo primjenjivati ih u praksi. Uz malo truda i vremena, vrlo brzo ete
primijetiti da e vae fotografije postati mnogo bolje ako poznajete ova pravila, ak i ako se ne mislite ozbiljnije
baviti fotografijom. Stoga, posvetite im malo vremena u savladajte ih. Isplatit e vam se!
Moda se u vama krije fotografski znalac, a da to ni neznate. Autor ovih tekstova je u neka prijanja vremena
prijatelju koji mi je govorio da imam talenta za fotografiju i da bi bilo dobro da proitam neku knjigu o fotografiji
govorio: "Nemam ti ja vremena za prouavanje fotografije. Pa ionako su mi fotografije dobre, digitalac mi pokazuje
kako je fotografija ispala. Ako ne valja, snimit u drugu." O kakva je to zabluda bila. A to sam otkrio ve nakon prvih
prouavanja fotografskih tehnika i fotografske kompozicije. Zaista je fascinantno koliko malo je potrebno da vae
fotografije postanu mnogo bolje, a mogue je da otkrijete kao i autor ovih tekstova da ste zapravo talent za
fotografiju, i da vam fotografija postane znaajni dio vaeg ivota.
Hvala prijatelju Panetu na svim savjetima koje mi je do sada podijelio. Pane, imao si pravo! :))

1.2. Pojednostavite fotografiju i naglasite glavni motiv na fotografiji

Na fotografiji ne bi smjelo biti previe objekata, odnosno "guva" nije poeljna. Prevelik broj objekata na fotografiji
dovodi do toga da nae oko ne zna kojeg bi prije pogledalo, i luta od jednog do drugoga, i dobiva osjeaj
zbunjenosti koji ne pridonosi da takvu fotografiju prihvatimo kao oku ugodnu.
Prilikom gledanja fotografije, nae oko mora lako zapaziti koji je glavni objekt na njoj, a okolni objekti ne smiju
ometati pogled na glavni, ve ga moraju nadopunjavati i initi cjelinu.
Na fotografiji lijevo vidimo jednu
jako zbunjujuu fotografiju. Kao
prvo, fotografija je pretrpana
ometajuim objektima. Glavni motiv
na fotografiji svakako je maka koja
na stolu jede tjesteninu iz tanjura.
No u prvom planu se vidi dio
trosjeda, na stolu je previe sua, u
pozadini lijevo je biljka, a u pozadini
desno je pokustvo. Sva ta gomila
objekata ometa i skree na pogled
s glavnog motiva na fotografiji, a to je svakako maka koja se posluila sa tjesteninom serviranom u tanjuru na
stolu. :))
Uz malo vie panje, mogla se napraviti fotografija desno, koja bi iz cijele te gomile objekata izdvojila samo
najvanije, dakle maku i servirani ruak na stolu. Ruak naravno nije bio serviran za maku, ali kad je vlasnik
make primijetio to mu ljubimica radi, bilo je kasno. Pa sam barem iskoristio priliku da napravim zgodnu
fotografiju.Zamuena pozadina dodatno je istaknula maku u njenom (ne)djelu.
Objekti koji okruuju glavni motiv fotografije uvijek moraju doprinositi zanimljivosti i ljepoti glavnog motiva, a nikako
ometati ga. Na fotografiji desno, posue i tanjur s tjesteninom, te kruh i stoljnjak doprinose naglaavanju toga da je
maka uspjeno rijeila problem ruka za taj dan kad je u pitanju njen stomak. O potrebama vlasnika make,
nekom drugom prilikom. :))
Na ovom primjeru glavna dilema je
bila to je vanije: palo drvo,
automobil na koji je drvo palo, ili
oboje. Dilema broj dva: da li u prvi
plan staviti stablo (fotografija lijevo) ili
automobil (fotografija desno).
Na lijevoj fotografiji smo prednost dali
drvu, a na desnoj automobilu. Sami
prosudite koja je fotografija bolja. Ako
niste sigurni, napravite obje
fotografije pa kasnije odluite. Mana desne fotografije je to se ne vidi korijen stabla, no to ovom prilikom nije bilo
mogue zabiljeiti jer nam objektiv nije bio dovoljno irokokutni.

Gornje dvije fotografije su odlian primjer kako se iz jedne situacije moe snimiti nekoliko odlinih fotografija, i kako
je potrebno dobro razmisliti prije fotografiranja. Lijeva fotografija prikazuje prikazuje predizborni rat plakatima pored
ceste. Automobil i biciklist pokazuju da su plakati postavljeni na prometno mjesto, gdje e ih netko i primijetiti, a
osim toga rade kontrast statinim plakatima.
No fotograf se u ovom sluaju nije zadovoljio samo pukim fotoreporterskim biljeenjem injenice da se nalazio u
predizbornom vremenu, ve je zapazio da je tu i jedan platak nezavisne liste s natpisom: "Punimo im proraun, a
oni nama jaja". Na desnoj fotografiji postigli smo da je fotografija drastino zanimljivija, jer smo srednji plakat s
dotinim natpisom nezavisne liste (uti plakat) suprostavili plakatima najjaih stranaka na izborima. Time je
fotografija dobila i dozu humora, ali ima i jaku simboliku borbe nezavisnih lista sa najveim strankama, a zadran je
jak osjeaj predizborne borbe plakatima.
Ovo je tipian primjer kad treba dobro razmisliti kako kadrirati fotografiju, i kojem elementu dati prednost, te da li na
fotografiji prikazati sve potencijalno zanimljive dijelove ili samo neke.
Ovo je tipian primjer kad se fotografira bez razmiljanja ili bez znanja. Rije je o
pobjednicima veslake trke, i u velikoj elji da se snime pobjednici, nije se razmiljalo o
kvaliteti fotografije, ve je sistem bio: "Snimi da ne pobjegne, pa kako god ispalo".
Ponekad je bolje potruditi se da fotografija ispadne kako treba, makar i motiv u
meuvremenu "odleti" i ne snimite nita, nego snimiti ovakvu fotografiju. Da vidimo
greke.
Glavni motiv su svakako pobjednici trke. Pogled pobjednika je usmjeren prema
prijateljima kojima su pozirali a ne prema fotografu koji je snimio ove fotografiju. Gotovo
se uope ne vidi o kome je rije jer pobjednici nose kapu, pa je zgodno zamoliti ih da je
privremeno skinu ili okrenu na drugu stranu. Smetajui objekti su dio ovjeka s lijeve
strane, i barka u desnom dijelu koji jako ometaju pogled na pobjednike i kojima nije
mjesto na ovoj fotografiji. Jedini objekt koji djeluje u redu su veslai u amcu u
pozadini, koji naglaavaju o kakvom se natjecanju radilo.
Da sumiramo. urba je rijetko kad pozitivna. uriti mogu samo jako iskusni fotografi kad ba znaju da ne mogu
zauzeti drugi kut snimanja, kad ne mogu zamoliti objekt snimanja da im se namjesti malo ljepe, odnosno ako su
svjesni toga da ne mogu nita napraviti da se fotografija pobolja. U ovom sluaju trebalo je promijeniti kut
snimanja, pomaknuti se nekoliko metara i doi u povoljniji kut snimanja (premda to nije bilo lako u ovom sluaju),
zamoliti pobjednike da pomaknu kapu u drugom smjeru, eventualno zamoliti ovjeka u pozadini da se malo
pomakne. Neto od ovoga se moglo napraviti, neto ne. No fotografija lijevo je zaista loa. Bolje se pobrinuti da se
snimi bolja fotografja, ak i ako se pritom u meuvremenu pobjednici raziu. Treba se potruditi i u ogromnom broju
sluajeva trud e biti nagraen.

1.3. Krupni plan za jak dojam

Jedna od vrlo estih greaka koje poetnici u svijetu fotografije rade je da se "boje" ui u motiv kojeg fotografiraju.
Naravno, ovo je vie slikovito reeno, no zapravo je blizu istine. Pogledajmo primjer.
Lijeva fotografija prikazuje
slatku macu. Uhvaen je
malo iri plan, i vidi se dobar
dio make.
No zapravo se moramo
zapitati koji je dio make
najzanimljiviji, i to od lijeve
fotografije zapravo moemo
maknuti, a da fotografija
nita ne izgubi na vrijednosti.
Desna fotografija pokazuje da je fotograf procijenio da mu ui make i dio tijela u pozadini ne treba, i da su glavni
dijelovi na koji se treba koncentrirati oi i podruje oko njih. Tako je nastala desna fotografija. Vidimo da je sad
cijela fotografija ivnula, oi nas naprosto izazivaju da ih pogledamo, a zgodna boja maje dlake i brkovi
upotpunjuju ugodan ugoaj i naa je fotografija bitno bolja i ostavlja jai dojam na promatraa iako je dio tijela
make "izrezan".
Poanta ovog primjera je da se ne treba bojati "odrezati" dio koji nam se ne ini atraktivnim, pa makar se radilo o
dijeli glave, gdje nam svakodnevna logika kae da nam treba cijela glava. U fotografiji je logika malo drugaija.
Imamo veliku slobodnu da "odreemo" sve to nam se ne ini dovoljno atraktivnim.

1.4. Kreite se oko objekta kojeg fotografirate

Kad odaberete motiv kojeg elite fotografirati, vrlo je vano iz kojeg kuta i s koje strane ete ga snimiti. Izbor moe
biti zaista velik. Pogledajmo slijedei primjer. Fotografirali smo vedutu Rovinja. Svatko tko je barem jednom bio u
Rovinju zna da je cijeli stari dio grada koji je na brdu, okruen lukom sa mnogobrojnim prekrasnim barkama, i da je
vrlo teko odrediti koji je najbolji kut i poloaj snimanja. Pogledajmo to samo snimili u samo nekoliko sati.

Na gornjih 8 fotografija vidimo da nam je osnovni motiv stari dio Rovinja sa tornjem i crkvom Svete Eufemije,
zatitnice grada. No na svakoj fotografiji smo mu u prvi plan neto dodali, ili ga snimili iz drugog kuta, a zadnja je
ftografija snimljena nou. Kombinacija ima bezbroj, jer je tu u igri i vrijeme (moglo je biti oblano, tmurno, kino...) a
i poloaj sunca na nebu znaajno utie na snimku.
U ovom primjeru trebalo je dosta vremena da se snime sve ove fotografije, ali opa je preporuka da kad god je to
mogue obilazite oko objekta kojeg fotografirate i traite najpovoljniji poloaj snimanja. Vrlo esto i mali pomak
znai jako puno. Potrudite se!

1.5. Pravilo treina

JEDNO OD OSNOVNIH PRAVILA U SVIJETU FOTOGRAFIJE GLASI: OBJEKT
KOJEG FOTOGRAFIRAMO POSTAVLJEN U SREDINU FOTOGRAFIJE DJELUJE
STATINO, NEZANIMLJIVO, GOTOVO LIJENO. POELJNO JE LAGANO
ODMAKNUTI OBJEKAT FOTOGRAFIRANJA OD CENTRA FOTOGRAFIJE.

Zamislite da je vaa fotografija podijeljena na tri dijela po horizontali i vertikali (plave

linije). Crveni kruici kao mjesta krianja linija su mjesta na koje moete postaviti
objekt kojeg fotografirate. Koji ete od etiri centra odabrati ovisi od toga to
fotografirate. Ponekad ete moi birati gdje postaviti objekt, a ponekad e situacija
sama odrediti mjesto objekta u jedan od 4 krianja. Ukoliko je objekat vei, npr.
ovjek u uspravnom poloaju, onda ga moete smjestiti u dva kruica, i to lijeva dva
ili desna dva. Isto tako ako je neki objekt horizontalan (npr. horizont) smjestite ga na
gornja ili donja dva kruica po horizontali. Zelena linija predstavlja dijagonalu koja povezuje dva najbolja sjecita.
Pogled onoga koji gleda fotografiju ulazi u fotografiju dolje lijevo, prolazi kroz prvo sjecite, kroz centar fotografije, i
dolazi do sjecita gore desno, gdje prestaje gledati u sredite interesa na fotografiji. Oko obino "ulazi" u fotografiju
s lijeve strane jer je naueno da ita tekstove na taj nain, pa se to preslikava i na fotografiju, dok je uzlazni tok
zanimljiviji od silaznog (koji bi iao od gornjeg lijevog do donjeg desnog kuta). Ova je jedno od najvanijih pravila i
zovemo ga "pravilo treina".

Prvu fotografiju s leptirom smo malo prekadrirali, i postavili leptir u jedan od etiri
centra (crveni krui). Sad je cijela fotografija mnogo zanimljivija. Leptir je okrenut u
smjeru dijagonale (zelena linija) koja daje osjeaj da se leptir namjerava kretati u
tom smjeru, pa je cijela fotografija oku ugodnija i dinaminija (ne djeluje statino,
kao da leptir eli ostati u centru).

1.6. Pravilo Zlatnog reza

Zlatni rez koristimo da bi definirali odnose meu veliinama. Ljudsko oko razliito reagira na proporcije objekata i
njihove meusobne odnose. Zlatni rez pritom definira odnose koji se smatraju "najidealnijima" ili barem oku
najugodnijima.
Pogledajmo najprije primjer na duini linije koju dijelimo u odreenom omjeru:

Duinu od 1,618 podijelili smo na dva dijela. Krai dio je dugaak 0,618, a dui 1.
Definiciju Zlatnog reza za potrebe lakeg objanjenja malo smo preokrenuli, ali se smisao ne mijenja. Zlatni rez
nam govori po definiciji slijedee: "Cijela duina (c) se odnosi prema duem dijelu (b), isto kao dui dio (b) prema
kraem (a). "
Ili matematiki:
c:b=b:a
1,618 : 1 = 1 : 0,618
1,618 = 1,618 (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)
Drugim rijeima, kad neku duinu podijelimo s 1,618 dobijemo toku na toj duini koja cijelu duinu dijeli na dva
dijela koji su meusobno u omjeru zlatnog reza.
Pogledajmo sad jedan zanimljiv primjer, gdje je zlatni rez vaei za duine, ali i za povrine nastale dijeljenjem
duina po pravilu zlatnog reza. Za ovaj primjer uzeli smo veliinu od 1600x1200 tokica (crveni kvadrati na shemi
ispod).
Podijelimo najprije duu crvenu
stranicu od 1600 tokica po pravilu
zlatnog reza, i odredimo duinu
kraeg i dueg dijela.
Toka dijeljenja duine od 1600
tokica = 1600 : 1,618 = 988
Dui dio je 988 (b), a krai je 1600
- 988 = 612 (a) (sve vrijednosti su
zaokruene). Povucimo okomitu
crtu iz toke 988.
Proporcije su:
c:b=b:a
1600 : 988 = 988 : 612
1,618 = 1,618 (priblino) (dijelimo
posebno lijevu, a posebno desnu
stranu)
Isto to napravimo sa kraom
crvenom stranicom od 1200
tokica.

Toka dijeljenja duine od 1200

tokica = 1200 : 1,618 = 741
Dui dio je 741 (e), a krai je 1200 - 741 = 459 (d) (sve vrijednosti su zaokruene). Povucimo horizontalnu crtu iz
toke 741.

Proporcije su:
f:e=e:d
1200 : 741 = 741 : 459
1,618 = 1,618 (priblino) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)
No ono to je sad posebno zanimljivo je to da ukoliko u cijelu shemu ucrtamo i dva pravokutnika, plus kompletan
crveni dobijemo:
G (plavi pravokutnik) ije su stranice 612 (a) i 1200 (f), dobijamo povrinu od 734.400 tokica, te
H (crni pravokutnik) ije su stranice 741 (e) i 1600 (c), dobijamo povrinu od 1.185.600 tokica.
I (crveni pravokutnik) ije su stranice 1200 (f) i 1600 (c), dobijamo povrinu od 1.920.000 tokica.
Zanimljivost je u tome da se i pravokutnici odnose prema pravilu zlatnog reza:
I:H=H:G
1.920.000 : 1.185.600 = 1.185.600 : 734.400
1,618 = 1,618 (priblino) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)

Pravilo zlatnog reza moemo primijeniti slino pravilu

treina. Npr. ovjeka koji stoji, moemo smjestiti na
uspravnu plavu liniju (koja ide iz toke 988), a
horizont bi smjestili na horizontalnu crnu liniju koja
ide iz toke 741.

Naravno, ako zrcalimo gornju shemu, dobijemo

obrnutu situaciju:

Kad spojimo ove dvije gornje sheme,

dobijemo neto to jako slii na pravilo
treina:
Ako paljivije pogledate, vidite da se 4
sjecita koja postoje i kod pravila treina sad
nalaze blie centru fotografije. To nam esto
nije poeljno, pa u takvim sluajevima treba
primijeniti pravilo treina, a kad nam odgovara
da objekti budu blie centru (ali uvijek van
njega), onda je bolje uzeti pravilo zlatnog
reza.

Pogledajmo sad pravilo treina i zlatni rez

jedan uz drugi. Na shemi plavim crtama i
kruiima je pravilo treina, a crnim crtama i
crvenim kruiima pravilo zlatnog reza.
Moete lijepo zapaziti razliku.

Ne postoji openito pravilo kad primijeniti

pravilo treina a kad pravilo zlatnog reza. No
u praksi emo pravilo treina koristiti najee
kad elimo vie naglasiti kretanje, jer objekt
kojeg fotografiramo stavljamo vie van centra,
pa se dobija dinaminija fotografija, tei se
krenji. Kad to ne elimo, moemo uzeti pravilo
zlatnog reza, i objekt koji fotografiramo
stavimo samo malo van centra.
Preporuam da sami eksperimentirate, i
nakon nekog vremena ete sami zakljuiti to vam se vie svia.
Na fotografiji 1 vidimo kako je
prekreno pravilo treina, i po
vertikali i po horizontali. Nije
dovoljno naglaen smjer
kretanja jedrilice tako da se
ostavi vie prostora prema
smjeru kretanja jedrilice.
Fotografija 2 je korigirana, i
jedrilica je i po vertikali i po
horizontali tono po pravilu
treina, a osim toga je
naglaen smjer kretanja. To je
grafiki oznaeno na fotografiji
broj 3. Fotografije 4 i 5 su tu radi usporedbe. Jedrilicu smo pomaknuli vie prema sredini, jo uvijek van centra.
Vidimo da je sad kretanje manje izraeno, jer ima manje mjesta u smjeru kretanja jedrilice. U ovom sluaju
zgodnije je koristiti pravilo treina, jer je kretanje vrlo vano na ovoj fotografiji pa ga je poeljno vie istaknuti, a to
vie postiemo s pravilom treina.

10

1.7. Simetrina i nesimetrina ravnotea fotografije

Svi objekti na naoj fotografiji ine cjelinu, a njihov meusobni odnos moe biti simetrian (zauzimaju podjednaku
povrinu na fotografiji ili imaju podjednaku vanost) i nesimetrian (jedan objekt je u dominantnom poloaju u
odnosu na drugi).
Simetrina ravnotea meu objektima na naoj fotografiji manje je poeljna. Na prvi pogled to izgleda udno, no
zapravo je sasvim normalno. Naime, ako imamo dva ili vie objekata koji su meusobno u simetrinoj ravnotei,
nae oko bi moglo biti u dilemi koji je objekat na fotografiji najvaniji, te e takva fotografija potencijalno postati
zbunjujua i manje zanimljiva.
Najee je vrlo poeljno da objekti na naoj fotografiji ne budu u simetrinoj ravnotei, odnosno poeljno je da je
glavni objekat gotovo uvijek na neki nain istaknut.
Simetrina ravnotea meu objektima na naim fotografijama je poeljna u manjem broju specifinih sluajeva, i to
uglavnom kad elimo mirnou i minimum kretnje na fotografiji, i kad elimo dva ili vie objekata podjednake
vanosti meusobno suprotstaviti.

1.7.1 Simetrina ravnotea fotografije

Na lijeve dvije fotografije vidimo tipine primjere simetrine
ravnotee na fotografiji. Na prvoj skroz lijevo, vidimo "borbu"
izmeu crvene i plave boje, simboliki bi se to moglo prikazati
kao borba toplo-hladno, dobro-zlo i slino, gdje ne elimo
prikazati tko "pobjeuje" pa smo dali crvenoj i plavoj boji
podjednaku povrinu i samim time podjednaku vanost.
Druga fotografija prikazuje kako smo potpuno simetrino
poredali svjetlije i tamnije (sjene) povrine na fotografiji. Sa
mrvicama zemlje izmeu njih malo smo razbili tu monotoniju,
ali kako ih nema puno, ne dolaze do izraaja u odnosu na
svjetlije i tamnije dijelove fotografije.

Lijeva fotografija je dvostruko zanimljiva. Fotografiju smo crvenom crtom

podijelili po dijagonali i po vertikali. Vidimo da je fotografija u oba sluaja
potpuno simetrina, premda su "rogovi" malo pomaknuti po vertikali, no
jedna strana "rogova" gleda na suprotnu, jedni su okrenuti prema gore,
drugi prema dole, dakle simetrija je tu.

Simetrina ravnotea na fotografiji ako je loe koristimo moe dovesti do jedne neeljene posljedice, a to je
monotonija i nezanimljivost na fotografiji. Kako su objekti u simetrinoj ravnotei, dinamika meu objektima je
minimalna, samim time fotografija izgleda nekako mirno, gotovo lijeno, i motivi na takvim fotografijama moraju biti
zaista zanimljivi ili neobini, inae lako moemo upasti u zamku da fotografija izgleda nezanimljivo i monotono.

11

Pogledajmo lijevu fotografija na kojoj smo ucrtali i linje koje su po

horizontali po pravilu treina, dok su po vertikali malo van tog pravila, ali
su simetrine.
Horizontalna linija na kojoj su oblaci u potpunoj je simetriji u odnosu na
horizontalnu liniju horizonta. Isto tako vertikalna linija na kojoj je sunce u
potpunoj je simetriji u odnosu na barku.
Oblaci pritom malo preteu na desnu stranu, ali smo to kompenzirali
svjetloom sunca koja pretee na lijevu jer ljudsko oko lake zamjeuje
svjetlije dijelove fotografije.
Fotografija je u simetrinoj ravnotei. Djeluje smireno, romantino i leerno.

1.7.2. Nesimetrina ravnotea fotografije

Na ovoj fotografiji vidimo da je glavni motiv uareni oblak. Postavili smo ga
u centar fotografije malo pri vrhu. On je okruen s tri sporedna objekta (2
manja oblaka i kopnom) koji pojedinano zauzimaju manje mjesta na
fotografiji, ali s glavnim objektom ine cjelinu.
Glavni objekt (uareni oblak) smo istaknuli veliinom i jaom svjetloom
koja upada u oi, a da bi fotografija imala ravnoteu i dinamiku, kao
suprotnost smo mu postavili manje i tamnije objekte (2 manja i tamnija
oblaka i crno kopno). Time smo uravnoteili cijelu fotografiju, dobili na
dinaminosti fotografije, ali je cijela fotografija u ravnoteena, i to uz
pomo nesimetrinih objekata.
Ista se fotografija moe promatrati i malo drukije. Oblake moemo uzeti kao jednu cjelinu, i suprotstaviti im
tamniju povrinu kopna kao suprotnost. U ovom sluaju, jo je izraenija nesimetrina ravnotea izmeu svjetlijih i
tamnijih dijelova fotografije. No oni su meusobno povezani, i niti jedan od dijelova ne remeti ravnoteu, pa je i to
nesimetrina ravnotea.
Ukoliko bi uareni oblak postavili uz rub fotografije, on bi svojim poloajem naruio ravnoteu fotografije, jer bi
oblak imao tendenciju da "napusti" fotografiju, da srui njenu kompoziciju.
Poloaj, veliina, svjetloa objekata, meusobno djelovanje meu njima, sve su to parametri koji mogu odrediti
ravnoteu na fotografiji.
Ovo je mnogo jednostavniji primjer.
Dvije tratinice na fotografiji su u savrenoj ravnotei. Pritom nije bitno
to nisu iste veliine, dapae, oku je ba ugodno to je jedna tratinica u
dominantnijem poloaju, dok ona druga govori da i na nju treba obratiti
panju, i oko ugodno eta od vee prema manjoj tratinici. Dodatno smo
zamuivanjem manje tratinice naznaili da je ona manje vana.
Manja tratinica "dri" veu i obrnuto, i fotografija ima ravnoteu, i to
nesimetrinu.
Ovo je vrlo poeljan oblik ravnotee na fotografiji, i veinom ima
prednost u odnosu na simetrinu ravnoteu fotografije.

12

Jo jedan klasian primjer nesimetrine ravnotee je fotografija lijevo.

Tamno prozorsko okno zauzima manji dio na fotografiji i smjeteno je u kut fotografije,
dok je proelje zgrade po kojoj se penje biljka penjaica zauzela veinu fotografije. No
niti prozorsko okno niti proelje zgrade ne preteu fotografiju na neku stranu, niti ele
"pobjei" sa fotografije, uravnoteene su, bez obzira to ne zauzimaju istu povrinu.
Kombinacija tamno-svjetlo koja se nadopunjava, biljka penjaica koja sjedinjuje objekte
na fotografiji, sve je to u ravnotei. Nita ne bjei.
S neravnomjernim zauzimanjem prostora dva glavna objekta na fotografiji dobili smo
dinaminost fotografije. Oko e sad krenuti od jednog objekta, npr. prozorskog okna, ali
e vrlo brzo biti privueno od strane veine prostora oko njega, i zanimljivom biljkom
penjaicom. Da objekti zauzimaju jednak prostor na fotografiji, ona bi bila daleko manje
privlana, jer se oko ne bi moglo odluiti koji objekt je zanimljiviji. Ovako oko eta od
jednog do drugog objekta, ali ne eli izai van fotografije upravo stoga to je fotografija u ravnotei, i to
nesimetrinoj.

1.8. Stavljanje okvira objektu na fotografiji

Okvir na kojeg se ovdje misli nije drveni ili metalni okvir oko neke fotografije ispisane na papiru. Ovdje se
prvenstveno misli na postupak kad objekt fotografiranja pomou okolnih objekata zaokruimo, odnosno stavimo u
"okvir", kako bi fotografija bila zanimljiva, dobila osjeaj dubine i slino. Pogledajmo nekoliko primjera.

Na prvoj fotografiji vidimo da je kao okvir koritena ograda, ali i njezin odsjaj u lokvi vode. Fotografija je mnogo
zanimljivija, a dobio se i dodatni osjeaj prostornosti, odnosno perspektive.
Druga fotografija prikazuje kip Svete Eufemije, zatitnice Rovinja. Ona se nalazi na vrhu crkvenog tornja, pa smo
iskoristili vrhove ograde ispred crkve u obliku kria koji potenciraju znaaj crkvenih simbola, ali i daju fotografiji
osim simbolikog i kvalitativni znaaj, jer bi fotografija bez kria bila mnogo nezanimljivija, prije svega imala bi
manju dubinu, bila bi "plia" po dubini.
Na treoj fotografiji smo kip Svete Eufemije uokvirili na neobian nain, stavljajui u prvi plan grane okolnog stabla.
Time smo kip uinili zanimljivjim, a cijela fotografija je sad oku ugodnija i ljepa.

13

1.9. Objekti koji ometaju ili dopunjavaju glavni motiv na fotografiji

Prilikom fotografiranja nekog objekta esto nam u kadar ulaze i drugi objekti koji ometaju i odvraaju pogled sa
glavnog motiva na fotografiji. Uvijek moramo pripaziti da takve ometajue objekte ako je ikako mogue izbjegnemo,
ili minimiziramo njihov znaaj.
Na fotografiji lijevo, izgleda kao da stablo (dio zaokruen crvenim kruiem) raste ravno iz
glave, to nije nimalo zgodno, osim ako idete na makare. :)) Malom promjenom kuta
snimanja, ili pomicanjem osobe u stranu, stablo se moglo izbjei.

Ponekad se dogaa da prilikom fotografiranja

dogaaja koji se brzo odvijaju, kao u ovom sluaju
modne revije, najece zbog nedostatka iskustva, ili
nepanjom u kadar uu i mnogobrojni objekti koji
nagruju fotografiju. Na fotografiji skroz lijevo vide se
utim krugovima oznaeni objekti koji smetaju: u
prvom planu lo ukras s lijeve strane piste, desno u
pozadini je ovjek s video kamerom, a gore lijevo
amblem maneifestacije koja nema nikakve veze sa
modnom revijom. Nekoliko minuta kasnije snimljena je
fotografija desno, na kojoj se vidi samo ono to nas
zanima, dakle manekenke u kreacijama.

Ponekad fotografiramo manifestacije gdje

sponzori imaju svoje reklamne panoe. U
takvim sluajevima sponzori uvijek vole da
se na fotografijama vide njihove reklame.
Stoga se i o tom aspektu mora voditi
rauna, posebno ako ste u situaciji da
budete slubeni fotograf na takvoj
manifestaciji. Pritom reklama ne mora
sama sebi biti svrha, ve ju je dovoljno
uklopiti u fotografiju kao sporedni objekt,
obino u pozadinu (fotografija lijevo), ili uz
objekt kojeg fotografiramo (fotografija
desno), a moe i neka druga kombinacija,
ovisno o prilici.

14

1.10. Pozadina iza glavnog motiva na fotografiji

Pozadina objekta kojeg fotografiramo vrlo je vana za kvalitetu fotografije. Ponekad je vrlo prijateljski raspoloena
prema objektu kojeg fotografiramo, nadopunjava se s njim, uljepava ga, no vrlo je esto krajnje iritantna,
nemoguih boja, sa objektima koji odvraaju panju sa glavnog objekta.
Zbog toga moramo obratiti panju na pozadinu, kako bi ona bila u to je mogue boljem skladu s glavnim objektom
kojeg elimo fotografirati.
Lijeva fotografija prikazuje lijep
motiv kestenova lista. No ono to
unitava ljepotu fotografije je
katastrofalna pozadina. Drvee
rune zelenkasto-sive nijanse,
komad jako svjetlog neba u
desnom donjem kutu, i na
zanimljiv motiv je stavljen u
kategoriju promaenih fotografija.
Desna fotografija je mnogo
paljivije komponirana. Lijepo se vidi da se isti motiv mogao snimiti moda ve sutradan, kad je nebo bilo sasvim
drugaije, i kad bi autor fotografije promijenio kut snimanja. Dakle, uz malo panje prilikom odabira pozadine, moe
se drastino utjecati na kvalitetu fotografije.
Ovo je slian primjer, ali je sad ve
u startu glavni motiv (sidro) dobio
solidnu pozadinu (plavo nebo), koje
se lijepo uklapa uz bijelu boju
pramca broda. No na desnoj
fotografiji vidi se drastina razlika.
Sad pozadina nije samo ukras,
nego ona daje jaku dozu dinamike
cijeloj fotografiji, jer smo pozadinu
sunevim zrakama napravili
zanimljivijom i dinaminijom.

15

1.11. Vanost linija u fotografiji

Linije su sveprisutne u svijetu koji nas okruuje. No nisu sve linije podjednako vane. U svijetu linija postoje lijepe i
manje lijepe. Sreom, nema runih linija. :)) Pogledajmo koja je vanost linija na naim fotgrafijama.

1.11.1. Vertikalne linije

Ove fotografije prikazuju Augustov hram u
Puli. Na njemu su jako izraene vertikalne
linije. Prva fotografija prikazuje pogled s
odreene udaljenosti. No ukoliko elimo
dodatno istaknuti grandioznost spomenika,
moemo se pribliiti objektu fotografiranja i
snimiti ga iz podnoja, kako to pokazuje
desna fotografija.
Vertikalne linije potenciraju visinu,
velianstvenost objekta. Kako esto ne
znamo kolika je visina objekata, ponekad je
zgodno u fotografiju ukljuiti i neki objekt
poznate visine, npr. ovjeka, kako bi se imao
osjeaj koliko je neto visoko.
Vertikalne linije esto nastaju kao sjene, inei s okolinom zanimljive efekte. No
ponekad i mi sami moemo uiniti linije dodatno zanimljivim. U ovom sluaju,
fotograf se postavio izmeu sunca i kamena i dobili smo dodatne oblike njegova
tijela. Fotografija je mnogo zanimljivija.

1.11.2. Horizontalne linije

Horizontalne linije naglaavaju spokoj, odmor, mirnou. Kao kad se lagano penjete uz stepenice, bez imalo urbe.
U njima nema uurbanosti i uzbuenja.
Na fotografiji lijevo, vidimo tipian primjer horizontalnih linija. Ovdje je
lagano penjanje uz stepenice upotpunjeno zidovima sa strane koji su u
istoj boji kao i stepenice.
Horizontalne linije nas naprosto zovu da se uputimo u laganu etnju
stepenicama. Poetak i kraj stepenica su pritom stavljeni u smjeru lagane
dijagonale, kako bi jo malo pojaali dinamiku fotografije.

16

1.11.3. Dijagonalne linije

Dijagonalne linije snano naglaavaju kretanje. U njima ima mnogo
dinamike, i oko se uvijek snano kree njihovom duinom.
Na fotografiji lijevo smo dodue grubo prekinuli kretanje djeaka drvenim
molom udno postavljenim vratima, ali vrata su ovdje da pojaaju nae
zanimanje to ona tu rade, i gdje to djeak ide. Vrata nas tjeraju da
paljivije progledamo fotografiju i nau panju due vremena usredotoimo
na nju.

Dijagonale moemo i kombinbirati, kao u ovom sluaju kad imamo dvije grupe
dijagonala koje su meusobno suprotstavljene. One ine dva smjera, i nae oko
moe birati kojim e smjerom krenuti. Ne treba pretjerivati s koliinom razliitih
dijagonala, jer naa fotografija tada moe izgledati zbunjujue.
Dvije grupe dijagonala na lijevoj fotografiji razlikuju se i po broju linija u svakoj grupi
(4 naprama 2 linije), a dodatno smo ih nainili zanimljivima injenicom da je jedna
grupa linija na svjetlu a druga u sjeni.

1.11.4. Linije koje se suavaju s jedne strane

Koritenje linija koje se na jednoj strani suavaju u odnosu na drugu stranu,
naglaavaju da je na osnovni motiv kretanje u smjeru gdje se linije suavaju.
Pritom je jo zgodnije ako si linije koje se suavaju krivulje, jer su one
zanimljivije od ravnih linija.

Ovo je varijanta gdje smo linijama konopca dodali strelicu kako bi jo jae
naglasili smjer kretanja prema mjestu gdje se linije suavaju. Uz to, bijele linije
konopca na sebi imaju mnogo detalja koji daju dodatnu zanimljivost fotografiji.

17

1.11.5. Zakrivljene linije

S LINIJA ili LINIJA LJEPOTE - je najzanimljiviji oblik linija. Ima zanimljiv i oku vrlo
ugodan oblik. Daju fotografiji jaku dozu arma i privlanosti, pa je zato i nazvana linija
ljepote.
Kad jo iskombinirate nekoliko takvih linija, nastaje prekrasni oblik kao na fotografiji
lijevo.

Okrugle linije (krugovi) ili spirale jedna su od varijanti zakrivljenih linija, a

kad iskombinirate takve linije u cjelinu kao na fotografiji lijevo, dobije se
prekarsna cjelina.

Zakrivljene linije esto se mogu vidjeti oko nas u sasvim neoekivanim

kombinacijama. Ove linije su nastale odsjajom susjednih objekata na
valovitoj morskoj povrini.

18

1.11.6. Kombinacije linija

Zanimljivu kombinaciju horizontalnih, vertikalnih i dijagonalnih linija vidimo
na fotografiji lijevo. Dijagonalna linija pritom ini najvaniji motiv, a to je
hod nogu po dijagonali fotografije, dakle radi se o dijagonali koju morate
zamisliti, premda je ona jako vidljiva.
Dodatnu ar ovoj fotografiji daje igra svjetla i sjene.

Ova fotografija zanimljiva je stoga to moemo pronai mnogo kombinacija

raznoraznih linija, kvadrata i pravokutnika. utom podlogom dijela
fotografije dali smo dodatnu dinamiku fotografiji.

Kombinacijom krugova, kvadrata, trokuta, ali i kombinacijom boja ovo je

jedna jako dinamina fotografija na kojoj oko moe pronai mnogo
zanimljivih detalja.

Ovdje vidimo zanimljivu kombinaciju dijagonalnih linija, no dodatna ljepota je u

vorovima koji se nalaze na mjestu krianja linija.

19

1.12. Uhvatite pravi moment za fotografiranje

Jedna od najvanijih stvari u svijetu fotografije je hvatanje pravog momenta za snimanje fotografije. Hvatanje onih
neoekivanih poteza, smijenih situacija, momenata za pamenje koji se dogaaju tek u jednom malom momentu,
obino izdvajaju sjajnog fotografa od onih prosjenih. Hvatanje takvih momenata najee nije niti malo
jednostavno, jer da bi uhvatili jedan moment, moda ete dugo vremena morati biti spremni da kliknete, i u tom
ekanju moe protei mnogo vremena, a onda naie ba taj moment a vi ste se ba u tom momentu za trenutak
opustili i ode va moment.
Povremeno na koncertima morate podosta raditi da bi dobili poneku
zanimljivu fotografiju. Oliver Dragojevi svakako je vrlo poznat pjeva, no
on ima leeran stil nastupa, i ne "divlja" na sceni, tako da dosta vremena
morate ekati prije nego se on "namjesti" za pravu fotografiju.
Ovdje je u drutvu Gibonnija, a zanimljivost je vidjeti kako "stari morski vuk
Oliver" pljee mlaoj generaciji (Gibonniju).

Ove su etiri fotografije nastale u razmaku od 10-tak minuta. Prikazuju lanicu

Puhakog orkestra grada Pule na jednom koncertu.
Iako orkestar ima dosta lanova, paljivom oku fotografa nije moglo promaknuti
kako jedna lanica orkestra toliko uiva, da svaki moment kad nema instrument na
usnama (svira saksofon), radi simpatine gestikulacije u ritmu svirke. teta to se na
fotografiji ne moe uti glazba.
Praenje lanice orkestra tijekom 10-tak minuta nagraeno je s ove etiri sjajne
fotografije koje prikazuju koliko uiva.

Na ove dvije fotografije vidimo detalje snimljene

na modnim revijama. Najee se na revijama
snimaju kompletne manekenke u kreacijama, ali
ponekad vrijedi obratiti panju na detalje i na
moment kad ete ih snimiti. izmice su snimljene
u hodu, to nije nimalo lako, iako smo ih mogli
snimiti i kad je manekenka stajala na mjestu, ali
je ovako kompozicijski zanimljivije.
Druga fotografije prikazuje snimku s revije frizura,
gdje smo prikazali frizuru na manekenki, ali u
jednoj neobinoj pozi, koju svakako ne bi
oekivali, pa je fotografija pogoena.

20

Sportska dogaanja jo su jedan vrlo zahtjevan

zadatak za svakog fotografa. Tu je potrebno
stalno pratiti situaciju, i nema oputanja jer se
akcije izmjenjuju strelovitom brzinom.
Lijeva fotografija prikazuje slijetanje padobranca
pri brzini od oko 50 km na sat! A trenutak
neposredno prije nego padobranac dotakne tlo
vrlo je zanimljiv. No i samo praenje padobranca
predstavlja pravi izazov pri takvim brzinama.
U vaterpolu akcije se veoma brzo izmjenjuju, i
uhvatiti pravi trenutak je uvijek vrlo izazovno.

Susret bikera uvijek je zanimljiv dogaaj. A

parada gradom dobra je prilika za zanimljivu i
neobinu fotografiju.
Prva fotografija lijevo nije bila problematina.
Bikeri su se praktiki sami poredali i nije bilo
teko napraviti solidnu fotografiju.
No primijetiti u toj masi bikera neto zanimmljivo i
posebno, e to je ve tei posao. Kao to vidite,
fotograf je dobro primijetio kompletnu porodicu na
motoru, i istaknuo taj detalj (obratite panju na
klinca koji je ispred oca koji vozi motor).
Svaka od dvije lijeve
fotografije nastala je
spajanjem nekoliko
fotografija (tzv.
panoramski snimak) u
jednu cjelinu. Prednost
takve fotografije je
izuzetno iroki kut
snimanja, koji prikazuje
cijeli prostor gdje se
dogaaj odvija, pa se
bolje vidi atmosfera i
dogaaj kojeg pratimo.
Iako je panoramsku
fotografiju dosta teko
snimiti, trud se isplati, pa
je ovo jedan od naina da
napravite zanimljivu i
neobinu fotografiju.

Na gornjoj fotografiji prikazano je postavljanje ogromne kravate oko pulske Arene, dok je na donjoj fotografiji prikaz
pulskih djejih makara u Areni.

21

1.13. Osjeaj dubine prostora (trodimenzionalnosti) na fotografiji

Fotografija je mediji gdje se trodimenzionalni svijet koji nas okruuje prikazuje u dvije dimenzije (duina i irina
fotografije). Nema tree dimenzije - dubine, papir ili ekran raunala nemaju dubinu. To nam svakako oteava prikaz
dubine i prostornosti na fotografiji. Osim toga, mi imamo dva oka, i zahvaljujui tome vidimo sliku trodimenzionalno,
dok foto aparat ima jedan objektiv.
Dubinu fotografije moemo prikazati i naglasiti odnosom veliina prvog plana i pozadine,
gdje su objekti u pozadini manji, tako da su oni u prvom planu vie istaknuti.
Jo su slikari stoljeima prije nastanka foto aparata primjenjivali tehniku kao na fotografiji
lijevo. Motori i ljudi na njima u prvom planu su vei, dok se sve manji kako su udaljeniji od
fotografa.
Motociklisti pritom na fotografiji lijevo tvore i zakrivljenu liniju koja ide iz prvog plana prema
pozadini, to samo pojaava osjeaj dubine na fotografiji.

Dubina fotografije se vrlo dobro moe izraziti i zamuivanjem nekog od dijela fotografije. U
ovom sluaju prvi i zadnji plan su zamueni, dok je glavni objekt na fotografiji (pero) u
sredini otar. Time smo naglasili glavni objekt na fotografiji, ali smo istovremeno poveali
osjeaj dubine na fotografiji.

Dubinu na fotografiji moemo naglasiti i na nain da pozadinu lagano

zamutimo prirodnim pojavama, npr. maglom, sumaglicom, atmosferskim
uvjetima i slino. U ovom sluaju fotografija je napravljena rano ujutro jednog
zimskog dana kad je sumaglica jo bila oko brodogradilita i dala fotografiji
dodatni arm i osjeaj dubine prostora.

Ekstremno iroki kut vrlo

esto daje jak osjeaj
prostornosti na fotografiji.
U ovom sluaju radi se o
panoramskom snimku
(vie fotografija spojenih u
jednu u raunalu) koji
sjajno doarava ljepotu
Arene u Puli. Ljudi su u
ovom sluaju samo
dodatni ukras, a da je
Arena puna bilo bi jo
zanimljivije.

22

Na lijevoj fotografiji vidimo zgodni

grafit na zidu. No mana ove
fotografije je to nema nikakve
dubine. Sve je u jednoj ravnini.
Desna fotografija je mnogo bolja.
Grafit se i dalje vidi, ali smo u prvi
plan dodali i malo trave, tako da je
dubina fotografije izraena, a
istovremeno je fotografija kao da
kae: "Probij se do mene kad me
toliko voli!"
Lijeva fotografija pokazuje spomenik kojem smo u
zadnji plan stavili stabla, i time dobili dubinu i ljepu
fotografiju.
No uz malo vie panje mogli smo odmah snimiti
desnu fotografiju, kojoj smo osim stabla, pridruili i
pozadinski spomenik (Arenu). Desna fotografija je
naravno mnogo kvalitetnija, oku ugodnija i ljepa, a
jedan od razloga je i vea dubina na fotografiji.

Pogledajmo prvu fotografiju lijevo. Iako je jedrenjak predivan, a odsjaj u moru dodatno pojaava ljepotu, ipak ovoj
fotografiji neto nedostaje.
Druge dvije fotografije pokazuju i to. Primijetite da smo isti jedrenjak snimili na nain da smo u prvi plan postavili
tri amca i mol (srednja fotografija) a na nonom snimku smo u prvi plan postavili metalnu konstrukciju za
vezivanje brodova. Odsjaj osvjetljenog jedrenjaka je "povezao" zadnji i prvi plan i istaknuo dubinu na fotografiji.
Prva fotografija lijevo bila bi jo bolja da smo joj u prvom planu dodali poneki amac, koji ne samo da bi naglasio
dubinu, nego i simboliki prikazao kako je lijep i velik jedrenjak u odnosu na malu barku. Na alost, u trenutku
snimanja fotografije lijevo, u prvom planu nije bilo niti jednog amca. U ovom sluaju mnogi e rei da je fotografija
lijevo ipak najbolja od ove tri. I bit e u pravu. U ovom sluaju ljepota jedrenjaka je ipak najvie dola do izraaja na
fotografiji lijevo, no bitno je shvatiti kako je fotografija uz malo sree (a najee uz malo znanja i panje) mogla biti
jo bitno bolja.
Tri zadnja primjera su jako vani pri komponiranju fotografije!!! Kad god moete pokuajte na slian nain
dobiti dubinu na fotografiji kod motiva koji su sami po sebi "plitki". Postavite im ispred ili iza neki drugi
objekt koji e ih nadopunjavati, uljepati, a istovremeno produbiti fotografiju i nainiti je zanimljivijom.

23

SADRAJ:
1 Pravila fotografske kompozicije ................................................................................................................................. 2
1.1. Uvod................................................................................................................................................................... 2
1.2. Pojednostavite fotografiju i naglasite glavni motiv na fotografiji ........................................................................ 3
1.3. Krupni plan za jak dojam.................................................................................................................................... 5
1.4. Kreite se oko objekta kojeg fotografirate ......................................................................................................... 6
1.5. Pravilo treina .................................................................................................................................................... 7
1.6. Pravilo Zlatnog reza ........................................................................................................................................... 8
1.7. Simetrina i nesimetrina ravnotea fotografije............................................................................................... 11
1.7.1. Simetrina ravnotea fotografije................................................................................................................ 11
1.7.2. Nesimetrina ravnotea fotografije............................................................................................................ 12
1.8. Stavljanje okvira objektu na fotografiji ............................................................................................................. 13
1.9. Objekti koji ometaju ili dopunjavaju glavni motiv na fotografiji......................................................................... 14
1.10. Pozadina iza glavnog motiva na fotografiji .................................................................................................... 15
1.11. Vanost linija u fotografiji ............................................................................................................................... 16
1.11.1. Vertikalne linije ........................................................................................................................................ 16
1.11.2. Horizontalne linije .................................................................................................................................... 16
1.11.3. Dijagonalne linije ..................................................................................................................................... 17
1.11.4. Linije koje se suavaju s jedne strane .................................................................................................... 17
1.11.5. Zakrivljene linije....................................................................................................................................... 18
1.11.6. Kombinacije linija..................................................................................................................................... 19
1.12. Uhvatite pravi moment za fotografiranje ........................................................................................................ 20
1.13. Osjeaj dubine prostora (trodimenzionalnosti) na fotografiji ......................................................................... 22

24