VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMUI I INFORMATICI

U VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE
12. MONETARNI SUSTAV

V. pred. mr. sc. Neven Garaa

1

1. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA

Prvi oblik razmjene bio je trampa robe se
razmjenjuju jedna za drugu na osnovi njihovih
upotrebnih vrijednosti trampa zahtjeva obostranu
podudarnost elja, da obje osobe imaju robu ili uslugu
koju drugi eli.
Druga povijesna faza je pojava naturalnog ili robnog
novca.
- neke vrste roba (stoka, krzno, koa, maslinovo ulje,
vino, pivo i sl.) izdvajaju se kao sredstvo plaanja
- nedostatci i prednosti stvari vino se moe poboljati
uvanjem, pivo ne maslinovo ulje je dijeljivo, stoka
nije
2

Trea faza - oblik novca su neobraeni komadi metala

- zlato i srebro odreene teine i vrijednosti
- moralo se uvijek iznova vagati da se odredi teina, a
time i vrijednost
etvrta faza koristi kao oblik plaanja monete .
Moneta = kovani novac propisane forme i teine
punovrijedni novac (ima unutarnju vrijednost) kod koje
je vrijednost metala bila jednaka nominalnoj vrijednosti

- prva moneta u 7. stoljeu prije krista

Peta faza nastaje kao potreba za veom koliinom

sredstava za plaanje zbog razvijanja razmjene izmeu
Novog i Starog svijeta.
- javljaju se banknote (surogatni novac) koje se
zasnivaju na povjerenju imaoca banknote da u svakom
momentu moe doi u banku i zamijeniti je za zlato
esta faza, dananje vrijeme bezgotovinskog platnog
prometa i povezanosti bankarskog sustava.
Dominantan je knjiki novac, novac bez unutarnje
vrijednosti, novac koji materijalno ne postoji.

1.1. Povijesni razvoj novca u Hrvatskoj

Tragovi najstarijeg kovanog novca u Hrvatskoj iz 4. i 3.
stoljea prije Krista.
- srebrni grki novac kovan u grkim kolonijama
Dalmaciji, Pharosu i Visu
U rimskom razdoblju u opticaju je rimski novac, zlatni
aureus i solidus.

- do Dioklecijanovog vremena kovao se u Sisku,

Sirmiumu (Srijemskoj Mitrovici) i Velikom Graditu

Prva kovnica novca u Hrvata - u Pakracu od 1237.

do 1260.

Slavonski banovac - srebrni novac na kojemu je na

prednjoj strani kuna u trku, a na naliju dvostruki kri s
dvije okrunjene glave
Kao djelo hrvatskih umjetnika i kovniara zbog vrhunske
finoe srebra i kvalitete kovanja u toj epohi je jedna od
vrhunskih europskih moneta.
Kovnica premjetena u Zagreb i kao denarius
zagrabiensis kuje se u Zagrebu od 1260. do 1384.

Dubrovaka republika kuje novac vie od pet stoljea

od 1294. do 1803.

Artiluci, kude, libertine - izuzetna numizmatika

vrijednost u hrvatskim i svjetskim razmjerima
Prvi hrvatski papirnati novac - paki asignat - na
otoku Pagu 1778.
Slubenicima, inovnicima i lijenicima plaa se u soli
koliina soli preraunavala se u vrijednost u lirama na
koju je izdana potvrda s upisanom svotom.
Svaki je asignat ima upisanu svotu i datum.
7

Osamostaljena hrvatska drava koristi prijelaznu,

privremenu valutu - hrvatski dinar - koji je uveden
23. prosinca 1991.
Kao trajno slubeno sredstvo plaanja u Republici
Hrvatskoj uvedena je - kuna - 30. svibnja 1994.
Na kovanicama se na naliju nalaze crtei biljaka i
ivotinja: kukuruz, vinova loza, hrast lunjak, duhan,
maslina, velebitska degenija, slavuj, tunj, mrki medvjed
Kovanice izdane neparnih godina imaju hrvatske nazive,
a parnih godina znanstvene (latinske)

2. ZNAENJE NOVCA
Novac je vrsta sredstva u ekonomiji kojom se ljudi
redovito koriste za kupnju roba i usluga.
Moete posjedovati tvornicu i biti bogati, ali ta se tvornica
ne smatra novcem.
Ekonomska definicija novca ukljuuje samo one vrste
bogatstva koje prodavai redovito prihvaaju u zamjenu
za robe i usluge.
Novac ima tri uloge:
1. Sredstvo razmjene
2. Obraunska jedinica
3. Priuva vrijednosti

Sredstvo razmjene je predmet koji kupac daje

prodavau prilikom kupnje roba i usluga
- sigurni ste da e se va novac prihvatiti u zamjenu za
neki proizvod jer je novac opeprihvaeno sredstvo
razmjene
Obraunska jedinica je mjerilo kojim se ljudi koriste
kako bi izrazili cijene i evidentirali dugove.
- kad elimo izmjeriti i zabiljeiti ekonomsku vrijednost
koristimo se novcem kao obraunskom jedinicom

10

Priuva vrijednosti je element koji omoguuje da se

kupovnu mo iz sadanjosti prenese u budunost
- novac nije jedina priuva vrijednosti - bogatstvo ukljuuje sve oblike priuva vrijednosti, novca i
nenovanih sredstava
Likvidnost = lakoa kojom sredstva moemo pretvoriti u
medij razmjene
Novac je sredstvo razmjene, pa ga to ini najlikvidnijim
sredstvom.
Dionice, obveznice moete lako prodati za novac, za
razliku od kue, umjetnike slike u kom obliku uvati
bogatstvo ?
S porastom cijena vrijednost novca pada - sa svakom
jedinicom koju posjedujete moete kupiti manje

11

Vrste novca
Robni novac - oblik novca sa unutarnjom vijrednou
- unutarnja vrijednost ta bi roba imala vrijednost ak i
da je ne koristimo kao novac
- srebro i zlato imaju nutarnju vrijednost:
- koriste se u industriji i za izradu nakita
- lako ih je nositi, mjeriti, dijeliti, provjeriti istou
Zlatni standard = koristi li se ekonomija zlatom kao
novcem, ili papirnim novcem kojeg se na zahtjev moe
pretvoriti u zlato

12

Fiat novac - novac bez unutarnje vrijednosti

Fiat = odredba ili uredba, a fiat novac dobiva status
novca dravnom uredbom
U emu je razlika izmeu novca koji imate u novaniku i
novca koji koristite u igri Monopoly ?
Novana masa (M) - koliina novca u opticaju u
ekonomiji
Gotovina (Go) - novanice i kovanice u rukama javnosti
Depozitni novac (D) - novac deponiran na bankovnim
raunima

M = Go + D
13

Primjer za razmiljanje:
Bretonovudski sustav uspostavio je paritet za svaku
valutu u amerikim dolarima i zlatu.
Obaveza SAD-a da za dolare isplate zlato.
Dolarska potraivanja u uznosu od 36 milijardi dolara, a
SAD ima u zlatnim rezervama 18 milijardi.
15. 8. 1971. godine predsjednik Nixon ukinuo je obvezu
SAD-a da dolare isplauje u zlatu zlato od tada vie
nije novac
Papirnate valute slue kao sredstvo plaanja, za
iskazivanje cijena i raunovodstvo, ali zadau ouvanja
vrijednosti ponovno je preuzelo zlato.
14

Ljudi iskopavaju zlato iz zemlje. Rastale ga i opet

iskopaju rupu u zemlji u koju ga spreme i plaaju ljude
da ga uvaju. Od zlata nema nikakve koristi.
to bi mislili Marsovci ?
Vlasti posijeku drvee, izrade papirie i na njima napiu
brojke pa ih silom zakona proglase platenim sredstvom.
Novac koji nastaje ni iz ega, podlogu ima u dugu, a
tampa se bez ikakvih limita.
to bi mislili Marsovci ?

15

3. SUSTAV SREDINJIH BANAKA

Kad se ekonomija oslanja na FIAT novac, neophodno je
postojanje agencije koja regulira sustav.
Sredinja banka je glavna ustanova monetarnog
sustava i izvrni organ monetarne politike u jednoj
zemlji.
Postoji u svim zemljama, naziva se raznim imenima:
- priuvna banka, narodna banka, dravna banka
U Hrvatskoj ulogu sredinje banke obavlja
Hrvatska narodna banka HNB
16

Zadaci Hrvatske narodne banke:

- utvruje i provodi monetarnu i deviznu politiku
- dri i upravlja meunarodnim priuvama RH
- izdaje novanice i kovani novac
- izdaje i oduzima odobrenja u skladu sa zakonima
kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija,
institucija za platni promet.
- obavlja poslove nadzora i supervizije kreditnih
institucija
- daje kredite kreditnim institucijama i prima
depozit tih institucija

17

U obavljanju svojih poslova HNB je samostalna, neovisna

i odgovorna Hrvatskom saboru
Sjedite HNB je u Zagrebu
HNB je u iskljuivom vlasnitvu Republike Hrvatske koja
jami za njezine obveze
Guverner HNB odgovoran je za provoenje odluka
Savjeta HNB
Guverner HNB:
- upravlja i rukovodi poslovanjem HNB
- organizira rad HNB
- predstavlja i zastupa HNB
18

Sredinja banka ima dva meusobno povezana zadatka:

1. Regulacija banaka i osiguravanje zdravog bankarskog
sustava kada banke nemaju dovoljno gotovine,
centralna banka je zajmodavac

2. Kontrola koliine novca dostupne u ekonomiji =

ponuda novca ili novana masa
Jedno od deset naela ekonomije: Cijene rastu kad
drava tiska previe novca.

19

4. BANKE I PONUDA NOVCA

Podsjetnik: koliina novca koju imate ukljuuje gotovinu
i depozite po vienju (salda na tekuem raunu).
Depoziti po vienju uvaju se u bankama ponaanje
banaka moe utjecati na koliinu depozita po vienju, a
time i na ponudu novca
Pretpostavka:

Jedini oblik novca je gotovina - ukupan iznos gotovine je

100 - ponuda novca je 100

20

PRVA NACIONALNA BANKA

SREDSTVA
REZERVE

100

OBVEZE
DEPOZITI

100

- banka prihvaa pologe ali ne daje zajmove

- uva novac na sigurnom mjestu
- polozi koji su banke primile, ali ih nisu pozajmile
nazivaju se PRIUVAMA

- u primjeru 100% pokrie depozita priuvama

21

- nakon to su ljudi poloili gotovinu, u opticaju vie

nema gotovine sva je u sefovima banke
- ponuda novca je 100 n.j. po vienju
Banke ne utjeu na ponudu novca ako sve depozite
imaju u priuvama
Ostaviti sav taj novac da stoji u sefovima ili iskoristiti
jedan dio za davanje zajmova ?
Kod davanja zajmova sauvati neto priuva kako bi se
imalo na raspolaganju gotovine ako ju deponenti ele
podii.
Sustav bankarstva s djelominim pokriem depozita
priuvama.
22

Dio depozita koje banka uva kao rezerve naziva se

omjerom priuva.
Omjer priuva oreuje se:
- dravnim propisima i
- politikom banke
Sredinja banka odreuje minimum priuva
obvezna priuva.
Banka moe drati iznos priuva iznad zadanog
minimuma viak priuva.
Ako Prva nacionalna banka ima omjer priuva 10% to
znai da uva 10 nj u sefovima i odobrava zajmove od 90
nj
23

PRVA NACIONALNA BANKA

SREDSTVA
OBVEZE
PRIUVE
ZAJMOVI

10
90

DEPOZITI

100

Deponenti imaju 100 u depozitima po vienju

Zajmoprimci dre 90 gotovine
Ponuda novca = gotovina + depoziti po vienju
Ponuda novca = 190
Kada banke uvaju samo dio depozita u priuvama,
stvaraju novac.
24

Zajmoprimac za 90 kupi neto od tree osobe koja tu

svotu poloi u Drugu nacionalnu banku
Druga nacionalna banka ima omjer priuva 10 %
DRUGA NACIONALNA BANKA
SREDSTVA
PRIUVE
ZAJMOVI

9
81

OBVEZE
DEPOZITI

90

Ako tih 81 zavri kao polog u Treoj nacionalnoj banci uz

omjer priuva 10% banka e uvati 8,10 u rezervi i
dati zajam 72,90 itd. itd. itd.
25

Iako se opisani proces moe nastaviti u nedogled, iznos

koji stvara je ogranien.

Iznos koji bankarski sustav stvara sa svakom novanom

jedinicom priuva naziva se novani ili monetarni
multiplikator.
Monetarni multiplikator je reciproan odnosu s omjerom
priuva.
to je vei omjer priuva, banke daju u zajam manji
dio depozita i manji je monetarni multiplikator.
I obrnuto.
26

ALATI ZA MONETARNU KONTROLU SREDINJE

BANKE
Sredinja banka odgovorna je za kontrolu ponude novca
u ekonomiji kako obavlja taj posao?
Operacije na otvorenom tritu
Poveanje ponude novca Sredinja banka kupuje
dravne obveznice novcem kojim plaa obveznice
poveava broj novanih jedinica u opticaju

Smanjenje ponude novca Sredinja banka prodaje

obveznice javnost plaa gotovinom ili depozitima
smanjuje se iznos novca u opticaju
Alat monetarne politike koji Sredinja banka najee
koristi

27

Obveza dranja priuva

Sredinja banka propisuje priuve koje banke moraju
imati za pokrie depozita.
Poveanjem obaveznog iznosa priuva smanjuje se
monetarni multiplikator i ponuda novca.
Smanjenjem minimalnog iznosa priuva poveava se
monetarni multiplikator i raste ponuda novca.
Sredinja banka se ovim alatom rijetko koristi jer bi
stalne promjene priuva naruile bankarsko poslovanje.

28

Eskontna stopa

Eskontna stopa = kamatna stopa na zajmove koje

Sredinja banka odobrava bankama
Kad banka odobri previe zajmova ili deponenti podignu
uloge banka nema dovoljno sredstava da zadovolji
minimum
Da bi se zadovoljio minimum posuuje od Sredinje
banke taj zajam poveava priuve i omoguava
kreiranje novca
Via eskontna stopa destimulira banke da posuuju
novac smanjuje se koliina priuva to smanjuje
ponudu novca
Nia eskontna stopa obrnuto

29

5. RAST NOVCA I INFLACIJA

Inflacija = porast ope razine cijena
Ekonomisti mjere inflaciju kao postotak promjene
indeksa potroakih cijena, deflator BDP-a ili neki drugi
indeks.
Inflacija u povijesti normalna pojava stope se
mijenjaju od 2% do 7%

Cijena novina u Njemakoj 1921. godine 0,3 marke, a

dvije godine kasnije 70.000.000 hiperinflacija

30

to odreuje pojavu inflacije i njezinu stopu ?

Odgovor daje kvantitativna teorija novca ili klasina
teorija novca veina ekonomista ovom teorijom
objanjavaju dugorone odrednice razine cijena i inflacije
Cijene rastu kad drava tiska previe novca. Jedno od
deset naela.
Ako sladoled poskupi sa 5 na 7 ?
Ljudi su spremni zbog stupnja uitka odrei se vie
novca - ili Novac kojim kupujemo sladoled je izgubio na vrijednosti
Inflacija je vie povezana sa vrijednou novca, nego sa
vrijednou roba.
31

Inflacija je opi ekonomski fenomen koji se

ponajprije tie vrijednosti sredstva razmjene
ekonomije.
Ako razinu cijena promatramo i kao mjeru vrijednosti
novca tada porast razine cijena znai smanjenje
vrijednosti novca.
Za svaku novanu jedinicu u novaniku sada mogu
kupiti manje.
Sa rastom ope razine cijena, vrijednost novca pada.

32

to odreuje vrijednost novca ?

Ponuda i potranja.
Ponuda = Sredinja banka zajedno sa bankarskim
sustavom odreuje ponudu novca
Potranja:
- koliki dio bogatstva ljudi ele uvati u gotovini
- kamata koja se moe zaraditi
- i jo mnoge varijable - jedna posebno vana
prosjena razina cijena u ekonomiji

33

to su cijene vie, uobiajene transakcije trae vie novca

ili
via razina cijena = nia vrijednost novca = poveana
koliina novca
Dugorono se opa razina cijena prilagoava razini na
kojoj je potranja za novcem jednaka ponudi novca.
Cijene iznad ravnotene razine = ljudi ele vie novca
nego to je stvorila Sredinja banka razina cijena mora
pasti kako bi se ponuda i potranja uravnoteile
Cijena ispod ravnotene razine = ljudi e eljeti manje
novca i razina cijena mora pasti
34

Izvor: Mankiw, G. 2006. Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, str.

649.

35

Uinci monetarne injekcije

zamislimo da Sredinja banka odlui udvostruiti
ponudu novca
- tiska novanice i baca ih iz helikoptera ili

- kupuje dravne obveznice od javnosti u

operacijama na otvorenom tritu
to se dogaa? naredna slika

36

Izvor: ibid. str.650.

37

Ovakvo objanjenje odreivanja razine cijena i njezine

promjene tijekom vremena naziva se kvantitativna
teorija novca.

Prema toj teoriji koliina dostupnog novca u ekonomiji

odreuje vrijednost novca, a rast koliine novca glavni je
uzrok inflacije.

38

Prilagodba nakon monetarne injekcije

Ljudi imaju viak novca:
kupuju robe i usluge
kupuju obveznice ili polau novac u banke
zajmovi omoguuju drugima da kupuju robe i usluge
Monetarna injekcija poveava potranju za robama i
uslugama.
Porast potranje za robama i uslugama utjee na porast
njihovih cijena.
Porast razine cijena utjee na porast potranje za
novcem.
S veremenom ekonomija dostie novu ravnoteu.
39

PITANJA:
1. Kako se razvijao novac kroz povijest ?
2. Koje su uloge i vrste novca ?
3. to je sredinja banka i koja je njena uloga ?

4. Objasnite novani ili monetarni multiplikator ?

6. Kojim alatima sredinja banka kontrolira ponudu novca ?
7. Grafiki prikaite i objasnite:
a) kako ponuda i potranja za novcem odreuju ravnotenu
razinu cijena
b) poveanje u ponudi novca
8. Kako dolazi do prilagodbe nakon monetarne injekcije ?

40