KATEGORIZIRANI RADOVI

Igor ATI, Gordana BARI, 1Nenad CVJETIANIN, 2Kata GALI,

Damir GODEC, 3Ana Maria GRANCARI, 4Ivan KATAVI,
5
Tonka KOVAI, 6Pero RAOS, 7Ana ROGI, Maja RUJNI-SOKELE,
8
Nina VRANJE, 8Domagoj VRSALJKO, 6Branka ANDRII
Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1WOCO Bad Soden-Salmunster, SR Njemaka, 2Sveuilite
u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Zagreb, 3Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, Zagreb,
4
Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, Rijeka, 5Sveuilite u Splitu, Kemijsko-tehnoloki fakultet, Split, 6Sveuilite J. J.
Strossmayer, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 7Tehniko veleuilite, Karlovac, 8Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog
inenjerstva i tehnologije, Zagreb

Polimeri od prapoetaka do plastike i elastomera

ISSN 0351-187
UDK 678.4/.8
Autorski pregled / Authors review
Primljeno / Received: 8. 3. 2010.
Prihvaeno / Accepted: 8. 11. 2010.

Saetak
Polazei od lozofskih misli O. Spenglera i Aristotela, utvreno je da su
polimeri prastari, jer seu tamo do postanka osnovnih prirodnih organskih
i anorganskih polimera. Istodobno je uoeno da se rije polimeri uestalo
upotrebljava kao zajedniko ime za plastiku i elastomere. Od osnovnih
prirodnih organskih polimera: bjelanevina, nukleinskih kiselina i polisaharida dug je povijesni put. Taj se put pokualo opisati dijagramom
toka, tokovnikom. Za navedeni opis potrebne su brojne denicije, ali
i motivacijska osnova. To je uinjeno u dodatcima A i B. Zakljuak je
istraivanja: praoblikovanje i prastrukturiranje prirodnih polimera staro
je oko 3,5 milijardi godina, a humana obradba razdvajanjem oko 3,4
milijuna godina. Svatko tko se bavi polimerima trebao bi biti obrazovan
na odgovarajuoj razini potrebnog znanja s razvijenim tokovnikom.
KLJUNE RIJEI:
elastomeri
osnovni polimeri
plastika
polimeri
prirodnine
umjetnine
tokovnik
KEYWORDS:
artefacts
basic polymers
elastomers
ow chart
plastics
polymer
products of nature

Polymers from the primeval beginning to plastics and

elastomers
Summary
Based on the philosophic ideas of O. Spengler and Aristotle it has been
determined that polymers are ancient since they reach back all the way
to the origin of the basic natural organic and inorganic polymers. At the
same time it has been noted that the word polymers is frequently used
POLIMERI 31(2010)2:59-70

as a common name for plastics and elastomers. Since the basic natural
organic polymers: proteins, nucleic acids, and polysaccharides there is a
long historical path. An attempt was made to present this path by means
of a ow chart. For the mentioned description numerous denitions are
required, as well as a motivating basis. This was done in Annexes A and
B. The conclusion of the research is that primary shaping and primary
structuring of natural polymers is around 3.5 billion years old and human
separation with natural tools about 3.4 million years. Anyone involved
in polymers should be educated at an adequate level of the necessary
knowledge with the developed owchart.
Polimeri su prastari, nita osobito
povijesno, nego neto beskrajno openito jer
seu tamo do postanka osnovnih prirodnih
organskih i anorganskih polimera.1

Uvod / Introduction
Svaka bi generacija trebala propitivati znaenje temeljnih pojmova svoga
podruja rada i djelovanja. Za one koji se preteno bave plastikom i
elastomerima to su svi aspekti znaenja denicije polimera. Je li se
generacijski, kod odabranog pojma, zbilo neto bitno to mijenja
sveukupnost njegova znaenja?
to su polimeri? Polimeri su skupno ime za prirodne i sintetske polimerne
tvari (kemijski spoj sastavljen od makromolekula) i polimerne materijale
kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula, makromolekulni
spoj, s ponavljajuim jedinicama (npr.2-4) koje svojim prostornim
rasporedom mogu uvjetovati nastajanje odreenih konguracija, odnosno
konformacija.
Postoje organski i anorganski makromolekulni spojevi.5,a
Pozornim itanjem uoava se proirenost tvari i materijala koji
zadovoljavaju navedeni kriterij o makromolekulnim spojevima s veim
brojem ponavljajuih jedinica.3
Tekst je generacijsko propitivanje definicije polimera. Postoje
brojni razlozi tom propitivanju, sa svrhom jasnijeg opisa posljedica
produbljenijeg razumijevanja navedene denicije. Iz ove temeljne svrhe
proizaao je metodologijski pristup istraivanju ovog pojma. Rezultati
istraivanja pretvoreni su u dijagram toka (e. ow chart), tokovnik, od
stvaranja prvih makromolekulnih spojeva do njegova vrka, sintetske
plastike i elastomera. Iz tokovnika proizlaze vani poticaji za suvremeno
pouavanje polimer na svim razinama i cjelokupnog puanstva.
Konano, treba naglasiti da je rad kolektivno djelo velikog broja autora
koji su sudjelovali u njegovu stvaranju i time prihvatili predloeni
tokovnik.
a

K. Adami u6 upozorava na nepreciznost pojmova organski i anorganski (neorganski).

Primjerice, voda je anorganski spoj, pa kako iva bia sadravaju velike koliine (do
90 %) vode, ona su po svom sastavu preteno anorganska.6

59

KATEGORIZIRANI RADOVI

Poticaji za preispitivanje / Motivations for re-examination

Poticaji za ova promiljanja su brojni i nemogue ih je podrobnije
objanjavati.
U najiroj javnosti, ali i meu vrlo upuenima, esto se poistovjeuje
naziv polimeri s plastikom.4 To vodi, osobito sa sintetskom plastikom, do
zakljuka da su polimeri stari stotinjak godina. To je dokaziv zakljuak,
meutim u suprotnosti je s uvodnim citatom o prastarosti polimera.
Stoga treba razgraditi to poistovjeivanje, odnosno treba naglasiti da se
iz praktinih razloga tada radi o suavanju pojma polimeri.
U radu7 objanjeni su neki od razloga promiljanju tokovnika izradbe
prirodnih i sintetskih polimera od makromolekulnih spojeva do plastike
i elastomera.
Saeto, prouavanje globalizacije gume i plastike potaknulo je uoavanje
prvoga materijalnoga globalizacijskog puta, onoga kamenih alata.
Nametnulo se pitanje to se obraivalo tim kamenim alatima. Prema
arheolokim nalazima, prirodni makromolekulni materijali su drvo,
bjelokost i sirova koa.b Drvo je biljnoga, a bjelokost i sirova koa
ivotinjskog podrijetla.
Jedan od poticaja je Spenglerova teza o starosti tehnike8 koja je dovela
do koncepta ope tehnike.9 Kljuni poticaj je svakako Algerova denicija
biopolimera,10 koja je meu ostalim potaknula pitanje od kada postoji
praoblikovanje i razdvajanje polimera. Za to je potrebna i potpora
lozofskih spoznaja.
To su neki od poticaja da se naini tokovnik razvoja polimera od atoma
i molekula do plastike i elastomera. Pritom se mora uzeti u obzir da se
danas mnoge prirodne tvari i materijali prave uzgajanjem ili umjetnim
sintezama.

Tekoe sistematizacije razvoja polimera od atoma

i molekula do plastike i gume / Difculties in possible
systematisation of polymers from atoms and molecules
to plastics and cross-linked rubber
U ranijoj fazi rada na ovom tekstu nametala se rije sistematizacija. Zbog
brojnih tekoa pri uporabi rijei sistematizacija i njezinih izvedenica6
odluilo se za prikaz dijagramom toka, tokovnikom razvoja polimera.
Uporaba rijei sistematizacija pretpostavlja vrste kriterije. Ve je sporna
uporaba rijei materijal i tvorevina. Primjerice, u pravilu upotrebljava
se naziv kompozitni materijal, pri emu se zapravo misli na tvorevinu
nainjenu od tog materijala (primjer: staklom ojaani poliesterski brod).
Usporedba materijala mogua je uz uvjet da se svojstva odreuju pri
potpuno identinim ispitnim uvjetima. To ukljuuje i istost oblika ispitka,
a time se ukida utjecaj geometrije oblika tvorevine. Stoga se u nastavku
upotrebljava rije polimeri u smislu materijala, ako se drukije ne naglasi.
Dvojbeni su pojmovi organski, anorganski. Je li dovoljno precizan pojam
priroda, a osobito kultura?c to znai sintagma opa tehnika?
Kako sistematizirati polimere? Mogui su, primjerice, kriteriji za
materijale: kemijska struktura, zika struktura, ukljuujui dinamiku
strukture, kombinirana kemijsko-zika struktura i ziko-kemijska
svojstva.6 Materijali bilo koje razine nastaju proizvodnim postupcima,
odnosno procesima povezivanja pri emu se praoblikuje tvorevina
odreene prastrukture. Prilika je to da se iskoriste i spoznaje iz teksta9
o revolucionarnom potencijalu razvoja materijala, a samo inovativnom
proizvodnih postupaka i proizvoda.

Stoga se ini za potrebe obrazovanja i komunikacije s najirom javnosti

primjerenijim nainiti tokovnik za polimere polazei od denicije da su
polimeri makromolekulni spojevi s ponavljajuim jedinicama.

Koncept ope tehnike / Concept of general technology

Postoji vie poticaja za razvoj koncepta ope tehnike kao sintagme koja
obuhvaa prirodnu tehniku i umjetnu tehniku. To su, meu ostalim,
Spenglerova misao o openitosti tehnike8 i Deegeov koncept fraktalne
tehnike.11 Za razumijevanje koncepta ope tehnike nuno je navesti
denicije nekih esto rabljenih naziva.
Glasoviti njemaki lozof O. Spengler jo je 1931. u svom djelu ovjek i
tehnika napisao: Tehnika je prastara, nita osobito povijesno, nego neto
beskrajno openito jer see preko ovjeka daleko natrag u ivot ivotinja,
i to svih ivotinja.8
U svom lanku Fraktologija tehnike njemaki lozof M. Deege iznio
je dva bitna stajalita. Bioloko opredmeivanje i ljudsko (tehniko)
ostvarivanje podvrgnuto je istim procesima nastajanja i optimiranja i
tehnika nije odijeljena od prirode. Pritom postoji zajednitvo tehnikih
i biolokih funkcionalnih jedinica, one slue cjelini. Priroda i tehnikad
pripadaju jednom te istom razvojnom procesu, budui da su sva njihova
svojstva sustavnosno osnovana.11
Nuna terminologija / Necessary terminology
O smislenosti uvodno navedene denicije polimera svjedoe brojni
literaturni izvori.2-4
Postoje tri osnovne skupine organskih makromolekulnih spojeva koje
zadovoljavaju kriterij pripadnosti polimerima. To su bjelanevine,
nukleinske kiseline i polisaharidi.12
U neorganskom svijetu postoje brojni makromolekulni spojevi. Neki od
njih mogu se smatrati anorganskim polimerima. Mogu biti mineraloki,
poput stakla, ili anorganski polimeri: poli(sumpor-nitridi), poli(ditriuoretoksifosfazen), borazin (anorganski benzen) itd.13
Nema bezobline materije / There is no matter without form
Neki temeljni pojmovi denirani su u dodatku A. Zbog nunosti navodi
se na ovome mjestu djelomina denicija materije. Materija je sve to
ima masu i zauzima ziki prostor.14
Potrebno je naglasiti da postoji odnos forme (oblika) i materije. Na temelju vie izvora mogu je zakljuak: forma je uvijek prva, openito i u
svakom pojedinom sluaju. U svakom pojedinom sluaju materija kojoj
se daje odreena forma ve ima neku formu. Sasvim openito, materiju
se nikada ne moe nai bez ikakve forme (npr.15). Ta je zamisao povezana
s Aristotelom.e
To rezultira vanim zakljukom: stvaranje forme, praoblikovanje, ali i
prastrukturiranje prethodi nastajanju svake razine materije.
Denicija ope tehnike / Denition of general technology
Na temelju tih poticaja, fraktalne ralambe zbivanja u prirodi i kulturi,
zapoelo se 1999. razvijati koncept ope tehnike.16,17
Pokazalo se nunim denirati pojam ope tehnike. Denicija ope tehnike
nainjena je na temelju poticaja iz8,11 i denicije tehnike u18,19.
Prema Ropohlu, neivo nastalo u prirodi postupcima i procesima tipinima
za prirodnu tehniku je prirodnina,f a to je stvorio ovjek je umjetnina21,1,g.
U tom sluaju mogue je denirati opu tehniku kao:21,22
d

Denicije prirode i tehnike navedene su u dodatku A.

W. Jaeger smatra da je upravo nauk o formi najvei Aristotelov doprinos zapadnoj kulturi.16
f
Naziv prirodnina propisan je za proizvode pridobivene iz prirode, poput nafte,
prirodnog plina ili ugljena, u Zakonu o zatiti okolia iz 2003.20
g
Ropohl za prirodninu upotrebljava rije predmet (nj. Ding), a za umjetninu (artefakt)
rije stvar (nj. Sache).18
e

U engleskom se znaenjski razlikuju skin i leather. U hrvatskom nema razliitih naziva. Zato se u smislu skin upotrebljava sirova koa, a leather je tavljena koa ako je
rije o koi organskog podrijetla.
c
Na neke nejasnoe upozoreno je u6, to je obraeno u dodatku A.

60

POLIMERI 31(2010)2:59-70

KATEGORIZIRANI RADOVI

SLIKA 1 - Od prapraska do beskonanosti (verzija 2010.)

FIGURE 1 - From Big Bang to innity (version 2010)

I. skup uporabnih ivih i neivih prirodnina, uzgojina, neivih umjetnina

(sintezina i ostalih) i tehnikih sustava
II. skup djelovanja i ureaja u kojima nastaju prirodnine, uzgojine, sintezine i tehniki sustavi stvari
III. skup djelovanja tijekom kojih se upotrebljavaju ivo, neivo i tehniki
sustavi stvari.
eli li se ispuniti toku I iz denicije ope tehnike, mora postojati skup
djelovanja i ureaja u kojima nastaju prirodnine, uzgojine, neive umjetnine i tehniki sustavi stvari (toka II). Skup djelovanja mogue je nazvati
tehnikim postupkom, a ureaj tehnikom tvorevinom. Primjer tehnikog
postupka je buenje (npr. ljudske lubanje, drvene grede ili plastine ploe). Za to je potrebna tehnika tvorevina (stroj), npr. builica, a sredstvo
djelovanja je alat, u ovom sluaju svrdlo.
Postavljaju se dva pitanja: kada je stvorena prva materija i kada su nastali prvi organski makromolekulni spojevi? Razmatranje stvaranja viih
razina materije koje zapoinje kvarkovima i gluonima do razine atoma i
molekula prelazi mogunosti ovog teksta.
Za odreivanje poetka vremena proizvodnje prvih organskih
makromolekulnih spojeva bitna je prva reenica Algerove denicije
biopolimera.10 Biopolimer (prirodni, op. a. organski, polimer) proizvedenh
je biosintezom u prirodi, kao suprotnost sintetskom polimeru nainjenom
ljudski kontroliranom polimerizacijom.10 Nastajanje tvorevina sintezom
je reakcijsko praoblikovanje i prastrukturiranje na molekulnoj razini.
Odgovor na pitanje kada su nastali organski makromolekulni spojevi
vjerojatno jo nitko ne zna. Vjeruje se da su nastali s prvim ivotom, pred
kojih 4 do 3,5 milijardi godina.23

Navedeno razdoblje pokazuje opravdanost da se opie koncept ope

tehnike od prapraska (velikog praska)i do beskonanosti.
Od prapraska do beskonanosti / From Big Bang to innity
U tom konceptu polazi se od denicije ope tehnike koja se dijeli na
prirodnu tehniku (naturu) i umjetnu, ovjekovu tehniku (kulturu). Rezultat
djelovanja u prirodnoj tehnici je priroda, sve nastalo bez djelovanja
ovjeka. U umjetnoj tehnici stvara se znanjem i voljom ovjeka.
Slika 1 prikazuje koncept ope tehnike. Rije je o usavrenoj inaici
izvorno objavljene slike u9. Usavrena inaica koncepta sadrava dva
poboljanja.
Poticaj da se na slici 1 zrcalno prikau tehnike s apsolutno istim
eksponentom razliitih predznaka (npr. gigatehnika, 109, i nanotehnika,
10-9) potjee iz rasprave W. Brostowa na skupu u Pragu.24,25
Novouneseni postupci praoblikovanja i preoblikovanja rezultat su
istraivanja u sklopu projekta Primjena ope sustavnosne teorije u opoj
tehnici.26 Njihovo unoenje bit e objanjeno u daljnjem tekstu.
Proizvodi ope tehnike / Products of general technology
Na slici 1 vidljiv je put prve materije, kvarkova i gluona, atoma i
molekula do ivih i neivih prirodnina. Od molekula nastaju ivi i neivi
makromolekulni spojevi. Preteni dio tih makromolekulnih spojeva jesu
polimeri, ali sve makromolekulne tvari i materijali nisu ujedno i polimeri.
Slino je i s mineralima; samo dio njih su prirodni anorganski polimeri,
geopolimeri.j Meu ostale geoloke tvari i materijale ubrajaju se metali.

i
h

Upozorava se na ispravnost rijei proizveden (produced, mogu je i izraz fabricated),

to pretpostavlja stvaranje tvorevine vie razine postupcima reakcijskog praoblikovanja
i prastrukturiranja na molekulnoj razini.

POLIMERI 31(2010)2:59-70

Danas prevladava miljenje o prihvatljivosti teorije o praprasku, to neki osporavaju.

Za prikaz razvoja ope tehnike to je nebitna podrobnost.
j
Rije geopolimeri prvi je upotrijebio Davidovits27,28 sedamdesetih godina prolog
stoljea za klasu sintetskih aluminosilikata.29

61

KATEGORIZIRANI RADOVI

Slika 2 prikazuje tokovnik od ope tehnike do proizvoda prirode i

kulture.
Prirodnine mogu biti ive i neive, a proizvodi kulture ivo (uzgojene
biljke i ivotinje) i neivo, proizvodi nainjeni od materijala koji su rezultat
odreenih reakcija (npr. sintezine su proizvodi reakcija sinteze).
Razine od n do n-2 vrijede openito i nisu nuno povezane s
polimerstvom.

Polimeri u konceptu ope tehnike / Polymers in general

technology concept
Temelji razvoja polimera u konceptu ope tehnike su Spenglerova misao
o starosti tehnike8 i poetni dio Algerove denicije biopolimera.10
Povezivanjem Algerove denicije biopolimera i citirane Spenglerove misli
o starosti tehnike proizala je parafraza. Polimeri su prastari, nita osobito
povijesno, nego neto beskrajno openito jer seu tamo do postanka
osnovnih prirodnih organskih polimera, bjelanevina, polisaharida i
nukleinskih kiselina te anorganskih prirodnih polimera, geopolimera,
poput gline.1 Time je poetak proizvodnje polimera pomaknut u najraniju
prolost razvoja prirodne tehnike.
Kako prirodna tehnika prethodi umjetnoj tehnici, slijedi zakljuak da
su najprije nastali prirodni polimeri, organski polimeri (biopolimeri) i
prirodni anorganski polimeri (prirodni geopolimeri), a zatim su slijedili
proizvedeni, umjetni polimeri, nainjeni od prirodnina ili uzgojina.

Razlikovnost prirodnoga i uzgojenoga / Difference of natural and

planted
Za razradbu tokovnika makromolekulnih tvari i materijala potrebna
je jo jedna podjela. Sve ivo moe biti prirodno, proizvod prirode,
prirodnina, ili uzgojeno, znanjem i radom ovjeka, uzgojina. Ta se razlika
preteno, svjesno ili nesvjesno, ne uoava. Proizvode prirode esto se
naziva divljima (divlji kesten, divlja svinja), dok se uzgojine proglaava
prirodnima.
Biopolimeri / Biopolymers
Polazei od navedenoga razmotrena je postojea podjela prirodnih
organskih polimera, biopolimera prema Algeru. Alger je napisao da su
tri osnovne skupine biopolimera: polisaharidi, bjelanevine (proteini)
i nukleinske kiseline, a manje vani su prirodni kauuk i lignin.10 U
tekstu30 pie: Na pitanje to su to biopolimeri, Alger bi odgovorio: To
su polimeri nastali biosintezama u prirodi. Ratner je naveo tri glavne
skupine biopolimera: bjelanevine koje ga podsjeaju na komplicirane
poliamide, polimerizirane monosaharide, polisaharide i polimerizirane
nukleotide, polinukleotide (npr. nukleinske kiseline).30 Kod polinukleotida
kao primjer bila je navedena DNK. (Op. a. Ratner nije spominjao prirodni
kauuk, lignin i ostale eksudate biljaka i drvea.)
Uoeno je, lignin i prirodni kauuk nisu sporedni polimeri, kako to
navodi Alger.10 Oni su druge razine s obzirom na osnovne biopolimere.
U prouavanju se polo od koncepta razvoja ope tehnike od prapraska

SLIKA 2 - Proizvodi ope tehnike: T - tehnika ili postupak, P - proizvod, PO - podrijetlo

FIGURE 2 - Products of general technology: T - technology or process, P - product, PO - origin

62

POLIMERI 31(2010)2:59-70

KATEGORIZIRANI RADOVI

(velikog praska) do beskonanosti.9 Do zakljuka da lignin i prirodni

kauuk nisu sporedni polimeri dolo se s pomou zakonitosti sustavnosne
teorije.31,26
Geopolimeri / Geopolymers
Smisleno je upotrijebiti rije geopolimeri za prirodne anorganske
polimerne tvari ije je osnovno strukturno obiljeje homopolarna
meupovezanost izmeu multivalentnih elemenata uz praktinu odsutnost
ugljika (slika 2).
Primjeri prirodnih geopolimera koji zadovoljavaju navedeni uvjet su,
meu ostalim, liskun (tinjac), glina,k milovka (talk), zeoliti, dijamant,
grat, azbestl i sline tvari.32,33,6
Sintetska plastika i elastomeri / Synthetic plastics and elastomers
Od prirodnina ili uzgojina i neivih tvari mogue je proizvesti kemijski
modiciranu plastiku i elastomere: gumu i elastoplastomere.

Od biopolimera do plastike i elastomeram / From

biopolymers to plastics and elastomers
U izradbi ovog dijela tokovnika upotrijebljen je Algerov iskaz da su
tri osnovne skupine biopolimera (osnovnih biopolimera): polisaharidi,
bjelanevine (proteini) i nukleinske kiseline10, to je iskoriteno na
slici 3, razina n-3 s obzirom na razinu n opa tehnika (slika 2). Od
atoma i molekula do stvaranja biopolimera moglo je doi reakcijskim
praoblikovanjem (stvaranje forme sintezom).
Organizmi / Organisms
Od navedenih osnovnih biopolimera nastaju ive prirodnine koje
mogu biti mikroorganizmi (makromolekulne tvari) i makroorganizmi
(makromolekulni materijali): biljke i ivotinje (slika 3, razina n-4).
Postoje prirodni i uzgojeni (za biotehnoloke procese) mikroorganizmi.
Mikroorganizmi su vrlo razliiti i ukljuuju meu ostalim bakterije, gljivice, mikroskopske biljke (zelene alge) i mikroskopske ivotinje poput

SLIKA 3 - Od osnovnih biopolimera do plastike i elastomera

FIGURE 3 - From basic polymers to plastics and elastomers
k

Glina je ruda koja se sastoji od vie vrsta glinenih (montmorilonit, ilit, kaolinit) i
neglinenih (kvarc, glinenac) minerala.
l
Zbog tetnosti azbest je danas zabranjena tvar.

POLIMERI 31(2010)2:59-70

Uobiajena je sintagma plastika i guma. P. Raos predloio je da se uvede sintagma plastika i elastomeri koji mogu biti guma (kemijski umreeni kauuci) i elastoplastomeri
(zikalno umreeni kauuci).

63

KATEGORIZIRANI RADOVI

planktona, ameba i treptaa.32 Izgraeni su uglavnom od bjelanevina i polisaharida. Mikroorganizmi poput bakterija, algi i gljivica mogu se meu
ostalim iskoristiti za sintezu ili razgradnju biorazgradljive plastike.34,35
U osnovi postoje dvije osnovne skupine polimera u makroorganizmima.
To su topolimeri (biljke), i animalni polimeri (ivotinje).35 Kao poseban
oblik animalnih makroorganizama smatraju se ljudi.35
Sve navedene vrste biopolimera mogu biti prirodnine (npr. prirodne
smole, celuloza itd.) ili uzgojine (npr. plantani kauuk, krob, domae
ivotinje).
Biljke i ivotinje nakon odreenog razdoblja ugibaju i pretvaraju se u
neivo (slika 3, n-6). Od neivog su tijekom vrlo dugog razdoblja nastale
neive organske prirodnine, nafta, prirodni plin i ugljen (fosilna goriva),
ali i jantar.

Organski i anorganski polimeri / Organic and inorganic

polymers
Postoje razliite klasikacije/podjele polimera. Ovdje se nametnula
podjela polimera na prirodne polimere (biopolimere i prirodne geopolimere) i umjetne polimere (kemijski modicirane prirodne polimere i
sintetske polimere).
Prirodni organski polimeri / Natural organic polymers
Kao rezultat djelovanja u sklopu prirodne tehnike, prirodni polimeri
prethode kemijski modiciranim prirodnim polimerima i sintetskim
polimerima.
Osnovni prirodni organski polimeri / Basic natural organic
polymers
Ve je navedeno da su osnovni biopolimeri prirodni polisaharidi, bjelanevine i nukleinske kiseline.10 Zbog brojnih razloga, npr. nedovoljnih
koliina ili za potrebe istraivanja osnovnih biopolimera, pristupilo se
njihovoj proizvodnji. To denicijski znai da je rije o umjetnim organskim polimerima ili polimerima identinim prirodnima.

Prirodni i sintetizirani biopolimeri / Natural and synthesized

biopolymers
Kljuni problem usustavljenja polimera potjee iz injenice da se u
dosadanjim sistematizacijama nije jasno odvojilo osnovne prirodne
polimere od ostalih polimera i nije se izrijekom navelo to nastaje od
tih polimera.
Slika 4 prikazuje neke od biomakromolekulnih tvari koje sadravaju
topolimeri te animalni i humani polimeri. Pri izradbi slike 4 koriteni
su brojni izvori, od kojih se navode tri.36-38
Mogui zakljuci o vanosti slike 4 za obrazovanje na svim razinama
navedeni su u dodatku B.
Neke primjene topolimera i animalnih polimera / Some applications of phytopolymers and animal polymers
Slika 5 prikazuje neke primjene dijela fitopolimera i animalnih
polimera.
Sintetski anorganski polimerin / Synthetic inorganic polymers
Neki od anorganskih sintetskih polimera jesu:6,40
- polifosfazeni i slini polimeri: poli(karbo-fosfazeni), poli(tiofosfazeni),
poli(tionilfosfazeni)
- polisilikati
- polisiloksani
- polisilani
- polisilazani
- polimerni sumpor i selenij
- polimeri koji sadravaju arsen, kositar i aluminij, bor, germanij
- poli(vinil-feroceni)
- polisuldi itd.

Prema IUPAC-ovim preporukama (2007.) anorganski polimeri su polimeri ili polimerne mree ija skeletna struktura ne sadrava atome ugljika.39

SLIKA 4 - Vrste biopolimera (temeljeno na izvorima36-38)

FIGURE 4 - Sorts of biopolymers (based on references36-38)

64

POLIMERI 31(2010)2:59-70

KATEGORIZIRANI RADOVI

Podjela polimera prema kemijskom sastavu i podrijetlu /

Classication of polymers according to chemical composition
and origin
Prema postanku polimeri mogu biti prirodni (biopolimeri i prirodni
geopolimeri) i umjetni (kemijski modicirani prirodni polimeri i sintetski,
organskoga i anorganskog podrijetla).
Prema kemijskom sastavu polimeri mogu biti organski (npr. PS, PF, EPDM)
ili anorganski (npr. silikonski kauuk). Postoje i mjeoviti polimeri. To su
anorgansko-organskio polimeri (npr. poli(organosiloksani)) i organskoanorganski polimeri (npr. polidiacetilen (PDAs)-lipid).41-43

Proizvodnja umjetnih polimera / Fabrication of articial

polymers
Dvije su glavne skupine umjetnih polimera (npr.44):
- kemijski modicirani prirodni polimeri
- sintetski polimeri.
Prema ponaanju pri povienim temperaturama dijele se na tri osnovne
skupine: duromere, plastomere i elastomere: kemijski umreene, gume i
zikalno umreene, elastoplastomere44 (slika 3, razina n-7).
Slika 3 prikazuje i tokovnik proizvodnje navedenih polimera od razina
n-5 do n-7. Iz slike je mogu zakljuak: ono to se proireno razumijeva pod nazivom polimeri tek je na razini n-7. Stoga stoji tvrdnja da je
obuhvaanjem samo kemijski modiciranih prirodnih polimera i sintetskih polimera pod nazivom polimeri, poneto prenaglaena uporaba
o

U duhu hrvatskog jezika anorgansko-organski znai da pretee (vanija je) organska

sastavnica polimera, i obrnuto.

rijei polimeri. To namee i podruju strune literature poneto drukiji,

proireniji pristup polimerima. U nastavi s podruja plastike i gume
trebalo bi protumaiti tokovnik polimera u cijelosti i naglasiti da e se u
nastavku izlaganja pod polimerima praktiki razmatrati samo razina n-7.
To ne bi bilo nita neuobiajeno. Primjerice, pojam kultura u svakodnevici upotrebljava se za djelatnosti na razini n-3 (dodatak A).

Zakljuak / Conclusion
Provedena ralamba pokazuje da je uobiajena uporaba rijei polimeri
kao zajednikog imena za plastiku i elastomere (guma i elastoplastomeri)
nainjenih postupcima kemijskog modiciranja prirodnih polimera i
sintezom poneto prenaglaena i da je to uporaba te rijei u uem smislu.
Zbog brojnih razloga treba pozorno prikazati makromolekulne tvari i
materijale. U prvom redu radi sveobuhvatnog obrazovanja novih narataja
i sadraja strunih asopisa.
Istodobno se namee jedna druga zamisao. Praktiki postoji samo jedna
klasikacija proizvodnih postupaka (norme DIN 8580).45 Ona je nepotpuna, zapravo je usmjerena na izradbene postupke. Nedostaju neki
bitni elementi za bolji opis upravo proizvodnje plastinih i elastomernih
tvorevina koji bi uzeli u obzir posebnosti, npr. reakcijsko praoblikovanje.
Poboljana klasikacija prema DIN 8580, i to na najopenitijoj razini,
objavljena je u44. Bilo bi vrlo korisno s motrita sve prisutnijeg trenda
ugledanja umjetne tehnike na prirodnu tehniku te povezivanja umjetne
tehnike ivoga (biotehnike) i tehnike stvari (neivoga) razraditi opis
prirodne tehnike na temelju usavrene norme DIN 8580.45
Konano, predlae se obnova barem doktorskoga interdisciplinarnog
studija u podruju makromolekulnih znanosti, to bi bilo vano za daljnji
razvoj tih znanosti u Hrvatskoj.46

SLIKA 5 - Primjena: a - topolimera, b - animalnih polimera

FIGURE 5 - Application: a - phytopolymers, b - animal polymers

POLIMERI 31(2010)2:59-70

65

KATEGORIZIRANI RADOVI

Dodatak A - Denicije temeljnih pojmova /

Addendum A - Denitions of basic terms
Igor ATI, Gordana BARI, Damir GODEC,
Ivan KATAVI, Tonka KOVAI, Ana ROGI,
Maja RUJNI-SOKELE

Kultura / Culture
Postoji vrlo velik broj denicija kulture. U tekstu47 temeljnom se denicijom kulture smatra ona britanskog antropologa E. B. Tylora. Kultura
je kompleks cijelog koji obuhvaa znanje, vjeru, art (umjetnost, umijee,
vjetina, tehnika, obrt, zanat), moral, zakone, obiaje i sve ostale sposobnosti i navike koje je stekao ovjek kao pripadnik drutva.48 Tumaei
znaenje najvanijih karakteristika navedene denicije, u nastavku pie:
moe se raditi i o napravama poput pluga, dakle i o oruu (op. a. sredstvo
djelovanja, tehnika).
Sintetska denicija kulture u Enciklopediji LZMK glasi: Lat. kultura znai:
gajenje, obraivanje, usavravanje, njegovanje i oplemenjivanje.49 Moe
se pridodati i uljuivanje. Kultura je, dakle, stvorena voljom i znanjem
ovjeka, kao rezultat djelatnosti opisanih u navedenoj deniciji.
Kulturu je mogue podijeliti na razliite naine, ovisno o kriterijima podjele. Prosudi li se s pomou kriterija Ropohlove morfoloke
sistematike,18a kultura posjeduje obiljeja stvorenoga, umjetnog sustava.
Postoje tri podsustava sustava kultura. To su tokultura, animalna kultura
i humana kultura.
U deniciji LZMK u nastavku pie: U prvom znaenju (op. a. humana)
kultura je skupnost materijalnih i duhovnih vrijednosti koje je stvorio
ovjek u svojoj drutveno-povijesnoj praksi... Kulturu sainjavaju dva
meusobno povezana podruja: materijalna kultura koju ine sredstva
za proizvodnju i ostale materijalne tvorevine te duhovna kultura kao
ukupnost rezultata znanosti, umjetnosti, lozoje, morala, obiaja itd.
Razine kulture jesu:50
- kultura, razina n
- tokultura, animalna kultura i humana kultura, razina n-1
- humana kultura: materijalna kultura i duhovna kultura, razina n-2
- duhovna kultura: umjetnost, knjievnost, znanost i sl., razina n-3.

Kulturologija / Culturology
Znanost o kulturi je kulturologija, a pripadni odnosni pridjev je kulturologijski.47,50

Materija / Matter
Objektivna realnost koja postoji neovisno o spoznaji o njoj je materija. Fizika polja (npr. elektromagnetno polje), elementarne estice
(kvarkovi) i kompliciranije estice (atomi) ili tvari razliiti su oblici
materije. Materija je sve to ima masu i zauzima ziki prostor. Zapravo,
materija je lozofski pojam; treba izbjegavati njegovu upotrebu osim u
najopenitijem smislu. Posebno treba izbjegavati upotrebu termina tvar
kao zamjenu za materiju.14

Materijal / Material
Tehniki upotrebljiva tvar je materijal (tvorivo).14 Rjee je to prirodna
nepreraena tvar (npr. kamen, drvo, zlato), a mnogo ee se u prirodnoj
tvari (sirovini, npr. prirodnom plinu) zikalnim i kemijskim procesima
postiu promjene na atomskoj i viim strukturnim razinama, to tvar
ini tehniki upotrebljivom (npr. polimerni materijali).47 Materijale ine
osnovni sastojci (npr. element eljezo (Fe) u eljeznim slitinama (gvou)
ili kauuk u gumi) te dodatci (npr. Cr u elicima ili omekavala u plastici).51
66

Priroda / Nature
Ukupnost materijalnog svijeta, svemir i sile koje u njemu djeluju, sve
postojee po sebi, bez ovjekova rada (dop. a. i znanja) naziva se priroda.52

Prirodnina / Natural things

Objekt neposredno ponuen u prirodi je prirodna tvorevina, prirodnina.
Prirodnina je svaka izvorna sastavnica prirode (npr. biljka, ivotinja,
mineral, fosil, voda, tlo i drugo).20

Umjetne tehnike /Articial technologies

Sva tvarna zbivanja koja odluujue utjeu na duhovne dogaaje mogu
se obuhvatiti terminom opa tehnika. Opa je tehnika zajedniki naziv
za prirodnu i umjetnu (ovjekovu) tehniku. U obje je tehnike mogue
razlikovati tehniku ivoga i neivoga. U prirodnoj tehnici primjer je
ivoga samoniklo bilje, a neivoga prirodno nastali mostovi. U umjetnoj
tehnici mogue je razlikovati biotehniku - umjetnu tehniku ivoga (npr.
uzgoj krianih biljaka ili kloniranje ivotinja uz djelovanje ovjeka) i
tehniku (umjetnu tehniku neivoga ili tehniku stvari).53
Biotehnika / Biotechnology
U Enciklopediji Britannica biotehnika (e. biotechnology) se denira kao
industrijska primjena napretka postignutoga u postupcima, metodama i
mjernoj tehnici tijekom istraivanja u biologiji, osobito genetike.54 Denicija Europske federacije za biotehniku glasi: Biotehnika (biotechnology)
je uporaba mikroba, ivotinjskih ili biljnih stanica ili njihovih dijelova za
dobivanje proizvoda ili unapreenje proizvodnih procesa namijenjenih
dobrobiti ovjeanstva.55 Biotehniku je mogue denirati kao granu
tehnikih znanosti u kojima se biologija (bioloke znanosti) koristi za
prouavanje povezanosti izmeu radnika i njegova okolia (sinonimi
bioinenjerstvo, ergonomija - bioengineering, ergonomics).56
Na temelju definicije ope tehnike mogue je definirati biotehniku
kao:53
- skup uporabnih, umjetno nainjenih tvorevina: ivoga i neivoga,
polazei od ivoga
- skup djelovanja i ureaja u kojima nastaju ivo i neivo
- skup djelovanja tijekom kojih se upotrebljavaju ivo i neivo nastalo
od ivoga i tehniki sustavi stvari.
Biotehnika zapoinje razvojem poljoprivrede, tonije oplemenjivanjem
bilja.53
Tehnika (neivoga) / Technology (of non-living)
Postoje brojne denicije tehnike (neivoga, u nastavku samo tehnika).
Kukolea navodi pet podruja koja obuhvaa nazivom tehnika.57a
Naziv tehnika upotrebljava se kao oznaka za vjetinu (mahom svladana
uenjem) rutinskog izvoenja radnih procesa bilo koje vrste, i u proizvodnji i izvan nje. Popularno se naziv tehnika upotrebljava kao naziv za
opremu za izvoenje radnog procesa i sredstva rada u industrijskim ili
zanatskim organizacijama.57b
Kukolea navodi jo dvije denicije tehnike. Tehnika je i naziv za skup
metoda ili znanstveno ili empirijski formuliranih rjeenja za primjenu i
provoenje znanstveno deniranih ili u praksi otkrivenih spoznaja pri
zadovoljavanju zahtjeva i potreba realnog ivota, u gospodarskoj proizvodnji i razmjeni u znanosti, medicini, zdravstvenoj zatiti, umjetnikim
ostvarenjima, u domainstvima ili pri organiziranju osobnog ivota i sl.
Tehnika obuhvaa:57b
- konstrukcijska rjeenja novih stvari (industrijskih, graevinskih, rudarskih i slinih proizvoda)
- rjeenja tehnikih procesa provoenjem kojih se prave (konstruirane)
stvari
POLIMERI 31(2010)2:59-70

KATEGORIZIRANI RADOVI

- provedbu tehnikih procesa u praksi kojima se od konstrukcijskih

rjeenja postupcima proizvodnje dolazi do tehnikih proizvoda
- tehnika je znanstveno podruje (skup znanstvenih grana) koje, polazei
od opih zakona fizike, kemije, biologije itd., prouava u prvome redu
primjenu navedenih znanstvenih dostignua u proizvodnji, uz istodobno
istraivanje novih mogunosti i projektiranje novih rjeenja, njihovu
provjeru, uvoenje u ivot i daljnje razvijanje.
U osnovi se tehnika vrlo slino tumai i u brojnim drugim izvorima.
Ropohl vrlo opirno objanjava pojam tehnike.18b Upozorava na razliitost
denicija koje se kriju pod nazivom tehnika.
Sustavnosno, tehnika nije primjeren oznaitelj za vjetinu, opremu ili
sredstva rada. Deniranje tehnike kao skupa metoda ili rjeenja potjee od
Gottl-Ottlilienfelda iz 1923. i pokazalo se da je denicija multivarijantna,
to nije primjereno pojmu tehnike.18c Rije tehnika ne valja upotrebljavati
ni kao zamjenu za nain postupanja (postupak), proizvodljivost, izradljivost ili uvoenje sredstava rada.18c
Stoga Ropohl denira tehniku u smislu realne tehnike. Pod tehnikom
razumijeva preteno umjetne objekte, artefakte, koje je ovjek proizveo
da bi ih zatim svrsishodno upotrijebio.18c Pri tome valja uzeti u obzir da
postoji prirodna (prirodoznanstvena, tehnika i ekoloka), humana (antropoloka, zioloka, psiholoka i estetska) te socijalna (gospodarska,
socioloka, politoloka i povijesna) dimenzija tehnike.18d
Tehnika (stvari) zapoinje izradbom prvoga kamenog rezala.58

Tehnologija / Technology
Sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva
je tehnologija (J. Beckmann, 1777.).18e,p

Tvar / Substance
Oblik materije sastavljen od atoma je tvar. Jednostavne su tvari sastavljene
samo od atoma istog naboja jezgre, i njih je u prirodi relativno malo, a
sve bogatstvo u ivoj i neivoj prirodi nastaje kombiniranjem razliitih
atoma. Pri tome se u tvari javlja hijerarhija struktura (brojne molekulne i
nadmolekulne strukture, kristalne strukture) i upravo su polimeri tvari s
najrazvijenijom strukturom.14

Tvorevina / Product
Objekt deniranoga geometrijskog oblika naziva se tvorevina.47 Valja
razlikovati prirodne tvorevine, prirodnine, i umjetne tvorevine, umjetnine
(artefakte), nainjene u nekom sredstvu djelovanja (npr. kalupu za
lijevanje okoladnih blokova).47

Umjetnina / Artefact
Umjetnina (stvar) je objekt, openito, stvar je sve to jest, sve neivo,
realno ili izravno ili posredno vidljivo (oito, oevidno), a nastalo je kao
rezultat ovjekove namjere i rada.61

Uzgojina / Planted products

Proizvod uzgoja, biljaka (agrokultura) ili ivotinja (domae ivotinje),
je uzgojina.q
p

Navedena denicija je aksiomatskoga karaktera. Postoji bezbroj denicija tehnologije

razliitih razina. Neke deniraju tehnologiju kao znanost. Druge kao tehniku pa je
esto to zamjena za postupke, procese, opremu itd. Opirno objanjenje potrebe
razlikovanja tehnike i tehnologije objavljeno je u59. Neke pogrene uporabe rijei
tehnologija opisane su u60.
q
U trenutku pisanja pretraivanjem raznih izvora rije uzgojina javlja se praktiki samo
u radovima I. atia i suradnika.62

POLIMERI 31(2010)2:59-70

Dodatak B - Materijali su sredite modela

obrazovanja usredotoenog na ovjeka /
Addendum B - Materials are the core of
person-centered educational model
Igor ATI, Ana ROGI, Branka ANDRII
Izradbu tokovnika razvoja polimera mogue je obrazloiti s najmanje
tri nezavisna argumenta. To je u prvom redu potreba obnove, sada kao
multidisciplinarnoga doktorskog studija, svojedobnoga sveuilinog magistarskog studija Makromolekularne znanosti. Pritom nije bitan naziv.
Jedan od razloga je novo deniranje to moraju znati neka zvanja, npr.
proizvodni inenjeri. Posebna pozornost posvetit e se zamisli R. Roya,
da su materijali sredite modela obrazovanja usredotoenog na ovjeka.
Potreba obnove sveuilinog studija Makromolekularne znanosti dovoljno je obrazloena u osnovnom tekstu.

Tehniki postupci i tehnike tvorevine / Technical

procedures and technical products
Potrebno je podrobnije ralaniti toku b iz denicije ope tehnike. Ona
glasi: skup djelovanja i ureaja u kojima nastaju prirodnine, uzgojine,
sintezine i tehniki sustavi stvari. Skup djelovanja mogue je nazvati
tehnikim postupkom, a ureaj tehnikom tvorevinom. Primjer tehnikog
postupka je buenje (npr. ljudske lubanje, drvene grede ili plastine
ploe). Za to je potrebna tehnika tvorevina, npr. builica (stroj), a sredstvo djelovanja je alat, u ovom sluaju svrdlo.63
Tomu treba pridodati i misao J. Beckmanna iz 1806. koju je napisao u
Prijedlogu ope tehnologije.18e,31 Treba svrstati ukupnost pojedinih vrsta
postupaka koji se javljaju u najrazliitijim zanatima u rubrike u odnosu
prema njihovoj istoj ili slinoj svrsi, pri emu svaka skupina postupaka
nudi srodno sredstvo obradbe, a vrsta materijala na koju se obradba
primjenjuje pritom je sporedna.18,31
U sklopu pojedinoga tehnikog postupka odvijaju se tokovi tvari i energije, proces.31,64 To je uvijek popraeno tokom informacija (informacijski
proces).18,31
Razvojem tehnikih postupaka te analizom odgovarajuih tvarnih, energijskih i informacijskih procesa na znanstvenoj i provedbenoj razini bave
se strunjaci raznovrsnih zvanja i zanimanja. Za ovaj tekst posebno su
zanimljivi procesni i izradbeni inenjeri.
Procesni inenjeri posjeduju znanja o procesnim sustavima, procesnim
tehnikama i procesnim postupcima te ostalim znanjima potrebnima za
uspjenu proizvodnju tvari i materijala. To su metalurzi, proizvoai
plastike itd.
Projektiranjem i pravljenjem tehnikih tvorevina poput procesnih postrojenja, izradbenih strojeva i potrebnih alata bavi se relativno uska skupina strunjaka. Ovisno o zemlji nazivi su razliiti. Na ovim prostorima
najblie tom opisu odgovaraju strunjaci s podruja strojarstva.
Meutim, proizvodnja dijela plastinih (konkretno duromera), gumenih
i keramikih dijelova vezana je uz praoblikovanje tvorevine uz slijedno
stvaranje strukture materijala koja daje proizvodu uporabnu vrijednost. To
su kemijske reakcije polimeriziranja i/ili umreivanja i/ili pjenjenja itd. To
znai da konstruktori i izraivai opreme moraju poznavati odgovarajue
kemijske procese i kako oni utjeu na konstrukciju i izradbu potrebne
tvorevine.
Ali upravo na tom podruju strojarstva, osobito u obrazovanju svih razina,
prevladava i dalje miljenje da u njihovu obrazovanju trebaju prevladavati
metali kao materijali. U drugoj polovini prolog stoljea to se shvaanje
postupno poelo mijenjati, ali jo nije u potpunosti shvaena misao:
pouavati materijale, a ne metale, drvo, plastiku i gumu ili keramiku.
67

KATEGORIZIRANI RADOVI

Materijali - temelj materijalne kulture / Materials basis of

material culture

i arheologije kulture (arheologija). I-znanost je ona koja se temelji na

izumima.

Slika 4 u osnovnom tekstu upuuje na nunost da se ve u osnovnoj i

srednjoj koli, a osobito u poetnim kolegijima na tehnikim fakultetima
tumae materijali, a ne drvo, plastika ili metali. Postoji vie poticaja takvu
razmiljanju.
Jedno od njih temelji se na izvornoj Turnerovoj obrazovnoj piramidi znanja.65 On je izvorno naveo sedam slojeva podruja koja treba
prouavati svaki polaznik sveuilita. To su: matematika, zika, kemija,
biologija, (amerika) antropologijar, umjetnost i humanistike discipline,
a na vrhu je teologija. Osnovna je zamisao te piramide znanja bila da
produbljivanje znanja u viem sloju zahtijeva produbljivanje znanja u
niem sloju. To primjerice znai da teologija ima uporite u lozoji ili
lozoja u matematici.66
Tijekom vremena izvorna Turnerova obrazovna piramida znanja
viekratno je usavravana. Najizrazitije onda kada je posluila za podjelu
znanosti na o-znanosti i i-znanosti (slika 1).67 O-znanost je znanost koja
se temelji na otkriima arheologije: arheologije prirode (prirodoznanstvo)

U kulturologijskoj piramidi ljudskih djelatnosti i znanosti (slika 6)68 opa

tehnika zauzima sredinji poloaj. Opa tehnika temelji se na kemijskom
i zikalnom stvaranju, formiranju (praoblikovanju) materije razliitih
razina. Nadgradnja: drutvene znanosti, art, humanistike discipline te
dvije vrne znanosti kulturologije: teologija i tehnologija mogue su tek
ako postoji materijalni svijet i ako su mogua pitanja koja on otvara.

Rije anthropology po opsegu se razlikuje od one u hrvatskom jeziku. Zato je pridodana

rije (amerika).

Iskustveno u konceptu ope tehnike korisnika zanima iskljuivo skup

djelovanja tijekom kojih se upotrebljava ivo, neivo i tehniki sustavi
stvari. Pojednostavnjeno, kupca zanima vreica, ne zanima ga kako je
nainjena (proizvodni postupak i potrebna sredstva djelovanja). Identicira je prema vrsti materijala, npr. papirnata, platnena ili plastina. Pritom
nije svjestan da su sva tri materijala polimeri.
Ta injenica vodi zamisli da u obrazovanju materijali trebaju zauzeti
posebno mjesto. Izbor materijala treba biti tehniki opravdan, gospodarski
isplativ i drutveno prihvatljiv, pri emu kriteriji zatite okolia ne mogu
biti jedini kriteriji prosudbe, ve svi drutveni kriteriji (tehnologijski
pristup), ali i utjecaj proizvoda na duhovne vrijednosti (kulturologijski
pristup).69

SLIKA 6 Kulturologijska piramida podjele ljudskih djelatnosti i znanosti68

FIGURE 6 Culturological pyramid classifying human activities and sciences

68

POLIMERI 31(2010)2:59-70

KATEGORIZIRANI RADOVI

Model obrazovanja usredotoen na ovjeka / Personcentered educational model

Taj model predstavio je profesor Rustum Roy u svom Alpha Sigma Mu
predavanju 1994.70,s
Postojei nain tumaenja prirodnih znanosti u koli koji ima za temelj matematiku, a slijede zika, kemija i biologija, Roy je nazvao
geocentrikim i smatra da je potreban koperniki zaokret. Umjesto da
u sreditu obrazovanja budu navedene discipline, predlae da se poe
od stvarnih pitanja dananjice, kao to je nuklearni otpad, odlagalita
otpada, pesticidi, ali i pravljenje skija. Miljenja je da bi se tijekom srednjeg obrazovanja najprije trebalo tumaiti materijale (metale, polimere,
keramiku). Tumaenje materijala ukazat e na potrebu da se uenici
upoznaju s poljoprivredom, rudarstvom, pravljenjem tvorevina i tehnikom
u cjelini. A razumijevanje tih podruja zahtjeva poznavanje biologije, kemije, zike i konano matematike. Taj koncept Roy naziva prema ovjeku
usredotoenim modelom (e. person centered model). U svom konceptu
Roy zastupa miljenje da je materijalika sredinje podruje ljudskog
djelovanja koje mora poznavati svaki graanin.
ini se da tako sroen tekst dovodi u nedoumicu znai li to da se mora
poeti uiti materijale prije materinjeg jezika ili matematike. Ne, ali
mora se tumaiti u potrebnom opsegu, preciznije nastajanje materijalnih
tvorevina. Primjer, od brojnih plastinih i elastomernih materijala svaki
uenik trebao bi razlikovati desetak.

Kako tumaiti materijale? / How to interprete materials?

Kao model treba pouavati o skupini materijala koji postoje u prirodnom
i sintetskom obliku, to su makromolekulni materijali: prirodni, uzgojeni
i sintetski polimeri. Tko shvati nastajanje i grau tih materijala, shvatit
e i sve ostale materijale. U nekim programima u Francuskoj se upravo
srednjokolcima tumai ta skupina materijala.
Meutim, osobito se vanim ini naglasiti da su slike 3 i 4 u osnovnom
tekstu posebno vane za proizvoae tvorevina.72 Svaki proizvoa trebao
bi tijekom obrazovanja stei osnove o proizvodnim postupcima, npr.
pretvaranju drva preko celuloze u papir. Ili da je krob topolimer koji
se dobiva uzgojem, a da su nafta i prirodni plin proizvodi prirode, prirodnine (slika 3). Proizvodni inenjeri, meutim, moraju znati i postupke
obradbe koe (npr. tancanjem ili isijecanjem). Nema naelne razlike
izmeu alata za isijecanje konatih dijelova iz konatog lista i onih za
odvajanje srha na velikim puhanim plastenkama. Na pitanje zato je npr.
osein vaan za obradbu odvajanjem estica, odgovor glasi: potrebno je
konstruirati opremu za obradbu kostiju. Nema naelne razlike u obradbi
odvajanjem metala, drva ili plastike. Nema naelne razlike u pravljenju
duromernih, gumenih i keramikih tvorevina. Uvijek je to povezano s
nekom od reakcija.
To, meutim, trai i ujednaavanje terminologije. Ne moe biti npr. u
normi HRN ISO 472 i kraticama Plastika polimer heksametilendiamina
i sebacinske kiseline PA 610, a kod tekstilaca u HRN ISO 2076:2003
PA 6 10 itd.

Zakljuak / Conclusion
to je ispravan izlaz iz te situacije? Od vrtia do fakulteta treba govoriti
o materijalima i proizvodnji materijalnih tvorevina (opa tehnika). To
zahtijeva razumijevanje kako oni nastaju, dakle poznavanje osnova svih
prirodnih znanosti, s matematikom kao osnovom.
Postavlja se pitanje postoje li ozbiljne zapreke prihvaanju navedenih
koncepcija obrazovanja? Postoje, to su oni koji sastavljaju nastavne
sadraje i programe. Na elu su im sveuilini nastavnici i posljedino
s

Cjeloviti prikaz predavanja dostupan u71.

POLIMERI 31(2010)2:59-70

ostali pouavatelji, ulo se jednom na I. svjetskoj konferenciji o obrazovanju inenjera 1984. u Klnu.
Zahvala / Acknowledgement
U pisanju ovog teksta sudjelovao je vei broj znanstvenika koji sudjeluju
u razliitim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Autori
zahvaljuju Ministarstvu na potpori. Ujedno se navode nazivi i adrese
ustanova autor.
Posebno zahvaljujemo na brinom itanju rukopisa i vrhunskim
primjedbama meunarodnim recenzentima. Tijekom pripreme ovog teksta
savjetovali smo se s veim brojem strunjaka. Meu njima posebno su
bile vrijedne sugestije i primjedbe prof. dr. sc. Hrvoja Ivankovia, prof.
dr. sc. Marice Ivankovi i prof. dr. sc. Zorice Veksli, kojima najtoplije
zahvaljujemo.
Ustanove i projekti u kojima sudjeluju autori / Institutions and
projects in which the authors participate
1. I. ati, G. Bari, M. Rujni-Sokele, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu, I. Luia 5, 10002 Zagreb. Projekt
Primjena sustavnosne teorije u ralambi ope tehnike (MZO,
120-0000000-1805, 2007. 2010.).
2. N. Cvjetianin, WOCO, 63628 Bad Soden - Salmnster, SR
Njemaka.
3. K. Gali, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb. Projekt Permeacijska svojstva nekih polimernih materijala za
pakiranje hrane (MZO, 058-1252971, 2007. 2012.).
4. D. Godec, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu,
I. Luia 5, 10002 Zagreb. Projekt Povienje uinkovitosti razvoja i
preradbe polimernih proizvoda (MZO, 120-1521473-1808, 2007.
2012.).
5. A. M. Grancari, Tekstilno-tehnoloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu,
Prilaz baruna Filipovia 28a, 10000 Zagreb. Projekt Meupovrinske
pojave aktivnih multifunkcijskih tekstilnih materijala (MZO, 1171252971-1367, 2006. 2011.).
6. I. Katavi, Tehniki fakultet Rijeka, Vukovarska 58, 51000 Rijeka.
7. B. Andrii, T. Kovai, Kemijsko-tehnoloki fakultet, Sveuilite
u Splitu, Teslina 10, 21000 Split. Projekt Polimerne mjeavine s
biorazgradljivim komponentama (MZO, 011-1252971-2249, 2007.
2012.).
8. P. Raos, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Trg I. B. Maurani
2, 35000 Slavonski Brod. Projekt Napredni postupci brze izradbe
polimernih proizvoda (MZO, 152-1521473-1474, 2007. 2012.).
9. A. Rogi, Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000
Karlovac.
10. N. Vranje, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Sveuilite
u Zagreb, Maruliev trg 19, 10000 Zagreb. Projekt Modikacija i
stabilnost viefaznih polimernih materijala (MZO, 125-12529712578, 2007. 2012.).
11. D. Vrsaljko, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Sveuilite
u Zagreb, Maruliev trg 19, 10000 Zagreb. Projekt Inenjerstvo
povrina i meupovrina nanoestica u adhezijskim nanomaterijalima
(MZO, 125-1252971-2575, 2007. 2012.).
69

KATEGORIZIRANI RADOVI

Literatura / References
1. ati, I.: Od prirodnih do sintetskih polimera, predavanje na skupu Polimerni materijali
i dodatci polimerima, Drutvo za plastiku i gumu, Zagreb, 20. studenoga 2009.
2. Van Krevelen, D. W.: Properties of Polymers (3rd ed.), Elsevier, Amsterdam, 1997.
3. scifun.chem.wisc.edu/CHEMWEEK/POLYMERS/Polymers.html.
4. en.wikipedia.org/wiki/Polymer.
5. Adami, K.: Polimeri, Tehnika enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea, Zsv. 10, 1806,
556-573.
6. Adami, K.: Privatno priopenje, 2009.
7. ati, I., Rujni-Sokele, M., Karavani, I.: Globalizacija prvih kamenih alata i obradba
polimera, Polimeri, 31(2010)1, 22-26.
8. Spengler, O.: ovjek i tehnika, Lauc, Split, 1991.
9. ati, I.: Zato je mogu korjenit razvoj materijala a samo inovativni proizvodnih
postupaka i proizvoda?, Polimeri, 24(2003)2-4, 64-73.
10. Alger, M. S.: Polymer Science Dictionary, Elsevier Applied Science, London, 1989., 37.
11. Deege, M.: Fraktologija tehnike, Filozofska istraivanja, 18(1998)4, 963-973.
12. bcs.whfreeman.com/thelifewire/content/chp03/0302002.html.
13. Fle, D.: Materijali za novo tisuljee - anorganski, polu-anorganski i organsko-anorganski
hibridni polimeri, Metalurgija, 41(2002)3, 199-205.
14. Polimeri i polimerni materijali, Polimeri, 3(1981)2, 74-75.
15. Heisenberg, W.: Fizika i lozoja, Kruzak, Zagreb, 1997., 117.
16. Jaeger, W.: Aristoteles - Grundlegung einer Geschichte seiner Entwicklung, Weidmann,
Berlin, 1923.
17. ati, I.: Od velikog praska do alata i humane materijalne kulture, Drag mi je Platon,
I. program Hrvatskog radija, rujan 1999.
18. Ropohl, G.: Allgemeine Technologie, Eine Systemanalyse der Technik, Carl Hanser
Verlag, Mnchen, 1979., 177(18a); 30-32(18b); 31(18c); 32(18d); 21(18e).
19. Ropohl, G.: Allgemeine Technologie, Eine Systemanalyse der Technik, 3. berarbeitete
Auage, Universittsverlag Karlsruhe, Karlsruhe, 2009.
20. Zakon o zatiti prirode, NN 162/03, l. 46.
21. ati, I.: Povijest i budunost ope tehnike povezuju prirodoslovlje i tehniku, Znanstvena
tribina Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, 20. 12. 2000.
22. ati, I.: Nadolazi li doba velikih sinteza?, Vjesnik, 3. 2. 2001.
23. Raos, N.: Privatno priopenje, Zagreb, 2009.
24. ati, I.: Nova tehnoloka revolucija - Nanotehnologija blagodat ili prokletstvo za
ovjeanstvo?, Vjesnik, 25. 8. 2005.
25. Andrii, B., Stipanelov-Vrandei, N.: 23rd Discussion Conference: Current and Future
Trends in Polymeric Materials, Polimeri, 26(2005)1, 45.
26. Primjena ope sustavnosne teorije u opoj tehnici, znanstveni projekt MZO, glavni
istraiva I. ati (2007. 2009.).
27. Davidovits, J.: Geopolymers-inorganic polymeric new materials, Journal of Thermal
Analysis, 37(1991)8, 1633-1656.
28. Davidovits, J.: Geopolymer Chemistry and Applications (2nd ed.), Geopolymer
Institute, Saint-Quentin, 2008.
29. Xu, H., Van Deventer, J. S. J.: The geopolymerisation of alumino-silicate minerals,
International Journal of Mineral Processing, 59(2000)3, 247-266.
30. ati, I.: Hoe li ameriko alatniarstvo stii sudbina tekstilstva, Polimeri, 24(2003)1,
41-42.
31. ati, I., Razi, N., Raos, P.: Analiza injekcijskog preanja polimera teorijom sustava,
Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb, 1991.
32. composite.about.com/library/glossary/i/bldef-i2814.htm.
33. www.answers.com/topic/inorganic-polymer.
34. en.wikipedia.org/wiki/Biodegradable_plastic, 14 July 2009.
35. bs.wikipedia.org/wiki/Infekcija.
36. Weber, C. J. (Ed.): Biobased packaging materials for the food industry, KVL, 2000.
37. Vollmert, B.: Grundriss der Makromolekularen Chemie, Band 1, E. Vollmert Verlag,
Karlsruhe, 1979.
38. Ratlige, C., Kristiansen, B. (Eds.): Basic Biotechnology (3rd ed.), Cambridge University
Press, Cambridge, 2006.
39. IUPAC: Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the Gold Book), Compiled by
A. D. McNaught and A. Wilkinson, Blackwell Scientic Publications, Oxford, 1997.,
goldbook.iupac.org/IT07515.html, Last update: 2009-09-07; version: 2.1.5.

40. Mark, J. E., Allcock, H. R., West, R: Inorganic Polymers, 2nd ed., Oxford University
Press, Oxford, 2005.
41. Zinc-siloxane polymer and coating and method for making the same, United States
patent 3764574.
42. Goldman, M., Fraenkel, D., Levin, G.: A zeolite/polymer membrane for separation
of ethanol-water azeotrope, Journal of Applied Polymer Science, 37(1989)7, 17392084.
43. Pevzner, A., Kolusheva, S., Orynbayeva, Z., Jelinek, R.: Giant Chromatic Lipid/
Polydiacetylene Vesicles for Detection and Visualization of Membrane Interactions,
Advanced Functional Materials, 18(2008)2, 242-247, http://onlinelibrary.wiley.com/
doi/10.1002/adfm.v18:2/issuetoc.
44. Rogi, A., ati, I., Godec, D.: Polimeri i polimerne tvorevine, Drutvo za plastiku i
gumu, Zagreb, 2008.
45. Deutsche Norm: Fertigungsverfahren Begriffe, Einteilung 8580, September 2003.
46. ati, I.: Ususret dvjema godinjicama, Polimeri, 30(2009)4, 176.
47. ati, I.: Uvod u strojarstvo, 3. izdanje, vlastita naklada, Zagreb, 2000.
48. Tylor, E. B.: Primitive Culture, reissued by Cambridge University Press, Cambridge,
2010.
49. Leksikon Leksikografskog zavoda, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb,
1974.
50. Gall, L.: Auf dem Weg zu den Kulturwissenschaften, Forschung-Mitteilungen, Deutsche
Forschungsgemeinschaft, Bonn, 1993.
51. ati, I.: Polimerni kompoziti primjer suvremenog materijalstva, u: Materijali i
tehnologijski razvoj, uredio T. Filetin, Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Zagreb,
2002., 130-137.
52. Ani, V.: Rjenik hrvatskog jezika, 2. izdanje, Novi liber, Zagreb, 1994.
53. ati, I.: Biotehnika - jedna od ovjekovih tehnika, Filozofska istraivanja, 22(2002)1,
153-168.
54. www.Britannica.com.
55. Kniewald, Z.: Privatno priopenje, Zagreb, 1997.
56. hwww.merriam-webster.com/dictionary/biotechnology, 8. 1. 2010.
57. Kukolea, S.: Organizaciono-poslovni leksikon, Rad, Beograd, 1986., 1210(57a),
1511(57b).
58. Semaw, S., Renne, P., Harris, J. W. K., Feibel, C. S., Bernor, R. L., Fesseha, N. & Mowbray, K.: 2.5-million-year-old stone tool from Gona, Ethiopia, Nature, 385(1997),
333-336.
59. ari, Lj., ati, I.: Raznoznanost naziva tehnika i tehnologija, Mehanizacija umarstva,
23(1998)3-4, 157-162.
60. ati, I.: Potpun poraz hrvatskog intelektualnog elnitva pred nadiruim globalizmom
u jeziku, Vjesnik, 12. 6. 2002.
61. ati, I.: Artefakt, tvorevina, strukturiranje, Polimeri, 9(1988)11, 279-281.
62. ati, I., Rujni-Sokele, M.: Zato je bolja ambalaa od uzgojina, od one nainjene od
prirodnina, Tekstilna znanost i gospodarstvo, Tekstilno-tehnoloki fakultet, Zagreb,
23. 1. 2009., 41-44.
63. ati, I.: Uvod u tehniku, 4. izdanje, vlastita naklada, Zagreb, 2003., 3.
64. Kn, O., Pelikan, P.: Kibernetika u ekonomiji, Savremena administracija, Beograd,
1967.
65. Turner, F.: Beyond the Disciplines, Design for a New Academy, Pregled USIC, Beograd, 1987.
66. ati, I.: Teologija i tehnologija, Strojarstvo, 32(1990)6, 407-408.
67. ati, I.: Vrednovanje tehnike pri razvoju proizvoda, Polimeri, 11(1990)9-12, 229234.
68. ati, I.: Kritelja je malo, ostali trebaju kriterije, Kemija u industriji, 57(2008)5,
260-261.
69. ati, I.: Kulturologijski razvoj proizvoda i proizvodnji, 13th Conference BIAM 96,
KOREMA, Zagreb, A6-10.
70. ati, I.: Kako oblikovati kolu za 21. stoljee?, Vjesnik, 24. 2. 1998.
71. ati, I.: Tehnika temelj kulture, Graphis, Zagreb, 2003.
72. ati, I.: Polymere und Ihre Verarbeitung als integraler Bestandteil der Werkstoffe
und ihrer Verarbeitung im Lehrplan der Fakultt fr Maschinenwesen und Schiffsbau
der Universitt Zagreb, World Conference on Education in Applied Engineering and
Engineering Technology, FHB- Kln, Kln, 1984.

DOPISIVANJE / CONTACT
Prof. dr. sc. Igor ati
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Luia 5
HR-10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia
E-pota / E-mail: igor.catic@fsb.hr
70

Prof. dr. sc. Branka Andrii

Sveuilite u Splitu
Kemijsko-tehnoloki fakultet
Teslina 10/V
HR-21000 Split, Hrvatska / Croatia
E-pota / E-mail: branka@ktf-split.hr
POLIMERI 31(2010)2:59-70