Hegelova Idealistika i

dijalektika filozofija

 Temeljne ideje Njemake klasine filozofije nalaze

svoj najrazvijeniji, najpotpuniji i najvii izraz u
filozofiji Hegelovog apsolutnog idealizma.
Hegelova filozofija utemeljana je na ideji
apsolutnog subjektiviteta i idealiteta. Zbog
njegove svestranosti, sveobuhvatnosti njegove
filozofije, zbog njegove ogromne kompetencije u
nizu podruja znanja, kao to su matematika,
prirodne znanosti, historija, pravo i umjetnost, a
da i ne govorimo o filozofiji, mnogi smatraju
Georga Wilhelma Friedricha Hegela(1770-1831.),
tvorca najgrandioznijeg filozofskog sistema novog
doba, za najznacajnijeg predstavnika ne samo
njemacke klasiene filozofije nego i jednog od
najznacajnijih filozofa uopce.

 Za Hegela je bitak ideja i ona je apsolut, tj. ona

je ono iz cega postojece izvire i cemu se sve vraca.
Cijeli sadrzaj svijeta ispoljava se i dijeluje
posredstvom djelovanja subjekta, koji je ujedno i
subjekt svijesti odnosno duha, sve do postizanja
apsolutnog znanja i zavrsetka rada duha.
Hegel je smatrao da je da postoji idealni nacin
zadovoljavanja ljudskih potreba, odnosno
rijesavanja ljudskih problema i da su opce forme
duha kao religija, umjetnost te filozofija,
historijski dati nacini rijesavanja ljudskog
postojanja

 Njegova dijela, od rane fonomenologije

duha preko nauke logike do estetike ,
historije filozofije Filozofije povijesti i
drugih spisa predstavljaju meusobno
povezanu interpretaciju cjelokupnog sadrzaja
svijeta i duha.

 U nauci Logike on izlae razvoj apsoluta dat

u mediju istog miljenja. On tu izlae stadije
razvoja apsoluta kao stadije razvoja svijeta, tj
bitka i ujedno kao studije razvoja miljenja i
njegovih logikih oblika gdje se zapravo
pokazuje kako i iz ega su ti oblici nastali.
U filozofiji prava hegel razmatra dijelovanje
duha u povijesti i modalitete produkcije
drutva i drave kao najviih oblika
obstojanosti duha.

 U esetici on pokazuje kako se duh ponaa

kad ideju obai u ulni oblik proizvodedi djela
lijepe umjetnosti. Navedena njegova djela kao
i druga od kojih da pomenemo filozofiju
historije predstavljaju moe biti najkrupniji
proizvod duhovnog rada u jednom
odreenom vremenu i ivotu jednog ovijeka.

 Hegel prvi uvrtava meu filozofske discipline i

stvara jednu od prvih povijesti filozofije u
filozofskoj tradiciji. Sve do njegove povijesti
filozofije ova filozofska disciplina nije bila
nista drugo nego puka doksografija, a tek on
daje tome unutarnju logiku, smatrajuci i razvoj
filozofiije kao oblik razvoja i putovanja duha
od neznanja ka saznanju i do apsolutne
spoznaje.

 Dijalektika logika je logika u kojoj djeluju

principi suprotnosti i protuvrjenosti kao
stvaralaki i pokretaki momenti koji ukupnu
realnost koja je za Hegela idealna neprestano
goni da se uspinje ljestvicama oblika
opstojnosti kod bica- tj opdeg i neodreenog
jos naina opstojanja i predmeta preko sutine
i potom preko djelovanja subjekta do
apsolutne ideje prolazedi razne stupnjeve i
obike odnosa.

 Postoje tri glavna stupnja a to su: stupanj

opdeg i apstraktnog bida, stupanj stvarnosti i
stupanj ideje kad se i bide i i stvarnost
konkretiziraju i idealiziraju kroz nastanak ideje
kao izvora i krajnje take cjelokupnog kretanja.
Kretanje se odvija preko trijade postavkanegacija- prevazilaenje prethodnog- ili
negacija negacije.