Grane i pravci u psihologiji

Iako je psihologija dosta mlada nauka, u poreenju sa drugim naukama, dosta se brzo
razvijala. Samim tim poelo se istraivati veoma intenzivno, razliita saznanja su se
gomilala, razvijali su se metodoloki pristupi, a kao rezultat svega toga je bio nastanak
mnogobrojnih grana, tj. disciplina psihologije. Obzirom da se neke od grana psihologije
bave teorijskim razmatranjem odreenih pojava psihikog ivota, dok druge nalaze
praktinu primijenjenost u razliitim domenima svakodnevnog ivota, psiholoke grane
smo podijelili u teorijske i primjenjene grane.
Teorijske psiholoke discipline
Opta psihologija prouava opta pravila i
zakoitosti psihikog ivota i ponaanja. Osnovna
metoda pomou koje se otkrivaju fenomeni
psihikog ivota je eksperiment. Spoznaje do
kojih se dolazi su prilog svim ostalim granama
psihologije.
Fizioloka psihologija omoguava rezultatima
svojih istraivanja bolje razumijevanje psihikog
funkcionisanja. Da nije spoznaja iz fiziologije, mi ne bi mogli razumjeti ni psihologiju.
Svi psihiki procesi imaju organsku pozadinu u nervnom i endokrinom sistemu, u
receptorima i u miiima. Fizioloka psihologija prouava organske osnove psihikog
ivota (npr.kako hormoni utiu na raspoloenje, kako pamtimo, kako droge djeluju na
psihike procese ili koji su dijelovi mozga odgovorni za pojedine psihike funkcije).
Razvojna psihologija se bavi prouavanjem razvitka psihikog ivota, kako pojedinca,
tako i ljudske vrste i svih ivih bia. Kada je u pitanju ljudska jedinka, razvojna
psihologija se dijeli na grane koje se bave pojedinim dijelovima (intervalima) ljudskog
ivota kao: psihologija djetinjstva, psihologija mladalakog doba, psihologija zrelog doba
i psihologija starakog doba.
Socijalna psihologija u fokus svog izuavanja stavila je ponaanje pojedinca u
drutvenom okruenju, njegovo ponaanje u grupi. Ona prouava interakcije meu
ljudima u malim ili velikim grupama, prouava meusobne sukobe, ali i naine
oblikovanja ljudi (socijalizacija ljudske jedinke) i promjene stavova.
Zoopsihologija izuava pojave psihikog ivota u ivotinjskom svijetu, to doprinosi
razvoju opte psihologije, jer se njena otkria mogu primijeniti ili olakati razumijevanje
pojedinih psihikih procesa kod ljudi.
Psihometrija se bavi problemom mjerenja psiholokih pojava. U postupku konstrukcije
testova posebno se koriste psihometrijska teorijska saznanja o metrijskim
karakteristikama testa, kako bi test bio primjenjiv i za praksu koristan.

Primjenjene grane psihologije

Pedagoka psihologija prouava prvenstveno proces
uenja i sve aspekte ovog sloenog procesa, bavi se
faktorima koji olakavaju uenje i podiu motivaciju.
Predmet njenog interesovanja jeste i saradnja kole i
porodice, savjetovanje roditelja, uenika, nastavnika,
prouavanje procesa ocjenjivanja, socijalno-emocionalne
klime u razredu, pruanje pomoi u oblasti pforesionalnog
savjetovanja i td.
Industrijska psihologija prouava razne aspekte rada i
olakavanja rada, prouava inioce koji djeluju na
poveanje produktivnosti, uzroke umora, uzroke nesree na radu, faktore koji pomau u
podizanju radne motivacije, prouava razne aspekte prekvalifikacije i sl.
Klinika psihologija prouava i pomae prilagoavanje pojedinaca, dijagnosticira
poremeaje i djeluje na promjenu ponaanja, bavi se delikvencijom, ovisnostima i
neprilagodljivim ponaanjima.
Menalno zdravlje predstavlja primjenu psiholokih saznanja na uvanje duevnog
zdravlja. Ona upuuje na postupke koje treba poduzeti da se zatiti mentalno zdravlje,
izbjegnu duevni poremeaji, da se pomogne ljudima u prevazilaenju raznih tekoa i da
se izgrauju skladni odnosi u komunikaciji.
Forenzika psihologija primjenjuje se u oblasti kriminalistike, rasvjetljavanja psihikog
stanja poinitelja i njihovom resocijalizacijom.
Pravci u psihologiji
Za razliku od veine prirodnih nauka, psihologija i nema jedinstvenu teoriju ili jedinstven
pristup izuavanju psiholokih pojava. Pravci u psihologiji su nastali kao rezultat
razliitih teorijskih gledita u objanjavanju ljudske prirode, ali i kao rezultat poimanja o
tome ta je predmet prouavanja psihologije.
Bihejviorizam kao predmet prouavanja uzima
ponaanje, jer je ono (prema miljenju
bihejviorista) istinito, vidljivo i kao takvo je ono
to se manifestuje. Ono to pripada sferi
doivljaja subjektivno je i ne moe se dokazati.
Ovaj pravac je nastao u amerikoj psihologiji,
20tih godina 20tog vijeka, a njegov utemeljitelj
je ameriki psiholog John Watson.

Kognitivna psihologija je nastala 50tih godina 20. vijeka. Usmjerena je na spoznajne,

kognitivne procese i strukture, pa nosi naziv strukturalistika psihologija. Vano je otkriti
deavanje, tj.psihike procese koji se zbivaju od trenutka ulaska informacije preko
receptora do njenog izlaska reakcije. Jedan od znaajnijih predstavio vicarski psiholog
J.Piaget (Pijae).
Getalt psihologija je nastala u Njemakoj u priblino slino
vrijeme kao i kognitivna psihologija. Getalt je rije
njemakog porijekla i znai cjelinu. Ona je bila odgovor na
pretjerano cijepanje i razdvajanje strukture u tumaenju
psihikih procesa i pojava. Getalt psihologija je psihologija
cjelina. Za nju je bitna organizacija, povezivanje svih
elemenata u cjelinu, jer i u naoj svijesti sve pojave
doivljavamo kao cjelinu. ovjek i njegovo ponaanje
uslovljeni su vanjskim uticajima, ali i njegovom unutranjom
strutkurom.
Psihoanaliza je najpoznatiji dinamiki pravac. Osniva
psihoanalize je S.Freuda, a ona je nastala oko 1900g. Osnovna
postavka ovoga uenja je da ponaanjem upravljaju podsvjesni
motivi, uroeni nagoni, a posebno seksualni nagon. Psihoanaliza
pomae klijentu da postane svjestan svojih potisnutih, podsvjesnih
motiva i unutranjih konflikata koji utiu destruktivno na njegovo
ponaanje i njegova osjeanja, te da ih se oslobodi kako bi mogao
normalno funkconisati.
Humanistika psihologija je nastala 50tih godina 20tog vijeka.
Njeno uenje akcentira na ljudske potrebe i govori o tome da ljudi
imaju mogunosti izbora. U pozitivnom okruenju ovjek e birati pozitivne drutvene
ciljeve, a ne destruktivne. Najznaajniji predstavnici ove kole su A.Maslow i Carl
Rogers.
Praksa pokazuje da je izlino misliti, vjerovati i drati se samo jednog pravca ili
kole. Kombinacija gledita daje jasnija i potpunija tumaenja za vie psihikih pojava.