You are on page 1of 7

BOSANSKOHERCEGOVAKI KOMITET MEUNARODNOG VIJEA ZA VELIKE ELEKTRINE SISTEME

BH K CIGR
SARAJEVO
11. SAVJETOVANJE BOSANSKOHERCEGOVAKOG KOMITETA
NEUM, 15. 19.09.2013.
R.A1.01.

ANALIZA OTEENJA VODEEG RADIJALNOG LEAJA VODNE TURBINE


mHE MODRAC
ANALYSIS OF THE DAMAGE LEADING RADIAL BEARING WATER TURBINES
mHE MODRAC
Adil Bai, dipl.ing.ma.
dr.sc. Hidajet Salki, dipl.ing.el.
Vlado Ivelji, dipl.ing.el.
JP EP BiH Elektrodistribucija Tuzla

prof.dr.sc.Sead Delali, dipl.ing.ma.


prof.dr.sc.Dafer Kudumovi, dipl.ing.ma.
JU Univerzitet u Tuzli- Fakultet Mainstva

Tuzla Bosna i Hercegovina

Saetak: U radu je prezentirana analiza oteenja vodeeg radijalnog leaja Kaplanove vodne turbine snage 2 MW,
agregata mHE Modrac. Na agregatu vodne turbine nakon izvrenog remonta ustanovljeno je oteenja vodeeg
radijalnog leaja, to je prouzrokovalo zaustavljanje agregata vodne turbine i njegovu urgentnu zamjenu. Osnovni
uzronici koji dovode do oteenja i otkaza radijalnog valjkastog leajeva su mnogobrojni, ali se mogu razvrstati u
nekoliko osnovnih grupa koje ukljuuju aspekte konstruisanja, izbora materijala, ,nesavrenosti materijala, proizvodnje
i procesa obrade, sklapanja, kontrole, ispitivanja, skladitenja, transporta, odravanja, nepredvienog izlaganja
preoptereenju i direktnog mehanikog ili hemijskog oteenja u toku rada.Istraivan je i analiziran mogui uzrok
oteenja vodeeg radijalnog leaja. Mada je cijena samog radijalnog leaja relativno mala, svako oteenje leaja
kojim se smanjuje funkcionalna ispravnost sistema ili nastaje otkaz moe izazvati velike indirektne
trokove.Prezentirani su i ekonomski pokazatelji u vidu gubitaka neisporuene elektrine energije koji su nastali tokom
zastoja samog agregata.
Kljune rijei: vodna turbina, leajevi, proizvodnja
Abstract: This paper presents the analysis of the failure of the leading radial bearing Kaplan water turbines power of 2
MW, generators mHE Modrac. After the aggregate water turbine overhaul it is found damage leading radial bearing,
which caused to stop the turbine generator and its urgent replacement. Basic causes that lead to damage and cancelation
of radial roller bearings are many, but can be classified into several groups that include aspects of of constructing,
selecting materials, the imperfections of materials, production and processing, assembly, inspection, testing, storage,
transport, maintenance , unforeseen exposure overload and direct mechanical or chemical damage during operation.
Although a price of the radial bearing is relatively small, each bearing damage that reduces the functional correctness of
the system or a failure occurs can cause big indirect costs. It was investigated and analyzed the possible cause damage
leading radial bearings, andpresented and economic indicators in the form of loss of undelivered electricity during the
generator delays.
Key words: water turbines, bearing, power

adil.basic@elektroprivreda.ba
A1 - 1

UVOD
Mini-hidroelektrana Modrac je pribranska mala hidroelektrana sa jednim agregatom (slika.1). MHE Modrac predviena
je za paralelni rad sa elektroenergetskom mreom JP Elektroprivreda BiH sa opcijom ostrvskog reima rada. Za
potrebe MHE Modarac se koristi voda iz jezera Modrac. Jezero Modrac pravi vieluna armirano-betonska brana
Modrac, koja je visoka 33 m i duga u kruni brane 205 m, slika 1. Zapremina akumulacije jezera Modrac je
100 x 106 m3. Ona predstavlja kombinaciju prednosti proizvodnje elektrine energije iz energije hidropotencijala i
decentralizirane proizvodnje elektrine energije, istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoli kao velike
hidroelektrane, uz jeftino odravanje.
Agregat je sastavljen od jedne cijevne S turbine i pokriva iroko radno podruje protoka i padova sa visokim stepenom
korisnosti koja je preko elastine spojke i multiplikatora direktno spojena na sihroni generator, a preko njega VN
kablom na trafo postrojenje 6kV.Nivo jezera Modrac se nalzi izmeu kota 195 i 200 nmv i kota donje vode se mjenja
od 184 i 185,96 nmv.Turbina u svom radu pokriva cjelokupni raspon neto padova od 16,4 do 11,4 m i protoke od 3 do
15m3/s, a pri netu padu od 14m i protoku od 15m3/s trajno proizvodi najmanje 0,90 % instalisane snage.
Osnovne karakteristike MHE Modrac su:
Mala hidroelektrana je akumulaciona, pribranskog tipa
neto pad: Hn=14 m
Instalisani protok:
Qi=15 m3/s
Instalirana snaga MHE:
Pi=1825 kW
God.plan. proizvodnja :
E=9420 GWh
Broj agregata:
1

Slika 1. MHE Modrac i Brana Modrac

1.

OSNOVNI TEHNIKI PODACI I OPIS RADA VODNE TURBINE MHE MODRAC

Kaplanova vodena turbina je cijevnog tipa S oblika usisne cijevi sa horizontalnim vratilom regulisanim rotorom i
regulisanim sprovodnim aparatom, tip 16,0 SR 6. Obrtna brzina uz potovanje kavitacijske sigurnosti je 312,5
obr/min, a dozvoljena je i najvea pobjena brzina koja je za 2.912 puta vea od nazivne brzine vrtnje, kod
najneugodnije kombinacije otvora rotora i sprovodnog aparata te odspojenog generator sa mree. Rotorske lopatice su
pravilnog hidraulinog oblika, homogene sa referennim modelom, uz ostupanje i hrapavost u granicama po IEC 193
A, bez povrinski i unutarnjih gereki , izraene od materijala GX 13 4 CrNi (DIN 17445).Nagib lopatica u leajnim
ahurama je mogue podeavati mehanizmom i uljnim servomotorom. Dovodnik ulja i uljni servomotor su smjeteni u
upljem opornom vratilu turbine, gdje su klip servomotora i mehanizam za upravljanje rotorskim lopaticama povezani
regulacijskom osovinom.Elastina spojka povezuje multiplikator i turbinu.Radijalni leaj u kruki je kotrljajui sferini
mazan mau sa termometrom sa dva podesiva kontakta. Aksijalna optereenja u oba smjera preuzima na sebe
kombinirano radijalno-aksijalno uleitenje kotrljajue izvedbe.
Stator je sastavljen iz vanjskog, unutarnjeg dijela, kruke i statorskih lopatica. Slui za dovod regulacijskog ulja,
maziva, odvod drenane vode i signalne kablove, a u centralnom djelu je smjeteno kuite vodeeg leaja i uljni
odvodnik sa servomotorom. Sprovodni aparat sa svojim lopaticama regulie protok kroz turbine i sa minimalnim
proputanjem efektno zatvara turbine i onemoguava njeno okretanje. Multiplikator je jednostepeni i poveava obrtnu
brzinu turbine na obrtnu brzinu generatora, a konstruisan je tako da moe podnjeti maksimalnu pobjenu brzinu vrtnje
turbine u trajanju od 10 minuta. Uljetlano mazanje njegovih zupanika i leaja je odvojeno od turbinskog mazanja i
ostvareno pumpama i mora biti obezbjeeno najmanje jo 15 minuta nakon ispada mree. Sistem za podmazivanje
posjeduje i dva filtera, termometar za ulje i vodu,sigurnosni ventil pritiska, nivojski prekida, uz temperaturnu kontrolu
leaja.
Turbina je opremljena i kompletom instrumenata, davaa i sigurnosni sprava za bezbjedan rad u vidu tlanih davaa,
nivojske sonde, termometara, indikatora protoka, indikatora pozicije, pick-up i sigurnosnog klatna. Na slici.2.
predstavljeni su sklopovi agregata MHE Modrac.

A1 - 2

Slika 2. Sklopovi agregata MHE Modrac


1. Cijev fi 1900 mm dio rave,
2. Remontni otvor fi 600 mm za ulaz u cjevovod i Predturbinski leptirasti zatvara,
3. Predturbinski leptirasti zatvara fi 1900 mm, sa hidraulinim pogonom,
4. Runi ventil Bypass-a fi 250 mm,
5. Eletromotorni ventil bypassa-a fi 250 mm , sa elektromotorom 230/110 V 50 Hz 1,5
A,=Bypass+A3-M1,
6. Dilatacija fi 1900 mm,
7. Cijev fi 1900 mm iza PLZ i dilatacije u smjeru vodenog toka,
8. Manometar za vodu fi 120 mm,sa skalom 02,5 bar,
9. Odzrani ventil fi 500 mm,
10. Gornje usisno koljeno Kaplanove cijevi fi 1900 mm,
11. Kaplanova cijev fi 1900 mm,
12. Donje usisno koljeno Kaplanove cijevi fi 1900 mm,
13. Manometar za vodu sa glikolom, fi 120 mm,sa skalom 02,5 bar,
14. Podesivi manometar sa mikroprekidaem,senzor pritiska vode u Kaplanovoj cijevi,dava
Signala dovoljan pritisak vode u Kaplanovoj cijevi(> 1 bar) da moe nastaviti proces
otvaranja PLZ,
15. Remontni otvor na donjem koljenu Kaplanove cijevi fi 650 mm,
16. Rotirajui prenosnik hidraulinog ulja pod pritiskom FORHARDT 2 OR 30, za prenos
ulja pod pritiskom u cilindre servomotora za postavljanje lopatica rotora u odreneni
poloaj, sa Linearnim potenciometrom LWG 100 5 kW za davanje informacije o poloaju
lopatica rotora preko konvertora =TURB+A3-B1 MUP 150, 0100%/020 mA,
17. Vodei turbinski leaj VTL 23044CCK / W 33+ HM 3044, sa gumenim zaptivaem
vratila turbine,
18. Segment vrata sprovodnog aparata na osovini, poluga sa kuglastim zglobovima i
oprunim amortizerom,
19. Segment vrata sprovodnog aparata na osovini, poluga sa kuglastim zglobovima sa
jednostavnim produetkom izmenu zglobova, bez oprunog amortizera,
20. Poklopac (pola cijevi) za rotorski prostor turbine,
21. Rotor turbine ( ne vidi se ispod poklopca),
22. Cjevna prirubnica za ispusno koljeno,
23. Izlazno koljeno cijevi,
24. Cijev kosa elina fi 1900 mm,
25. Difuzorsko koljeno, podeavanje cijevi fi 1900 mm na cijev difuzora,
26. Difuzor (12981298/19503700)4500 mm,
27. Betoni,
28. Zaptiva Titan-teflon 2020 mm na izlaznom koljenu u kuitu Glavnih turbinskih leaja,
29. Glavni turbinski leaji GTL, aksijalni GTLA 29 444 E i radijalni GTLR 22 244 CC/W 33,
30. Vratilo turbine,
31. Magnetski senzori vrtnje turbine,

A1 - 3

32. Fleksibilna spojnica Flender RUPEX RWN 800 sa vrtanim diskom za senzor vrtnje i
koionim diskom za hidraulinu konicu turbine,
33. Hidraulina disk konica TWIFLEX T 20 montirana na izlaznom koljenu,
34. Osovina sporog zupanika multiplikatora H 1 SH 15,
35. Flender multiplikator H 1 SH 15 312,5/1000 1/min m=3,2,
36. Osovina brzog zupanika multiplikatora H 1 SH 15,
37. Fleksibilna spojnica Flender ZAPEX 375,
38. Osovina generatora,
39. Kanal ventilacije i hlanenja generatora,
40. Generator AVK DIG 140 h/6,
41. Prikljuna kutija VN generatora,
42. Zamajac na kraju osovine generatora.
Osnovne karakteristike navadenog generatora i turbine predstavljeni su tabelama 1 i 2.
Tabela.1.Osnovne karakteristike generatora
proizvoa:
AVK,Njemaka,
Ingolstadt
sinhroni generator tip: D 1 G 140H/6
godina proizvodnje:

1998.

nazivna snaga:

2400 kVA

nazivni napon:

6,3 kV

nazivna struja:

220 A

sprega:

obim regulacije:

cos:
nazivna brzina vrtnje:

0,8
1000 o/min WVU

Tabela.2.Osnovne karakteristike turbine


proizvoa:
Kssler, Austrija
tip turbine:

16,0 SR 6 (Kaplan)

snaga turbine na osovini:

P=1898 kW

brzina vrtnje:

n=312,5/1000 o/min

pobjena brzina vrtnje:

n=910/2880 o/min

stepen korisnosti:

za protok 15m3/s i
neto pad 14m: 100%

2. REKONSTRUKCIJA VODEEG TURBINSKOG LEAJA


2.1. Radijalni valjkasti leajevi
Radijalni valjkasti leajevi su standardizirani prema DIN 5412 i HRN M.C3.631 do 642 (slika.5). Geometrija dodira
izmeu valjaka i prstenova leajeva poboljana je takozvanim logaritamskim profilom dodira, koji omoguuje
optimalno podmazivanje i pravilno kretanje kotrljajuih tijela. Posljedica toga je dui ivotni vijek, pouzdaniji rad i
manja osjetljivost na odstupanja od idealnih odnosa. Izrauju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni
valjkasti leajevi mogu biti s kavezom ili bez. Prvi imaju valjke voene u kavezu, koji je privren na jednom od
prstenova leaja. Prsten leaja s privrenim kavezom odvojiv je skupa s valjcima od drugog prstena, to omoguuje
jednostavnu ugradnju i rasklapanje leajeva. Openito, ovi leajevi prenose velika radijalna optereenja, a primjereni su
i za velike brzine vrtnje.Osnovne izvedbe nisu primjerene za dodatna aksijalna optereenja, ali s odgovarajue
oblikovanim prstenima ovi leajevi mogu prenositi mala optereenja i u aksijalnom smjeru. Jednoredni valjkasti
leajevi bez kaveza imaju povean broj valjaka to omoguuje izradu vrlo kompaktnih sklopova s leajevima. Odlikuju
se malom visinom poprenog presjeka, u usporedbi sa irinom (malen prostor za ugradnju), te su primjereni za vrlo
velika radijalna optereenja. Slaba strana su im neto manje doputene brzine vrtnje. Dvoredni valjkasti leajevi se

A1 - 4

izrauju se u pravilu bez kaveza i imaju slina svojstva kao i jednoredni leajevi, osim to su primjereni za jo vea
vanjska optereenja.
Osnovni uzronici koji dovode do oteenja i otkaza kotrljajnih leajeva su mnogobrojni, ali se mogu razvrstati u
nekoliko osnovnih grupa koje ukljuuju aspekte konstruisanja, izbora materijala, ,nesavrenosti materijala, proizvodnje
i procesa obrade, sklapanja, kontrole, ispitivanja, skladitenja, transporta, odravanja, nepredvienog izlaganja
preoptereenju i direktnog mehanikog ili hemijskog oteenja u toku rada.
Otkazi i oteenja manifestuju se najee kao habanje, lom i plasina deformacija materijala.Praksa pokazuje da je
najprisutnije abrozivno i adhezivno habanje kao i habanje usljed povrinskog zamora.Analiza oteenja radijalnih
leajeva podrazumjeva sagledavanje svih relevantnih parametara kao to su radne karakteristike sistema (vrsta kretanja,
brzina, temperatura, optereenje, vrijeme rada ...), struktura sistema (leaj, mazivo, atmosferski uticaji) i svojstva
elemenata sistema Veoma je bitna i interakcija elemenata sistema (kontakt, nain i vrsta podmazivanja, mazivomaterijal-okolina) i proces trenja i habanja.
Takoe trebamo sagledat i uopteno i specifino stanje leaja, otkrivanje vida oteenja i vrste habanja,odreivanje
uzroka oteenja,a pri veim analizama i matematiku interpretaciju koristei zakonitosti matematike statistike.

Slika 5. Radijalni valjkasti leaj


Utvrivanje uzroka oteenja smo radili procjenom, na osnovu ve uspostavljenih klasifikacija uzrok-manifestacija. Pri
tome je poznato da oteenje nastaje uz odreene pravilnosti, bez obzira to se u praksi kao uzrok moe javiti vie
mehanizama koji djeluju simultano. Takoe, treba imati u vidu da sloena kombinacija konstrukcije, primjenjenog
materijala kao i znanje o uslovima rada i istorija odravanja imaju vanu ulogu u utvrivanju primarnog uzroka
oteenja.
2.2. Analiza oteenja radijalnog valjkastog leaja
Viegodinja istraivanja koja se provode o produenju ivornog vijeka leaja utvreno je da samo 25 % postojanosti
leaja ovisi o njegovoj kvaliteti. Ostali parametri kao to su montaa, podmazivanje, redovno i pravilno odravanje u
stvari imaju najvei uticaj na rad leaja (slika.6).Oteenja koja se mogu pojaviti u radijalnom valjkastom leaju su
sledea:
a) Nepravilna ugradnja ini 16 % prijevremenih otkaza leaja. Posljedica je koritenja grube sile ili koritenje
neadekvatnog alata prilikom ugradnje. Svako postrojenje trai specifinu mehaniku, hidrauliku i toplinsku
potporu za pravilnu montau i demontau leajeva.
b) Nepravilno podmazivanje uzrok je otprilike 36 % prijevremenih otkaza leajeva. Posljedica je pogrenog
odabira sredstva za podmazivanje ili njegove pogrene primjene.
c) Kontaminacija (zagaenje) uzrokuje otprilike 14 % prijevremenih otkaza leajeva. Posljedica je nezatienosti
leajeva i masti od zagaivaa.
d) Zamor uzrokuje otprilike 34 % prijevremenih otkaza u radijalnom valjkastom leaju. Posljedica je
preoptereenje stroja, nepravilnog ili nedovoljnog odravanja, to se izravno odraava na leajeve.
Uestala oteenja u radijalnom valjkastom leaju su prikazana na slici. 7:

A1 - 5

Slika 6. Uzroci oteenja u radijalnom valjkastom leaju

Slika 7. Uzroci kvarova u radijalnom valjkastom leaju


Na agregatu vodne turbine nakon izvrenog remonta u 2010. godini ustanovljena su oteenja vodeeg radijalnog
leaja. Zbog oteenja vodeeg radijalnog leaja morao se zaustaviti rad agregata vodne turbine. Na slici 8 i 9 dat je
prikaz obima oteenja radijalnog valjkastog leaja kao i kuita ovog leaja.

Slika 8. Oteeni radijalni leaj

Slika 9. Oteeno kuite radijalnog leaja

Oteeni radijalni leaj je zamjenjen novim leajem, a kuite je sanirano pomou navarivanja i termike obrade.
U naem sluaju konstatovano je da kuite vodeeg radijalnog leaja ima poveanu zranost, nastaje fluktuacija
pritiska u leaju, vibracije, neadekvatno strujanje maziva kroz otvore i kanale kod izloenosti visokim optereenjima, i
velikom broju obrtaja. Tokom rada leaja, prekid mazivnog sloja izazvan ekstremnim optereenjem ili vibracijama,
kao i loe uravnoteenje mogu biti uzrok adhezivnog habanja. U donjem dijelu kouljice kuita i samog leaja ima

A1 - 6

vrlo ozbiljnih korozionih djelovanje materije koje su kontaminirale mazivo (vode, antifriz i dr.) ili nastale u mazivu
tokom upotrebe, kao rezultat oksidacije. Prisutna su oteenja leaja usljed erozije fluidom kod strujanja maziva
velikom brzinom i udara kapi tenosti ili tvrdih estica koje nosi mazivo o povrinu leaja. Ovo se je moglo desiti zbog
nepravilnog podmazivanja leaja, to jest zbog previe ili premalo sredstva za podmazivanje. Potrebno je izvriti
izmjenu u karakteristikama maziva ili izbor materijala leaja sa poboljanim svojstvima u odnosu na koroziju i
kavitacionu eroziju. Eliminisati mogunost prodora kontaminata.
Takoe pravilno podmazivanje olakava klizanje povrina nalijeganja, te smanjuje ili ak sprijeava troenja. Masti
trebaju da omree klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavou izazvane meusobne neravnosti
povrina nalijeganja, da sama imaju nisku unutranju ilavost (viskoznost), da ne nagrizaju materijale i da ih tite
od korozije, a da po mogunosti i hlade, prenose pritisak, brtve i tite maziva mjesta od neistoe i vode.
Mada je cijena samog radijalnog leaja relativno mala, svako oteenje leaja kojim se smanjuje funkcionalna
ispravnost sistema ili nastaje otkaz moe izazvati velike indirektne trokove.Zaustavljanje rada agregata vodne turbine
u vremenskom periodu od 27.12.2010.g. do 3.1.2011.g, prouzrokovalo je gubitke u proizvodnji i isporuci elektrine
energije, posmatrajui godinju registrovanu proizvodnju od 13.097.003 kWh i mjesenu decembarsku od 1.125.371
kWh za 2010.g , kao i ostvarenu proizvodnju od 966.172 kWh za mjesec januara 2011.g. u procjenjenom iznosu od
302.985 kWh. Novano izraeno uz trokove defektae i zamjene to predstavlja izuzetne gubitke u radu mHE Modrac
od 27.450 KM koji odgovaraju prosjenoj mjesenoj potronji konzuma od 550 domainstava optine Lukavac.

3.

ZAKLJUAK

Iz svega navedenog moe se doi do zakljuka da se kupovinom kvalitetnog leaja rjeava samo jedan dio problema.
Da bi se iz leajeva izvukao njihov maksimalni nosivi potencijal oni moraju biti pravilno montirani, podmazivani i
odravani. Takoe, pravilnim primjenama procedura odravanja i praenjem stanja leaja u toku rada mogu se izbjei
neplanirani zastoji koji uzrokuju velike gubitke u proizvodnji elektrine energije.
U sluaju agregata mHE Modrac nije adekvatno praeno stanje vodeeg turbinskog leaja u toku njegovog rada, niti je
vreno propisano vremensko podmazivanje leaja. Nepravilno podmazivanje vodeeg turbinskog leaja, dovelo je do
nastajanja korozije i samim time oteenja leaja.

LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]

Controlmatik commerce doo Slovenija, Glavni projekat Male hidroelektrane Modrac, Sarajevo 1998. god.
S. Rumbak, Istraivanje uinaka oteenja kotrljajnog leaja u eksplozivnoj atmosferi, Doktorski rad
N. Hadiomerovi, Turbomaine, Sarajevo 1971.
A. Rac, A. Vencl, Oteenja i otkazi metalnih kliznih leaja, Struni rad

A1 - 7

You might also like