Analiza Stanja Gospodartstva U Gorskom Kotaru 2009 PDF

OSNOVNA ANALIZA STANJA ZA STRATEKI PLAN GOSPODARSKOG
RAZVOJA GORSKOG KOTARA
Osnovna analiza stanja

za podruje
Gorskog kotara - 2009.
Izraeno u sklopu provedbe projekta Odriva budunost ruralnih podruja

Hrvatske
SADRAJ
METODOLOGIJA...................................................................................................... 6
1. PRIRODNE OSOBITOSTI GORSKOG KOTARA................................................7
1.1. GEOGRAFSKI POLOAJ I PROSTORNI OBUHVAT GORSKOG KOTARA....................... 7
1.2. RELJEFNA OBILJEJA GORSKOG KOTARA.............................................................. 8
1.3. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE GORSKOG KOTARA ................................................ 8
1.4. HIDROGEOGRAFSKA OBILJEJA GORSKOG KOTARA.............................................. 9
1.5. BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET...................................................................................................10
1.5.1. ume........................................................................................................ 11
1.6. RASPOLOIVE SIROVINE I DRUGI PRIRODNI IZVORI .............................................. 12
1.7. KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BATINA ....................................................... 12
2. STANOVNITVO, RADNA SNAGA I ZAPOSLENOST......................................................17
2.1. STANOVNITVO U BROJKAMA ............................................................................... 17
2.2. STUPANJ NAOBRAZBE .................................................................................. 29
2.3.ZAPOSLENOST......................................................................................................29
3. GOSPODARSTVO....................................................................................................38
3.1. ZNAAJNE GOSPODARSKE GRANE..............................................................38
3.2. POLJOPRIVREDA................................................................................................... 42
3.3. UMARSTVO ......................................................................................................... 44
3.4. INDUSTRIJA..........................................................................................................45
3.5. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO................................................................................ 47
3.6. INFRASTRUKTURA ................................................................................................ 51
4.
DRUTVENE DJELATNOSTI ........................................................................ 53
4.1. DRAVNA UPRAVA I LOKALNA SAMOUPRAVA ....................................................... 54

4.2. PRAVOSUE .......................................................................................................... 56
4.3. ZDRAVSTVENA ZATITA ....................................................................................... 57
4.4. UDRUGE GRAANA ............................................................................................... 57
5. SWOT ANALIZA - ............................................................................................... 59
PRILOG .........................................................................................................................62
KRATICE I AKRONIMI
RH
Republika Hrvatska
PG
Primorsko goranska upanija
PINS
Poduzetniki inkubator Skrad
ROP
Regionalni operativni plan
JU
Javna ustanova
PP
Prostorni plan
SN
Slubene novine
EU
Europska unija
GK
Gorski kotar
ZKB
Zatiena kulturna batina
DZS
Dravni zavod za statistiku
JLS
Jedinica lokalne samouprave
LAG
Lokalna akcijska grupa
Osnovna kola
Podruna kola
NKD
Nacionalna klasifikacija djelatnosti
HZZ
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Srednja kola
KV
kvalificirani
VKV
visoko kvalificirani
HGK
Hrvatska gospodarska komora
FINA
Financijska agencija
HZPSS
Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu slubu
TZ
Turistika zajednica
JKP
Javno komunalno poduzee
NN
Narodne novine
VGI
Vodno gospodarska ispostava
MUP
Ministarstvo unutarnjih poslova
SWOT
Snage, slabosti, prilike, prijetnje (eng. Strengths, Weaknesses,

Opportunities, Threats)
PRO
Podruni razredni odjel
DI
Drvna industrija
HE
Hidroelektrana
ZAHVALA
Osnovna analiza stanja Gorskog kotara proizala je u sklopu provedbe projekta

Odriva budunost ruralnih podruja Hrvatske, koji je bio financiran sredstvima
Nizozemske vlade putem MATRA programa. Proces izrade analize stanja trajao je
godinu dana i u izradu analize bili su ukljueni brojni sudionici. Zahvaljujemo se
brojnim poduzetnicima koji su sudjelovali u izradi ovog dokumenta, te
gradonaelnicima i naelnicima Gradova i opina Gorskog kotara, kao i djelatnicima
Gradova i opina.
Prikupljanje podataka i obradu, te izradu analize odraivali su djelatnici Poduzetnikog
inkubatora PINS d.o.o. iz Skrada, Nataa Kovai, Danijel Bertovi i Barbara Klen, uz
pomo Jadranke Pelikan iz tvrtke Pelikan Consult.
U izradu dokumenta bili su ukljueni i lanovi Lokalne akcijske grupe Gorski kotar:
Petar Mamula, Miljenko Gaparac, Svjetlana Kasuni, Tea timac, Nina Vinski, Sandra
Okanovi, Zvonimir Muevi, Sinia Lakota, Ivan Butkovi, Alojz Litanj, Igor
Bukovac, Radmila Kus, Ilija Mrvo, Lidija Mihajlovi, Tea tih, Ankica Komleni,
Sanja op, Katarina Obolt Malnar, Ernest Cukrov, Bruna Crnkovi Arbanas.
Zahvaljujemo se i Hrvatskoj gospodarskoj komori, upanijskoj komori Rijeka na
ustupljenim podacima o gospodarskom sustavu u PG, kao i Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje, Podrunoj slubi Rijeka, te Ministarstvu kulture - Konzervatorskom
odjelu u Rijeci za ustupljen popis zatiene kulturne batine.
Metodologija
Prema Agendi 21, odrivi razvoj podruja podrazumijeva uravnoteeni razvoj tri stupa
zajednice. Prvi je stup okoli i ukljuuje elemente izgraene i prirodne batine, te
komunalnu infrastrukturu. Drugi stup je gospodarstvo i obuhvaa poslovnu sferu,
infrastrukturu koja je podupire, te institucionalne i regulativne okvire. Trei je stup
drutvena infrastruktura i drutveni kapital, a to ukljuuje drutvene usluge, javne i
graanske udruge, mree, partnerstva i drutveno meudjelovanje te povjerenje i
otvoreni dijalog koji je temelj za pozitivne stavove i otvoreno drutvo.
Pokazatelji (indikatori) koji se rabe u procjenjivanju trenutnog stanja u odnosu na ta tri
stupa na ciljanom podruju objanjeni su na poetku svakoga poglavlja analize. Analiza
poinje opisom prirodnih i zemljopisnih obiljeja, a nastavlja se prikazom stanovnitva,
gospodarstva te drutvene infrastrukture i drutvenog kapitala. Indikator je
reprezentativna vrijednost promatranog sluaja koji kvantificira informaciju
agregiranjem razliitih, diskretnih i periodikih mjerenja u jednu numeriki
reprezentativnu veliinu. Rezultat je izvedena informacija.
Indikatori su efikasan oblik za praenje promjena i ostvarenja ciljeva sektorskih politika
ili strategija. Oni pomau boljem razumijevanju sloenih problema te daju kvantitativnu
informaciju na jednostavan i jasan nain. Indikatori trebaju biti reprezentativni, bitni,
uvjerljivi, transparentni i toni. Vie je kriterija za odabir indikatora, no najvaniji su:
koliko je vaan problem s gledita negativnog utjecaja na okoli, stanovnitvo i/ili
gospodarstvo, kako politika gleda na problem i da li je mogue skupljanje i mjerenje
indikatora.
Gdje je to bilo mogue, napravljene su kontekstualne usporedne stanja u cijeloj zemlji, u
upaniji, na cijelom ciljanom podruju te u pojedinanim ciljanim opinama.
Ova se analiza temelji na primarnim i sekundarnim izvorima. Potonji ukljuuju:
statistike podatke iz pouzdanih slubenih izvora, kao to su Dravni zavod za statistiku,
Hrvatska gospodarska komora - upanijska komora Rijeka, Zavod za zapoljavanje,
Obrtni registar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Turistika zajednica
PG, opine i gradovi. Koriteni su i drugi suvremeni dokumenti kao to ROP
Primorsko-goranske upanije, Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, Planovi
ukupnog razvoja opina i gradova s podruja Gorskog kotara.
Radna skupina provela je anketu u poslovnom sektoru. Anketa je provedena na
sluajnom, nestratificiranom uzorku poduzetnika/ca pa i ti rezultati odraavaju stanje u
pojedinim poslovnim subjektima.
Zakljuci odraavaju vlastita znanja i iskustva to su ih lanovi i lanice radne skupine
unijeli u analizu podataka.
Treba napomenuti da je popis stanovnitva iz 2001. godine bio znaajan izvor
informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju i brzo i neprekidno pa podaci
iz popisa ne opisuju nuno stvarnu situaciju iz 2009. godine.
I konano, injenice da su upanije i opine utvrene tek nakon 1991. smanjuje
mogunost analiziranja trendova.
1. Prirodne osobitosti Gorskog kotara

U prvom poglavlju dotaknuti emo se najbitnijih prirodnih karakteristika Gorskog
kotara. Cilj odlomka je dati itateljima sveobuhvatnu sliku o poloaju i onim prirodnim
obiljejima koja su u najveoj mjeri prirodno odreena. Iako prirodni preduvjeti
odreuju ovjekov odnos prema podruju, u prvom poglavlju ovjekov utjecaj dolazi do
izraaja samo tamo gdje je on ostavio direktne i vidljive posljedice na prirodu, te tako
promijenio prirodne karakteristike. Tu se ponajprije radi o zagaivanju i unitavanju
okolia.
1.1. Geografski poloaj i prostorni obuhvat Gorskog kotara

Gorski kotar (lat. Discrictus montanus) je smjeten u zapadnom dijelu Republike
Hrvatske i obuhvaa opine Brod Moravice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i
Skrad, te gradove abar, Delnice i Vrbovsko. Prostornim planom mikroregija Gorski
kotar je podijeljena na pet prostornih cjelina - Delnice, abar, Vrbovsko, Risnjak i
Bjelolasica.
Slika 1. Smjetaj Gorskog kotara unutar Primorsko goranske upanije
Izvor: JU Zavod za prostorno ureenje PG
Gorski kotar je smjeten u najuem dijelu Dinarskog gorja, izmeu panonskog prostora i
Sredozemnog mora. Izgradnjom "Lujzijane" u poetku 19. st, a posebice izgradnjom
eljeznike pruge Rijeka - Zagreb polovicom 19. st, Gorski kotar je postao jedan od
najvanijih prometnih koridora Hrvatske. Gorski kotar je i poveznica Srednje Europe s

Jadranskim morem.1
Podruje Gorskog kotara obuhvaa 1.275,04 km2 povrine to ini 35,46 % kopnenog
dijela Primorsko goranske upanije. Zbog svoje reljefne izoliranosti i slabe naseljenosti
ova regija spada u nerazvijena podruja upanije i drave.
Tablica 1. Gorski kotar u brojkama
Povrina
Broj JLS
Broj
naselja
Broj
stanovnika
Gustoa
naseljenosti
Najvii vrh
1275 km2
258
26120
20,49
Veliki Risnjak
(1528m)
Izvor: Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, 2005. godina
1.2. Reljefna obiljeja Gorskog kotara

Iako je rije o brdsko-planinskom prostoru, veina povrine Gorskog kotara ima
prosjenu nadmorsku visinu izmeu 700 i 900 metara nad morem. Malo je vrhova viih
od 1.500 metara (Risnjak, Bjelolasica). Od planinskih uzvienja istiu se risnjakosnjenika, zatim drgomaljska te skupina Velike Kapele s Bjelolasicom i Vievicom.
Reljefna suprotnost dominantnim reljefnim oblicima lei u udolinama i zavalama koje ih
odjeljuju. Kontrast najviim vrhovima ine polja u kru i doline. Posebno se istie
Kupska dolina. U dolinama se zbog povoljnih ivotnih prilika nalazi veina goranskih
naselja. Najpoznatija polja su: Delniko, Mrkopaljsko, Sungersko, Lokvarsko i Liko, te
ravnogorska visoravan.
Bistre rijeke, ouvani potoci, ume, planine, krake jame, te neizmjerno bogatstvo i
raznolikost biljnog i ivotinjskog svijeta, karakteriziraju itavo podruje Gorskog
kotara. U regiji je mogue izdvojiti nekoliko morfolokih cjelina: dvije granine zone prvu, strmiju prema Kvarneru i drugu, znatno blau i poloeniju prema pokupskom kru;
kompozitna, ali preteno kanjonska dolina abranke i Kupe; risnjako - snjeniki
gorski blok s malim poljima u kru ili otvorenim dolinama i umskim krevinama (polja
Gerova, Prezida i Tra); sredinji goranski koridor reljefno karakteriziran visoravnima
(u podruju Ravne Gore), poljima (polja Mrkoplja, Sungera, Lokava, Vrata i Lica) i
normalnim dolinama, izdijeljen meusobnim reljefnim uzvienjima, pa je to podruje
tranzitno najvaniji goranski sektor; dolina gornje Dobre, djelomino kanjonskog
obiljeja; velikokapelski gorski blok, najvii i najiri goranski reljefni masiv, s nekoliko
izrazitijih dominanti (Bitoraj, Bjelolasica i Vievica,) i nekoliko polja.
1.3. Klimatske karakteristike Gorskog kotara
Raznolikost klime u odnosu na povrinom relativno malo podruje Gorskog kotara
najvie se oituje iz podataka meteorolokih stanica na ovom podruju iz kojih
spoznajemo da je najhladniji mjesec sijeanj, a najtopliji srpanj; najvie naoblake ima u
rujnu, a magle u studenome i prosincu dok su najvedriji dani u godini u kolovozu.
1
upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu okolia: PP PG, SN 14/00, str.9.
Najvie oborina ima u studenome i prosincu, a najmanje u srpnju i kolovozu. to se tie

snjenih padalina, njih je najvie u sijenju i veljai.2
Predjeli iznad 1200 m nadmorske visine obuhvaeni su planinskom klimom, a nia
podruja Gorskog kotara zauzima kontinentalna klima Nia susjedna gorska i brdsko
primorska podruja pripadaju posebnom prijelaznom klimatskom tipu. 3
Ovo podruje karakteriziraju vee koliine padalina i nie temperature. Klimatske
osobine ovoga prostora su i ljetne svjeine i vee koliine snijega zimi. Ovi se prostori
nalaze u hipsometrijskoj zoni unutar koje su noi ljetnih mjeseci hladnije od 15 C.
Pored utjecaja na gospodarske aktivnosti, temperature zraka utjeu i na zdravstveno
stanje. Nepoeljne su nagle promjene temperature, a pogotovo ako se podudaraju i s
drugim negativnim meteorolokim pojavama kao to su velika vlanost zraka, vjetrovi i
padaline. Goransko podruje prvo je u Hrvatskoj po koliini padalina, tako npr. padaline
na Risnjaku dosiu 3.579 mm godinje.
Zimske vremenske prilike prilino su nestabilne zbog estih prodora juga. Vegetacijsko
razdoblje je kratko. Zbog viih visina temperature su nie, ali ima i toplijih dijelova
regije (Kupska dolina) kojom topliji zrak prodire duboko u Gorski kotar. Prisutne su i
temperaturne inverzije. To su pojave kad temperatura raste s visinom (topliji zrak nalazi
se iznad hladnijeg). Nii i zatvoreniji dijelovi karakteriziraju dugotrajne magle. Magle
koje nastaju na svim lokalitetima najee su uzrokovane otapanjem snijega,
isparavanjem jezera i tekuica, zranim frontama.
1.4. Hidrogeografska obiljeja Gorskog kotara
Vodne resurse Gorskog kotara karakterizira krko podruje koje uvjetuje oskudno
povrinsko otjecanje ili rijeke kraeg toka koje zavravaju u ponornim zonama.
Izgradnjom akumulacija dio tih voda koristi se za dobivanje elektrine energije.
Vodotoci Gorskog kotara ine 77 % ukupnih vodotoka Primorsko-goranske upanije.
Jezera imaju udio od 60 % u upaniji (Lokvarsko jezero 179,17 ha, Lepenica 878,33 ha,
Bajer 31,98 ha, tj. ukupno 1.089,48 ha).
Na podruju Gorskog kotara vodoopskrbni rezervati su: sliv izvora Kupe, crnoluki sliv
i sliv jezera Lokvarke. Kupa sa svojim pritocima je najznaajniji vodotok Gorskog
kotara. Kao hidrogeografski resurs rijeka Kupa zauzima slivnu povrinu od 157 km2.
Sam izvor tekuice je tipian krki uzlazak. Izdanost izvora, a prema tome i protoka i
vodostaja, kree se 3-5 m3/s, pa od 50 do 600 m3/s.
Rijeka Kupa je osebujna planinska rijeka s prirodnim kanjonskim tokom. Zbog svojih
ambijentalnih znaajki - stalnosti protoka u koritu i sauvane kvalitete voda - Kupa je
itavim svojim tokom pogodna za razvitak turistikih i sportsko-rekreacijskih sadraja
na vodi. Najznaajniji pritoci Kupe su abranka, Kupica i Dobra.
Razgranienje vodotoka obavlja se odreivanjem namjene za vodotoke:
Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu i pie, akvakulturu, za
turizam i rekreaciju,
2. abranka (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu i pie, akvakulturu, za
3. Kupica (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu i pie, akvakulturu, za
1.
2
3
http://www.gorskikotar.hr/podaci.htm (12.01.2007.)
Peri J. i grupa autora: Glavni plan razvoja turizma PG, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2005.
4.
Dobra (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu i pie, akvakulturu, za

turizam i rekreaciju.
Razgranienje jezera obavlja se odreivanjem namjene za:

Fuinsko jezero (Bajer) zajedno s jezerom Lepenica za energetiku, turizam i
rekreaciju
2. Lokvarsko jezero (Omladinsko) za energetiku, turizam i rekreaciju
3. Jezero Kri potok za vodoopskrbu.
1.
Vodni resursi se koriste, osim za dobivanje elektrine energije, i kao izvori pitke vode,
te kao turistiki potencijal.
Povrinske i podzemne vode Gorskog kotara imaju znaajke stratekih rezervi za
vodoopskrbu. Stoga se ve danas namee pitanje kompleksne zatite ovog podruja od
moguih oneienja.
1.5. Biljni i ivotinjski svijet
Biljni i ivotinjski svijet Gorskog kotara vrlo je bogat to je posljedica njegovog

smjetaja te itavog niza ekolokih imbenika.4 U biljnom pogledu glavna znaajka
ovog prostora su bujne ume s naglaenim visinskim slojanjem vegetacije koje je
posljedica promjena klimatskih uvjeta s porastom nadmorske visine na planinskim
masivima. U Gorskom kotaru se mogu izdvojiti tri izrazite vegetacijske zone:
zona umjereno vlanih bukovih uma
zona umjereno vlanih uma hrasta kitnjaka i obinog graba i
zona klekovine planinskog bora.

Najznaajnija i najrasprostranjenija umska zajednica je uma bukve i jele.5
Osim umskih povrina Gorski kotar karakteriziraju i nalivadne i travnjake zajednice,
zajednice toila i stijena, te krevine, a u viim predjelima i planinske rudine. Ovo je
takoer prostor sa znaajnijim udjelom endemskih vrsta koje su posljedica geografskog
poloaja izmeu kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske.
Fauna je odraz vegetacijske slike, te je vrlo raznolika i bogata. Potrebno je napomenuti
da na ovom prostoru ive sva tri najvea europska predatora: vuk, ris i smei medvjed.
U podruju Gorskog kotara ivi i 40 vrsta sisavaca, od kojih su najpoznatiji jelen,
divokoza i vidra.
Meu 84 vrsta ptica koje se gnijezde u Gorskom kotaru treba spomenuti sljedee:
tetrijeb gluhan, uara, planinska sova, vodenkos, planinski kos itd. Od vodozemaca je
najznaajniji crni dadevnjak. U slatkovodnim stanitima najznaajniji su: potona
pastrva, upijan, te mladica. Valja spomenuti cvrke i leptire, a upravo leptiri prelaze
brojku od 500 vrsta u dolini rijeke Kupe.6
Peri J.. i skupina autora: Glavni plan razvoja turizma PG, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2005. god.
upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu okolia: PP PG, knjiga 1, str.67., 2000. godina
6
Op.cit.: PP PG, knjiga 1, str. 68., 2000. godina
5
10
1.5.1. ume
U ekoloko vegetacijskom pogledu podruje Primorsko-goranske upanije je dio
dinarskog kra. Po nastanku, ume su uglavnom autohtone, prirodne sjemenjae,
penjae i ikare, a rjee su kulture etinjaa.
Od ukupna povrine upanije koja je 359.038 ha, na ume i umska zemljita otpada
239.075 ha ili 67 %. Od ukupne povrine Gorskog kotara - 83 % ine ume. Nastale su
prirodnim putem i sadravaju dobre drvne zalihe. Najvanija opa vegetacijska znaajka
Gorskog kotara je izrazita ozelenjenost pejzaa i jaka poumljenost. Ozelenjenost
Gorskog kotara toliko je velika, da se unato jakoj zastupljenosti karbonatnih stijena,
krkog reljefa i hidrografije taj prostor u cjelini moe odrediti kao tip ozelenjelog
pokrivenog kra. Potrebno je napomenuti da je vegetacija u tzv. progresivnom stadiju
razvitka. Zbog prestanka istih sjea, smanjenja stoarstva, prestanka ienja panjaka,
te osobito zbog demografske depopulacije u Gorskom kotaru dolazi do sukcesije uma.
Sukcesija uma predstavlja i najveu opasnost za smanjenje bioloke raznolikosti.
Gorski kotar pripada eurosibirsko-sjevernoamerikoj biogeografskoj regiji s mnotvom
razliitih umskih zajednica koje su uvjetovane geolokom podlogom i klimom. U
profilu od mora prema unutranjosti nailazi se na mediteransku i submediteransku
vegetaciju sve do visine od 800 m, slijedi bukova uma sve do visine od 1 200 m u
raznim omjerima s jelom. Sputajui se u unutranjost raspored vegetacije je slian,
samo se ovdje na niim predjelima javlja uma gorske bukva, a na istoku poinje
podruje nakojem prevladavaju ume hrasta i graba.
ume i umska zemljita na podruju delnike podrunice Hrvatskih uma podijeljene
su u 59 gospodarskih jedinica. Sa etrdeset i etiri gospodarske jedinice gospodari
drava, dok je petnaest gospodarskih jedinica pripada privatnim umama. Dravnim
umama gospodari 14 umarija, jedan fakultet i Nacionalni park. Od spomenutih
etrnaest umarija, trinaest ih zahvaa podruje Gorskog kotara, dok jedna obuhvaa
podruje Rijeke.
ume i umske zajednice u Gorskom kotaru pokrivaju7:

- ume u dravnom vlasnitvu
- ume u privatnom vlasnitvu
- ume u vlasnitvu fakulteta
- Nacionalni park Risnjak
131 786 ha
96 216 ha (73 %)
28 732 ha (22%)
736 ha (0,5 %)
6 102 ha (4,5 %)
Ukupna drvna masa iznosi 29.937.308 m3, odnosno 288 m3/ha (od ega crnogorice
148 m3/ha i bjelogorice 140 m3/ha);
Desetogodinji prirast iznosi 6.071.650 m3;
Desetogodinji etat - sjeiva drvna masa iznosi 4.623.802 m3;
Pojava suenja stabala je u umama Gorskog kotara oigledna pojava, te ve nekoliko

desetljea predstavlja ozbiljan gospodarski i ekoloki problem. Najugroenija vrsta na
podruju upanije je obina jela i ona je najosjetljivija vrsta etinjaa. Preko 90%
7
B. Plee: Kroz povijest umarstva u bolju budunost, H d.o.o., Zagreb, 2008.
11
stabala jele u upaniji je oteeno. Smreka je takoer vrlo oteena, dok su ostale vrste
drvea znatno manje oteene.8
1.6. Raspoloive sirovine i drugi prirodni izvori

Nemetalne mineralne sirovine kojih ima na ovom podruju su: andezit (eruptivni
kamen), tehniki graevni kamen, stijene karbonatnog sastava (vapnenci, dolomiti), te
barit (leita su veim dijelom iscrpljena), pirit, cinabarit.9
Neke od ovih sirovina su se eksploatirale; barit u Lokvama, andezit kor Fuina, te
dolomit u Prezidu. Dananje poznavanje rudnih rezervi nije potpuno. Trebalo bi istraiti
baritna leita i utvrditi stvarno stanje. Trebala bise provesti i detaljna geoloka i
rudarska istraivanja radi utvrivanja rudnih i stijenskih rezervi.
Leita kamena za industrijsku proizvodnju agregata te za ukrasne svrhe mogla bi, uz
dodatno istraivanje i uz poveanje proizvodnje u ve otvorenim kamenolomima, dati
znaajne koliine kamena. Rude i stijene bi mogle biti dobar gospodarski potencijal, no
potrebno im je posvetiti posebnu panju. 10
1.7. Kulturno-povijesna i prirodna batina

Zbog iznimnog umskog bogatstva prostor Gorskog kotara dugo je vrednovan iskljuivo
gospodarski mjerenjem drvnih zaliha i sjeive mase stabala. Zahvaljujui znanstvenim
istraivanjima goranskog prostora provoenima nakon II. Svjetskog rata, pobuena je
svijest o potrebi zatite prirodnih resursa. Zbog iznimnosti geoloke grae podruja
odreeni dijelova prirode su dobili status zatienih podruja kroz neku od kategorija
propisanih Zakonom o zatiti prirode.
Jedan od naina utvrivanja razine kulturnog razvoja drutva je i njegov odnos prema
prirodi. Osim putem institucionalizirane zatite prirode, odnosno zakonom zatienih
prirodnih osobnosti, s odgovornou se treba odnositi i prema prirodnim oblicima ija
vanost u smislu turistike valorizacije jo nije prepoznata. Iako se nedovoljna
iskoritenost tih potencijala u turistikom razvoju moe smatrati nedostatkom, postoje i
pozitivne posljedice ove situacije. Velika je vjerojatnost da e se razvoj turizma pa tako
i valorizacija navedenih potencijala odvijati u skladu sa trendovima naelima odrivog
turistikog razvoja.
Gorski je kotar bogat zatienim prirodnim oblicima, koji e biti prikazani redoslijedom
koji proizlazi iz l. 8. st. 1. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05). Na temelju Zakona,
oblici zatienih dijelova prirode su:
nacionalni park,
park prirode,
strogi rezervat,
posebni rezervat,
Primorsko goranska upanija: ROP PG, Rijeka, 2008. godina, str.22.

Starevi Ante i grupa autora: Mogunosti i strategija razvoja Gorskog kotara do 2005. godine,
Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 1996, str. 9.
10
Plan lokalnog razvoja mikroregije GK, 2005. godina, str. 25.
9
12
park-uma,
zatieni krajolik,
spomenik prirode,
spomenik parkovne arhitekture, te
pojedine biljne i ivotinjske vrste.
Veina ukupne povrine zatienih podruja u Hrvatskoj otpada na dvije kategorije:

parkove prirode i nacionalne parkove. Za te dvije kategorije postoji i najvei interes
razliitih skupina korisnika, a ujedno im prijeti i najvea opasnost od prekomjerne
saturacije. Nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju javne ustanove i
njima su na raspolaganju najvea financijska sredstva namijenjena zatiti prirode. Kako
bi ovakva zatita ostvarivala svoju svrhu potrebno je izgraditi infrastrukturu, ojaati
kadrovsku strukturu i osigurati materijalnu podrku, zatim prostornima planovima
definirati prostor, izraditi planove upravljanja i raditi na poveanju meunarodnog
znaaja parkova.11
Prema rangiranju prirodnih potencijala utvrenim Zakonom o zatiti prirode,
najznaajnijom prirodnom batinom Gorskog kotara smatra se Nacionalni park Risnjak.
Zahvaljujui reljefnim posebnostima postignuta je ekoloka raznolikost. Krko podruje
utjecalo je na formiranje vrijednih geomorfolokih i hidrogeolokih objekata prirode. Uz
Nacionalni park Risnjak, istaknut kao reprezentativni primjer zatiene prirodne batine,
vrijednou se meu geomorfolokim i hidrogeolokim objektima istiu park-ume
poput Japlenkog vrha i Golubinjaka, zatieni krajolici poput Petehovca ili Kamanika,
posebni umski rezervati (kao Debela lipa Veliki Rebar), spomenici prirode (na
primjer, spilja Lokvarka), strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, hidrogeomorfoloki
posebni rezervat Vraji prolaz Zeleni vir, spomenik parkovne arkitekture Park oko
dvorca u Severinu na Kupi, i dr.12
Kulturno povijesna batina Gorskog kotara obuhvaa preteno sakralne spomenike,
odnosno graditeljsku batinu. Uz malobrojna arheoloka nalazita, graditeljsku je
batinu takoer potrebno zatititi od propadanja. U kulturno-povijesnu batinu valja
ubrojiti i stare zanate, od kojih u nasljeu Gorana posebnu vanost imaju oni vezani uz
proizvode od drva.
Tablica 2. Zatiena prirodna podruja Gorskog kotara
Vrsta zatienog podruja
Nacionalni park
Strogi rezervat
Posebni rezervat
Park - uma
Zatieni krajolik
Znaajni krajobraz
Spomenik prirode
Spomenik parkovne arhitekture
Ukupno
Broj zatienih
objekata u GK
1
1
2
2
1
1
3
1
12
Izvor: PINS d.o.o., Izvjetaj o zatienim podrujima u Gorskom kotaru,

2009. godina
11
12
Glasilo Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja, Okoli, 111/2002, str. 21.
Plan lokalnog razvoja mikroregije GK, 2005. godina, str. 25.
13
Tablica 2a: Zatiena kulturno povijesna batina Gorskog kotara

Mjesto
lokalitet(dio naselja)
Naziv
Datum
rjesenja
Brod
Moravice
Brod Moravice
Crkva sv. Nikole i upni ured
2004.22.7.
Brod
Moravice
Brod Moravice
Drvena polikromirana skulptura Sv.

Roka
2005.8.11.
Brod
Moravice
Kuti
Etnoloka zona sv. Andrija, Brod

Moravice, Kuti
1978.13.2.
Colnari
Colnari
Ruralna cjelina
1976.22.9.
Delai
Delai
Kua Dela, kbr.1a
2002.28.5.
Delai
Delai
Kua Oani- iek, kbr. 8
2002.28.5.
Delai
Delai
Ruralna cjelina
1971.4.11.
Delai
Delai, Maklen
Etnoloka zona Delai, Maklen,

Moravika sela
1975.13.6.
Dolu
Dolu
Etnoloka zona Dolu
1978.8.2.
Gornji Kuti
Kuti
Etnoloka zona Kuti
1976.24.11.
Gornji Kuti
Kuti
Stambeni objekt (Mance)
1975.20.11.
Goreti
Goreti
Crkva sv. Lucije
2006.23.2.
Male Drage
Male Drage
Crkva sv. Duha
2005.28.4.
Moravika
Sela
Moravika Sela
Crkva sv. Marije kapularske (sv. Marije

Snjene)
2005.28.4.
imatovo
imatovo
Crkva sv. Mihovila na groblju
2005.28.4.
abar
abar
Oltarna pala "Bogorodica s djetetom, sv.

Ivanom Krstiteljem i sv. Antom
Padovanskim" (V. Metzingera)
2003.19.2.
abar
abar
Dvorac Zrinski - kurija
2005.28.4.
abar
abar
Grobnica obitelji Ghyczy na groblju u

abru
2006.28.4
abar
abar
Grobnica obitelji Ghyczy-Paravi na

groblju u abru
2005.28.4.
abar
abar
Mauzolej obitelji Ivana Kria na groblju

u abru
2006.28.4.
abar
abar
upna crkva sv. Antuna Padovanskog s

krinim putom
2005.28.4.
abar
Potok
Gerovo
Gerovo
2006. 23.3.
Gerovo
Kapela Blaene Djevice Marije

Kompleks crkve Blaene Djevice Marije
"Majke Boje Svetogorske" s
pripadajuim graevinama, ruevnim
graevinama, sajmitem, te panjakom i
umom u
Gerovo
upna crkva Sv. Hermagora i Fortunata
2005.28.4.
2003.19.2.
14
Gerovo
Hrib
upna crkva sv. Leonarda
2006.23.2.
Plece
Plece
Kua i gospodarstvo op u Plecima
2005.28.4.
Plece
Plece
upna crkva Presvetog Trojstva
2006.23.2.
Prezid
Prezid
Kua Vesel, Bratstva i jedinstva kbr. 36
2002.28.5.
Prezid
Prezid
Kua agar, Bratstva i jedinstva kbr.

117
2002.28.5.
Prezid
Prezid
Ruralna cjelina
1970.17.12.
Prezid
Prezid
Zgrada Lipovac, Bratstva i jedinstva kbr.

61
1978.16.2.
Prezid
Prezid
Zgrada Obolt, Bratstva i jedinstva kbr.

50
1978.16.2.
Prezid
Prezid
Zgrada partizanske bolnice br. VII
1976.5.12.
Prezid
Prezid
Arheoloko nalazite zone liburnskos

limesa - dionica Prezid
2005.12.5.
Prezid
Prezid
upna crkva sv. Vida
2005.28.4.
Tre
Tre
Stroj za tipkanje iz logora 105
1980.11.7.
Zamost
Zamost
Kovanica na vodeni pogon
1969.18.11.
Zamost
Zamost
Crkva Majke Boje od Pohoenja
2006.23.2.
Zamost
Zamost
Kapela sv. Ivana i sv. Roka
2005.28.4.
Brod na Kupi
Brod na Kupi
Katel Zrinski
2002.28.5.
Delnice
Delnice
Stambena zgrada
2002.28.5.
Delnice
Delnice
Zgrada rodna narodnog heroja Ivana

Lenca
1977.25.7.
Delnice
Delnice
Zgrada rodna Zdenka Petranovia
1977.25.7.
Delnice
Lenica
Etnoloka zona (Lenica)
1976.2.10.
Zalesina
Zalesina
Zgrada Agitpropa OK KPH i Propodjela

obl. NOO 1944. (Zalesine 5)
1971.8.6.
Zalesina
Zalesina
Zgrada tehnike Pobjede i Slobode 1944.

(Zalesine 11)
1971.4.11.
Fuine
Fuine
Zgrada rodna narodnog heroja V.Bubnja
Fuine
Fuine
Kulturno-povijesna cjelina grada Fuina
2006.30.10.
Fuine
Fuine
Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog
2008. 6.5.
Fuine
Fuine
upna crkva sv. Ante Padovanskog
2006.14.12.
Fuine
Rogozno
Sastajalite politikih radnika Gorskog

Kotara 1941.
1975.23.9.
Vrata
Vrata
Crkva Majke Boje Lurdske
2006.14.12.
15
Crni Lug
Crni Lug
Oruje - njemaki padobranski automat
1980.11.7.
Crni Lug
Crni Lug
Oruje - pitolj "Beretta"
1980.11.7.
Mati Poljana
Mati Poljana
Historijska staza NOR
1976.2.12.
Mrkopalj
Mrkopalj
upna crkva Majke Boje alosne
2007.14.6.
Skrad
Skrad
Zgrada Lonari
2002.28.5.
Gomirje
Gomirje
Crkva Rodenija Jovana Pretee i

manastir
1961. 23.10.
Gomirje
Gomirje
Spomeniko mjesto Gomirska kosa
1964. 31.12.
Lukovdol
Lukovdol
Rodna kua Ivana Gorana Kovaia
1962. 3.11.
Moravice
Moravice
Spomeniko mjesto "Mlinari"
1964. 31.12.
Moravice
Moravice
Spomeniko mjesto Rajnovi brdo
1964. 31.12.
Osojnik
Osojnik
Kapela sv. Petra i Pavla
1966. 3.10.
Plemenita
Plemenita
Spomeniko mjesto u umi Litori
1964. 31.12.
Rti
Rti
Crkva sv. Franje Ksaverskog
1965. 11.12.
Rti
Rti
Inventar kapele sv. Franje Ksavera
1969. 21.11.
Severina na
Kupi
Severina na Kupi
Dvorac Severin
1963. 14.8.
Izvor: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, Popis ZKB Gorskog kotara,
2009. godina
16
2. Stanovnitvo, radna snaga i zaposlenost

U drugom poglavlju analize stanja Gorskog kotara upoznati emo se s ljudskim
potencijalom. Krajolik i prirodne karakteristike koje smo analizirali u prvom dijelu
predstavljaju osnovu. Nasuprot tome stoje ljudi koji imaju mo i mogunost da razvijaju
podruje koje su naselili, da ga koriste ili iskoritavaju. Ljudi svojim radom i
djelatnostima donose promjene na prostoru Gorskog kotara te emo zato na stranicama
koje slijede izloiti tabline opise i analize strukture goranskog stanovnitva . Nakon to
sagledamo ljudski faktor, u iduem poglavlju emo se detaljnije upoznati s
gospodarskim aktivnostima koje su rezultat spoja prirodnih i ljudskih resursa.
2.1. Stanovnitvo u brojkama
Demografsko stanje Gorskog kotara karakterizira intenzivna depopulacija. Pokazatelji
goranskog domicilnog stanovnitva u prolom stoljeu su sljedei: niska stopa prirodnog
prirataja, nepovoljna dobna struktura, negativni migracijski saldo i neravnomjerni
razmjetaj.
Tablica br. 3: Broj stanovnika u Hrvatskoj, PG i Gorskom kotaru prema popisu
1991. i 2001. godine po gradovima i opinama
Hrvatska
PG
Brod Moravice
abar
Delnice
Fuine
Lokve
Mrkopalj
Ravna Gora
Skrad
Vrbovsko
UKUPNO
1991.
2001.
Apsolutni
porast ili pad
Gustoa
naseljenosti '01.
Promjena
stanovnitva
(%)
4.784.265
323.130
1.196
5.169
6.858
2.000
1.255
1.823
3.167
1.549
7.528
30.545
4.437.460
305.505
985
4.387
6.262
1.855
1.120
1.407
2.724
1.333
6.047
26.120
- 346.805
- 17.625
- 211
- 782
- 596
- 145
- 135
- 416
- 443
- 216
- 1.481
- 4.425
78,4
85,2
15,8
15,7
28,5
21,5
26,3
9,0
30,3
23,6
21,5
20,5 st./km2
-8
-5
- 18
- 15
-9
-7
- 11
- 23
- 14
- 14
- 20
- 14,5
Izvor: DZS, Popis stanovnitva 2001.
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, u Gorskom kotaru je ivjelo 26.120

stanovnika ili 8,1 % od ukupnog broja stanovnika u upaniji. U usporedbi s prethodnim
popisom stanovnika iz 1991. godine to je smanjenje od 14,5 %. Relativno najvei pad
stanovnika se dogodio u opini Mrkopalj, gdje je smanjenje stanovnika za 23%, dok je
relativno najmanji pad broj stanovnika u opini Fuine 7%.
17
Tablica br. 4: Demografski podaci po JLS-ima Gorskog kotara i usporedba s

RH i PG
Povrina
km2
Broj
stanovnika
RH
56.542
4.437.460
PG
3.582
305.505
GORSKI
1.273
26.120
KOTAR
Brod
62
985
Moravice
abar
280
4.387
Delnice
230
6.262
Fuine
86
1.855
Lokve
42
1.120
Mrkopalj
157
1.407
Ravna
82
2.724
Gora
Skrad
1.333
Izvor:
DZS, popis 54
stanovnika 2001.
Vrbovsko
280
6.047
Gustoa
naseljenosti
Prosjena
starost
Radni
kontigent
(. 15-59,
m. 15-64)
78,4
85,2
39,3
41,0
2.828.632
201.527
20,5
43,9
16.339
15,89
47,6
522
15,67
27,23
21,57
26,67
8,96
41,9
40,7
43,8
43,0
45,0
2.839
4.007
1.140
710
882
33,22
43,6
1.722
24,69
21,60
46,4
43,0
840
3.677
Izvor: DZS, Popis stanovnitva, 2001. godina
Iz prethodne tablice vidljiva je mala gustoa naseljenosti podruja naspram istog

podatka za PG i RH. Povrina Gorskog kotara iznosi 1.273 km2, to iznosi 35,5%
povrine PG, dok udio stanovnika Gorskog kotara u ukupnom broju stanovnika PG
iznosi samo 8,5%. Prosjena starost stanovnitva vea je od dravnog i upanijskog
prosjeka, a najstarije stanovnitvo imaju opine Brod Moravice i Skrad.
Slika br: 2: Udio aktivnog stanovnitva u ukupnom u % po JLS i usporedba s
RH i PG
% aktivnog stanovnitva u
ukupnom
Udio aktivnog stanovnitva u ukupnom u % po JLS i

usporedba s RH i PG
70%
64%
66%
60%
65%
64%
61%
63%
63%
63%
63%
61%
53%
50%
40%
30%
20%
10%
Vr
bo
vs
ko
Sk
ra
d
or
a
G
Ra
vn
a
rk
op
al
j
M
Lo
kv
e
Fu
i
ne
ab
ar
De
ln
ice
or
av
ic
e
Br
od
PG
RH
0%
Grad/Opina
Izvor: DZS, popis stanovnika 2001.
18
Iz grafikona je vidljiv omjer aktivnog stanovnitva i ukupnog stanovnitva po opinama

i Gradovima Gorskog kotara. Omjer aktivnog (radno sposobnog) stanovnitva i ukupnog
stanovnitva kree se u rasponu od 53% za Brod Moravice do 65% za Grad abar.
Usporedbom s RH i PG vidljivo je da je postotak udjela radnog stanovnitva u
ukupnom malo ispod prosjeka (prosjek PG iznosi 66%, dok prosjek RH iznosi 64%),
osim za opinu Brod Moravice gdje je taj udio znaajno ispod prosjeka.
Slika br. 3: Gustoa naseljenosti u Primorsko goranskoj upaniji
Izvor: ROP Primorsko goranske upanije, 2008. godina
19
Slika br. 4: Kretanje broja stanovnika u PG i Gorskom kotaru u periodu

od 1981-2001
Kretanje broja stanovnika u PG i Gorskom kotaru od 1981 do
2001
350000
323.130
305.505
304.419
300000
250000
200000
PG
150000
Gorski kotar
100000
50000
32.572
30.545
26.120
1981
1991
2001
Izvor:DZS, 2006.
Iz slike br. 4 - vidljiv je trend smanjenja broja stanovnika Gorskog kotara od 32.572
stanovnika 1981. godine na 26.120 stanovnika 2001. godine.
Postotak smanjenja broja stanovnika izmeu 1991/1981 iznosi 7%, dok postotak
smanjenja broja stanovnika izmeu 2001/1991 iznosi 14,5%.
Izgraenost podruja je vrlo mala, a sukladno tome i napuenost stanovnitva. Gustoa
naseljenosti podruja od 20,5 stan./m2 znatno je manja od naseljenosti upanijskog
teritorija (85,3 st./km2), odnosno Republike Hrvatske (77,5 st./km2).
Glavninu ine manja naselja do 200 stanovnika (227 od ukupno 258 u Gorskom kotaru).
Osnovna znaajka populacijske dinamike ovih prostora stalan je pad broja stanovnika.
Demografska regresija naselja Gorskog kotara jedna je od najsnanijih u Hrvatskoj.
Najvea brojnost stanovnitva bila je 1931. godine da bi indeks pada broja stanovnika na
bazi usporeenih 1953. i 2001. godine iznosio 35 %. Na promjenu broja stanovnika
djeluju razlike izmeu broja ivoroenih i umrlih te iseljavanje puanstva. Glavni su
smjerovi migracije iz sela u gradove, te iz nerazvijenih krajeva u razvijene.
20
Tablica br. 5: Stanovnitvo po spolu i prosjena starost po opinama i Gradovima

Gorskog kotara
Grad / Opina
STANOVNITVO
Brod Moravice
abar
Delnice
Fuine
Lokve
Mrkopalj
476
2200
3035
916
537
713
509
2187
3227
939
583
694
PROSJ.
STAROST
47,6
41,9
40,7
43,8
43,0
45,0
Ravna Gora
1306
1418
43,6
Skrad
Vrbovsko
642
2989
691
3058
46,4
43,0
MUKO ENSKO
Izvor: DZS, popis stanovnika 2001.
Posebna demografska nepovoljnost je starenje stanovnitva. Koeficijent starosti je

pokazatelj razine starenja. Kritina vrijednost iznosi 12 i vie posto stanovnitva starijeg
od 65 godina to se smatra starim drutvom. U Gorskom kotaru taj koeficijent premauje
20 %.13
Razmatra se i kretanje prirodnog prirataja (razlika izmeu ivoroenih i umrlih) te
vitalnog indeksa (ivoroenih na 100 umrlih) za 2000. godinu Rezultati ukazuju na
krajnje nepovoljno stanje u mrkopaljskom kraju na kojem je prirodni prirast iznosio - 20
%, dok je na 100 umrlih roenih svega 28,6. Najpovoljnije promjene bile su u Lokvama
u kojima je prirodni prirataj bio -4 %, a vitalni indeks 71,4.
Za pojedina naselja trendovi promjena broja stanovnika jo su slikovitiji ukoliko se
promjene daju u apsolutnim iznosima. Tako je brod moraviki kraj 1953. godine imao
2192 stanovnika, a prema popisu 2001. godine 978 stanovnika. Gerovo je 1953. godine
imalo 1950 stanovnika, a 2001. godine 1175, dok je Tre 1953. godine imalo 1267
stanovnika, a 2001. godine 1066 stanovnika.
Ukupna promjena broja stanovnika koja se dobije zbrajanjem prirodnog prirasta s
mehanikim prirastom (broj iseljenih ili useljenih) tono pokazuje kako se razvija
prostor jer govori o opoj ivosti prostora i njegovoj atraktivnosti za stanovnitvo.
Dobiveni rezultati pokazuju da je broj iseljenih u meupopisanom razdoblju 1953 1961. godine sudjelovao u padu broja ukupnog stanovnitva s 15-20 %, a u razdoblju
1991 - 2001. godina s 25-30 %. Vidljivo je da je trend iseljavanja vei u svakom
narednom popisanom razdoblju. Treba napomenuti da mobilnu skupinu, dakle onu koja
se seli, uglavnom ini mlado stanovnitvo u reproduktivnoj dobi pa je tako iseljavanje
dodatni razlog negativnom prirodnom kretanju.
Krajevi koji imaju negativno kretanje prirodne reprodukcije te koja biljee dodatni pad
ukupnog broja stanovnika iseljavanjem oznaavaju se kao E4 (izumiranje). Smatra se da
ak i uz zaustavljanje emigracije takvi prostori vrlo teko obnavljaju svoje vitalne
13
PP PG
21
elemente to je najbolji pokazatelj da je potrebna hitna intervencija ire drutvene

zajednice ako se eli sprijeiti potpuni nestanak stanovnitva.14
Stanovnitvo Gorskog kotara stanuje u velikom broju malih naselja. U dananje vrijeme
uoava se tenja okupljanja stanovnika u pojedina vea naselja, prvenstveno opinska i
gradska sredita i gaenje ivota u malim zaseocima.
Saetak:
Naseljenost podruja Gorskog kotara ima trend opadanja stanovnitva. U
razdoblju izmeu posljednja dva popisa stanovnitva pad broja stanovnika je za
14,5%. Gustoa naseljenosti ovog podruja je 20,5 stanovnika/km2, to je daleko
ispod upanijskog i dravnog prosjeka. Udio aktivnog stanovnitva u ukupnom
broju varira od 53% u Brod Moravicama, do 65% u abru. Koeficijent starosti
stanovnitva premauje 20%, po emu stanovnitvo ovog podruja spada u
skupinu starog stanovnitva.
14
Vuji, V. i grupa autora: Projekt Programi razvitka ekoturizma u Gorskom kotaru, Fakultet za turistiki i
hotelski menadment, Opatija, svibanj 2003., str. 17.
22
2.2. Stupanj naobrazbe

Kljuni pokreta gospodarskog razvoja svake regije je obrazovanost stanovnitva.
Dravni prosjek od cca 8% vie i visoko obrazovanih ljudi, predstavlja nizak postotak u
europskim razmjerima. U daljnjem dijelu prikazan je stupanj naobrazbe stanovnitva po
opinama i Gradovima Gorskog kotara.
Slika br. 5: Obrazovanost stanovnitva Grad abar
Obrazovanost stanovnitva - Grad abar
Bez kole
Osnovna kola
0%
6%
3%
5%
1-3 razreda srednje kole
1%
0%
4-godinja srednja kola
15%
46%
gimnazija
via kola, I.(VI.) stupanj
fakulteta
24%
Fakulteti, umj.akademije,
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
Iz grafikona je uoljivo da najvie stanovnika ima zavreno nekoliko razreda osnovne

kole ili osnovnu kolu (46%). Trogodinju i etverogodinju srednju kolu ima
zavreno 39% stanovnika Grada abra, a gimnaziju 6% stanovnika. Postotak vie
obrazovanih iznosi 3%, dok visoko obrazovanje ima 5% stanovnika.
Slika br. 6: Obrazovanost stanovnitva Grad Delnice
Obrazovanost stanovnitva - Grad Delnice
Bez kole
Osnovna kola
0%
2%
0%
4%
7%
8%
38%

gimnazija
14%

fakulteta
27%
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
Iz grafikona je uoljivo da 38 % stanovnika ima zavreno nekoliko razreda osnovne

kole ili osnovnu kolu Trogodinju i etverogodinju srednju kolu ima zavreno 41%
23
stanovnika Grada Delnica, a gimnaziju 8% stanovnika. Postotak vie obrazovanih iznosi

4%, dok visoko obrazovanje ima 7% stanovnika.
Slika br. 7: Obrazovanost stanovnitva Grad Vrbovsko

Obrazovanost stanovnitva - Grad Vrbovsko
Bez kole
0%
Osnovna kola
0%
2%
4% 3%
4%
15%
gimnazija
46%
26%

fakulteta
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
S gore prikazanog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavreno nekoliko
razreda osnovne kole ili osnovnu kolu - 46%. Trogodinju i etverogodinju srednju
kolu ima zavreno 41% stanovnika Grada Vrbovskog, a gimnaziju 4% stanovnika.
Postotak vie obrazovanih iznosi 3%, dok visoko obrazovanje ima 4% stanovnika.
Slika br. 8: Obrazovanost stanovnitva opine Brod Moravice
Obrazovanost stanovnitva - opina Brod Moravice
Bez kole
0%
0%
Osnovna kola
3%
3% 3%
4%
14%

gimnazija
49%
24%

fakulteta
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
Sa gore prikazanog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavreno nekoliko
razreda osnovne kole ili osnovnu kolu - 49%. Trogodinju i etverogodinju srednju
kolu ima zavreno 38% stanovnika opine Brod Moravice, a gimnaziju 3% stanovnika.
24
Slika br. 9: Obrazovanost stanovnitva opine Fuine

Obrazovanost stanovnitva - opina Fuine
Bez kole
0%
0%
Osnovna kola
1%
3% 3%
3%
15%

47%
gimnazija
fakulteta
28%
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
Sa prethodnog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavreno nekoliko

razreda osnovne kole ili osnovnu kolu (47%). Trogodinju i etverogodinju srednju
kolu ima zavreno 43% stanovnika opine Fuine, a gimnaziju 3% stanovnika.
Slika br. 10: Obrazovanost stanovnitva opine Lokve

Obrazovanost stanovnitva - opina Lokve
Bez kole
0%
Osnovna kola
0%
5%
3%
4%
1%
15%
46%
gimnazija
fakulteta
26%
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
Iz grafikona je uoljivo da velik broj stanovnika ima zavreno nekoliko razreda osnovne
kole ili osnovnu kolu (46%). Trogodinju i etverogodinju srednju kolu ima
zavreno 41% stanovnika opine Lokve, a gimnaziju 5% stanovnika. Postotak vie
25
Slika br. 11: Obrazovanost stanovnitva opine Mrkopalj

Obrazovanost stanovnitva - opina Mrkopalj
Bez kole
1%
Osnovna kola
0%
4% 2% 3%
15%
gimnazija
53%
fakulteta
22%
sveu.st.
Magisterij, Doktorat
S prethodno prikazanog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavreno

nekoliko razreda osnovne kole ili osnovnu kolu - 53%. Trogodinju i etverogodinju
srednju kolu ima zavreno 37% stanovnika opine Mrkopalj, a gimnaziju 4%
stanovnika. Postotak vie obrazovanih iznosi 2%, dok visoko obrazovanje ima 3%
stanovnika.
Slika br. 12: Obrazovanost stanovnitva opine Ravna Gora
Obrazovanost stanovnitva - opina Ravna Gora
Bez kole
0%
0%
Osnovna kola
1%
3%
4% 3%
15%

gimnazija
50%
24%

fakulteta
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
Sa prikazanog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavreno nekoliko

razreda osnovne kole ili osnovnu kolu (50%). Trogodinju i etverogodinju srednju
kolu ima zavreno 39% stanovnika opine Ravna Gora, a gimnaziju 4% stanovnika.
26
Slika br. 13: Obrazovanost stanovnitva opine Skrad

Obrazovanost stanovnitva - opina Skrad
Bez kole
0%
0%
Osnovna kola
1%
5%
3%
4%
16%
43%
gimnazija
fakulteta
28%
sveu.st.
Magisterij
Doktorat
Iz prikazanog grafikona uoljivo da velik broj stanovnika ima zavreno nekoliko razreda
osnovne kole ili osnovnu kolu (43%). Trogodinju i etverogodinju srednju kolu ima
zavreno 44% stanovnika opine Skrad, a gimnaziju 5% stanovnika. Postotak vie
Na podruju Gorskog kotara zastupljene su sljedee djelatnosti vezane uz kolstvo,
odgoj i obrazovanje djece:
Predkolske matine ustanove - vrtii: Brod Moravice, Brod na Kupi, abar,
Delnice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko.
Osnovne kole: O Ivana Gorana Kovaia u Delnicama s P "Crni Lug"; O
Dr. Branimira Markovia u Ravnoj Gori s PRO "Stara Suica" i "Stari Laz"; O
Ivanke Trohar u Fuinama s PRO "Li" i "Vrata"; O Brod Moravice u Brodu
Moravicama; O "Lokve" u Lokvama; O Skrad u Skradu s PRO "Kupjak"; O
Mrkopalj u Mrkoplju; O Frana Krste Frankopana u Brodu na Kupi; O "Petar
Zrinski" u abru s PRO "Plece", "Gerovo" /'Prezid" i "Tre"; te O "Ivan
Goran Kovai" u Vrbovskom s PRO "Moravice", "Severin", "Senjsko",
"Gomirje", "Jablan", "Ljuboina", "Lukovdol" i "Veliki Jadr"
Osnovna glazbena kola Ive Tijardovia u Delnicama.
Srednje kole: gimnazije, trogodinje obrtnike i industrijske kole i srodne
etverogodinje kole. Nalaze se u Delnicama, Moravicama (Vrbovsko) i abru.
Jedan od pokazatelja depopulacije Gorskog kotara je i broj upisane djece u prvi razred
osnovne kole. U narednoj tablici prikazujemo i usporeujemo te podatke.
27
Tablica br. 6: Broj upisane djece u prvi razred osnovnih kola Gorskog kotara
kola
abar
Delnice
Vrbovsko
Brod Moravice
Fuine
Lokve
Mrkopalj
Ravna Gora
Skrad
Gorski kotar
2007/08
2008/09
31
44
38
5
16
11
9
16
8
178
22
54
37
5
14
5
8
19
3
167
Razlika
08/09 07/08
-9
+ 10
-1
0
-2
-6
-1
+3
-5
- 11
2009/10
29
48
35
8
10
5
7
10
13
165
Razlika
09/10 08/09
+7
-6
-2
+3
-4
0
-1
-9
+ 10
-2
Izvor: PINS d.o.o.; Izvjetaj o obrazovanju, 2009. godina
- planirani upis
Ako gledamo prosjean broj djece upisane u prve razrede osnovne kole na podruju
Gorskog kotara moemo konstatirati da je taj broj u opadanju (178 djece upisanih u prvi
razred 2007, naprema 165 djece planirane za upis u prvi razred u 2009. godini).
Najmanji broj upisane djece u prvi razred je u opinama Brod Moravice, Lokve i
Mrkopalj dok Gradovi abar, Delnice i Vrbovsko upisuju najvie prvaia u svoje kole.
Saetak:
U svim opinama i Gradovima stupanj naobrazbe stanovnitva je dosta slian.
Najvei postotak stanovnitva ima zavrenu osnovnu kolu, zatim slijede
trogodinja i etverogodinja srednja kola. Udio visoko obrazovanih ispod je
prosjeka RH. Zabrinjava i sve manji broj djece koji se upisuju u prvi razred
osnovnih kola. Taj broj svake godina varira u svim opinama i Gradovima, ali je
apsolutni broj za itavo podruje negativan.
28
2.3. Zaposlenost
Premda je uravnoteeni policentrini razvoj jedan od postulata regionalnog razvoja,
u RH je prisutan njihov neravnomjeran razvoj. U naoj upaniji takoer su prisutne
znaajke subregionalnih razlika. Tako, primjerice, znatne razlike postoje u iskazanim
pokazateljima ukupnog prihoda, rashoda, broju poduzetnika i zaposlenih.15
U nastavku slijedi prikaz ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama prema
podrujima nacionalne klasifikacije djelatnosti NKD 2002. u 2007. godini po
Gradovima i opinama Gorskog kotara.
Podaci o zaposlenima16 u pravnim osobama prikupljeni su od Dravnog zavoda za
statistiku, a dobiveni su provedbom godinjeg izvjetaja o zaposlenima i isplaenoj neto
plai za mjesec oujak.
15
16
ROP, Primorsko-goranske upanije, 2008. godina, str. 57
ZAPOSLENI - su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na odreeno ili
neodreeno vrijeme, neovisno o duini radnog vremena i vlasnitvu pravne osobe. U zaposlene
ukljuujemo pripravnike/vjebenike, osobe na rodiljnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz
bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. U zaposlene spadaju i osobe koje
rade u vlastitom trgovakom drutvu, poduzeu, obrtu ili slobodnoj profesiji.
29
Tablica br. 6: Zaposleni u pravnim osobama prema podrujima nacionalne klasifikacije djelatnosti NKD 2002. u 2007. godini
Grad/Opina
ABAR
DELNICE
VRBOVSKO
BROD MORAVICE
FUINE
LOKVE
MRKOPALJ
RAVNA GORA
SKRAD
GORSKI KOTAR
133
206
105
2
37
28
48
48
49
656
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
9
0
0
0
0
9
745
106
394
5
130
169
88
481
17
2135
1
50
31
0
20
3
0
0
80
185
64
297
88
0
10
0
5
7
22
493
41
149
218
4
5
24
19
84
5
549
2
48
29
0
31
1
0
11
5
127
11
131
225
8
16
19
6
23
12
451
9
40
14
0
1
0
0
2
1
67
6
49
34
7
4
11
0
25
4
140
118
385
125
5
6
6
6
6
74
731
103
138
142
25
37
29
22
48
27
571
24
87
32
1
3
10
0
0
0
157
1
77
24
0
4
3
27
4
1
141
UKUPNO
1258
1763
1461
57
313
303
221
739
297
6412
Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije za 2008. godinu
A poljoprivreda, lov i umarstvo

B ribarstvo
C- rudarstvo i vaenje
D preraivaka industrija
E opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom
F - graevinarstvo
G trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo
H hoteli i restorani
I prijevoz, skladitenje i veze
J financijsko posredovanje
K poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
L javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
M - obrazovanje
N zdravstvena zatita i socijalna skrb
O ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti
30
U Gorskom kotaru, prema prosjeku 2007. godine, glavna gospodarska podruja koja okupljaju najvie zaposlenih su preraivaka industrija (33 %),
javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (11%), poljoprivreda, lov i umarstvo (10 %), trgovina na veliko i malo (9 %), obrazovanje
(9%).
Tablica br. 7: Zaposleni u pravnim osobama prema podrujima nacionalne klasifikacije djelatnosti NKD 2002. u 2006. godini
Grad/Opina
ABAR
DELNICE
VRBOVSKO
BROD MORAVICE
FUINE
LOKVE
MRKOPALJ
RAVNA GORA
SKRAD
GORSKI KOTAR
140
215
119
3
36
32
47
54
53
699
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
6
0
0
0
0
6
709
83
392
3
136
175
87
524
16
2125
5
48
34
0
20
3
0
0
88
198
61
238
73
0
3
23
4
7
16
425
83
130
203
3
15
43
18
70
5
570
1
35
32
0
32
2
0
7
5
114
12
166
227
10
18
14
6
13
12
478
9
33
14
0
1
0
1
2
2
62
7
44
25
3
2
11
0
26
3
121
117
446
123
4
4
5
7
5
4
715
100
132
139
22
37
22
23
48
27
550
23
80
30
1
4
9
0
0
0
147
17
71
6
0
2
1
29
5
1
132
UKUPNO
1284
1721
1417
49
316
340
222
761
232
6342
Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije za 2007. godinu
Usporeujui 2006. i 2007. godinu moe se primijetiti trend poveanja ukupnog broja zaposlenih. U djelatnosti graevinarstva zamjetan je porast
zaposlenih, dok se u preraivakoj industriji i umarstvu poinje pojavljivati trend smanjenja zaposlenih.
U sljedeoj tablici izloena je analiza nezaposlenih stanovnika s obzirom na spol i kolske tj. strune kvalifikacije.
31
Tablica br. 8: Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja i spolu, stanje na dan 31.12. 2008.
Ispostava
UKUPNO
Bez kole i
nezavrena
osnovna kola
Osnovna kola
S za
zanimanja do 3
god. i kola za
KV i VKV
radnike
S za
zanimanja u
trajanju od 4 i
vie godina
Gimnazija
Prvi stupanj
fakulteta,
struni studij i
via kola
Fakulteti,
akademije,
magisterij,
doktorat
Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene
ABAR
148
79
20
8
45
25
36
16
25
18
10
6
5
3
7
3
DELNICE
801 534
109
65
213 155
216 118
164 124
57
43
24
17
18
12
VRBOVSKO
454 285
20
8
165 112
136
72
110
78
10
8
9
7
4
Izvor: HZZ, Podruna sluba u Rijeci, veljaa 2009.
Kako bi odmah prilikom izrade ovog dokumenta vidjeli kakav utjecaj ima globalna gospodarska kriza na podruje Gorskog kotara, usporeujemo
podatke o nezaposlenim osobama iz prosinca 2008. godine s podacima iz veljae 2009. godine.
32
Tablica br. 9: Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja i spolu, veljaa 2009.
Ispostava
UKUPNO
Bez kole i
nezavrena
osnovna kola
Osnovna kola
S za
zanimanja do 3
god. i kola za
KV i VKV
radnike
S za
zanimanja u
trajanju od 4 i
vie godina
Gimnazija
Prvi stupanj
fakulteta,
struni studij i
via kola
Fakulteti,
akademije,
magisterij,
doktorat
Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene
ABAR
175
89
18
7
50
29
48
19
29
16
14
9
7
4
9
5
DELNICE
903 590
107
62
241 173
254 129
185 141
67
52
26
19
23
14
VRBOVSKO
510 300
20
8
183 122
165
73
116
77
12
11
10
8
4
1
Izvor: HZZ, Podruna sluba u Rijeci, veljaa 2009.
KOMENTAR:
Usporedbom podataka iz prethodnih tablica vidi se da je u 3 mjeseca na podruju Gorskog kotara bez posla ostalo 185 ljudi, to je znaajan broj za
podruje koje ima oko 10000 radno aktivnog stanovnitva (priblino 2%).
33
Tablica br. 10: Zaposlenost u javnom sektoru na podruju Gorskog kotara

R.br.
Grad/Opina
1.
DELNICE
2.
VRBOVSKO
3.
ABAR
4.
FUINE
5.
LOKVE
6.
MRKOPALJ
7.
RAVNA GORA
8.
SKRAD
9.
BROD MORAVICE
10.
UKUPNO
Zaposl. u javno komun.poduzeima
Zaposleni u
Osnovnim
kolama
Zaposleni u
djejim vrtiima
Ukupan broj
zaposlenih
% zaposlenih u
javnom sektoru u
odnosu na
ukupan broj
zaposlenih
70
68
12
2070
7,25
27
72
2039
5,05
70
1766
4,47
11
37
609
8,37
25
414
7,25
25
444
6,98
32
1032
3,77
30
463
6,91
24
267
9,74
123
383
35
9104
5,94
Izvor: PINS d.o.o., Izvjetaj o zaposlenosti u javnom sektoru, oujak 2008. godine
34
U prethodnoj tablici prikupljeni podaci nam pokazuju broj zaposlenih stanovnika u javnom sektoru. Ovi podaci slue za usporedbu sa zaposlenima u
privatnom sektoru, te na taj nain moemo usporediti omjer zaposlenih u privredi sa zaposlenima u javnom sektoru.
Postotak zaposlenih u javnom sektoru najvei je u opini Brod Moravice 9,74%, dok je najmanji postotak u opini Ravna Gora 3,77%. Mogue je
zakljuiti da je privatni sektor najrazvijeniji u opinama i gradovima gdje je najmanji postotak zaposlenih u javnom sektoru.
35
Tablica br. 11: Zaposlenost i broj polaznika kole i vrtia

Redni
broj
Grad/opina
1.
2.
3.
ABAR
DELNICE
VRBOVSKO
BROD
MORAVICE
FUINE
LOKVE
MRKOPALJ
RAVNA GORA
SKRAD
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
GORSKI KOTAR
Broj
Broj
zaposlenih djece
nastavnika u O
u O
Broj
Broj
uenika/broj zaposlenih
nastavnika
teta u
vrtiima
Broj
djece u
djejim
vrtiima
Broj
teta/broj
djece u
vrtiima
Broj
profesora
u
srednjim
kolama
Broj
djece u
srednjim
kolama
49
45
56
247
393
354
5,04
8,73
6,32
6
11
7
79
74
39
13,17
6,73
5,57
19
35
40
77
268
225
Broj
prof.
/broj
djece u
srednjim
kolama
4,05
7,66
5,63
17
27
23
17
18
17
269
58
102
67
78
134
73
1506
3,41
3,78
2,91
4,59
7,44
4,29
5,60
1
2
1
1
2
1
32
10
24
16
25
25
22
314
10
12
16
25
12,5
22
9,81
94
570
6,06
Izvor: PINS d.o.o., Izvjetaj o broju uenika i nastavnika po kolama, oujak 2008. godine
Kao jedan od pokazatelja kvalitete odgoja i obrazovanja mogu se promatrati broj djece/teta i broj uenika/nastavnik, odnosno profesor za
srednju kolu. Iz tablice je vidljivo da u vrtiima jedna teta dolazi u prosjeku na 13,17 djece u abru, odnosno na 5,57 djece u
Vrbovskom. Isto tako prikazan je omjer nastavnika/profesora na uenike po osnovnim i srednjim kolama. U osnovnim kolama broj uenika po
nastavniku najmanji je u Lokvama 2,91, dok je najvei u Delnicama 8,73. S obzirom na navedene pokazatelje za oekivati da je najkvalitetnija
nastava u razredima s najmanjim brojem uenika/nastavniku ili profesoru, (ovo sve pod uvjetom da se nastava odvija u jednoj uionici za 1 razred, a
ne 1. i 2. razred skupa i sl.) Ovdje napominjemo da svi zaposleni u osnovnim i srednjim kolama nisu s podruja Gorskog kotara, ve dio nastavnika
i profesora dolazi na rad iz drugih mjesta i gradova PG.
36
Saetak:
Najvei broj zaposlenih je u drvno preraivakoj industriji, zatim u javnom
sektoru i umarstvu.
Nezaposlenost na podruju prati trend obrazovanosti. Najvei postotak
nezaposlenih je u radnikim zanimanjima, tj. sa zavrenom osnovnom kolom te
trogodinjom srednjom kolom. U nezaposlenima vei udio ine ene - na podruju
koje obuhvaa ispostava Delnice taj udio dosee 65%.
37
3. Gospodarstvo
U prethodnom smo poglavlju ve vidjeli kratki pregled gospodarskih grana kroz analizu
zapoljavanja stanovnika Gorskog kotara. Tree pak poglavlja donosi opirniju analizu
gospodarskih djelatnosti koje nalazimo u Gorskom kotaru. Bitna znaajka privrednog
razvoja regije je da su vlastite investicijske mogunosti relativno male, a veliki je
problem i odlazak mlade strune snage u urbana sredita.
3.1. Znaajne gospodarske grane

Subregije 17 Primorsko goranske upanije (Primorje, Otoci, Gorski kotar) nisu jednako
razvijene i ne razvijaju se ujednaeno. Najvei broj poduzetnika (51,1%) i najvei broj
zaposlenih (55,7 %) ima u Gradu Rijeci. U Rijeci se ostvaruje pretenih 60,5% ukupnog
prihoda PG-a, ali i gotovo cijelih 88,6% razlike prihoda i rashoda. Posljednji podatak
pokazuje koncentraciju velikih i srednjih poduzetnika u Rijeci, lake dobivanje veih
poslova kao i manje trokove poslovanja.
Gorski kotar karakteriziraju potencijali i kapaciteti umarstva te drvne industrije.
Kapaciteti prerade drva u kojima prevladava primarna prerada drva i relativno gruba
prerada namjetaja nije dovoljno pridonijela razvoju Gorskog kotara. Poljoprivredna
proizvodnja nema razvojno znaenje, dok su turistiko-ugostiteljski resursi jo uvijek
nedovoljno iskoriteni.
Veliki problem Gorskog kotara predstavlja odlazak mlade strune snage u bliska urbana
sredita Rijeku i Zagreb. Vlastite investicijske mogunosti regije su izrazito male.
17
ROP Primorsko goranske upanije, str. 9, 2008. godina
38
Tablica br. 12: Pokazatelji gospodarstva po gradovima i opinama Gorskog kotara u 2006. godini
Grad/Opina
Brod
Moravice
abar
Delnice
Fuine
Lokve
Mrkopalj
Ravna
Gora
Skrad
Vrbovsko
UKUPNO
GORSKI
KOTAR
BROJ
TVRTKI
M
S V
UKUPNO
UKUPNO
PROSJEAN BROJ
ZAPOSLENIH
M
S
V
UKUPNO
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
24
6.520.748
6.520.748
6.541.308
6.541.308
12
0,5
31
101
23
17
12
0
1
1
1
0
1
0
0
0
0
179.905.400
159.028.599
16.683.348
30.392.119
16.640.515
0
68.836.091
116.693.669
42.384.296
0
250.772.522
0
0
0
0
430.677.922
227.864.690
133.377.017
72.776.415
16.640.515
174.734.981
155.566.783
16.226.175
30.522.948
16.404.126
0
67.925.581
120.183.371
40.149.899
0
246.307.297
0
0
0
0
421.042.278
223.492.364
136.409.546
70.672.847
16.404.126
402
488
64
94
33
0
102
209
132
0
632
0
0
0
0
32,31
5,78
11,37
12,55
2,75
41
51.681.149
82.514.185
134.222.334
53.698.151
81.261.018
134.959.169
183
414
13,88
10
69
0
1
0
0
18.320.098
106.578.555
0
21.763.699
0
0
18.320.098
128.342.254
16.878.302
111.306.421
0
37.397.130
0
0
16.878.302
148.703.551
43
399
0
254
0
0
4,3
9,33
328
585.750.531
332.218.940
250.772.522
1.168.741.993
581.879.195
346.916.999
246.307.297
1.175.103.491
1718
1111
632
10,3
Izvor: HGK, Gospodarski profil Primorsko-goranske upanije u 2006. godini
KOMENTAR:
Vidljivo je da se gospodarstvo Gorskog kotara temelji na malim poduzetnicima, koji zapoljavaju i najvei broj ljudi. Mali i veliki poduzetnici
ostvaruju viak prihoda u odnosu na rashode, dok su srednji poduzetnici u 2006. godini u poslovanju ostvarili vee rashode u odnosu na prihode.
39
Tablica br. 13: Poslovanje trgovakih drutava po gradovima i opinama Gorskog kotara 2005-2007. godina
Grad/Opina
Brod
Moravice
abar
Delnice
Fuine
Lokve
Mrkopalj
Ravna
Gora
Skrad
Vrbovsko
UKUPNO
GORSKI
KOTAR
BROJ TVRTKI
%
05/07
PROSJEAN BROJ
ZAPOSLENIH
%
2005
06
07
05/07
10.977.652
159,8
29
12
18
62,1
421.042.278
223.492.364
136.409.546
70.672.847
16.404.126
462.946.346
292.606.929
159.774.272
70.160.509
15.006.514
654,6
128,3
124,6
97,6
108,0
204
569
276
241
35
1034
590
273
226
33
1171
732
329
229
38
574,0
128,6
119,2
95,0
108,6
125.272.402
134.959.169
155.912.793
124,5
591
597
597
101,0
197,5
127,7
11.743.014
138.196.542
16.878.302
148.703.551
23.153.786
162.904.707
197,2
117,9
23
600
43
653
40
735
173,9
122,5
177,1
794.800.447
1.175.103.491
1.353.443.508
170,3
2568
3461
3889
151,4
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
%
05/07
2005
2006
10.583.363
184,8
6.868.028
6.541.308
430.677.922
227.864.690
133.377.017
72.776.415
16.640.515
475.729.403
296.232.671
171.234.100
72.283.223
15.106.821
616,5
138,2
137,2
98,2
106,3
70.723.252
227.982.615
128.205.030
71.920.514
13.889.050
133.807.979
134.222.334
152.560.227
114,0
11
81
12.243.911
114.011.197
18.320.098
128.342.254
24.184.886
145.616.159
389
769.909.626
1.168.741.993
1.363.530.853
2005
06
07
2005
2006
20
24
25
5.728.361
6.520.748
33
97
21
19
12
32
102
24
18
12
39
123
29
21
11
77.164.927
214.295.769
124.828.036
73.624.311
14.205.135
38
43
49
9
71
10
70
320
335
2007
2007
Izvor: FINA, Baza podataka HGK, 18.06.2008.
KOMENTAR:U periodu od 2005-2007 vidljivo je poveanje broja tvrtki, a time i povean broj zaposlenih. Prema dostupnim podacima o
poslovanju gospodarstva u razdoblju do 2007. godine, vidljiv je trend uspjenog poslovanja gospodarstva. Ukupni prihod poduzetnika u Gorskom
kotaru je u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu povean za 77,1 %, uz istovremeni porast ukupnih rashoda za 70,3 %.
40
Tablica br. 14: Usporedba broja obrtnika u Gorskom kotaru prema

udruenjima obrtnika
Red. br.
1.
2.
3.
Udruenje obrtnika
abar
Delnice
Vrbovsko
UKUPNO
2008.
192
405
237
834
2006.
107
411
169
687
Razlika
+ 85
- 6
+ 68
+ 147
Indeks
179
98
140
121
Izvor: Obrtni registar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, stanje na dan 31.12.2008.
Vidljivo je da je na podruju koje obuhvaaju udruenja obrtnika u periodu od 2006. do

2008. godine ukupno otvoreno 147 novih obrta.
Meutim kako je krajem 2008. gospodarska kriza zahvatila i Gorski kotar u narednoj
tablici prikazujemo podatke o otvorenim i zatvorenim obrtima u 2008. godini.
Tablica br. 15: Otvoreni i zatvoreni obrti u 2008.g.
ABAR
DELNICE
VRBOVSKO
OTVORENI
ZATVORENI
1.1.2008.
31.12.2008.
4
29
14
9
33
17
197
409
234
192
405
237
Izvor: Obrtni registar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, stanje na dan 31.12.2008.
Podaci nam pokazuju da uzlazni trend u otvaranju obrta prestaje, te se nalazimo na

prekretnici. Ve u 2008. godini vie obrta je zatvoreno nego to je novih obrta otvoreno.
Za potrebe izrade stratekog dokumenta izvreno je anketiranje poduzetnika na
podruju Gorskog kotara. Anketiranje je provedeno tijekom studenog 2008. godine.
Rezultati ankete pokazali su sljedee; 33 ispitana poduzetnika u trenutku provoenje
ankete (listopad, 2008) zajedno su zapoljavala oko 260 ljudi. Broj ne moemo tono
utvrditi jer neki nisu naveli toan broj zaposlenih radnika. Broj radnika koja su 33
ispitanika zapoljavala tri godine prije provoenja ankete iznosio je oko 151. Od 33
ispitana poduzetnika njih najvie (70%) svojoj opini kao mjestu za voenje poslova daje
ocjene 3 i 4. Iz ove ankete proizlazi da je prosjena ocjena koje ja dodijeljena opinama na
podruju Gorskog kotara 3 (na ljestvici gdje je 1 loe, a 5 dobro). Dva poduzetnika
smatraju da je opina dobro mjesto za voenje poslova, dok njih etvero smatra da je
opina loe mjesto za voenje poslova. Poduzetnici vrlo razliito razmiljaju o stvarima
koje bio opina mogla napraviti da bi postala bolje mjesto za voenje poslova. Dok neki
smatraju da opina poduzima sve sto je njenoj moi te za neuspjeh krive pasivnost samih
stanovnika, drugi smatraju da bi opine poduzetnicima trebale pruati puno veu potporu,
da bi se trebalo vie ulagati u razvoj infrastrukture i turizma, da bi birokratske postupke
trebalo ubrzati i napraviti realne planove za razvoj opina. Kod komentara na poslovnu
klimu vie se ispitanih poduzetnika ali na ''namjetene'' natjeaje, na sklapanje poslova
preko poznanstava i veza, a jedan ispitanik istie da se sve gleda kroz stranaku
pripadnost. Vie ispitanih poduzetnika naglaava kako bi opine trebale vise pomagati
poduzetnicima i onima koji razmiljaju da to postanu, te da bi opine trebale poticati
poduzetniki duh stanovnika Gorskog kotara.
41
3.2. Poljoprivreda
Poljoprivredna kuanstva prema ukupno raspoloivom zemljitu, koriteno
poljoprivredno zemljite i broj parcela, prema Popisu poljoprivrede 2003. (1. lipnja 2003.)
iznosi:
Tablica br. 16. Poljoprivredna kuanstva i koritena poljoprivredna zemljita
Broj poljoprivrednih kuanstava
Ukupno raspoloiva povrina zemljita
Koriteno poljoprivredno zemljite
Broj parcela koritenog polj. zemljita
3.085
6.675,82 ha
3.304,62 ha
14 800
Koriteno poljoprivredno zemljite (1. lipnja 2003.)

- livade
- panjaci
- oranice i vrtovi
- vonjaci
- povrtnjaci (na okunici, vlastite potrebe)
U ha
2.194,38
534,24
258,70
82,18
33,77
Izvor: Popis poljoprivrede, 2003.
Na podruju Gorskog kotara u cjelini je gotovo zanemarena voarska, ratarska i stoarska

proizvodnja i ona samo vrlo malim dijelom pokriva vlastite potrebe. Razvoj
poljoprivredne i stoarske proizvodnje ograniavaju sljedei faktori: usitnjenost
poljoprivrednih gospodarstava, oteani uvjeti proizvodnje u brdsko-planinskim krajevima
i nedovoljna javna poticajna sredstva koja bi te uvjete ublaila, nedovoljna tehnoloka
opremljenost, pomanjkanje sredstava za investicije, neorganiziran otkup i otean plasman.
Poljoprivredom se danas u Gorskom kotaru bavi svega 3,3 % stanovnitva, a
poljoprivredne povrine ine oko 4,3 % ukupnog prostora. Mora se naglasiti da je prostor
pod livadama i panjacima znaajan resurs, te bi se poticajnim mjerama mogli osigurati
preduvjeti za razvoj stoarstva na brdsko planinskim podrujima. Koritenje moderne
tehnologije znatno bi olakalo rad u poljoprivredi.
S obzirom na veliinu obradivih povrina i usitnjenost posjeda ne moe se oekivati
znaajnije organizirana poljoprivredna proizvodnja, ali se u okviru obiteljskih
gospodarstava moe oekivati uzgoj tradicionalnih kultura. Te kulture su: merkantilni i
sjemenski krumpir, kupus, kelj, stona repa, kukuruz za krmu, sijeno, uzgoj ljekovitog i
aromatinog bilja, gljiva, jagoda, kupina, ribiza i ostalog voa. Za plantani uzgoj
prikladni su borovnica i ljeska.
Podruje itavog Gorskog kotara obiluje mnotvom samoniklog ljekovitog, aromatskog i
zainskog bilja i jestivih gljiva. Za komercijalnu berbu znaajnije su ove vrste gljiva:
vrganj, peurka, sunanica, smrak, rujnica, velika gnojitarka, blagva, puhara, lisiarka i
srnjaa. One ine 70 % berbe gljiva u Gorskom kotaru.
Blizina trita Rijeke, Hrvatskog primorja i otoka povoljna je okolnost za plasman povra,
gljiva, voa, aromatskog i zainskog bilja te mlijeka i mesa. Za oekivati je razvojne
pomake u gospodarstvima koje e kombinirati poljoprivrednu i stoarsku proizvodnju.
Plasman poljoprivrednih proizvoda i njihovih preraevina kroz neki od oblika ruralnog
turizma na samom poljoprivrednom gospodarstvu, svakako ima perspektivu jer se na taj
nain postie daleko vea cijena samog proizvoda.
Najvanije poljoprivredne kulture: krumpir, kupus i kelj, kukuruz, stona repa, ostalo
povre;
42
Vrste voaka: jabuke, kruke, trenje, ljive, orasi;

Nain uzgoja:18
jagode, maline (intenzivan plantani uzgoj, prosjena veliina parcela - 1000 m2)
krumpir (intenzivan ratarski uzgoj, prosjena veliina parcela -1000 m2)
ostalo povre (ekstenzivan nain uzgoja -za vlastite potrebe, prosjena veliina
parcela - 100 m2)
proizvodnja meda - ekstenzivan nain proizvodnje.

Broj uzgajivaa goveda u Gorskom kotaru:19
ukupni broj uzgajivaa s 3 i vie krava je 106
od toga 81 gospodarstvo ima 3 - 6 krava
na 20 gospodarstava dre 7-16 krava
samo 5 uzgajatelja dri preko 16 krava
broj uzgajivaa s 1 - 3 krava iznosi cca 100-150

Struktura uzgajivaa goveda na podruju Gorskog kotara prema starosnoj dobi:20
66 uzgajivaa u dobi do 55 godina
13 uzgajivaa u dobi do 60 godina
27 uzgajivaa u dobi preko 60 godina

Broj goveda na podruju Gorskog kotara je 984 grla, od ega 905 muznih krava i 79
mesnih goveda u sustavu krava-tele21.
Proizvodnja mlijeka na podruju Gorskog kotara je u opadanju, to se vidi iz podataka o
koliini otkupljenog mlijeka, koja je u 2005 godini iznosila 1 722 605 litara, dok je u 2006
godini koliina otkupljenog mlijeka iznosila 1 479 200 litara22.
18
19
20
Plan lokalnog razvoja mikroregije GK, str. 34.

HZPSS Odsjek Primorsko goranske upanije (2007.g.), Hrvatski Stoarski centar (2009.g.)
HZPSS Odsjek Primorsko goranske upanije (2007.g.)
21
Analiza stanja i perspektive razvoja govedarske proizvodnje na podruju PG, str. 9, (2007.g.)
22
Hrvatski stoarski centar (2009.g.)
43
Tablica br. 17. Brojno stanje stonog fonda na podruju Gorskog kotara po vrstama stoke
JLS
GOVED KOKOI/
DIVLJA
O
PILII KONJI KOZE KUNII
OVCE
MAGARCI
/MULE/
PATKE SVINJE PURE MAZGE
Delnice
37
38
894
30
15
26
abar
65
198
273
21
33
122
102
205
Vrbovsko
Brod
Moravice
Ravna
Gora
354
1470
80
64
1136
11
20
20
30
51
256
106
17
47
10
Fuine
115
136
55
146
Mrkopalj
195
235
20
160
42
18
Skrad
33
12
Lokve
20
UKUPNO
102
984
3347
112
107
227
1662
43
343
56
Izvor: Hrvatski stoarski centar 2009.g.
3.3. umarstvo
ume i umarstvo Gorskog kotara znatno su utjecali na razvoj naselja i opstojnost
veinskog dijela stanovnitva. Na podruju Gorskog kotara nalaze se uglavnom autohtone
prirodne ume.Velikoj raznovrsnost umskog pokrova, te izrazitoj visinskoj ralanjenosti
pogoduju razni edafski faktori u prvom redu raznolikost geoloke podloge, reljefa i klime.
Pod umom i umskim zemljitem nalazi se 130 890 ha povrine Gorskog kotara, odnosno
83% povrine. Od toga dravne ume zastupljene su sa 73% ili 95 897 ha, u privatnom
vlasnitvu je 28 155 ha ili 22%, dok ostatkom od 5% povrine uma ili 6 838 ha
gospodare ostale pravne osobe, u prvom redu umarski fakultet u Zagrebu i Nacionalni
park Risnjak.
Za gospodarenje dravnim umama formirano je 1990. godine je javno poduzee Hrvatske
ume d.o.o. na nacionalnoj razini kao centralizirani sustav koji upravlja umama i
umskim zemljitem putem Osnova gospodarenja koje se revidiraju svakih deset godina.
Privatnim umama upravljaju umoposjednici uz pomo strunih slubi umarske
savjetodavne slube, a putem Programa gospodarenja koji se revidiraju takoer svakih
deset godina.
Stanovnici Gorskog kotara oduvijek su bili vezani uz ume, da li se to radilo kroz
privreivanje sredstava za ivot radom u umi ili drvno industrijskim pogonima,
upotpunjavanjem vlastitih fondova sjeom privatnih uma za vlastite potrebe ili prodaju,
odnosno koritenjem sporednih umskih proizvoda.
44
Prirodni resursi/vrijednosti koje lokalno stanovnitvo i lokalna samouprava mogu koristiti,

su uslijed neadekvatne privatizacije, te centraliziranja upravljanja umama i umskim
zemljitem dosta skuene. Drvna industrija je devastirana, koritenje sporednih umskih
proizvoda nedovoljno je organizirano, dok je jedini stalni financijski efekat za lokalnu
samoupravu umski doprinos od 2,5% na prodanu vrijednost drvne mase koju Hrvatske
ume d.o.o. uplauju na raun lokalne samouprave i ta sredstva slue za izgradnju
komunalne infrastrukture. Gospodarenje privatnim umama ogranieno je uslijed
nesreenih imovinsko-pravnih odnosa, malih i rascjepkanih posjeda, te nedovoljne
organiziranosti umoposjednika.
Problem sa kojim su suoene goranske ume takozvano umiranje uma nadilazi
mogunosti lokalne zajednice za rjeavanje istog. Uzroci umiranja uma jo uvijek nisu
dovoljno istraeni i nisu poznati svi razlozi koji dovode do ovog ekolokog problema.
Delnika podrunica Hrvatskih uma zavrila je 2007. godinu s iznimnim poslovnim
proizvodnim i financijskom rezultatima i druga je po ostvarenim rezultatima u unutar
Hrvatskih uma doo. Rebalansirani godinji plan proizvodnje bio je 410.875 m3, a izvren
je sa 415.000 m3. Zalihe iznose pet posto godinjeg plana, dok je za jedanaest mjeseci
prodano 407.332 m3 drvnih sortimenata. Uee vlastitih kapaciteta na sjei i izvlaenju
drvnih sortimenata iznosi 50 posto. Za jedanaest mjeseci ostvarena je dobit od osam
milijuna kuna. Zbog lakeg planiranja nabave i sigurnije opskrbe trupcima hrvatske drvne
industrije Hrvatske ume uvode i 5 godinje ugovore za isporuku.23
umarstvo kao privredna grana i u budunosti predstavljati e bitnu polugu za razvoj
Gorskog kotara, te e veu panju trebati posvetiti organizacijskim i funkcionalnim
zadacima na unapreenju gospodarenja umom i umskim zemljitem npr. bolja i
sveobuhvatna organiziranost umoposjednika, povrat zemljinih zajednica itd.
3.4. Industrija
Gorski kotar u cjelini ima najvee prednosti i resurse u temeljnoj djelatnosti - preradi drva.
U izvozu polufinalnih i finalnih proizvoda od drva prednjae Finvestcorp abar,
Calligaris Ravna Gora, Drvenjaa Fuine, Ravna iz Ravne Gore i Lokve d.d.
umarstvo i bogatstvo drvnom sirovinom i najvanija su dananja, ali i perspektivna
osnova gospodarstva ovog prostora. Zalihe drvne mase su znatne, a umarstvo i drvna
industrija imaju znaajnu tradiciju. Nacionalni dohodak od umarstva nadmauje dohodak
od poljoprivrede. Unato vrlo velikom drvnom bogatstvu i povoljnom geografskom
poloaju, Gorski kotar ne raspolae novim i modernim industrijama koje omoguavaju
adekvatno koritenje prirodnih komparativnih prednosti.
Drvna industrija Finvest, Caligaris, Ravna, Vrata, u posljednje vrijeme je u krizi, dok je
DI Vrbovsko u steaju. Nadlena Ministarstva, tvrtke i strukovna udruenja izradili su
Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira, koju je usvojila Vlada Republike
Hrvatske (NN 114/2004). Izraen je i Operativni program razvoja industrijske prerade
drva za razdoblje 2006-2010 od 12. srpnja 2006. godine i Izmjena i dopuna Operativnog
programa razvoja industrijske prerade drva Republike Hrvatske 2006-2010 od 15. svibnja
2008. godine) po kojem bi se plasiralo 201 mln kuna s ciljem poveanja konkurentnosti i
zauzimanja bolje pozicije na inozemnim tritima. Provedba je ve krenula u 2007. godini
i drava je ve dodijelila 41 mln kuna bespovratnih subvencija (za marketing i istraivanje
trita 2,8 milijuna kuna, na nove tehnologije 16,01 milijun kuna a 22,26 milijuna kuna na
zatitu okolia i energetsku uinkovitost) kako bi se smanjio izvoz trupaca i neobraenog
23
HGK: Gospodarski profil Primorsko-goranske upanije u 2007. godini, str. 56
45
drva a poveala proizvodnja i izvoz finalnih proizvoda. U narednim godinama nastaviti

e se s provedbom Operativnog programa, a trenutno se radi na formiranju burze drva i
centru za istraivanje proizvoda od drva kao i razvoju namjetaja za potrebe izvoza.
Istovremeno HGK pokrenula je program konkretnih aktivnosti u okviru projekta "Drvo je
prvo" sa ciljem udvostruenja potronje drva (sa svega 0,1 m3 po stanovniku).
Drvenjaa d.d. iz Fuina ostvarila je u 2007. godini prihod od 138 mln kuna i dobit 13,3
mln kuna (103,4 mln.kn proizvodnja drvne celuloze, 7,3 jelova graa i 6,9 bukovi
elemenati i 6,1 mln.kn pelete). U Mrkoplju (28.02.2007.) otvoren je novi pogon za
preradu piljevine i drvnog otpada (za Drvenjau, Mrkopalj i Fuine) u ekoloko gorivo
pelete (80% jela i 20% bukva). Time se poveao prihod i rijeio se ekoloki problem
drvnog otpada. Proizvodnja od 6.000 t peleta (godinje) ide u izvoz (Italija, panjolska).
Finvest Corp d.d. iz abra ostvario je u 2007. godini pad (-2%) na domaem tritu, ali je
to nadoknadio na stranom (porast 24,7%), pa je ukupno ostvario porast prihoda za 6,2%
(na 266,3 mln.kn) uz istovremeni porast trokova od 6% (na 261,1 mln.kn) i time ostvario
porast dobiti za 17,6% (na 6,0 mln.kn). U sklopu poticajnih mjera Vlade je i investicija u
proizvodnju lameliranih graevinskih nosaa i peleta u pogonu Gerovo (godinje oko
30.000 tona peleta). Kotlovnica u Gerovu koristi kao gorivo koru, otpad koji se ne moe
preraditi, a proizvodnjom peleta iskoristio bi se sto posto sav nastali otpad u proizvodnji.
Vrijednost investicija iznosi 5,5 mln EUR i otvoreno je tridesetak novih radnih mjesta.
No treba upozoriti na prisutnu tendenciju da sada svi planiraju izgraditi pogone za
preradu peleta a nema dovoljno sirovinske baze za sve te projekte.24
Industrijska prerada drva ve due vrijeme razvojno stagnira. Iako se raspolae s veoma
kvalitetnim sirovinama, stagnacija se javila i zbog nedostatka visokoobrazovanog kadra.
Drvnu industriju potrebno je tehnoloki usavriti i restrukturirati. Trebalo bi stremiti
koritenju resursa: visoki udio domae sirovine trebalo bi koristiti u svim fazama prerade,
trebalo bi se usmjeriti na izvoz i poduzea bi trebala biti raspodijeljena pa svim
jedinicama lokalne samouprave. To bi rezultiralo relativno visokom mogunou
zapoljavanja, visoki udjelom u izvozu upanije, relativno niskim ulaganjima u
pojedinane proizvodne objekte i ekoloki istom djelatnou.
Osnovne komparativne prednosti u preradi drva su:
geoprometni poloaj u blizini veih potroakih centara Zagreba i Rijeke, te

relativno lak pristup pomorskoj luci Rijeka to nudi mogunost transporta robe
morem. Od velike su vanosti i blizine trita susjednih zemalja i Europske unije;
umski fond je mjeovitog sastava s udjelom crnogorice od oko 60 % i bjelogorice

od oko 40 % (jela i bukva) i njegova neposredna blizina uz preraivake kapacitete:
povoljna ponuda kvalificiranih radnika s dugogodinjom tradicijom;
postojanje veeg broja pogona s izgraenom energetskom i prometnom

infrastrukturom.
Od drugih industrija biljei se proizvodnja uredskog materijala od papira i tiskarske
usluge, proizvodnja proizvoda od guma, proizvodnja stone hrane, brava, ventila, okova,
slavina, elektrine i druge opreme. Stagnacija drvne industrije prouzroila je ne samo
zastoj ve i veliki pad ukupnih gospodarskih aktivnosti na podruju Gorskog kotara.
24
HGK: Gospodarski profil Primorsko-goranske upanije u 2007. godini, str. 55
46
3.5. Turizam i ugostiteljstvo

Posljednjih desetak godina sve su brojnije investicije na podruju turizma. Podruje
Gorskog kotara postalo je zanimljivija turistika destinacija sve veem broju turista.
Mogunost cjelogodinjeg bavljenja turizmom, iako realna, zasada je jo uvijek
neostvarena. Pojavljuje se sve vei broj poduzetnikih ideja, meutim uvijek prisutan
nedostatak kapitala manjih poduzetnika koi daljnji uspjean razvoj ove djelatnosti.
Gorski kotar obiluje prirodnim znamenitostima, ouvanim okoliem ali i nedovoljno
istraenom kulturnom batinom.
Izradom Glavnog plana razvoja turizma Primorsko goranske upanije postavljene su
smjernice razvoja Gorskog kotara i pojedinih Gradova i opina. Takoer i svi Gradovi i
opine imaju izraen akcijski plan razvoja turizma.
U nastavku su prikazani statistiki podaci vezani za djelatnost turizma.
Slika br. 18: Broj noenja turista u Gorskom kotaru po JLS
BROJ NOENJA
NOENJA TURISTA U GORSKOM KOTARU U PERIODU OD 01.01. 31.12.2008.

40000
35000
30000
25000
20000
15000
10000
5000
0
34170
21705
14817
11721
4267
AR
AB
1894
E
IC
N
EL
VR
KO
VS
BO
O
BR
2900
233
VI
RA
O
CE
E
IN
FU
LO
1877
E
KV
M
LJ
PA
KO
AV
R
NA
RA
SK
D
RA
GRAD/OPINA
Izvor: TZ PG, 31. prosinac 2008.
47
Slika br. 19: Broj dolazaka turista u Gorski kotar po JLS
Broj dolazaka turista u Gorski kotar po JLS

10000
9475
9000
8000
6934
Broj reg. dolazaka
7000
6000
5000
3869
3812
4000
3000
2000
1349
931
1000
465
130
45
0
E
N
EL
IC
VR
VS
BO
KO
A
AB
R
FU
NE
I
KV
LO
E
R
M
PA
KO
LJ
NA
AV
R
O
G
A
R
SK
AD
D
O
R
O
IC
AV
BR
Grad/Opina
Izvor: TZ PG, 31. prosinac 2008.
Iz prethodnih slika moe se vidjeti broj dolazaka turista i broj njihovih noenja. Najvei
broj dolazaka turista u 2008. godini ima na podruju Grada Delnica, zatim slijede Fuine,
Ravna Gora i Mrkopalj. Najvei broj noenja ostvaruje se u Fuinama, nakon njih slijede
Delnice i Ravna Gora. Po broju noenja Gorski kotar ima udio od 0,8% od ukupnog broja
noenja u PG, dok prema dolasku gostiju taj udio u odnosu na PG iznosi 1,2%.
Prosjean boravak gostiju u Gorskom kotaru varira od mjesta do mjesta. Prema
pokazateljima za 2008. godinu gosti se najdue zadravaju na podruju Vrbovskog, u
prosjeku etrnaest dana, dok se najkrae zadravaju u Delnicama, u prosjeku dva dana.
48
Slika br. 20: Broj dolazaka i noenja turista u Gorskom kotaru po mjesecima
u 2008. godini
Dolasci / Noenja
Broj dolazaka i noenja turista po mjesecima u 2008. godini

13000
12500
12000
11500
11000
10500
10000
9500
9000
8500
8000
7500
7000
6500
6000
5500
5000
4500
4000
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
Noenja
Dolasci
10
11
12
Mjeseci
Izvor: Izvjetaj o turistima i noenjima u Gorskom kotaru, PINS, 2009. godina
Iz prikaza broja dolazaka i noenja turista tijekom 2008. godine moe se vidjeti da se na
podruju Gorskog kotara preferira ljetni turizam. Najvei broj dolazaka turista u Gorski
kotar je u srpnju, dok je najvei broj noenja zabiljeen tijekom kolovoza, premda je
znaajan broj dolazaka i u zimskim mjesecima s tim da je krae zadravanje.
49
Tablica br. 21. Smjetajni kapaciteti u Gorskom kotaru

BROJ STALNIH POSTELJA - 2008. GODINA
PLANINARSKI
PANSIONI
ODMARALITA KUANSTVA
DOMOVI
KAMPOVI
OSTALO
POMONE
POSTELJE
28
191
30
64
62
13
10
28
110
50
40
150
85
60
70
70
20
TZO MRKOPALJ
296
120
18
54
24
80
40
TZO RAVNA GORA
257
101
110
46
20
TZO SKRAD
37
18
19
1997
392
332
316
134
676
85
62
196
UKUPNO
HOTELI, MOTELI
TZG ABRA
280
55
122
75
TZG DELNICE
458
107
41
119
TZG VRBOVSKO
126
TZO BROD MORAVICE
38
TZO FUINE
435
TZO LOKVE
GORSKI KOTAR
Izvor: Izvjetaj o turistima i noenjima u Gorskom kotaru, PINS, 2009. godina
Prosjena godinja popunjenost smjetanih kapaciteta za podruje GK iznosi: 93584/1997 = 46,86 dana.
50
3.6. Infrastruktura
Infrastruktura obuhvaa ceste, eljeznike pruge, naftovod i elektroenergetska rjeenja,
dok u irem smislu ukljuuje i elekrotroopskrbu i vodoopskrbu.
Postojea eljeznika pruga Zagreb - Karlovac Vrbovsko Moravice Delnice Fuine
Plase Rijeka je jednokolosijena pruga, ukupne duine 229 km, svojim velikim
dijelom prolazi kroz Gorski kotar. Povezuje Budimpetu s Jadranskim morem. Pruga je
trasirana prije vie od 130 godina (putena u promet 1873. godine), te po svojim
tehnikim karakteristikama ne zadovoljava potrebe suvremenog tranzitnog prometa. Na
relaciji od Moravica do Rijeke pruga ima karakteristike teke brdske pruge. U tijeku je i
obnova pruge izmeu krljeva i Moravica, postavljanje nove naponske mree i obnova
kolosijeka. Planirani zavretak radova je krajem 2009. godine, ime bi vlakovima trebalo
manje vremena za putovanje od Zagreba do Rijeke.
U cestovnoj mrei Gorskog kotara postoje:
dravne ceste (autocesta Rijeka Zagreb);
upanijske ceste: Zagreb Karlovac Skrad Delnice Rijeka (povijesna cesta
Lujzijana);
cesta Karolina (Karlovac Novigrad na Dobri Bosiljevo Vrbovsko Ravna Gora
Mrkopalj Fuine Meja Bakar Rijeka):
lokalne i nerazvrstane ceste.
Meunarodni Jadranski naftovod JANAF i tankerska luka Omialj predstavljaju moderan
transportni put nafte i naftnih derivata. Naftovod se protee od Omilja preko Krkog
mosta, Fuina i Ravne Gore do Siska, odakle se grana prema Maarskoj i ekoj te BiH i
Srbiji. Kapacitet kontinentalnog naftovoda je 20.000.000 tona godinje.25
Na podruju upanije nalaze se dvije meunarodne zrane luke Rijeka (Krk) i Loinj, te
jedna sportska Grobnik. Zrana luka Rijeka udaljena je od Delnica oko 45 km.
Podruje Gorskog kotara raspolae odreenim resursima povrinskih i podzemnih voda,
od kojih je samo jedan manji dio iskoriten za vodoopskrbu, odnosno za proizvodnju
elektrine energije. Velik dio vode nekontrolirano otjee van granica Gorskog kotara.
Uglavnom su iskoritene vode Lianke i Lokvarke, Zelenog vira i abranke, te Kupice.
Karakteristika ovog podruja je velik broj vodovoda s nekoliko izvora vrlo male
izdanosti. Ukupna min. izdanost svih izvora je 870 l/s, od ega se za vodoopskrbu
koristi oko 100 l/s. Izgradnjom brana stvorena su 3 stalna akumulacijska jezera
Lepenica, Lokvarsko i Bajer. Te vode se koriste za proizvodnju elektrine energije u HE
Vinodol, a snaga postrojenja iznosi 76 MW. Najstarija hidroelektrana u Gorskom kotaru,
izgraena 1922. godine, nalazi se u Zelenom viru kod Skrada, te ima snagu 1,8 MW. Na
rijeci abranki izgraena je HE instalirane snage 2 MW, dok je na rijeci Dobri izgraena
HE Gojak.26
25
PP PG, knjiga 1, 2000. god., str. 168.
26
Starevi, ibid., str. 17
51
Podruje Gorskog kotara prekrivaju tri vodoopskrbna sustava i to: JKP abar, JKP
Delnice i JKP Vrbovsko.Vodoopskrba se suoava s nizom problema, kao npr. skupom
energijom, padom izdanosti pojedinih izvora, mogunou trajnijih oneienja osobito
od infrastrukture (naftovod, autocesta, industrija). Sve vode Gorskog kotara imaju
znaajke stratekih rezervi za vodoopskrbu. U cilju zatite podzemnih voda nuno je
provesti adekvatne zatitne mjere u svrhu ouvanja prirodnih osobina voda. Mogunost
sigurnog rjeavanja vodoopskrbe ovog podruja vezana je za gradnju zajednikog sustava
vodoopskrbe koji se temelji napajanjem iz sliva Lokvarke, te planiranom novom
akumulacijom Kri. Ovim sustavom stvorio bi se ekonominiji sustav vodoopskrbe s
manjim utrokom elektrine energije.27 Da bi se sauvale pitke vode, jedinice lokalne
samouprave zapoele su sa izgradnjom ureaja za proiavanje otpadnih voda naselja i
izgradnja sustava za odvodnju. Prioritet je izgradnja sustava odvodnje u naseljima bez
kanalizacije koja su u neposrednoj blizini podruja utjecaja na podzemne vode i izvorita.
Sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda tek je djelomino rijeen u svega nekoliko
Gradova/opina (Delnice, Lokve i Ravna Gora), dok su ostale JLS zapoele projekte
izgradnje sustava odvodnje fekalnih voda. Kako je rije o projektima s vrlo velikim
ulaganjima, realno je za oekivati da e dovretak ovakvih projekata uslijediti u narednih
desetak godina. Odvodnja otpadnih voda zaostaje za razvojem vodoopskrbe.
Kanalizacijskim sustavom uglavnom upravljaju komunalne organizacije koje upravljaju i
vodoopskrbom. Iste organizacije esto su zaduena i za provoenje drugih komunalnih
djelatnosti (odvoz smea, odravanje i ienje javnih povrina). Zbrinjavanje i
prikupljanje otpada obavljaju komunalna poduzea na tri deponija otpada u Gorskom
kotaru: Sovi laz (Delnice), Cetin (Vrbovsko), Peterkov Laz (abar).
Iako kroz Gorski kotar prolazi plinovod, opskrba stanovnitva plinom ne postoji.
Vodoopskrba i prometna infrastruktura uglavnom zadovoljavaju potrebe stanovnitva. U
vodovodnu mreu prikljueno je oko 80% stanovnika, a odvodnjom je obuhvaeno svega
oko 25%.
27
Regionalni vodoopskrbni sustav Gorskog kotara, Hrvatske vode, VGO Rijeka, VGI Delnice, 2005. godina
52
Saetak:
Gospodarstvo Gorskog kotara prolo je kroz burno razdoblje od 1990. godine od
kada RH prelazi sa socijalistikog na trino gospodarstvo. Propale su vee drvno
preraivake industrije koje su zapoljavale veliki broj radnika, i poljoprivredne
zadruge koje su olakavale poljoprivrednicima rad i opstanak. Kao posljedica ostao
je veliki broj nezaposlenih, i nedovoljno educiranih da se prilagode novim
potrebama za radnom snagom na tritu rada.
Iako se raspolae s veoma kvalitetnim sirovinama, industrijska prerada drva i dalje
stagnira, stagnacija se javila i zbog nedostatka visokoobrazovanog kadra. Drvnu
industriju potrebno je tehnoloki usavriti i restrukturirati.
Poljoprivredna proizvodnja je vrlo oteana zbog usitnjenosti parcela. Ostali razlozi
nerazvijenosti poljoprivrede su i nesklonost prema udruivanju u zadruge i
nedostatak mladog stanovnitva.
Odlazak mlade strune radne snage u bliska urbana sredita Rijeku i Zagreb
predstavlja veliki problem za itavo gospodarstvo ovog kraja.
Podruje Gorskog kotara ima jako dobre preduvjete za razvoj turizma. Broj
postelja i gostiju se iz godine u godinu poveava, ali su jo uvijek potrebne velike
investicije u turistiku infrastrukturu kako bi se dosegle vodee destinacije u
kontinentalnom turizmu. Primjenom i provedbom strategije razvoja turizma, od
sporedne ili usputne djelatnosti turizam bi mogao postati znaajan imbenik u
dugoronom razvoju podruja kao najznaajnija gospodarska grana. Pozornost
treba biti usmjerena prema usklaivanju potreba i mogunosti u turizmu s odrivim
razvojem podruja.
GOSPODARSKA KRIZA UTJECAJ NA GORSKI KOTAR

Gospodarskom krizom se u ekonomiji naziva razdoblje znaajnog negativnog razvoja u
gospodarstvu. Osim toga, gospodarskom krizom se naziva i postojanje negativnog razvoja
ostalih makroekonomskih pokazatelja (npr. razina cijena, nezaposlenost).
Gospodarska kriza zapoela je sredinom 2008. godine, te zahvaa cjelokupno svjetsko
gospodarstvo. Nacionalno gospodarstvo koje pogodi gospodarska kriza trpi najvie zbog
posljedica nezaposlenosti i osiromaenja irokih slojeva stanovnitva, to moe dovesti do
socijalnih nemira. Svjetska gospodarska kriza zahvatila je poetkom 2009. godine i
Republiku Hrvatsku, te se poinju osjeati posljedice krize i na podruju Gorskog kotara.
U analizi stanja je u nekoliko prethodnih poglavlja dana usporedba nekih pokazatelja, npr.
broj otvorenih i zatvorenih obrta u 2008. godini, nezaposlenost.
Iz takvih podataka je vidljivo da negativan trend u gospodarstvu zahvaa i Gorski kotar,
meutim to je tek poetak krize, i teko je ovom analizom stanja utvrditi njezin daljnji
tijek i posljedice.
U drugoj polovici 2008. godine i poetkom 2009. godine zatvoreni su neki proizvodni
pogoni. Rije je za sada o drvno preraivakoj industriji. Bez posla je ostalo nekoliko
stotina stanovnika, a najave nisu blistave.
Za usporedbu radi, dvije stotine ljudi koji ostanu bez posla i ija prosjena neto plaa
iznosi 3.000,00 kn donosi direktan gubitak podruju od najmanje 600.000,00 kn mjeseno
a na gubitku su i gospodarstvenici Gorskog kotara, jer je za toliko manji obrtaj novca u
podruju. Na gubitku su i JLS, koje u svoj proraun nee dobivati sredstva od poreza na
dohodak, kao i drava koja osim to nee imati priljev sredstava u proraun, morati e iz
prorauna izdvajati sredstva za naknade nezaposlenima, zdravstveno osiguranje i sl.
53
4. Drutvene djelatnosti
Drutvene djelatnosti ine uprava, pravosue, udruga graana, politike stranke i druge
organizacije, sport, zdravstvo, kultura, socijalna skrb, te ostale javne usluge. Navedene
funkcije izraz su politiko - teritorijalnog i vjerskog ustroja nekog podruja. One podiu
obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog
stanovnitva, pridonose poveanju socijalne skrbi, osiguravaju nesmetano bavljenje
sportskim aktivnostima, pruaju rekreaciju i odmor stanovnitvu, te ostvaruju
mnogobrojne dugorone ciljeve.
4.1.Dravna uprava i lokalna samouprava
Prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u RH (NN, br. 86/06), Zakona o
lokalnoj upravi i samoupravi (NN, br. 128/99), Zakonu o sustavu dravne uprave (NN, br.
15/00) i Izmjenama i dopunama zakona o sustavu dravne uprave (NN, br. 79/07) na
podruju Gorskog kotara djeluju sljedee institucije:28
Gradovi (3): Delnice, abar i Vrbovsko
Gradsko vijee
gradonaelnik i zamjenik gradonaelnika
upravni odjeli grada
upanijski ured za opu upravu - Matini ured
Opine (6): Brod Moravice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad
Opinsko vijee
opinski naelnik i zamjenik
upravni odjeli opine
upanijski ured za opu upravu - Matini ured
Mjesni odbori
Vijee mjesnog odbora
predsjednik vijea mjesnog odbora
Mjesni zbor graana

Grad/opina je pravna osoba s javnim ovlastima, a mjesni odbori se bave mjesnim
problemima kao pravne osobe s ogranienim ovlastima.
Kratak pregled Gradova i opina Gorskog kotara

GRAD ABAR
Gradsko vijee: 15 lanova
Mjesni odbori: abar, Prezid, Tre, Gerovo, Plece
28
PP PG, str. 109
54
GRAD DELNICE
Mjesni odbori: Delnice, Crni Lug, Luice i Brod na Kupi
GRAD VRBOVSKO
Mjesni odbori: Vrbovsko, Severin na Kupi, Moravice, Gomirje, Jadr-Osojnik, Lukovdol,
Ljuboina, Plemenita
OPINA BROD MORAVICE
Opinsko vijee: 9 lanova
OPINA FUINE
OPINA LOKVE
OPINA MRKOPALJ
OPINA RAVNA GORA
Mjesni odbori: Kupjak, Stara Suica, Stari Laz
OPINA SKRAD
Opinsko vijee: 9 lanova.
Prema Uredbi o ustrojavanju upanijskih ureda (NN, br. 70/08), u Gorskom kotaru postoje
sljedee ispostave u abru, Delnicama i Vrbovskom:
Ured za gospodarstvo,
Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i tehniku kulturu,
Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb,
Ured za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zatitu
okolia,
Ured za turizam,
Ured za opu upravu,
Ured za katastarsko - geodetske poslove i
Ured za imovinsko pravne poslove.
Prema Odluci o sjeditu i podruju na kojima djeluju uprave za obranu i uredi za obranu
(NN, br. 64/99) i Uredbi o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavjeivanja u RH
(NN, br. 11/93), na podruju Gorskog kotara djeluju:
Ured za obranu abar (sjedite abar) za podruje Grada abra,

Ured za obranu Delnice (sjedite Delnice) za podruje Grada Delnica, te opina
Brod Moravice, Lokve, Ravna Gora, Fuine, Skrad i Mrkopalj;
Ured za obranu Vrbovsko (sjedite Vrbovsko) za podruje Grada Vrbovsko.
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN, br. 76/94 i
NN, br. 53/00), Uredbi o sjeditu i podruju na kojem se osnivaju policijske uprave (NN,
55
br. 39/01), Uredbi o graninim prijelazima u RH (NN, br. 97/96 i NN, br.79/05) i Zakona
o vatrogastvu (NN, br. 139/04), na podruju Gorskog kotara djeluju:
Granina policija: Prezid, abar, Zamost, Brod na Kupi,

policijske stanice,
stoeri civilne zatite,
vatrogasne postrojbe.
Prema Zakonu o poreznoj upravi, i Izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi

(NN, br. 67/01 i 77/04), Zakonu o carinskoj slubi RH (NN, br. 67/01), Zakonu o
financijskoj policiji (NN, br. 177/04) i Zakonu o dravnoj reviziji (NN, br. 49/03), na
podruju Gorskog kotara djeluju:
Ispostave Porezne uprave - abar, Delnice i Vrbovsko,

Carinske ispostave - Prezid, abar, Zamost, Brod na Kupi,
Postaje financijske policije - abar, Delnice, Vrbovsko.
Od dravnih tijela i javnih institucija na podruju Gorskog kotara postoje: policijske

postaje Delnice, Vrbovsko i abar, ispostave Porezne uprave Rijeka, ispostave Ureda za
dravnu upravu Rijeka, Ured za obranu Delnice s ispostavom Vrbovsko, Centar za
socijalnu skrb Rijeka s podrunicama, ispostave FINE, drutva Crvenog kria.
4.2. Pravosue
Pravosue se sastoji od sudova raznih razina i nadlenosti, te ostalih segmenata
pravosua.
Sjedite i mjesna nadlenost (podruja) sudova:
upanijski sud u Rijeci nadlean za podruje opinskog suda koji se nalazi u

Delnicama, s ispostavom u abru. U ovim sudovima se nalaze zemljino-knjini
odjeli (gruntovnice);
Opinski sud u Delnicama nadlean za podruje opina Fuine, Lokve, Mrkopalj i
Skrad, te gradova abar i Delnice;
Opinski sud u Vrbovskom nadlean za podruje opina Brod Moravice i Ravna
Gora, te za Grad Vrbovsko;
Prekrajni sudovi se nalaze u abru, Delnicama i Vrbovskom (To su tijela dravne
vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno).
Sjedita mjesna nadlenost (podruja) dravnih odvjetnitva:
upanijsko dravno odvjetnitvo u Rijeci za podruje upanijskog suda u Rijeci;

Opinsko dravno odvjetnitvo u Delnicama za podruje opinskih sudova Delnice i
Vrbovsko.
Javnobiljenika slubena sjedita:
Delnice (1) - za podruja Delnice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Skrad
abar (1) - za podruje abra
Vrbovsko (1) - za podruje opina Brod Moravice i Ravna Gora.

Policijske postaje.
Javni red i sigurnost osigurava javno redarstvo - MUP Delnice.
56
4.3. Zdravstvena zatita

Primarna i sekundarna zdravstvena zatita u Gorskom kotaru provodi se sukladno Zakonu
o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zatiti. U primarnoj zdravstvenoj zatite su
ordinacije (ambulante) ope medicine, zubno-zdravstvene zatite, laboratoriji-zubotehniki, kliniko-biokemijski, jedinice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te za kunu
njegu bolesnika. Specifina zdravstvena zatita prua se za zatitu dojenadi i predkolske
djece, kolske djece, mladei i studenata te za zdravstvenu zatitu ena. Ovu zatitu
provode specijalisti - pedijatri i kolske medicine. Stacionarne zdravstvene zatite
(bolnice) u Gorskom kotaru nema.
Jedinice zdravstvene zatite i socijalne skrbi: abar, Delnice, Fuine, Lokve, Mrkopalj,
Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko.
Domovi zdravlja - abar, Delnice i Vrbovsko;

Ambulante - Lokve, Mrkopalj, Fuine, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice;
Ljekarne - abar, Mrkopalj, Delnice, Fuine, Vrbovsko, Skrad, Ravna Gora;
Zavod za zdravstveno osiguranje - abar, Delnice i Vrbovsko;
Centar za socijalni rad - abar, Delnice i Vrbovsko.
Mirovinsko i invalidsko osiguranje abar, Delnice i Vrbovsko.
Sluba hitne medicinske pomoi organizirana je sa sjeditem u Delnicama (1 ordinacija, 8

vozila, od toga 6 sanitetskih), Vrbovskom (1 ordinacija, 3 vozila - sanitetska) i abru (3
ordinacije, 3 vozila - sanitetska).29
4.4. Udruge graana
Ustavno je pravo graana i drugih pravnih subjekata na interesno udruivanje. U Gorskom
kotaru, primjerice, djeluju:
Nevladine udruge: lokalne udruge planinara, lovaca, ribolovaca, gljivara, ekologa,

itd.
Politike stranke
Katolika crkva je najzastupljenija vjerska zajednica. Crkve u Gorskom kotaru

pripadaju Rijeko-senjskoj nadbiskupiji sa sjeditem u Rijeci. U Moravicama
djeluje Srpska pravoslavna crkva;
Kulturne ustanove: Sukladno potrebama puanstva za raznovrsnim kulturnim

sadrajima, u Gorskom kotaru djeluje nekoliko kulturnih organizacija: kulturne
ustanove (Matica hrvatska, ogranci Delnice i abar); domovi kulture i drutveni
domovi; videoteke; kulturno - umjetnika drutva; amaterska drutva; knjinice i
itaonice; muzeji, galerije i muzejske zbirke itd.
Sportske udruge - Postoje brojni sportski klubovi i udruge regionalnog i lokalnog

znaenja. Od sportova su zastupljeni: nogomet, skijanje, koarka, rukomet, kuglanje,
orijentacijsko tranje, plivanje, streljatvo, ah.
Prema podacima Ureda dravne uprave u PG, Ispostave u Delnicama na podruju
Gorskog kotara ukupno je registrirano 216 udruga.
29
Izvor: Izvjee o organizacijskoj strukturi i kadrovima na dan 31.12.2002., Upravni odjel za zdravstvo i
socijalnu skrb PG
57
Saetak:
Drutvena infrastruktura na podruju je dosta dobro razvijena, ali je jo uvijek
veliki broj stanovnika podruja pasivan glede drutvenih zbivanja. Razvijenost
civilnog drutva i drutvenog kapitala mjeri se brojem aktivnih udruga, kojih na
podruju Gorskog kotara ima dvije stotine i esnaest i promjenama koje one donose.
Stanovnitvo se treba dodatno samo organizirati i obogatiti svoj drutveni ivot.
58
5. SWOT ANALIZA
SWOT analiza oznaava nain analiziranja koji se temelji na promatranju snaga,
mogunosti, slabosti i prijetnji svakog od podruja koje se analizira. Ovakav tip analize
zovemo SWOT jer dolazi od poetnih slova engleskih rijei za snagu, mogunosti,
slabosti i prijetnje (Strengths, Weaknesses, Opportunities i Threats).
Podruje
SNAGE
PRIRODNE
OSOBITOSTI
-planinski isti zrak

visoke kakvoe
-klima koja donosi
snijeg zimi, a
svjeinu ljeti
-visoka bioloka
raznolikost
planinskog eko
sustava
MOGUNOSTI
-brdsko-planinski zakon
-nedovoljno
koritenje prirodnih
-brojne nacionalne i
meunarodne deklaracije i resursa
potpore za zatiena
-slaba ureenost i
podruja
odravanje okolia
-prisustvo alternativnih
izvora energije (vjetar,
voda)
-izvori vode
-popularnost
zimskih sportova
-zatiena podruja
-blizina mora
-prirodne ljepote
-potencijali za
poljoprivrednu
proizvodnju
-raspoloive sirovine
SLABOSTI
-izoliranost brdskih
krajeva
PRIJETNJE
-zagaivanje
okolia
-klimatske
promijene
(globalno
zatopljenje)
59
GOSPODARSTVO
-dobar geoprometni
poloaj na
nacionalnoj i
europskoj razini
-odgovarajua prostorna
dokumentacija (poslovne
zone, etno sela, turistike
zone)
-nedostatak radnih
mjesta
-nedovoljna
aktivnost obrta
-tradicija bavljenja
poljoprivredom,
obradom drveta,
lovom i umarstvom
-potencijali za razvijanje
turizma
-nedostatak
poduzetnikog duha
- ulazak RH u EU
(otvaranje bescarinskih
trita, poveanje
kvalitete usluga i
proizvoda)
-nedovoljno
iskoriteni resursi
(prirodni i
gospodarski)
-dobra socijalna
(obrazovna,
zdravstvena)
infrastruktura
-veliki broj obrta u
odnosu na broj
stanovnika
-postojanje skijalita
-poveanje
konkurentnosti
gospodarstva i
poljoprivrede
-ume kao
gospodarski resurs
-mogunost koritenja
fondova EU, dravnih i
regionalnih poticaja)
-prometni koridori /
prometna
infrastruktura
-interes stranih
investitora za ulaganje u
gospodarstvo
-turistika ponuda
-poticajna politika RH
-brdsko-planinski zakon
-gostoljubivi i
miroljubivi itelji
STANOVNITVO
-raznolikost kulture
(jezika, obiaja) na
relativno malom
podruju
-decentralizacija na
nacionalnoj razini
-povezivanje s drugim
podrujima unutar EU
koja imaju sline
probleme te uenje iz
njihovih primjera
-pretjerana
apartmanizacija
pojedinih mjesta
-nedovoljna
iskoritenost
poticajnih mjera
(fondova,
natjeaja)
-centralizirano
umarstvo u
RH/Hrvatskih
uma
-autocesta
-prevelika
administrativna
rascjepkanost
-slaba informatika
pismenost
-depopulacija
-iseljavanje
-gubitak
identiteta
-visoka stopa
mortaliteta
-niska stopa
nataliteta
-pasivnost graana
-visoka starosna dob
-ljudski resursi (mladi

i obrazovani ljudi
-inertnost
stanovnitva
- strunjaci
-neodgovarajui
odnos lokalnih
institucija prema
nacionalnim
manjinama
-Lokalna Akcijska
Grupa LAG Gorski
Kotar i PINS
- niska cijena
konkurentskih
proizvoda
-neravnomjerno
rasporeena
prometna
infrastruktura
-dobri meuetniki
odnosi
-brani
-ulazak RH u EU
(opasnost od
gubitka starih
obiaja - kolinje,
sir i vrhnje,
domaa rakija)
-politika
razjedinjenost
-nedostatak
zajednitva i
solidarnosti
60
61
PRILOG ANALIZI STANJA
A N K E T I R A NJ E
Broj
zaposl
enih
prije 3
godine
Broj
zapo
sleni
h
sada
PODUZETNIKA
Da li se
namjerava
proiriti ili
poveati opseg
proizvodnje/
usluga i
poveanje
razine
zaposlenosti?
Ako oekujete
da e se razna
zaposlenosti
bitno mijenjati,
koji je razlog
tomu?
Na ljestvici
od 1 (slabo)
do 5 (dobro)
ocijenite
svoju opinu
kao mjesto za
voenje
poslova
vaeg
poduzea
to biste eljeli da
vaa opina uini
kako bi postala
mjesto s boljim
uvjetima za voenje
vaeg posla, te za
voenje poslova
openito
Glavni
proizvod ili
usluga
1.
Pilanarstvo
Proizvodnja
rezane grae
Da, za godinu
dana oekujem 9
zaposlenih
Osiguranje
sirovine od H
2.
Ugostiteljstvo
Ugostiteljske
usluge
Kupovna mo
potroaa
Da pobolja uvjete za
turizam
---
3.
Poljoprivreda
Mlijeko
---
Sve je osigurano
---
4.
Obrt za
proizvodnju i
usluge
Domai likeri
Za godinu dana 3
zaposlene osobe,
za tri godine 6
irenja trita
odnosno
poveanje
Da napravi razvojni
plan i program koji je
mogue ostvariti, te da
Mjetani su potpuno
izgubili volju i interes za
bilo kakvom
Redni broj
Vrsta
djelatnosti
Da utjee na H koje bi
lokalnim pilanama
trebale davati sirovinu
Dodatne primjedbe i
komentari o
poslovnoj klimi
---
62
5.
Usluna
djelatnost
Ugostiteljstvo
6.
Usluna
djelatnost
Ugostiteljski
obrt
7.
Informatika i
nove
tehnologije
Servis
raunala i
proizvodnja
programerske
opreme
zaposlenih
potranje za
naim
proizvodima
Za godinu dana 4
zaposlene osobe,
za tri godine 6
zaposlenih
Razvoj turizma
Da pone vie ulagati u

turizam, da postavi
prave ljude na pravo
mjesto, te da se skrate
rokovi za izdavanje
dozvola.
---
Da se pone vie
ulagati u razvoj turizma
Proirenje
poslovanja
---
Za godinu dana 3
zaposlene osobe,
za tri godine 6
zaposlenih
prestane ponavljati iste

planove ve 15 god. (a
niti jedan nije ni blizu
ostvarenja). Ako opina
nije sposobna uvidjeti
probleme i potencijale
mjesta, treba pronai i
platiti strunu osobu
koja e napraviti realan
i ostvariv razvojni plan.
Da prihvati nove
tehnologije u
poslovanju, da
zapoljavaju mlade
ljude, da osnuje
poslovne zone, da se
mladima osiguraju
stambeni uvjeti, da se
smanje porezi i
naknade.
djelatnou. Smatram
da bi opina trebala
upravo sa razvojnim
planom mjesta poticati
mjetane i pomagati
onima koji su spremni
pokrenuti privatne
poslove
Poslovna klima u mojoj

opini je katastrofalna
Poslovi se vie-manje
sklapaju preko
poznanstava i veza.
63
8.
Stolarski
radovi
Stepenice,
balkon,
drvene kue.
9.
Trgovina i
ugostiteljstvo
Ugostiteljske
usluge
---
---
10.
Frizerski
salon
Frizerske
usluge
Za godinu dana 1
zaposlene osobe,
za tri godine 2
zaposlenih
Proirenje
poslovanja i
otvaranje jo
jednog salona
Auto-usluge
Auto limarija
11.
Za godinu dana 2
zaposlene osobe,
za tri godine 4
zaposlenih
Za godinu dana 1
zaposlene osobe,
za tri godine 6
zaposlenih
4
---
---
---
---
---
Trebalo bi smanjiti
poreze i ulagati u
poduzetnike zone
---
---
---
Treba isticati posebnost

opina
Svi spavaju i ne rade

nita, a novac uzimaju.
Da se smanji PDV
---
Trebalo bi puno vie

stimulirati djelatnosti
proizvodnje, trebalo bi
puno vie ulagati u
brigu o naem
najveem blagu
'umama'
Opina bi mogla
Sramota je za nau
opinu da autobus pun
ena svaki dan odlazi
na posao u Klanu, gdje
u drvnoj industriji rade
za minimalac.
2
---
12.
Obrada drvagraver
Unutarnji
interijeri
---
---
---
---
13.
Elektroinstala
cijski radovi
Izrada novih i
popravak
starih
elektronskih
instalacija
---
---
---
---
Grafika
djelatnost
Grafike
usluge
14.
15.
11
Za godinu dana 1
zaposlene osobe,
za tri godine 0
zaposlenih
Sve vea
davanja,
nelikvidnost na
tritu,
neadekvatna
radna snaga
esta je pojava davanja
64
Proizvodnja
piljene grae
i ambalae od
drva
Za godinu dana
jednak broj
zaposlenih osoba,
za tri godine 2
zaposlene osobe
vie
Rezana graa
---
olakati put do
dobivanja potrebnih
dozvola, a mogao bi se
promijeniti i rukovodei
kadar.
Opina bi mogla par
puta godinje odrati
sastanke s malim
poduzetnicima kako bi
oni mogli izrei svoja
miljenja i potrebe.
16.
Prijevoznike
usluge
Prijevoz robe
cisternom
Bravarske i
raunovodstv
ene usluge
Bravarske i
raunovodstv
ene usluge
Poljoprivredni
obrt
Proizvodnja
mlijeka
Glavni razlog
smanjenja broja
zaposlenih je
smanjenje
prijevoznih
usluga INA-d.d.
Zagreb, Rafinerija
Rijeka
---
Mislim da e
obujam posla
ostati isti
Oekujem istu
situaciju tj. 1
zaposlenog
Oekujem de
emo se baviti
finalizacijom
proizvoda
Oekujem da e
se broj
zaposlenih
17.
18.
Nae poslovanje tj.

vrenje usluge ne ovisi
o opini.
poslova bez natjeaja,

npr. za sjeenje i
prodaju ume.
Opina bi trebala vise

ulagati u razvoj
infrastrukture.
Registracija novih
poslovnih subjekata bi
trebala ii bre, trebalo
bi se osigurati
stimulanse za
poduzetnike, moda
ak i nepovratna
sredstva.
Trebalo bi poticati
mlade da ostaju u GK i
da se uputaju u
poduzetnike vode,
trebalo bi srediti
dotrajalu infrastrukturu,
trebalo bi vie pomagati
i poticati mlade, a i ve
postojee poduzetnike.
---
---
65
poveati na 3
19.
umarija
Drvni
sortimenti
20.
Trgovina
Trgovake
usluge
12
12
Za godinu dana
50, za tri godine
54
Za godinu dana
oekujem 15
zaposlenih, za 3
godine 18
21.
Cvjearstvo
22.
Trgovina na
malo
Prodaja
cvijea
Sve osim
prehrane
23.
Maloprodaja
prehrane
Trgovina
24.
Uslune
djelatnosti
Frizerski
salon
46
50
(proizvodnja
sira).
Zbog poveanja
sjeive mase.
---
---
Oekujem
ostvarenje novih
poslova
Opina bi trebala vie

poticati poduzetniku
klimu i samostalne
poduzetnike
---
---
Ne oekujem
velike promjene.
Brine me loa
gospodarska
situacija u dravi
jer bi ona mogla
negativno utjecati
na posao.
Voljeli bi da opina
realnije sagleda stanje i
da uloi vie truda u
privlaenje vanjskih
ulagaa.
Zadovoljni smo
suradnjom s opinom
Opina nema puno
veze s ovim, stanovnici
bi se trebali vie truditi.
Opina radi dovoljno za
poboljanje uvjeta
ivota, ali stanovnici se
nedovoljno trude.
19
Oekujem 30
zaposlenih za
godinu dana.
Jer smo
konkurentni,
elim otvoriti jo
nekoliko objekata
maloprodaje.
---
Ovisi o koliini
posla
Pojedinim mjerama bi
trebalo utjecati na
odljev stanovnitva.
Trebalo bi uiniti sve da
se vrate oni koju su
opinu napustili i otili u
potragu za boljim
ivotom.
Treba sprijeiti
konstantno smanjivanje
broja stanovnika.
Trebalo bi omoguiti
--Sve se gleda kroz

stranaku pripadnost.
Opina radi dobro, uz
tako mali proraun rade
i puno vie nego to
oekujem da mogu
raditi. Smatram da bi se
sami stanovnici trebali
vie truditi oko svega
vezanog za njihovo
mjesto/grad.
---
---
66
25.
Izdavanje
lijekova
Ugostiteljska
djelatnost
Smjetaj i
restoran
25
Strojobravars
ko-bravarski
Izrada
metalnih
konstrukcija
28.
Prijevoz roba
i putnika
Usluga
prijevoza
29.
Ugostiteljstvo
i usluge
Turistiki
paketi (tim
26.
27.
Farmaceutika
30
Za godinu dana 3
zaposlena, za tri
godine 3
zaposlena
Za godinu dana
30, za tri godine
30.
Za godinu dana 1
zaposlena osoba,
za tri godine 2
zaposlene osobe.
Za godinu dana 3
zaposlene osobe,
za tri godine 3
zaposlene osobe.
Za godinu dana 5
zaposlenih, za tri
Planiram proiriti
djelatnost u
2009. godini.
Planiram proiriti
terasu i
smjetajni
kapacitet
Oekujem irenje
posla, te izradu
nove radione.
U planu je
poveanje
voznog parka te
poboljanje
usluga prijevoza.
Rije je o
obiteljskom poslu
radna mjesta i raditi na

zadravanju mladih u
mjestu.
Opina bi trebala
poveati turistiku
ponudu
eljeli bi bolju
infrastrukturu (ceste,
javnu rasvjetu,
kanalizaciju)
Trebalo bi davati
poticanje za
zapoljavanje i olakati
dobivanje kredita
eljeli bi da se omogui
kreditiranje poduzetnika
uz poticajne mjere
zapoljavanja. Trebalo
bi investirati u poslovne
zone, rijeiti pitanje
drvne industrije Vrata i
uvesti autobusnu liniju
za Rijeku. Trebalo bi
utjecati na ostanak
stanovnitva u mjestu i
kod kolovanja voditi
brigu o kadru za
deficitna zanimanja. U
suradnji sa zavodom za
zapoljavanje trebalo bi
poticati zapoljavanje
poetnika.
Trebalo bi ubrzati
administraciju.
---
Nedostaje kvalificirane
radne snage.
---
Poslovna klima, s
naglaskom na turizam,
se poboljava
Poboljanju poslovne
klime bi koristilo kada
67
30.
31.
32.
33.
prijevoza
building,
prijevoz)
Obrt za
proizvodnju i
usluge
Proizvodnja
jagodastog
voa, voa i
struna
pomo u
proizvodnji.
Izrada
unikatnih
suvenira
Trgovina na
malo u
nespecijalizir
anim
trgovinama
25
Unikatni
suveniri
Usluna
djelatnost
Proizvodnja
Proizvodnja
metalnih
dijelova
godine 5
zaposlenih.
i ne oekujemo
bitne promjene.
Za godinu dana
1-2 zaposlenih,
za tri godine 1-2
zaposlenih.
Oekujem
poveanje
poslovanja.
0
(staln
o
zapos
lenih)
Za godinu dana 0
zaposlenih, za tri
godine 1
zaposlena osoba.
42
Za godinu dana
50 zaposlenih, za
tri godine 50
zaposlenih.
45
Za godinu dana
45 zaposlenih, za
tri godine 80
---
--3
Planira se kupiti
novo zemljite i
proiriti
inovnici su esto
nedostupni i nevoljni
pomoi.
Trebalo bi kvartalno
tiskati novine: navesti
natjeaje, mogunosti
rada i zanimljivosti
opine. Opina bi
trebala imati kvalitetnu
web stranicu te bi
obrtnike i firme putem
emaila trebala
informirati o novostima.
Zadovoljni smo onim
sto opina ini za nae
poslovanje. to se tie
ulaganja, trebalo bi
dugorono kvalitetno
planirati.
Trebalo bi vie ulagati u
komunalnu i drugu
infrastrukturu jer bi to
privuklo potencijalne
investitore. Kod veih
investicija ulagau bi
trebalo smanjiti
komunalne naknade.
Trebalo bi omoguiti
sufinanciranje ili pomo
pri realizaciji za nove
investitore.
Trebalo bi poticati
sortiranje smea.
Opina bi trebala
bi se poelo izbjegavati
''ugovorene'' natjeaje
u kojima je izvoa
unaprijed poznat.
---
---
---
---
68
zaposlenih.
proizvodnju.
pruati veu podrku

poduzeima u razvoju i
poduzeima u prvom
stadiju razvoja.
Ispitani poduzetnici u trenutku provoenje ankete (listopad, 2008) zajedno su zapoljavali oko 260 ljudi. Broj ne moemo tono
utvrditi jer neki nisu naveli toan broj zaposlenih radnika. Broj radnika koja su 33 ispitanika zapoljavala tri godine prije provoenja
ankete iznosio je oko 151. Od 33 ispitana poduzetnika njih najvie (70%) svojoj opini kao mjestu za voenje poslova daje ocijene 3 i
4. Iz ove ankete proizlazi da je prosjena ocjena koje ja dodijeljena opinama na podruju Gorskog kotara 3 (na ljestvici gdje je 1 loe,
a 5 dobro). Dva poduzetnika smatraju da je opina dobro mjesto za voenje poslova, dok njih etvero smatra da je opina loe mjesto
za voenje poslova. Poduzetnici vrlo razliito razmiljaju o stvarima koje bio opina mogla napraviti da bi postala bolje mjesto za
voenje poslova. Dok neki smatraju da opina poduzima sve sto je njenoj moi te za neuspjeh krive pasivnost samih stanovnika, drugi
smatraju da bi opine poduzetnicima trebale pruati puno veu potporu, da bi se trebalo vie ulagati u razvoj infrastrukture i turizma,
da bi birokratske postupke trebalo ubrzati i napraviti realne planove za razvoj opina. Kod komentara na poslovnu klimu vie se
ispitanih poduzetnika ali na ''namjetene'' natjeaje, na sklapanje poslova preko poznanstava i veza, a jedan ispitanik istie da se sve
gleda kroz stranaku pripadnost. Vie ispitanih poduzetnika naglaava kako bi opine trebale vise pomagati poduzetnicima i onima koji
razmiljaju da to postanu, te da bi opine trebale poticati poduzetniki duh stanovnika Gorskog kotara.
69

Analiza Stanja Gospodartstva U Gorskom Kotaru 2009 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Analiza Stanja Gospodartstva U Gorskom Kotaru 2009 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVNA ANALIZA STANJA ZA STRATEKI PLAN GOSPODARSKOG

RAZVOJA GORSKOG KOTARA

Osnovna analiza stanja

Izraeno u sklopu provedbe projekta Odriva budunost ruralnih podruja

DRUTVENE DJELATNOSTI ........................................................................ 53

4.1. DRAVNA UPRAVA I LOKALNA SAMOUPRAVA ....................................................... 54

Primorsko goranska upanija

Poduzetniki inkubator Skrad

Regionalni operativni plan

Zatiena kulturna batina

Dravni zavod za statistiku

Jedinica lokalne samouprave

Lokalna akcijska grupa

Nacionalna klasifikacija djelatnosti

Hrvatski zavod za zapoljavanje

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu slubu

Javno komunalno poduzee

Vodno gospodarska ispostava

Ministarstvo unutarnjih poslova

Snage, slabosti, prilike, prijetnje (eng. Strengths, Weaknesses,

Podruni razredni odjel

Osnovna analiza stanja Gorskog kotara proizala je u sklopu provedbe projekta

1. Prirodne osobitosti Gorskog kotara

1.1. Geografski poloaj i prostorni obuhvat Gorskog kotara

Izvor: JU Zavod za prostorno ureenje PG

najvanijih prometnih koridora Hrvatske. Gorski kotar je i poveznica Srednje Europe s

Izvor: Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, 2005. godina

1.2. Reljefna obiljeja Gorskog kotara

Najvie oborina ima u studenome i prosincu, a najmanje u srpnju i kolovozu. to se tie

Dobra (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu i pie, akvakulturu, za

Razgranienje jezera obavlja se odreivanjem namjene za:

1.5. Biljni i ivotinjski svijet

Biljni i ivotinjski svijet Gorskog kotara vrlo je bogat to je posljedica njegovog

zona umjereno vlanih bukovih uma

zona umjereno vlanih uma hrasta kitnjaka i obinog graba i

zona klekovine planinskog bora.

ume i umske zajednice u Gorskom kotaru pokrivaju7:

Pojava suenja stabala je u umama Gorskog kotara oigledna pojava, te ve nekoliko

B. Plee: Kroz povijest umarstva u bolju budunost, H d.o.o., Zagreb, 2008.

1.6. Raspoloive sirovine i drugi prirodni izvori

1.7. Kulturno-povijesna i prirodna batina

Primorsko goranska upanija: ROP PG, Rijeka, 2008. godina, str.22.

Veina ukupne povrine zatienih podruja u Hrvatskoj otpada na dvije kategorije:

Izvor: PINS d.o.o., Izvjetaj o zatienim podrujima u Gorskom kotaru,

Tablica 2a: Zatiena kulturno povijesna batina Gorskog kotara

Crkva sv. Nikole i upni ured

Drvena polikromirana skulptura Sv.

Etnoloka zona sv. Andrija, Brod

Kua Dela, kbr.1a

Kua Oani- iek, kbr. 8

Etnoloka zona Delai, Maklen,

Etnoloka zona Dolu

Etnoloka zona Kuti

Stambeni objekt (Mance)

Crkva sv. Lucije

Crkva sv. Duha

Crkva sv. Marije kapularske (sv. Marije

Crkva sv. Mihovila na groblju

Oltarna pala "Bogorodica s djetetom, sv.

Dvorac Zrinski - kurija

Grobnica obitelji Ghyczy na groblju u

Grobnica obitelji Ghyczy-Paravi na