STAO FORENBAHER PAVLE VRANJICAN

PEINA U PAZJANICAMA PAKLENICA

Prilog pretpovijesti Hrvatskog primorja
Planinski masiv Velebita protee se izmeu Like i Jadranskog mora u
duini od 145 km. Svojom irinom od 13 do 20 km i nizom vrhunaca iznad
1500 m Velebit predstavlja klimatsku i vegetacijsku barijeru koja je utje
cala na razvoj, svojstva i kretanja kultura od prethistorijskih vremena do
danas. Preko poprenih lomova u velebitskom planinskom lancu odvijala
se razmjena dobara i irili se kulturni utjecaji. Jedna od takvih prirodnih
prometnica je 12 km duga prodorna dolina Velike Paklenice, kojom preko
Medakih Vrata (1426 m.n.m.) vodi put iz Starigrada u Medak u Lici.1
U toku 1980. i 1981. godine izvrili smo arheoloko rekognosciranje spe
leolokih objekata na podruju poprene doline Velike Paklenice. Prikaz geo
loke grae, hidrogeolokih odnosa podruja Paklenice i postanka speleolo
kih objekata razraen je u strunim radovima J. Poljaka 2 i S. Boievia.3
Oni su istraili i opisali 10 peina: Devnjau, Marasovica peinu, peine Veli
Sklop I, II i III, Manitu pe, Lukevu pe (kiljia stan), Krumpirovu pe
inu, polupeinu potkapinu Kozicu i peinu Jamu Vodaricu. Ovom popisu
jo nadodajemo: peinu u Pazjanicama, peinu Veli Sklop IV, peinu u Crljenici i polupeinu potkapinu talu, koje su prvi puta detaljno istraene
prilikom naeg rekognosciranja. Poetkom 1982. godine izvrili smo pokusno
sondiranje u peini u Pazjanicama. 4
Peina u Pazjanicama 5 nalazi se ispod samog vrha kuka Pazjanice (350 m)
na priblino 320 metara nad morem, na zapadnoj strani kanjona nedaleko zaseoka Tomii, oko 2 km udaljena od mora (slika 1). Do peine se dolazi preko
krja i odvaljenih gromada do podnoja jugoistone razlomljene stijene Pazjanica. Tu kroz stijenu, p o sistemu polica, prolazi stari zarateni put (slika
6a). Nakon kraeg uspona put skree u junu stijenu. Na mjestu gdje se spaja
sa siparom treba skrenuti u strmi obrasli jarak te po njemu 25 m do peine.
1 Poljak,, ., Velebit. Zagreb 1976.; Gili, S., Paklenica. Rijeka 1979.
2. Poljak, J., Nove peine u podruju Velika Paklenica. Hrvatski planinar, 78, Zagreb 1929;
Poljak, J., Peine okolice Ogulina, Velike Paklenice i Zameta. Rasprave Geolokog Instituta Kraljevine
Jugoslavije, sv. V, Beograd 1929.
3 Boievi, S., Peine Paklenice u junom Velebitu. Acta geologica V, Zagreb 1965.
4 Za savjete kod izrade ovog izvjetaja zahvaljujemo N. Petriu i J. Radoviu. Takoer zahva
ljujemo kolegi M. Juriiu koji je izvrio odreivanje kostiju.
5 Topografska karta GI JNA Novigrad 1, 1:50 000 = 5537,30; = 4906,50 km.

SI. 1 Pogled na Kuk Pazjanicu iznad V. Paklenice te istoimenu peinu

(oznaeno krugom)

Ulaz peine je okrenut na jugozapad, obrastao u brljan i trnovito grm

lje, to pokazuje da je peina dobro zatiena od bure (slika 6b). Visina ulaza
je 12 m, a na treem metru naglo se smanjuje na 5 m. Peina ima oblik ho
rizontalnog rova dugakog 18 m i irokog 56 m koji se prema unutranjosti
suava (slika 3). Poloaj omoguava izvrstan pregled na d izlaznim dijelom
kanjona, obalom i Velebitskim kanalom.
Pokusno sondiranje izvrili smo u sredini peine, 8 m od ulaza. Sonda
je iroka I m a dugaka 3,5 m i protee se ispred i sa strane velikog ka
mena u sredini peine (slike 2, 3). Pokazalo se da slojevi u punoj duini sonde
nisu poremeeni, te da padaju od ulaza prema unutranjosti peine. Dubina
sonde u junom dijelu iznosi 45 cm, a u sjevernom 65 cm. Stratigrafski pro
fil (slika 4) moe se podijeliti na tri sloja:
I sloj debljine od 10 do 40 cm. Proslojci tamnosivog humusa ispresjecani su svjetlosivim prugama pepela i tankim crnim paljevinskim pru
gama. Primijeeno je nekoliko fragmenata ivotinjskih kostiju i sitno ka
menje.
II sloj predstavlja jasno odijeljenu tamnosmeu rastresitu humusnu
zemlju. Sloj je debeo od 25 do 35 cm. ivotinjske kosti i kameno krje
nalaze se u veoj koliini nego u prije opisanom sloju. U ovom sloju pro
naeni su i svi fragmenti keramike. Takoer nailazimo na tragove ugljena.
III sloj ispod II sloja javlja se 5 cm debeli sloj oblutaka, a nakon
toga javlja se kompaktni crvenkasti sloj koji je na jednom mjestu prokopan
6

do 50 cm u dubinu. Prvih 10 cm pojavljuje se sasvim rastroeno kamenje,

a slijedeih 40 cm prisutne su odlomljene sige i kamenje. Kroz cijeli sloj
pojavljuju se sitni komadii ugljena. Smatramo da izrazita crvena boja i
komkaptnost sloja ukazuje na nastanak u toploj klimi (atlantikum?).
KERAMIKA
Keramiki materijal se nalazio uglavnom u gornjih 20 cm I I sloja, tj.
na dubini od oko 3555 cm. Ukupno je pronaeno 88 fragmenata kera
mikih posuda. Veina ih je malih dimenzija, grube kvalitete, bez ukrasa
ili karakteristine profilacije, razliitih tonova smee boje (od sivosmee
do crnosmee), i sadre primjese usitnjenog amorfnog ili kristalnog vap-

Sl. 2 Pokusna sonda

u sredini peine Paz.janice iznad kanjona V.
Paklenice
i

TLOCRT
PILJE ~

PRESJEK A-A

1 2

<

5m

SI. 3 Tlocrt spilje Pazjanice s poloajem sonde te presjekom

nenca. Debljina stijenki posuda od kojih potjeu ovi fragmenti bila je 57
mm, te su neke bile nemarno glaane s vanjske strane. Drugu grupu ini 6
fragmenata posude debelih stijenki (oko 1 cm), blijede oker boje, loe kvali
tete peenja, i s jo veim dodatkom drobijenog vapnenca. Treu i najmanju
grupu predstavljaju etiri sasvim mala fragmenta crvenkasto-smee boje,
od znatno proienije zemlje, nemarno uglaane vanjske povrine, debljine
stijenke 34 mm. Keramika prve i druge grupe peena je u redukcionim
uvjetima, a u treoj grupi keramike omoguen je pristup zraka u toku pe
enja.
Slijedeih nekoliko fragmenata izdvojili smo zbog njihovo karakteristi
nog oblika ili ukrasa:
SI. 4 Vertikalni stratigrafski
8

profil zapadnog ruba sonde (BB) spilje

Pazjanice

VERTIKALNI STRATIGRAFSKI PROFIL ZAPADNOG RUBA SONDE (B-B)

SVJETLOSIVI
fc^sl

PROSLOJCl

PEPELA

- (1 PROSLOJCI BOGATI UGLJENOM

SIVI

KOMPAKTNI

PROSLOJCI

Y//A

SVJETLOSMEA

SIVI

P JEKO VITI PROSLOJCI

TAMNOSMEA RASTRESITA

KAMENO KRSJE

RASTRESITA ZEMLJA
OBLUTCI

[ = 1

KOMPAKTNI

SIVOSMEI

CRVENKASTI

SLOJ

RECENTNI HUMOZNI PRAH

ZEMLJA

TAMNOSMECI PROSLOJCI BOGATI

UGLJENOM

KRUPNO KAMENJE

1. Fragment oboda i trbuha malene poluloptaste posude. Vanjska povr

ina je glaana, crnosmee boje, vel. 7,5 4 cm. Na vratu se nalazi svijetla
pruga na kojoj su vidljivi tragovi crvene boje koja se otire. Fragment po
tjee od zdjele promjera oko 12 cm (T. I, 11:1).
2. Fragment trbuha posude sa korijenom ruke, svjetlosmee boje, gla
an, vel. 7 5,5 cm (T. I, 11:3).
3. Posudica oblika nepravilne konine aice, boje okera, visine 3,5 cm,
promjera 4 cm, rekonstruirana iz 5 fragmenata (T. I, 11:4).
4. Fragment oboda posude, grube izrade, smee boje, vel. 2,5 4,5 cm
(T. I, 11:5).
5. Fragment posude crvenkastosmee boje, vel. 2 x 2 cm. Fragment je
ukraen fgosanjem u jednostrukim paralelnim nizovima, irine 1 mm (T. I,
11:2).
6. Fragment oboda posude, crvenkastosmee boje, vel. 1,5x1,5 cm (T.
I, 11:6).
7. Fragment posude sa spoja vrata i trbuha (vidljiv je lom u profilu na
mjestu spoja), crvenkastosmee boje, vel. 2 x 3 cm (T. I, 11:2) Fragmenti
5, 6 i 7 najvjerojatnije pripadaju istoj posudi.
Oblik polulopstaste zdjele (T. I, 11:1) i trag crvene boje koja se otire
predstavljaju kasnoneolitiku retenciju hvarske kulture koja je karakteris
tina za eneolitiku nakovansku kulturu. 6 Nepravilna konina aica (T. I,
11:4) pripada tipu malih posudica koje se esto pojavljuju od neolitika do
bronanog doba bilo u upotrebne svrhe ili kao djeje igrake. 7 Sline posudice mogle su sluiti i kao recipijenti za topljenje bakrene rude. 8 Po gruboj
i nemarnoj izradi mi bismo je svrstali u red djejih igraaka, a po stratigrafskom poloaju u eneolitik. Fragment br. 5 (T. I, 11:2) je tipini pred
stavnik jadranskog tipa ljubljanske kulture. Paralelni jednostruki igosani
nizovi izvedeni pomou kotaia za igosanje pojavljuju se od kasnog eneolitika do ranog bronanog doba. 9 Ostali fragmenti (T. I, 11:3,57) predstav
ljaju dijelove posuda grublje izrade koje su svojim oblicima karakteristine
za kasni eneolitik i rano bronano doba.10
KOSTI
U sloju II naeno je 58 fragmenata kostiju. Veliki dio potjee od zdrob
ljenih dugakih kostiju ivotinja, pa se ne moe sa sigurnou odrediti kojoj
vrsti pripadaju. Od 15 fragmenata koji su mogli biti odreeni, 7 ih pripada
malim preivaima (ovca, koza), 5 velikim preivaima (govedo, jelen), a pre
ostala 3 svinji. Nalazi ivotinjskih kostiju ukazuju na gospodarstvene prilike
u neo-eneolitikom razdoblju jadranske obale i uklapaju se u sline nalaze
6 Petri, N., Komunikacije u prethistoriji Jadrana. Materijali, XVI, Beograd 1980; Dimitrijevi,
S., Problem eneolita na istonoj jadranskoj obali. Praistorija jugoslavenskih zemalja, I I I , Sarajevo
1979; Petri, N., Prethistorijske kulture Peljeca. Peljeki zbornik, 1, Zagreb 1976.
7 Balen-Letuni, D., A. Rendi-Mioevi, Igrake katalog izlobe. Arheoloki muzej Za
greb Gradski muzej Varadin, 1982. Sline posudice naene su i na ostalim jadranskim nalazi
tima, a osobito mnogo u Markovoj pilji.
8 Jovanovi, B., Rudarstvo i metalurgija eneolitskog perioda Jugoslavije. Praistorija jugoslaven
skih zemalja, I I I , Sarajevo 1979.
9 Dimitrijevi, S., Die Lubljana Kultur, problem des Substrats, der Genese und der regionalen
Typologie. ArcheoTbgia Iugoslavica, VIII, Beograd 1967; ISTI, Ljubljanska kultura ili dalji ivot vue
dolske batine. Praistorija jugoslavenskih zemalja, I I I , Sarajevo 1979; Koroec, P., J. Koroec, Najdbe
s koliarskih naselbin pri Igu na Ljubljanskem Barju, Ljubljana 1969.
10 Petri, N.. Uvod u prethistoriju dubrovakog podruja. Vjesnik Arheolokog muzeja u Za
grebu, XIV, Zagreb 1981; Koroec, P., J. Koroec, op. cit.

10

....,..-

i^Y
v

v&

<

I:
1:
(cm)

SI. 5 Tabla I P. 5. Ulomci keramike iz spilje Pazjanice

11

iz Gudnje, Grapeve i Markove pilje, Danila, Smilia, Vele spilje na Lo

inju i Jamine Sredi na Cresu, te istarskih prethistorijskih nalazita. 11
Pronaeni fragmenti keramike i kostiju ukazuju na prisustvo ovjeka to
kom eneolitika i bronanog doba na podruju Paklenice. S obzirom na rela
tivno mali broj i stratigrafski horizontalnu rasprenost keramikih fragme
nata moemo sa sigurnou ustvrditi da je peina bila upotrebljavana za
prolazan boravak u svim vremenskim razdobljima (tragovi ugljena kroz sve
slojeve), neto intenzivnije u razdoblju eneolitika, ali nikad kao stalni zaklom
stanite. Vjerojatno bi neko stalnije naselje trebalo traiti na podruju
dananjeg zaseoka Tomii. Keramika nakovanske i ljubljanske kulture, iako
u skromnim koliinama, uklapa se u problematiku eneolitika i ranog bron
anog doba jadranske obale, te se peina u Pazjanicama pokazuje kao novi
eneolitiki lokalitet smjeten na znaajnom komunikacionom prostoru Pa
klenice. Ovo je prvo utvreno pretpovijesno nalazite na ovom podruju i s
njime se ispunja jedna praznina u prethistorijskom prostoru sjevernojadranske obale, a za oekivati je jo slinih nalazita budui da ve ima poka
zatelja za takve pretpostavke. Ovim kratkim izvjetajem pokuali smo ujedno
ukazati na jedno do sada arheoloki neistraivano podruje koje e u budu
nosti biti potrebno sustavnije istraivati s obzirom na bogatstvo prethistorij
skih i ilirskih spomenika koji su tu uoeni.

SUMMARY
In January 1982. sondage excavation was carried out in the cave Pazjanice,
which is situated in the wall of the canyon of Velika Paklenica, southern Velebit
range, about 2 km from the Adriatic coast, and at the altitude of 320 m above the
sea level. Dimensions of the sondage trench were 1 x 3,5 m. Animal bones (sheep/
/goat, cattle /deer, pigs) and pottery sherds (plates I, II), which were recovered
from the dark-brown stratum at the depth of about 3555 cm, testify of periodi
cal human habitation during the Copper and Bronze age. Judging by the traces
of fire which are present in all strata, the cave was occasionaly used as a shelter
up to the present days.

Petri, N., Prethistorijske kulture Peljeca. Peljeki zbornik, 1, Zagreb 1976; Novak, G., Pret
historijski Hvar. Zagreb 1955; ISTI, Markova pilja na otoku Hvaru. Arheoloki radovi i rasprave,
I, Zagreb 1959; Koroec, J., Neolitska naseobina u Danilu Bitinju. Zagreb 1958; Batovi, S., Neolitsko
naselje Smili. Radovi instituta JAZU u Zadru, 10, Zadar 1963; Mirosavljevi, V., Jamina Sredi,
prilog prethistorijskoj kulturi na otoku Cresu. Arheoloki radovi i rasprave, I, Zagreb 1959; ISTI,
Vela pilja, prethistorijsko nalazite na otoku Loinju. Arheoloki radovi i rasprave, VI, Zagreb 1968;
Petri, N., Introduzione alia preistoria dellTstria. Atti, Centra di ricerche storiche, IX, Rovinj 1978
-1979.

12

SI. 6 Tabla II P. 6. Crtei i presjeci keramike iz spilje Pazjanice

13

 .-:-

' .J::'-"--' ^ 1

*' -.

, . : - . ; ;

V'"- '4&V*-- ....

: . ; .

. '

...

&)&
-' ^^^
& . ' " ",>'.. ' ,..
^;,

ss

. . .

'

!
.

. .

"

'

.,.

/ ** *:

.tefr^.^fTS

'

"

1^'^^.^^'

'.^^

SZ. Stepenice sagraene u kamenu na putu iz kanjona prema peini

Pazjanici

?;,

**

S/. 6& Pogled na skriveni ulaz u peinu Pazjanicu, iznad V. Paklenice

14