Kirigin Amfore I Fina Keramika Od 4 Do 1.st PDF

Branko Kirigin / Tea Katunari / Lucijana eelj
Amfore i na keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz

srednje Dalmacije: preliminarni ekonomski i
socijalni pokazatelji
Branko Kirigin
UDK: 904: 738.8 (497.5 Dalmacija) 652
HR, 21 000 Split
Izvorni znanstveni rad
Arheoloki muzej - Split
Primljeno: 26. 4. 2005.
Zrinsko - Frankopanska 25
Prihvaeno: 15. 6. 2005.
Tea Katunari
HR, 21 000 Split
U radu se donose preliminarni kvantikacijski podatci o distribuciji i broju nalazita, kako kopnenih
Sveuilite u Splitu
tako i onih pod morem, na kojima su naene amfore i na keramika iz razdoblja od 4. do 1. st. pr.
Umjetnika akademija
Kr. u srednjoj Dalmaciji. Analiza keramikih nalaza s velikog broja nalazita na otoku Visu te veliina
Vranjicanijeva 17
plodnih povrina na otoku Visu upuuju na zakljuak da se u razdoblju od 4. do 1. st. pr. Kr. na Visu
moglo proizvesti i do dva milijuna litara vina godinje, to je oit znak da se vino izvozilo. Analiza
Lucijana eelj
amfora i ne keramike omoguuje potpuno nove poglede na ekonomske i socijalne odnose u
HR, 23 000 Zadar
helenistikom razdoblju u srednjoj Dalmaciji. U deset dodataka donose se podatci o nalazitima
Sveuilite u Zadru
razliitih tipova amfora i ne keramike, te 16 karata i obilna bibliograja.
Odjel za povijest
Obala kralja Petra Kreimira IV. 2
Kljune rijei: amfore, na keramika, distribucija, srednja Dalmacija, grko i helenistiko razdoblje,
proizvodnja vina
1

Amfore i na keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje Dalmacije...
From the beginning of the historical period onward, we hear of
Godina/
stoljee
the association of some of the islands with specialized production

of certain high-value commodities destined for a wider market.
What is it that makes island productions especially important, so
that from them are derived all the most famous wines of ancient
Greece... The answer can only be connectivity. (Horden, Purcell
Koliina vina
u litrama
Literatura
Rano 14.
stoljee
Proizvodi vino
Hvarski statut
1991, str. 141, 142
Kasno 15.
/ rano 16.
stoljee
Proizvodi
samo vino
Fusko 1990,
str. 112-113
2.376.000
Perii 1999,
str. 73-79.
1585.
2000, str. 225).
Broj
stanovnika
oko. 1.500
Hektari pod
vinogradima
oko 1.000
2.576.000
Ibid
Sve rasprave o povijesnim zbivanjima u razdoblju izmeu 4. i 1.
1751.
1801.
3.352
2.154.600
Ibid
st. pr. Kr. u srednjoj Dalmaciji temeljene su na onome to pie u
1844.
oko 3.900
2.892.800
Ibid
1852.
oko 3.900
2.044
3.100.800
Ibid
1896.
oko 8.600
2.419
4.703.000
Delippis
2001., str. 69
1900.
9.914
2.729
8.000.000
Perii 1999,
str. 73-79.
1938.
oko 10.000
15.000.000
Ibid
1949.
7.171
1.096
850.000
Rubi 1952.,
str. 125-126
2003.
oko 3.000
250
300.000
Slobodna
Dalmacija,
Split, 3. 4.
2003., str. 13
antikim pisanim izvorima koji se uglavnom odnose na grku

kolonizaciju, na politike i vojne dogaaje za vrijeme ilirskih ratova
(229., 219., 167., 158., 135., 117., 78.-76. g. pr. Kr.). Povremeno te
rasprave ukljuuju i razmatranja o zemljopisu i etnicitetu, dok su
socijalni, ekonomski i kulturni aspekti izbjegnuti. Pitanja poput:
kakva je bila ekonomska osnova srednje Dalmacije u kasnom
eljeznom dobu ili je li ekonomija bila inilac rimske politike
u srednjoj Dalmaciji prije negoli je ona i formalno ukljuena
u provinciju krajem 1. st. pr. Kr., nisu nikad postavljana. To se
dogaalo uglavnom stoga to, ak i meu arheolozima, ostatci
Tablica 1.
Proizvodnja vina na otoku Visu u posljednjih sedam stoljea
materijalne kulture, osim epigrafskih i numizmatikih, nisu

uzimani u obzir pri rekonstrukciji razdoblja o kojem je rije.
U ovom lanku pokuat emo prikazati keramike nalaze iz

srednje Dalmacije na nain da ih ukljuimo u kontekst ekonomske
i socijalne pozadine znanih povijesnih injenica i dogaaja. inei
Da bi se dobio opi uvid u proizvodnju vina na otoku Visu u
to, svjesno zanemarujemo odreene detalje vezane uz kronologiju,
srednjovjekovnom i novijem razdoblju, na Tablici 1 prikazujemo
tipologiju i porijeklo keramikih nalaza koje ovdje razmatramo.
podatke poevi od 14. stoljea do danas. Oni omoguuju
Postoje tri glavna sudionika u ovoj prii: Iliri domorodci,
da izraunamo kako je u srednjem vijeku mali otok Vis (91,60
Grci iz Farosa i Isse i Rimljani, a prizori se odvijaju u tri razliita
etvornih kilometara) proizvodio u prosjeku 2 milijuna litara vina
predjela: na otocima, na obali i u unutranjosti. Ovom prigodom
godinje. U dananje vrijeme proizvodnja vina na Visu spala je na
poet emo s otokom Visom, na kojem je Issa, sirakuka kolonija
samo 300.000 litara, a najvei uspon zabiljeen je 1938. godine,
utemeljena negdje oko sredine 4. stoljea pr. Kr. Za razliku od
kada je proizvedeno 15 milijuna litara vina.4
Farosa (parske kolonije na otoku Hvaru utemeljene 385./4. pr. Kr.),
No, koliko daleko unatrag moemo pratiti ovu djelatnost?
Issa je u helenistikom razdoblju utemeljila naseobine u Lumbardi
Za razdoblje od ranog srednjeg vijeka pa do 14. stoljea nema
na otoku Koruli i na obali u Tragurionu i Epetionu, moda i u
pisanih podataka, uglavnom zato to je arhiv grada Hvara 1571.
Saloni, na najplodnijem predjelu u srednjoj Dalmaciji.2
godine spaljen u turskom napadu.5 Za kasnoantiko razdoblje
Suvremena i srednjovjekovna ekonomija otoka Visa ponajprije
raspolaemo oskudnim podatcima: arheoloki terenski pregled
se temelji na proizvodnji vina i slane ribe (srdele). Ovdje neemo
otoka pokazao je da Vis nije bio tako gusto naseljen kao to su to
raspravljati o ribarstvu Isse u helenistikom razdoblju, koje je
bili susjedni otoci, Hvar, Bra i olta.6 S druge strane, arheoloka
zasigurno postojalo; budui da za to trenutno ne raspolaemo
dokumentacija iz samog antikog grada Isse ukazuje na to da je
brojnijim arheolokim podatcima, nego emo se usredotoiti na
vino igralo znaajnu ulogu u helenistikom razdoblju. Proizvodnja
proizvodnju vina, za koju imamo vie podataka.
vina ogleda se na novcu koji Issa kuje, na kojemu su prikazi
groa, volutnog kratera i kantharosa;7 u Issi je takoer prisutan

snaan Dionisov kult. Statistika teofornih imena iz Isse pokazuje
1
2
3
Bandelli 2001, osobito str. 21; ae 1991, str. 55-73; Papazoglu 1967, str.
123-144; ael-Kos 1986; Wilkes 1969, str. 1-45.
Kirigin 1990a, str. 303-320.
Nedavno su u luci antike Isse istraena dva pithosa s perforacijama.
Perforacije ukazuju da su se u njima drale ribe i jastozi; Gluevi
2003. Postoje podatci o ribarenju oko Visa jo od 14. stoljea u Statuta
communitatis Lesinae (Pharae), vidi: Hvarski statut 1991, gdje doznajemo
o postojanju ribarnice i o ribnjaku koji se iznajmljivao prema starim
obiajima; Perii 1999, str. 87. O ribarstvu koje je bilo jedna od najjaih
izvoznih aktivnosti otoka Visa u srednjem vijeku i sve donedavna vidi:
DErco 1975; Boani 1983; upanovi 1995; Perii 1999.
da je ime Dionis najpopularnije: 14 od ukupno 39 nadgrobnih
6
7
Za podatke o proizvodnji vina u 13. i 14. stoljeu vidi: Novak 1961, str.
76-85. Za podatke o proizvodnji u srednjem vijeku i u novije doba vidi:
Kasandri 1982; Perii 1999; Delippis 2001.
U srednjem vijeku Vis je bio dio Hvarske komune; Novak 1961; Kasandri
1982.
Kirigin 1998, str. 433-435.
Bonai i Vison 2002, str. 361.
Slika 1.
Nalazita grko-italskih amfora i amfora Lamboglia 2 na otocima Visu, olti
i Brau (iz baze podataka projekta Jadranski otoci). Za otoke Hvar i Korulu
vidi sl. 10.
spomenika nose njegovo ime.8 Pogrebni obiaj takoer ukazuje
razdoblja ranog Rimskog Carstva poznat je zavjetni natpis
da je vino igralo znaajnu ulogu. Gotovo uz svakog odraslog
posveen Iovi Optimo Maximo Augusto, otkriven u Zlopoju,
pokojnika nalaze se posude za banket: oinochoa, pelika i skyphos,
plodnome polju istono od grada Isse, na kojem itamo da je
a katkad i amfora lokalne proizvodnje.10 Pogrebni inhumacijski
Gaj Valije Fest posadio vinograd koji e po njemu biti prozvan
obiaj Isejaca nije se mijenjao u razdoblju od sredine 4. pa do 1.
aeternumqe tenet per saecula te da on rtvuje bika, et tauro
stoljea pr. Kr., kad je uveden rimski pogrebni obiaj kremacije.

11
12
Meu antikim pisanim izvorima znaajno je Strabonovo
immolando dedicavit.14 Drugi podatci dolaze preko keramike. Osim

posuda otkrivenih u grobovima poznate su nam dvije keramike
izvjee (317, 10) kako su dalmatinski otoci bogati maslinama i
pei u Issi.15 Jedna je bila na Martvilu, zapadnoj isejskoj nekropoli,
lozom. Znaajan pisani dokument iz prve polovice 2. st. pr. Kr. je
a druga, za koju drimo da su se u njoj pekle i amfore, nalazila se
Agatarhida, koji spominje da je vino iz Isse, otoka na Jadranskome
u uvali Stonca, istono od Isse.16 Iz navedenih podataka moemo
moru, u usporedbi s drugima, bolje (Atheneus I, 28, d 51). Iz

13
14
8
9
10
11
12
13
Nikolanci 1976, str. 152; Fraser, Matthews 1997, str. 129.

Cambi et al. 1980; Kirigin, Marin 1988; Kirigin 1990a, str. 305-310.
Kirigin 1992.
Kirigin 1985; Kirigin 1990a.
Rimski pogrebni obiaj u Issi nije jo prouen.
Indirektne dokaze nalazimo u papirusu iz 3. st. (SB 12, 1976, 10918) u
iz kojeg doznajemo da je jedan egipatski trgovac vinom poboljavao
lokalno jeftino vino mijeajui ga s puno boljim vinom iz Tmolosa u Lidiji,
to tako da bi to vie sliilo na jo skuplje vino s Jadrana; Franke 1999a, str.
25. Treba takoer navesti da danas na otoku Visu postoji autohtona loza
Bugava (Vugava) kakvu ne nalazimo drugdje na Sredozemlju.
15
16
CIL III 6423. Natpis (danas izgubljen) nalazio se u kui obitelji Vukainovi
(Lupis) u gradu Hvaru. Ova obitelji imala je i posjede na Visu. Terenski
pregled Zlopoja obavljen 1992. godine pokazao je da na tom prostoru
ima 11 arheolokih nalazita. est od njih (VS 1025, 1027, 1029, 1031-33)
pripadaju helenistikom razdoblju.
Nijednu nisu istraili arheolozi i obje su izgubljene za daljnje prouavanje;
Abrami 1949; Kirigin 1999, str. 419.
Za vrijeme zatitnih arheolokih iskopavanja na istonoj nekropoli
Isse, na poloaju Vlaka njiva (jugozapadni dio uvale Stonca) uz same
ostatke antike obale, istraeno je 20 posto od dviju krevinskih gomila.
Otkriveno je oko 15.000 ulomaka GI, L2 i srodnih amfora (Sl. 2 ovdje)
zajedno s onima koje su kart; Kirigin 1983, str. 29.

Slika 2.
Tipologija i kvanicirani podatci o 75 uzoraka oboda amfora s brodoloma
u Veloj Svitnji i 600 uzoraka amfora s Vlake njive. Prema Kirigin, Popovi i
Cvjetianin 1983 (neobjavljeno).
pretpostaviti da je vino bilo vaan isejski proizvod. No jo uvijek
argument koji bi mogao poduprijeti tezu o lokalnoj proizvodnji
ostaje pitanje koliko ga se proizvodilo i je li se izvozilo. Osim izvora
amfora u Issi jest slinost u tipovima oboda amfora koji su naeni
koje smo naveli, jedini dostupni podatci su amfore. Distribucija i
na Vlakoj njivi (vidi biljeku 16. ovdje) s onima otkrivenima na
kontekst u kojima su amfore naene, mogu biti izvor dragocjenih
brodolomu u uvali Vela Svitnja. Ti obodi su naime isti u tipovima
vijesti vezanih uz proizvodnju vina u antiko doba.
kao i u zastupljenosti (Sl. 2).
Za vrijeme sustavnoga terenskog pregleda otoka Visa (1992.-
Kao to smo vidjeli, arheoloki pregled terena otoka Visa
1996. g.) na sljedeim su nalazitima otkrivene grko-italske
pokazao je da je cijeli otok bio gusto naseljen u helenistiko doba;
amfore (GI) i/ili amfore tipa Lamboglia 2 (L2): VS 1001, 1002,
trenutano je poznato vie od 50 nalazita izvan antikoga grada
1004, 1005, 1008, 1009, 1010, 1011, 1013, 1014, 1016, 1018, 1021,
(Sl. 1).22 ak su i brdoviti predjeli poput Dragodida (nalazite VS
1025,1027, 1029, 1031, 1032, 1033, 1038, 1039, 1041, 1042, 1043,
1185) ili pak mali otok Bievo (VS 1174, 1175 i 1177)23 u to vrijeme
1044, 1049, 1052, 1053, 1055, 1057, 1058, 1059, 1061, 1063, 1080,
bili naseljeni. Nalazita prikazana na karti sadre (ali ne sva) pitose
1086, 1096, 1108, 1114, 1122, 1163, 1166, 1174, 1175, 1177, 1182,
(doliae) i helenistoiko no posue. Smatramo da se tu radi o
1184, 1185, 1186, 1196, 1199, 1208 (Sl. 1).
stalno naseljenim gospodarskim imanjima.
17
U ve objavljenim radovima iznosila se pretpostavka da su
Pitanje veliine proizvodnje moe se samo indirektno
se amfore L2 proizvodile u Issi. Argumenti koji je podupiru
postaviti. Na primjer, ako uzmemo pokazatelje za godinu 1585.
ukljuuju Cambijevu19 opservaciju da se na nekim amforama
(Tablica 1), za koju imamo pouzdane podatke, tada vidimo
L2 otkrivenima na brodolomu u uvali Vela Svitnja (sjeverno od
da je Vis proizvodio 2.376.000 litara vina. Kako je te godine na
grada Isse) nalaze peati M. POT: M(arcus) PO(n)T(ius) i L. POT:
otoku ivjelo samo oko 1.500 stanovnika, vino je nesumnjivo
L(ucius) PO(n)T(ius). Ti se peati, prema Cambiju, mogu povezati
bilo namijenjeno izvozu. Dva milijuna litara ini se razumnom
s dvojezinim (latinskim i grkim) natpisom iz Visa to ga je Lucije
procjenom. U antiko doba vino se prevozilo pomou amfora
Pontije20 posvetio Hermesu. Prema Cambiju, amfore i natpis
od kojih je svaka imala zapreminu od oko 25 litara.24 Dakle,
pripadaju prvoj polovici 1. st. pr. Kr., pa bi prema tome i teret
za toliku koliinu bilo je potrebno oko 80.000 amfora L2. Ako
broda iz Vele Svitnje mogao pripadati obitelji Pontia iz Visa. Drugi
pretpostavimo da je prosjena nosivost onodobnog teretnog
18
21
broda bila oko 600 amfora, tada bi za godinji izvoz vikog

vina bilo potrebno 130 brodova takve nosivosti. Teret broda
17
18
19
20
21
Kirigin et al. u tisku. Opisi nalazita u ovoj publikaciji ne sadre uvijek

podatke o tipovima amfora koje su na njima naene. Ti podatci biti e
objavljeni na drugome mjestu.
Cambi 1991; Kirigin 1996, str. 151-153.
Cambi 1991
CIL III 3076, Nikolanci 1980, str. 222.
Datiranje brodoloma prema Cambiju (1991) moe se dovesti u pitanje.
Fina crnopremazana keramika otkrivena na ovom brodolomu vrlo je
slina nalazima iz groba 44 u Adriji, koji se datiraju u sredinu 2. st. pr.
Kr.; Mangani 1985, str. 85-86. Brodolom iz Vele Svitnje dio je doktorske
disertacije koju priprema Tea Katunari.
izraunali smo na temelju nalaza 634 amfora na brodolomu u
22
23
24
Neki dijelovi otoka Visa nisu terenski pregledani zbog guste vegetacije i
vojnih objekata JNA iji je okoli bio miniran.
Ulomak grkog nadgrobnog spomenika otkriven je na Bievu; Kirigin
1999, str. 428. Do pred 2. svjetski rat Bievo je proizvodilo do 500.000 litara
poznatog plavca; Rubi 1952, str. 126.
Jedna L2 amfora sadri oko 26 litara tekuine: Casson 1995, str. 172, bilj.
25. GI amfore imaju manju zapreminu.
uveli Vela Svitnja u blizini grada Isse.25 ini se da brodolom u uvali

Vela Svitnja (lembos?) predstavlja tipian mali teretni brod tog
razdoblja namijenjen lokalnoj jadranskoj trgovini.26 Zakljuiti je,
dakle, da je, uzimajui u obzir udaljenost pojedine luke, u viku
trgovinu vinom bio ukljuen znatan broj brodova.27 ini se, dakle,
da su amfore napunjene vinom prevoene iz Isse na druge otoke
i obale srednje Dalmacije, u Liburniju,28 Istru,29 ili u Adriju,30 te na
druga talijanska nalazita na Jadranu,31 a moda su se prevozile
ak do Aleksandrije.32
Cijene vina navedene na helenistikim natpisima na Delosu,
jednom od najpoznatijih antikih trgovita, pokazuju da je 39
litara (metret) vina imalo cijenu od 10 do 11 drahmi,33 to znai da
je 26 litara vina vrijedilo oko 7 drahmi. To ukazuje da se za 80.000
amfora (svaka od po 25 litara) moglo dobiti ukupno oko 560.000
drahmi ili 93,3 talenta (2444 kg srebra po atikom ili 3465 kg
srebra po eginskom standardu), to je fascinirajua svota!34 Stoga ne
Slika 3.
Podvodna nalazita grko-italskih amfora. Za Vis i Hvar vidi sl. 4 i 5.
udi da su Iliri (kraljevske snage ili gusari) bili toliko zainteresirani

za napadanje Isse, a ne udi ni to su Rimljani bili zainteresirani
da pomognu Issi, postavi njezin patron i uvar: Issa je strateki
dobro pozicionirana i vrlo je privlaan izvor prihoda.
Pokazatelji o proizvodnji vina nisu idealni. Za vrijeme isejske
neovisnosti bit e da su postojali usponi i padovi (kako se
dogaalo i u srednjem vijeku, a i u novijem razdoblju), no podatci
jasno govore o poljodjelskoj bazi grkih zajednica u srednjoj
Dalmaciji.35 Ma koliko bile male, one su oito igrale znaajnu ulogu
na naoj strani Jadrana.
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
Cambi 1972; 1989. Prema Cassonu;1995, 172, bilj. 25, jedna afmora teka
je 17-18 kg; dodajui 26 litara vina daje ukupnu teinu od oko 43,5 kg.
Stoga 43,5 kg x 634 - 27.579 kg ili 27, 5 tona nosivosti jednog teretnog
broda. Za lembos sline nosivosti (25 tona) vidi: Casson 1995, str. 162-163,
bilj. 36.
Kao to je brodolom Kyrenia: dug 13.8 m. ili brodolom Kibbutz Maagan
Michael: dug 11.25 m; Casson 1995, str. 453. Tradicionalni (19. stoljee)
drveni jedrenjaci Dalmacije za priobalnu ili malu plovidbu bili su: bracera
(11-17 tona nosivosti, duga 7-11 m) i trabakul (15-43 tona nosivosti, dug
14-20 m). Za veliku plovidbu poznati su slijedei jedrenjaci: pelig (11-49
tona), kuner (59 - 115 tona), loger (50-70 tona), brik (250 tona) i bark
(325-378 tona); Domazet 2004.
Antika luka Isse duga je oko 1.5 km: Gluevi 2003, str. 137. Da je Issa
imala znaajnu otu potvruje Livije: XXXI, 45; XXXVII, 16; XLII, 48; XLIII,
9. Godine 1801. otok Vis je proizvodio vie od dva milijuna litara vina
(Tablica I), a 1803. otoani su posjedovali 36 jedrenjaka od 5 do 42 tone
nosivosti; Perii 1999, str. 113.
Slobodan ae i Zdenko Brusi napomenuli su nam da se na mnogim
nalazitima u Liburniji nailazi na amfore L2, no istraivanja u ovom pravcu
na alost nisu napravljena; Katalog Resnik 2004, str. 17.
Starac 1994-1995; Horvat 1997.
Toniolo 2000.
Prema G. Marasco Picenum i Apulija proizvodili su itarice u razdoblju
koje ovdje obraujemo; Marasco 1987, str. 59-60.
Za amfore GI i L2 u Aleksandiji vidi: Tchernia 1986, str. 72.
Franke 1999b, str. 60.
U razdoblju od 4. do 1. st. pr. Kr. bronana statua imala je relativno
konstantnu cijenu od oko 3.000 drahmi; dobar rob vrijedio je 150-200
drahmi: Franke 1999b, str. 59.
Za Faros vidi: Kirigin 2004b, str. 91-138.
Slika 4.
Nalazita grko-italskih amfora u podmorju otoka Visa.
Slika 5.
Nalazita grko-italskih amfora u podmorju otoka Hvara.

Slika 6.
Kopnena nalazita grko-italskih amfora.
Slika 7.
Podvodna nalazita amfora Lamboglia 2. Za Vis i Hvar vidi sl. 8 i 9.
I. Amfore
Ovdje emo prikazati tipove koje smo potanje prouili.
Grko-italske (GI) i srodne36
Ove su amfore potanje prouene.37 Trenutano ih je vie poznato
s podmorskih arheolokih nalazita (44 nalazita: Sl. 3-5 i Dodatak
1), no u novije vrijeme GI-amfore otkrivene su na otonim i
obalnim nalazitima, kao i u unutranjosti, na Oaniima (Sl. 6 i
Dodatak 2), poznatoj gradini plemena Daorsa, gdje su pronaene
u znatnom broju.38
Amfore ovog tipa i njima srodne mogle su se proizvoditi u
Farosu i Issi. U Farosu je lokalna produkcija amfora potvrena,39
Slika 8.
Nalazita amfora Lamboglia 2 u podmorju otoka Visa.
ali, na alost, velika koliina keramikih nalaza koje je u proteklih

20-ak godina iskopala sluba za zatitu spomenika iz Splita jo
uvijek nije cjelovito objavljena, zbog ega nemamo pouzdanih
kronolokih, tipolokih i kvantikacijskih podataka.40
Podmorska nalazita GI-amfora (Sl. 3-5 i Dodatak 1) pokazuju
da se radi o najveoj koncentraciji na Jadranu. Isto se moe rei
i za amfore L2 (Sl. 7-9 i Dodatak 3). GI-amfore bile su u upotrebi
tijekom dva stoljea (sredina 4. - kasno 2. stoljee pr. Kr.)41 a do
danas nije otkrivena ni jedna s peatom ili s tituli picti (Dodatak 2).
Slika 9.
Nalazita amfora Lamboglia 2 u podmorju otoka Hvara.
36
37
38
39
40
41
U ovom lanku nismo ukljuili korintske A, A i B amfore, budui da su one

iroko datirane, a iz srednje Dalmacije nemamo zatvorenih cjelina koje
mogu dati ui vremenski raspon.
Kirigin 1994; Petri 2002.
Mari 1995, str. 55.
Kati 1999-2000; Kirigin, Hayes, Leach 2002; Kirigin 2004b, str. 151-175.
Katalog Pharos 1995.
Loughton 2003, str. 179.
Slika 10.
Nalazita amfora Lamboglia 2 u sredinjoj Dalmaciji. Za otoke Vis, oltu i Bra
vidi sl. 1.
Slika 11.
Nalazita posua Alto-Adriatico i slinog posua.
Lamboglia 2 (L2)
izmeu Scardone i Narone, i bila su ponajprije zemljoradnika
Ovaj tip amfora najee je zastupljen u srednjoj Dalmaciji u
naselja. Mali broj nalaza ovih amfora u unutranjosti moe
razdoblju o kojem ovdje govorimo. L2 naene su pod morem (Sl.
upuivati na zakljuak da ako su isejska naselja na obali
7-9 i Dodatak 3) i na kopnenim nalazitima (Sl. 1 i 10 i Dodatak 4).
proizvodila vino, onda je ono bilo namijenjeno izvozu morskim, a
Po svemu sudei, ini se da su bile u upotrebi u razdoblju od oko
ne kopnenim putem.48 Veina hrvatskih strunjaka vjeruje da su
100 godina (oko 150. pr. Kr. - 50. pr. Kr.).43
Tragurion i Epetion bili trgovake postaje koje su trgovale s Ilirima
42
S otoka Hvara ovdje donosimo samo etiri nalazita premda
u unutranjosti, no podatci koje ovdje donosimo ne podupiru
ih je zasigurno bilo vie (Sl. 10).44 Na otoku olti GI-amfore i/ili, u
tu tezu. Neprisutnost amfora u unutranjosti Dalmacije (Sl. 10)49
veini sluajeva, L2-amfore naene su na sljedeim nalazitima:
moe se objasniti na nekoliko naina: mogue je da vino nije
O 6.00, 12.00, 13.00, 36.00, 39.00, 41.00, 43.00, 49.00, 51.00, 52.00,
bilo omiljeno pie ili je moda domorodcima bilo preskupo. Isto
53.00, 59.00, 60.00, 70.00, 71.00, 76.00, 79.00, 100.00 (Sl. 1), a na
tako je mogue da e novi terenski pregledi i iskopavanja posve
otoku Brau na nalazitima: BO 6.00, 115, 73, 170, 101, 173; SU 2.01,
promijeniti ta tumaenja.
45
13.00, 4.00; NE 8.01, 9.01;OM 25.00, 28.00, 14.00, 30.00, 36.00, 48.01,
GI i L2 se, vidjeli smo, javljaju od sredine 4. pa do 1. st. pr. Kr.
37.00, 55.00, 43.00, 52.00; SP.27.00, 40.01, 4.00, 6.00, 42.00, 51.01,
Karte rasprostranjenosti ovih amfora na kopnenim i podmorskim
35.00, 40.00, 75.00, 65,00, 64.00,74.00 (Sl. 1);46 Ovakve amfore naene
nalazitima srednje Dalmacije jasni su indikatori intenziteta
su takoer na kopnenim nalazitima na Peljecu i na otocima iovu,
proizvodnje i trgovine na ovom prostoru. Karte takoer pokazuju
Koruli, Lastovu i Palagrui (Sl. 10, br. 15-19 i Dodatak 4, 15-19).
da je ta aktivnost moda rezultat uobiajene redovite trgovake
Kopnena nalazita na prostoru od rta Ploa do rijeke Neretve
djelatnosti s visokim postotkom opasnosti (loe vremenske prilike
(Sl. 10 i Dodatak 4) svjedoe o trgovini amforama L2. Mala obalna
i gusarstvo), te da ona ne mora biti povezana s opskrbom rimske
isejska naselja: Tragurion, Siculi (Resnik), Epetion i vjerojatno
republikanske vojske koja je s vremena na vrijeme boravila u ovim
Salona utemeljena su krajem 3. i u ranom 2. st. pr. Kr. Ta su naselja
krajevima.
47
smjetena, kao to smo ve naveli, na najplodnijem podruju,
48
42
43
44
45
46
47
Za nalazita na Visu vidi tekst gore, a za nalazita na olti i Brau vidi tekst
dolje.
Loughton 2003, str. 183.
Nismo imali vremena pregledati obilnu dokumentaciju terenskog
pregleda otoka Hvara obavljenu u razdoblju od 1982. do 1989. godine.
Zanimljivo je napomenuti da na mjestu gdje je Faros L2 amfore nisu
toliko brojne kao to bi se to moglo oekivati. Prema objavljenim
nalazima, ini se kao da ima vie Korintskih B, GI ili srodnih amfora nego
to ima amfora tipa L2; Katalog Pharos 1995.
Kirigin et al. u tisku.
Stani et al. 1999. Opisi nalazita u ovoj publikaciji ne sadre uvijek
podatke o tipovima amfora koje su na njima naene. Ti podatci bit e
objavljeni na drugome mjestu.
Kirigin 1990a, str. 311.
49
Sugestija Irene Radi Rossi da su Iliri rabili bave za prijevoz vina je

zanimljiva, ali zasad nema arheolokih potvrda; Radi Rossi 2003.
Niti jedno ilirsko naselje dosad nije istraeno u unutranjosti srednje
Dalmacije. GI i L2 amfore stizale su do sredinje i sjeverne Francuske
preko Marseillea to upuuje da nije bilo veih problema u transportu;
Loughton 2003. S druge strane, istina je da su krajolici Francuske i
Dalmacije prilino razliiti i da je prijevoz amfora prema dalmatinskoj
unutranjosti bio znatno tei zadatak. Takoer treba navesti da je izrada
amfora znatno jeftinija od izrade bave.
Treba navesti da sustavni terenski pregled priobalja i unutranjosti srednje
Dalmacije na nain kako je to obavljeno na otocima olti, Brau, Hvaru,
Visu, Bievu, Svetcu i Palagrui, nije obavljen, izuzmemo li predio Cetinske
krajine, koja je pak pregledana drugaijom metodologijom; Miloevi
1998. Takoer, niti jedno nalazite koje pripada helenistikom, odnosno
kasnom eljeznom dobu na ovom prostoru nije istraeno.

Slika 12.
Nalazita Gnathia-posua.
Slika 13.
Nalazita crno premazanog posua.
Trgovina vinom bila je veoma unosna za mali otok kao to
II. Fina keramika
je Vis. Za oko 1500 stanovnika otoka godinje je bilo potrebno

390 tona ita, odnosno 15 brodova od po 27 tona nosivosti koji
Amfore nisu jedini keramiki pokazatelji. Fino posue iz istog
bi ito donijeli na Vis. Alternativno, Viani su morali zasijati itom
razdoblja takoer moe pokazati da je srednja Dalmacija bila
oko 300 hektara zemlje.50 Mogue je da su i otoci olta, Bra51 i
ukljuena u mreu povezanosti Jadrana i Sredozemlja. Ovdje
Hvar kao i priobalje takoer bili ukljueni u ovu vinsku avanturu,
emo prikazati neke glavne produkcije.
no to zahtijeva potanje prouavanje, posebno odnosa izmeu

Farosa i Isse. U ovom trenutku ini se da amfore L2 nisu toliko
Alto-Adriatico i srodne posude (kasno 4. stoljee do kasnog 3.
zastupljene na nalazitima na otoku Hvaru kao to su na otocima
stoljea pr. Kr.)
Visu, olti i Brau. Ako je to tono, onda se moe razmiljati o tome
U Issi postoji koncentracija posuda Alto-Adriatico , i to iskljuivo u
da vino nije bilo glavni produkt Farosa te da su u farskoj chori to
pogrebnom kontekstu. Nekoliko ih je naeno u stambenim objektima
bile itarice.52 Ulomak jedne amfore, vjerojatno tipa L2, otkriven
u Farosu, jedan skyphos naen je u ilirskom naselju Danilo blizu
na gradini Oaniima ima grat ,53 to je jasan dokaz o
ibenika, ulomci dviju posuda naeni su u svetitu Spila kod sela
trgovakim vezama izmeu grkih i ilirskih zajednica.
Nakovana na Peljecu, a nekoliko ulomaka potjee s Diomedovih
54
svetita na Palagrui i rtu Ploa (Sl. 11 i Dodatak 5).58 Ove posude

Dressel 1
jasno govore o vezama srednje Dalmacije i sjevernog Jadrana (Spina).
Amfore Dressel 1 (prva polovica 2. st. - druga polovica 1. st. pr. Kr.55
Postoji i skupina nog posua koja moe biti srodna
gotovo su nepoznate na Jadranu. Poznata su zapravo samo dva
gornjojadranskim posudama i mogue je da su se proizvodile
nalazita: jedno je u podmorju Palagrue,56 a drugo s nalazita
lokalno u Issi ili Farosu u 3. st. pr. Kr.59 Imaju jednostavan motiv lista
Molu Zlopoje (VS 1029) na otoku Visu.
ili spirale i druge geometrijske motive. Osim u Issi i Farosu ovakve
57
posude otkrivene su na rtu Ploi, u Tragurionu, na Palagrui i u

Donjem Hrasnom nedaleko od Neuma (Sl. 11 i Dodatak 5).
50
51
52
53
54
55
56
57
Proraun o broju stanovnitva Isse temelji se na veliini apoikije i na

veliini plodne zemlje na otoku, na nain kako je napravljen proraun za
broj stanovnika Farosa Kirigin 2004b, str. 78-80, str. 127-132).
ae 1999, str. 80, navodi da su stanovnici olte i Braa moda bili u
savezu s Issom.
O moguoj proizvodnji ita u Farosu vidi: Kirigin 2004b, str. 127-132.
kegro 1991, str. 63; Kati 1999-2000; Kirigin 2004b, str. 138. Ulomak su
2000. g. prouili A. Johnston i B. Kirigin u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Poklopac L2 amfore s natpisom naen je u Tragurionu (Kovai 2002,
str. 380, bilj. 18).
Farski novac je takoer naen na Oaniima: Mari 1995, str. 62.
Za datume vidi: Caravale i Tooleti 1997, str. 98; Loughton 2003, str.
180-183, gdje navodi kako je potreban hitan ispravak ili promjena
tradicionalne klasikacije.
Orli i Jurii 1989; Radi 1990; Jurii 2000, str. 6.
Gnathia (uvezena i lokalna isejska proizvodnja)

Uvezene Gnathia-posude iz june Italije koje pripadaju
kasnoklasinom razdoblju (360.-330. pr. Kr.) naene su zasad samo
u Issi, i to u malom broju. Posude ovog stila iz srednjeg i kasnog
razdoblja (300.-270. pr. Kr.) neto su brojnije, osobito u Issi, ali ih
ima i na drugim grkim i domorodakim nalazitima u srednjoj
Dalmaciji. Ta keramika rijetko se nalazi u unutranjosti Dalmacije
(Dugopolje, Otok kod Sinja, u pilji karin Samograd kod Drnia i
na Oaniima, Sl. 12 i Dodatak 6).
58
59
uri 1908.
O klasikaciji i datumima klasine Gnathia vidi: Green 1976; 2001. Ovu
tradicionalnu klasikaciju nedavno je ozbiljno uzdrmala Puritani 2002.
Lokalana isejska produkcija moe se ugrubo datirati u 3./2.

st. pr. Kr.60 Primjerci su naeni na nekoliko nalazita u srednjoj
Dalmaciji, osobito u svetitima na Palagrui, na rtu Ploi i u Spili
Nakovani, te u naseljima Naroni, Oaniima, Lumbardi, Farosu,
Epetionu i Tragurionu, i u znatno manjem broju u unutranjosti (Sl.
12 i Dodatak 6).
Crnopremazane posude
Na ovome mjestu nije mogue detaljnije opisati ovu vrstu ne
keramike. Postoje uvezene crno premazane posude u Farosu i
Issi, no veina se moe pripisati lokalnoj proizvodnji, odnosno
posudama od sive i blijede oker (ukaste) gline s tamnim
premazom. Ovakve su posude moda proizvedene u Farosu, Issi i
Resniku, gdje ih nalazimo u znatnom broju. Potrebno je detaljnije
prouavanje, ali karte rasprostranjenosti jasno govore da su
naene na mnogim mjestima srednje Dalmacije u razdoblju od 4.
Slika 14.
Nalazita posua West-slope i slinog posua.
do 1. st. pr. Kr. (Sl. 13 i Dodatak 7).

West-slope i srodne posude
Ovaj stil ukraavanja posuda nastao je u Ateni oko godine 275.
pr. Kr. i trajao je do sredine 1. st. pr. Kr.61 U Issi nam je poznat
samo mali broj ovih posuda, koje su uvezene iz Grke. Iz srednje
Dalmacije poznat je jo samo jedan bradaviasti kantharos s
ukrasom u obliku ahovskog polja, iz Spile Nakovane . Nedavna
iskopavanja u srednjoj Dalmaciji otkrila su jo neke posude stila
West-slope. Zanimljiva je pojava da na posudama lokalne Gnathiaprodukcije iz Isse nailazimo na West-slope-ornamente, to je, ini
nam se, izniman sluaj mijeanja dvaju stilova na helenistikim
posudama (Sl. 14 i Dodatak 8).62
Reljefne posude raene u kalupu
Ova vrsta posuda najrasprostranjenija je na istonoj obali Jadrana
i u blioj unutranjosti.63
Vodei oblik u srednjoj Dalmaciji je zdjelica, iako ima i drugih
Slika 15.
Nalazita reljefnih posuda raenih u kalupu.
oblika, kao to su krateri ili phiale. Zdjelice su hemisferine, blago

uvijena oboda, no ima i pliih, ravna oboda, koje su pod utjecajem
delskih oblika. Neke sa igom ARISTHN` upuuju na import,
vjerojatno iz radionica u Dirahiju.64 No, kalupi za izradu ovih
zdjelica, naeni u Issi i Resniku, upuuju na lokalnu proizvodnju,65
koja se priblino moe datirati u 2. i 1. st. pr. Kr. (Sl. 15 i Dodatak 9).
Bradaviasti kantharosi
Ovi dosta rijetki keramiki oblici otkriveni su na nekoliko nalazita
u Dalmaciji. Jednostavnije tipove nalazimo u domorodakim
naseljima i svetitima (Sl. 16 i Dodatak 10). Proizvedene su
vjerojatno u radionici u Resniku, a datiraju se od 3. do 1. st. pr. Kr.66
60
61
62
63
64
65
66
10
Kirigin 1990b.
Rotro 1991, str. 60.
Kirigin 1996, str. 128-133; Hayes 1991, str. 191.
Brusi 1999, str. 7-11.
Hidri 1980, str. 75-87.
Brusi 1999, str. 10; Katalog Issa 1986, str. 29, br. 136.
eelj 2004.
Slika 16.
Nalazita bradaviastih kantharosa.

Zakljuak
Literatura
Ovaj lanak je inicijalni pokuaj da se u grubim crtama prikae
Abrami 1949
razmatranja o antikim
obimna keramika graa iz srednje Dalmacije. Da ne bude
M. Abrami, Arheoloka
nalazitima na dnu srednjeg
zabune, helenistika keramika iz Dalmacije zahtijeva temeljitiju
istraivanja grke kolonije
Jadrana, Podmorske djelatnosti
analizu, uz vru kronoloku kontrolu i veu pozornost prema
Isa na otoku Visu, Ljetopis
sa gledita medicinskih i
kvantikacijskim pokazateljima te analizu gline kako bi se
Jugoslavenske akademije
drutvenih nauka, Beograd 1969,
bolje utvrdilo njezino porijeklo. Nadamo se da e prezentirani
znanosti i umjetnosti 55, Zagreb
223-230.
podatci omoguiti uvid u svakodnevni ivot koji nije opisan
1949, 9-17.
Cambi 1969
N. Cambi, Tipoloka i kronoloka
Cambi 1972
u inae rijetkim i esto kontroverznim politikim i vojnim

povijesnim izvorima za istonu obalu Jadrana. Podatci koje
Bandelli 2001
N. Cambi, Vis, uvala Vela Svitnja
donosimo omoguuju uvid u stvarni proizvodni i trgovaki
G. Bandelli, Roma e lAdriatico
- brodolom antikog broda,
potencijal srednje Dalmacije. Amfore i na keramika koju smo
fra III e II secolo a. C., Strutture
Arheoloki pregled 14, Beograd
ovdje prezentirali dolaze iz razliitih konteksta. Nalazimo ih u
portuali e rote marittime
1972, 80-82.
svetitima Diomedovim (Palagrua i rt Ploa) i u Spili Nakovani na
nellAdriatico di et romana,
Peljecu. Nalazimo ih u grkim kolonijama: Farosu, Issi i njezinim
Antichit Altoadriatiche 46,
Cambi 1989
naseobinama u Lumbardi, Tragurionu i Epetionu i na mnogim
Trieste - Roma 2001, 17-41.
N. Cambi, Amphore romane

in Dalmatia, u: Amphores
nalazitima na otoku Visu. Otoci olta i Bra, na kojima nema

grkih naseobina, imaju takoer vei broj nalazita gdje su amfore
Bonai, Vison 2002
Romaines et History
nalaene: neke na gospodarskim imanjima, a neke na gradinama
M. Bonai Mandini, P. Vison,
conomique, Actes du colloque
i kamenim grobnim humcima domorodaca. U ovom trenutku ne
Monetary circulation on the Island
de Sienne 1986, Roma 1989,
moemo objasniti ukazuju li amfore naene na olti i Brau na
of Vis (Issa), ca. 350 B.C. - A.D. 600,
311-337.
uvoz vina ili pak na njegovu proizvodnju, te da se ono stavljalo
u: Cambi et al. 2002, 319-374.

Cambi 1991
u amfore i raznosilo po otoku ili da se neto drugo (na primjer

maslinovo ulje) davalo u zamjenu za vino. Ova opservacija vrijedi
Borzi 2003
N. Cambi, Amfore
i za druge otoke i obalni pojas srednje Dalmacije. Nedostatak
I. Borzi, Plovidba zaljevom Vela
kasnorepublikanskog doba i
amfora u unutranjosti srednje Dalmacije, podruja vezanog uz
Luke od prapovijesti do kasne
njihova produkcija u Dalmaciji,
ilirsko pleme Delmata, veoma je zagonetan problem, osobito
antike, Zadar 2003 (rukopis
Zbornik radova posveen
kada znamo da amfora ima kod susjednih plemena: Liburna i
diplomske radnje).
akademiku Alojzu Bencu,

Sarajevo 1991, 55-65.
Daorsa. Loughton (2003., 200) ispravno je primijetio: Clearly

then, deposition biases, which include social conventions that
Boani 1983
interfere with where and how amphorae entered the archaeological
J. Boani, Komika ribarska
Cambi et al. 1980
record, need to be understood before we can properly interpret the
epopeja, Split 1983.
N. Cambi, B. Kirigin, E. Marin,
distribution of Republican amphorae in France. Ova konstatacija
Excavations at Issa, Island of
moe vrijediti i za srednju Dalmaciju, budui da veina naih
Brusi 1991
Vis, Yugoslavia 1976, 1979
podataka ne potjee sa suvremenih stratigrafskih iskopavanja, ve
Z. Brusi, Helenistika i
- A Preliminary Report, Rivista di
iz nasuminih i sustavnih terenskih pregleda.
rimskodobna luka u Resniku, u:
archeologia 4, Roma-Venezia
Brod istone obale Jadrana u
1980, 81-91.
Iako smo svjesni niza propusta u ovom lanku, arheoloki

podatci koji su ovdje navedeni otvaraju raznovrsna pitanja, koja
starom i srednjem vijeku, A. Babin
omoguuju uvid u nepisanu prolost na nain na koji ni jedan
(ur.), Katel Novi 1991.
drugaiji postupak to ne moe ostvariti.
Cambi et al. 2002

Grki utjecaj na istonoj obali
Brusi 1999
Jadrana, Zbornik radova sa
Z. Brusi, Hellenistic and Roman
znanstvenog skupa odranog
Relief Pottery in Liburnia, British
24. do 26. rujna 1998. u Splitu,
Archaeological Reports,
N. Cambi, S. ae, B. Kirigin (ur.),
Dobar dio prouavanja ove materije omoguen je zahvaljujui
International Series 817, Oxford
Split 2002.
pomoi Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta (projekt
1999.
Zahvale
br. 0258004). eljeli bismo zahvaliti kolegi Slobodanu ai na
Caravale, Tooletti 1997
korisnim sugestijama i kolegi Sinii Biliu Dujmuiu na izradi
A Caravale, I. Tooleti, Anfore
karata, te kolegama Marinku Petriu, Dinku Radiu, Igoru
antiche, Formello 1997.
Borziu, Marijanu Lozi i Ivanu uti, koji su nam dali podatke o jo

nepubliciranim nalazima.
11
Casson 1995
Franke 1999a
Harris 1993
Jurii 2001
L. Casson, Ship and Seamenship
P. R. Franke, Viticulture and wine
W. V. Harris, Between archaic
M. Jurii, Podmorski arheoloki
in the Ancient World, Baltimore
in the ancient Greek world, u: Wine
and modern: some current
lokaliteti otoka Korule,
1995 (revidirano izdanje iz
and Coins in Ancient Greece, P.R.
problems in the history of Roman
Arheoloka istraivanja na
1971.).
Franke, I. Marataki (ur.), Athens
economy, The inscribed Economy,
otocima Koruli i Lastovu, u:
1999, 17-42.
Production and distribution in
Clairmont 1975
the Roman empire in the light
otocima Koruli i Lastovu,
Excavations at Salona, Yugoslavia
Franke 1999b
of instrumentum domesticum,
Izdanja Hrvatskog arheolokog
(1969-1972), C. W. Clairmont (ur.),
P. R. Franke, Numismatics: its
Journal of Roman Archaeology,
drutva br. 20, B. euk (ur.),
New Jersey 1975.
work, methods and potential, u:
supplementary series no. 6, Ann
Zagreb 2001, 189-196.
Franke, Marataki 1999, 57-67.
Arbour 1993, 11-29.
S. ae, Rim, Liburnija i istoni
Franke, Marataki 1999
Hayes 1991
I. Kasandri, Petsto godina
Jadran u 2. st. pr. n. e., Diadora 13,
P. R. Franke, I. Marathaki (ur.),
W. Haves, Fine Wares in the
vladavine grada Hvara nad
Zadar 1991, 55-73.
Wine and Coins in Ancient Greece,
Hellenistic world, u: Looking at
Visom, Mogunosti 3-5, Split
Athens 1999.
Greek Vases, T. Rasmussen, N.
1982, 70-75.
ae 1991
Kasandri 1982
ae 1999
Spivey (ur.), Cambridge 1991,
S. ae, Manijski zaljev, Jadasini
Fusko 1990
i Salona, Vjesnik za arheologiju i
P. Fusko, Opis obale Ilirika (De situ
historiju dalmatinsku 90-91, Split
orae Illyrici), priredila i prevela
Hidri 1980
arheoloko nalazite, katalog
1999, 57-87.
Bruna Kunti-Mati, Zagreb
H. Hidri, Kupa me dekor n reliev
izlobe, S. Boek, A. Ivanac Brai
1990.
t Dyrrahut, Iliria 16/1, Tirana
((ur.)), Brela 2000.
uri 1908
183-202.
Katalog Brela-Jakirua 2000

Brela-Jakirua, podmorsko
1980, 75-87.
V. uri, Alter und Herkunft
Fraser, Matthews 1997
einiger Fiblen Tonhefsse aus
R. P. Fraser, E. Matthews, A
Horden, Purcell 2000
Issa, katalog izlobe, B. Kirigin,
Bosnien und Hercegovina,
Lexicon of Greek Personal Names
P. Horden, N. Purcell, The
B. uri, P. Kos i B. Teran (ur.),
Jahrbuch fur Altertumskunde
III. A, Oxford 1997.
Corrupting Sea, a Study of
Ljubljana 1986.
2/1, Be 1908, 1-14.
Katalog Issa 1986
Mediterranean History, Oxford

Gabrievi 1958
DErco 1975
B. Gabrievi, Antika Issa, Urbs
R. DErco, O ribolovu na istonom
[2], Split 1958, 105-125.
Jadranu, Zagreb 1975.
2000.
Katalog Pharos 1995

Pharos - antiki Stari Grad,
Horvat 1997
katalog izlobe, J. Jelii
J. Horvat, Sermin, Ljubljana 1997.
Radoni, B. Rauter Plani, (ur.),
Gluevi 2003
Zagreb 1995.
Delippis 2001
S. Gluevi, Luka izranja iz mora,
Hvarski statut 1991
J. Delippis, Dalmatinska
u: Otok Vis, M. Majnari (ur.),
Hvarski statut, Statuta
Katalog Resnik 2004
poljoprivreda u prolosti, Split
Zagreb 2003, 136-139.
communitatis Lesinae (Pharae),
Resnik - hidroarheoloka
K. Prijatelj (ur.), Split 1991.
istraivanja, katalog izlobe, A.
2001.
Green 1976.
Babin, ur, Katela 2004.
Domazet 2004
J. R. Green, Gnathia Pottery in
Jurii 2000
M. Domazet, Suton ote
the Akademisches Kunstmuseum
M. Jurii, Ancient Shipwrecks
Kati 1999-2000
jedrenjaka Staroga Grada, Zagreb
Bonn, Magonza 1976.
of the Adriatic, Maritime
M. Kati, Uvod u prouavanje
2004.
Transport During the First and
keramikih radionica Farosa,
Green 2001
Second Centuries AD, British
Opuscula Archaeologica 23-24,
Faber 1983
J. R. Green, Gnathia and other
Archaeological Reports,
Zagreb 1999-2000, 49-58.
A. Faber, Bedemi Epetiona-
Overpainted Wares of Italy and
Stobre kod Splita, Prinosi odjela
Sicily: a Survey, Cramiques
2000.
za arheologiju [1], Zagreb 1983,
hellnistiques et romaines 3,
B. Kirigin, Issa - antika nekropola
17-37.
Pariz 2001, 57-103.
na Vlakoj njivi, Obavijesti
Kirigin 1983
Hrvatskog arheolokog drutva

Forenbaher, Kaiser 2003
S. Forenbaher, T. Kaiser, Spila
Nakovana, ilirsko svetite na
Peljecu, Zagreb 2003.
12
15/3, Zagreb 1983, 27-30.

Kirigin 1985
Kirigin 2000
Kirigin, Popovi 1988
Marasco 1987
B. Kirigin, Zapaanja o
B. Kirigin, Alto-Adriatico vases
B. Kirigin, P. Popovi, Maslinovik:
G. Marasco, Interessi commerciali
helenistikoj nekropoli Isse,
from Dalmatia. u: Adriatico tra IV
A Greek watchtower in the chora
e fatori politici nella condotta
Materijali 20, Beograd l985,
e III seca. A. C., vasi Alto-Adriatici
of Pharos-a preliminary report,
romana in Illiria (230-219 a. C.),
91-104.
tra Piceno, Spina e Adria, Roma
British Archaeological Reports,
Studi calassici e orientali 36, Pisa
2000, 131-137.
1987, 35-112.
Kirigin 1990a.
1988, 129-147.
B. Kirigin, The Greeks in Central
Kirigin 2001
Dalmatia: some new evidence,
B. Kirigin, Zatitna arheoloka
Kirigin, Hayes, Leach 2002
J. Mardei, Keramika s
in: Greek colonists and native
iskopavanja u okolici Starog
B. Kirigin, J. Hayes, P. Leach, Local
Manastirina ,u: Salona III,
populations, u: Proceedings of
Grada na otoku Hvaru godine
Pottery Production at Pharos, u:
Recherhes archeologiques
the First Australian Congress of
1984. i 1985., Diadora 20, Zadar
Cambi et al. 2002, 241-260.
franco-croates a Salone,
Classical Archaeology held in
2001, 209-255.
honour of Emeritus Professor,
Mardei 2000
Manastirine, Etablissement
Kirigin 1998
preromain, necropole et basilique
A. D. Trendall, J. P. Descoeudres,
Kirigin 2003.
2001 arheoloko nalazite na
paleochretienne, Collection de l
(ur.), Canberra-Oxford 1990,
B. Kirigin, Palagrua godine 2002,
srednjodalmatinskim otocima: to
ecole francaise de Rome-194/3,
291-321.
Preliminarni izvjetaj s arheolokih
s njima?, B. Kirigin (ur.), Hvar-Split
N. Duval, E. Marin, C. Metzger,
iskopavanja, Opuscula
1998.
(ur.), Split-Rome 2000, 158-170.
Mardei, alov 2002
B. Kirigin, N. Vujnovi, J. Burmaz,
J. Mardei, T. alov, Keramiki
Kirigin 1990b
Archaeologica 27, Zagreb 2003,
B. Kirigin, Late Gnathia: A Glimpse
367-378.
at the Issa Case, B Epistemonike

Sinanthese Gia Ten Ellenistike
Kirigin 2004a
S. ae, V. Ganey, T. Podobnikar,
nalazi s istraivanja bazilike
Keramike, Athina 1990, 58-65.
B. Kirigin, The beginning of
The Adriatic Island Project
u Ereovim barama, Vjesnik
Promontories Diomedis, Hespera
Volume 3: The archaeological
za arheologiju i historiju
18, Roma 2004, 141-150.
heritage of the islands of Vis and
dalmatinsku 94, Split 2002,
olta and the smaller islands,
105-16.
Kirigin 1992
B. Kirigin, Helenistike funerarne
amfore iz Isse, Diadora 14, Zadar
Kirigin 2004b
British Archaeological Reports,
1992, 41-51.
B. Kirigin, Faros, parska
International Series, Oxford, u
Mari 1995
naseobina, prilog prouavanju
tisku (2005).
Z. Mari, Die hellenistiche Stadt
Kirigin 1994
grke kolonizacije u Dalmaciji,
B. Kirigin, Grko-italske amfore na
Vjesnik za arheologiju i historiju
Kovai 1989
(Ostherzegovina), Bericht
Jadranu, Arheoloki vestnik 45,
V. Kovai, Trogir - urbanistika
der Rmisch-Germanischen
Ljubljana 1994, 15-24.
9- 301.
istraivanja, Arheoloki pregled
Kommission 76, Mainz 1995,
28 (1987), Ljubljana 1989, 91-93.
32-72.
Kirigin 1996
Kirigin, u tisku
B. Kirigin, Issa, Zagreb 1996.
B. Kirigin, Pregled keramikih
Kovai 2002.
Mari i Kirigin 1991
oberhalb Oanii bei Stolac
i ostalih pokretnih nalaza
V. Kovai, Nuove scoperte nella
Z. Mari i B. Kirigin, Bradaviasti
Kirigin 1998
otkrivenih u lapidariju Muzeja
Tragurion ellenistica, u: , Grki
helenistiki kantharosi iz
B. Kirigin, Late Roman period
grada Trogira 1978. godine, u
utjecaj na istonoj obali Jadrana,
Daorsona (Oanii kod Stoca),
on the islands of Vis and its
tisku.
u: Cambi et al. 2002, 375-395.
Zbornik radova posveen

akademiku Alojzu Bencu,
archipelago: the archaeological

evidence, u: Acta XIII congrsesus
Kirigin, ae 1998
Loughton 2003
internationalis archaeologiae
B. Kirigin, S. ae, Archaeological
M. E. Loughton, The Distribution
christianae III, N. Cambi i E. Marin
evidence for the cult of Diomedes
of Republican Amphorae in
Marovi 1980
(ur.),Vatican-Split 1998, 429-440.
in the Adriatic, Hespera 9, Roma
France, Oxford Journal of
I. Marovi, Prahistorijska
1998, 63-110.
Archaeology 22/2, Oxford 2003,
istraivanja u okolici Narone,
177-207.
u: Dolina rijeke Neretve od
Kirigin 1999
Sarajevo 1991, 177-184.
B. Kirigin, Arheologija otoka
Kirigin, Marin 1988
Visa, Bieva, Sveca i Palagrue,
B. Kirigin, E. Marin, Excavations
Mangani 1985
vijeka, Izdanja Hrvatskog
at Issa, Island of Vis (YU) 1980,
E. Mangani, Adria (Rovigo).
arheolokog drutva, 5, .
dalmatinsku 90-91, Split 1999,
A Preliminary Report, Studi di
- Necropoli in loca. Ca Garzon.
Rapani, (ur.), Split 1980, 45-104.
405-458.
Antichit 5, Lecce 1988, 129-147.
Prima campagna di scavo, 1966,
prethistorije do ranog srednjeg
Notizie degli sacavi 36, Roma

1985, 5-107.
13
Marovi 2002
Orli, Jurii 1989
Radi 2003
Rubi 1952
I. Marovi, Sojeniko naselje
M. Orli, M. Jurii, Istona
D. Radi, Kopila, u: Blato do
I. Rubi, Nai otoci na Jadranu,
na Dugiu kod Otoka (Sinj),
obala Jadrana, Rekognosciranje
kraja 18. st. Zbornik radova 1,
Split 1952.
podmorja. Arheoloki pregled 28
T. eparovi, (ur.), Blato 2003,
(1987), Ljubljana 1989, 199-201.
63-88.
217-295.
Rotro 1991
S. Rotro, Attic West-Slope Vase
Orli, Jurii 1991
Radi, Bass 1999
Painting, Hesperia 60/1, 1991,
Marovi, Nikolonci 1977
M. Orli, M. Jurii, Antiki
D. Radi, B. Bass, Current
59-102.
I. Marovi, M. Nikolanci, etiri
brodolom kod otoka edra,
archaeological research on
groba iz nekropole u Vijoj luci
Godinjak zatite spomenika
the island of Korula, Vjesnik
Stani et al. 1999
(o. Bra) pronaena 1908. god.,
kulture Hrvatske 17, Zagreb
Z. Stani, N. Vujnovi, B.
1991, 149-178.
Kirigin, S. ae, T. Podobnikar, J.
361-403.
Burmaz, Archaeological heritage

5-55.
Papazoglu 1967
of the island of Bra, Croatia,
F. Papazoglu, Poreklo i razvoj
Radi 1989
British archaeological reports,
Migotti 1986
Ilirske drave, Godinjak Centra
I. Radi, Rekognosciranje
International series 803, Oxford
B. Migotti, Grko-helenistika
za balkanoloka ispitivanja 3,
podmorja otoka Lastova,
1999. (vidi: Arheoloka batina
keramika iz Starog Grada na
Sarajevo 1967, 123-144.
Obavijesti Hrvatskog
otoka Braa, Braki zbornik 21,
arheolokog drutva 21/3,
Supetar 2004, str. 3-238)
Hvaru, Vjesnik Arheolokog

muzeja u Zagrebu 19, Zagreb
Pakvalin 2002
1986, 147- 177.
V. Pakvalin, Helenistiki sloj
Migotti 1987
nekropole ilirsko-panonskog
Radi 1990
A. Starac, Morfologija
plemena Dezidijata na Kamenjai
I. Radi, Arheoloka istraivanja
sjevernojadranskih amfora:
B. Migotti, Otok Lastovo u dodiru
u Brezi kod Sarajeva, u: Cambi et
u podmorju istonog Jadrana u
primjeri iz Istre, Diadora 16-17,
s grkim svijetom, Arheoloki
al. 2002, 521-538.
tijeku 1988. godine, Godinjak
Zadar 1994-1995, 135-162.
radovi i rasprave 10, Zagreb

1987, 133-154.
Zagreb 1989, 47-48.

Starac 1994-1995
zatite spomenika kulture 14-15,

Patsch 1908
Zagreb 1990, 213-227.
K. Patsch, Kleiner Untersuchungen
ael-Kos1986
M. ael-Kos, Zgodovinska
Migotti 1989
in und um Narona, Jahrbuch fr
Radi Rossi 1993
podoba prostora med Akvilejo,
B. Migotti, Grko-heleinstika
Alterumskunde 2, Wien 1908,
I. Radi Rossi, Amfore tipa
Jadranom in Sirmijem pri Kasiju
keramika iz Starog Grada na
87-117.
Lamboglia 2 i Dressel 6 na
Dionu in Herodijanu, Ljubljana
istonoj obali Jadrana u svjetlu
1986.
Hvaru (2), Vjesnik Arheolokog

muzeja u Zagrebu 22, Zagreb
Perii 1999
podmorskih nalaza, Zagreb 1993
1989, 19-34.
. Perii, Razvitak gospodarstva
(neobjavljeni magistarski rad).
otoka Visa u prolosti, Radovi
eelj 2004
L. eelj, Bradaviasti kantharosi s
Miloevi 1998
Zavoda za povijesne znanosti
Radi Rossi 2001
helenistikog svetita na rtu Ploa,
A. Miloevi, Arheoloka
Hrvatske akademije zanosti i
I. Radi Rossi, Arheoloka
topograja Cetine, Split 1998.
umjetnosti u Zadru 41, Zadar
nalazita antikog doba u
1999, 61-144.
podmorju otoka Lastova, u:
381-400.
Nikolanci 1976
M. Nikolanci, Jadranski Grci
Petri 2002
otocima Koruli i Lastovu, Izdanja
kegro 1991
kao periferija helenskog svijeta,
M. Petri, Grki utjecaj na istonoj
Hrvatskog arheolokog drutva
A. kegro, Antika ekonomika u
Materijali 12, Zadar 1976, 149-
obali Jadrana - podmorsko-
20, B. euk (ur.), Zagreb 2001,
Bosni i Hercegovini, Godinjak
168.
arheoloka evidencija, u: Cambi
227-236.
Centra za balkanoloka
et al. 2002, 471-484.

Nikolanci 1980
ispitivanja 27, Sarajevo 1991,

Radi Rossi 2003
53-161.
M. Nikolaci, Epigraphica graeca
Puritani 2002
I. Radi Rossi, Doprinos
nova et vetera in Dalmatia
L. Puritani, Problemi di
podmorske arheologije u
Tchernia 1986
reperta, Diadora 9, Zadar 1980,
classicazione e di datazione della
prouavanju problematike
A. Tchernia, Le vin de lItalie
205-227.
cosidetta ceramica di Gnathia,
naseljavanja, Histria Antiqua 11,
Romaine, Roma 1986.
Archeologia classica 53 (n.s. 3),
Pula 2003, 299-308.
Novak 1961
G. Novak, Vis, 1, Zagreb 1961.
14
Roma 2002, 379-403.

Tomasovi 2004
Summary
M. Tomasovi, 8000 godina ivota

na prostoru Makarske, Makarska
Preliminary Notes on Some Economic and Social Aspects of
2004.
Amphorae and Fine Ware Pottery from Central Dalmatia, 4th

-1st BC
Toniolo 2000
A. Toniolo, Le anfore di Adria (IV-II
Key words: amphorae, ne wares, distribution, central Dalmatia,
secolo a. C.), Sottomarina 2000.
greek and helenistic period, vine production
Topi 2003
This paper represents an initial attempt to present a rough
M. Topi, Stolno posue i glinene
outline of the vast pottery evidence from central Dalmatia. To
svjetiljke iz Augusteuma Narone,
be sure, Dalmatian Hellenistic pottery needs to be analysed in a
more elaborate way, with tighter chronological controls, closer
attention to the quantication of data, and better analysis of
183-344.
fabrics so as to infer provenience. We hope that this information

will provide evidence of aspects of life that are unrecorded in
Topi 2004
the rare, and often controversial political and military histories
M. Topi, Posue za svakodnevnu
of the East Adriatic coast. This information allows insights into
uporabu grublje izradbe, amfore,
what were the real production and commercial potentials of the
terakote i kultne posude iz
area. The amphorae and the ne wares examined here come
Augusteuma Narone, Vjesnik
from a variety of contexts. We nd them at sanctuary sites of
Diomedes (Palagrua and Cape Ploa) and at the cave sanctuary
at Spila Nakovana on Peljeac peninsula. We nd them in Greek
303-515.
settlements at Pharos and Issa and at Issaian subcolonies at

Lumbarda, Tragurion and Epetion and also on numerous sites on
Vrsalovi 1979
the island of Vis. The islands of olta and Bra, which do not have
D. Vrsalovi, Arheoloka
Greek settlements, have also many locations where amphorae
istraivanja u podmorju
have also been found: some on farmsteads, some no native
istonog Jadrana, Zagreb
hillforts and burial mounds. At the moment we cannot clarify
1979, (neobjavljena doktorska
weather the amphorae on olta and Bra represent imported
disertacija).
wine or that it was locally produced, stored in amphorae and

transported within the island, or that something else (for example
Vujnovi 1994
olive oil) was exchanged with wine. This observation can also be
N. Vujnovi, Nalaz helenistike
valid for other islands and the coastal area of central Dalmatia.
keramike kod Bogomolja,
The absence of amphorae in the interior of central Dalmatia, the
Periodini izvjetaj 162, Hvar
territory that is associated with the Illyrian tribe of Delmati, is a
1994, 89-90.
very intriguing problem, especially when we know that amphorae

are found among the neighbours of Delmati: on Liburnian
Wilkes 1969
sites and among the Daorsi. Loughton (2003, 200) has correctly
J. J: Wilkes, Dalmatia, London
observed: Clearly then, deposition biases, which include social
1969.
conventions that interfere with where and how amphorae entered

the archaeological record, need to be understood before we can
Zaninovi 1982
properly interpret the distribution of Republican amphorae in
M. Zaninovi, Nalazi s Tora
France. This could also be true for central Dalmatia, as our data
kod Jelse kao prilog njegovoj
mainly does not come from modern stratigraphic excavations but
kronologiji, Opuscula
from random and systematic eld survey.
archeologica 7, Zagreb 1982,

61-76.
The complete English version of this paper will be published in the

proceedings of the international conference Rimini e lAdriatico
upanovi 1995
nell et delle guerre puniche that was held in Rimini from March
. upanovi, Hrvati i more,
25th to 27th 2005.
Zagreb 1995.
Translated by: Branko Kirigin
15
DODATAK 1. GRKO-ITALSKE AMFORE - PODMORSKA NALAZITA

BR..
PREDIO
NALAZITE
KONTEKST
BIBLIOFRAFIJA
1.
Rogoznica
Lozica
brodolom
Vrsalovi 1979, 200
2.
Rogoznica
Svilan
brodolom
Kirigin 1994, 19-20
3.
iovo
Arbanija
grupa
Cambi 1969, 227; Vrsalovi 1979, 215
4.
Resnik
luka
Katalog Resnik 2004
5.
Solin
Barbarinac
ulomci
Kirigin 1994, 19-20
6.
Brela
Jakirua
grupa
Katalog Brela-Jakirua 2000, 25-27
7.
Makarska
Osejava
grupa
Cambi 1969, 227; Vrsalovi 1979, 215
8.
Hvar
Perna
brodolom
Cambi 1969, 227-228; Vrsalovi 1979, 222; Radi Rossi

1993, 190
9.
Hvar
Bristova
Kirigin 1994, 19
10.
Hvar
Zeevo
jedna
Petri 2002, 479
11.
Hvar
izvanobalno podruje juna strana Hvara
jedna
Petri 2002, 479
12.
Hvar
jedna
Petri 2002, 479
13.
Hvar
jedna
Petri 2002, 479
14.
Hvar
jedna
Petri 2002, 479
15.
Hvar
jedna
Petri 2002, 479
16.
Hvar
jedna
Petri 2002, 479
17.
Hvar
jedna
Petri 2002, 479
18.
Hvar
Stari Grad
2 amfore
Kirigin 1994, 19-20, 22
19.
Hvar
Stari Grad
2 grupe
Petri 2002, 476
20.
Hvar
koj od pokojnega Dola
jedna
Kirigin 1994, 19, 22
21.
Hvar
Lukavci
jedna
Petri 2002, 479
22.
Hvar
brodolom?
Petri 2002, 472, 476
23.
Vis
Kamik od Zokamicih
ulomci
Kirigin et al. u tisku
24.
Vis
Krava
brodolom
Vrsalovi 1979, 229; Radi Rossi 1993, 88-90
25.
Vis
Krava
brodolom
Petri 2002, 476
26.
Vis
Krava
brodolom
Radi Rossi 1993, 89; Jurii 2000, 5; Petri 2002, 476
27.
Vis
Stonca
ulomci
28.
Vis
Luka
ulomci
Kirigin et al. u tisku; Jurii 2000, 77
29.
Vis
Stonica
ulomci; sidrite
Vrsalovi 1979, 233-234; Kirigin 1994, 19
30.
Vis
Kamik kod Okjucne
2 amfore
Kirigin 1994, 19-20
31.
Vis
Stupie - Gnjila
2 amfore
Petri 2002, 472
32.
Vis
jugoistona strana Visa u izvan obalnom

podruju
brodolom
Petri 2002, 476
33.
Korula
Kremenjaa
brodolom?
Borzi 2003, 11-12
34.
Korula
Priba - erin
brodolom
Vrsalovi 1979, 230; Radi Rossi 1993, 190; Jurii 2001,

190; Borzi 2003, 6
35.
Korulanski kanal
Ploica
brodolom
Vrsalovi 1979, 239; Jurii 2001, 192; Borzi 2003, 7
36.
Lastovo
Donji kolji I
brodolom
Radi Rossi 1993, 100-103; Radi Rossi 2001, 229-230
37.
Lastovo
Mali lago- rt Borova
brodolom
Jurii 2000, 5; Petri 2002, 473
38.
Lastovo
Nori Hum
brodolom
Petri 2002, 478
39.
Lastovo
brodolom
Jurii 2000, 6
40.
Lastovo
brodolom
Jurii 2000, 6
41.
Lastovo
brodolom
Jurii 2000, 6
42.
Lastovo
Draan
brodolom
Radi 1989, 47-48
43.
Suac
u zaklonu na jugoistonoj strani otoka
ulomci
Vrsalovi 1979, 235
44.
Palagrua
Galijula
jedna
Kirigin 1994, 19
DODATAK 2. GRKO-ITALSKE AMFORE - KOPNENA NALAZITA

BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
Rt Ploa
Kirigin 2004a, 148
Resnik
uta, usmena obavijest
Stobre
Faber 1983, 25
Omi
Neobjavljeno
Makarska
Tomasovi 2004, 24
Vid
Topi 2004, 310, 385-386
Oanii
Mari 1995
Stari Grad
Katalog Pharos 1995, 76
Bra
Vidi tekst
10
olta
Neobjavljeno
11
Vis
Vidi tekst
12
Korula
Radi 2003, 66-67
13
Lastovo
Neobjavljeno
14
Palagrua
Neobjavljeno
16

DODATAK 3. LAMBOGLIA 2 AMFORE - PODMORSKA NALAZITA
BR..
PREDIO
NALAZITE
KONTEKST
BIBLIOGRAFIJA
1.
Rogoznica
Jaz
2 amfore
Vrsalovi 1979, 206; Radi Rossi 1993, 190; Jurii 2000, 65
2.
Rogoznica
Vela Smokvica
brodolom
3.
Rogoznica
Muljica
brodolom
Vrsalovi 1979, 201-202; Radi Rossi 1993, 65-66
4.
iovo
Gospa od Prizidnice
brodolom
Cambi 1969, 225-226; Vrsalovi 1979, 215-217; Cambi 1989, 315; Radi Rossi 1993, 67-70;
Jurii 2000, 6
5.
Resnik
luka
Katalog Resnik 2004
6.
Omi
Stanii-rt elina
brodolom
Vrsalovi 1979, 214; Cambi 1989, 315, 318; Cambi 1991, 56-59; Radi Rossi 1993, 71-73
7.
Brela
Jakirua
grupa
8.
Podgora
Klokun
jedna
Arhiv AMS-a
9.
olta
Tatinja
jedna
10.
Bra
Sladiola
brodolom
Stani et al. 1999, 146
11.
Hvar
Perna
brodolom
Cambi 1969, 227-228; Vrsalovi 1979, 222; Radi Rossi 1993, 190
12.
Hvar
Piena
brodolom
13.
Hvar
Paranj
jedna
Petri, usmena obavijest
14.
Hvar
Studeni bok
grupa
15.
Hvar
Taron
jedna
16.
Hvar
S. Kliment, Moiguzica
ulomci
Vrsalovi 1979, 238-239; Jurii 2000, 70
17.
Hvar
S. Kliment, Stari Stani
brodolom
Radi-Rossi 1993, 74-78; Jurii 2000, 6
18.
Hvar
tambedar
jedna
19.
Hvar
Rasnik
jedna
20.
Hvar
Stipanska
grupa
21.
Hvar
Planikovca
grupa
22.
Hvar
Piene-Sveta Nedija
grupa
23.
Hvar
Rasovatica
jedna
24.
Hvar
Zidigova
grupa
25.
Hvar
Prapatna
brodolom
26.
Hvar
Blaca
grupa
27.
Hvar
Suuraj
grupa
28.
Hvar
Galenik
grupa
Vrsalovi 1979, 232-233; Radi Rossi 1993, 191
29.
Hvar
Maslinica
jedna
30.
Hvar
Galijola
grupa
31.
Hvar
Duga
jedna
32.
Hvar
Pelegrin
jedna
33.
Hvar
Lukavci
grupa
34.
edro
Perna
jedna
35.
edro
Lovie
grupa
36.
edro
Lovie
grupa
37.
edro
Stori stoni
grupa
38.
edro
Pribeica
grupa
39.
edro
Smokova
grupa
40.
edro
arnjeni
grupa
41.
edro
jugozapadna strana rta edra
grupa
42.
edro
Veli Porat
brodolom
Vrsalovi 1979, 221-222; Radi Rossi 1993, 91-97
43.
Vis
Host
brodolom
Vrsalovi 1979, 228; Radi Rossi 1993, 190
44.
Vis
Krava
brodolom
45.
Vis
Vela Svitnja
brodolom
Cambi, 1972; Vrsalovi 1979,225-228; Cambi 1989, 311-315; Cambi 1991, 59-64; Radi
Rossi 1993, 82-87; Jurii 2000, 5-6
46.
Vis
Stonca
ulomci
47.
Vis
Luka
ulomci
Jurii 2000, 77
48.
Vis
Straine
ulomci
49.
Vis
Stonica
ulomci, sidrite
Vrsalovi 1979, 233-234; Kirigin 1994, 19-20
50.
Korula
Gradina, Vela Luka
sidrite
Borzi 2003, 7-10
51.
Korula
Maslinova
sidrite?
Borzi 2003, 11
52.
Korula
Kremenjaa
brodolom?
Borzi 2003, 11-12
53.
Korula
Grica
brodolom
Vrsalovi 1979, 230; Jurii 2001, 192; Borzi 2003,6
54.
Korula
Mali i Veliki Prnjak
brodolom
Jurii 2001, 190; Borzi 2003, 7
55.
Korula
Bisae
brodolom
Radi Rossi 1993, 98-99; Jurii 2001, 190; Borzi 2003, 7
56.
Korula
Lunjak
brodolom
Jurii 2001, 189; Borzi 2003, 5
57.
Korula
Badnjena
nepoznat
(privatna zbirka)
Borzi 2003,12
58.
Korula
Tankaraca
luka, sidrite
Borzi 2003, 12-13
59.
Lastovo
Baki rat
brodolom
Radi Rossi 1993, 104-106; Radi Rossi 2001, 230
60.
Lastovo
Donji kolji II
brodolom
Radi Rossi 1993, 107-111; Radi Rossi 2001, 230
61.
Palagrua
Galijula
jedna
Radi 1990, 215
17
DODATAK 4. LAMBOGLIA 2 AMFORE - KOPNENA NALAZITA
DODATAK 7. NALAZITA POSUDA S CRNIM PREMAZOM
BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
1.
Rt Ploa
Kirigin 2004a, 148
1.
Rt Ploa
Kirigin 2004a, 148
2.
Trogir
Kirigin, u tisku
2.
3.
Resnik
uta, usmena obavijest
iovo - Gospa od
Prizidnice
4.
iovo - Partican
Neobjavljeno
Cambi 1969, 225-226; Vrsalovi 1979, 215-217;

Cambi 1989, 315; Radi Rossi 1993, 67-70;
Jurii 2000, 6
5.
Solin-Manastirine
Mardei 2000, 159
3.
Trogir
Kovai 1989; Kirigin, u tisku
6.
Stobre
Faber 1983, 25
4.
Resnik
I. uta, usmena obavijest
7.
Tuepi-Grad
Neobjavljeno
5.
Resnik
Katalog Resnik 2004
8.
Podgora-aklje
Neobjavljeno
6.
Solin - Manastirine
Mardei 2000, 158
9.
Hvar- Ivoneve njive
Kirigin 2001, 241
7.
Stobre
Faber 1983, 26
10.
Hvar-Stari Grad
Katalog Pharos 1995
8.
Mutogras
Neobjavljeno
11.
Hvar-Hvar
9.
Omi
Neobjavljeno
12.
S. Klement - Soline
10.
Brela-Jakirua
13.
Vid
Cambi 1989, 318; Topi 2004, 310, 385-386
11.
Vid
14.
Maruia gradina
Marovi 1980, 58
Topi 2002, 188, 199; Mardei i alov 2002,

106, 114, 115, 125, 128, 134, 136
15.
Spila Nakovana
Forenbaher i Kaisser 2003, 75-76
12.
gomila Krstae
Marovi 1980, 50-53
16.
Vela Luka-Gradina
Borzi, usmena obavijest
13.
Hvar - Tor
Zaninovi 1982, T. 3-5
17.
Korula-Kopila
Radi 2003, 66-67
14.
Hvar - Stari Grad
Kirigin 2004b, 162-166
18.
Lastovo-Lastovo
Neobjavljeno
15.
Hvar
19.
Palagrua
Neobjavljeno
Kirigin (ur.) 1998, 33 - Neobjavljeni nalazi s

rekognosciranja
16.
Hvar - Maslinovik
Kirigin i Popovi 1988, 179
17.
Duboka - Bogomolje
Vujnovi 1994, 89-90
18.
Hvar - Piena,
19.
Hvar - Stari Stani
Radi Rossi 1993, 74-78; Jurii 2000, 6
20.
edro - Veli Porat
Vrsalovi 1979, 221-222; Radi Rossi 1993,

91-97
21.
Vis - Vis
Katalog Issa 1986, passim.
22.
Vis - Vela Svitnja
Cambi, 1972; Vrsalovi 1979,225-228; Cambi

1989, 311-315; Cambi 1991, 59-64; Radi Rossi
1993, 82-87; Jurii 2000,5-6
23.
Nakovana
Forenbaher i Kaisser 2003, 74
24.
Lastovo - Katil
Neobjavljeno
25.
Lastovo - Raa pilja
Migotti 1987, 133-154
26.
Bra - Vija luka
Marovi i Nikolanci 1977
27.
Korula, Kopila
Radi 2003, 66-67
DODATAK 5. NALAZITA ALTO-ADRIATICO I SRODNIH POSUDA

BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
1.
Danilo
Kirigin 2000
2.
Rt Ploa
Kirigin and ae 1998; Kirigin 2004a
3.
Stari Grad
Kirigin 2000
4.
Spila Nakovana
Forenbaher i Kaiser 2003, 90-91
5.
Palagrua
Kirigin and ae 1998; Kirigin 2004a
6.
Vis
Kirigin 2000
7.
Trogir
Neobjavljeno
8.
Donje Hrasno
uri 1908
DODATAK 6. NALAZITA GNATHIA POSUDA

BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
28.
Korula - Lumbarda
Kirigin 1985, 98
1.
karin Samograd
Gabrievi 1958, 109, f. 10
29.
Palagrua
Kirigin 2003, 371
2.
Rt Ploa
Kirigin 2004a
3.
Trogir
Kirigin, u tisku
4.
Solin
Neobjavljeno. Vidi: Clairmont 1975
5.
Dugi-Sinj
Marovi 2002, 256
BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
6.
Dugopolje
M. Lozo, usmena obavijest
1.
Trogir
Kovai 2002, 384
7.
Stobre
Faber 1983
2.
Solin
Neobjavljeno
8.
Tuepi
Neobjavljeno
3.
Vis
Kirigin 1996, 128, 133; Hayes, 1991, 191
9.
Vid
Topi 2003, 187-188
4.
Spila Nakovana
Neobjavljeno
10.
Oanii
Mari 1995
11.
Spila Nakovana
Forenbaher i Kaiser 2003
12.
Korula-Lumbarda
Kirigin 1985
13.
Korula-Kopila
Radi 2003, 67
14.
Korula-Potirna
Radi and Bass 1999, 379
15.
Lastovo-Katil
D. Radi, usmena obavijest
16.
Suac
D. Radi, usmena obavijest
17.
Hvar-Stari Grad
Katalog Pharos 1995
18.
Vis-Vis
Katalog Issa 1986
19.
Palagrua
Kirigin and ae 1998
18
DODATAK 8. NALAZITA SA WEST-SLOPE POSUDAMA
DODATAK 9. NALAZITA RELJEFNIH POSUDA RAENIH U KALUPU

BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
1.
Danilo
Brusi 1999, 10, A 75
2.
Rt Ploa
Kirigin 2004a, 145
3.
Trogir
Kovai 2002, 381
4.
iovo-Prizidnica
Vrsalovi 1979, 215-217
5.
Resnik
Brusi 1999, 9-10
6.
Solin
Clairmont 1975, 185-186
7.
Brela-Jakirua
Katalog Brela Jakirua 2000, 36, Sl. 5, 7
8.
Vid
Patsch 1908
9.
Gabela
Brusi 1999, 10, A 225
10.
Spila Nakovana
Forenbaher i Kaiser 2003, 78-79, 90-91
11.
Hvar-Stari Grad
Katalog Pharos 1995, 66-67, 90, 95
12.
edro
Orli i Jurii 1991.
13.
Lastovo-Raa pilja
Migotti 1987, 145-146
14.
Bievo-Salbunara
Brusi 1999, 10
15.
Vis
Katalog Issa 1986, 29, No. 136
16.
Palagrua
Kirigin 2003, 374

DODATAK 10. NALAZITA BRADAVIASTIH KANTAROSA
BR.
NALAZITE
BIBLIOGRAFIJA
1.
Rt Ploa
Kirigin 2004a, 145; eelj, 2004
2.
Resnik
Brusi 1991, 50; eelj, 2004
3.
Solin
Clairmont 1975, 185; eelj, 2004
4.
Oanii
Mari i Kirigin 1991, 177-184
5.
Palagrua
eelj, 2004
19

Kirigin Amfore I Fina Keramika Od 4 Do 1.st PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kirigin Amfore I Fina Keramika Od 4 Do 1.st PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Branko Kirigin / Tea Katunari / Lucijana eelj

Amfore i na keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz

UDK: 904: 738.8 (497.5 Dalmacija) 652

HR, 21 000 Split

Izvorni znanstveni rad

Arheoloki muzej - Split

Primljeno: 26. 4. 2005.

Prihvaeno: 15. 6. 2005.

amfora i ne keramike omoguuje potpuno nove poglede na ekonomske i socijalne odnose u

HR, 23 000 Zadar

helenistikom razdoblju u srednjoj Dalmaciji. U deset dodataka donose se podatci o nalazitima

razliitih tipova amfora i ne keramike, te 16 karata i obilna bibliograja.

Branko Kirigin / Tea Katunari / Lucijana eelj

the association of some of the islands with specialized production

2000, str. 225).

Sve rasprave o povijesnim zbivanjima u razdoblju izmeu 4. i 1.

st. pr. Kr. u srednjoj Dalmaciji temeljene su na onome to pie u

antikim pisanim izvorima koji se uglavnom odnose na grku

materijalne kulture, osim epigrafskih i numizmatikih, nisu

U ovom lanku pokuat emo prikazati keramike nalaze iz

Da bi se dobio opi uvid u proizvodnju vina na otoku Visu u

to, svjesno zanemarujemo odreene detalje vezane uz kronologiju,

srednjovjekovnom i novijem razdoblju, na Tablici 1 prikazujemo

tipologiju i porijeklo keramikih nalaza koje ovdje razmatramo.

podatke poevi od 14. stoljea do danas. Oni omoguuju

Postoje tri glavna sudionika u ovoj prii: Iliri domorodci,

da izraunamo kako je u srednjem vijeku mali otok Vis (91,60

Grci iz Farosa i Isse i Rimljani, a prizori se odvijaju u tri razliita

etvornih kilometara) proizvodio u prosjeku 2 milijuna litara vina

predjela: na otocima, na obali i u unutranjosti. Ovom prigodom

godinje. U dananje vrijeme proizvodnja vina na Visu spala je na

poet emo s otokom Visom, na kojem je Issa, sirakuka kolonija

samo 300.000 litara, a najvei uspon zabiljeen je 1938. godine,

utemeljena negdje oko sredine 4. stoljea pr. Kr. Za razliku od

kada je proizvedeno 15 milijuna litara vina.4

Farosa (parske kolonije na otoku Hvaru utemeljene 385./4. pr. Kr.),

No, koliko daleko unatrag moemo pratiti ovu djelatnost?

Issa je u helenistikom razdoblju utemeljila naseobine u Lumbardi

Za razdoblje od ranog srednjeg vijeka pa do 14. stoljea nema

na otoku Koruli i na obali u Tragurionu i Epetionu, moda i u

pisanih podataka, uglavnom zato to je arhiv grada Hvara 1571.

Saloni, na najplodnijem predjelu u srednjoj Dalmaciji.2

godine spaljen u turskom napadu.5 Za kasnoantiko razdoblje

Suvremena i srednjovjekovna ekonomija otoka Visa ponajprije

raspolaemo oskudnim podatcima: arheoloki terenski pregled

se temelji na proizvodnji vina i slane ribe (srdele). Ovdje neemo

otoka pokazao je da Vis nije bio tako gusto naseljen kao to su to

raspravljati o ribarstvu Isse u helenistikom razdoblju, koje je

bili susjedni otoci, Hvar, Bra i olta.6 S druge strane, arheoloka

zasigurno postojalo; budui da za to trenutno ne raspolaemo

dokumentacija iz samog antikog grada Isse ukazuje na to da je

brojnijim arheolokim podatcima, nego emo se usredotoiti na

vino igralo znaajnu ulogu u helenistikom razdoblju. Proizvodnja

proizvodnju vina, za koju imamo vie podataka.

vina ogleda se na novcu koji Issa kuje, na kojemu su prikazi

groa, volutnog kratera i kantharosa;7 u Issi je takoer prisutan

da je ime Dionis najpopularnije: 14 od ukupno 39 nadgrobnih

spomenika nose njegovo ime.8 Pogrebni obiaj takoer ukazuje

razdoblja ranog Rimskog Carstva poznat je zavjetni natpis

da je vino igralo znaajnu ulogu. Gotovo uz svakog odraslog

posveen Iovi Optimo Maximo Augusto, otkriven u Zlopoju,

pokojnika nalaze se posude za banket: oinochoa, pelika i skyphos,

plodnome polju istono od grada Isse, na kojem itamo da je