Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju

Škrinja sv. Šimuna u Zadru

seminarski rad iz kolegija Arheologija razvijenog i kasnog srednjeg vijeka

Mentor: izv. prof. dr. sc. Karla Gusar Student: Matteo Lešić

Zadar, svibanj 2019.

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 1
1. PRIJENOS SVEČEVA TIJELA U ZADAR ......................................................................... 2
2. POVIJEST IZRADE ŠKRINJE ............................................................................................. 3
3. OPIS ŠKRINJE ...................................................................................................................... 4
3.1. RASKOŠNI I SLIKOVITI PRIZORI.............................................................................. 4
ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 12
POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 13
UVOD

Škrinja svetog Šimuna smještena je na glavnom oltaru Crkve sv. Šimuna u Zadru. Ona
je nesumnjivo jedno od najvrijednijih djela srednjovjekovne zlatarske umjetnosti, ne samo u
Hrvatskoj, već i u svijetu. U njoj je sačuvano tijelo sv. Šimuna, zadarskog sveca zaštitnika, a
na njoj su prikazani važni povijesni događaji za grad Zadar i njegove stanovnike u srednjem
vijeku. Sv. Šimun bio je prorok iz Jeruzalema kojemu je Duh Sveti obećao da neće umrijeti
dok ne vidi Spasitelja. On je uzeo malog Isusa u naručje prilikom njegove inicijacije u
jeruzalemskom hramu i prikazao ga Bogu uz molitvu. U ovom seminarskom radu prikazat ću
na koji je način škrinja došla u Zadar, zatim legende koje se vežu uz njezin dolazak, povijesne
prilike u kojima je nastala te scene koje se nalaze na škrinji.

1
1. PRIJENOS SVEČEVA TIJELA U ZADAR

Istočnorimski carevi koji su stolovali u Carigradu od 6. stoljeća skupljali su relikvije

svetaca kako bi mogli stati uz bok s Rimom. Tako je, prema legendi, u Carigrad iz Palestine
prenijeto i tijelo sv. Šimuna. Svečevo tijelo iz Carigrada u Zadar preneseno je u 13. st., a
točnu godinu ne možemo potvrditi jer postoji više predaja o tome kada je tijelo sv. Šimuna
došlo u Zadar.1

O prijenosu tijela sv. Šimuna govori nam zadarska predaja iz 14. stoljeća. Za vrijeme
križarskih ratova neki vojnik križar, vjerojatno mletački plemić, vraćajući se lađom iz
Palestine vjerojatno u svoj grad, prevozio je tijelo sv. Šimuna. U blizini Zadra ga je zahvatila
velika oluja, brod se oštetio i tako je on morao ostati u Zadru. Dok se u gradu popravljala
njegova lađa, on se razbolio i sklonio u svratište pustinjaka na dnu zadarske luke, gdje se
danas nalazi župna crkva Sv. Ivana. On je lagao da tijelo koje prenosi pripada njegovom bratu
te ga je dao pokopati u obližnjem groblju. No kada je shvatio da će umrijeti, rekao je
redovnicima da pregledaju sve njegove dokumente u kojima će otkriti njegovu tajnu. Kada su
saznali istinu, redovnici su odmah u ranu zoru počeli otkopavati tijelo, a iste noći su u snu
upozorena tri gradska rektora, svaki pojedinačno, da se u spomenutom groblju otkopava tijelo
velikoga sveca. Rano ujutro sva trojica su se uputila na groblje i jedan drugome su priopćili
što su saznali u snu. Tada su im redovnici otkrili kako su i oni saznali da je na njihovu groblju
ukopano tijelo Sveca. Ubrzo je za sve to saznao čitav grad i otada je u Zadru započelo javno
štovanje sv. Šimuna.2

Tijelo sv. Šimuna bilo je oko 300 godina pohranjeno u kapeli sv. Šime u crkvi Sv. Marije
Velike, koja je bila na istočnom dijelu današnje tržnice. U neposrednoj blizini te crkve
započeta je u XVI. stoljeću gradnja crkve sv. Šime, no nikada nije dovršena, a njeni ostaci
vidljivi su i danas. Godine 1632. moći sv. Šimuna premještene su u crkvu Sv. Stjepana koja je
od toga svečanog događaja posvećena ovome najpoznatijem zadarskom svecu.3

1
https://www.antenazadar.hr/clanak/2016/04/prije-731-godinu-tijelo-sv-sime-preneseno-iz-palestine-u-
zadar/?fbclid=IwAR3L3xFAJRr3tJjHsFk_C-PfTblC2iPVBmh2n5cYvh04qFPtngb3lzGQgsY, 1. 5. 2019.
2
Bugarin, Velimir: Škrinja sv. Šimuna kao izvor za prepoznavanje tipologije hrvatskog brodovlja, stručni rad,
Sveučilište u Zadru, 2010., str. 53.-54.
3
https://www.zadar.travel/hr/o-zadru/crtice-o-zadru/26-12-2010/legenda-o-prijenosu-tijela-sv-sime-u-
zadar#.XMmhSOgzbIU, 1.5.2019.

2
2. POVIJEST IZRADE ŠKRINJE

Dana 18.veljače 1358.godine u sakristiji franjevačke crkve u Zadru sklopljen je mir

između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika i Mletačke republike i time je za dalmatinske
gradove nastupio period velikog ekonomskog i kulturnog napretka. Gradovi su se oslobodili
mletačke vlasti i mogli su nesmetano razviti trgovačke veze sa zaleđem i s velikim
trgovačkim središtima na obalama Jadrana i Sredozemlja. Zadar je tada postalo središte
trgovaca, bankara i obrtnika iz raznih zemalja Europe. Među obrtnicima se ističu oni koji
izrađuju umjetničke predmete, a osobito zlatari. Jedan od njih bio je Franjo iz Sesta, gradića
pokraj Milana.4

Kraljica Elizabeta, žena kralja Ludovika I Velikog i kći bosanskog bana Stjepana
Kotromanića, dana 5. srpnja 1377. godine naručila je škrinju od zlatarskog majstora Franje
preko svojih zastupnika.5 Franjo se obvezao da će izraditi škrinju prema modelu od papira
koji mu je predložen, a Petricioli smatra da je model napravio sam Franjo. Također nastanak
škrinje sv. Šimuna se povezuje sa sukobom Firence i papinske države, a kralj Ludovik je bio
saveznik Firence. Zadar kao grad tada je bio Ludovikov, ali zadarski nadbiskup je podržavao
papu te on proklinje sve firentince u gradu te nastaje veliki skandal. Ludovik se bojao pobune
te je odlučio zadrane privući na svoju stranu tako da se počasti onaj svetac kojeg najveći broj
zadrana slavi, a to je bio sv. Šimun.6

Iako se majstor Franjo obvezao škrinju dovršiti u roku od godine dana, to se međutim nije
tako odvilo te ona nije bila dovršena prije 1380. godine.7 To se vidi iz natpisa na raki gdje se
kao godina izrade spominje 1380. Uz majstora Franju Antunova radili su na raci još i Petar
Blažev iz Rače, Stjepan Pribčev, Mihovil Damjanov i Andrija Markov iz Zagreba.8 Nakon
toga škrinja je bila nekoliko puta prepravljana ili umjetnički nadopunjavana. Godine 1497.
nastao je renesansni reljef u unutrašnjosti škrinje koji je izradio zlatar Toma Martinov iz
Zadra. Tordirani stupovi okrunjeni anđeoskim glavicama nastali su u restauraciji 1630. godine
od strane Constantina Piazzalonge i Benedetta Libanija. Također treba spomenuti da su
kameni i brončani anđeli koji pridržavaju škrinju nastali 1648. godine.9

4
Petricioli, I..: Škrinja sv. Šimuna u Zadru, Zagreb, 1983., str. 7.
5
Kovačević, Marijana: Umjetnička obrada plemenitih metala u 14. stoljeću u Zadru, Zagreb, 2010., str. 1069.
6
Petricioli, I., 1983., str. 8.-9.
7
Kovačević, M., 2010., str. 1069.
8
Grgić, M., Grčević, M.: Zlato i srebro Zadra i Nina, Turistkomerc, Zagreb, 1972., str. 175.
9
Kovačević, M., 2010., str. 1069.

3
3. OPIS ŠKRINJE

Dimenzije škrinje su: dužina 192 cm, širina 62, 5 cm, ukupna visina 127 cm (visina bez
krova 71 cm, visina krova 56 cm). Materijali od kojih je škrinja izrađena bili su drvo
(čempresovina) i srebro, a tehnike izrade škrinje su bile iskucavanje, punciranje, pozlata i
cizeliranje.10 Škrinju pridržavaju dva spojena kamena anđela, a bočno su dva brončana anđela
izlivena od zaplijenjenih turskih topova.11

Današnji izgled škrinje potječe iz 1632. godine uoči prijenosa na sadašnje mjesto. Prepravke
su izvršila dva zlatara, Constantio Piazzalonga iz Venecije i Benedetto Libani iz Zadra.12

3.1. RASKOŠNI I SLIKOVITI PRIZORI

Sve strane škrinje bogato su ukrašene u raznim tehnikama ukrašavanja. Ostale strane
ukrašene su u raznim scenama biblijskog i povijesnog karaktera.

Škrinjom dominira svečev lik u ležećem položaju (Slika 1) koji se nalazi na prednjoj strani
krova, uklesan u visokom reljefu. Svetac leži u ispruženom položaju, s prekriženim rukama.
Prikazan je s dugom kosom i dugom bradom. Odjeven je u dugu halju i dugi plašt koji je na
prsima pričvršćen kopčom. Odjeća i ploha na kojoj svetac leži bogato su ornamentirane
biljnim motivima. Oko vrata i na zapešću nalazi se natpis izrađen tehnikom punciranja i pisan
gotičkom minuskulom koji glasi: sanctus Simeon propheta.13

Prednja strana škrinje je pomična i otvara se škarama, a na njoj se nalaze tri kompozicije
odijeljene tordiranim stupićima s kapitelima u obliku anđeoskih glava. Središnja kompozicija
prikazuje tzv. Prikazanje u Hramu. Pod ciborijem vidi se starac Šimun koji prima Krista u
ruke koji je okrenut prema majci s ispruženim rukama. Sa strane su prikazani Josip i proročica
Ana. Sve su slobodne plohe ispunjene biljnim motivima (horror vacui).14 Lijeva scena
prikazuje pronalazak tijela sv. Šimuna sa već spomenutim otkopavanjem, a pored redovnika

10
Kovačević, M., 2010., str. 1069.
11
Kovačević, M., 2010., str. 1073.
12
Bugarin, Velimir, 2010., str. 54.
13
Ibid., str. 54.
14
Ibid., str. 55.

4
koji iskopavaju tijelo nalaze se i trojica gradskih rektora kojima se sv. Šimun ukazao u snu.15
Desna kompozicija je povijesna i prikazuje svečani doček kralja Ludovika u Zadarskoj luci, s
nizom detalja gradskih zidina s kulama, ljudima i lađom sa zastavama. Kralj Ludovik je
obično znao dolaziti kopnenim putem, a ne brodom. U ovoj sceni se nalaze kralj Ludovik
Anžuvinac, zadarski nadbiskup Nikola Matafar i druge ličnosti. Prikazi dvojice su pokazatelj
da je autor dobro poznavao njihovu fizionomiju. Na ovoj sceni prikazane su gradske zidine s
vratima u blizini crkve sv. Marije Velike, grbovi kralja Ludovika, ljudi koji nose lijes sv.
Šimuna i nadbiskup Matafar koji blagosljiva kralja (Slika 2).16

Slika 1. Prikazi na prednjoj strani škrinje i prikaz svečevog reljefa na krovu škrinje
(http://zd10.live.sistemi.hr/4-kantuna/clanak/id/492186/prof-nikola-jaksic-kako-sam-prvi-
uspio-rijesiti-zagonetku-i-procitati-sve-prikaze-sa-skrinje-svetog-simuna-evo-sto-
porucuje#&gid=null&pid=8, 1.5.2019.)

15
Ibid., str. 55.
16
Ibid., str. 55.

5
 Slika 2. Prednja strana škrinje donje 3 kompozicije (http://zd10.live.sistemi.hr/4-
kantuna/clanak/id/492186/prof-nikola-jaksic-kako-sam-prvi-uspio-rijesiti-zagonetku-i-
procitati-sve-prikaze-sa-skrinje-svetog-simuna-evo-sto-porucuje#&gid=null&pid=5,
1.5.2019.)

Na stražnjoj ploči škrinje također imamo tri polja odijeljena tordiranim stupićima koji
završavaju anđeoskim glavama. Središnje polje donosi posvetni natpis i zlatarev potpis,
uokviren reljefnom lozom. Natpis glasi: SYMEON: HI. C. IVSTVS. Y. EXVM. DE.
VIRGINE. NATVM. VLNIS: QVI. TENVITHAC. ARCHA. PACE. QVIESCIT.
HVNGARIE. REGINA. POTENS: ILLVSTRIS: ED. ALTA: ELYZABET. IVNIOR:QVAM.
VOTO: CONTVLIT. ALMO. ANNO. MILLENO: TRECENO: OCTVAGENO; hoc. opus.
fecit. franciscus. d. mediolano. Prijevod: Šimun ovaj pravedni. koji u naručju držaše Isusa od
Djevice rođena, mirno počiva u ovoj škrinji, koju prinese blagim zavjetom kraljica Ugarske,
moćna, slavna i uzvišena Elizabeta mlađa, godine 1380. Ovo djelo učini Franjo iz Milana.17
Sadržajno je s natpisnim poljen vezana scena prikazana na lijevoj strani. Prikazana je kraljica
Elizabeta kako predaje škrinju sv. Šimunu, a ispod škrinje se nalaze prikazane njezine tri kćeri
u klečećem položaju kao i Elizabeta. Pozadina je ukrašena biljnim motivima.18Scena desno od
posvetnog natpisa prikazuje bolest ili smrt kraljičina oca, Stjepana Kotromanića. Označena su
dva prostora: soba u kojoj leži ban i crkva sa svečevom škrinjom. U sobi Stjepan leži sa još
dvije žene i dječakom u bogatoj plemićkoj nošnji, a ispred škrinje je taj isti dječak koji kleči i
moli.19

17
Ibid., str. 56.
18
Ibid., str. 57.
19
Ibid., str. 57.

6
Na stražnjoj strani krova također imamo tri kompozicije (Slika 3.) koje prikazuju različite
scene. Lijevo se nalazi svečeva škrinja postavljena na četiri stupa. Desno od škrinje se nalazi
grupa zbijenih muškaraca, a jedan od njih obučen jednako kao onaj što je prikazan u drugoj
narativnoj sceni kako pada na leđa. Srednja kompozicija prikazuje tri ljudska lika u
unutrašnjosti crkve. Jedan od njih drži zlatarski alat i okrenut je prema ženi i djetetu koje je na
koljenima i moli. Na sceni desno se nalaze pet svećenika oko otvorene svečeve škrinje, a
jedan od njih drži sveca za nogu.20

Slika 3. Prikaz scena na stražnjoj strani krova i na stražnjoj strani škrinje

(http://zd10.live.sistemi.hr/4-kantuna/clanak/id/492186/prof-nikola-jaksic-kako-sam-prvi-
uspio-rijesiti-zagonetku-i-procitati-sve-prikaze-sa-skrinje-svetog-simuna-evo-sto-
porucuje#&gid=null&pid=7, 1.5.2019.)

Na bočnim stranama škrinje imamo sveukupno dvije scene. Na desnoj kraćoj strani škrinje, do
svečevih nogu, prikazan je jedrenjak sa dva jarbola u oluji. Prikazani su svežnjevi robe u
moru, da si olakšaju teret, demon sa jedne strane iznad broda, te sv. Šimun sa druge strane
iznad broda kako spašava brod (Slika 4.).21 Na drugoj strani, do svečeve glave, prikazani su
ljudi u crkvi. Među ljudima dominira žena koja je bogato odjevena, te imamo muškarce oko
nje. Žena, koja je odjevena na isti način kao i ona opisana, stoji ispred otvorene svečeve

20
Ibid., str. 58.
21
Ibid., str. 57.

7
škrinje i drži svečev prst u ruci. Smatra se da je ta žena Elizabeta koja je ukrala prst sv.
Šimuna u želji da dobije muškog potomka. Prst je sakrila u njedra, ali čim ga je stavila nastala
je rana u njedrima i bila je sva izbezumljena te nije mogla naći izlaz iz crkve (Slika 5). Nad
bočnim kompozicijama nalaze se trokutasti zabati krova sa grbom kralja Ludovika unutar
njih.22

Slika 4. Bočna strana škrinje (http://zd10.live.sistemi.hr/4-kantuna/clanak/id/492186/prof-

nikola-jaksic-kako-sam-prvi-uspio-rijesiti-zagonetku-i-procitati-sve-prikaze-sa-skrinje-
svetog-simuna-evo-sto-porucuje#&gid=null&pid=4, 2.5.2019.)

22
Ibid., str. 57.-58.

8
Slika 5. Bočna strana škrinje (http://zd10.live.sistemi.hr/4-kantuna/clanak/id/492186/prof-
nikola-jaksic-kako-sam-prvi-uspio-rijesiti-zagonetku-i-procitati-sve-prikaze-sa-skrinje-
svetog-simuna-evo-sto-porucuje#&gid=null&pid=6, 2.5.2019.)

Na unutarnjoj plohi prednje strane škrinje, koja se otvara prema dolje, nalaze se prikazi tri
svečeva čuda (Slika 6.). Na prvoj sceni, u dvije slike, koje su smještene unutar dviju arkada,
prikazano je čudo iscjeljenja mladića koji je bio obuzet demonom. Dva muškarca drže
mladića koji je opsjednut demonom, a na drugoj slici mladić kleči ispod svečeve škrinje i
zahvaljuje na iscjeljenju. U drugoj sceni se također nalaze dvije slike. Na lijevoj je manji
čamac u uzburkanom moru, u čamcu se nalazi čovjek sa dugom kosom i bradom koji kukom
hvata dječaka koji je pao u more, a na drugoj slici žena stavlja utopljenog dječaka na škrinju,
a ispod škrinje taj isti dječak kleči živ i zahvaljuje na ozdravljenju. Kao i prethodne dvije
scene i treća je prikazana u dvije slike. Na prvoj slici propovjednik pokazuje na Bogorodicu s
Kristom, a s desne strane, na drugoj slici nalazi se veliki krevet u kojem leži isti propovjednik,
a iza kreveta se nalazi sv. Šimun sa mačem u ruci i obraća propovjednika na pravi put zbog
hereze.23

23
Ibid., str. 58.

9
 Slika 6. Unutarnja ploha prednje strane škrinje (http://zd10.live.sistemi.hr/4-
kantuna/clanak/id/492186/prof-nikola-jaksic-kako-sam-prvi-uspio-rijesiti-zagonetku-i-
procitati-sve-prikaze-sa-skrinje-svetog-simuna-evo-sto-porucuje#&gid=null&pid=12,
2.5.2019.)

Osim opisanih figuralnih kompozicija, na škrinji je također izrađeno mnogo dekorativnih

elemenata poput biljnih motiva, od kojih su najčešći motivi loze i ljiljana.24

U unutrašnjosti škrinje značajan je renesansni reljef izrađen tehnikom iskucavanja, sa

kompozicijom Prikazanja u Hramu.25 Prizor je uokviren renesansnom arhitekturom. Sa lijeve
i desne strane imamo prikaze zadarskih svetaca zaštitnika prikazanih ispod lukova: sv. Donat,
sv. Krševan, sv. Stošija i sv. Zoilo. Također ovdje imamo i natpis koji dokazuje da je ovaj
renesansni reljef izradio Toma Martinov 30. travnja 1497. godine.26¸

Unutar rake čuva se i nekoliko vrijednih predmeta. Ovdje imamo gotički kalež koji je nastao
negdje u Ugarskoj, a na njemu su anžuvinski grbovi i smatra se da je to dar Elizabete ili
Ludovika. Od nalaza imamo još krunu, laneni veo, nekoliko prstena, te jednu pregaču s
ćirilskim natpisom (Slika 7.) koja je došla ondje 1421. ili 1439. godine, a natpis glasi: SVETI

24
Ibid., str. 59.
25
Ibid., str. 59.
26
Grgić, M., Grčević, M., 1972., str. 177.-178.

10
SIMEONE BOGOPRIEMČE MOLI BOGA O RABE SVOEM GEORGIE DESPOT
(zavjetni dar potomka srpskog despota Đurđa Brankovića, Georgija Maksima).27

Raka je prilično dobro sačuvana iako ima nekoliko oštećenja i popravaka. Četiri srebrna
anđela koja su izvorno podržavala raku pretopljena su u novac za gradske potrebe.28

Slika 7. Prikaz pregače s ćirilskim natpisom kao zavjetnim darom u škrinji sv. Šimuna
(https://morepress.unizd.hr/journals/radovidz/article/view/2062/2711?lang=hr_HR, 2.5.2019.)

27
Petricioli, I., 1983., str. 23.-24.
28
Grgić, M., Grčević, M., 1972., str. 178.

11
ZAKLJUČAK

Škrinja sv. Šimuna je bez sumnje jedno od najdragocjenijih zlatarskih djela zadarske
srednjovjekovne umjetnosti. Po svojim karakteristikama i umjetničkim prikazima cijenjena je
diljem svijeta i ima veliko značenje za hrvatsku povijest. Osim povijesti, scene nam pružaju
vizualni pogled na način odijevanja, ponašanja i kulturu tog doba općenito. Škrinja je rađena
u nekoliko faza, ali praktički se nije promjenila puno u ovih 600 godina.

Štovanje sv. Šimuna, zaštitnika Zadra, i danas je vrlo živo. Posjetitelji Zadra mogu se tome
uvjeriti 8. listopada kada Zadar slavi svoga zaštitnika.

12
POPIS LITERATURE

Bugarin, Velimir: Škrinja sv. Šimuna kao izvor za prepoznavanje tipologije hrvatskog brodovlja,
stručni rad, Sveučilište u Zadru, 2010.

Grgić, M., Grčević, M.: Zlato i srebro Zadra i Nina, Turistkomerc, Zagreb, 1972.

Legenda o prijenosu tijela sv. Šime u Zadar (URL: https://www.zadar.travel/hr/o-zadru/crtice-o-

zadru/26-12-2010/legenda-o-prijenosu-tijela-sv-sime-u-zadar#.XMmhSOgzbIU, 1. 5. 2019.)

Kovačević, Marijana: Umjetnička obrada plemenitih metala u 14. stoljeću u Zadru, Zagreb, 2010.

Petricioli, I..: Škrinja sv. Šimuna u Zadru, Zagreb, 1983.

Prije 731 godinu tijelo sv. Šime stiglo je iz Palestine u Zadar

(URL: https://www.antenazadar.hr/clanak/2016/04/prije-731-godinu-tijelo-sv-sime-preneseno-iz-
palestine-u-zadar/?fbclid=IwAR3L3xFAJRr3tJjHsFk_C-
PfTblC2iPVBmh2n5cYvh04qFPtngb3lzGQgsY, 1. 5. 2019.)

13