Professional Documents
Culture Documents
Donji Paleolitik Započinje Prije 2
Donji Paleolitik Započinje Prije 2
ima zastupljene anike, strugala, iljke, udupke inazupke, dok MTA B tip ima manje anika
no esta sturgala, nazupke i noeve s hrptom.
Bordes smatra da varijetet musterijena postoji zbog razliite tradicije
neandertalskih plemenadok
Binford razliitost alatki pripisuje funkcionalnosti, tj. da e alatke biti prilagoene
ovisnoo lokalitetu odnosno sezonski. Neki znanstvenici misle da je neandertalac
podvrsta h. sapiensa pa koriste naziv h. neanderthalensis sapiens odnosno h.
sapiens sapiens, a pretka obje podvrste pripisuju h. sapiensu heidelbergensisu. Na
Bliskom Istoku su naeni anatomskimoderni ljudi u asocijaciji s musterijenom.
Morfoloki moderni ljudi se prvi put javljaju 190000 g. BP u Etiopiji, zatim 150 000 g.
BP i oko 130 000 g. BP u Junoj Africi. H. sapiens se uEuropu dolazi 40 000-35 000 g. BP.
Zadnji neandertalci se u Europi javljaju 29 000 g. BP i tou Vindiji, a ne kako se prije
mislilo da je zadnje utoite naendertalaca pred naletom h.sapiensa bilo 30 000 g.
BP u panjolskoj. Moderni ljudi i neandertalci su u Europi istovremeno ivjeli
desetak tisua godina. Tako postoje tri teorije po kojima se zbila smjena
neandertalaca i modernih ljudi. Tako out-of-Africa model kojeg zastupa Stringer
kae da sumoderni ljudi doli u Europu iz Afrike ne mijeajui se, ili uz minimalno
genetski nevanomijeanje, s neandertalcima te su oni polako istisnuti i izumrli jer
su moderni ljudi imali bolju prilagodbu na ivotne uvjete. Suprotni multiregionalni
model zastupa Wolpoff i misli da se oljudima uope ne moe govoriti kao o
razliitim vrstama nego o jednoj h. sapiens vrsti srazliitim podvrstama, a meu
njima je dolo do dovoljne izmjene genetskog materijala da ne bi dolo do
izdvajanja posebnih vrsta. Trei, asimilacijski model kojeg zastupa Smith
kombinira dva prethodna modela i kae da su se anatomski moderni ljudi razvili u
Africi nodoavi u razliite geografske predjele mijeali su se sa starosjedilakim
populacijama (npr.neandertalcima u Europi) koje su tako imale utjecaja na razvoj
suvremenog ovjeka.
Najstariji poznati moderni ljudi u Europi javljaju se u Rumunjskoj (Pestera cu
Oase) 36 000-34 000 BP i ekoj (Mlade) 35 000-34 000 BP
Mijeanju neandertalaca i modernih ljudi u prilog idu nalazi iz Mladea koji
pokazuje arhaina obiljaja modernih ljudi te Lagar Velho,kostur iz 24 000 g. BP s
anatomskim obiljejima neandertalaca.
atelperonijenska kultura je prijelazna kultura iz srednjeg u gornji paleolitik u
Francuskoj idijelu panjolske i dugo se pripisivala anatomski modernim ljudima
no nakon to je naena u asocijaciji s neandertalcima
zna se da su je oni izraivali. Najea alatka je atelperonijenski iljak ili no
napravljen na sjeivu dok se obrada nalazi na zaobljenom rubu.Poto kultura ima
dosta gornjopaleolitikih svojstava neki smatraju da su je neandertalcirazvili pod
utjecajem modernih ljudi. Takoer, kultura nalikuje na B tip musterijena
saelejenskom tradicijom gdje su esti noevi hrptenjaci. U ovoj kulturi naen je i
nakit s nusproduktima izrade to znai da su ga naendertalci samostalno izraivali.
HRVATSKA
Sjeka iz andalje I vjerojatno je istodoban s najstarijim europskim alatkama.
Aelejenska kultura
u Hrvatskoj javlja se u Punikvama s dva anika i jo neto rukotvorinate u
Donjem Pazaritu s jednim anikom.
Srednji paleolitik
Krapina, Vindija, Mujina peina, Veternica... U Krapini je ustanovljenarentijenski tip
musterijena.Kod nas nije prisutan gravetijen ve epigravetijen paralelan sa
solitrejenom imagdalenijenom.
Vindija G1 naena je mandibula neandertalca datirana 29 000-28 000 g. BP u
asocijaciji sgornjopaleolitikim alatkama no neki misle da se radi o
krioturbacijama ili bioturbacijama usloju. Mogue je da je dio alatki pomijean no
asocijacija neandertalca i kotanih alatki jemogua. Vjerojatno se radi
o selentijenu. Prijelaz iz srednjeg u gornji palolitik oznaava Vindija.
Ustanovljeno je da su neandertalci iz Vindije esto jeli meso. Kotani iljci
pronaenisu u asocijaciji s musterijanskim i gornjopaleolitikim alatkama.
andalja II najvee gornjopaleolitiko nalazite u Hrvatskoj, orinjasijen
, samo andaljaima rani epigravetijen, a usto ima i kasni. Orinjasijen u Hrvatskoj
se satoji od sluajnihnalaza: Bukovac, Ravni kotari...
Epigravetijenska kultura
datira izmeu 20 000 i 10 000 g. BP. To je finalna kultura gornjega paleolitika na podruju
Hrvatske, a koristi mikrolite, gravetice, iljke s usjekom, ploice shrptom i kratke
grebala. Nalazi se na Rabu, Koruli, Brau, Hercegovini i Crvenoj Stijenu(Crna
Gora).
Crvena Stijena pripisuje se orinjasijenu mediteranskog tipa no nema tipinih
orinjasijenskihalatki niti datacije da bi to mogao biti orinjasijen. Mogu je
stratigrafski hijaks izmeuepigravetijena i musterijena.
MEZOLITIK
Mezolitik je period izmeu zadnjeg ledenog doba i poetka poljoprivrede.
Tradicionalno seuzimaju 10000 i 5000 g. BP iako se mezolitika obiljeja,
mikrolitizacija i ribolov, javljajuve i ranije. Takoer, neolitika obiljeja
poput keramike, sedentizma, glaanja kamena ikompleksnije drutvene
organizacije javljaju u kasnom mezolitiku. Isto tako kod mnogih grupa se
mezolitiki nain ivota nastavlja u neolitiku.U mezolitiku se dogaaju kljune
promjene: rangirana drutva i agrikulturalna ekonomija, aovjek poinje
dramatino mijenjati okoli. Takoer se razvija tehnologija.Klimatske promjene
su najdramatinije u sjevernoj Europi gdje se uslijed topljenja leda
odvijaju dva procesa: povienje razine kopna i raz ine mora.
Tun r u z a m j e n j u j e u m a , glacijalne ivotinje se sele na sjever, a za njima i
neke grupe ljudi. Razvijaju se mali sisavcito mijenja taktike lova. Najea
sirovina je kremen i ronjak, akoriste se kvarc, kvarcit, kriljevac,
rogovi, drvo ikosti. Karakteristika mezolitika je i koritenje razliitih
lokalnih sirovina za alatke. Jedini poznati kamenolom je Sveti Kri u
Poljskoj, a drugdje se koriste povrinski nalazi.Prisutna je mikrolitizacija, a alatke
su vjeto doraene. Mikroliti su sluili kao vrkovi koplja istrelica to i
dokazuje nekoliko nalaza gdje su smolom ili konopljem vezani za drveni
dio.Takoer su naeni u ivotinjskim i ljudskim kostima.Za mezolitik su
karakteristine kremene sjekire i bradve. U Rusiji su u ranom
mezolitikunaene motike koje su mogle biti upotrebljavane za
zemljoradnju.Izraivale su se koare, mree i udice.Prve keramike posude se
javljaju prije 5600 godina u Skandinaviji. Upotreba posuda je moda
indikacija polu ili savim sjedilakog ivota.ivilo se u atorima i kolibama uz
koje su esto jame za kuhanje, skladitenje i otpad. U N o r v e k o j s u
naeni kameni temelji i zidovi kua, a u Danskoj drveni podovi.
N a j b o l j e ouvane kue su u Lepenskom Viru gdje su se mezolitiki lovci
vjerojatno nastanili na duevrijeme.U mezolitiku su kolonizirani mnogi otoci to
ukazuje na postojanje amaca, a postoje dokazida se ribolov nije bio vezan samo
uz obalu.U Rusiji su naene skije.Mezolitika drutva su bila fleksibilna i
prilagodljiva to se tie prehrane, a to znai da su ljudi tada dobro poznavali
svoj okoli i promjene u distribuciji izvora.U mezolitiku se javljaju ukopi
pasa koji pokazuju da su bili domesticirani i jako cijenjeni.Moda su i
pomagali u lovu. Za lov se koriste zamke, a u panjolskoj je na pilji
nacrtankoordiniran lov. U sjevernoj Europi se vjerojatno lovilo
pojedinano slijedei ivotinje. Zaone koji su ivjeli na obali prevladavala je
morska ili rijena hrana. Lovile su se i ptice zbog perja, a moda i
hrane.Iskoritavanje okolia je bilo organizirano i vjeto.
p r i m j e n j u j e s o d r e e n i m z a d a t k o m ( n p r. i z r a v a n u d a r a c t v r d i m
i l i m e k i m e k i e m , neizravan udarac te tehnika pritiska)
Chaine operatoire, tj. lanac operacija je baza Leroi-Gourhanovog pristupa
tehnologiji. Lanac p r i m j e n j u j e s e z a o b j a n j a v a n j e e k o n o m s k o g
a s p e k t a n a l a z i t a ( r a d i o n i c a , k a m e n o l o m , dugotrajno ili kratkotrajno
stanite itd.). Glavne faze lanca su pribavljanje sirovine, vie faza proizvodnje,
uporaba alatke, doraivanje, ponovna uporaba i odbacivanje. Svaka faza
imakarakteristine produkte koji se mogu prepoznati u materijalu.
Dva su osnovna modela uspostavljanja tehnologije:
etnoarheologija i eksperimentalna arheologija.
U etnoarheologiji se arheoloki materijal usporeuje sa oruima
suvremenihl o v a k o - s a k u p l j a k i h i n o m a d s k i h z a j e d n i c a ,
d o k e k s p e r i m e n t a l n a a r h e o l o g i j a eksperimentiranjem pokuava
dobiti predmete sline arheolokom materijalu.Pri uspostavljanju kronologije
na temelju tehnologije treba paziti na izum tehnike, njenu kompleksnost i
sposobnost da identificira kulturu.