POJACANIE I RAZINA POIACANIA Pojaéanje je vazna_ karakteri- sulk mnogih ¢lektrienih { elektro. nicki elemenata, sklopova i ure- aja, Definirano je kao omjer isto- vvrsnih svojstava signala na izlazu 1 tulazu nekog voda,kruga, elektro- nickog sklopa itd. Ako je taj omjer manji od jedan ‘tada ‘se naziva i prigusenje, gusenje ili slabljenje. Prema tome koja se veligina uspo- Teduje postoji naponsko pojacanje, strujno' pojaéanje i pojatanje sna je, Ako se navodi samo pojaéanie, Sex podatka 0 kojoj se velieini radi, misil se obiéno na pojaéanja (pri gusenjo, ‘suape: Naat ad Pojacanja aktivnih elektronickih elemenata nazivaju se obiéno fakto- serendae i pen a rahe a ese Spr PERS it strujnog pojaganja (a i §) tranzi- stora, ‘Za ketveropol (sl. 1) jae aa pol (sl. 1) je poja Arms a ‘edje je Ps ulazna a Ps izlazna snaga jeNaronsko A, i strujno pojata nje Ast Ane, Ant.) gdje su us i is ulazni a us i it Elazni-naponi, | odnosno jakosti struja. Pojaéanje snage urnnozak je pripadnog naponskog i strujnog pojacanja Ap~Au At. @ Kako je pojatanje omjer isto- vesnih. fiztkalnih, kazuje ist 5; jerne jedinice (bezdimenaijska ve- i Ukupno pojaanje nekoliko ele- menata, spojenih uw nizu, umnodak je pojedinin pojaéanja (prigusenja) Autupno Ai Arde Razina Pojaganja i priguienja iskazana su biojevima W Sirokom rasponu, pa se desto iskazuju logaritamski, tay. razinom, nivoom) pojacanjail priguéenja. Osim so se time sma- ‘Rjuje raspon iznosa pa. podaci po- Staju_pregledniji, racunske opera- cije s tim podacima se snizuju za jedan stupanj, pa se npr, mnozenje pojatanja svodi na jednostavnije 2brajanje razina pojat pouzdano zalo da i 2 ne 0 pojacanju, te 0 kako izra- Eunatoj Ne razini’ radi, brojéanim fenosima razina daju se imena, t2v. brojeane ‘it omjerne jedinice: Od © 0 tome detalinlje: Z. Jakobovh, De- ciel { druge jedince logartamskih veligina, Blektrotehalka 23 (98) 4” (19) ‘Zwonimir JAKOBOVIC, YURO mnogih brojéanih jedinica danas se u radiotehnici najéesce_upotreb- wwa decibel, matno rjede neper, bind oktava naive (nak 1, prema engl. leve) dviju naga, sha Brena ‘sari By defini Je fogae Plier omer th snaga (dake ogaritmom pojacanja). Za dekads logaritam razini se pridruzuje jedi nica decibel (znak dB) Lat01e 4B. © 1018 FB. ) Decibel je decimalna jedinica od brojéane jedinice bel (znak B), pa ato u reici () faktor propor Gionalnosti 10. Jedinica bel nazvana je prema izumiteljy telefona G, Bel 1 prvo, se pocela upotrebliavati U'telefonskoj tehnick Ponekad ‘se, poscbno u_engles- kom govornom ju, jedinica fetid nestandaiting canseava ona kovima db ili DB. Na Zalost, pone- kad se i u strung} literaturi, pros- pektima, katalozima i sl. nade da Se razina (dakle fizikalna veligina) oznatava_znakom decibela (dakle imjemne,Jedinic) npr. dB. Toe, bise ape aul ‘od 3m navodila mz-3, i napon 12 V navodio V=12, Decibel j sliéne jedinice su samo imena posebno erat dakle' alsa. mjerne Jedinice. fz nih veligina i danagnjem ‘aden No, zato fto ih seu praksi upotreb: ava na jednak naéin kao i mjerne Jedinice, ‘navode "ih i propisuja nog! standardi, pa tako T'nas 25 Kon 0 mjemim Jedinicama f mer: L"Razina snage igosi 1 dB ako ce odnose PuBi=1259, jer 10 ig TSe le Ako. je omjet™ snage PUPc=2, tada je "azina L=3, T ita, (abl. 1. Sy praks! Se razina snage naziva i ssnagau decibelimae, “odnosno sprigulenj i deibelimiay. No, ta aia snage je bitno a {ak od snage iit poiatanjar sf Sirira si 2. Neuporedivo je. lakse SL1i2 napamet izragunati da je ukup- niza “pojatala Bebe) apa33 dB a touar'da je, zoog 3. dB +50 4B ‘ukup- no pojaésnje A=?" 10, nego mno- fem Ar Ae Ay=2. 10, ‘ovom primjeru ves je primje jena” jedngrtaune pra: amir Saga (Gakle pojaéanje ili prigu he) tatuna se iz razine sh Hes fog Sno deel fa {“potenciranjem broja 10 tako dobivenim brojem, dakle ako je tej L=ndB, tada je 10m, © U_ovom primjeru je to bilo za 50 dB. Psa 50:10~5, pa je Apo =10 Snaga se moze izraziti naponom, jakosti struje ili ofporom na neko: liko natina: PU I=UY/R—P R. Zato Se razina snage moze izraziti i razinama napona, jakosti_ struje i otpora. Posebno sé za jednake ot pore na ulazu i izlazusklopa il raziti omer snaga i), Tada se ra zina moze izraziti razinom napona Lu ili razinom struje Li U; Ly-201g 4B, u Or o b 2-201 7 AB, ® Omjer napona (li jakosti struja) raéuna se iz razine napona (ii stra Ic) dijeljenjem tog izoca u deeibe- Ifina sa 20 potenciranjem broja 10 {ako doblvenim brojem, dake ako je Iy=md, tada je y, =F 108m, 1» Razina pojaganja iskazana je pozitivnim brojem decibela, dok Je Fazina ‘prigusenja, zbos zakona. lo fenimiranga negativnim ojem decibels. No, ponekad se ta} negativan predensk ispusta, pa Se. samo. i” podatka da se radivo Driguienjuzha da seu racunske Operacije mora on uvestitl s nega nim, predznakom. "Na. primer, odatak 'da "priguscnje sinala Entenskom kablu iznost 2-dB treba wrggune weet ao — 2.4 0 se Usporeduje snaga na raz: ltitim Ofponima, Kako je. to_ kod pojatala, ada. se pri-upotredi rae ie napona (ute) ora wpe rijebitr ? razina ‘pripadnih otpora ‘R: prema Ri ree ie R Ix~20 85 a, ao) ili Lp~0S(Lu+h, liLp=Iy—05 Le, ili IpnLy+0,5Ln. itd r naga (napon. il jak struje) upotrijebi neka standardi Tana vijednost, takva, se. razina Zove apsolutna razina. Tako je npr. Waniensko} tehnicl referentna ra: Zina snage Pei mW na Re=30 Q, fit’ referentna razina napona Us nV na R30 0. ‘Apsolutna "se razina_vrlo éesto comatava nekim dodatnim znakom ta zak jedinice decibel, npr. dBin (a Prot mW), sto se éita decibela Ymad jedan tnilivate, ili Bu (za Us=i iW), Sto se ita sdecibela iz- nad jedan mikrovolts, te mnogim Grugim znakovima, odnosno nazi vima. Takvo oznatavanje je nepre- Pismo, neulednaeno ? nelspravno. jaime, mjerne jedinice su opcenite, predvidene za svaku upotrebu, pa hjima ne treba. dodavati_atribute {oeisprag fe Feat snapon, je J0,V famjenienihe). nego atribute treba dodavati nazivu. ili znaky fizikalne Veligine (dakle sizmjenieni napon je 10 Ve), Zato podaci o referentnoj razini trebaju biti navedeni uz apsolutau razinu, npr, apsolutna razina snage Hznad 1 mW na 50 @ mote se ozna- Gti Leawjsoa =n 4B, ili Lp (mW! {50 Q)=n dB, ili Lyn dB re | mW) ¥ sliéno. \ *Racunanje razinama — Velika je prednost ratunanja s, razinama prema racunanju s pojacanjima ili Priguéenjima Sto se snizava stupanj Tacunskih operacija. Tako je mno- Yenje dvaju pojaganja jednako zbrajanju njihovih razina, Dijelje- nije dvaju pojatanja (So Je jedn mnozenju_'snegativnim eksponen- tom) jednako je oduzimanju ra- zina. Opéenito, ‘ako st bilo kakvi Glementl (vodovi, pojaéala, titrajai Krugovi itd) spojeni u nizu, tada se “tkuypno polacanie “ prigute Bl) takvog niza dobiie preko Zora. Janja razina pojaéanja’ Gli prigu- Sena) ih ‘lemenata. ™ "_Jasno je da pojedine karakte- ristike moraju bitt izrazene u_jed nakim jedinicama (obiéno je to u decibelima) UV praksi se esto, ragunalu i nay vode pojaéanja i prigusenja preko ithovih razina u deelbelima ako se radio jednakim otporima. To se Tede tii na nejednakim otporima, dijelom i zato Sto je za to potrebno malo vige raéunanja. Navedene tvrdnje bit ée ilustri- rane's nekoliko primjera: Primjer 1: Ukupno naponsko pojatanje dvaju_serijski_ spojenih jaéala, naponskih pojaéala Ar~10 =20) ianosi: ‘Ady At Az=200, To se pojatanje moglo izraéu- nati i pomocu razina: iz Aim sli eal eSB) as ie Ae 20 hi =26 dB, pa je ukupna razina napona . Lawn’ Iz toga slijedi da je Agkeapmo = 10246 = 10%? ~200. U ovako jednostavnom primjeru gotovo je svejedno Kojim se postup- Kom raéuna. Medutim, u samo malo slozenijim. primjerima znatno je lakse raéunati pomocu razina u de- cibelima. Primjer 2: Razine pojadania snage pojedinih stupnjeva prijem- HIER gnose jean, 10) dB, ME jjagalo. 75 dB, produktdetektor (0. dB, regulator’ glasnoce —15 dB, NF. pojatalo 30 dB, pa je ukupna razina pojaanja 10-+75-+10—15+30) AB=110.4B, Ap = 10" To je bilo zatno jednostavnije nego” Tagunatiukupno pojatanje mmogenjem —pojedinih pojacanja, Hala se sama pomod relat Ap= 10% 31 622776 «10 1 xh x 1000-100, 311 : Primjer 3: Kratkovalnoj_anteni dehsarieane je dobit 12 dB (A ‘a nju se napaja koaksijal- nim’ kablom, duljine 25 m, kojemu su deklarirani gubici —3,6 dB/100 m. Na izlazu jaéa je antenski prilagodivaé Kojemu je Procjenjeno prigusenje signala —05 dB. Ukupno pojaéanje sklopa je, raéunano od ‘odasiljac Lp~—0,5 4B-0,25 m-3,6 dB)m 412.4 =10,6 6B. Znati da je, pojatanje cijelos sklopa samo 11,5, a ne kako bi_se ix pbdatka 9 antent zakljusio. 153. Gubic'se' (log) aB= 14 a, tt, Spostocima, ~28. Primjer 4: Pojatalo je s deklart ranitn poigéanjem Ar 10% ulaznimn Srporoky Reet ka iglaznim Rem Ree Zantina nas Kolko je napom sko pojatanje tog pojacala, Kako je poznato pojaganje snage i in'njegs "rarina, pojacanja Lr & abet razna ‘otpors' pom relacije (10) Lp 62 dB, moze se Pomoc relacija (1) iaéunati ne ponsko pojacanje Ly Lp+0.5 Ep ~(60~31) dB~29 dB, ‘odnosno samo naponsko pojaéanje prema (9) A= 10" 28,2. 1s relacije (1) nile teiko, ara éunati'T razing strujnog pojacania ty (Go1 3) dB=91 6B, dr cena fe Sirujno, pojatanje A=355.10. te pomoca relacije () provjeiti raéun Ap=A, A=28,2X355 -10'= 106 Zakljutak — Na kraju treba. 2a xajucltt'da su pojaganie. (Ht prigt- fenje) i razina pojaéanja (ll prigu- Sena) ‘samo ava razileita acina iskazivanja istog svojstva. Pri tome je, gledano s praktitnog stanovista, pojaganje zomniji naéin a razina Jacanja prikladniji nagin za_ra anje. Potpuno su jednaki izrazi, npr. — pojatanje snage Ap =100= JO 100: 1, itd — razina snage Lp=20 dB. Pitane,j,samo hosemo I sh uz malo truda i malo. primjene Jednostavnije matematike olakéati Facunanje pojatanja ili slabljenja upotrebom fizikalne velitine razina Mnjezine jedinice decibel. Tablica 1 — Omjeri snaga 1 pr ‘padne azine u decibelima