SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................3
1. LAN........................................................................................................................................4
1.1. Historija raunarskih mrea.............................................................................................5
1.2. Standardi za lokalne mree..............................................................................................5
1.3. Najee strukture LAN mree........................................................................................6
1.3.1.Sabirnica....................................................................................................................6
1.3.2 Prsten..........................................................................................................................6
1.3.3. Zvijezda (star topology)............................................................................................7
1.3.4. FFDI (Fiber Distributed Dana Interface)..................................................................8
1.3.5. Druge strukture LAN................................................................................................8
1.3.6. WAN mree...............................................................................................................8
2. LAN TEHNOLOGIJE I ADRESIRANJE..............................................................................9
2.1. Ethernet............................................................................................................................9
2.1.1. CSMA/CS protokol.................................................................................................10
2.2. Adresiranje u LAN-u......................................................................................................12
ZAKLJUAK...........................................................................................................................14
LITERATURA..........................................................................................................................15

UVOD
Kroz povijest raunalnih mrea prve mree koje su se koristile bile su LAN mree.
Ovaj rad upravo govori o njima. On govori o tri glavne strukture LAN mree: sabirnici,
prstenu i zvijezdi, ali i o drugim strukturama kao to je FFDI struktura. Sam rad prije nego to
donosi prikaz strukture LAN mree donosi prikaz standarda na kojima se temelji LAN
tehnologija
U prvom poglavlju je takoer prikazana i historija raunarskih mrea te standardi za lokalne
mree.
Drugi dio rada donosi ukratko o Ethernet-u, koji se bazira na LAN strukturi, a drugi dio
drugog poglavlja posveen je vrlo kratkom prikazu adresiranja, koje je bitno ponajprije zbog
toga da bi raunalo nesmetano moglo raditi svoj posao, a ne da gleda cijelo vrijeme ima li koji
paket namijenjen njemu.

1. LAN
LAN ili lokalna raunalna mrea (eng. local area network) namijenjena je povezivanju
raunala i drugih mrenih ureaja na manjim udaljenostima npr. u okviru jedne sobe, ureda ili
zgrade. Druga pak definicija LAN tehnologije kae kako je to nakupina raunala povezanih
komunikacijskim medijem i posrednom opremom u jednu tehnoloku i administrativnu
cjelinu na omeenom fizikom prostoru s najee jednim vlasnikom.
Zato i zbog ega se razvila LAN tehnologija? Lan tehnologija razvila se kao posljedica
pojeftinjenja raunala i potrebe za njihovim povezivanjem. Sama potreba za povezivanjem je
rezultat lokalnosti reference koja kae: svako raunalo ima tendenciju ee komunikacije s
raunalima koja su mu fiziki blizu (prostorna lokalnost reference), te s onima s kojima je ve
prije komuniciralo (vremenska lokalnost reference).
Rijeju lokalno oznaavaju se mree koje su prostorno uvijek ograniene te se najee nalaze
unutar jedne jedine zgrade, iako se mogu pronai i kako se pomou ove tehnologije povezuju
i dvije udaljene zgrade. Za ovu tehnologiju bitna je skalabilnost. Sama skalabilnost je svojstvo
sustava da se moe prilagoavati poveanju i smanjenju optereenja. Sama mrea mora
osigurati funkcionalnost, ali i uinkovitost u sluaju promjena.
Najjednostavniji nain na koji se moe povezati raunala je povezivanje svakog s svakim, to
u nekim sluajevima iziskuje puno kabela, kao to je prikazano na slici 1.

Slika br.1. Povezivanje raunala svako sa svakim

Ovakav nain povezivanja iako izgleda jednostavno, jer za povezivanje dva raunala dovoljan
je jedan UTP kabel, ipak se ne koristi u praksi jer bi za povezivanje vie raunala broj
potrebnih kablova bio moda toliki pa se ne bi imali gdje ni staviti. Openito uzevi broj
potrebnih kablova za spojiti svako raunalo s svakim raunalom moe se prikazati formulom
n(n-1)/2, gdje je n broj raunala koji se meusobno povezuju.
Kako je ovakav nain povezivanja raunala nepraktian poele su se razvijati LAN
tehnologije a sve se one baziraju na koritenju nekog zajednikog komunikacijskog medija.
Kao to je ve reeno LAN tehnologija je u odreenoj mjeri skalabilna, no osim toga pokazale
su se dovoljno brzim i relativno jeftinim kada govorimo o potrebnim komponentama za
povezati raunalo.
Kako bi raunala mogla komunicirati preko zajednikoga medija moraju se pridravati
odreenog pravila. Ona osiguravaju kako nee doi do kolizije meu raunalima te kako e
prije ili kasnije raunalo ostvariti svoje pravo na komuniciranje.

1.1. Historija raunarskih mrea

Raunalne mree su nastale kao rezultat aplikacija koje su napisane za velike
korporacijske tvrtke. Tvrtke su uvidjele problem uinkovitosti svojih djelatnika koji su samo
da bi ispisali neto na pisau morali podatke prenositi na disketama do pisaa, kopirati
podatke na raunalo koje je imalo prikljuen pisa i tek onda ispisati eljeni dokument. Zbog
jednostavnijeg, breg, uinkovitijeg i nadasve jeftinijeg poslovanja tvrtke su poele ulagati u
mrenu tehnologiju (jeftinije je nabaviti mreu nego kupovati pisa za svako raunalo
posebno).
Kao rezultat toga poetkom 1980-ih raunalne mree doivjele su ogromnu ekspanziju, iako
su prve od tih mrea bile prilino kaotine. Zbog tako naglog rasta tih raunalnih mrea dolo
je do nekompatibilnosti meu mreama koje su financirale razliite tvrtke. Rjeanje tog
problema je LAN (Local Area Network).
Zbog razloga da su pomou takvog naina tvrtke mogle povezati sva svoja raunala i sve
svoje pisae na jednu mreu u kojoj su svi mogli komunicirati LAN se I dalje razvijao. Kako
se je potreba za sve vie umreenih raunala poveavala LAN nije bio zadovoljavajue
rjeenje. Tvrtke ne samo da su imale potrebu razmijenjivati podatke samo u jednoj zgradi
nego i nego su zahtjevi za povezivanjem vie mrea u jednu cjelinu sve vie rasli. Rjeenje
tog problema je WAN (Wide Area Network ).
Zbog svoje osobine, da omoguava povezivanje raunala na velikim geografskim
udaljenostima, WAN je tvrtkama omoguio da svoj posao proire i u druge gradove, a da pri
tome sve mree budu povezane u jednu.

1.2. Standardi za lokalne mree

Standarde za lokalne mree definirao je IEEE. Pod nazivom IEEE 802 definirana su tri
najea standarda za LAN mree. Njih su kasnije preuzeli i ANSI te ISO standardi. Tako
imamo ISO 8802 standard. Standardi su podijeljeni u dijelove koji su oznaeni posebnim
brojevima, a standardi su:
1. standard IEEE 802.1 uvod u standarde, a daje i definicije nekih zajednikih elemenata
tzv. Interface primitives.
2. standard IEEE 802.2 definira gornji dio dana link layer-a koji koristi LLC (logiku link
kontrolu eng. Logical Link Control) protokol.
3. standard IEEE 802.3 CSMA/CD znan po imenu Ethernet.
4. standard IEEE 802.4. to je standard koji odreuje sabirnica.
5. standard IEEE 802.5. definira LAN mree u obliku prstena.

Inae ove protokole definirao je jo 1985. godine Institute of Electrical and Electronics
Engineers.

1.3. Najee strukture LAN mree

Tri su najee strukture LAN mree koje se koriste za povezivanje raunala:
1. sabirnica
2. prsten
3. zvijezda

1.3.1.Sabirnica
Sabirnica(linear bus topology) - u ovoj strukturi sva raunala veu se na jedan dugaak
kabel (sabirnicu). Poruke putuju do raunala na nain da se poruka u obliku signala pusti na tu
sabirnicu i oni koji su prikaeni na sabirnicu ukoliko ele mogu uzeti taj signal. Iako je ova
struktura fiziki linearna logiki ona ima oblik prstena, jer svaka stanica zna adresu stanice
sebi s lijeva i desna. Ova struktura mree koristi 75 omski broadbend kabel koji se inae
koristi u TV tehnici. Njegove brzine kreu se od 1Mbit/s do 10Mbit/s.
Glavna prednost ovakve strukture je jednostavnost spajanja raunalne tehnologije na mreu i
openito je jeftinija od zvijezda oblika spajanja raunala, jer joj je potrebno manje kabela.
Mana ove strukture je da cijela struktura mree pada u sluaju oteenja glavnoga kabela,
potrebno je na krajeve kabela postaviti i tzv. terminatore, a teko je identificirati i mjesto
kvara uslijed pada mree. Ovaj tip strukture najee je koriten u neto starijim mreama
koje su bile temeljene na koaksijalnom kabelu.

Slika br.2 Primjer sabirnice

1.3.2 Prsten
Prsten (ring topology) ova struktura poiva na tome kako je prvo raunalo povezano
s kabelom s drugim raunalom, drugo s treim i tako sve do n- tog raunala koje je ponovno
vezano s prvim. Ovakav nain povezivanja raunala bilo je popularno u 1980-tim.

Najpoznatiji primjer je IBM Token Ring. Raunala meusobno koordiniraju koritenje prstena
sluei se kratkom porukom (etonom). U prstenu postoji samo jedan eton, a da bi raunalo
moglo poslati poruku mora priekati da mu doe eton, a kad ga dobije smije odaslati jedan
frame (okvir) te na kraju proslijediti eton slijedeem raunalu. eton se aktivira kad prvo
raunalo postane aktivno. Ono to je karakteristino za prsten strukturu je to da svi podatci
putuju u istome smjeru. Jednom odaslani okvir putuje prstenom sve dok se ne vrati
poiljatelju. Na tom putu ostala raunala ga prosljeuju, a primatelj ga usput kopira i vraa
poiljatelju. Na kraju poiljatelj dobije paket koji je poslao i zna kako je on doao na
odredite, njega makne a generira novi. Kako bi raunalo koje je poslalo jedan okvir poslalo
drugi okvir mora ekati dok mu ne doe eton nazad. U meu vremenu svako je raunalo
dobilo mogunost poslati jedan okvir. Ukoliko raunalo nema nita za poslati ono mora eton
proslijediti dalje i taj eton krui dok ne doe do raunala koje ima neto za poslati. Brzina
prijenosa podataka iznosi 4Mbit/s i 16Mbit/s.
Prednosti ovakve mree su rast sustava, a ima i minimalni utjecaj na performanse te svi
vorovi imaju isti pristup. Mana ovakvog povezivanja lei u tome to je ovo najskuplji nain
povezivanja raunala, a kvar jednoga raunala moe utjecati na rad ostalih raunala, jer se
komunikacija prekida ako jedno raunalo ne radi, no i tome se moe doskoiti koristei
varijantu s dvostrukim prstenom, u kojoj se prsten automatski obnavlja uslijed kvara jednog
raunala izostavljajui njega.

Slika br.3 Primjer LAN-a u obliku prstena

1.3.3. Zvijezda (star topology)

Najpoznatiji primjeri LAN tehnologije koja koristi zvijezdu razvile su
telekomunikacijske kompanije pod nazivom ATM (Asynchronous Transfer Mode). U
njegovom sreditu nalazi se jedan ATM, koji moe biti jedan od gore navedenih ureaja. Zbog
brze dvosmjerne komunikacije svako raunalo je spojeno dvosmjernim optikim vlaknom na
ATM. Ono to je ovoj strukturi prednost jeste to da ATM sklopka ne distribuira podatke svim
raunalima, ve samo onom kome je podatak namijenjen.
Prednosti su joj jednostavno umreavanje, ako se dodaju raunala to ne izaziva probleme na
mrei te je lako ustanoviti gdje se desio kvar na mrei. Ukoliko se kvar i desi mrea radi dalje.
Brzina rada ove vrste mree iznosi 155Mbit/s. poetkom 1990-tih. mislilo se kako je ova vrsta
LAN mree budunost, no pojavio se Ethenert o kojem e ukratko biti kasnije govora.
Nedostatci ove mree su: vea potreba za kablom, ukoliko glavno raunalo prestane raditi ni

ostala raunale ne mogu meusobno komunicirati. Ovakav nain spajanja neto malo je
skuplji od drugih jer treba kupiti neki od gore navedenih ureaja, ali danas to nije prevelik
izdatak.

Slika br.4 Primjer LAN-a u obliku zvijezde

1.3.4. FFDI (Fiber Distributed Dana Interface)

FFDI struktura slina je prsten strukturi, samo umjesto jednog prstena ima
dva. Uoliko doe problema s primarnim prstenom automatski poinje koristiti sekundarni.
Isto kao i prsten struktura postoji eton, ali za razliku od prsten strukture, raunalo koje ima
eton moe slati podatke odreeno vrijeme. Nakon toga ili kad zavri s slanjem podataka alje
eton na mreu. Ova metoda efikasnija je od obinog prstena, jer raunalo ima eton due
vrijeme. Brzina prijenosa podataka ove strukture iznosi 100Mbit/s.

1.3.5. Druge strukture LAN

Osim ovih navedenih glavnih struktura LAN mree, moe se jo govoriti i o:

isprepletenoj strukturi (eng. mesh topology) ovakva struktura je ranije spominjana

u njoj je svako raunalo spojeno s svakim te je zbog toga nepraktina.

stablo infrastruktura - (eng. tree topology) ovo je zapravo hibridna struktura, koja
se sastoji od vie zvijezda struktura koje su spojene na glavni vod, a on je raen po
strukturi sabirnice.

1.3.6. WAN mree

Veina WAN mrea su, u stvari, povezane lokalne mree. Kod ovih mrea se razmjena
podataka ostvaruje analognim, digitalnim i paketnim prenosom. Prva dva rade po sistemu
point-to-point, tj. povezuju dva raunara u WAN mrei, dok se paketnim prenosom povezuje
vie hostova.

Kod analognog prenosa se korisnici sa neke druge lokacije na mreu prikljuuju pomou
telefonske linije. Tada se koristi modem koji digitalne signale raunara pretvara u analogne
koji mogu da putuju telefonskom linijom. Na drugom kraju oni se opet pomou modema
pretvaraju u digitalne.
Digitalne veze ne trebaju modeme, jer podaci putuju u digitalnom obliku. Koristi se ureaj
CSU/DSU koji prevodi pristigle podatke u digitalni oblik koji se u raunaru obrauje. Tako je
razmjena podataka bra i mogunost pogreke manja. Najei tipovi digitalnih veza su T1,
T2, Switched 56 i ISDN.
Paketna mrea omoguava prenos podataka preko vie konekcija. Kada se podaci poalju na
mreu, nije poznata putanja kojom e stii do odredita. Podatak koji se alje rastavlja se na
vie paketa koji sadre, izmeu ostalog redne brojeve i adrese poiljaoca i odredita. Podaci se
zatim alju kroz najpovoljnije putanje koje se dobijaju uzimanjem u obzir kvalitet veze na tim
dijelovima mree, cijene itd. Paketi stiu do odredinog raunara, gdje se sastavljaju prema
rednim brojevima. Ako neki paket nedostaje, alje se zahtjev poiljaocu za tim dijelom. On ga
alje ponovo, ovaj put drugom putanjom. Paketna mrea obezbjeuje mnogo vei stepen
sigurnosti i brzine.

2. LAN TEHNOLOGIJE I ADRESIRANJE

2.1. Ethernet
Najpoznatiji primjer LAN tehnologije s sabirnicom je Ethernet. Naziv Ethernet esto
zamjenjuje standard IEEE802.2; iako je on samo zapravo jedan njegov dio. Ovo je
tehnologija koja se poela razvijati ranih 1970-tih godina, a prvi Ethernet standard donijeli su
zajedno: DEC, Intel, Xerox te je to bio otvoreni standard. On je doivio nekoliko generacija, a
danas je dominantan tritem. On se odrao sve do danas zbog:
1. jednostavnosti
2. sposobnosti da se prilagodi novim tehnologijama
3. pouzdanou te
4. niskom cijenom instalacije i nadogradnje.
Iako je Ethernet standard definiran jo 1985. godine nije se mijenjao do dana i to bez obzira
na promjenu brzine prijenosa podataka i na pronalaenje novih tehnologija. U originalnoj
verziji postojala je sabirnica, koaksijalni kabel zvan ether. Sam kabel mogao je spajati zgrade
udaljene do 500 m, jer nije on sam smio biti dui, a spojevi na njega morali su biti udaljeni
barem 3 metra, iako neki navode da je dovoljno i 2.5 metara. Standard preporuuje da
Ethernet kabel bude ute boje, ali ju ne zahtijeva. Osim utog kabela postoji i tanki kabel, tj.
Standardni industrijski kabeli BNC konektore. Ova vrsta kabela ima puno manju doputenu
duinu i iznosi do 185 metara. Njegova cijena manja je od utog kabela. Iako je maksimalna
duina Ethernet kabela 185 odnosno 500 metara ipak je mogue povezati i udaljenije prostore

koristei pritom repeater. Repeator je ureaj koji signale s jednog segmenta (kabela)
prosljeuje na drugi i obrnuto, a jedini problem to e signal malo kasniti u odnosu na vrijeme
koje bi mu bilo potrebno da je to jedan signal. No iako se signal moe prenositi pomou ovih
repeator ureaja i na udaljenost veu od 500 metara, ipak izmeu dva raunala koja odailju i
primaju meusobno signale ne bi smjelo biti vie od 4 repeator-a, a to znai kako ni njihova
udaljenost ne smije biti vee od 2.5 km.
Ethernet standard propisuje format okvira, te nain slanja bitova kroz sabirnicu neposrednim
pretvaranjem bitova u promjenu napona, po pravilu zvanom Manchester Encoding.
Ethernet se bazira na LAN-u sa sabirnicom gdje vrijedi pravilo da dok jedno raunalo alje
podatke preko sabirnice sva ostala raunala ekaju. Poiljatelj alje okvir u obliku
elektronikog signala koji se iri kabelom u oba smjera, a onaj kojem je namijenjen taj signal
ga reproducira. Osim toga sve Ethernet tehnologije omoguuju bespojni prijenos mrenom
sloju. Odnosno, kad adapter A eli slati podatkovni paket adapteru B, adapter A spremi paket
u Ethernet okvir te ga alje u LAN, bez da se prvo povee s adapterom B. Sve Ethernet
tehnologije omoguuju nepouzdani prijenos mrenom sloju. Tonije, kad adapter B primi
okvir od A, adapter B ne alje potvrdu kad okvir proe CRC provjeru (niti alje negativno
izvjee kako okvir nije proao provjeru) tako da adapter A ne zna je li okvir stigao kako treba
ili ne.

2.1.1. CSMA/CS protokol

Kao to je navedeno Ethernet se bazira na LAN tehnologiji u obliku sabirnice.
Koordinaciju meu raunalima koja ele slati u isto vrijeme signale, kako ne bi dolo do
kolizije i da se nijedan signal ne poalje provodimo pomou CSMA/CD protokola (eng.
Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection). Sam protokol bazira se na:
1. pojedini adapter moe zapoeti prijenos u bilo koje vrijeme - pri prijenosu
podataka on ne koristi nikakav dodatni prostor.
2. pojedini adapter nikada ne alje frame (signal, paket, okvir) ako prepozna
kako je drugi adapter u procesu slanja
3. adapter prekida slanje ako vidi da u istom trenutku neki drugi adapter prenosi
podatke - ako dva raunala ponu slati podatke u isto vrijeme, dolazi do kolizije koju oba
poiljatelja registriraju kao interferenciju na sabirnici.
4. adapter eka neko vrijeme prije ponovnog pokuaja prijenosa tj. nakon to se
desila kolizija i nakon to je raunalo prekinulo slanje paketa ono e ekati neko vrijeme dok
ne pokua ponovno poslati frame. Vrijeme ekanja na ponovno slanje bira se sluajno, ali kod
svake naredne kolizije to vrijeme se udvostruuje.
U ovom protokolu kanjenja u prijenosu podataka izmeu dva odredita su jako mala. Ovdje
svaki adapter mora biti u stanju prepoznati je li neki drugi adapter u stanju prijenosa te kada bi
moglo doi do kolizije u slanju podataka. Svaki adapter koristi CSMA/CD protokol bez toga

da je usklaen s ostalim adapterima u LAN mrei. Kod adaptera CSMA/CD funkcionira na

nain:
1. adapter koristi mreni sloj od izvornog (korjenskog) vorita u mrei, priprema
jedan Ethernet okvir i prosljeuje ga u buffer adaptera.
2. ako adapter prepozna kako je kanal u stanju mirovanja, nema signala, on poinje
slati okvire podataka.
3. tijekom slanja adapter nadzire prisutnost i postojanje signala koje odailju ostali
adapteri. Ako adapter tijekom slanja nekog okvira ne opaa signale od drugih adaptera, tada
on prenese taj okvir u cjelini i zavri slanje.
4. Ako adapter zapaa signale ostalih adaptera u svojoj okolini tijekom slanjanekog
okvira, on zaustavlja slanje, te umjesto toga alje 48-bitni signal (signal smetnje, uma).
5. Nakon prekida (slanja signala) adapter ulazi u eksponencijalno backoff stanje. Kada
se alje dani okvir, poslije nekog odreenog n-tog zaguenja za redom u prijenosu tog okvira,
adapter odabire vrijednost K koja predstavlja vrijednost ponovnog pokuaja slanja.
Mediji za slanje podataka u Ethernet LAN mrei mogu biti:
1. Koaksijalni kabel

10BASE5 (500m) 50 Ohm-a N-style

10BASE2 (185m) 50 Ohm-a BNC

2. UTP kabel

10BASE-T (100m) Ohm-a UTP RI-45

10BASE-TX (100m) Ohm-a UTP RI-45

1000BASE-T (100m) Ohm-a UTP RI-45

10GBASE-t (100m) Ohm-a UTP RI-45

3. STP kabel

1000BASE-cx(25m) 150 Ohm-a STP mini-DB-9

4. Optiki kabel

1000BASE-SX (220-550m) MM Fiber SC

1000BASE-LX (550-5000m) MM or SM Fiber SC

2.2. Adresiranje u LAN-u

Prilikom prijenosa podataka na fizikom mediju oni su na tono odreeni nain
zapisani u oblik koji nazivamo frame. Prilikom slanja podataka, sredinja jedinica raunala
alje okvir svojem LAN suelju i zahtijeva slanje podataka. Nakon toga sredinja jedinica
moe nastaviti s izvravanjem aplikacijskog programa, a LAN suelje eka na pristup
zajednikom mediju i alje okvir. Primanje podataka odvija se tako da LAN suelje prati sve
okvire koji putuju zajednikim medijem, filtrira one s ispravnim CRC i odgovarajuom
adresom primatelja, te ih prosljeuje sredinjoj jedinici.
Iz sadraja frame-a (okvira) teko je utvrditi koja se vrsta podataka nalazi u tom okviru.
Primatelj (raunalo) na dva naina moe utvrditi koji je sadraj tog paketa, a ti naini su:

eksplicitno navoenje tipa okvira - Sama mrena tehnologija predvia da se

u formatu okvira nalazi posebno polje za tip okvira.

implicitno navoenje tipa okvira - koritena mrena tehnologija u svom

formatu okvira ne predvia polje za tip.

Frame se sastoji od slijedeih polja:

preambule koristi se samo zbog kompatibilnosti s staro verzijom Etherneta veliina

joj je 8 byte-ova.

adresa odredita - ovo je MAC adresa ciljne mrene kartice odnosno raunala, a
veliina mu je 6 byte-ova.

adresa poiljaoca to je MAC adresa mrene kartice ili raunala koje alje podatke,
a veliina mu je kao i adresnog odredita.

polje tip - odreuje koji se protokol prenosi. Veliina mu je 2 byte-a.

polje podatci - je polje za prijenos podataka. Njegova veliina iznosi 46-1500 byteova.

FCS je polje za kontrlu ispravnosti prijenosa podataka, veliine 4 byte-a.

Kako bi se ureaji koji su spojeni na Ethernet i LAN mogli razlikovati definirana je MAC
adresa kao jedinstveni indikator mrene komponente. Ona ima duinu od 48 bita koja se
obino prikazuje kao 12 heksadecimalnih brojeva. Sa prva 24 bita administrira se IEEE. Ti
brojevi identificiraju proizvoaa i znani su kao OUI (Organizational Unique Identifier).
Preostala 24 bita su serijski broj mrene kartice ili neki drugi broj koji je dodijelio proizvoa.
U veini sluaja paketi LAN-a putuju kroz zajedniki medij te su vidljivi svim spojenim
raunalima te se javlja problem kako ostvariti prijenos okvira od poiljatelja tono odreenom
primatelju. Problem vidljivosti paketa svim raunalima rijeen je pomou hardverskih
(fizikih) adresa rauna. Svaki frame uz ostale podatke mora sadravati adresu poiljatelja te
adresu primatelja. Prilikom slanja okvira, poiljatelj upisuje u okvir svoju vlastitu adresu, te
adresu raunala kojem se okvir alje, a raunalo koje je spojeno na LAN ispituje adrese unutar

svakog okvira koji prolazi mreom, te prihvaa one gdje se adresa primatelja poklapa s
njegovom vlastitom adresom, dok ostale ignorira.
Kako ne bi sredinja jedinica raunala bila optereena poslom stalnog praenja prometa po
mrei, u raunalo se ugrauje posebni hardverski sklop mreno ili LAN suelje (mrena
kartica), koja onda obavlja taj posao.

Slika br.5 Raunalo spojeno na mreu

Unutar jednoga LAN-a svako raunalo mora imati jedinstvenu adresu, a tri su mogua naina
dodjeljivanja adrese.
1. statiko dodjeljivanje koristi se adresa koju je proizvoa LAN suelja ugradio u
ureaj.
2. konfigurabilno dodjeljivanje - administrator mree postavlja svakom raunalu
adresu koju je sam izabrao.
3. dinamiko dodjeljivanje - raunalo automatski bira adresu svaki put kad se upali.

ZAKLJUAK
Ovaj rad donio je prikaz LAN tehnologija.
LAN ili lokalna raunalna mrea (eng. local area network) namijenjena je povezivanju
raunala i drugih mrenih ureaja na manjim udaljenostima npr. u okviru jedne sobe, ureda ili
zgrade.
Iz rada je vidljivo kako su tri osnovne strukture LAN mree: sabirnica, prsten i zvijezda, te
kako je najjeftinija, ali na neki nain i najmanje pouzdana sabirnika struktura. Iako se ona
danas ne koristi moda toliko kao ranije jo uvijek je puno pogodnija nego povezivanje
raunala bez kabela, wireless povezivanje, jer zahtjeva puno manje novaca. Na ovoj
tehnologiji zasnivala se i jo se zasniva Ethernet, a poznato je kako je on bio pretea
dananjeg Interneta.

LITERATURA
1. http://spvp.zesoi.fer.hr/predavanja/skripta/lan.pdf
2. http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~manger/mr/MrezeRacunala-06.pdf
3. http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_informatika_2/Racunalne_mreze
_-_nastavni_materijal.pdf
4. http://www.mingorp.hr/UserDocsImages/Strategija_POSS.pdf
5. http://bs.wikipedia.org/wiki/LAN
6. http://www.mathos.hr/~iberend/ethernet.pdf
7. http://www.scribd.com/doc/59504392/8/LAN-tehnologije-i-struktura-mre%C5%BEe
8. Babi, D., Grubii, Z., Osnovne raunalnih mrea podeavanje i troubleshooting,
Algebra, Zagreb.
9. http://ahyco.uniri.hr/seminari2005/WLAN/sadrzaj_uvod_uvodno_lan.htm
10. http://www.znanje.org/knjige/computer/net/03/mreze.htm