istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

GRAD ZLATA

ElDorado
InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M

LEGENDA O GRADU ZLATA, EL DORADO

El Dorado Legenda ili stvarnost?
Jedno od legendarnih mjesta ovoga svijeta koje svakoga oarava smjeteno je
negdje u junoj Americi ili tako barem kae tradicija. Stoljeima su ga ljudi traili i
stotine ljudskih ivota je izgubljeno u njegovom snu. Njihova ih je neugasiva e i
pouda za zlatom tjerala u otkrivanje i pogibelj.
No sve to nas danas zapravo zanima nije zlato i malo je drugaije prirode,
neto to se u toj legendi krije. Neto mistino, mitsko, magino
Nalazi se na otoku usred slanog jezera ije je dno zlatno. U sredini otoka
nalazi se hram posveen Suncu. Zidovi, krovovi, fontane, alati sve je tamo od
suhog zlata. Ovakvi nam opisi zlatnog grada daje Belalcazar bojnik pod komandom
panjolskog osvajaa Francisca Pizarra a nakon njega isti takav opis dobivamo i od
panjolskog povjesniara Francisca Lopeza. Grad koji su njegovi starosjedioci isto
tako nazivali Manoa, prozvan je tako, El Dorado.
Opis El Dorada utemeljen je na legendama Inka koje su panjolski
conquestadores prenjeli iz Amerike. Meu tim legendama nalazimo na legendu kralja
boanskog porijekla, legendu Muisca naroda (o narodu koji je nastanjivao predio
dananje Bogote').
Prva legenda pria o kralju kojega su definirali kao sam sin boga sunca koji je
ivio u zlatnom dvorcu u koji nije mogla prodrijeti vanjska svijetlost.
Njegov je donji dio lica bilo pokriveno zlatnom maskom a mogao se pokazati
podanicima samo jednom na godinu. Dok druga legenda pria o ceremoniji
ustolienja prijestolonasljednika. Kada je sunce dolo u svoj zenit, posut zlatnim
prahom, morao je uroniti tijelo u vode rijeke Guadavita dok njegovi su podanici u istu
rijeku bacali zlatan alat.
Ove su se legende vrlo vjerojatno iskrivile prepriavanjem sve do kreiranja
mita o El Doradu. Tako da se poevi od 1529 g. rodila zlatna groznica u potrazi za
tim mitskim gradom, i mnoge su ekspedicije kretale u potragu za njim sve do
dananjih dana.
Prije otprilike godinu dana antropolog Mario Polia identificirao je ElDorado u
Paititiu, gradu civilizacije Inka. Paititi je, kako se moe proitati u jednom antiknom
dokumentu, otkriven u 16. stoljeu. Otkrili su ga misionari Isusovakog reda i opisali
ga kao grad prekriven zlatom i optoen dragim kamenjem.
Ipak, nitko nikada nije doznao tonu poziciju grada. Kae se da je Vatikan
izbrisao svaki najmanji trag o njemu da bi izbjegao opasnu zlatnu groznicu.
Dananji moderni povjesniari su zapravo skoro svi suglasni da je ElDorado izmiljen
pohlepom panjolskih conquestadoresa, iako misterij koji ga okruuje ostaje jo
uvijek fascinantan i privlaan.

istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M

Poetak Legende. Otkrie Amerike

Od svih dragocjenih stvari na svijetu, ona za kojom se uvijek najvie uzdisalo
zacijelo je zlato. Stari Egipani smatrali su ga svetim poput sunca, ratovi su se vodili
zbog njega a Portugalci su zbog zlata riskirali plovidbu na kraj svijeta.
Zlato ne predstavlja samo blagostanje. Simboliki je i znak ljubavi, vjenani prsten je
zlatan. Isto tako u lingvistikom smislu rije zlato znai dobro. Kao recimo u izrazima:
Zlato od djeteta ili zlatna prilika.
Manje od milijun tona zlata je iskopano, moda izgleda mnogo ali je puno manje u
usporedbi sa dijamantima i drugim dragocjenostima koje su bile ispod zemlje.
Velianstvena je legenda famoznog grada zlata ElDorada, i nevjerojatna blaga
koja se na njegov spomen ukau pred oima, ue blagodati i dobrostanja, zlata
unedogled. Zlato je kau Zeusovo dijete. Ni hra ni plijesan ne izjedaju toliko koliko
ovjekov um izjeda pohlepa za njim.. Tako je pisao Grki poet Pindar. Zlato je kralj
metala i posljednja mjera vrijednosti.
Columbo je otiao toliko daleko i izjavio da sa zlatom ovjek moe zajamiti svojoj
dui ulaz u Raj. No to nama daje zapravo uvid u ono to je bio njegov raj a ba je
on bio taj ija se ekspedicija pretvorila u eksploataciju. Columbo je tragaima zlata
otvorio put blaga kada je otkrio zlato u San Salvadoru na Hispanioli. Novosti poslane
Ferdinandu i Isabelli panjolskom kralju i kraljici uskoro se proirila diljem Europe i
od tada je poelo presjedanje na teritorije nove zemlje pod blagoslovom Kranstva
koje je potpuno decimiralo ameriku dotadanju populaciju.
Pedeset godina je prolo od Columbovog otkria i izvjea o postojanju zlata
u novom svijetu. Narodi Azteca u Mexicu i Inca u Peruu' potpali su pod vlast
panjolskih conquestadoresa i njihove neiscrpne pohlepe za zlatom. Grobnice Sinu
Indijanaca u visokim Andama opljakane su a Europski tragai zlata 1539 g. osnovali
su grad Bogota, na teritoriju naroda Muisca .
No najvee nalazite zlata vjeruje se da je bilo u gradu Manoa, izgubljenom u
kinim praumama june Amerike. Prie i kazivanja govore o nevjerojatnom gradu
gdje je sve ukljuujui i svakodnevni alat, tanjure i ostalo bilo od suhog zlata. Njegovi
stanovnici bili su upravo Muisca narod. O njima se nije mnogo znalo osim da je sve
to su posjedovali bilo napravljeno od zlata.
I ba je tu meu narodom Muisca legenda o ElDoradu po prvi put dola do
uiju panjolaca. Reeno im je za ritualnu ceremoniju koja se odravala na jezeru
Guatavita, malo sjevernije od novoosnovanog grada Bogote.

istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M

Ceremonija Zlatnog ovjeka

Pria ili bolje legenda o ElDoradu jedan je od najjaih mitova vezan uz Novi
svijet . Legenda koja se po prvi puta pojavila etrdesetih godina 16.stoljea. Sve su
prie o njemu zapravo potekle iz indijanskih pria o kralju koji je bio toliko bogat se
mogao prekriti zlatom tokom odreenih ceremonija.
U centru prie o ElDoradu su rijei koje su meu Indijancima imala znaenje
Zlatni ovjek a to je bio upravo taj je poglavar El Hombre Dorado, bio je to naziv
Meksikog kralja, poglavara naroda Muisca za kojeg se govorilo da je bio prekriven
zlatnim prahom. No kasnije je ElDorado zauzeo svoje mjesto kao bajkoviti grad od
zlata, antikna, izgubljena metropola naroda Inka.
Kada je narod grada Manoa izabirao novog kralja, odravala se odreena
ceremonija na vodama jezera Guatavita.
Jezero se pokazalo mistino, mirno kao ogledalo, savren geometrijski krug.
Okrueno uniformnim neplodnim breuljcima. Legenda je opisivala dno jezera
pokriveno neizrecivim bogatstvima koja su preci starih Muisca tamo odbacili. Narodu
Muisca je jezero bilo sveto. Njihov je narod vjerovao da u jezeru ivi duh ene
prethodnog poglavara njihova naroda, koju je tamo zatoilo zlokobno udovite.
Osobiti ritual koji se odravao na jezeru bio je dio saznanja novookrunjenog kralja.
Neposredni svjedok tih dogaaja Rodrigues Freyle, koji je priu uo iz usta svojeg
prijatelja Don Juana neaka zadnjeg poglavara naroda Muisca opisao je to ovako:
:
Ceremonija je imala biti poetak ustolienja novog vladara naroda. Prije
njenog poetka, budui vladar morao je provesti neko vrijeme odvojen od svijeta.
Zatvoren u hramu bez ena, a zabranjeno mu je bilo jesti sol i paprenu hranu te
izlaziti van danju.
Prvo putovanje koje novi kralj mora proi, trebalo je biti putovanje preko
velikog jezera Guatavita gdje e darovati i prinijeti rtvu demonu kojega je narod
tovao kao njihovog gospodara i boga. Tijekom ceremonije koja se odravala na
jezeru, izradila se splav koju se uljepavalo i dekoriralo sa najljepim stvarima koje
su imali Na nju se stavljalo etiri upaljena svijenjaka u kojima se palilo mnogo
aromatinih trava te smole i mnoge druge parfeme. Dim incensa pokrio je svijetlo
dana. Jezero je bilo iroko i duboko tako da je brod sa visokim bokovima mogao
ploviti kroz njega, prepun bezbrojem mukaraca i ena obuenih u perje, sa zlatnim
ukrasnim tanjurima i krunama
Budui kralj prekriven je blatom dok mu se puui kroz lulu zlatnom prainom
pokriva tijelo. Tada se nasljednika skine do gola i premae ljepljivom zemljom u koju
se pomijeala zlatna praina tako da je nasljednik bio potpuno prekriven tim
metalom. Postavili bi ga na splav na kojoj bi ostao nepokretan a do njegovih nogu bi
se stavljalo zlato i smaragdi da ih daruje bogu. Na splav bi se sa buduim kraljem
ukrcalo i etiri poglavara optoeni krunama, draguljima, ogrlicama i naunicama od
istog zlata. I oni su kao i nasljednik bili goli i svatko je nosio svoje darove. Kako bi
splav napustila obalu, poela bi muzika truba, flauta i drugih instrumenata zajedno sa
pjevanjem koje bi streslo planine i doline sve dok splav ne bi dola do sredine lagune
gdje bi dignuli zastavu kao znak utnje.
Nasljednik bi tada predao svoj dar izbacujui u sredite jezera hrpu zlata, a
poglavari koji bi ga pratili uinili bi isto to za svoj raun. Tom bi ceremonijom novi
vladar bio priznat kao vladar i kralj.

istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M

Prve potrage za ElDoradom

Sebastiana de Benalcazara
1533. g.Francisco Pizarro panjolski osvaja krenuo je u osvajanje novog svijeta
juno od Cajamarce i poslao svog asnika Sebastiana de Benalcazara da otprati
naeno blago nazad u luku San Miguel. Benalcazar je tada uo za nedozvoljeni upad
na panjoski teritorij te je sam pokrenuo isto tako nedozvoljen pohod na grad Quito
1534 g.
Nakon uspjenog pohoda Benalcazar zaposjevi je Quito od tamo pokrenuo malu
ekspediciju na podruje dananje Kolumbije. Vjeruje se da je zapravo bio prisiljen
napustiti Quito da izbjegne uhienju Francisca Pizarra koji je nauo za njegovu
ekspediciju.
Kada je tih godina poela kruiti pria o ElDoradu i njegovim bogatstvima,
Benalacazar je stao tvrditi da je ElDorado bio od poetka njegov cilj, nadajui se tako
da e tom tvrdnjom postaviti pravo na grad u sluaju da ga netko pronae.
Benalcazar je preao ak natrag u panjolsku gdje je estoko zastupao tvrdnju da se
grad mora nalaziti u njegovom teritoriju. panjolsko poglavarstvo nagradilo ga je
kraljevskom potvrdom o ekskluzivi toga podruja, dok se zlatni grad ElDorado
pokazao nita vie od mita.
Walter Raleigh
Sir Walter Raleigh moda je najpoznatiji od svih sanjara koji je isto tako izgubio ivot
u traganju za legendarnim ElDoradom. Raleigh je tragao uporno za zlatom ElDorada
ciljajui da e kada ga nae vratiti se u domovinu Britaniju i postati vladar.
Engleski avanturist i pisac, miljenik kraljice Elizabete I koja mu je 1585 dodijelila
viteki status, optuen je bio za izdaju sa strane Jamesa I kraljiina nasljednika.
Raleigh je bio zatoen u Londonskom tornju te uskoro osuen na smrt.
Izmeu 1584 i 1589 pokuao je osnovati koloniju u blizini Roanoke Island (dananjoj
sjevernoj Karolini) koju je on tada imenovao Virginija, no tamo nije on sam nikada
kroio. Ve 1595 predvodio je ekspediciju u predjele dananje Guyane u Junoj
Americi, plovei po rijeci Orinoco u srcu panjolskog kolonijalnog carstva. Svoju
ekspediciju opisao je u knjizi The Discoverie of Guiana izdanoj 1596 g.
Prie Indijanaca i panjolski dokumenti uvjerili su ga u postojanje ElDorada,
nevienom gradu od zlata negdje u unutranjosti June Amerike. Otkrio je zapravo
nekoliko zlatnih rudnika no nitko nije podrao njegov projekt o koloniziranju toga
podruja. 1596 krenuo je zajedno sa Robertom Deverouxom, earlom od Essexa na
neuspjean pohod na panjolski grad Cadiz. 1597 g. isto tako su zajedno krenuli na
ekspediciju na Azore. Raleigh je jo uvijek elio eksploatirati dobara Guyane
navaljujui da je taj dio zemlje bio darovan Engleskoj sa strane njenih starosjedioca
jo u 1595-oj. Sa kraljevom dozvolom krenuo je na drugu ekspediciju u istom
podruju obeavajui da e otvoriti zlatan rudnik ne vrijeajui time panjolsko
carstvo. Na putu su ga naalost isprijeile mnoge nesree. Groznica je Raleigha
sprijeila da vodi svoje ljude niz rijeku. Njegov drugi asnik Lawrence Kemys zapalio
je panjolsko uporite no nije naiao na zlato. Raleighov sin Walter umro je tokom
ekspedicije. Vrativi se neobavljena posla Kralj James I osudio ga je 1618 na smrt.
Ubrzo je i Walter Raleigh pao u zaborav, no mjesto blagodati nastavilo je ivjeti i
preraslo u legendu o ElDoradu. Slijedea dva stoljea ekspedicije su se nastavile u
Andama i dunglama Amazone. Nitko se nije vratio sa izvjeem o pronalasku niti
jednog jedinog komada sjajnog metala.

istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M

Legendarni El Dorado postoji. Istraivanja, dokazi i antikni dokumenti.

Moda u legendama ima i istine. Ali dali je stvarno mogue da je legendarni
ElDorado, zlatni grad iz bajke zaista postojao? Prema nalazima arheologa Lima
Pontifical Catholic University, jest a spominjali su ga ak i Jesuitski misionari
Populacije Inka zvali su ga Paititi, e ElDorado panjolci. Mitski grad prema
legendi bio je zadnje utoite Inka kada su pobjegli sa svojim dragocjenostima pred
panjolskim conquestadoresima 1532 g.
Mario Polia, talijanski arheolog koji poduava na Lima's Pontifical Catholic
University, pronaao je antikni dokument koji opisuje grad iji su zidovi bili pokriveni
zlatnim liem.
Paititi nije samo mit, taj je grad zaista postojao. Pronali su ga krajem 16.
stoljea Jesuitki misionari Isusovake udruge. Tako je naveo Polia u zadnjem
izdanju arheolokog teksta Archeo. Jo jedan antikni tekst naznauje mogunost
postojanja zlatnog grada, Izvjee o udu koje se dogodilo po Bojem milosru u
kraljevstvu Paititi. Tekst je dio zbirke nazvane Peruana Historia (povijest Perua),
a uvan je u Romanikom arhivu Isusovaca. U tom je tekstu naveden nevjerojatan
susret sveenika Andree Lopeza sa iteljima Paititia. Citat iz teksta kae ..
nevjerojatno zdrav grad optoen zlatom, srebrom i dragim kamenjem.
Prema izvjeu, sveenik je izvijestio Papu o otkriu i traio doputenje da
posveti i evangelizira podruje. Polia vjeruje da Vatikan zapravo nikada nije odao
tonu lokaciju Paititija, zlatnog grada bojei se poplave zlata i masovne histerije
vjernika.
El Dorado je privlaio mnoge istraivae tijekom posljednjih pet stoljea. Meu
njima je poznati Britanski istraiva Sir Percy Harrison Fawcett, koji je krenuo u
potragu za Paititijem 1925. Druga je nedavna ekspedicija koja je krenula 1972,
Amerika ekspedicija predvoena Bob Nicholsom i 1997 ekspedicija Norvekog
antropologa Lars Hafksjolda.
Zadnji istraiva koji je krenuo u potragu za legendom je Jacek Palkiewicz,
bolje poznat po otkriu pravog izvora rijeke Amazone 1996 g. Palkiewicz je prije
nekoliko mjeseci otputovao u neistraene dungle rijeke Madre de Dios na
istraivanja, odakle e krenuti na sistematsko traenje u Lipnju ove godine uz pomo
tehnologije State of the art
Palkiewicz je nedavno izjavio za Dicovery News Ve dvije godine radim na
ovom projektu. ak sam prilino siguran da sam otkrio poziciju slapa i jezera koje
prema legendi vode u Paititi. Velike su anse da u nai El Dorado.
No Polia je zapravo skeptian prema njegovoj izjavi. A sam je izjavio da njemu to
zvui poput jo jedne neutemeljene izjave. Polia je uvjeren da Paititi nije u zoni rijeke
Madre de Dios, podruje koje su do sada sve ekspedicije istraivale.
Brian S.Bauer, asistent profesora na antropolokom sveuilitu Illinois, Chicago
jedan od vodeih strunjaka civilizacije Inka, isto je skeptian prema Palkiewiczovom
istraivanju

istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M

Eldorado iz doba prije Inka u sredinjem Peruu'

Dali je mogue da je ElDorado postojao prije doba Inka? Zapravo u Aprilu
prole godine nevjerojatno otkrie britanske, amerike i peruvijanske arheoloke
ekspedicije pokazalo je da je jedan ElDorado koji se pojavljuje jo prije civilizacije
Inka, izmaknuo pohlepi panjolskih conquestadoresa.
Njihova je potraga donijela na svijetlo dana velike koliine zlata i blaga
sakrivenog u grobnicama koje su stare vie od 1000 godina. Ruevine bi pripadale
gradu prije civilizacije Inka u sredinjem Peruu'.
Jedna od dvije grobnice, najvea je do sada otkrivena u Americi. Ovo otkrie
bi moglo uvelike doprinijeti studijama o pretkolumbovskim civilizacijama. Prema
britanskom asopisu Independent, uenjaci koji su uz pomo ultrazvunih sondi
ve otkrili jo dvanaest grobnica u toj zoni, uvjereni su da grad poznat meu
arheolozima pod imenom Sican sakriva stotine kostura i tisuu dragocjenosti
Najvea grobnica formirana je od bunara dubokog vie od 15 metara. U njoj je
naeno 24 ljudskih kostura, jedan muki, najvjerojatnije princ od otprilike 25 ili 30
godina i 23 ene od 20 do 25 godina. Na kosturima veine naeni su tragovi nasilne
smrti kao to su udarci u lubanju i slomljeni vrat to ukazuje na mogunost da su
ene rtvovane da bi princa otpratile na drugi svijet. Takvi podaci uvelike pridonose
prouavanju kultura tih naroda i njihovih obiaja.
U toj istoj grobnici naena je prelijepa kruna od zlata i bakra, pozlaena maska
sa oima od ambre, par rukavica isto tako pozlaenih i ogrlica od dragog kamenja u
vie nizova.
U manjoj grobnici naeni su kosturi jednog mukarca, dvije ene i dvoje djece,
mnogo kila zlata i drugih dragocjenosti. Cijeli kompleks koji su arheolozi otkrili osim
grobnica obuhvaa i jednu piramidu u jednu platformu. Vjeruje se da je sve to bilo dio
glavnog grada, drave od prije doba Inka koje se prostirala i obuhvaala vei dio
ilea i Columbije..

istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M

Legenda ivi
Sve te antikne legende, prie i predaje starosjedioca latinske Amerike,
ceremonije naroda Muisca krunidbe zlatnih kraljeva i druge dale su ivot legendi o
ElDoradu i nevjerojatnim blagodatima koje lee na dnu jezera Guatavita. Pokuaji da
se jezero isui zapoeli su gotovo odmah nakon to se prvi puta doulo za njih.
Danas okolni breuljci nose zanimljiv usjek koje je Antonio Sepulveda,
Bogotanski trgovac urezao kada je 1580 g. pokuao isuiti jezero kako bi otkrio
mitsko blago. Usjek je ostao vjeni spomen na taj pokuaj koji je tragino zavrio.
Pokuaj isuivanja jezera obustavljen je kada su se izdubljeni breuljci uruili i ubili
mnoge radnike. No ak i da je zlato bilo pronaeno, pripalo bi tada panjolskom
Kralju Philippu II.
Mitski ElDorado ukljuuje zlatom posute zidove, krovove, alate i ostale
dragocjenosti. Ali nikada neemo doznati dali je taj legendarni zlatni grad zaista
postojao, ili dali je stvarno bio samo san panjolskih doseljenika u potrazi za
blagostanjem i sreom. Mogue je da je nekada bilo mnogo zlata u junoj Americi i
da se naavi ga novopridolima raspalila mata i preko pria starosjedioca poeli
zamiljati grad toliko velianstven i nevjerojatan koji je sav od suhog zlata te je kroz
njihovu matu nastao grad o kojem su mnogi sanjali i mnogi jo uvijek sanjaju.
Manoa, Paititi.. ili ElDorado. Koji je stvaran? Mnogi su dali ivot da ga pronau, a taj
e mit i dalje golicati matu mnogih ljudi na svijetu i ostati e metafora koja nam
oznaava potragu za boljim sutra.

istery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

InfoMistery - Radio Stella M