Priručnik Za Organsku Proizvodnju

PRIRUNIK ZA
ORGANSKU
PROIZVODNJU
za osoblje savjetodavne slube
PRIRUNIK ZA
ORGANSKU
PROIZVODNJU
za osoblje savjetodavne slube
Urednici:
Nataa Mirecki, Thomas Wehinger i Polonca Repi
FAO konsultanti
Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO)
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
Disclaimers
The designations employed and the presentation of material in this information
product do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of the
Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) concerning
the legal or development status of any country, territory, city or area or of its
authorities, or concerning the delimitation of its frontiers or boundaries. The
mention of specific companies or products of manufacturers, whether or not
these have been patented, does not imply that these have been endorsed or
recommended by FAO in preference to others of a similar nature that are not
mentioned.
The views expressed in this information product are those of the author(s) and
do not necessarily reflect the views of FAO.
ISBN 978-9940-606-00-8
All rights reserved. FAO encourages the reproduction and dissemination of material in this information
product. Non-commercial uses will be authorized free of charge, upon request. Reproduction for
resale or other commercial purposes, including educational purposes, may incur fees. Applications for
permission to reproduce or disseminate FAO copyright materials, and all queries concerning rights and
licences, should be addressed by e-mail to copyright@fao.org or to the Chief, Publishing Policy and
Support Branch, Office of Knowledge Exchange, Research and Extension, FAO, Viale delle Terme di
Caracalla, 00153 Rome, Italy.
Prirunik za organsku proizvodnju - za osoblje savjetodavne slube
Izdava: Biotehniki fakultet Podgorica

Autori/ke:
Nataa Mirecki, Biotehniki fakultet, Podgorica, Crna Gora
Thomas Wehinger, NACCON, Tuebingen, Njemaka
Polonca Repi, Institut za kontrolu i sertifikaciju, Maribor, Slovenija
Mark Jakli, nezavisni konsultant, Ljubljana, Slovenija
Tehniki savjeti: Pilar Santacoloma, AGSF-FAO
Lektura i korektura: doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi
Dizajn i priprema za tampu: Expeditio
tampa: Biro Konto, Igalo
Tira: 800
Podgorica 2011.
Prirunik je pripremljen u okviru projekta TCP/MNE/3201:

Organska poljoprivreda u Crnoj Gori: Zajednika podrka malim
proizvoaima u organskoj poljoprivredi.
Sadraj
1. Principi i standardi organske poljoprivrede
12
1.1 Uvod u principe i standare

1.2 Ciljevi i principi organske proizvodnje
1.3 Kljune karakteristike organske poljoprivrede
1.4 K
ljuni principi organske poljoprivrede definisani od strane
IFOAM-a
1.5 Organska poljoprivreda u Crnoj Gori

2. O
rganska biljna proizvodnja
22
2.1 Upravljanje plodnou zemljita

2.2 Plodored u organskoj poljoprivredi
2.3 Upravljanje tetoinama
2.4 Proizvodnja i skladitenje stone hrane u organskoj poljoprivredi
2.4.1 Dobra poljoprivredna praksa u proizvodnji stone hrane
2.4.2 P
roizvodnja i ishrana stoke zelenom stonom hranom
2.4.3 Zelena stona hrana proizvedena na obradivom zemljitu
2.4.4 B
iljke gomoljastog korijenja kao stona hrana u organskoj
stoarskoj proizvodnji
2.4.5
itarice, sjemenke i njihovi proizvodi i nus-proizvodi
2.4.6 K
onzervirana stona hrana
2.4.7 P
riprema i skladitenje sijena
2.4.8 Priprema silae
2.4.9 Priprema kabaste suve hrane
2.4.10 Dehidrirana stona hrana (brano i kola)
3. Organska ivotinjska proizvodnja

3.1 Principi organske ivotinjske proizvodnje
3.1.1 Prelazni period
3.1.2 Ishrana
3.1.3 Uzgoj i kupovina ivotinja
74
3.1.4 Zdravlje ivotinja

3.1.5 Smjetaj ivotinja
3.2 Planiranje prelaznog perioda mlijekarskih farmi
3.2.1 Investicija u skladitenje stajnjaka i osoke
3.2.2 Investicije u mala gazdinstva da bi se poboljao uzgoj ivotinja
3.2.3 Investicije u smjetaj ivotinja i tehnike mue za budue
moderne organske farme
3.3 Higijena mlijeka i prerada mlijeka

4. Ekonomija organske poljoprivrede

4.1 Ekonomski uinak i razlika izmeu konvencionalne i organske
poljoprivrede
4.2 Razlike u ekonomskom uinku organskih farmi
4.3 Implikacije na ekonomiju organske poljoprivrede u Crnoj Gori
4.4 Kalkulacija prihoda farme
4.4.1 Kalkulacija dobiti organske proizvodnje
4.4.2 Analiza mare i varijabilni trokovi muznih krava
4.4.3 Analiza mare za organsku proizvodnju penice i jema
4.4.4 Obraun bruto mare plodoreda
4.4.5 Obraun fiksnih trokova i investicije (oportunitetni trokovi
kapitala)
4.4.6 Odravanje, opravke i osiguranje
4.4.7 Poreenje prihoda farme sa alternativnim prihodima
(oportunitetni trokovi radne snage)
4.4.8 Tehnike inovacije i organska poljoprivreda
4.5 Prelazak na organsku poljoprivredu sa ekonomskog stanovita
4.5.1 Analiza situacije
4.5.2 Ciljevi za porodicu farmera i budui razvoj biznisa na farmi
4.5.3 Planiranje budue farme

90
5. Trite organske poljoprivrede
142
5.1 Razvoj trita organskih proizvoda

5.2 Proizvodi i profil potroaa
5.3 Oekivanja i prepreke u kupovini organskih proizvoda
5.4 Zakljuci za razvoj trita organskih proizvoda u CG
5.5 Izrada trine strategije
5.6 SWOT-analiza trita organskih proizvoda u CG
6. Upravljanje grupama proizvodjaa
160
6.1 Osnovni principi upravljanja grupama proizvoaa

6.2 Dobra praksa 1 Udruenje proizvoaa organskog soka od jabuke
u Hohenlohe
6.3 Dobra praksa 2 Udruenje farmera u Schwbisch-Hall
7. Inspekcija, sertifikacija i akreditacija
174
7.1 ta je inspekcija, sertifikacija i akreditacija?

7.2 Procedure inspekcije i sertifikacije
7.2.1 Tipovi inspekcija
7.2.2 Priprema inspekcije
7.2.3 Evidencija o pripremi inspekcije
7.2.4 Inspekcija
7.2.5 Sertifikacija
7.2.6 Neusklaenost
7.2.7 Posebne situacije
7.3 Akreditacija
7.4 Legislativa o organskoj poljoprivredi u EU
7.4.1 Evropska legislativa
7.4.2 Osnovni uslovi organske proizvodnje
7.4.3 Nacionalna legislativa
7.4.4 Obaveze preraivaa
7.5 Rizine situacije i prevara
191
Uvod u Prirunik za obuku

Ovaj prirunik je osmiljen tako da slui kao prirunik za obuku za zaposlene
u Savjetodavnoj slubi Crne Gore. Prirunik se zasniva na obukama koje su
sprovedene tokom FAO projekta TCP MNE 3201 Organska poljoprivreda
u Crnoj Gori: Zajednika podrka malim proizvoaima u organskoj
poljoprivredi.
Obuke su odrane u 2009. i 2010. godini. Tokom interaktivnih i participativnih
obuka, polaznici su se upoznali sa temama u cilju osposobljavanja da sami vre
implementaciju obuka za farmere na terenu, koristei materijal za obuku koji su
sami razradili na osnovu materijala za obuku iz Obuke trenera.
Prirunik na poetku navodi modul principa i standarda organske poljoprivrede.
Modul 2 i 3 pokrivaju tehnike aspekte biljne i ivotinjske proizvodnje u
organskoj poljoprivredi. Modul 4 opisuje ekonomske aspekte organske
poljoprivrede, dajui objanjenje razlike ekonomskih uinaka organskih farmi u
odnosu na konvencionalne farme. Modul 5 objanjava razvoj organskog trita
i posebne implikacije na trite organskih proizvoda u Crnoj Gori. Modul 6 je
fokusiran na grupe proizvoaa, koje mogu biti moan instrument za podrku
farmera u njihovim ekonomskim uincima, ukoliko se one na profesionalan
nain vode. Modul 7 opisuje proceduru i relevantne institucije za sertifikaciju
organskih farmi.
1 Modul Principi i standardi organske poljoprivrede

2 Modul Organska biljna proizvodnja
3 Modul Organska stoarska proizvodnja
4 Modul Ekonomija organske poljoprivrede
5 Modul Trite organskih proizvoda
6 Modul Upravljanje grupama proizvoaa
7 Modul Inspekcija, sertifikacija i akreditacija
10
11
Prirunik je osmiljen tako da odgovori na potrebe zaposlenih u savjetodavnoj

slubi koji pruaju podrku farmerima u postupku prelaska na organsku
poljoprivredu i dalje. Prirunik nije zamjena za intenzivno prouavanje ostalih
izvora i publikacija o organskoj proizvodnji koji se mogu pronai na internetu, u
knjiarama i bibliotekama.
Odricanje
Izdava odbacuje sve odgovornosti za greke ili nedostatke u ovom dokumentu.
Stavovi koji su izraeni u ovoj publikaciji su stavovi autora i ne odraavaju
stavove izdavaa.
Navoenje ili nenavoenje odreenih kompanija, njihovih proizvoda ili naziva
brendova ne implicira bilo kakvo odobravanje ili sud izdavaa.
Upuivanja na sadraje izvuene iz drugih publikacija se navode bilo u tekstu
ili u spisku referenci iz aneksa. Ovakvo sastavljanje referenci je iskljuiva
odgovornost autora.
Organska proizvodnja je sveobuhvatan sistem upravljanja farmom

i proizvodnjom hrane koji kombinuje najbolje ekoloke standarde,
visok nivo biodiverziteta, ouvanje prirodnih resursa, primjenu
standarda dobrobiti ivotinja i proizvodne metode u skladu
sa preferencama odreenih potroaa proizvoda, uz upotrebu
prirodnih materija i procesa.
U Crnoj Gori je organska proizvodnja regulisana Zakonom o
organskoj proizvodnji koji je doneen 2004. godine.
Monteorganica je ovlaena od strane MPV za kontrolu i
sertifikaciju organske poljoprivrede.
Nakon zavretka ovog modula savjetnici i proizvoai e se
osposobiti da razumiju:
ta je organska poljoprivreda;
Koja su nacionalna i meunarodna pravila i strandardi organske
proizvodnje;
Koji su ciljevi i principi organske proizvodnje.
Preporuena
literatura
Sadraj
Uvod
Nataa Mirecki
Obrazovni
ciljevI
Principi I standardi
organske poljoprivrede
12
Organski standardi
Cilj i principi organske proizvodnje
Organska poljoprivreda u Crnoj Gori
Kovacevic, D. et all. (2005): Organska poljoprivredna proizvodnja.
Monografija, Poljoprivredni fakultet Zemun.
Kristiansen, P., Taji, A., Reganold, J.: Organic Agriculture - A
Global Perspective. National Library of Australia Cataloguing in
Publishing entry.
13
1.1 Uvod u principe i standarde

U posljednjoj deceniji su prehrambene krize (ostaci BSE, hormona, dioksina,
pesticida) poveale osjetljivost potroaa na kvalitet i kontrolu hrane. U
isto vrijeme su izvjetaji o negativnim efektima intenzivne poljoprivredne
proizvodnje na kvalitet vode i zemljita, biodivrezitet, kao i na dobrobit
ivotinja, pokrenuli zabrinutost u drutvu u vezi naina na koji se naa hrana
proizvodi. Stoga su potroai potraivali zdravu i bezbjednu hranu koja je
proizvedena tako da ne nanosi tetu ivotnoj sredini ili se loe ophodi prema
ivotinjama i koja omoguava vitalnu ruralnu ekonomiju. Organska proizvodnja
se vidi kao proizvodni sistem koji moe da zadovolji ovakve zahtjeve opteg
drutva.
Organski standardi
Formiranje pokreta organskih proizvoaa se vee za poetak sedamdesetih
godina prolog vijeka kada su napredni proizvoai, svjesni negativnih
posljedica industrijalizovane poljoprivrede, poeli sa formiranjem udruenja
i uspostavljanjem osnovnih pravila i metoda orgasnke proizvodnje. ak iako
pravila definisana na nivou udruenja proizvoaa nisu imala pravne osnove,
lanstvo u Udruenju je znailo potpuno potovanje ovih metoda. Sljedei
korak je bio uspostavljanje sistema oznake koja ispunjava zahtjeve velikog
broja potroaa, a koji su spremni da plate vie za dobro poznati kvalitet hrane,
porijeklo hrane i metode proizvodnje hrane.
Trenutno postoje stotine privatnih organskih standarda irom svijeta; a pored
toga su organski standardi kodifikovani pod tehnikim propisima u vie od
ezdeset vlada. (http://www.ifoam.org/about_ifoam/standards/index.html)
Prvi pravni standardi organske proizvodnje su definisani 1980. godine od
strane IFOAM-a (Meunarodna federacija pokreta za organsku poljoprivredu).
Organska poljopriveda je 1991. godine regulisana u Evropskoj uniji.
Regulativa EEK 2092/91 sadri odredbe koje se tiu proizvodnje, oznaavanja

i praenja organske biljne proizvodnje, a i pravila uvoza iz treih zemalja. EU
komisija je usvojila regulativu za stoarsku proizvodnju (EEK 1804/99) u
julu 1999. godine. Regulative 2092/91 i 1804/99 su od 01.01.2009. godine
van snage kada su nove Regulative EZ 834/2007, 889/2008, 1235/2008 i
1254/2008 usvojene.
Od 1991. godine, kada je usvojena prva regulativa, relevantna Komisija EU se
sastaje godinje i unosi izmjene i dopune ovim direktivama na osnovu zahtjeva
proizvoaa i potroaa i problema koji se susreu u praksi. Standardizacija
proizvoda, kontrola proizvodnje i jasno oznaavanje organskih proizvoda vodi
ka efektivnoj zatiti potroaa i proizvoaa. Zakonodavstvo u oblasti organske
poljoprivrede stvara uslove za poboljanje nutritivnog kvaliteta i ouvanju
ivotne sredine.
Glavni element EU standarda za organsku poljoprivredu je sistem sertifikacije,
iji su primarni predmeti interesovanja proizvodnja, prerada, ambalaa, prevoz,
skladitenje, prodaja i uvoz iz treih zemalja. Svaka proizvodna jedinica je
predmet nasuminih i ugovorenih inspekcijskih programa.
Tokom izrade nacionalnih zakona i regulativa, opte prihvaen princip je da se
koriste smjernice pripremljene od strane UNFAO i IFOAM kao preporuke
za izradu regulative za svaku zemlju. Cilj nije da se propiu rigidna pravila na
meunarodnom nivou koja je teko sprovesti u specifinim agro-ekolokim
uslovima, ve je cilj da se u obzir uzmu specifini uslovi i propiu propisi koji
su primjenljivi i objektivni za postojee uslove svake zemlje. Ovakav pristup
doprinosi nizu prednosti koje postoje u procesu proizvodnje, ali razlike u
pravnim osnovama odreenih zemalja mogu biti oteavajui faktor u izvozu.
Prema tome, veoma je znaajno da se dobro poznaju propisi drave u koju se
planira izvoz (proizvodnja za poznatog klijenta).
14
15
1.2 CILJEVI I PRINCIPI ORGANSKE POLJOPRIVREDE

Organska poljoprivreda je integralan proizvodni sistem visokokvalitetne hrane
koji je zasnovan na najboljim ekolokim praksama, koji je drutveno prihvatljiv i
ekonomski profitabilan.
Organska proizvodnja se oslanja na odreeni broj ciljeva i principa, kao i
zajednikih praksi koje su nastale radi minimiziranja uticaja ljudi na ivotnu
sredinu, dok se u isto vrijeme obezbjeuje da poljoprivrdni sistem funkcionie
to prirodnije.
U skladu sa Kodeksom prehrambene komisije (Codex Alimentarius
Commission) i svim postojeim nacionalnim propisima organska
poljoprivreda je holistiki proizvodni i upravljaki sistem koji izbjegava
upotrebu sintetikih ubriva, pesticida i genetski modifikovanih organizama,
koji minimizira zagaenje vazduha, zemljita i vode i optimizira zdravlje i
produktivnost nezavisnih zajednica biljaka, ivotinja i ljudi.
Ciljevi organske poljoprivrede (prema EK br. 834/2007)

Organska proizvodnja tei ka sljedeim optim ciljevima:
(a) Uspostavljanju odrivog upravljakog sistema za poljoprivredu koji:
Potuje sisteme i cikluse u prirodi i odrava i poboljava zdravlje
zemljita, vode, biljaka i ivotinja i ravnoteu meu njima;
Doprinosi visokom nivou biolokog diverziteta;
Uzrokuje odgovornu upotrebu energije i prirodnih resursa, kao to su
voda, zemljite, organske materije i vazduh;
Potuje visoke standarde dobrobiti ivotinja i naroito, potuje
ponaanja karakteristina za razne vrste ivotinja.
(b) Ima za cilj proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda;
(c) Ima za cilj proizvodnju irokog asortimana prehrambenih proizvoda i
ostalih poljoprivrednih proizvoda, zadovoljavajui zahtjeve potroaa za
proizvodima koji su proizvedeni u procesima koji ne tete ivotnoj sredini,
zdravlju ljudi, zdravlju biljaka ili zdravlju ivotinja i njihovoj dobrobiti.
1.3 Kljune karakteristike organske proizvodnje

Velika upotreba plodoreda kao preduslov za efikasno korienje resursa na
terenu;
Veoma striktna ogranienja na upotrebu hemijsko-sintetikih pesticida
i sintetikih ubriva, stonih antibiotika, aditiva za hranu i pomonih
materija za preradu i ostalih inputa;
Potpuna zabrana upotrebe genetski modifikovanih organizama;
Korienje resursa na terenu, kao to je stajnjak od stoke za ubrenje ili
stona hrana koja je proizvedena na farmi;
Odabir biljnih i ivotinjskih vrsta koje su otporne na bolesti i prilagoene
lokalnim uslovima;
Uzgoj stoke na sistemima sa slobodnim i otvorenim povrinama i
obezbjeivanje organske ishrane za njih;
Upotreba stoarskih praksi koje odgovaraju razliitim stoarskim vrstama.
Organska poljoprivreda nije samo proizvodnja bez vjetakih ubriva
i hemikalija. Ona vie predstavlja holistiki sistem proizvodnje koji je
osmiljen tako da funkcionie kao odriva jedinica koja ukljuuje biljke,
ivotinje, mikroorganizme, insekte, organske i mineralne materije zemljita,
kao i ljude.
Organska proizvodnja je dio veeg lanca snadbijevanja koji obuhvata preradu
hrane i sektore distribucije i maloprodaje. Svaka karika u lancu snadbijevanja je
osmiljena tako da ima znaajnu ulogu u ostvarivanju benefita koji su povezani
sa organskom proizvodnjom hrane.
Potroai ine finalnu kariku u lancu snadbijevanja organske proizvodnje i velika
panja se poklanja tome da se oni obezbijede visokokvalitetnom, svjeom i
ukusnom hranom i piima koji zadovoljavaju njihove potrebe.
16
17
Izgraivanje povjerenja je veoma znaajna karika u lancu organske

proizvodnje.
Potroai zahtijevaju zdrave proizvode, proizvedene u skladu sa
prirodnim zakonima i spremni su da za njih vie plate.
Farmeri proizvode u skladu sa organskim standardima i mogu da prodaju
svoje proizvode po veoj cijeni.
Mogue je govoriti o organskoj proizvodnji jedino ako je uspostavljeno
povjerenje izmeu potroaa i proizvoaa.
Organska proizvodnja podjednako uvaava sve veu potrebu ljudi za

hranom i potovanje principa zatite ogranienih resursa ivotne sredine.
1.4 IFOAM je definisao kljune Principe organske

poljoprivrede
1. Princip zdravlja
Organska poljoprivreda treba da odri i pobolja zdravlje zemljita, biljaka,
ivotinja, ljudi i planete kao jedne jedine i neodvojive.
Sutina ovog principa je da se zdravlje pojedinaca i
zajednica ne moe odvojiti od zdravlja ekosistema
zdravo zemljite raa zdrave usjeve koji uvaju
zdravlje ivotinja i ljudi.
Uloga organske poljoprivrede, bilo u proizvodnji,
preradi, distribuciji ili potronji je da odri i
pobolja zdravlje ekosistema i organizama,
od najmanjih iz zemljita do ljudi. Naroita
intencija organske poljoprivrede je da proizvede
visokokvalitetnu, nutritivnu hranu koja doprinosi preventivnoj brizi o zdravlju
i dobrobiti. U tom smislu je potrebno izbjegavati upotrebu ubriva, pesticida,

lijekova za ivotinje i aditiva hrani koji mogu imati negativne efekte po zdravlje.
2. Princip ekologije
Organska poljoprivreda treba da se zasniva na ivim ekolokim sistemima i
ciklusima, da funkcionie sa njima, da ih oponaa i da im pomogne da opstanu.
Ovaj princip usklauje organsku poljoprivredu sa ivim ekolokim sistemima.
On navodi da proizvodnja treba da bude zasnovana na ekolokim procesima i
recikliranju. Prehrana i dobrobit se postiu ekologijom odreenog proizvodnog
okruenja.
Na primjer, u sluaju usjeva to je zemljite na kojem ive, za ivotinje je to
ekosistem farme. a za ribe i morske organizme je vodena ivotna sredina.
Organska proizvodnja, panjaki i umski sistemi treba da se uklope u cikluse
i ekoloke ravnotee u prirodi. Ovi ciklusi su univerzalni, ali je njihovo
funkcionisanje specifino za teren. Organsko upravljanje mora biti prilagoeno
lokalnim uslovima, ekologiji, kulturi i razmjeni. Inputi treba da se smanje
ponovnom upotrebom, recikliranjem i efikasnim upravljanjem materijalima i
energijom da bi se odrao i poboljao kvalitet ivotne sredine i da bi se sauvali
resursi.
Organska poljoprivreda treba da postigne ekoloku ravnoteu kroz kreiranje
sistema proizvodnje, uspostavljanju habitata i odravanju genetskog i
poljoprivrednog diverziteta. Oni koji proizvode, prerauju, trguju ili troe organske
proizvode treba da tite i da koriste zajedniku ivotnu sredinu, ukljuujui
prirodna podruja, kilmu, habitate, biodiverzitet, vazduh i vodu.
3. Princip pravinosti
Organska poljoprivreda treba da se gradi na odnosima koji obezbjeuju
pravinost vezano za zajedniku ivotnu sredinu i mogunosti ivota.
18
19
Pravinost se karakterie jednakou meu ljudima, potovanjem, pravdom

i upravljanjem svijeta koji dijelimo, kao i njihov odnos prema ostalim ivim
biima.
Ovaj princip naglaava da oni koji su ukljueni u organsku poljoprivredu, treba
da imaju humane odnose na nain koji obezbjeuje pravinost na svim nivoima
i prema svim stranama farmerima, radnicima, preraivaima, distributerima,
trgovcima i potroaima.
Organska poljoprivreda treba da obezbijedi svim ukljuenim, dobar kvalitet
ivota i da doprinese suverenitetu hrane i smanjenju siromatva.
Ona ima za cilj dovoljno snadbijevanje visokokvalitetnom hranom i ostalim
proizvodima.
Ovaj princip insistira na tome da se ivotinjama obezbijede uslovi i mogunosti
koji su u skladu sa njihovom psihologijom, prirodnim ponaanjem i njihovom
dobrobiti.
Prirodnim resursima i resursima ivotne sredine koji se koriste za proizvodnju
i konzumiranje treba upravljati na nain koji je drutveno i ekoloki opravdan,
i treba da se odvija sa vjerom u budue generacije. Pravinost zahtjeva sisteme
proizvodnje, distribucije i trgovine koji su otvoreni i nepristrasni i koji vode
rauna o stvarnim trokovima ivotne sredine i socijalnim trokovima.
4. Princip brige
Organskom poljoprivredom treba upravljati na oprezan i odgovoran nain
da bi se zatitilo zdravlje i dobrobit sadanjih i buduih generacija, kao i
ivotne sredine.
Organska poljoprivreda je iv i dinamian sistem koji zadovoljava internu i
eksternu potranju i uslove. Praktiari organske poljoprivrede mogu poboljati
efikasnost i poveati produktivnost, ali ne pod rizikom da se ugrozi zdravlje i
dobrobit. S tim u vezi, nove tehnologije treba procijeniti, a postojee metode
preispitati. Kod nepotpunog razumijevanja ekosistema i poljoprivrede mora se

postupati sa panjom.
Ovaj princip navodi da su panja i odgovornost kljuni elementi u upravljanju,
razvoju i tehnolokim izborima organske poljoprivrede. Nauka je neophodna
da bi se obezbijedilo da organska poljoprivreda bude zdrava, sigurna i ekoloki
ispravna. Meutim, samo nauno znanje nije dovoljno. Praktino iskustvo,
steena mudrost i tradicionalno i uroeno znanje nude valjana rjeenja koja je
vrijeme testiralo.
Organska poljoprivreda treba da sprijei znaajan rizik usvajanjem
odgovarajuih tehnologija, a odbacujui nepredvidljive, kao to je genetski
inenjering. Odluke treba da odraavaju vrijednosti i potrebe svih kojih se tiu,
kroz transparentan i participativan nain.
1.5 ORGANSKA POLJOPRIVREDA U CRNOJ GORI

Zakon o organskoj poljoprivredi je usvojen u 2004. godini (Slubeni list
RCG, br. 49/04). On propisuje proizvodnju organskih proizvoda u organskoj
poljoprivredi; kontrolu proizvodnje; preradu; prevoz;
skladitenje; oznaavanje organskih proizvoda; nadzor; i
ostala pitanja znaajna za organsku poljoprivredu.
Sl. 2: Zatitni znak

proizvoda organske
poljoprivrede
Podzakonska legislativa regulie odreene aspekte

organske proizvodnje.
MONTEORGANICA je ovlaena od strane MPV

da uspostavi ispunjavanje uslova za poetak organske
poljoprivrede, kao i da kontrolie primjenu metoda organske proizvodnje i da
sertifikuje proizvode koji su rezultat primjene metoda organske poljoprivrede.
Cilj procesa kontrole i sertifikacije proizvoda organske proizvodnje je da se
potvrdi da je proizvod dobijen u skladu sa propisanim standardima da bi se
20
21
sprijeila prevara potroaa i da bi se izgradilo povjerenje u odnosu proizvoapotroa.

Da bi se potroaima omoguilo lake prepoznavanje organskih proizvoda,
na svakom proizvodu je potrebno jasno postaviti znak (slika2) propraen
posebnom deklaracijom, koja daje vie informacija potroaima, omoguava
provjeru proizvoda i verifikaciju autentinosti sertifikata.
U Crnoj Gori je jo uvijek mali obim proizvodnje organske hrane. Otuda su
este dvosmislenosti i greke u upotrebi i razumijevanju termina organske
proizvodnje. Uesnici u lancu proizvodnje i krajnji potroai su terminologijom.
esto zbunjeni U veini zemalja irom svijeta, ekoloka i bioloka poljoprivreda
su sinonimi za organsku poljoprivredu, ali ne i u Crnoj Gori. Eko, ekoloka i
bio su oznake koje ne znae da je proizvod proizveden po metodama organske
poljoprivrede, ve su takvi nazivi su rezultat slobodne procjene proizvoaa
Prema tome, jedini termin koji je prema nacionalnom zakonu u Crnoj Gori
adekvatan za upotrebu je proizvod organske poljoprivrede.
Znak proizvod organske poljoprivrede znai da je proizvod proizveden
u skladu sa Zakonom o organskoj poljoprivredi Crne Gore ili u skladu
sa meunarodnim zakonom, ukoliko je proizveden za izvoz. Postoji
garancija/sertifikat nacionalnog ili meunarodnog sertifikacionog tijela za
takve proizvode. Sertifikat potvruje usklaenost proizvodnih metoda sa
standardima (Zakonom) organske proizvodnje.
Regulativa EU o organskoj poljoprivredi Regulativa Savjeta (EEZ) br.
2092/91 je bila osnova za Zakon o organskoj poljoprivredi Crne Gore.
Oekuje se postepeno prilagoavanje Zakona o organskoj poljoprivredi
odredbama Regulative Savjeta (EK) br. 834/2007 (OJL189, p1, 20/07/2007)
od 28.06.2007. godine o organskoj proizvodnji i oznaavanju organskih
proizvoda i ukidanju Regulative (EEZ) br. 2092/91.
Uvod
Nataa Mirecki i Thomas Wehinger

Biljna proizvodnja u organskoj poljoprivredi je zasnovana na
smjernicama za plodnost tla, plodored, zatitu bilja i proizvodnju
i skladitenje stone hrane. Ove smjernice odraavaju principe
organske proizvodnje. Veina proizvodnih praksi koje se koriste
u organskoj poljoprivredi su direktno povezane sa ogranienom
upotrebom hemikalija kao to su ubriva i pesticidi. Zbog tih
organienja proizvodni sistem mora da uzme u obzir znaajnu
meusobnu povezanost u okviru sistema proizvodnje hrane. Svaka
pojedinana primjena ili metoda ima uticaja na drugi aspekt u
okviru farme. Dobra poljoprivredna praksa ima dugoroni uticaj na
sistem i dalekosene rezultate za veu dobit. Pravilno skladitenje
stajnjaka i ostalih organskih ubriva moe da smanji korov, to e
rezultirati veim prinosom i boljem kvalitetu ita. Dobra stona
hrana predstavlja dobru ishranu za ivotinje, to e rezultirati
visokim prinosom. Organska poljoprivreda mora da se oslanja
uglavnom na svoje resurse na farmi.
Obrazovni ciljevi
Organska biljna
proizvodnja
Unaprijediti znanje o razlikama izmeu biljne proizvodnje u

organskim, konvencionalnim ili/i tradicionalnim proizvodnim
sistemima;
Osposobiti itaoca da opie odreene proizvodne prakse iz
organske proizvodnje usjeva i stone hrane;
Poveati sposobnost itaoca da procijeni izvodljivost organske
biljne proizvodnje na tipinim farmama u Crnoj Gori;
Poboljati podrku i konsultacije za farmere koji su
zainteresovani za prelazak na organsku poljoprivredu na svom
gazdinstvu.
22
Preporuena
literatura
Sadraj
23
Upravljanje plodnou tla

Plodored
Zatita bilja
Proizvodnja i skladitenje stone hrane
Kovaevi, D. i sar. (2005): Organska poljoprivredna proizvodnja.
Monografija, Poljoprivredni fakultet Zemun.
Lazarevi, R. (2008): Stoarstvo u organskoj proizvodnji. Graph
style, Novi Sad.
Znaor, D. (1996): Ekoloka poljoprivreda. Nakladni zavod
Globus, Zagreb.
Vaarst, M. et.al. (2004): Animal Health and Welfare in Organic
Agriculture. CABI Publishing is a division of CAB International.
2.1 Upravljanje plodnou tla

Nataa Mirecki
Zemljite je ograniena i unitiva prirodna tvorevina koja predstavlja osnovu
za proizvodnju organske materije neophodne za ishranu biljaka u organskoj
proizvodnji. Organska materija zemljita ini njegovu plodnost, pa zemljitem
treba veoma paljivo rukovati kako bi se njen sadraj ouvao i poveao. Samim
tim, zemljite e ouvati svoju:
Proizvodnu vrijednost;
Produktivnu vrijednost (plodnost zemljita).
Da bi se proizvodna vrijednost zemljita u potpunosti iskoristila, odnosno
osigurala uspjena i dugorona proizvodnja, a pri tome ouvala produktivna
vrijednost (plodnost), potrebno je prije svega, obezbijediti pravilno upravljanje
zemljitem (adekvatnu obradu, plodored, navodnjavanje i ostale agrotehnike
mjere) i pravilno ubrenje dozvoljenim vrstama ubriva.
Kljuni aspekt pravilnog upravljanja zemljitem u organskoj proizvodnji je

odravanje i poveanje koliine i kvaliteta organske materije i bioloke plodnosti.
Plodno zemljite ima sljedee karakteristike:
U zoni korijenovog sistema biljaka je fizioloki aktivan sloj zemljita;
Visok sadrj hraniva u zoni korijena;
Dobro je aerisano;
Ima povoljan toplotni reim;
pH vrijednost, odnosno reakcija zemljita je neutralna do blago kisela;
Dobar kapacitet zadravanja vode i hranjivih materija u aktivnom sloju
zemlje;
Sposobno je da se odupre inhibitorima razvoja korijenovog sistema.
Faktori koji utiu na smanjenje plodnosti zemljita:
Smanjenje zaliha organske materije nastaje najee usljed prekomjernog
iskoritavanja zemljita praenog nepravilnim ubrenjem i/ili loe sastavljenim
plodoredom;
Pogoranje strukture i sabijanje zemljita moe znaajno limitirati
organsku proizvodnju jer dolazi do poremeaja vodno-vazdunog i toplotnog
reima zemljita, pa ivi organizmi u njemu (korijen, mikroorganizmi, ...) nisu
u stanju da obavljaju svoje funkcije, odnosno znaajno se umanjuje prinos i
narueni su procesi stvaranja i razgradnje organske materije;
Smanjenje bioloke aktivnosti znai smanjen broj i raznovrsnost korisnih
mikroorganizama u zemljitu koji su odgovorni za stvaranje i transformaciju
organske materije do oblika dostupnog biljkama;
Rezidue pesticida, tekih metala i radionukleotida u zemljitu predstavlja
prepreku za razvoj organske proizvodnje, jer je prinos sa takvog zemljita
uvijek kontaminiran tim reziduama;
Erozija se javlja kao posljedica nepravilnog upravljanja zemljitem, odnosno
u sluajevima kada se ne primjenjuje plodored i malovanje usjeva, kao i kada
se sjetva i sadnja ne prilagoavaju konfiguraciji i tipu zemljita;
Ukupna plodnost zemljita se moe posmatrati sa aspekta hemijske,
fizike i bioloke plodnosti sva tri aspekta treba usko da budu u
24
25
dinamikoj ravnotei jer znaajno utiu na prisustvo i kvalitet organske

materije.
Hemijska plodnost zemljita predstavlja osnovni pokazatelj sposobnosti
zemljita da obezbijedi potrebna hraniva gajenim usjevima. U prirodnim
sistemima i organskoj poljoprivredi hraniva se dobijaju iz mineralnog
rastvora zemljita gdje dospijevaju mineralizacijom organske materije, a
u konvencionalnoj proizvodnji dodavanjem lako pristupanih vjetaki
sintetizovanih materija.
Fizika plodnost zemljita zavisi od teksture, strukture, zbijenosti, poroznosti,
kapaciteta zadravanja vode i boje zemljita. U organskoj proizvodnje
ove komponente plodnosti se odraavaju u optimalnoj formi pravilnom
obradom, plodoredom, malovanjem i dodavanjem organske materije i drugim
agrotehnikim mjerama.
Bioloka plodnost zemljita predstavlja koliinu ivih mikroorganizama
u zemljitu (bakterija, gljivica...), odnosno osnovni je pokazatelj aktivnosti
ivog svijeta tla, koji je ukljuen u procese
transformacije C u CO2, inkorporiranje C u
biomasu i stabilni humus. Huminske materije se
sporo mineralizuju, pa ukupni sadraj dodatih
organskih materija ne mora uvijek odgovarati
sadraju dostupnih hraniva.
Indikatori bioloke plodnosti zemljita su:
Brzina kojom N postaje dostupan biljkama;
Brzina kojom MO grade stabilnu organsku
materiju HUMUS.
Bioloka plodnost ZAVISI od koliine
organskih rezidua koji ostaju nakon berbe/etve Sl. 1: Prikaz slojevitosti zemljita
sa aspekta njegove aktivnosti i
usjeva, od koliine biomase zemljita i vanjskih bioloke plodnosti
uslova: vlage, temperature i aeracije.
1. U prvih 5 cm zemljita odvijaju se procesi razgradnje;

2. Na dubini 10-30 cm se odvijaju procesi stvaranja ;
3. Dublji sloj, u prosjeku do 2,5 m, predstavlja rezervoar/skladite hraniva i
vode;
Nakon berbe/etve, prinos se uklanja sa njive ime se prekida kruni tok
organske materije.
Zbog toga je neophodno vriti redovno obnavljanje zaliha organske
materije i hraniva u zemljitu. To se u organskoj proizvodnji postie
gajenjem biljaka u plodoredu, obradom zemljita koja ne stimulie gubitak
organske materije, malovanjem i dodavanjem dozvoljenih ubriva.
U organskoj proizvodnji, zabranjeno je dodavanje prekomjernih koliina ubriva
kako bi se izbjegli nepotrebni gubici i zagaenje. Dodavanjem organske materije
u zemljite odrava se aktivnost organizama u zemljitu, odnosno njegova
bioloka plodnost.
DODATNA djUBRIVA I OPLEMENJIVAI ZEMLJITA

Cilj ubrenja je poboljanje PLODNOSTI
zemljita i ostvarenje visokih PRINOSA.
U organskoj poljoprivredi postoji vie mjera koje
se sprovode s ciljem zatite zemljita od erozije,
ouvanja strukture i sl., a koje istovremeno,
predstavljaju indirektno i ubrenje. Takve mjere su
prije svega, zelenino ubrenje i malovanje.
Sl. 2: Sjetva mjeovitih usjeva za zelenino ubrenje
26
Sjetvom usjeva za zelenino ubrenje, prije svega

leguminoza (sl. 2), postie se vezivanje, odnosno
spreavanje ispiranja hraniva i istovremeno,
obogaivanje zemljita azotom (simbiontske
bakterije leguminoza) i organskom materijom
nakon zaoravanja posijanih usjeva.
27
Malovanje slamom (sl. 3) daje izuzetno dobar

rezultat. Pored primarnog efekta mala na
ouvanje vodno-vazdunog reima i strukuture
zemljita, dokazano je da neke materije koje lui
slama djeluju odbijajue na lisne vai i druge
tetoine. Takoe, slama djeluje kao fizika
barijera za pojedine tetoine, kao to su puevi i
sl.
Malovanje koprivom i gavezom je takoe veoma
efikasno jer obogauje zemljite azotom, odnosno
kalijumom.
Sl. 4: Nedostatak pojedinih

elemenata esto je uzrok
nepovoljne kiselosti zemljita,
pa je potrebno redovno
raditi jednostavne poljske
analize pomou kalcitesta.
Sl. 3: Malovanje biljnim

materijalom
Ukoliko se upravljanje zemljitem ne obavlja na

pravi nain, mogu se pojaviti simptomi nedostatka
pojedinih mikroelemenata na biljkama. Meutim,
prije nego to se pristupi korektivnom ubrenju,
potrebno je prvo izvriti kontrolu kiselosti
zemljita (ubrenje stajnjakom moe dovesti do
zakiseljavanja zemljita). U sluaju da jednostavna
terenska proba (sl. 4) pokae da je usljed kiselosti
zemljita dolo do blokiranja pojedinih hraniva
u zemljitu, iako se oni nalaze u dovoljnim
koliinama, potrebno je izvriti korekciju pH
vrijednosti dodavanjem krenjaka, a ne dodatnim
koliinama ubriva.
U sluaju da se pokae da je problem nastao usljed stvarnog nedostatka

hraniva, pristupa se korektivnom ubrenju.
U organskoj proizvodnji se najee primjenjuju sledea ubriva:
Stajnjak;
Kompost;
Zelenino ubrivo;
Treset;
Glistenjak;
Pepeo;
Biljni preparati;
Prirodna mineralna ubriva.
STAJNJAK
Stajnjak predstavlja smjeu izmeta domaih ivotinja i njihove prostirke.
Kvalitet zavisi od vrste domae ivotinje, naina njene ishrane, vrste prostirke
i starosti ubriva. Konjski i oviji stajnjak (topli) se uglavnom rasturaju
na teim zemljitima, dok su govei i svinjski (hladni) stajnjak pogodniji
za laka, pjeskovita zemljita. Ako se stajnjak dodaje svake godine u velikim
dozama, moe doi do kontaminacije zemljita i podzemnih voda, jer dolazi do
nagomilavanja hraniva i njihovog ispiranja. To se deava jer proces razlaganja
stajnjaka traje 2-3 godine, pri emu se u prvoj godini oslobodi svega:
20-35 % azota;
20-35 % fosfora;
70 % kalijuma.
Prosjene koliine stajnjaka koje se dodaju orijentaciono se kreu:
na lakim zemljitima svake 2-3 godine;
na tekim zemljitima svakih 4-6 godina;
zemljita sa malo humusa 500-800 kg/100m2;
zemljita bogata humusom 300-400 kg/100m2;
organic bata 100-400 kg /100m2;
zatieni prostor 1000-2000 kg/100m2.
Poto stajnjak moe biti izvor patogena koji uzrokuju oboljenja ljudi, u
organskoj proizvodnji se preporuuje da se stajnjak prije rasturanja na njiivu
kompostira. Na taj nain prolazi proces pasterizacije koji je poguban za mnoge
patogene ovjeka, ali i samog usjeva.
28
29
KOMPOST (300-600 kg/100m2)

Kompostiranje je veoma stara metoda transformacije otpada organskog
porijekla u humus. Osim to predstavlja naprihvatljiviji nain uklanjanja
bio-razgradivog otpada, kompost je i veoma kvalitetan dodatak zemljitu jer
poboljava njegovu strukturu, poveava vodni kapacitet i aerisanost zemljita,
poveava mikrobioloku aktivnost zemljita, obogauje ga hranjivim sastojcima i
poveava otpornost samog usjeva.
Prednost kompostiranja je to se moe obavljati tokom cijele godine, odnosno
uvijek kada imamo dovoljno materijala. Ali ipak treba voditi rauna o tome
da su tokom zime mikroorganizmi manje aktivni u odnosu na ljetnji period, a
samim tim i proces traje due. Stoga se kompostna hrpa tokom zime mora tititi
odnosno pokrivati od hladnoe i pretjerane vlage. Isto tako, ljeti je moramo
tititi od isuivanja i redovno vlaiti.
Kompostiranje je najjednostavnije obaviti slaganjem organskog otpada na
kompostnu gomilu, ija se visina kree oko 1 -1,5m, koliko i irina. Zavisno od
koliine materijala kojim raspolaemo, odreujemo duinu kompostne hrpe.
Kompostiranje u gomili omoguava laki pristup, lake mijeanje i kontrolu
vlanosti i aerisanosti.
Osim u kompostnim gomilama, kompostiranje se moe obavljati i u
industrijskim komposterima.
Koliina komposta koja se dodaje zavisi od faze njegove razloenosti, odnosno
zrelosti.
1. S
vje kompost karakterie to to je proces razlaganja aktivan, a odnos C:N
= 30-40. Sadri velike koliine hraniva, dobar je za ubrenje i ima dosta N.
Meutim, treba ga oprezno koristiti, jer je nestabilan i moe sniziti kiselost
zemljita. Pogodan je za krena tla. Za njegovo formiranje je potrebno oko 3
mjeseca.
2. Stabilan kompost je higijenski ist i spreman za primjenu. Nastaje nakon

4-8 mjeseci, odnos C:N= 20. Ima manje N od prethodne faze, jer MO jo
uvijek koriste C za razmnoavanje i zato je manje N nego u prethodnoj fazi.
Mineralizacija jo uvijek nije visoka. Ova vrsta komposta se najee koristi u
polju.
3. Zreo kompost je odleao i zreo, a obino se dobija nakon 12-24 mjeseca.
U ovom kompostu je brz razvoj humusnih supstanci. Zrenje je produeno,
odnos C:N= 15. Ima mali uinak kao ubrivo, ali odline karakteristike
u pogledu fizikih osobina. Moe se koristiti na otvorenom, a najee se
koristi u rasadnicima.
IVINSKI STAJNJAK, prije svega N ubrivo se koristi:
U smjei sa zemljom (3:1);
Kao dodatak pri kompostiranju;
Rijetko isto (50-100 kg/100m2);
Kao rastvor za prihranu izmeu redova
(1kg/10 litara vode).
GLISTENJAK nastaje radom crvenih kalifornijskih
glista (sl.5), a proizvodnja je jednostavna i ne iziskuje
neko posebno investiciono ulaganje.
Gliste se uzgajaju u tzv. standardnim leglima
koja imaju oko 100.000 glista, od ega 30.000
predstavljaju odrasle jedinke. Gliste se nalaze samo u
nezagaenom, dobrom i plodnom zemljitu.
Prosjean sadraj hraniva u glistenjaku iznosi:
Humus do 25%;
Malo azota 1-1,7%;
Dosta fosfora 240 mg/100g;
Dosta kalijuma 1400 mg na 100g;
Dosta mikroelemanta (Zn, Cu, Mn, Fe).
30
Sl. 5: Za nastanak
glistenjaka su potrebne gliste i
stajsko ubrivo
31
Glistenjak je najbolje korstiti u smjei sa zemljom i to u odnosu:

1:10 na siromanim zemljitima;
1:6 na plodnim zemljitima;
Ukoliko se glistenjakom ubri,
dodaje se 20-500 kg/ 100 m2.
TRESET nastaje raspadanjem biljaka
u zemljitu tokom dugog vremenskog
perioda. Sadri najvie azota 0,8-2,5 %,
i znatno manje fosfora i kalijuma.
Sl. 6: Tresetne saksije namijenjene
proizvodnji organskog rasada
Rijetko se koristi kao ubrivo, jer

prevashodna funkcija treseta je popravka
fizikih osobina zemljita. Prosjena koliina koja se dodaje, kada se primjenjuje
kao ubrivo je 300-500 kg/100m2.
Osim to se treset nalazi u supstratima za proizvodnju rasada kao obavezna
komponeneta, esto se koristi i za proizvodnju saksija za rasad (sl. 6). U tom
sluaju biljke se ne vade iz saksije, ve se direktno sa njim rasauju na stalno
mjesto.
BILJNA DJUBRIVA (ekstrakti

biljnog materijala)
Sl. 7: Priprema biljnih ubriva na manjim

gazdinstvima
Ekstrakti pojedinih biljaka se

sve ee koriste za ubrenje u
organskoj proizvodnji. Jednostavno
se pripremaju u industrijskim
postrojenjima, ali i na manjim
gazdinstvima (sl. 7). U tu svrhu, kod
nas se najvie koriste kopriva, gavez i
mjeavina razliitih biljaka. Svi bilnji
ostaci nakon ekstrakcije trebaju biti
kompostirani.
Gavez ( Symphytum officinale)

Ekstrakt gaveza kao teno ubrivo, obogauje zemljite eljezom, kalijumom,
kalcijumom, fosforom, magnezijumom i vitaminima B kompleksa. Uobiajeno je
da se jednom sedmino primjenjuje u usjevu.
Priprema se tako to se u 10 l vode potopi 1 kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko
dana, kada prestane da pjeni, razvija se smea boja i jak miris na s
tajnjak (sadri i bjelanevine). Prije upotrebe se obavezno razblauje sa
vodom, i to tako to se 1l ekstraktra gaveza razblai sa 10l vode i sve dobro
izmijea.
ubrivo od gaveza daje posebno dobar efekat kada se kombinuje sa ubrivom
od koprive.
Kopriva (Urtica dioica)
Ekstrakt koprive se zavisno od pripreme, moe koristiti kao insekticid ili
ubrivo.
Ukoliko se 1 kg svjee nasijeene koprive potopi u 10 l vode i ostavi 24 sati
(ne due jer gubi svojstva) dobija se insekticid, veoma efikasan posebno kod
suzbijanja lisnih vai na povru. Ako nema svjee, na 10 l vode stavi se 100200 g osuene koprive. Poslije 24 sata tenost treba procijediti i njome dobro
poprskati biljke sa svih strana Postupak moe da se ponovi za nekoliko dana.
Ukoliko se 1 kg svjee usitnjene koprive potopi u 10 l vode i ostavi do zavretka
procesa previranja, a potom razblai sa vodom u odnosu 1:10, moe se koristiti
kao izuzetno kvalitetno azotno ubrivo, i kao sredstvo za jaanje vitalnosti, a
samim tim i otpornosti biljaka.
Mijeano ubrivo predstavlja ekstrakt mjeavine biljaka koje se
pripremaju prije zime, a koriste se uz dodatak koprive i ljuski crnog luka. Ovo
ubrivo podstie djelovanje mikroorganizama u zemlji, poveava otpornost
biljaka i istovremeno hrani biljke.
32
33
Priprema: U jesen se svo neupotrebljeno bilje nasijee u veliki sud i nalije

vodom. Pred kraj zime treba tim nerazrijeenim ubrivom (ako je mnogo bilja
onda razrijeenim) naliti zemljite gdje e se gajiti plodovito povre (paradajz,
tikvice, krastacvac, pasulj, graak, jagode, voke i rue).
MINERALNA DJUBRIVA
Osim ubriva organskog porijekla, u organskoj proizvodnji se mogu koristiti
uiubriva mineralnog porijekla, ali samo uz odobrenje sertifikacionog tijela.
Meu najee koritenim mineralnim ubrivima su pepeo i kameno brano.
PEPEO predstavlja ubrivo bogato kalijumom i posebno je pogodan za
KISELA zemljita.
Smatra se da je najkvalitetniji pepeo od suncokreta, heljde, listopadnog drvea i
etinara.
KAMENO BRANO predstavlja prah dobijen mljevenjem kamenja, a
najbolje GRANITA i BAZALTA. Ima visok sadraj silikata (>40%), kalijuma,
magnezijuma i fosfora.
GRUBO mljeveno (krupnija, grublja struktura) se koristi pri rastresanju
zemljita (popravke fizikih osobina), a biljka ga moe koristiti TEK nakon
mikrobioloke razgradnje (nakon 1-3 godine).
FINO mljevena frakcija je bijele boje, djeluje masno i koristi se za
zapraivanje biljaka ili se rastvara u vodi i primjenjuje folijarno.
Kameno brano u zemljitu ima ulogu da:
Pobolja strukturu;
Pobolja mikrobioloku aktivnost;
Pobolja vodni reim zemljita;
Neposredno hrani biljke.
Koliine kamenog brana koje se dodaju zemljitu su:

za prihranu 200-300 g brana;
za praenje ili folijarnu prihranu (0,5-2 %);
za kompostiranje oko 200 g/m2 na svaki sloj organske materije;
za pripremu osoke (vee neprijatan miris).
MIKROBIOLOKA DJUBRIVA
Mikrobioloka ubriva imaju ulogu biofertilizatora. Oni obogauju zemljite
mikroorganizmima ija je uloga u zemljitu da:
Sintetiu i razlau humus;
Osiguravaju kruenje hranjivih elemanta;
Kontroliu fitoparazite;
Razgrauju pesticide;
Kao indikatori ukazuju na nepovoljan uticaj tekih metala i drugih
toksikanata;
Mijenjaju fiziko-hemijske promjene zemljita.
AZOTOFIKSATORI
Sojeva kvrinih bakterija Rhizobium/Bradythzobium preparati: Nitragin i
Azotofiksin
Azotobakter, azospirillum, derxia, beiernckia preparat: Azotobakterin
Plavo-zlene alge nostoc, anabanea, calotrix, tolypotrix
FIKSATORI FOSOFORA
Bakterija Bacillus megaterium var. phosphaticus, preparat fosfobakterin.
FIKSATORI KALIJUMA
Rizosferna bakterija Bacillus circulanS, preparat silikobakterin
(alumosilikatna tla).
Preparat mikorizin
u ijem sastavu su gljive Ascomicetes, Basidiomicetes, Deuteromcetes usvajaju
vodu, hraniva i mikroelemente za biljke na ijem se korijenu razvijaju.
34
35
2.2. Plodored u organskoj poljoprivredi

Thomas Wehinger
Plodored je klju za uspjenu organsku proizvodnju. Plodored je esencijalan

instrument za organsku poljoprivredu da bi se obezbijedila dugorona
i kratkorona plodnost tla, da bi se smanjili korovi i da bi se doprinijelo
prirodnom nainu zatite bilja. Pored toga, proizvodnja azota leguminozama na
farmi, omoguava visok nivo prinosa, s obzirom da je nabavka organskih ubriva
ograniena i prilino skupa.
Plodored je u sutini serija usjeva koji se sade jedan za drugim. U sluaju
meuusjeva, usjevi mogu ak da se preklapaju. Kod nekih slulajeva travnjaci se
koriste kao dio plodoreda, naroito kod siromanog zemljita.
Odabir usjeva zavisi od mnogo razliitih kriterijuma. Pored prirodnih uslova
(npr. klime, ph-vrijednosti, tipa i kvaliteta zemljita, opasnosti od erozije),
odabir usjeva za plodored zavisi od sljedeih aspekata:
Ekonomskih razloga;
Upotrebu/obezbjeenje azota i ostalih minerala;
Efekata na sadraj humusa zemljita;
Kontaminacija tetoinama (fito-sanitarna funkcija);
Koristi ili nedostaci od prethodnih usjeva;
Sijanje usjeva na vrijeme i raspored rada.
Ogranienje u kupovini azotnih ubriva je razlog za upotrebu leguminoza u
plodoredu organske poljoprivrede. Pasulj, graak, lea, soja se mogu koristiti kao
usjevi koji donose dobit, a u isto vrijeme e obezbijediti viak azota. Djetelina i
lucerka se koriste za proizvodnju stone hrane, a u isto vrijeme ostavljaju azot u
zemljitu i doprinose teksturi zemljita obezbjeujui veliku koliinu organskih
materija sa korijenjem. Razliite leguminoze se koriste za meu-usjeve ili zelene
usjeve, koji u isto vrijeme obezbjeuju viak azota. Nivo humusa u zemljitu je
jo jedan znaajan kriterijum za odabir usjeva.
Sljedea tabela opisuje efekte usjeva na azot, ravnoteu humusa i interval (broj
godina) za kultivaciju istog usjeva (samotolerancija) (vidi tabelu 2-1).

Neki usjevi se nikada ne smiju uzgajati jedan za drugim, npr.:
Penica nakon jema (jeam nakon penice je mogu);
Ljetni jeam poslije zobi,
Sjeme uljane repice nakon eerne i stone repe;
Graak nakon lana;
Lucerka nakon crvene djeteline.
Ekonomski razlozi su znaajni za odabir usjeva i plodored. Usjevi koji
obezbjeuju dobru dobit imaju prioritet u mjeri u kojoj ne ugroavaju odriv
plodored. Radno optereenje tokom godine je jo jedan ekonomski razlog za
odabir usjeva, naroito usjeva koji zahtijevaju intenzivan rad, kao to je krompir
i povre koji treba dobro da se isplaniraju.
U organskoj poljoprivredi naroito, itav sistem biljne proizvodnje se mora uzeti
u obzir, a ne samo jedan usjev. ak i sa ekonomskog stanovita je veoma bitno
obraunati bruto maru na prosjek svih usjeva, ukljuujui stonu hranu koja se
koristi kod stoarske proizvodnje na farmi.
Tabela 2-1: Samotolerancija i efekti usjeva na azot i ravnoteu humusa
Izvor: Freyer, 2003 and Sattler, 2004.
Balans azota
Balans
humusa
Interval za
samotoleranciju (god)
Ra
samotolerantan
Kukuruz
--
samotolerantan
Proso
samotolerantan
++
++
samotolerantan
samotolerantan
Bijela djetelina
Zimska grahorica
36
37
Trava za stonu hranu
++
samotolerantan
Soja
samotolerantan
uta lupina
samotolerantan
Mahunarke
samotolerantan
Krompir (bez nematoda)
--
--
2-3
Suncokret
6-7
Lan
6-7
++
++
6-7
eerna repa
--
--
4-5
Sorte kupusa
--
Graak
4-5
Lucerka
++
++
4-5
Ovas
3-5
Uljana repica
3-4
Penica
--
2-3
Jeam
2-3
Crvena, vedska, grimizna

djetelina
Legenda:
-- =veoma negativno
- =negativno
0 = neutralno
+ = pozitivno
++= veoma pozitivno
3-5
godine
izmeu
uzgoja istog
usjeva
Kreiranje plodoreda zavisi od tipa farme. U sljedeoj tabeli su opisana etiri

tipa farmi sa tipinim 6-godinim plodoredom. Meuusjev nije detaljno opisan,
ali je on naravno znaajna mjera za zatitu obradivog zemljita i generalnom
doprinosu plodnosti zemljita.
Prva dva tipa farmi su tipine mljekarske farme, farma gdje se uzgaja stoka za
proizvodnju mesa i manja farma koja uzgaja preivare. Trei tip opisuje plodored
na svinjskoj ili ivinskoj farmi sa velikom potrebom za itaricama i proteinima.
etvrti tip farme opisuje 6-godinju rotaciju za farmu bez stoke.
godina
Tabela 2-2: Primjeri plodoreda za razliite tipove farmi

Tip A
proizvodnja
stone hrane za
preivare
Tip B
proizvodnja
stone hrane za
preivare
Tip C
svinjska
ili ivinska
farma
Tip D
farma bez
ivotinjske
proizvodnje
Mjeavina trave
i djeteline
lucerka
zeleni usjev
zeleni usjev,
sjeme crne
djeteline
Mjeavina trave
i djeteline
lucerka
zimska
penica,
ljetnja penica
krompir,
zimska penica,
zimska ra
Zimska penica
CC, ljetnja
penica
krompir,
kukuruz CC
penora,
zimski jeam
ljetnji jeam,
mladi krompir
Ovas, zrnene
mahunarke
zimska i ljetnja
penica / CC
zrnene
mahunarke
lupina,
povre
Krompir,
stona repa
stona hrana
(trava, djetelina),
zrnene
mahunarke
ljetnja penica,
krupnik
zimska ra,
krupnik,
povre
Zimska ra CC
penora,
krupnik
ljetnja ra
lan
38
39
Procenat usjeva u rotaciji u %

Izvor: Freyer, 2003.
Leguminoze stone hrane
33 33
50
33
17
17
20
20
17
Zrnaste leguminoze
17
17
17
20
17
itarice
50 33
33
33
66
66
40
60
17
Gomoljasti usjevi*
17 17
17
17
20
20
17
Povre
20
33
Meuusjevi
50 50
33
66
83
83
60
66
66
17
* Gomoljasti usjevi = krompir, stona i eerna repa, kukuruz;

CC postrni usjevi brzorastui usjevi koji se uzgajaju u preriodu izmeu glavnih
usjeva
Informacije o rotaciji povra su date u priruniku o povru DANIDA projekta.
2.3. Zatita bilja

Nataa Mirecki
Za suzbijanje tetoina u organskoj proizvodnji je, uz dobro poznavanje i

imitiranje agroekosistema, potrebno:
Vriti stalan monitoring ekonomski znaajnih tetoina;
Obavezno primjenjivati sve preventivine agrotehnike mjere;
Primjenjivati mehanike mjere borbe i
Kao krajnju mjeru, primjenjivati dozvoljene biopesticide.
2.3.1. Monitoring ekonomski znaajnih tetoina

Praenje pojave tetoina se najlake obavlja pomou obojenih ljepljivih ploa
razliitih boja (sl.1), posuda koje se plitko ukopavaju u zemljite i pune vodom
sa deterdentom u kome se insekti utope, klopki za glodare (sl.2) i slino.
Kada monitoring pokae da

preventivne mjere nisu bile dovoljno
efikasne i da mehanikim i fizikim
mjerama borbe ne moemo odravati
brojnost tetoina ispod ekonomskog
praga tetnosti, moe se pristupiti
primjeni biopesticida.
Sl. 1: Ljepljive ploe bojom privlae tetne
insekte koji se zalijepe na nesuivo ljepilo i na
taj nain se prati prisustvo i brojnost pojedinih
insekata.
2.3.2.
Preventivne
agrotehnike
mjere
Sl. 2: Zamke za glodare i ptice
Kada vrimo izbor

proizvodne parcele, moramo uzeti u obzir mikroklimat, karakteristike
i zaraenost zemljita i tim uslovima prilagoditi izbor vrste i sorte.
Dobro poznavanje ovih karakteristika moe biti efikasno i kod problema
sa nematodama i drugih zemljinih patogena (Armillaria, Fusarium,
Plasmodiophora, Sclerotium, Verticillium, Phytophtora, Pythium i
Rhizoctonia).
I zbor odgovrajue vrste i sorte, odnosno gajenje tolerantnih i/ili rezistentnih
sorti i podloga na ekonomski najznaajnije tetoine u gajenom podruju.
Upotreba sertifikovanog sjemena osigurava zdrav sjemenski i sadni materijal,
odnosno spreava unoenje novih patogena na proizvodne parcele. Osim
osnovnih fitosanirtarnih zahtjeva, sjeme za organsku proizvodnju mora biti i
sertifikovano kao organsko (sl. 3).
40
41
Podeavanje rokova sjetve i berbe tako

da se izbjegne masovni napad tetoina.
Potovanjem osnovnih principa plodoreda
u mnogome se smanjuje brojnost tetoina i
umanjuje napad na gajene biljke.
Ukoliko su biljke optimalno ubrene,
vitalnije su i mnogo se lake odupiru
Sl. 3: Sjeme provjerenog porijekla i
napadima tetoina; biljke ubrene
kvaliteta sertifikovanoza organsku
veim koliinama azota su neoptporne
proizvodnju
na mnoge bolesti; nedostatak pojedinih
mikroelemenata izaziva oteenja biljaka koja predstavljaju odlinu podlogu za
razvoj brojnih patogena.
Neracionalno ubrenje moe dovesti do promjene pH to uzrokuje
nedostupnost pojedinih hraniva iako ih ima dovoljno u zemljitu, a veoma lako
se moe utvrditi runim-poljskim testovima.
Od kvaliteta i koliine dodate vode tokom navodnjavanja u mnogome zavisi
otpornost biljaka na patogene; vodom za navodnjavanje esto se prenose
odreeni uzronici bolesti i tetoine, pa sisteme za navododnjavanje treba
redovno dezinfikovati, a biljke optimalno navodnjavati kako bi se postigla to
vea vitalnost, a samim tim i njihova otpornost.
Orezivanje biljaka, skidanje listova i sline agrotehnike mjere doprinose
boljem provjetravanju i racionalnijem koritenju hraniva od strane gajene
biljke, pa su biljke samim tim vitalnije i otpornije na napade tetoina.
Zaoravanje zdravih biljnih ostataka, kako tetnici ne bi imali domaina za
prezimljavanje;
Uklanjanje i unitavanje zaraenih i uginulih biljnih djelova radi sanitacije
proizvodnih parcela.
Koritenje modela vremenske prognoze kod pojedinih uzronika, kao npr.
gljivinih oboljenja.
Odravanje populacije korisnih insekata.
Gajenje biljaka indikatora (rue za pepelnicu vinove loze) i biljaka koje su
kodljive za pojedine patogene, kao to je Phacelia tanacetifolia (sl. 4) protiv
Sl. 4: Phacelia tanacetifolia
Frankliniella occidentalis, Tagetes sp. protiv nematoda (Meloidogyne spp.),

uljana repica protiv cistinih nematoda (Heterodera spp.).
2.3.3. Mehanike mjere u zatiti biljaka

Mehanike mjere se sastoje u
sakupljanju i unitavanju tetoina
runo i pomou razliitih klopki
(ljepljive trake ili feromonske
klopke, slike. 1, 5 i 6), usisivaa, ili
postavljanjem mehanikih barijera
(slika 7) koje ometaju tetoine da
dopru do biljke (folije, mree, ograde Sl. 5: Feromonske ploe sa sesksualnim
hormonima i ljepljivim ploama
protiv divljai oko mladih zasada).
U fizike mjere borbe protiv tetoina spadaju mjere zasnovane na toplotnim,
svjetlosnim, bojenim i zvunim efektima. Solarizacija i sterilizacija se esto
42
43
Sl. 6: Ljepljive trake na vokama

koje onemoguavaju insektima
da se iz zemlje gdje prezimljavaju
penju u kronju i prave tete
na liu i plodovima.
koriste za dezinfekciju zemljita, dok se

upotreba otvorenog plamena najee
upotrebljava za suzbijanje korova. Svjetlosni
efekat se koristi za privlaenje insekata u
svjetiljke sa slabom strujom koja ubija privuene
insekte. Bojeni efekti se najee koriste za
privlaenje ili odbijanje pojedinih insekata.
Zvuni efekti su nali najiru primjenu u
rastjerivanju tetnih ptica i glodara.
Sl. 7: Postavljanje zatitnih mrea na usjev
2.3.4. Upotreba dozvoljenih biopestisida /

Bioloka kontrola
Prednosti biopesticida u odnosu na hemijske su:

niska toksinost za sisare;
minimalan efekat na korisne insekte;
brzo djeluju i razgrauju se mali uticaj na ivotnu sredinu;
visok stepen selektivnosti;
kratka karenca;
niska fitotoksinost.
Jedan od ograniavajuih faktora kod primjene biopesticida je to oni najee,

imaju kontaktno dejstvo pa biljka mora biti adekvatno istretirana
kako bi efikasnost bila potpuna.
Mehanizam djelovanja biopesticida

Bioloka kontrola tetoina se zasniva na primjeni njihovih prirodnih
neprijatelja (predatori, parazitoidi i patogeni). Cilj se postie prevencijom,
redukcijom i odlaganjem napada tetoina. Prirodni neprijatelji se mogu
obezbjediti odravanjem prirodne populacije, njenim uveanjem ili
unoenjem (primjena pojedinih biopesticida).
Parazitizam je pojava kada insekti paraziti (parazitoidi) fazu larve provode
u tijelu domaina, koji je uglavnom neki tetni insekt. Odrasli paraziti ive
slobodno, neki se hrane domainima (predatori) i polau jaja u njih. Kada se
pronae odgovarajui domain (odgovarajueg oblika i faze razvia) parazit
polae jaja.
Predatori funkcioniu tako to jedna vrsta obezbjeuje energiju drugoj vrsti.
Pojedini usjevi imaju brojne predatore, ponekada se moe pronai 300-500 vrsta
predatora u odreenom usjevu.
Patogenima se smatraju mikroorganizmi koji izazivaju fatalne bolesti kod
insekta domaina i najee se koriste u formi mikrobiolokih insekticida.
Cilj bioloke kontrole je smanjiti napad tetoina, prevenirati ga ili odloiti.
Smanjenje napada ima za cilj da smanji brojnost tetoina ispod ekonomskog
praga tetnosti, a ne da ih potpuno iskorijeni i tako narui prirodnu ravnoteu.
Prevencija napada ima za cilj da odrati populaciju patogena ispod
ekonomskog praga tetnosti, a to se moe ostvariti stimulisanjem razvoja
44
45
prirodnih neprijatelja u ranim fazama razvojnog ciklusa tetoina i preventivnim

mjerama kojima je cilj poveanje vitalnosti gajenih biljaka.
Odlaganje napada - cilj je da se intervencijom u ranim fazama napada patogena,
sprijei da njihova populacija dostigne brojnost iznad ekonomskog praga
tetnosti.
Unoenje razliitih organizama znai dodavanje prirodnih neprijatelja tamo
gdje nisu nikako prisutni ili ih je malo.
Primjenjuje se metodama inokulacije i masovnog dodavanja:
INOKULACIJA: dodaje se mali broj (inicijalni) korisnih organizama koji
ne iskorjenjuje patogene, ve ih dre u prihvatljivoj brojnosti (preventiva i
odlaganje rasta populacije);
M
ASOVNO dodavanje: jednom se doda veliki broj korisnih organizama sa
ciljem da se brzo smanji brojnost patogena; smatra se skupom metodom, jer
zahtijeva veliki broj korisnih organizama odjednom.
Predstavlja uvoenje novih, neuobiajenih, prirodnih neprijatelja u ivotnu
sredinu:
Gajenje korisnih predatora i parazita, insekata i grinja: Psyttalia (Opius)
concolor protiv maslinine muice Bactrocera oleae;
Ometanje razmnoavanja;
Upotreba antagonistikih mikro-organizama: bakterija, Bacillus
thuringiensis protiv Lepidoptera, gljivica Ampelomyces quisqualis protiv
pepelnice, Protozoe; nematode; baculovirus i granulosis virus.
U biolokoj kontroli patogena esto se koristi supresivni efekat na uzronike
bolesti:
Brokola djeluje supresivno na Verticillium dahliae i mikrosklerocinije;
Pokrovni usjevi od goruice i sudanske trave djeluju supresivno na brojne
zemljine patogene, pa se koriste u plodoredu ili kao pokrovni usjev;
Aelopatske supstance komposta i organskih dodataka (ricinus, neem) se koriste
za unitavanje nematoda i zemljinih patogena.
TIPOVI biopesticida
Aktivna materija biopesticida mora biti prirodnog porijekla, a prema njenoj vrsti
razlikujemo sljedee:
Prirodne supstance: sumpor, bakar i kvarcno staklo se primjenjuju uz
propisana ogranienja u pogledu ukupne koliine i broja tretiranja;
Supstance biljnog porijekla (botaniki): Azadirachtin (Azadirachta
indica), Rotenon (Derris spp., Tephrosia spp. i Lonchocarpus spp.),
Pirethrini (Chrysanthemum/ Tanacetum spp), Quassia amara extract,
Sabadila (Schoenocaulon spp.), Hellebore (Veratum album), Kroton
(Croton tiglium), Ryania (Ryania speciosa), Amur corktree (Phellodendron
amurense), Heliopsis longipes.
Aktivna materija biopesticida na bazi azidiraktina je ekstrakt sjemena biljaka
Neem i Azadirachta indica. Djeluju kao repelenti, regulatori rasta, ometaju
polijeganja jaja, smanjuju plodnost i vitalnosti jaja. Imaju kontaktno i sistemino
dejstvo, suzbijaju biljne vai, bijelu leptirastu va, gusjenice leptira, neke
zemljine tetoine. Preparati sa jaom koncentracijom aktvine materije mogu
djelovati na uzronike bolesti biljaka kao to su plamenjaa, pepelnica, crna
pjegavost, sivu trule i dr. Karenca je 3 dana.
Ekstrakt korijena biljaka Derris elliptica spp., Lonchocarpus spp. i Tephrosia
spp., predstavlja aktivnu materiju biopesticida na bazi rotenona. Dovodi do
ometanja disanja i poremeaja nervnog sistema, a djelujue uglavnom kontaktno
i ponekad udisanjem. Djeluje kao nesistemini selektivni insekticid (Diptera,
Coleoptera, Lepidoptera, Hemiptera, Thysanoptera, Hymenoptera) sa
sekundarnim akaricidnim dejstvom. Karenca je 10 dana.
Ekstrakt cvjetova biljke Tanacetum (Chrysanthemum) cinerariaefolium i T.
cineum., je aktivna materija preprata na bazi piretrina. Ovaj biopesticid djeluje
kontaktno i gutanjem i utie na na centralni nervni sistem uzrokujui paralizu
insekata. Uglavnom je insekticid sa odreenim akaricidnim djelovanjem.
Karenca je 2 dana.
46
47
Sapuni i biljna ulja (ulja iz bora, kima, laneno ulje, sjeme konoplje, sjeme
pamuka, sjeme repe, ricinus, kokos, soje, palme, kukuruza i druga).
Biopesticidi na bazi biljnih ulja djeluju tako to spreavaju dolazak kiseonika
do patogena. Ulje od soje se uspjeno primjenjuje za suzbijanje pepelnice, a
ulje uljane repice djeluje na jaja nekih tetoina.
Sapuni (soli masnih kiselina) uspjeno suzbijaju biljnie vai, bijele leptirastie
vai i grinje. Najvie se koriste preparati na bazi kalijumovih sapuna.
Supstance animalnog porijekla: pelinji vosak, elatin, hidrolizirani proteini,
riblje ulje (bakalar, haringa, sardine), odstranjena masnoa iz vune, svinjska
mast, kotano ulje.
Mikroorganizmi kao biopesticidi

Mikroorganizmi uzrokuju brojne bolesti na biljkama. Ipak u biolokoj
kontroli brojni mikroorganizmi (gljive, bakterije i virusi) mogu posluiti kao
antagonisti za suzbijanje tetnih mikroorganizama.
Kao veoma efikasna pokazala se primjena gljivica Beauveria bassiana i
Verticillium lecanii u suzbijanju krompirove zlatice i bijele leptiraste vai,
a gljivica Trichoderma hrazianum se koristi za suzbijanje sive trulei.
Preparati na bazi gljivice Pytium oligandrum uspjeno suzbijaju patogene iz
roda Pyitium, Phytophtora, Rhizoctonia, Verticillium, Sclerotinia.
Preparati proizvedeni na bazi bakterije Bacillus thyriganensis su nali
veoma iroku primjenu u biolokoj zatiti. Djeluju tako to napadaju organe
za varenje tetnih insekata i to onih koji se hrane grickanjem lista (gusjenice
raznih leptira i krompirova zlatica).
Virusi se takoe mogu iskoristiti kao osnova bioinsekticida. Najrairenija je
primjena virusa granuloze i to kod suzbijanja sovica i drugih gusjenica. Zbog
karakterisitka preparata (fotolabilnost, kratkotrajno djelovanje i usko specifino

dejstvo) potrebno ga je primjenjivati vie puta tokom vegetacije gajenog usjeva.
2.3.5. Repelenti i atraktanti semihemikalije

Repelenti odbijajuju tetoine od biljaka.
Odbijajui efekat bakra na krompirovu
zlaticu i pimetrozina na biljne vai, ve su
nali iru primjenu u praksi. U zdruenim
usjevima se postie repelentni efekat
izluevina pojedinih biljaka (paradajiz je
dobro sijati uz kupus jer odbija leptira
kupusara, a argarepa posijana u blizini
luka odbija lukovu muvu (sl. 9). Poznato
je da kadifica i neven odbijaju nematode.
Kapsaicin iz sjemena ljute paprike koristi
se kao repelent za sisare (zeevi i kunii)
koji nanose tetu mladim vonjacima i
povru. Osim hemijskih, repelentni efekat
ima i zvuk na neke insekte i posebno
ptice.
Sl. 9: argarepa svojim mirisom odbija

lukovu muvu
Znaajnu primjenu u praksi imaju repelentni feromoni. Neki tetni insekti

(npr. tvrdokrilci) u momentu kada se prenamnoe emituju odreene repelentne
materije za ostale insekte, kako bi sauvali dovoljno hrane i prostora, kao
upozorenje ostalim insektima.
Atraktanti su materije koje privlae insekte u njihovoj potrazi za hranom ili
enkama u vrijeme parenja. iroko je rairena primjena ukopanih aa sa pivom
u cilju privlaenja i ubijanja pueva. U cilju suzbijanja nekih insekata i glodara,
postavljaju se zamke sa privlanim materijama i otrovnim materijama koje
ubijaju privuene tetnike.
48
49
Kao atraktanti mogu

posluiti i pojedine biljke
koje se siju samo kao
klopka-usjev. Naime, ako
se posije plavi patlidan
oko usjeva krompira,
zlatica preferira ishranu
njime i u tom sluaju
patlidan predstavlja
klopka-usjev. Kada dodje do
prenamnoavanja tetoine,
biljka se unitava zajedno sa
Sl. 10: Eko-klopke koje feromonima privlae insekte a potom njima i tako onemoguava
ih ubijaju sredstvima koje se nalaze u njima
prelazak na gajeni usjev.
Vrlo esto se kao atraktanti koriste seksulani hormoni koji se postavljaju u
kuice sa ljepljivim ploama. Mujaci privueni tim hormonima se zalijepe za
ploe i tako se onemoguava njihovo dalje razmnoavanje. iroku primjenu
imaju u voarstvu i vinogradarstvu.
Ekotrapovi funkcioniu na principu privlaenja tenih insekata pomou
seksualnih feromona i njihove ishrane otrovnim materijama koje se nalaze u
ovim klopkama (sl.10).
2.4. Proizvodnja i uvanje stone hrane u

organskoj poljoprivredi
Nataa Mirecki
Organska stoarska proizvodnja se zasniva

na balansiranom odnosu zemljite-biljka,
biljka-ivotinja i ivotinja-zemljite. Stona
hrana se u principu mora obezbijediti sa
same proizvodne jedinice, a ukoliko nije
mogue, onda upotrebom stone hrane
sa druge proizvodne jedinice iz organske
stoarske proizvodnje. Tokom perioda
godinje ispae stada, najmanje 50% stone
Sl.1: tala sa ispustom
hrane mora da bude sa same jedinice
farme, a u sluaju kada to nije izvodljivo, hrana mora da se proizvede u saradnji
sa drugom organskom proizvodnom jedinicom. Od ukupnog iznosa suve
materije obroka, prosjena porcija obroka moe da sadri do 30% suve materije
proizvedene na proizvodnoj jedinici koja je u periodu prelaska. Ukoliko hrana za
stoku potie sa sopstvene farme, ovaj procenat moe da bude do 60% (Pravilnik
o organskim metodama stoarske proizvodnje Crne Gore).
Broj ivotinjskih jedinica po podruju je ogranien da bi se:
Izbjegla pretjerana ispaa i erozija zemljita i biodiverziteta;
Obezbijedila optimalna upotreba ubriva (stajnjaka);
Sprijeila kontaminacija zemljita, podzemnih i povrinskih voda.
Gustina naseljenosti u objektu se odreuje u zavisnosti od vrste, rase, pola i
uzrasta ivotinja radi obezbjeivanja dovoljno prostora za normalno stajanje,
lako leanje, okretanje i pravljenje prirodnih pokreta (npr. mahanje krilima,
protezanje). Minimalne povrine za uzgoj po ivotinji za sve razliite vrste i
klase su definisane u Pravilniku o metodama organske stoarske proizvodnje,
Aneks III.
50
51
Pristup slobodnim panjacima i pokrivenom ispustu (slobodnim

povrinama) je obavezan (slika 1) da bi se kretali, kad god fizioloke potrebe
ivotinja to zahtijevaju i kada vremenski uslovi dozvoljavaju.
U proizvodnji organske stone hrane moe se koristiti stona hrana mineralnog
porijekla (Pravilnik, Prilog I, dio C, stavka 3), mikroelementi (dio D, stavka
1.1.), vitamini, provitamini i hemijski definisane supstance koje imaju sline
efekte (dio D, stavka 1.2).
U ishrani ivotinja se mogu koristiti jedino aditivi dozvoljeni Pravilnikom,
Prilog I: enzimi (dio D, stavka 1.3.), mikroorganizmi (stavka 1.4.), konzervansi
(stavka 1.5), vezivna sredstva, koagulanti anti-zgruavajui agensi (stavka 1.6.),
antioksidansi (stavka 1.7.) aditivi za silau (stavka 1.8.), odreene supstance
koje se koriste za ishranu ivotinja (stavka 2) i pomona sredstva koja se koriste
za stonu hranu (stavka 3.).
Antibiotici, kokcidiostatici, medicinske supstance, stimulatori rasta ili bilo koje
druge supstance koje su namijenjene stimulisanju rasta ili proizvodnje se ne
smiju koristiti u ishrani ivotinja.
Organska proizvodnja koristi razliite vrste stone hrane:
zelene biljke za ishranu sa prirodnih i zasijanih travnatih povrina;
zelenu biljnu masu proizvedenu na obradivom zemljitu;
korijenje-podanci (sona) hrana;
zrnasta hraniva, njihove proizvode i nus-proizvode;
mjeavinu koncentrata iz organske proizvodnje;
konzervirano povre.
2.4.1 Dobra poljoprivredna praksa u proizvodnji

stone hrane
Mjere dobrih poljoprivrednih praksi se primjenjuju radi uzgoja zdravih ivotinja

pod generalno prihvaenim uslovima. To se postie definisanjem i upravljanjem
kritinim kontrolnim takama u svim oblastima organske stoarske proizvodnje

kakve su:
Zdravlje ivotinja;
Higijena mue;
Ishrana i pojenje;
Dobrobit ivotinja;
ivotna sredina.
Dobra poljoprivredna praksa koristi tano voenje evidencije, naroito o
podacima koji omoguavanje praenje:
Upotrebe ubriva, proizvoda za zatitu bilja i drugih slinih podataka;
Tipova i naina primjene veterinarskih lijekova;
Nabavke i upotrebu stone hrane;
Jedinstvenog identifikacionog broja muznih ivotinja na farmi;
Temperature na kojoj se uva mlijeko.
Uslov za uspjenu primjenu mjera dobre poljoprivrede prakse (DPP)
je kontinuirana obuka svih zaposlenih na farmi u proizvodnji, higijeni i
obezbjeivanju standarda proizvedene hrane, ali takoe i higijene i bezbjednosti
svih zaposlenih, podjednako.
Tabela 1: Mjere u organskoj stoarskoj poljoprivredi u skladu sa DPP
Mjere
Efekti relizovane mjere
Cilj mjere: Potovanje optimalnih potreba ivotinja po pitanju vode i hrane

Obezbijediti
optimalnu
koliinu hrane i
vode
52
Koliina i kvalitet hrane prilagoen starosti, tjelesnoj teini,

periodu laktacije, stepenu proizvodnje, rastu, bremenitosti,
aktivnostima i klimi;
53
Ograene zalihe vode, zatita od neeljene i namjerne

kontaminacije; prostor oko zaliha vode ist i bez
Obezbijediti
redovnu kontrolu izmeta ivotinja; bez zajednikih polutanata: patogenih
mikroorganizama (npr. Escherichia coli), agrohemikalija
i odravanje
(pesticida, ulja, rastvaraa i nitrata); u sluaju bilo kakve
kvaliteta i
sumnje u kvalitet vode, obavijeteni relevantni organi i
kvantiteta vode
izvrena provjera vode prije upotrebe.
Podijeljena
oprema za
rukovanje
hemikalijama,
od opreme
za rukovanje
stonom hranom
Oprema i sprave za mljekarstvo (sirenje) se nikada ne

upotrebljavaju za agrohemikalije i mijeanje veterinarskih
resursa; sprijeena kontaminacija sluajnim prosipanjem,
provjetrenost itd.
Precizna evidencija svih dozvoljenih aplikacija i odobreni

inputi za usjeve stone hrane, panjake, ivotinje ili zgrade;
potovanje perioda karence; potovanje smjernica za
primjenu inputa; obiljeena sva tretirana podruja, prije
ispae ili kupovine novog panjaka verifikovani inputi koji
Bezbjedna i
su se koristili u prethodnom periodu (istorijat polja), a
odgovarajua
primjena ubriva ukoliko ne postoje na raspolaganju podaci, izvriti analizu
zemljita;
i protektivne
mjere za biljke
Uvijek morate imati na umu, da kada se tretira pesticidima,
na panjacima
dolazi do sprej efekta. Zbog tog efekta se mogu
i usjeve stone
kontaminirati netretirana podruja (oblinji panjaci
krme
ili obradivo zemljite). Ukoliko se primijete bilo kakva
oteenja na biljkama, naroito od herbicida, potrebno je
provjeriti izvor oteenja prije nego to se stoka pusti na
panjak.
Mjere
Efekti relizovane mjere
Cilj mjere: Kontrola uslova u skladitima stone hrane

Hemikalije i
poboljivai za
tretiranje stone hrane
i sastojaka stone
hrane primijenjeni u
skladu sa Zakonom o
ogranskoj proizvodnji
i Pravilnikom o
metodama organske
stoarske proizvodnje
Koristiti jedino odobrene inpute i sprijeiti

kontaminaciju stone hrane, vode i mlijeka;
primjena inputa u skladu sa instrukcijama proizvoaa
inputa; provjeriti relevantnost zadatka inputa (za
zgrade, pristupne puteve, itd, ili stonu hranu, panjak,
ivotinje, itd.); potovanje perioda karence.
Stona hrana za
razliite tipove
ivotinja je odovojeno
skladitena
Obezbijediti za sve ivotinje optimalno balansiran

obrok u skladu sa njihovim potrebama, starosti
i slinim potrebama; onemoguiti mijeanje
konvencionalne i organske stone hrane.
Sprijeiti
kontaminaciju u
skladitu
Sprijeiti kontakte kontaminatora sa stonom hranom

i sirovinama; skladite dobro provjetreno, otklonjena
toksina para; upravljanje pesticidima, ubrivima
i medikamentima u skladu sa propisima; herbicidi
skladiteni odvojeno od ostalih poljoprivrednih
hemikalija, ubriva i sjemena; pripremiti upravljanje
insektima, tetoinama u skladitima stone hrane;
zatititi koncentrisovanu stonu hranu i sijeno od
izvora vlage; silaa i ostali fermentisani proizvodi
skladiteni pod hermetikim uslovima.
Ukloniti oteenu
stonu hranu
Sprijeiti toksinost muznih ivotinja od gljiva zbog

oteene stone hrane (moe dospjeti u mlijeko).
54
55
Svi dobavljai da
Dobavlja je razvio sistem kvaliteta, mogunost da
potuju uslove sistema
prati i odredi mogue tetne ostatke i njihov izvor.
kvaliteta
Voditi preciznu
evidenciju za kupljenu
stonu hrani i sastojke
stone hrane na
farmi (uvati raune i
isporuke)
Razviti sistem monitoringa za svu stonu hranu i

sastojke stone hrane koji dospiju na farmu; u svakom
trenutku da postoji mogunost identifikovanja
aktivnosti i praenja kupovine stone hrane.
2.4.2 PROIZVODNJA i prehrana stoke ZELENOM

STONOM HRANOM
Travnata povrina u Crnoj Gori ini

88% ukupnog poljoprivrednog podruja
i zeleno bilje i sijeno koji se proizvode na
tom podruju su esto jedini izvor hrane
za stoku. Najvei dio travnatih povrina je
za ekstenzivnu proizvodnju i to podruje
moe prei na organsku proizvodnju
bez veih investicija i promjena. To
podruje moe da prui bioloki vrijednu
stonu hranu, bogatu vitaminom C i E,
Sl.2: Crnogorski travnjaci
karotenoidima, mineralima, ugljenim
hidratima itd. Takvi hranljivi sastojci
zelene stone hrane su na raspolaganju i lako su svarljivi za razliku od hranljivih
sastojaka konzervirane stone hrane.
Ispaa poveava produktivnost panjaka za 30%. Ispaa je obavezna u organskoj
proizvodnji jer ivotinje na svjeem vazduhu i suncu zadovoljavaju potrebe
prirodnog ponaanja (kretanje, rovanje, skakanje) u boljoj su kondiciji i otpornije
su na bolesti.
ivotinje organskog sistema proizvodnje, uz odobrenje sertifikacionog tijela,

mogu da koriste iste panjake sa ivotinjama iz ekstenzivne proizvodnje i
vrstama ivotinja koje nisu navedene Zakonom o organskoj poljoprivredi
ukoliko nisu na ispai u isto vrijeme.
Ispaa je dozvoljena na panjacima koji nisu tretirani u prethodne tri godine ili
na panjacima koji su tretirani proizvodima odobrenim Pravilnikom / Prilog I,
dio A i B.
Ukoliko se ispaa vri bez vremenskih i prostornih ogranienja, stoka
koristi najbolje vrste biljaka stone hrane u svim sezonama i time:
Botaniki kvalitet panjaka opada;
Poveava se irenje korova;
Raste pretjerana ispaa;
Regeneracija panjaka je spora;
Ubrzava se erozija zemljita i biodiverziteta.
Navedeni nedostaci se mogu izbjei planiranom ispaom, naime upotrebom
rotacije ispae (sistem plota). Manja rotacija panjaka dozvoljava regeneraciju
panjaka, manje zlostavljanja stoke i nie trokove radne snage. Ukoliko postoji
opasnost da masa zelene stone hrane preraste, potrebno je pokositi travu
izmeu dvije ispae.
Rotacija stoke na placu moe biti 2-5 dana i zavisi od:
duine vegetacije dominantnih biljnih vrsta;
vremena potrebnog za regeneraciju panjaka;
broja grla po jedinici podruja;
faza laktacije;
broja placeva za rotaciju;
smjene.
56
57
Slika 3: Ovce
Ukoliko isti panjak koriste i goveda i

ovce, intenzitet korienja se poveava
za jednu treinu u odnosu na ispau
samo goveda. Ovce pasu nie vrste i
prema tome poboljavaju regeneraciju,
a smanjuju korov. Takoe, ovce svojim
otrim kopitima vraaju u zemlju
otkinuto busenje trave koje su goveda
poremetila i to se smatra jednim od
benefita mjeovite ispae.
Na panjaku se mora obezbijediti mjesto za pojenje (centralno mjesto za pojenje

ili pomjeranje vode).
Podruje oko korita je predmet erozije i mogu izvor infekcije i parazita, pa
se prema tome preporuuje upotreba mobilnih rezervoara koji su povezani za
sistem crijeva ili rezervoare.
Sastav panjaka
Cilj uspostavljanja mjeavine travnato-leguminoznog panjaka (sijanje trave) je
da bi se proizvela visokokvalitetna svjea stona hrana sa minimalnim razvojem
korova. Najpodobnija mjeavina je: 60-70% trava, 30-35% leguminoze i 5%
ostalo. Mora se kombinovati jednoobrazni tip vegetacije i snage (npr. lucerka i
italijanski ljulj su podjednako jaki tipovi).
Kukuruz za silau obezbjeuje 20% vie biomase od mjeavine jema i
sudanske trave, ali stvara vie korova koji predstavlja ozbiljan problem kod
ispae.
Mjeavina zimske penorai i zimske penice daje vei prinos u poreenju sa
kukuruzom za silau, sa znaajno niom teinom biomase korova.
Kombinacija trave i djeteline daje bolji kvalitet nego mjeavina ita i lucerke,
jer obezbjeuje neophodnu energiju za ivotinje.
Sada se sve vie zagovara sijanje bilja na travnatim povrinama jer se

ivotinje na taj nain mogu prirodno zatititi od parazita, otpornost na
bolesti raste i proteini se bolje koriste.
Obraivanje panjaka
Poeljno je dobro drljanje panjaka nakon svake
ispae da bi se na ravnomjeran nain rasuo izmet
i da bi se izbjeglo stvaranje bujnih biljnih oaza.
Stoka izbjegava takve biljke zbog neprijatnog
mirisa amonijaka. Ravnanje zemljita omoguava
koenje zelene stone hrane bez razuivanja
Slika 4: Drljanje panjaka
zemljita.
Panjaci se ubre razrijeenim stajnjakom.
Kompost se moe dodati tokom aprila. U skladu
sa Pravilnikom, propisana je koliina stajnjaka koja
se moe smanjiti (uz odobrenje Monteorganike)
u skladu sa karakteristikama podruja, primjene
drugih azotnih ubriva i koliina azota u zemljitu .
Stajnjak je potrebno skladititi na posebnoj lokaciji
(slika 5 i 6) radi prevencije zagaenja vode direktnim
Slika 5: Pravilno
ispustom, oticanjem i
skladitenje stajnjaka u
infiltracijom zemljita.
bazene
Skladiteni kapaciteti za
stajnjak moraju biti dovoljni za skladite stajnjaka
za period dui od godinu dana.
U loim klimatskim uslovima je poeljno malovati
panjak sijenom ili liem.
Slika 6: Neodgovarajue
rukovanje stajnjakom moe

zagaditi ivotnu sredinu
58
59
Biljka visoka 15-25 cm tokom ispae obezbjeuje 50% vie suve materije u
odnosu na biljku visine 7-10 cm.
2.4.3 ZELENA stona hrana proizvedena na

obradivom zemljitu
Razliite vrste stone hrane se mogu proizvoditi na obradivom zemljitu

(kukuruz, stoni kelj, repa, stona repa, stoni graak, mjeavina ita,
leguminoze, itd.) One imaju kratku vegetaciju (prosjek 70 dana) i mogue je
ostvariti vie etvi tokom jedne sezone. Pogodne su za plodored.
Tokom proizvodnje vrsta stone hrane na obradivom zemljitu (zeleni krmni
konvejer) potrebno je potovati pravila organske proizvodnje povra (Pravilnik
o metodama biljne proizvodnje i Pravilnik o metodama organske stoarske
proizvodnje).
Tabela 2: Potrebna prehrana za farmu sa 5 muznih krava (Lazarevi, 2008)
Kultura
Tip hrane
Potreba u kg
po kravi
po kravi
prinos
(t/ha)
prostor
(ha)
1,25
lucerka
sijeno
1,338
8,697
lucerka
svjea
2,188
14,222
12
kukuruz
kabasta suva
hrana
3,668
23,842
35
0,68
kukuruz
sjemenke
700
4,55
0,65
uljana repica
svjea
6,5
25
0,26
zimsko ito
svjea
1,558
10,127
35
0,29
sirak
svjea
2,362
19,253
35
0,55#
stona repa
svjea
1,05
6,825
70
0,10
Ukupan prostor minus 0,55 ha kao meuusjev
Total
3,78
- 0,55
3,23
2.4.4 Gomoljasto korijenje kao stona hrana u

organskoj stoarskoj proizvodnji
Gomoljasto korijenje (sono) kao stona hrana je rasprostranjena vrsta stone

hrane proizvedena od eerne repe, rezanaca, krompira i jerusalemske artioke.
Ove vrste imaju veoma malo proteina i minerala, ali su bogate ugljenim
hidratima i lako su varljive.
Stoka rado jede ova hraniva jer su sona i ukusna. Gomoljasto korijenje se moe
davati svjee ili se koristiti kao silaa.
Zbog visokog sadraja eera, eerna repa se daje ne vie od 10 kg/grlo/
dan, a u tom sluaju je potrebno dodati Ca i P.
Stona repa je mnogo vrednija stona hrana za stoku i svaka ivotinja
moe konzumirati do 40 kg dnevno.
2.4.5 itarice, sjemenke i njihovi proizvodi i nusproizvodi
Mjeavina koncentrata i mjeavine minerala i vitamina se mogu koristiti

ukoliko su odobreni u Pravilniku o metodama organske stoarske proizvodnje
(Pravilnik, Prilog I, dio C, taka 1.1).
esto se uje da je mlijeko iz intenzivne proizvodnje preraeni koncentrat,
a mlijeko iz organske proizvodnje je preraena trava. Organska proizvodnja
dodaje do 40% koncentrovane stone hrane, a preostalih 60% obroka je ispaa,
sijeno, silaa ili suva kabasta stona hrana.
60
61
Vea koliina koncentrovanih hraniva u obroku dovodi do akumulacije

kiseline u buragu i ini ga podesnim za patogene bakterije i smanjuje
otpornost na razne bolesti.
Veliki kvalitet stone hrane zadovoljava potrebe ivotinja za proteinima, a deficit
energije, naroito za stoku koja se ee kree, vodi ka smanjenju proizvodnje
mlijeka, gubitka na teini i padu fizike kondicije (mobilizuju se rezerve masti).
Koncentrovana hraniva se dodaju tokom popodneva da bi se stimulisala ispaa.
2.4.6 Konzervirana stona hrana

Da bi se obezbijedila stona hrana tokom itave godine neophodno je sauvati
stonu hranu proizvedenu tokom sezone. Tokom ouvanja je znaajno
obezbijediti minimalan gubitak kvaliteta i kvantiteta stone hrane. U tom smislu
se obino koristi suenje ili fermentacija mjeavina trave i smanjenja vlage, pH
vrijednosti i CO2 sadraja na nivo koji spreava truljenje i propadanje biomase.
Konzerviranje hrane za stoku organskog porijekla mora jasno biti odvojeno
od druge proizvodnje. Sama procedura treba da bude izvrena biolokim,
mehanikim i fizikim mjerama i bez primjene nedozvoljenih supstanci.
Zabranjeno je koristiti supstance ili metode koji mogu zavarati potroae vezano
za pravo porijeklo proizvoda.
Sirovine organskog i drugog porijekla se ne smiju mijeati. Neovlaena
upotreba sintetikih hemijskih rastvaraa je zabranjena. Nije dozvoljeno koristiti
supstance koje kompenzuju loe sirovine ili tehnoloke nedostatke u bilo kojoj
fazi proizvodnje, jer se na taj nain zavaravaju potroai.
2.4.7 Priprema i skladitenje sijena

Sijeno je koncentrovana stona hrana (14 - 18% vlanosti), koja u kombinaciji
sa svjeom stonom hranom (ispaa ili zelena stona hrana) moe biti
kompletan i optimalan obrok za stoku. Kvalitet sijena zavisi od sastava zelene
mase i momenta koenja. Procjena oprimalnog momenta koenja se zasniva na
optimalnom momentu koenja dominantne sorte trave na panjaku.
Generalno, najvea hranljiva vrijednost se postie ukoliko se koenje vri u
fazama klasanja kod trave i pojave cvjetova u obliku prvog kupastog pupoljka
za leguminoze.
Priprema sijena
Pokoena trava se sui prirodnim putem (na zemlji ili pomou orua za suenje)
ili vjetaki (uvene na zemlji i dodatno se sui u zatvorenom).
Mlae biljke i leguminoze sadre vie vlanosti od starijih biljaka i trave.
Ukoliko je pokoena trava mokra od kie,
rose, itd. hranljive vrijednosti se ispiraju
i poinje truljenje. Razlog smanjenja
hranljivih vrijednosti esto moe biti
uzrokovan pretjeranim prevrtanjem ili
presuivanjem sijena jer se mladi listovi
izdanaka i pupoljci koji sadre najvie
hranljivih sastojaka ne mogu pokositi sa
povrine zemljita.
Sl. 7 Prirodno suenje sijena na kozolcu
Prirodno suenje sijena

specijalizovanim oruem (tab. 3),
u poreenju sa suenjem na povrini zemlje je naroito korisno kod loih
vremenskih uslova (este kie), jer smanjuje gubitke prinosa i kvaliteta sijena.
Sijeno proizvedeno na tim oruima je skuplje zbog cijena orua, ali investicije u
orue se pravda boljim kvalitetom sijena i brim oporavkom trave nakon koenja
i uklanjanjem pokoene mase sa zemljita.
62
63
Slika 8: uvanje sijena u stogovima
Tabela 3: Naprave za prirodno suenje sijena
Rozge (brklje)
Prirodne oblice tanjeg

prenika, visine 3-4
m, sa bonim granama
skraenim na 30-40 cm;
Baskije
Opis
Kombinovane od 3-5
stubova, visine 3-4
m i poprenih letvi
5-7 m duine, koje se
privruju sa strane u
4-5 redova na razmak od
40 cm;
Nain slaganja sijena
Duina suenja
Pokoena masa se
slae od osnove do
vrha, vjea na bone
grane i uvri da ne bi
kisnula;
Po suvom
vremenu 5-6
dana, a po
kinom 2-3
nedjelje;
Provenuta zelena
masa (moe i direktno
pokoena) slae se
odozdo na gore;
6-12 dana,
zavisno od
vremenskih
uslova;
posebno
pogodne za
viegodinje
leguminoze;
Sijeno se sui
strujanjem vazduha
odozdo na gore kroz
sijeno na principu
razliite temperature
sijena i spoljnog
vazduha;
2-3 nedelje
poslije skidanja i
spremanja sijena,
jednostavno se
sklope i uvaju u
suvom prostoru
za naredni otkos,
odnosno godinu;
Kozolci
Sastoji se od tri ili etiri

para drvenih oblica,
od kojih je jedna duplo
dua; vee oblice se pri
vrhu izbue i poveu
icom; manje oblice
se povezuju donjim
dijelom za due oblice na
visini od 60 cm; gornji
dijelovi kraih oblica su
slobodni i postavljaju se
u horizontalan poloaj;
Izmeu 4-10 stubova

visine 5m privrsti se 5-8
dugih letvi sa strane; prvi
red je na visini od 60 cm,
ostali na svakih 40 cm;
iznad konstrukcije se
postavlja krov na 2 vode;
sijeno se na
kozolcima ostaje
do upotrebe;
pogodni za
podruja
sa obilnim
padavinama;
najee su
stacionarni;
Presle
Piramide
Sastoje se od 3 jae
poluge-nosaa visine
3m, na 2 m razmaka;
za njih se privruje
4-5 poprenih letvi;
postavljaju se u
parovima;
vrlo su
pogodne zbog
omoguenog
strujanja
vazduha ispod
presla kroz
sijeno;
64
biljna masa se slae

na presle i sijeno
skida slino kao na
baskijama;
vedski jahai
65
stubovi do 3 m, se
postavljaju u pravoj
liniji na razmaku 2,5-3
m, duboko 20-50 cm u
pravcu duvanja vjetra;
linije vedskih jahaa su
obino duine 20-50 m,
paralelno jedna pored
druge na rastojanju 2-3
m; stubovi su izbueni na
visini od 60 cm, sljedei
30-40 cm, sa 5-6 redova
ice, koja se provlai i
na krajevima zajedniki,
sistemom ankera povee
i zategne; ica se zatee
nakon ukopavanja
ankera pomou
specijalnih mehanikih
zatezaa;
na dva duna metra

vedskog jahaa staje
250-300 kg zelene
mase; skidanje suvog
sijena ide obrnutim
redom u odnosu na
postavljanje;
suenje na
vedskim
jahaima ne
traje dugo,
obino 10-12
dana; ne ometa
regeneraciju
trave, naroito
ako se paljivo
polae na icu;
gubici hranljive
vrednosti biljne
mase su najmanji
kod suenja
sijena;
Vjetako suenje trave smanjuje gubitke prinosa do 20% u poreenju na

prirodno suenje. Pokoena masa trave se sui u dva koraka: prvi je suenje na
polju gdje se sui do 30% vlanosti, a drugi je dodatno suenje u skladitu. Takav
nain suenja omoguava da se izbjegne obavezno suenje i bra regeneracija
livada. Dodatno suenje se vri u skladitima izduvavanjem suvog vazduha pod
pritiskom. Naprave za suenje se instaliraju na podu, a iznad njih se na drvenim
gredama smjeta prosueno sijeno. Vazduh (hladan ili topao) se izduvava pod
visokim pritiskom i provodne cijevi dozvoljavaju da se sva masa podjednako
sui. Suenje hladnim vazduhom se primjenjuje kada su uslovi vlanosti vazduha
povoljni (jeftinije), a toplim kod vlanog, kiovitog vremena.
Kvalitet sijena zavisi od efikasnosti skladitenja sijena u vrijeme primjene.

Pravilno osueno sijeno sadri 16-18% vlanosti, presiek odsjeenog korijena
je bijele boje, lie je krto, blago savijeno ka vrhu (lie leguminoza je hrapavo).
Skladitenje sijena se moe obaviti na otvorenom polju (gomila u plastovima)
ili u posebnom objektu. Sakupljanje u stogove se najee obavlja u blizini
tala i ispusta, na dobro osuenom, ravnom zemljitu, zatienom od vjetra i
udaljenom od moguih zagaivaa (puteva, fabrika, skladita pesticida, itd.).
Ispod stogova sijena se postavljaju pirodni izolacioni materijali ili plastina folija
da bi se izbjeglo propadanje sijena zbog kontakta sa vlagom iz zemljita.
Stogovi se koriste u planinskim podrujima gdje su vjetrovi esti. Stogovi se
prave na sljedei nain: sijeno se ostavlja oko centralnog kolca u obliku kupe do
visine od 5-7m i prenika ne veeg od 5 metara. U podrujima sa vie kinih
padavina, osnova zbog toga treba da bude ira od centralnog dijela stoga. Vrh
stoga je prema tome veoma uzak i ima kupast oblik.
Plast je jo jedan nain skladitenja sijena. Plastovi su etvrtastog oblika, duine
20-50 m, irine 5-8 m i visine 6-8 m. Gomilanje sijena poinje od spoljanjeg
dijela ka sredini. Potrebno je voditi rauna da zidovi treba da budu ravni i glatki
da bi se kia mogla lako slivati. Potrebno je pokriti plastinim filmom i stvoriti
odvod oko osnove.
Kontrolu uslova sijena i obezbijeenog skladita je potrebno redovno
obavljati, naroito jer truljenje sijena poinje na 30 C. Ukoliko kontrola
temperature pokae poveanje temperature, hlaenje sijena mora da pone.
Ukoliko se primijete znaci propadanja, istrulo sijeno se mora ukloniti od
sasuene mase.
Metoda ocjene kvaliteta sijena se zasniva na ocjeni botanikog sastava, fizikim
karakteristikama (trenutka koenja, boje i mirisa, udjela biljaka sa
krupnim stabljikama, kao i otrovnih vrsta i vrsta koje su sumnjive po pitanju
toksinosti) i hemijskog sastava (sadraj karetonida, proteina, vlakana i
minerala).
66
67
2.4.8 Preparati SILAE

Silaa nastaje fermetacijom svjee mase zelene stone hrane. Propagatori
biodinamike proizvodnje silae tvrde da to nije dobro jer prehrana
polusvarenim proizvodima umrtvljuje organe za varenje. Ali u organskoj
proizvodnji silaa je iz dana u dan vanija zbog niza prednosti u odnosu
na sijeno: manji gubici suve tvari, vie hranljivih sastojaka se sauva, manje
transformisanih hranljivih sastojaka, manje zavisnosti od spoljnih uslova
ivotne sredine, mogunost konzerviranja vrsti koje se ne mogu sauvatu
kao sijeno (stoni kelj, kukuruz, itd.), mogunost obogaenja industrijskim
podproizvodima (pivski proizvodi, eerna repa).
Ipak, proizvodnja silae moe da uzrokuje veliku tetu za ivotnu sredinu
ukoliko se sa otpadom tokom fermentacije ne postupa ili unitava na propisan
nain. Naime, u toku fermentacije od 30 t silae oslobaa se do 1000 litara
iscijeenog tenog otpada, to se moe uporediti sa koliinom izmeta koji
proizvede 1.000 ljudi dnevno (Znaor, 1996).
Da bi se sprijeilo zagaenje ivotne sredine (i da bi se dobio sertifikat organskih
proizvoda) potrebno je instalirati slivnike i odvode u silose. Njihova uloga
je odvod tenog otpada u nepropustljive bazene (3m/100t silae). Izgradnja
nadstrenica moe takoe smanjiti nadiranje tenog otpada iz ukopanog silosa.
Postupak pravljenja silae poinje odmah nakon koenja, suenjem do 60
70% vlage. Pod povoljnim vremenskim uslovima to se moe postii za oko 4
sata, a pod veom vlanosti vazduha za oko 6 sati. Suvi materijal nije pogodan
za kompresovanje i silau. U tom sluaju se takav materijal obino koristi za
preparate sijena ili kabaste suve tvari.
Fermentaciju uzrokuje bakterija mlijene kiseline (LAB). One transformiu
eer iz biljke u mlijenu kiselinu koja smanjuje pH vrijednost i ometa
rad bakterije koja uzrokuje truljenje materije. Sadraj mlijene kiseline je
najvei na pH 4 i pod takvim uslovima silaa se moe skladititi do godinu
dana. Meutim, nepravilna procedure prilikom izrade silae smanjuje pH
vrijednost ispod 4 to dovodi do

akumulacije amonijaka.
Uspjeh pripreme silae
(fermentacija) zavisi od sadraja
eera u inicijalnom biljnom
materijalu i osnova je za ocjenu
pogodnosti odreene biljne vrste
za silau. Ukoliko je sadraj
eera vei od 10%, fermentacija
se neometano sprovodi i pH
Sl. 9: Sabijanje usitnjenog sijena pomou traktora
vrijednost od 4 se lako postie.
Azotne supstance, soli kalcijuma
i fosfor od organskih kiselina i odreeni alkalni joni mogu znaajno usporiti
fermentaciju/acidifikaciju.
Leguminoze su bogati ovim
jedinjenjima za razliku od ita koje
nije. Mlade biljke imaju vei procenat
razgradivih eera, ali i vie vlage, tako
da je najbolji period za koenje kada
trava formira cvjetove ili kada formira
vlati za leguminoze prije formiranja
cvjetova.
Ukoliko se livada kosi nekoliko puta
tokom sezone, prvi otkosi se obino
koriste za silau, dok se ostali koriste za pripremu sijena. Ukoliko je vrijeme
vlano tokom prvog koenja, neophodno je obezbijediti da pokoena trava uvene
dodavanjem ugljenohidratne stone hrane i enzimskih fermenata koji takoe
poveavaju sadraj suve tvari (rezanci repe i kukuruzna krupica).
Sl. 10: Vertikalni silosi za siliranje
68
69
Fragmentacija inicijalnog materijala poboljava proces silae. Veliina

fragmentisanih dijelova zavisi od biljke i ivotinja kojima je silaa namijenjena
(manja stoka, istinjeno). ito i trava se reu na male djjelove biljke koje imaju
meku stabljiku i parenhim u vlatima.
Optimalna temperatura za pripremu silae je 25-28C, to se postie prekidom
procesa oksidacije (anaerobni uslovi i povean sadraj CO2).
Da bi se ubrzao proces silae neophodno je dodati materije sa veim sadrajem
eera: cijelo zrno penice, industrijske nus-proizvode (rezance repe, melasu),
fragmentisan krompir, repu, saharozu, melase, rezance repe ili cijelo zrno
penice.
Pravilnici o organskoj proizvodnji definiu koji su aditici dozvoljeni u pripremi
silae (Prilog I, dio D, taka 1.8.). Pored enzima, kvasca i bakterija (uz
odobrenje Monteorganike) mogue je dodati mlijenu, mravlju, propionsku
i siretnu kiselinu. Pomona sredstva kao to je morska so, gruba kamena so,
surutka, eer, pulpa eerne repe, brano itarica i melasa je dozvoljeno dodati
silai, kao to je definisano Pravilnikom, Prilog I, dio D, taka 3.1.
Objekti za pripremu silae mogu biti vertikalni (tornjevi) ili horizontalni silosi
(ukopani silosi, jame i povrinski silosi).
Dimenzije ukopanih silosa treba da budu prilagoene veliini maina koje e
se koristiti. Ukopani silosi mogu biti izgraeni od armaturnog betona ili drveta
(sl.9). Dimenzije ukopanih silosa zavise od koline zelene stone hrane koja je
na raspolaganju.
Postavljanje cijevi i odvodnih kanala u svakom silosu zavisi od koliine sirovina
koje e se koristiti za silau. Obavezno je da postoji sistem ispusta za svaki silos
da bi se uklonio teni otpad i da bi se zatitila ivotna sredina od zagaenja tim
tenim otpadom.
Silo-jama je pogodna za topla podruja jer je silaa zakopana ispod povrine

zemlje, tako da je silaa sauvana od uticaja spoljanje temperature.
Vertikalni silosi (sl.10) se grade tako da je njihova visina 2.5 puta via u
poreenju na njihovu irinu. Mogu biti od betona, drveta ili plastike. Silos za
etvu se gradi od elika. Unutranjost oba tipa silosa je prekrivena zatitnim
materijalima (emajl, plastika, ...), prije svega da bi se zatitio silos od kiselina i
korozije.
Balirana
silaa
Da bi se smanjila
koliina tenog
otpada tokom
procesa pripeme
silae, prvi korak
kod balirane
Sl. 11: Kockaste i okrugle bale
silae je kosidba,
a nakon toga 30-50% materijala se sui) ne vie od 72 sata. Ukoliko je sadraj
vlage nii od 30%, gustina bala se smanjuje, ali je rizik od pojave gljiva vei.
Najbolji rezultati se postiu ukoliko je brzina maine za baliranje podeena na
6 km/h. Dobra gustina bala se postie okruglim presovanjem ili etvrtastim, a
zatim umotavanjem u plastini sloj. Tom radnjom se postiu anaerobni uslovi.
Bale kockastog oblika (slika 11) imaju veu gustinu od okruglih bala (slika 11),
ali maine za kockaste bale su skuplje nego za okrugle.
Ukoliko se zelena masa isitni na male komade (4.5 cm), mogue je postii
veu gustinu bala i lake je sa takvim balama manipulisati. Meutim, dua
vlakna su bolja za ishranu stoke jer stimiluu rad organa za varenje. To se
postie okruglim balama (duine oko 7 cm). Zbog bolje prikladnosti masi,
postoji smanjenje gubitaka manjih komadia u komorama maine za baliranje
(gubitak suve materije).
70
71
Period izmeu izrade bala i umotavanja bala u foliju ne treba da bude vei
od 6 sati da bi se sprijeilo grijanje balirane mase koje nastaje zbog prisustva
vazduha. Folija moe biti razliitog kvaliteta, veliine i boje. Najbolje odgovara
bijela folija jer se smanjuje zagrijavanje silae sa bijelom folijom. Tip folije koja
se koristi zavisi od kvaliteta i tipa folije i tipa sirovine koja se koristi za silau.
Trava ima njenu vlat i potrebno nam je manje folije sa manje slojeva nego za
silau pripremljenu od itarica i leguminoza. Iako vie slojeva folije znai vie
investicija, to takoe znai vie bezbjednosti za kvalitet silae. Balirana silaa
treba da se skladiti blizu objekta za ishranu stoke, na zemljitu koje je porozno
za vodu, smjetena u hladovini i na osnovi koja obezbjeuje da folija ostane
itava.
Balirana silaa moe biti skladitena 6-18 mjeseci, zavisno od kvaliteta
pripreme i folije. Ali ak i nakon 6 mjeseci skladitenja, sadraj proteina se
znaajno smanjuje, a takoe postoji poveanje iznosa azota i poveanje pH
vrijednosti. Sve to smanjuje varljivost silae.
Ocjena kvaliteta silae se vri na osnovu organoleptikih i hemijskih
karakteristika. to se tie organoleptikih karakteristika, kvalitetna silaa je
silaa koja ima uto-zelenu boju, prijatan kiselkast miris i ukus i konture biljnih
organa treba da se razaznaju. Hemijske karakteristike utiu na kvalitet silae
kako je prikazano u tabeli 4.
Kvalitet silae je pod velikim uticajem azotnog ubriva. Poveanjem koliine
azota tokom ubrenja livade, poveava se koliina proteina u silai, a takoe
dolazi do poveanja koliine mlijene bakterije.
Tabela 4: Ocjena kvaliteta silae

Kvalitet
pH
vrijednost
odnos meu kiselinama
gubitak
DM (%)
Odlian
4,2
mijena 60% mravlja 40 %
do 10%
dobar
4,2-4,3
mlijena 50% mravlja 50 %
do 15 %
zadovoljavajui 4,4-4,6
nizak
4,6-4,7
lo
4,7-5,0
neupotrebljiv
5,0-6,0
mlijena 40-50% mravlja 50-60%

propionske veoma nizak
mlijena 40-50 %siretna 50-60 %
visoka temperatura (65-70C)
mlijene nizak,siretna i dominacija
propionske
dominacija siretne i propionske
10-20%
30-40 %
40-50 %
60-100 %
2.4.9 Priprema kabaste suve hrane

Kabasta suva hrana je pripremljena od dobro sjeckane i kompresovane trave
ili mjeavine trave-leguminoza koja sadri 45-55% vlage. Optimalna vlanost
zelene mase se moe odrediti vizuelnom metodom: zelena masa je splasnula, ne
uka i kada se pritisne ne curi.
Kompresija isitnjene i suve zelene mase onemoguava aktivnost bakterije
truljenja i pomae aktivnost bakterije mlijene kiseline. Pravilno pripremljena
kabasta suva hrana je kabasta suva hrana koja ima elastino trajanje, miris i
hemijski sadraj su blago modifikovani. Priprema kabaste suve hrane se vri u
posebno izraenom objektu prenika 6-7 m i visinom od 12-15 m. Zgrada treba
da se to je prije mogue popuni uvenulom masom, maksimalno 3 dana.
72
73
Tabela 2-7: Razlika izmeu kabaste suve hrane i silae

Parametri
Suva kabasta hrana
Silaa
Suva materija
40,70
20,80
Mlijena kiselina
5,44
5,93
Siretna kiselina
1,52
5,18
Propionska kiselina
0,35
Mravlja kiselina
0,33
pH vrijednost
4,57
4,80
2.4.10 DEHIDRIRANA STONA HRANA (BRANO I KOLA)

Dehidratacijom trave i mjeavine trave-leguminoza je mogue postii dobar
kvalitet hrane za stoku (brano i kola). Takva dehidrirana stona hrana ima
bolji kvalitet nego sijeno i silaa, pa se gubici smanjuju na minimum. Cjelokupan
proces je mehanizovan.
Za proizvodnju brana za stoku, pogodni su kukuruz, crvena djetelina, lucerka
i sudanska trava iz organske proizvodnje. Koenje se vri odmah prije cvjetanja
(mala koliina celuloze i visokog sadraja proteina), a zatim se vri suenje
na vruem vazduhu. Nakon toga se suva masa melje u fino brano. Pravilno
pripremljen obrok sadri dovoljno vitamina A, tako da je naroito znaajan za
zimske obroke.
Travno brano u ishrani stoke se esto upotrebljava kao dio koncentrovanih
smjea i pogodno je za gotovo sve tipove ivotinja.
Proces dehidracije se vri na visokim temperaturama (800 to 1000 C).
Primjena ubriva i i otkosa (ciklusa) tokom perioda vegetacije utie na kvalitet
obroka.
Uvod
Thomas Wehinger i Mark Jakli

Uzgoj ivotinja u organskoj poljoprivredi prate ista osnovna
pravila dobre poljoprivredne prakse, plus neki dodatne uslovi
koji su propisani zakonom i propisima o organskoj poljoprivredi.
Detaljna pravila stoarstva u organskoj poljoprivredi u Republici
Crnoj Gori su definisana Pravilnikom o metodama organske
stoarske proizvodnje. Pravilnik definie osnovne odredbe,
period prelaska, porijeklo ivotinja, reprodukciju i uzgoj, prevoz
ivotinja, poljoprivredno dobro, smjetaj za ivotinje i sloboban
prostor. Predmet ovog poglavlja je usmjeren na posebne uslove
stoarstva koji se tiu uzgoja, smjetaja, ishrane i zdravlja ivotinja
i prerade ivotinjskih proizvoda u organskoj poljoprivredi.
Neke prakse uzgoja ivotinja koje su opisane u ovom poglavlju
moda su koriene u konvencionalnoj i organskoj poljoprivredi.
Teko je razgraniiti dobru poljoprivrednu praksu kod
konvencionalne proizvodnje od prakse koja se koristi u organskoj
poljoprivredi.
Obrazovni ciljevi
Organski uzgoj
ivotinja
italac e:
Poboljati znanje o razlikama izmeu stoarstva u organskom,
konvencionalnom ili/i tradicionalnom poljoprivrednom
sistemu;
moi e da opiu specifinu ishranu, uzgoj i uslove smjetaja
za ivotinje koje se uzgajaju na organskoj farmi;
poboljati podrku i konsultacije sa farmerima koji su
zainteresovani za prelazak na organsku poljoprivredu na svojoj
farmi.
74
Preporuena
literatura
Sadraj
75
1. Principi organskog stoarstva

2. Primjeri stoarstva u organskoj poljoprivredi
3. Organska mljekarska proizvodnja na malom gazdinstvu
problemi i rjeenja
Vlada Republike Crne Gore/Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede (2005): Pravilnik o metodama organske
stoarske proizvodnje u Crnoj Gori. Pravilnik je objavljen u
Slubenom listu RCGbr. 38/2005 od 24.06.2005 i 45/2005,
Podgorica.
Vlada Republike Crne Gore (2006): Uredba o usvajanju Zakona o
organskoj poljoprivredi. Podgorica
3.1 Principi organskog uzgoja ivotinja

Principi organskog uzgoja ivotinja imaju za cilj da obezbijede uslove za
ivotinje kojima se na najadekvatniji nain odraava njihovo prirodno ponaanje.
Ovi principi su definisani u detaljnim pravilima za uzgoj ivotinja. Najznaajniji
principi su sljedei:
potreban je period prelaska da bi se obezbijedilo adekvatno vrijeme izmeu
konvencionalne i organske proizvodnje;
porijeklo stone hrane treba da bude uglavnom sa same farme, uz
obezbjeenje ciklusa hranljivih sastojaka i organskog ubrenja sa farme;
uzgoj i kupovina ivotinja je uglavnom sa organskih farmi ili svoje farme;
smjetaj i slobodan prostor za uzgoj ivotinja treba da odraava posebne
prirodne potrebe ivotinja,naroito drutveno ponaanje stada ivotinja;
zdravlje ivotinja se zasniva na dobrom uzgoju ivotinja potrebno je
dokumentovati medicinske tretmane.
3.1.1 Period prelaska

Period prelaska treba da bude najmanje (Pravilnik o organskoj poljoprivredi):
Dvanaest mjeseci za konje i goveda namijenjena za proizvodnju mesa, a
u svim drugim sluajevima, najmanje tri etvrtine njihovog dotadanjeg
ivtnog vijeka;
est mjeseci za male preivare;
etiri mjeseca za svinje;
tri mjeseca za ivotinje za proizvodnju mlijeka;
Deset sedmica za ivinu za proizvodnju mesa, pod uslovom da su pri
nabavci bila mlaa od tri dana i
est sedmica za ivinu za proizvodnju jaja.
U tom periodu ivotinje i ivotinjski proizvodi se mogu prodavati jedino sa
oznakom u prelasku ili na konvencionalnom tritu.
3.1.2 Ishrana stoke

Potrebna je ravnotea izmeu proizvodnje stone hrane i ivotinja na farmi da
bi se obezbijedili neophodni hranljivi sastojci i potrebno je obezbijediti organska
ubriva za biljnu proizvodnju da bi se omoguila plodnost zemljita.
Proizvodnja stone hrane za ivotinje je integralni dio organske poljoprivrede.
Intenzitet proizvodnje stone hrane za ivotinje kod organske poljoprivrede
je nii u poreenju sa konvencionalnom farmom, te se mali broj ivotnjskih
jedinica po hektaru moe prehraniti. To se ne primjenjuje na ekstenzivan ili
tradicionalan nain poljoprivrede.
Pravilnik opisuje maksimalan broj ivotinja po ha, to je ekvivalent od 170 kg
N/ha/godina.
76
77
Tabela 3-1: Broj ivotinja po hektaru

jedinica/
ha
klasa ili vrsta
jedinica/
ha
Konji preko 6 mjeseci starosti
zeice za odgoj
100
Telad za tov
ovce
13.3
Ostala goveda mlaa od 1 godine
koze
13.3
Muka goveda od 1-2 godine
3.3
prasad
74
enska goveda od 1-2 godine
3.3
krmae
6.5
prasad za tov
14
Priplodne junice
2.5
ostale kategorije
svinja
14
Junice za tov
2.5
kokoke
580
Muzne krave
kvoke
230
Izluene muzne krave
Ostale kategorije krava
2.5
klasa ili vrsta
Muka goveda od 2 godine i starije
Organska stona hrana uglavnom iz svoje proizvodnje i/ili

sa sertifikovane organske proizvodnje
Organska stona hrana sa svoje farme ili sa drugih sertifikovanih farmi
je preduslov, sa veoma ogranienom upotrebom nesertifikovane ili
konvencionalne hrane, ak moe biti od ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje.
Kupovina iz konvencionalne proizvodnje je veoma ograniena, ako ne i u
potpunosti zabranjena.
Pristup hrani i vodi po itav dan (idealno)

Visoko-produktivne ivotinje (ak i u OP) treba da imaju pristup svjeoj vodi i
hrani u svako doba dana, kad god ele. Farmer mora to da obezbijedi. Vezivanje
ivotinja je dozvoljeno jedino kod malih gazdinstava.
Sl. 3-1: Govedo vezano u tamnoj tali i moderna (organska) farma
Skladitenje stone hrane i itarica

Farmer mora da povede rauna da organska stona hrana bude skladitena pod
uslovima koji spreavaju bilo kakvo zagaenje polutanima, insektima, gljivama i
da odri najvei mogui nivo hranljivih sastojaka.
Panja !
Korienje planinskih panjaka koji nisu tretirani vjetakim ubrivima je
mogue ak i ako ivotinje iz konvencionalnih ili tradicionalnih farmi
dijele isti panjak.
Kupovina stone hrane koja nije organski sertifikovana je mogua jedino
u manjem obimu i uz odobrenje odgovornog sertifikacionog tijela (vidjeti
pravilnik).
Zabranjena je primjena bilo kakvih vjetakih supstanci kao to su hormoni
za poveanje uinka ivotinja.
Stona hrana od genetski modifikovanih usjeva u sutini nije dozvoljena.
Nenamjerna kontaminacija je dozvoljena do 1%.
78
79
3.1.3 Uzgoj i kupovina ivotinja

Za ivotinje u organskoj poljoprivredi preferiraju se lokalne sorte koje su
najbolje prilagoene prirodnim uslovima podruja u kojem se dre. Ipak, iz
ekonomskih razloga je dozvoljena nabavka produktivnijih sorti ukoliko prirodni
uslovi to dozvoljavaju. Upotreba genetski modifikovanih organizama je stogo
zabranjena (detalji u Pravilniku o stoarstvu).
3.1.4 Zdravlje ivotinja

Princip organske poljoprivrede je da se obezbijede zdrave ivotinje na osnovu
prevencije, odabira ivotinja koje su prikladne za prirodne uslove, pruanja
dobre stoarske prakse, umjerene ishrane orijentisane genetskom potencijalu i
odgovarajuim uslovima smjetaja i opte dobrobiti za ivotinje.
U sluaju da se ivotinja razboli i da joj je potrebna terapija, prirodni proizvodi
se koriste prije upotrebe alopatskih medicinskih proizvoda. Antibiotici se
koriste jedino pod nadzorom veterinara. Nakon primjene alopatskih lijekova,
proizvodi tretirane ivotinje se ne prodaju kao organski proizvodi neko vrijeme.
3.1.5 Smjetaj ivotinja

Smjetajni i slobodni objekti moraju da potuju prirodno ponaanje ivotinja.
tale moraju da odgovaraju kategoriji ivotinje vezano za tip, veliinu, broj,
starost ivotinje, sistem uzgoja, sistem ishrane i skladitenje stone hrane i
proizvoda koje proizvodi ivotinja. Takoe se moraju uzeti u obzir geografska
lokacija i klimatski faktori. U ovom poglavlju e se govoriti o principima za tale,
uslovima uzgoja, ishrani, mue krava, ovaca i koza.
Detaljna pravila daju smjernice za izgradnju zgrada i ostalih objekata koji se
koriste za ivotinje. Sljedea tabela pokazuje brojke za goveda, konje, ovce i koze.
Tabela 3-2: Smjernice za izgradnju zgrada i ostalih objekata koji se koriste za

ivotinje (Izvor: Vlada Republike Crne Gore, 2005: Pravilnik o metodama organske
stoarske proizvodnje)
do 100
Goveda i konji do 200
za uzgoj i tov do 350
preko 350
Unutranje povrine
(dostupne
ivotinjama)
m2/grlo
1.5
2.5
4.0
5.0 ili1 m2/kg
1.1
1.9
3.0
3.7 ili 0.75 m2/100 kg
Muzne krave
4.5
Ovce i koze
1.5 ovca/koza
0.35 jagnje/jare
2.5
0.5 jagnje/jare
Minimum
ive vage
kg
Vanjske povrine
(povrine za kretanje, bez
panjaka) m2/grlo
Vanjske povrine se mogu smanjiti ukoliko ivotinja ima pristup panjaku

tokom ljeta i redovno kretanje napolju tokom zime. Tokom zime je skladite
stajnjaka direktno uz smjetajne objekte. Stajnjak je znaajan izvor azota za
biljnu proizvodnju u organskoj poljoprivredi.
Skladitenje koje onemoguava curenje azota i zagaenje ivotne sredine
je od sutinskog znaaja za ciklus azota i hranljivih sastojaka u organskoj
poljoprivredi.
3.2 Planiranje prelaska mljekarske farme

Prelazak za sistem proizvodnje sa niskim inputima u udaljenim planinskim
podruijima nije komplikovan, kako smo gore pokazali.
Neke neophodne izmjene u cilju poboljanja produktivnosti farmi uopte, a
naroito za OP su dolje navedene.
80
81
Smjetaj za stoku treba da bude dizajniran tako da je manje intenzivan u

pogledu rada, a da u isto vrijeme potuje standarde prijateljskog smjetaja za
ivotinje u OP.
Higijena mlijeka treba da bude poboljana i potrebno je uvesti sistem hlaenja.
Skladitenje i tretman stajnjaka i osoke na farmi treba da bude unaprijeen da
bi azot bio na raspolaganje za njivu (sjetite se da je cijena azota najmanje 2,50
EUR u OP); programi zatite ivotne sredine koji se odnose na direktivu o
azotu e pruiti podrku farmerima radi obezbjeenja skladita za stajnjak.
Distribucija stajnjaka na zemljite bi se mogla poboljati novim rasprivaima
stajnjaka koji mogu da utede dosta rada, u isto vrijeme ostavljajui vie
vremena za produktivne aktivnosti na farmi.
Naprednije rase ivotinja bi mogle znaajno da poboljaju proizvodnju mlijeka.
Kvalitet zimske stone hrane treba da se pobolja sa postojeim tehnikama ili
sa uvoenjem novih tehnika, npr. Silae, kao to i proizvodnju visokokvalitetne
stone hrane treba uzeti u obzir prilikom planiranja plodoreda.
3.2.1 Investicija za skladitenje stajnjaka i osoke

Najznaajnija stavka uspjene organske poljoprivrede je da se na najbolji nain
iskoristi azot iz organskog ubriva proizvedenog na farmi. Trokovi proizvodnje
jednog kg azota iz leguminoza (npr. lucerka) su procijenjeni na izmeu 2,00 i
5,00 (Redelberger 2004). P2O5 i K2O treba takoe procijeniti. Zajedno se
vrijednost stajnjaka stoke moe ocijeniti na prosjek od 40 po toni. Bilo koji
gubici nastali zbog oticanja kotaju farmere dosta novca.
Tabela 3-3: vrijednost organskog stonog stajnjaka
ubrivo
(stoni stajnjak)
Sadraj
kg/t
Aktivna
supstanca %
Cijena /kg
Cijena
/t
7,6
66%
3,0
15,0
P2O5
8,5
100%
1,8
15,3
K2O
8,4
100%
1,0
8,4
Vrijednost organskog ubriva
38,7
Trokovi rasprivanja
6,0
Ukupni trokovi organskog ubriva na njivi
44,7
Prosjena krava od 600 kg ive vage proizvodi oko 10 t stajnjaka tokom godine.
To znai da krava svake godine proizvede stajnjak u vrijednosti od 400 . Tabela
1-22 daje pregled proizvodnje stajnjaka ili osoke od stoke, svinja i kokoki.
Tabela 3-4: Koliina stajnjaka i osoke od razliitih ivotinja sa farme
Muzna krava
t/godina
Stajnjak (22% DM)
10,0
m3/godina
Osoka (2% DM)
12,0
Osoka (7,5% DM)
26,0
Svinje (tovne)
t/godina
Stajnjak (22% DM)
0,8
m3/godina
Osoka (2% DM)
1,0
Osoka (7,5% DM)
2,0
Kokoke
t/godina
Stajnjak (48% DM)
0,027
Po 100 ivotinja
2,7
Veoma esto na ovako malim gazdinstvima, upravo loe i neadekvatno

skladitenje stajnjaka uzrokuje curenje ubriva u ivotnu sredinu. U najgorem
sluaju, to moe da uzrokuje zagaenje pitke vode bakterijama povrinskih voda
ili potoka.
82
83
Ukoliko se propisi EU o azotu sprovedu u Crnoj Gori u budunosti, farmeri e

morati da investiraju u adekvatno skladitenje osoke i stajnjaka. Ova investicija
e smanjiti potencijalno zagaenje, a u isto vrijeme e sauvati dosta novca zbog
manjih gubitaka ubriva.
Slika 3-2: Slika curenja osoke iz svinjca i gomila stajnjaka
3.2.2 Investicije u mala gazdinstva radi

poboljanja stoarstva
Stare tradicionalne tale za stoku treba poboljati i potrebno je obezbijediti

skladitenje stajnjaka. Korienje ovih starih zgrada moe biti ekonomino
za odreenu veliinu farme. Izgradnja i prilagoavanje uslova smjetaja su
krucijalne promjene koje treba poboljati kod mnogih manjih i tradicionalnih
farmi radi prelaska na organsku poljoprivredu. Da bi se ispotovali minimalni
standardi organske poljoprivrede, starim zgradama je potrebno odreeno
prilagoavanje koje u veini sluajeva nije preskupo. Nove zgrade treba da budu
osmiljene u skladu sa relevantnim propisima i da pruaju neophodni potencijal
za dalji razvoj.
Zgrade za ivotinje moraju da zadovolje potrebe za kretanjem, hranjenjem i
odmorom ivotinja. Prostor za upravljanje se koristi radi kontolisanja ivotinja
i za ishranu. Kod mnogih novih zgrada na farmi, prostor za hranjenje i prostor
za odmor su odvojeni. Liegeboxen za krave se esto koristi da bi se obezbijedio
suv i zdrav prostor za odmor.
Sl. 3-3: Tradicionalna tala za krave i neadekvatno skladitenje stalnjaka
Stare zgrade koje su gore prikazane se mogu lako upotrijebiti u svrhu organske
poljoprivrede, s tim da se vie svjetlosti obezbijedi upotrebom plastinih vrata.
ak bi bilo i praktinije da ima produetak ispred stare zgrade koji bi se koristio
za hranjenje. Stara zgrada bi se mogla koristiti za Liegeboxen. ivotinje bi se
tada slobodno kretale i sve vrijeme bi imale pristup svjeoj vodi.
Cow
Cow
6m
Cow
Cow
3.5m
Tradicionalni objekat
84
85
Ovaj produetak bi imao znaajne pratee efekte. Rad farmera bi se smanjio

u velikoj mjeri i proizvodnja mlijeka bi se vjerovatno poveala zbog boljeg
smjetaja i uslova hranjenja. Troak investicije bi se amortizovao u kratkom
vremenskom roku.
Ukoliko e se farma iriti, onda su neophodne investicije u modernije objekte.
3.2.3 Investicije za smjetaj ivotinja i tehnike

mue za budue moderne organske farme
Smjetaj ivotinja i tehnike mue e se morati unaprijediti u budunosti,

ne samo iz sanitarnih razloga, ve i iz razloga vee profitabilnosti i manjeg
intenziteta rada.
Sljedea tabela iz poglavlja o tehnikim inovacijama na impresivan nain
ilustruje potencijal utede rada kroz investicije (vidi tabelu 4-23).
Tabela 3-5: Radna snaga za kravu i jednu godinu u mljekarskoj farmi sa razliitom
tehnikom opremom (Kuemmel 2005)
Sistem uzgoja stoke (broj
farmi u anketi)
broj krava
(min-max)
sati/krava/godina
(min-max of 80%)
tala sa vezanjem i sa
mainom za muu (16)
31 (15 60)
64 (54-82)
slobodna tala sa
odjeljkom za muu (45)
63 (25-193)
43 (29-63)
slobodna tala sa mainom

za muu (4)
93 (74-110)
16 (14-16)
Ovaj tip investicije moda nije ekonomski isplativ za veoma male farme, ali ak
i sa malim brojem govedi od 10, uteda u radu, poboljanje prinosa i kvaliteta
mlijeka su ogromne. Dokle god investicija ima dobar odnos trokova /profita,
ona je vrijedna ulaganja.
Neke od tradicionalnih zgrada za ivotinje ne ispunjavaju organske standarde

smjetaja prijateljskog za ivotinje (vidi sliku dolje). Ali uz male izmjene (npr.
staklena vrata) u kombinaciji sa dugom sezonom ispae i redovnog, slobodnog
kretanja ak i u vrijeme zime, postojei smjetaj za ivotinje moe lako i sa malo
investicija da se pobolja.
Sl. 3-5: Zgrada na farmi koja ima veliki potencijal za dalja unapreenja
ak i male mljekarske farme mogu lako da optimizuju svoje tehnike ukoliko na

pravi nain investiraju. Jedan primjer iz Crne Gore objanjava kako razliito
planiranje i malo vie (ili razliitih) investicija moe da pobolja postojeu talu
za goveda.
Prikazana tala za goveda (vidi sliku 4-3) je izgraena u poslednjih 5 godina
uz vea poboljanja u poreenju sa gore navedenim tradicionalnim nainom
dranja stoke. Dvospratna zgrada obezbjeuje smjetaj za stoku na prvom
spratu i skladite za sijeno i slamu na gorenjem spratu. Dvospratna zgrada je
veoma skupa i uglavnom se koristi na mjestima gdje je prostor za zgradu veoma
ogranien (vidi sliku 4-4).
Osnovna ideja modernog smjetaja prijateljskog za ivotinje prua mogunost
ivotinjama da se slobodno kreu. Uz slobodno kretanje krava ide i odvajanje
funkcija tale u vezi sa muom, hranjenjem i odmaranjem.
Sljedea slika daje ideju kako se zgrada farme moe prilagoditi uz male
investicije, ne samo da bi pruala smjetaj koji je vie prijateljski za ivotinje,
86
Goveda vole da budu napolju ljeti ili

zimi naroito u klimi nieg dijela Crne
Gore. Ali ak i u planinama, tale mogu
biti hladne. Temperature od minus 20
stepeni celzijusa ne kode govedima
ukoliko se dre suva u sklonitima i uz
neku toplu prostirku od slame, piljevine
ili na gumi.
krava koja
se teli
krava
krava
svinje
svinje
krava
krava
telad
krava
15m
nego da bi i utedila dosta tekog rada na

ienju i hranjenju. Radi se o dodavanju
produetka za hranjenje i otvaranju
zidova na obje strane zgrade, da bi se
osoka lake mogla odgurati na krajeve
zgrade radi skladitenja.
provizorno sladite
za ubrivo
87
krava
krava
krava
stona
hrana
krava
8m
Uz gore navedene izmjene, rad za 16

krava e vjerovatno biti manji nego za
8 krava koje se trenutno dre. Ovo produenje i skladite za stajnjak e pruiti
odline mogunosti da se proiri biznis na farmi, naroito za proizvodnju
drugih usjeva i/ili povra.
Iz razloga to e vezanje krava biti dozvoljeno jedino za izuzetno male farme,
investicija u smjetaj prijateljski za ivotinje sa slobodnim kretanjem ivotinja e
biti obavezna za organske farme koje ele da postanu vee.
Investicije bi trebalo uvijek dizajnirati za dalja proirenja. Budue mljekarske
farme se nee finansirati javnim sredstvima osim ako se ne investira u broj krava
koje e ostvari dovoljnu dobit za domasnstvo na farmi. To se primjenjuje na isti
nain za organske farme.
Poprilino jeftin tandem prostor za muu e smanjiti radno optereenje, a u
isto vrijeme poboljati higijenu mlijeka.

Novo skladite za vrsti stajnjak
i/ili rezervoar za teni rastvor
Postojei objekat
junad
Slobodno kretanje
telad
Pravac kretanja stajnjaka/

tenog rastvora
Odmaranje
Hranjenje - proirenje
Prostor za odmor krava
(konformni bosevi)
hlaenje
mlijeka
Mua dvije
krave istovremeno
mua
Postojei objekat sa dodatnim:

- skladitem za stajnjak
- proirenjem za ishranu krava
- dijelom za muu
- prostorom za slobodno kretanje krava
Ishrana ispod proirenja

(hladno)
ienje tenog rastvora
ienje tenog rastvora
Ishrana
Sl. 1-5: Tlocrt i prednji prikaz postojee zgrade uz primjer dodataka za hranjenje za oko 16 krava
88
89
Sl. 3-8: Telad u grupama i pojedinim boksovima na organskoj farmi
Najvanije je da se tokom ovog perioda naroito dizajnira zgrada na nain da se

ona lako moe prilagoditi bilo kojoj novoj situaciji, sa malo pogrenih investicija.
Gore navedena tala se moe lako prilagoditi jedino za upotrebu mlade govedi
uz novu talu za krave koja ima dodatak za hranjenje za najmanje 40 krava (vidi
sliku 1-6).
Prelazak na organsku poljoprivredu veoma esto je povezan sa velikom odlukom
vezanom za budunost farme, naroito kada su u pitanju vee investicije, odnos
trokova i benefita.
Telad treba drati u grupama. Jedino prvih nekoliko sedmica, telad se dre u
odvojenim boksevima. Odobren nain za zdravu telad su plastini boksovi na
otvorenom gdje imaju svje vazduh , to pomae smanjenju infekcija kod teladi.
Uvod
Thomas Wehinger
Ekonomije organske i konvecionalne poljoprivrede u sutini

slijede ista pravila. Obraun profita farme, analize mari,
obraun prihoda, fiksnih i varijabilnih trokova, uopteno
trokova poslovanja svi ovi pojmovi se primjenjuju na isti nain
u organskoj i konvencionalnoj poljoprivredi.
Postoje zaista neke sutinske razlike koje ekonomsku analizu
organskog uzgoja ini komplikovanijom. Proizvodnja organske
farme moe biti diversifikovana razliitim usjevima koji se koriste
za odrivi plodored i radi unapreenja plodnosti tla. Obraun
trokova upotrebe inputa iz svoje proizvodnje, npr. stone hrane,
stajnjaka i polugotovih proizvoda moe da bude izazov.
Obrazovni ciljevi
Ekonomija organske
poljoprivrede
italac e:
Unaprijediti znanje o razlikama izmeu ekonomskih uinaka
organskog, konvencionalnog ili/i tradicionalnog sistema uzgoja;
Moi da obrauna postojei profit farme i da ga uporedi sa
profitom budue farme na osnovu planova za unapreenje
ekonomskih uinaka farme;
poveati svoju sposobnost da obrauna odreena ekonomska
pitanja vezano za profit farme, tj. analizu mare, godinje
trokove investicija;
poveati podrku i savjete za farmere koji su zainteresovani za
prelazak na organsku poljoprivredu na njihovim gazdinstvima.
90
Preporuena
literatura
Sadraj
91
1. Ekonomski uinak i razlika izmeu konvencionalne i organske

proizvodnje
2. Razlika u ekonomskim uincima organske farme
3. Implikacije organske poljoprivrede na ekonomiju Crne Gore
4. Obraun profita farme
5. Prelazak na organsku poljoprivredu sa ekonomske take gledita
Redelberger, H. (ed) (2004): Management-Handbuch fr die
kologische Landwirtschaft. Verfahren Kostenrechnung
Baulsungen. KTBL, Darmstadt.
Schmidt, R. and U. Kble (2009): Reference figures for organic
farming inspections. Association for Technology and Structures
in Agriculture e.V. (KTBL), Darmstadt.
Dalton, T. et. Al. (2005): Cost and Returns to Organic Dairy
Farming in Maine and Vermont for 2004. University of Maine,
Department of Resource Economics and Policy Staff Paper,
Maine.
Kada posmatramo ekonomiju OP, prvi korak je da se odlui o namjeri bilo koje
kalkulacije. Svaka ekonomska analiza slui za potrebe informisanja ili donoenje
odluka u okviru poljoprivrednog poslovanja. Osnova za bilo koju posebnu
kalkulaciju na farmi mora da bude zasnovana na dobroj bazi podataka. Obino
se ti podaci mogu dobiti iz knjigovodstvenih podataka. Ukoliko na farmi nisu na
raspolaganju takvi podaci, onda ete se moda morati osloniti na druge podatke,
koje ete morati da prikupite za odreeno ekonomsko pitanje.
Informacije o ekonomskom uinku farme su potrebne za bilo koji proces
donoenja odluka koje se tiu budunosti farme, bilo kratkoronog planiranja za
samo sljedeu sezonu uzgoja ili za dugorone investicione odluke.
Farmer/ preduzetnik se moe samo djelimino osloniti na svoje iskustvo.
Za bitne odluke farmer mora da posjeduje valjane informacije o svojoj farmi

i njenim ekonomskim uincima. Ukoliko je farmeru potreban kredit za
finansiranje investicija, potrebno je da banci obezbijedi ekonomske iznose ili
biznis plan za svoju farmu.
Iz razloga planiranja, obraun se moe povezati sa optimizacijom postojee
farme uz efikasniju upotrebu raspoloivih resursa i poveanja profita farme
sa druge strane. Pored toga, obraun moe da poslui za donoenje odluka o
uvoenju novog proizvoda ili nove proizvodne metode.
Ekonomske brojke su potrebne iz nekoliko razloga, npr. :
knjigovodstvo, jer se farma obavezuje poreskim zakonima;
Informacije o ekonomskim uincima postojeeg biznisa;
planiranje buduih rezultata biznisa.
Prije nego to se pree na detaljnu ekonomsku analizu organske poljoprivrede,
potrebno je sagledati rezultate organske i konvencionalne farme. Na osnovu
iskustava sa organskih farmi u Njemakoj mogu se donijeti odreeni zakljuci,
koji se zatim mogu prilagoditi odreenim situacijama u Crnoj Gori.
to se tie ekonomskih uinaka farmi, vezano za prelazak na organsku
proizvodnju, postoje tri mogua razvojna puta koji se moraju razgraniiti:
tradicionalni
konvencionalni
organski
Odabrani put budueg razvoja farme se zasniva na procesu donoenja odluka
farmera koji eli da obezbijedi dugoronu odrivu dobit farme na period od oko
10 do 20 godina.
Potrebno je uzeti u obzir vremenski okvir jer je veoma esto poboljanje
ekonomskih uinaka gazdinstva direktno povezano sa skupim investicijama,
bilo u nove maine za koje je potreban period amortizacije do 10 godina (npr.
traktor) ili do 20 godina ili ak vie za zgrade.
92
93
Prilikom odabira budueg razvojnog puta gazdinstva, potrebno je uzeti u obzir

jo jedan znaajan aspekt, poludefinisane korake ekonomskih rezultata farme.
Pristup poludefinisanih koraka ekononomije farme uzima u obzir injenicu
da poljoprivredna proizvodnja prati pravilo da postojei resursi (npr. prirodni
resursi, radna snaga i kapital (npr. zemljite, zgrade i maine)) treba da budu
produktivno iskorieni sve dok trokovi inputa ne budu jednaki sa cijenom
krajnjeg proizvoda (npr. dok trokovi za koncentrat koji je potreban za jedan,
posljednji kilogram mlijeka krave muzare ne bude jednak cijeni mlijeka).
Sljedea kalkulacija ilustruje osnovno pravilo ekonomije:
krava daje 5000 kg mlijeka (uz genetski potencijal za 5500 kg mlijeka);
ukoliko trokovi za koncentrat (npr. 2 kg penice) iznose 0,30 EUR, prihod
za krajnji proizvod (1 kg mlijeka) takoe treba da bude 0,30 EUR;
ukoliko je cijena za 1 kg mlijeka ispod 0,30 EUR onda nije razumno davati
koncentrat kravi;
ukoliko je cijena za 1 kg mlijeka iznad 0,30 EUR onda je razumno davati
koncentrat kravi.
Osnovno pravilo intenziteta proizvodnje nas vodi ka osnovnoj pretpostavci da
ukoliko farmer ulae u proizvodnju (npr. radnu snagu, zemljite, maine, zgrade)
stvarajui fiksne trokove, onda e morati da koristi maksimalan potencijal
svojih resursa, gdje e trokovi za posljednju jedinicu inputa biti jednaki cijeni
krajnje proizvodne jedinice. Time se stvara otimalan odnos trokova-profita.
Ovo osnovno ekonomsko pravilo ima odreene implikacije na ekonomiju
gazdinstva i direktno je povezano sa procesom donoenja odluka farmera koji
je zainteresovan za promjene u svom proizvodnom sistemu. Svaki farmer, bilo
u tradicionalnoj, konvencionalnoj ili organskoj proizvodnji, trebalo bi da povea
odreene ekonomske uinke svog gazdinstva u skladu sa ovim pravilom.
Ukoliko odlui da ne iskoristi u potpunosti proizvodni potencijal svojih resursa,
onda je ta odluka zasnovana na nekim drugim razlozima ili vrijednostima, a
ne na ekonomskim razlozima. Na taj nain, dobrovoljno ili zbog nedostatka
mogunosti, nee valorizovati puni potencijal svojih resursa, te e stoga smanjiti

svoj profit.
U sljedeim poglavljima je veoma bitna ova pretpostavka o ekonomskom
pristupu i kalkulacijama, jer razvojni put tipine tradicionalne farme u Crnoj
Gori treba da bude razgranien po sljedeem.
Tipinu tradicionalnu farmu karakterie upotreba postojeih resursa na
poluproduktivan nain, zbog nedostatka kompetencija ili mogunosti ili
jednostavno finansijskih sredstava. Proizvodni potencijal se ne koristi u
potpunosti. Prema tome, tradicionalni poljoprivredni sistem karakteriu loe
zgrade za ivotinje i uzgoj stoke, mala upotreba ili nedostatak upotrebe inputa
kao to su ubriva, sertifikovanih sjemena, pesticida ili novih tehnologija.
Ukoliko farmer ne moe ili ne eli da pobolja produktivnost, onda on ne koristi
u potpunosti potencijal svojih resursa i stoga umanjuje svoj profit.
Konvencionalna farma bi poveala svoju proizvodnju valorizujui potpun
potencijal svojih resursa, koristei sve neophodne inpute (npr. ubriva, pesticide)
sve dok se gore spomenuti odnos trokova-profita ne postigne. To, naravno,
treba da bude u skladu sa postojeim pravilima i zakonima u toj dravi (u
Evropi se to zove Dobri uslovi poljoprivrede i zatite ivotne sredine GAEC).
Ukoliko ne bude pratio odnos trokova-profita onda e smanjiti svoj potencijalni
profit.
Organska farma dobrovoljno primjenjuje pravila organske poljoprivrede koja
su definisana odnosnim zakonima i propisima. Potujui ta pravila iskoristie
se maksimalan potencijal svojih resursa, primjenjujui nove tehnologije, tehnike
uzgoja stoke, organska sjemena, organske pesticide, itd, koji su dozvoljeni u
organskom proizvodnom sistemu. Ukoliko ne bude u potpunosti pratio pravilo
odnosa trokova-profita, onda e smanjiti svoj potencijalni profit.
U vezi sa ekonomskim uincima gazdinstva ne mogu se uzeti bilo koji drugi
razlozi osim ekonomski, iako oni mogu biti znaajni za preduzetnika.
94
95
4.1. Ekonomski uinak i razlika izmedju
konvencionalne i organske proizvodnje
Jedno od najveih pitanja vezano za organsku proizvodnju su ekonomski uinci

organskih farmi u poreenju sa konvencionalnim farmama. Problem kod ovog
poreenja je metodoloki pristup. Najadekvatniji pristup bi bio da se uporedi
postojea konvencionalna farma sa situacijom gdje se nekoliko godina vri organska proizodnja. Ovaj pristup nije veoma praktian.
Adekvatniji nain poreenja ekonomije organske i konvencionalne proizvodnje
je da se sagledaju razlike izmeu farmi slinih po pitanju resursa, mogunostima
proizvodnje na odreenom zemljitu i ostalim proizvodnim jedinicama, npr.
broju krava na farmi.
eur/
osoba
24.000
22.000
20.000
18.000
16.000
14.000
12.000
godina 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
Sl. 4-1: Profit konvencionalnih i organskih farmi u Njemakoj (1995-2006)
Izvor: Nieberg und Offermann (2007)
Njemaka vlada je uspostavila bazu podataka farmi koja se redovno ocjenjuje

da bi se ispitali njihovi ekonomski uinci. Sljedea tabela o profitu (u EUR po
osobi) organskih farmi u poreenju sa slinim konvencionalnim farmama u
Njemakoj u periodu od 1995. do 2006. godine pokazuje da su od 2000. godine
pa na dalje, organski proizvoai imali blagi porast profita u odnosu na njihove
konvencionalne kolege. Do 2000. godine profit je bio gotovo jednak. Nekada je
profit organskih farmera bio vei, a nekada manji u odnosu na konvencionalne
farmere. Prema tome, organska proizvodnja se ne moe generalno opisati kao
profitabilnija u odnosu na konvencionalnu. Potrebno je detaljnije sagledati analize da bi se dolo do pravih zakljuaka.
Iznosi iz ovog grafikona e objasniti odreene razlike koje su nastale zbog
razliite proizvodne prakse.
U sljedeim tabelama porede se iznosi sa konvencionalnih i organskih farmi
vezano za biljnu proizvodnju i stoarsku proizvodnju. To ne znai da farme
izriito proizvode stoku ili biljke.
Veina farmi su mjeovite farme sa fokusom na biljnu ili ivotinjsku
proizvodnju. Obino farmeri imaju vie od 50% svog profita ili obrta bilo od
stone ili biljne proizvodnje.
Primjer farmi se zasniva na 76 organskih i 282 konvencionalnih farmi. Za
stoarsku proizvodnju je analizirano 185 organskih i 352 konvencionalnih
farmi. Brojke vezane za veliinu farmi i pokazatelje produktivnosti pokazuju da
su uporeene farme veoma sline (vidi tabelu 4-1).
96
97
Tabela 4-1: Iznosi koji karakteriu razliku izmeu organskih i konvencionalnih

farmi u Njemakoj
Indikator
jedinica
biljna proizvodnja
org.
stona proizvodnja
konv.
org.
konv.
jedinica radne snage (1) JRS
2,3
1,8
1,6
porodina radna snaga
1,2
1,4
1,5
1,5
radna snaga po hektaru JRS/100 ha 1,5
1,1
2,6
2,1
itarice
stona hrana na
obradivom zemljitu
rezerve (2)
ha
72,8
89,1
10,9
14,5
ha
22,2
1,1
10,5
4,6
ha
4,9
11,8
0,3
2,5
muzne krave (3)
JS/100 ha
45
40
junad
JS/100 ha
26
35,2
JRS
(1) Jedinica radne snage = JRS

(2) Konvencionalni farmeri moraju da ostave oko 10% obradivog zemljita
organski proizvoai manje jer oni proizvode stonu hranu ili leguminoze na
obradivom zemljitu.
(3) Jednica stoke = JS
Detaljniji iznosi su dati u tabeli 4-2.
Tabela 4-2: Poreenje organskih i konvencionalnih farmi (primjer iz Njemake)
Poljoprivredni
resursi
Biljna proizvodnja
org.
farme
br.
76
veliina farmi
br. itarica 106,00
konv.
Stona
proizvodnja
org.
konv.
282
185
352
105,80
60,90
60,90
poljopri-vredno
zemljite
ha
156
157
77
78
obradivo zemljite
ha
138
146
26
31
panjaci
ha
19
11
51
47
poka-zatelji produktivnosti
/ha
714
711
569
564
RS
2,3
1,8
2,0
1,6
RS
1,2
1,4
1,5
1,5
RS/100
ha
1,5
1,1
2,6
2,1
radna snaga
porodina radna
snaga
radna snaga po
hektaru
Korienje
obradivog zemljita
Biljna proizvodnja
Stona proizvodnja
org.
konv.
org.
konv.
itarice, kukuruz
ha
72,8
89,1
10,9
14,5
uljarice, proteinske
biljke
ha
18,8
24,8
1,0
1,7
krompir
ha
4,8
4,2
0,3
0,1
eerna repa
ha
1,1
6,9
0,0
0,1
silani kukuruz
ha
0,3
1,9
1,4
6,5
krmno bilje
ha
22,2
1,1
10,5
4,6
ostavljeno
ha
4,9
11,8
0,3
2,5
Stona proizvodnja
Biljna proizvodnja Stona proizvodnja

org.
konv.
org.
konv.
goveda
jed./100 ha
8,9
6,0
95,5
94,0
muzne krave
jed./100 ha
0,2
0,5
45,0
40,0
junad
jed./100 ha
3,1
2,6
26,0
35,2
98
99
svinje
jed./100 ha
3,6
15,2
0,4
1,4
ivina
jed./100 ha
0,6
0,8
0,2
0,2
Neki od najznaajnijih iznosa koji se tiu ekonomije organske proizvodnje su

dati u sljedeoj tabeli. Prinosi i cijene sa organskih i konvencionalnih farmi
se znaajno razlikuju. Dok su prinosi na organskim farmama mnogo nii
od prinosa na konvencionalnim farmama, cijenu su suprotne, mnogo vee u
organskoj proizvodnji u poreenju sa konvencionalnom proizvodnjom (vidi
tabelu 4-3).
Tabela 4-3: Prinosi i cijene na organskim i konvencionalnim farmama
Prinosi
Biljna proizvodnja
Stona proizvodnja
org.
konv.
org.
konv.
penica
dt/ha
35
72
37
63
ra
dt/ha
24
53
30
51
jeam
dt/ha
21
62
34
54
sjeme od repice
dt/ha
12
37
34
krompir
dt/ha
214
358
166
232
eerna repa
dt/ha
597
562
576
600
proizvodnja mlijeka/ kravi
kg/ kravi 4.102
6.209
5.871 6.679
mlada prasad (roena)
prasadi
/ krm
18
13
Cijene
11
15
Biljna proizvodnja Stona proizvodnja

org.
konv.
org.
konv.
penica
/dt
26
13
27
12
ra
/dt
20
11
22
10
jeam
/dt
20
11
26
11
sjeme od repice
/dt
46
24
41
23
krompir
/dt
44
14
43
18
eerna repa
/dt
proizvodnja mlijeka/ kravi
/dt
36
29
36
30
Pored prihoda ostvarenih za proizvode, subvencije za organske farme doprinose

u velikoj mjeri profitu organske farme i oko 150 /ha su vee od subvencija za
konvencionalne farmere. Subvencije ukljuuju jedinstveno plaanje po povrini
zbog nedostataka njemake poljoprivrede. Subvencije za organsku poljoprivredu
iznose u prosjeku 170 /ha po hektru obradive povrine i panjaka (vidi tabelu
4-4).
U 2007. godini, prosjeni prihodi organskih mlijekarskih farmi su bili u
prosjeku 100 /ha vei nego prihodi konvencionalnih kolega.
Trokovi sjemena su vei, a trokovi za ubrivo su nii kod organskih farmi
nego kod konvencionalnih farmi. Sve ukupno, trokovi materijala su 200 /
ha nii kod organske biljne proizvodnje sa 459 /ha u odnosu na 659 /ha
u konvencionalnoj proizvodnji. Kod organske stone proizvodnje, trokovi
materijala su za 88 /ha nii (587 /ha u odnosu na 675 /ha) nego kod
konvencionalne stone proizvodnje.
S obzirom da organske farme tee ka neporodinoj radnoj snazi, trokovi radne
snage su znaajno vei (166 /ha u odnosu na 39 /ha u biljnoj proizvodnji i
107 /ha u odnosu na 30 /ha u stonoj proizvodnji).
Ostali trokovi se malo razlikuju, npr. amortizacija zgrada i opreme, kao i ostali
trokovi (osiguranje, elektrina energija, itd.), u prosjeku su vei za 10% kod
organskih farmi.
100
101
Tabela 4-4: Prihodi i trokovi kod organskih i konvencionalnih farmi

Izvor: Meyer, 2008
Biljna proizvodnja
Stona
proizvodnja
org.
konv.
org.
konv.
prihodi (ukupno)
/ha
1.082
1.157
1.352
1.280
biljna proizvodnja
/ha
909
873
59
88
stona proizvodnja
/ha
117
215
1.207
1.126
od toga mlijeka
/ha
908
783
ostali prihodi
/ha
684
555
854
663
od toga subvencije
/ha
507
347
625
457
trokovi materijala
/ha
459
659
587
675
biljna proizvodnja
/ha
189
342
sjeme
/ha
124
65
27
25
ubrivo
/ha
17
138
61
pesticidi
/ha
124
28
stona proizvodnja
/ha
69
131
260
311
nabavka grla
/ha
28
75
39
55
itarice
/ha
29
41
130
163
radna snaga
/ha
166
39
107
30
amortizacija
/ha
186
168
294
268
graevinski objekti
/ha
31
25
80
65
tehnika oprema
/ha
134
126
167
154
ostali trokovi (struja,

/ha
popravke, osiguranje)
448
425
546
484
to se tie profita organskih i konvencionalnih farmi, najznaajaniji aspekt

je profit po porodinoj radnoj snazi, koji je u prosjeku za 8% vei kod
organske biljne proizvodnje sa 40.526 /JRS u odnosu na 37.558 /JRS kod
konvencionalnih farmi. Kod stone proizvodnje, kod organskih farmi je 28.109
/JRS, to je u prosjeku 22% vie nego kod konvencionalnih farmi, gdje iznosi
22.961 /JRS (vidi tabelu 4-5).
Tabela 4-5: Profit organskih i konvencionalnih farmi u Njemakoj
Jedinica mjere
Biljna proizvodnja
Stona proizvodnja
org.
konv.
org.
konv.
384
617
447
profit
/ha
profit po hektaru
/ha
435
profit po farmi
/farmi
68.066 60.233
47.685
34.678
profit po radnoj snazi
/RS
40.526 37.558
28.109
22.961
108%
122%
4.1 Razlike u ekonomskim rezultatima organskih

farmi kada se medjusobno uporede
Svaka farma treba da bude detaljno sagledana u odnosu na socijalan, ekonomski

i ekoloki aspekat, kao i u odnosu na kapacitet upravaljanja farmom (vidi
poglavlje 4).
Kod organskih farmi postoje velike razlike u njihovim ekonomskim uincima.
Da bi se naglasilo ovo pitanje, sljedei iznosi dobijeni uporeivanjem organskih
farmi u Njemakoj mogu da daju neke interesantne uvide. Tabela 4-6 opisuje
ekonomske uinke nekih od najuspjenijih farmera sa visokim prosjenim
profitom od 42,746 /JRS, srednjih sa 24,173 /JRS i niskoprofitnih farmi sa
11,635 /JRS.
102
103
S obzirom na to da ove brojke pokazuju prosjek jedne treine (33%) farmi sa

najniim, srednjim i najveim profitom, moemo zamisliti kako bi razlike bile
veekada bismo posmatrali 10% farmi sa najniim profitom i 10% farmi sa
najveim profitom.
Tabela 4-6: Poreenje ekonomskih rezultata organskih farmi u Njemakoj
Jedinica mjere
nizak
srednji
visok
33%
33%
33%
br.
111
118
118
itarice
42,10
56,20
125,40
ha
48
43
144
cijena zakuplj.
zemljita
/ha
128
132
136
poljoprivredno
zemljite
ha
70
65
188
oranice
ha
38
29
124
panjaci
ha
32
37
63
radne jedinice
JRS
1,7
1,8
3,2
porodine radne
jedinice
1,3
1,5
1,5
radna snaga po
hektaru
2,4
2,8
1,7
poljoprivredni resursi
farme
veliina farmi
zakupljeno zemljite
Jedinica mjere
nizak
srednji
visok
33%
33%
33%
prihodi (ukupno)
/ha
951
1.459
1.224
biljna proizvodnja
/ha
187
289
481
stona proizvodnja
/ha
641
1.050
658
od toga mlijeka
/ha
280
613
343
ostali prihodi
/ha
702
818
754
od toga subvencije
/ha
557
583
550
trokovi materijala
/ha
543
658
595
biljna proizvodnja
/ha
79
85
118
sjeme
/ha
44
52
75
ubrivo
/ha
11
10
10
pesticidi
/ha
stona proizvodnja
/ha
177
282
247
nabavka grla
/ha
47
54
79
itarice
/ha
82
155
116
radna snaga
/ha
110
87
171
amortizacija
/ha
233
314
194
ostali trokovi (struja,

popravke, osiguranje)
/ha
494
573
442
profit po hektaru
/ha
172
583
551
profit po farmi
/farmi
12.027
38.076
103.413
profit po radnoj jedinici
/LU
11.635
24.173
42.746
profit
104
105
Koji su razlozi ovako velikih razlika? Kada se pogleda tabela moe se

identifikovati prva od dvije najvanije brojke veliina farme u hektarima
sa 70 ha (niski profit) - 65 ha (srednji) - 188 ha (visok). Ali, zemljite koje
je na rasplaganju na farmi ne objanjava razliku izmeu niskoprofitnih i
visokoprofitnih farmi. Postoje takoe i druge znaajne brojke, kao to je
% obradive povrine u poreenju sa panjacima. Visokoprofitna grupa
organskih farmi ima u prosjeku 66% obradive povrine i 33 % panjaka, dok
niskoprofitna i srednjeprofitna grupa imaju u prosjeku 55% obradive povrine
i 45% panjaka. Iz toga proizilazi da organska farma sa veim ekonomskom
uinkom ima bolje prirodne resurse.
S druge strane, viskoprofitne grupe organskih farmi imaju znatno niu stopu
radne snage sa 1,7 JRS po 100 hektara, dok je kod niskoprofitne grupe stopa
2,4, srednje grupe 2,8 JRS/100 ha.
Jedna od najznaajnijih razlika izmeu farmi je prinos mlijeka u kg po kravi,
4,967 kg kod farmi koje ostvaruju nii profit, do 5,596 kg kod srednjih i 6,146
kg kod visokoprofitne grupe. Opet, to moe biti uslovljeno sa raspoloivou
obradivog zemljita na kojima farmeri proizvode silani kukuruz ili neko
drugu stonu hranu, to je veoma znaajno za visok prinos mlijeka u organskoj
proizvodnji, jer je nabavka koncentrata veoma skupa (vidi tabelu 4-7).
Tabela 4-7: Razlike u prinosu organskih farmi
Jedinica mjere
nizak
srednji
visok
33%
33%
33%
penica
dt/ha
32
38
35
ra
dt/ha
22
25
26
jeam
dt/ha
27
28
27
sjeme repice
dt/ha
49
16
14
krompir
dt/ha
161
18
197
proizvodnja mlijeka/
kravi
kg/kravi
mlada prasad (roena) prasad/krmai
4.967 5.596
6.146
18
16
22
Ostale brojke o prinosima ne pokazuju veliku razliku osim prinosa krompira.

Takoe je interesantna razlika u fiksnim i obrtnim sredstvima. Grupa sa
visokim ekonomskim uincima ima manje fiksnih sredstava po hektaru nego
ostale dvije grupe (tabela 4-8). Ova injenica takoe implicira znaaj veliine
farme za ekonomske uinke.
Tabela 4-8: Razlike u imovini organskih farmi
Jedinica mjere nizak srednji
33%
33%
visok
33%
osnovna sredstva (ukupno)
/ha
6.423
poljoprivredno zemljiste
/ha
4.354
5.732
2.343
gradjevinski objekti
/ha
1.054
1.457
607
tehnicka oprema
/ha
657
875
582
stoka
/ha
402
379
obrtna sredstva (ukupno)
/ha
454
532
zalihe
/ha
197
193
finansijska obrtna sredstva
/ha
257
339
106
3.833
107
4.2 Implikacije ekonomije organske poljoprivrede

u Crnoj Gori
Neke od najznaajnijih implikacija organske poljoprivrede uopteno su

sumirane u sljedeim tabelama (DLG, 2006) .
proizvodna jedinica /usjev
jedinica
prinos u %
itarice
dt/ha
60%
povre (ekstenzivni usjevi)
dt/ha
80%
povre (intenzivni usjevi)
dt/ha
50%
krompir
dt/ha
30-70%
eerna repa
dt/ha
80 100%
panjak (intenzivni)
jedinica energije/ha
60 70%
panjak (ekstenzivni)
80%
leguminoze, npr. djetelina
80 100%
kukuruz, silani kukuruz
50 80%
utede/ dodatna vrijednost
trokovi/ potranja
skupa sjemena
nema mineralnog azota
manji prinos
nema hemijskih pesticida

bolje cijene
leguminoze i stona hrana u

plodoredu
agro-ekoloke isplate
meuusjev
nii trokovi za maine

(prskanje i ubrenje)
vei trokovi za maine
manje rada
investicije (zgrade prilagoene za

stoku)
trokovi sertifikacije
proizvodna jedinica /usjev
jedinica
prinosi u % org. u
odnosu na konven.
tovna krmad
kg/dan
60%
mlijeko
kg / krava / godina
70 100 %
mlijeko od krmne sa farme
kg/krava / godina
100%
jaja
Jaja/ kokoka/ godina
85%
govedo (vo / june)
kg/dan
70 -100 %
tele (sisave)
kg/dan
80 100 %
Implikacije organske stoarske proizvodnje

uteda/dodatna vrijednost
trokovi/ potranja
vie stoke
nii prinos mlijeka
nema mineralnog azota

nema hemijskih pesticida
vie zemljita potrebno za ishranu

istog broja ivotinja
nema mlijenih zamjena za

telad
investicije (smjetaj prilagoen za

ivotinje)
bolja cijena mlijeka
ispaa, zeleno krmivo
bolja cijena mesa
skupe itarice
agro-ekoloke isplate
mlijeko za telad
skupa sjemena
sertifikacija
108
109
4.3 Obraun profita farme

Veoma mali broj manjih farmi u Crnoj Gori na alost, ima odgovarajue
knjigovodstvo ili evidenciju o njihovim ekonomskim uincima. Teko je bez
takve baze podataka obraunati bilo kakve ekonomske iznose za pojedinane
farme. Podaci koji su potrebni za obraun se samo mogu dati u procijenjenim
vrijednostima na osnovu informacija koje konsultant ili zaposleni u
savjetodavnoj slubi dobije od farmera lino ili iz neke druge baze podataka o
cijenama poljoprivredne robe/proizvoda i trokovima inputa.
Prije nego to preemo na detaljne obraune, u sljedeim tabelama su data
objanjenja nekih ekonomskih termina.
Tabela 4-9: Terminologija poljoprivredne ekonomije
ekonomske brojke
definicija/ objanjenje
proizvodna
jedinica
Proizvodna jedinica u poljoprivredi moe biti jedan

hektar panjaka ili 1 m2 povrtlarskog zemljita ili krava
ili ovca. Proizvodna jedinica je prethodno definisani
dio proizvodnje, na osnovu koje se moe izvriti
analiza trokova.
period obrauna
ili raunovodstveni
period
Period obrauna u poljoprivredi moe biti proizvodni

ciklus definisan odreenom proizvodnom jedinicom
(npr. vrjeme tova za prasad od 2. do 5. mjeseca (4
mjeseca) ili moe biti godina (zimska penica ili
muzna krava). Da bi se analizirala cijela farma i zbog
meusobne povezanosti proizvodnih jedinica, najee
se koristi godina kao period obrauna. To ima smisla,
jer su iznosi godinjeg raunovodstvenog sistema
dati najee od 1. januara do 31. decembra. Neke
zemlje imaju drugaije raunovodstvene periode, npr.
Njemaka od 1. jula do 30. juna.
prihodi
Trokovi
Prihodi su sva plaanja ostvarena od prodaje biljnih

proizvoda, stonih proizvoda i sve ostale dobiti,
ukljuujui subvencije.
Trokovi su sva potronja farme vezano za
proizvodnju, bez obzira da li su ti trokovi realna
potronja ili se koriste samo za ekonomske analize
(npr. kamatna stopa za lini kapital). Veoma esta
definicija trokova utvruje razliku izmeu varijabilnih
trokova, fiksnih trokova i optih trokova poslovanja.
Trokovi koji se tiu privatne upotrebe npr. automobila
koji se takoe koristi za privatan prevoz, moraju biti
posmatrani kao dobit. Na porodinoj farmi, trokovi
proizvodnje i privatne upotrebe su veoma povezani
(npr. smjetaj, automobil, hrana, itd.).
Varijabilni trokovi su trokovi koji zavise od
intenziteta proizvodnje. Oni padaju i rastu, vie ili
manje sa prinosom.
varijabilni
trokovi
fiksni trokovi
110
Optimum proizvodnje (npr. poslednji kg mlijeka

koji proizvede krava sa odreenim genetskim
potencijalnom) je postignut kada se varijabilni trokovi
u /kg u potpunosti poklapaju sa cijenom (cijena za
poslednji kg mlijeka).
Fiksni trokovi su trokovi koji ne mogu lako da se
smanje i stoga ne zavise od proizvodnje ili prinosa. Oni
su fiksni, npr. tala za krave se ne moe upotrijebiti
u bilo koju drugu svrhu, niti se moe prodati. Prema
tome, trokovi su fiksni ak i ako farmer odlui da
zaustavi proizvodnju mlijeka ili mesa i ne bude koristio
talu za bilo koju drugu svrhu.
111
opti trokovi
poslovanja
Opti trokovi poslovanja su overhed trokovi koji

nisu vezani za bilo koju posebnu proizvodnu jedinicu.
Raun za elektrinu energiju ne naznaava za koju
svrhu je potroen svaki kW. Prema tome, ne moete
lako pripisati trokove nekoj posebnoj proizvodnoj
jedinici.
bruto mara
Bruto mara je ekonomski iznos koji objanjava

doprinos proizvodne jedinice za pokrivanje trokova
poslovanja na farmi, koji nisu varijabilni ili direktno
povezani sa proizvodnom jedinicom.
odreeni
ekonomski uinci
proizvodnih
jedinica
Proces donoenja odluka u vezi sa pitanjem koje

su proizvodne jedinice na farmi najprofitabilnije.
Npr. profitabilnije je uzgajati penicu ili jeam, a
profitabilnija je proizvodnja mlijeka umjesto mesa na
panjaku.
dobit
U sluaju farmera koji je angaovan puno radno

vrijeme, dobit farme treba da se poklapa barem
sa iznosom kojie je njegovoj porodici dovoljan za
njihov ivot. Dobit treba da se poklapa sa realnim
oekivanjima u vezi sa raspoloivim resursima
(radnom snagom i imovinom, panjacima, obradivim
zemljitem, stokom, mainama, zgradama, itd.).
Ukoliko nije tako, proizvodni biznis nije ekonomski
odriv. Veoma esto je mogue pronai kombinaciju
dobiti na farmi. Farmeri pokrivaju trokove ivota
iz nekih drugih prihoda, npr. dobijanjem novca od
roaka ili drave (npr. penzija).
Tabela 4-10: Dobit osnovna struktura obraun
+ prihodi
varijabilni
trokovi
= bruto mara
./: fiksni trokovi
./. opti trokovi

poslovanja
+ privatna upotreba
i potronja
112
biljna proizvodnja;
stona proizvodnja;
ostali prihodi (subvencije);
nepoljoprivredni profit.
Trokovi koji su direktno povezani sa proizvodnom
jedinicom:
biljna proizvodnja;
stona proizvodnja;
ostali trokovi.
Bruto mara pokazuje odreeni doprinos proizvodne
jedinice sveukupnoj proizvodnji, iskljuujui fiksne
trokove ili opte trokove poslovanja.
Amortizacija za:
zgrade;
maine i ostalu tehniku opremu;
stalne usjeve;
kamatnu stopu (za kredite).
Npr:
generalno odravanje;
radna snaga (ne porodina);
energija, voda;
osiguranje, raunovodstvo.
Npr:
dio upotrebe vozila za privatan prevoz;
hrana sa farme;
smjetaj ukoliko su trokovi smjetaja ukljueni u
obraunate trokove.
113
= dobit
Dobit pokriva sljedee trokove:

porodinu radnu snagu;
kamatnu stopu za kapital;
dodatni profit.
4.3.1 Obraun prihoda organske proizvodnje

Tabela 4-11 pokazuje razlike prinosa i cijena u organskoj proizvodnji
u poreenju sa konvencionalnom proizvodnjom u Njemakoj. Sa jedne
strane prinosi mogu biti znatno nii kod organske proizvodnje u odnosu na
konvencionalnu proizvodnju. Sa druge strane, cijene ostvarene za proizvode su
znatno vee.
Veoma uoptena analiza proizvodnje usjeva, implicira da su usjevi u prosjeku
50% konvencionalnih prinosa, a cijene su duplo vee. Prema tome, prihodi po
hektaru i usjevu su skoro isti, na osnovu prinosa i cijene usjeva. Ali, trebamo biti
svjesni da OP u velikoj mjeri zavisi od proizvodnje azota leguminozama koje se
uzgajaju na do 25% obradive povrine.
Razlike u prinosima i cijenama kod stone proizvodnje su mnogo manje, npr.
proizvodnja mlijeka moe biti oko 25% manja kod organske poljoprivrede nego
kod konvencionalne proizvodnje. Dok bi cijene mlijeka bile oko 25% vee kod
organske nego kod konvencionalne proizvodnje.
Tabela 4-11: Prinosi i cijene organskih i konvencionalnih farmi
prinosi
Biljna
proizvodnja
Stona
proizvodnja
org.
konv.
org.
konv.
penica
100 kg /ha
35
72
37
63
ra
100 kg /ha
24
53
30
51
jeam
100 kg /ha
21
62
34
54
sjeme od repice
100 kg /ha
12
37
34
krompir
100 kg /ha
214
358
166
232
eerna repa
100 kg /ha
597
562
576
600
proizvodnja mlijeka/ kravi kg/ kravi

mlada prasad (roena)
4.102 6.209
prasadi/ krm 11
cijene
18
5.871 6.679
13
15
Biljna
proizvodnja
Stona
proizvodnja
org.
konv.
org.
konv.
penica
/100 kg
26
13
27
12
ra
/100 kg
20
11
22
10
jeam
/100 kg
20
11
26
11
sjeme od repice
/100 kg
46
24
41
23
krompir
/100 kg
44
14
43
18
eerna repa
/100 kg
36
29
36
30
proizvodnja mlijeka/ kravi /100 kg
Sa druge strane, ema podrke za razvoj organske poljoprivrede obezbjeuje

kompenzaciju farmerima zbog smanjenja pesticida i primjene tehnika
prijateljskih za ivotnu sredinu. Crnogorska organska poljoprivreda je podrana
sa 120 EUR dodatne podrke za usjeve i sa dodatnih 40 EUR po stonoj
jedinici, povrh 130 EUR za usjev i 80 EUR po stonoj jedinici (SJ) za sve
farmere u Crnoj Gori.
114
115
4.3.2 Analiza mari i varijabilnih trokova

MUZNIH KRAVA
Analiza mare je nain obrauna ekonomskih rezultata u okviru proizvodnog

sistema, posmatrajui samo brojke koje su bitne ili se mijenjaju. Primjer: Farmer
eli da uzgaja penicu umjesto ovsa. Da bi uporedio odreene ekonomske
uinke ovih usjeva, on moe obraunati svoj ukupan profit prije i nakon
uvoenja penice u svoj plodored. Ali, mnogo je lake analizirati samo one
brojke koje su direktno povezane sa promjenama u proizvodnom sistemu. Ti
trokovi se veoma esto mijenjaju, to znai da su trokovi direktno povezani sa
proizvodnom jedinicom. Analiza mare je analiza troka/profita za odreeni dio
proizvodnje.
S obzirom da se analiza mare fokusira na varijabilne i direktno povezane
trokove proizvodne jedinice, rezultat ove analize je bruto mara. Bruto mara
opisuje doprinos proizvodne jedinice pokrivanju trokova poslovanja na farmi,
a koji nisu varijabilni ili direktno povezani sa proizvodnom jedinicom koja se
ispituje.
Analizom mare mogu se analizirati razliite proizvodne jedinice, ali takoe i
objasniti razlike nastale zbog prinosa i promjene varijabilnih trokova. Sljedea
tabela opisuje analizu mari za razliite nivoe proizvodnje mlijeka, uz promjene
prinosa i promjena varijabilnih trokova.
Na osnovu bitnih informacija i brojki koji opisuju proizvodni sistem u tabeli
4-12, osnovna struktura analize mare je opisana u tabeli 4-13, dok su u tabeli
4-14 navedena neka ekonomska pitanja koja se tiu analize mare.
Iako svaka individualna farma ima svoje specifine ekonomske iznose, sljedea
kalkulacija moe da slui kao primjer, pokuavajui da objasni neke razlike
izmeu konvencionalne i organske proizvodnje. Brojke takoe opisuju
razlike koje su nastale iz nekih drugih razloga (npr. genetskog potencijala za
proizvodnju mlijeka).
Tabela 4-12: Informacije i brojke koje opisuju proizvodni sistem muzne krave
Intenzitet (1)
nizak
srednji
visok
Rasa
Regionalna Braun
mala
Swiss
Simental
iva vaga krave
kg
450
500
650
Stona jedinica
(SJ/krava)
SJ
0,75
0,83
1,08
iva vaga jedne SJ
kg
600
600
600
Godine laktacije
godine
Tehnika oprema /
uzgoj
vezane krave, ljetnja ispaa, maina za muu,

sijeno za zimu
Mlijeko
Prinos mlijeka
kg
2000
3000
4000
4,3
3,8
kg
2.090
3.000
3.880
Protein po kg mlijeka
3,6
3,4
3,2
Teina krave nakon

klanja
kg
247,5
275
357,5
Potrebna telad/
godina
jedinica/
godina
0,13
0,17
0,17
Masnoa po kg
mlijeka
FCM (mlijeko
korigovane masti) (2)
Ishrana
Ukupna potrebna
energija
Energija od krmnog
bilja
116
MG NEL 19.309
24.352 30.167
MG NEL 19.309
22.500 26.000
117
Energija od
koncentrata
MG NEL 0
1.852
4.167
Koncentrati (6,2 MJ
NEL/kg)
dt/krava
0,00
2,99
6,72
30
40
50
Minerali
/kg 0,5 kg/U
Subvencije
Generalne subvencije
za mlijeko
/kg
0,05
0,05
0,05
Generalne subvencije
po SJ
/SJ
80
80
80
Organske subvencije
po SJ
/SJ
40
40
40
Zaklana krava (55%

ive vage)
/kg
1,8
1,8
1,8
Tele (120 dana staro)
EUR/J
200
250
300
Mlijeko (FCM)
/kg
0,33
0,33
0,33
10% /kg
0,36
0,36
0,36
Cijene (3)
Organsko mlijeko
Mlada krava
/cow
600
800
1000
Koncentrati
/dt
12
12
12
Organski koncentrati
/dt
24
24
24
Konvencionalna
stona hrana
/10MJ
NEL
0,05
0,07
0,09
Organska stona
hrana
/10MJ
NEL
0,06
0,08
0,10
Neke brojke je potrebno objasniti. Pomou broja u prvoj koloni sljedei

komentari se mogu lako povezati sa brojkama u tabeli.
(1) Intenzitet
Intenzitet opisuje proizvodni sistem sa nekim karakteristinim brojkama kao to
su broj laktacija, rasa, ivu vagu, prinos mlijeka po kravi i stone jedinice (SJ) po
hektaru (ha).
(2) FCM (mlijeko korigovane masti)

Svaka rasa i farma imaju razliit nain proizvodnje mlijeka. Zbog tih razlika
varira kvalitet mlijeka i sastojci kao to su masti i proteini. Naroito se sadraj
masti u mlijeku esto koristi da bi se prilagodila cijena mlijeka. Iz tog razloga je
neophodno izraunati prinos FCM (mlijeko korigovane masti) i pomnoiti taj
prinos sa cijenom mlijeka standardnog kvaliteta sa odreenim sadrajem masti.
(3) Cijene
Sve cijene se moraju redovno aurirati. Izvor cijena za ovaj obraun su
infomacije dobijene od osoblja dravne Savjetodavne slube Crne Gore iz 2009.
godine i/ili iz literature. Neki ekonomski podaci su prilagoeni situaciji na tim
farmama koje su se posjetile tokom FAP projekta o OP u 2009/2010. godini.
Tabela 4-13: Analiza mare za muzne krave
Intenzitet
nizak
Rasa
regionalna Braun
Simmental
mala
Swiss
iva vaga krave

Stona jedinica
(SJ/krava)
iva vaga jedne SJ
118
srednji
visok
kg
450
500
650
SJ
0,75
0,83
1,08
kg
600
600
600
119
Godine laktacije
godine 8
Prinos mlijeka (FCMmlijeko korigovane

masti)
Prihodi
/J
Prihodi-organski
2.090
3.000 3.880
1.110
1.528 1.932
1.219
1.667 2.100
Mlijeko
(konvencionalno)
/J
690
990
Mlijeko (organsko) (1)
/J
759
1.089 1.408
Stara krava (ukupan

prihod/laktacija) (2)
/J
56
83
107
Tele (0,9 po godini)
/J
180
225
270
Ostalo
/J
Subvencije mlijeko
/J
105
150
194
Subvencije krava
/J
80
80
80
Dodatne subvencije
krava (organsko) (3)
/J
40
40
40
Varijabilni trokovi (4)
/J
-257
-385
-497
Varijabilni trokovi
(organski)
/J
-257
-421
-578
Mlada junica
/J
-75
-133
-167
Tele mlijeko
/kg 0,33 /J
-106
-117
-129
1.280
Koncentrati (kon.)
/J
-36
-81
Koncentrati (organ.)
/J
-72
-161
/kg 0,5 /J
-15
-20
-25
/J
-30
-40
-50
/J
-15
-15
-15
Minerali
Veterinar
Oplodnja
/kg 15
Energija/voda
20
24
29
6% /J
-36
-48
-60
Bruto mara (kon.) (5)
/J
853
1.142 1.435
Bruto mara (organ.)
/J
962
1.246 1.522
Kamata na kapital
(mlada krava)
/J
(1) Mlijeko (organsko)

Ocijenjeno je da je cijena organskog mlijeka za 10% vea od cijene
konvencionalnog mlijeka. U prvom koraku ove kalkulacije nije uzeto u obzir
mogue smanjenje prinosa mlijeka u organskim mljekarskim farmama.
Kasnije, kada budemo radili posebne analize, potrebno je uzeti u obzir ovu
injenicu.
(2) Stare krave

Prihod od starijih krava se obraunava dijeljenjem cijene stare krave sa
godinama laktacije.
(3) Dodatne

subvencije za organsku poljoprivredu u
Crnoj Gori
U Crnoj Gori se podrka organskoj poljoprivredi od strane Ministarstva
poljoprivrede i vodosnadbijevanja sastoji od direktnih isplata:
120 /ha za usjeve na obradivoj povrini;
40 po stonoj jedinici (SJ);
Od indirektne podrke za finansiranje serifikacionog tijela Monteorganica.
(4) Varijabilni trokovi

Varijabilni trokovi su veoma povezani sa intenzitetom proizvodnje i prema
tome tee ka poveanju sa poveanjem prinosa mlijeka.
120
120
121
(5) Bruto mara

Bruto mara je razlika izmeu prihoda i varijabilnih trokova, kako je opisano u
tabeli. Ralzlika izmeu organskog i konvencionalnog obrauna iznosi u prosjeku
100 / kravi i godina na osnovu brojki. S ozirom da su neke od brojki zasnovane
na pretpostavkama koje se ne mogu za sigurno predvidjeti, npr. cijena mlijeka ili
prinos mlijeka, ekonomske analize ne bi trebalo ovim zavriti.
U tabeli 4-14 su analizirana ostala pitanja koja su bitna za donoenje odluka
uz neke dodatne kalkulacije (npr. promjene u prinosu mlijeka i trokovi stone
hrane).
Tabela 4-14: Dalja ekonomska pitanja koja se tiu analize mare kod muznih
krava
Intenzitet
nizak
srednji
visok
Rasa
Regionalna Braun
mala
Swiss
Simmental
iva vaga krave
kg
450
500
650
Stona jedinica
(SJ/krava)
SJ
0,75
0,83
1,08
iva vaga jedne SJ
kg
600
600
600
Godine laktacije
godine 8
2.090
3.000
3.880
1.110
1.528
1.932
1.219
1.667
2.100
Prinos mlijeka
(FCM- mlijeko
korigovane masti)
Prihodi
Prihodi- organski
/J
Mlijeko
(konvencionalno)
/J
690
990
1.280
Mlijeko (organsko)
/J
759
1.089
1.408
Stara krava (ukupan

prihod/laktacija)
/J
56
83
107
Tele (0,9 po godini)
/J
180
225
270
Ostalo
/J
Subvencije mlijeko
/J
105
150
194
Subvencije krava
/J
80
80
80
Dodatne subvencije
krava (organsko)
/J
40
40
40
Varijabilni trokovi
/J
-257
-385
-497
Varijabilni trokovi
(organski)
/J
-257
-421
-578
Mlada junica
/J
-75
-133
-167
/J
-106
-117
-129
Koncentrati (kon.)
/J
-36
-81
Koncentrati
(organ.)
/J
-72
-161
/J
-15
-20
-25
/J
-30
-40
-50
/J
-15
-15
-15
/J
20
24
29
/J
-36
-48
-60
Tele mlijeko
Minerali
/kg 0,33
/kg 0,5
Veterinar
Oplodnja
/kg 15
Energija/voda
Kamata na kapital
(mlada krava)
122
6%
123
Bruto mara (kon.)
/J
853
1.142
1.435
Bruto mara
(organ.)
/J
962
1.246
1.522
U sutini, promjene prinosa ili promjena cijene uzrokuje direktno poveanje ili
smanjenje glavnih prihoda od mlijeka. Detaljnijim posmatranjem rezultata, lako
se moe utvrditi da se kod krava sa najniim prinosom mlijeka i sa najniim
intenzitetom, prihodi od organskog mlijeka mogu smanjiti za 15%, to uzrokuje
BM od 848 /J (prva kolona br. 89), te je ipak ispod konvencionalne BM od
853 /J (prva kolona br. 85). S obzirom da kod krava sa najveim prinosom
mlijeka i visokim intenzitetom, prihod umanjen za 5% i BM od 1452 /J
(poslednja kolona u redu br. 87), je ipak na nivou konvencionalne krave sa BM
od 1.453 /J (poslednja kolona br. 85).
Nalaz ove kalkulacije je da je intenzivnija proizvodnja manje osjetljiva na
smanjenje prinosa i/ili cijene organske proizvodnje.
Nalaz se moe formulisati tako da cijena organskog mlijeka mora biti najmanje
15% iznad konvencionalne cijene da bi se kompenzovalo smanjenje prinosa od
5% i obratno.
Trokovi organske stone hrane mogu varirati iz jednog veoma jednostavnog
razloga, a to je da su prinosi od energije sa panjaka i od stone hrane sa
obradive povrine nii nego kod konvencionalne proizvodnje, zbog organienja
prilikom upotrebe vjetakog azota.
Nii prinos rezultira veim trokom po jedinici energije (/MJ NEL - EUR po
mega dulu neto energije laktacije). U ovom obraunu je procijenjeno da cijena
stone hrane u organskoj poljoprivredi moe da poraste za 10%. Ova procjena
moe varirati sa intenzitetom proizvodnje, jer je oigledno da kod proizvodnje sa
niskim intenzitetom (npr. planinska proizvodnja) poveanje trokova za stonu
hranu ne mora da bude tako visoko jer farmeri koriste veoma malo ili skoro
nimalo vjetakih ubriva, ak i u konvencionalnoj proizvodnji.
Obraunata cijena stone hrane treba da bude prosjena cijena razliitih tipova
stone hrane (npr. trava sa panjaka, silaa, sijeno). Trokovi za razliite tipove
stone hrane rastu od panjaka prema silai do sijena. Sijeno je u modernoj
praksi proizvodnje najskuplja stona hrana.
Razlog za poveanje cijene stone hrane je veoma povezan sa gubicima koji
nastaju tokom kosidbe. Ovi gubici energije mogu da budu do 35% bruto
energetskog sadraja sijena. Silaa i panjak mogu da imaju gubitke manje od
20% bruto energije zelene materije.
4.3.2 Analiza mare za organsku proizvodnju

penice i jema
Prije opisa analize mare, naredne tabele opisuju neke osnovne informacije o
proizvodnoj jedinici. Vezano za diskusiju sa slubenicima Savjetodavne slube
za poljoprivredu Crne Gore tokom radionice u 2009. godini, prihod za slamu je
obraunat s obzirom da je on veoma znaajan za farmere.
Kada pogledamo obraun bruto mare usjeva iz OP, ak i iz konvencionalne
proizvodnje, moramo biti svjesni interakcije izmeu razliitih usjeva u okviru
proizvodnog sistema (plodored). Interakcija izmeu usjeva se nikada ne moe
detaljno opisati u okviru takvog obrauna. Prema tome, preporuuje se da se
meusobno ne uporeuju pojedinani usjevi, ve je bolje koristiti sveukupan
plodored (vidi sljedee poglavlje).
Tabela 4-15: Osnovne informacije o proizvodnji opisane u analizi mare
penica
Intenzitet
jeam
konv.
org. konv. org.
60
30
Glavni proizvod (1)

Bruto prihod
124
dt/ha
35
20
125
Neto prinos kvalitetne itarice
90% dt/ha
54
27
31,5
18
10% dt/ha
3,5
Sporedni proizvodi
Neto prinos niskokvalitetne
itarice
Proporcija (prinos kukuruza /
prinos slame)
90%
90% 100% 100%
Neto prinos slame
dt/ha
54
27
Tehnika oprema
ugovoreni berai, itarice se direktno

prodaju mlinu
Sjeme
kg/ha
200
180 150
kg/ha
132,6
66,3 71,75 41
P2O5
kg/ha
62,4
31,2 36,4
20,8
K2O
kg/ha
103,2
51,6 68,6
39,2
MgO
kg/ha
21,6
10,8 9,8
5,6
Generalne subvencije za usjeve

(konv.)
/ha
130
130 130
130
Dodatne subvencije za organske

usjeve (3)
/ha
120
120
35
20
120
ubrivo (obraunato na osnovu

prinosa) (2)
Subvencije
Cijene (4)
itarice (glavni proizvod)
/dt
10
20
12
24
itarice (sporedni proizvod za

prihranu)
/dt
Slama
/dt
Sjeme
/dt
25
50
20
40
N-ubrivo
/kgN
1,50
3,00 1,50
3,00
P2O5-ubrivo
/kgP
1,80
1,80 1,80
1,80
K2O-ubrivo
/kgK
1,00
1,00 1,00
1,00
ubrivo (aktivne supstance)
(1) Glavni proizvod

Glavni proizvod je kvalitetna itarica koja se prodaje mlinu. S obzirom da je
uobiajeno da se odvaja visokokvalitetna itarica od niskokvalitetene itarice, to
utie na znaajno niu cijenu.
Sporedni proizvodi, niskokvalitetne itarice, koriste se za prihranu na farmi.
Slama se na farmi koristi ili za prostirku ili se prodaje. ak i ako se ne
prodaje, prihod od slame treba obraunati jer postoji mogunost da se proda
(oportunitetni trokovi).
Ovaj pristup se takoe koristi da bi se bolje uporedila konvencionalna sa
organskom proizvodnjom.
Prinos konvencionalne proizvodnje penice moe biti znatno vei. Neki farmeri
sa specijalizovanim znanjem i vjetinama za proizvodnju usjeva mogu da
postignu prinos do 100 dt/ha pod idealnim klimatskim uslovima i visokim
kvalitetom zemljita. Ali ovdje imamo region sa ljetnjim suama to uzrokuje
nizak prinos zbog nedostatka vode tokom uzgoja kukuruza.
(2) DJubrivo (obraunato na osnovu prinosa)

Obraun nephodnog ubriva je zasnovan na prinosu usjeva. Ovaj pristup je
odabran jer kod odrive poljoprivredne prakse koja ima za cilj odrivost usjeva
126
127
na dugi vremenski period, koliina ubriva treba da bude zamijenjena jer je to

potrebno za prinos.
(3) Dodatna subvencija za organske usjeve

U Crnoj Gori, Ministarstvo poljorivrede, umarstva i vodoprivrede obezbjeuje
dodatnu subvenciju za organske proizvoae koji uzgajaju usjeve, u iznosu od
120 /ha (u 2009), to zajedno sa generalnom subvencijom za sve farmere od
130 /ha, iznosi 250 /ha.
(4) Cijene
Procjenjuje se da je cijena za glavne proizvode organske poljoprivrede dvostruko
vea u odnosu na cijene konvencionalne proizvodnje. Cijena niskokvalitetnih
itarica i slame su iste kao i kod konvencionalne poljoprivrede, jer se
pretpostavlja da nema nekog posebnog organskog trita za ove sporedne
proizvode.
Procjenjuje se da je cijena ubriva zasnovana na kretanjima prologodinjih
cijena. Tek skoro su cijene za N, P i K postale veoma visoke. Ta cijena treba da
se aurira s vremena na vrijeme.
Obraunska brojka cijene za organsko azotno ubrivo je zasnovana na
podacima iz literature (Redelberger, 2004). Ova obraunska brojka opisuje
interne trokove za proizvodnju azota od leguminoza (npr. lucerka).
Tabela 4-16: Bruto mara penice i jema
intenzitet
konv. organ. konv. organ.
bruto prinos
Dt/ha 60
prihodi
/ha
itarice (glavni proizvod)
/ha
30
35
20
1.030 970
739
814
540
378
432
540
itarice (sporedni proizvod za

prihranu)
/ha
36
18
21
12
slama
/ha
324
162
210
120
subvencije
/ha
130
250
130
250
varijabilni trokovi
/ha
822
616
571
459
sjeme
/ha
50
90
30
48
N-ubrivo
/ha
199
199
108
123
P-ubrivo
/ha
112
56
66
37
K-ubrivo
/ha
103
52
69
39
pesticidi
/ha
110
varijabilni trokovi za maine
/ha
110
100
110
100
kombajn za etvu
/ha
90
90
90
90
osiguranje
/ha
18
14
12
11
suenje
/ha
30
15
18
10
ostalo
/ha
bruto mara
/J
208
354
168
355
70
Bruto mara je obraunata na osnovu gore navedene baze podataka. Rezultat

ove kalkulacije je u prosjeku 150 / ha vea bruto mara za organsku penicu i
oko 200 /ha vea bruto mara za organski jeam.
Ove brojke se mogu veoma razlikovati od farme do farme. Prema tome, svaki
konsultant bi trebao paljivo uzimati ove brojke kao zagarantovane. One
se mogu koristiti kao smjernica i treba da se koriste samo za objanjavanje
metodolokog pristupa analize mare. Jedino pojedinani obrauni zasnovani
128
129
na tanim iznosima iz raunovodstva farme mogu da opiu ekonomiju odreene

organske farme.
4.3.3 Obraun bruto mare plodoreda

Kao to je gore navedeno, da bi se ocijenile ekonomski rezultati sistema
proizvodnje, pametno je analizirati ne samo jedan usjev, ve obraunati cijeli
plodored farme. U sluaju farme koja nema ivotinja, bruto mara se moe
koristiti kao ekonomski indikator. Sljedea tabela objanjava metodoloki
pristup obrauna bruto mare cijelog plodoreda.
Svaka bruto mara usjeva se mnoi sa procentom koji usjev ima na cijeloj
obradivoj povrini, to se onda zajedno sabira. Opet je bitno rei da brojke koje
su navedene u tabeli moda ne odraavaju stvarne brojke, ali se mogu koristiti za
objanjavanje pristupa.
Tabela 4-17: Obraun bruto mare plodoreda
organski plodored
konv. plodored
ha
ha
Hektara ukupno
20,0
100%
20,0
100
itarice
11,6
58%
650
12,8
64,0% 550
Uljni usjevi
3
(rape seed, sunflower)
15%
450
3,6
18,0% 400
Krompir
0,8
4%
4000
0,6
3,0%
eerna repa
0,2
1%
3000
5,0% 2000
Kukuruz
0,2
1%
-500
0,2
1,0% -500
Krmno bilje
3,4
(e.g. lucerka, djetelina)
17%
-200
0,2
1,0%
-200
Rezerva
4%
-100
1,6
8,0%
-100
0,8
BM
BM
2000
Ukupna bruto mara

(BM) / ha
592
569
Ukupna bruto mara

(BM) /farma
11.830
11.380
4.3.4 Obraun fiksnih trokova i investicija

(oportunitetni trokovi kapitala)
Godinji ili redovni trokovi za investicije zavise od dva glavna iznosa.

Amortizacija prihoda u predvienom vremenskom periodu vezano za investicije
doprinosi pokrivanju trokova investicije. Amortizacija je proces otplate
dugovanja i kamate kroz seriju jednakih, periodinih isplata.
3.000
EUR/godina
2.500
2.000
1.500
5 godina
10 godina
15 godina
1.000
500
0
5 god.
10 god.
15 god.
6%
2.374
1.359
1.030
8%
2.505
1.400
1.168
10%
2.638
1.627
1.315
Sl. 4-2: Godinje investicije od 10.000 EUR.
130
12%
2.774
1.770
1.468
Kamata
131
Kamatnu stopu treba razgraniiti izmeu linog novca farmera i kamatnih stopa
kredita banke. Kamatna stopa za lini novac se obino procjenjuje da je ispod
(npr. 5%) u odnosu na kamatnu stopu banke za kredit (npr. 10%), s tim da lini
troak moe da ima oportunitetni troak od 5%, to je kamatna stopa na novac
koja se stavlja na tedni raun. Trokovi kredita banke mogu da budu znaajno
vei zbog mare banke.
U tabeli moete da vidite razliita godinja plaanja za investiciju u maine,
zavisno od kamatne stope (i) i godina upotrebe.
4.3.5 Odravanje, opravke i osiguranje

Ostali trokovi su vezani za investicije i treba da se smatraju trokovima za
odravanje, popravke i osiguranje. Trokove je potrebno procijeniti na osnovu
iskustva i ostalih izvora podataka. Takvi trokovi mogu da variraju meu
zgradama, uz prosjek od 5% godinje i trokova za maine koji mogu biti do
10% ili ak i vie od originalne cijene. Zavisno od starosti zgrade ili maina,
trokovi za odravanje i popravke mogu rasti. Tabela 4-18 opisuje metodoloki
pristup.
Kada se sagledaju trokovi po proizvodnoj jedinici, lako se mogu identifikovati
kritine take ekonomije skale u poljoprivredi.
to se vie proizvodnih jedinica (npr. hektara zemljita) obrauje jednom
mainom, manje su prosjeni fiksni trokovi po proizvodnoj jedinici. Velika je
razlika ukoliko koristite gore navedenu mainu na 10 hektara sa prosjenim
trokovima od 340 EUR/ha ili na 30 hektara sa prosjenim trokovima od 133
EUR/ha.
Iz tog razloga bi bilo pametno saraivati sa ostalim farmerima, ukoliko se skupa
maina moe koristiti samo na ogranienom broju proizvodnih jedinica na
jednoj farmi.
Tabela 4-18: Godinji trokovi za maine ukljuuju procjenjene trokove za

osiguranje, odravanje i opravke
investicija (maine) EUR
10000
godine upotrebe
godine
kamatna stopa
10%
jedinica
godina 1
godina 2 godina 3 godina 4 godina 5
EUR
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
9.000
7.000
5.000
3.000
1.000
vrijednost maine
prosjena
vrijednost (1) u
okviru jedne godine
amortizacija
EUR
2.000
2.000
2.000
2.000
2.000
kamata za
prosjenu
vrijednost (10%)
EUR
900
700
500
300
100
osiguranje (2% od
org. cijene)
EUR
200
200
200
200
200
odravanje (1% od
org. cijene)
EUR
100
100
100
100
100
opravke u % od org.
%
cijene
2%
4%
6%
8%
10%
opravke u EUR
EUR
200
400
600
800
1.000
ukupni godinji
trokovi
EUR
3.400
3.400
3.400
3.400
3.400
(1) prosjena vrijednost: Prosjena vrijednost maine tokom jedne godine je vrijednost u
poetku plus vrijednost na kraju godine podjeljeno sa dva.
132
133
4.3.6 Poredjenje dobiti farme sa alternativnom
dobiti (oportunitetni trokovi radne snage)
Osnovno pitanje za proizvodnju na farmi je pitanje u vezi sa njihovim linim

ciljevima u budunosti. Ova pitanja se tiu oekivanja farmera u vezi sa profitom
koji farmer eli da ostvari poslovanjem na farmi. Ta oekivanja su veoma
subjektivna ili individualna, tako da se ne mogu lako generalizovati.
Jedan nain da se definie oekivana dobit od farme je da se uporedi dobit
farme sa potencijalnom ili moguom dobiti koju bi slian radnik sa slinim
kvalifikacijama ostvario, uzimajui u obzir radni angaman u nekom drugom
biznisu.
Ukoliko kvalifikovan radnik u biznisu zaradi 9.600 , farmer moe oekivati
da zaradi isto toliko. Tei odgovor na ovo pitanje nastaje ukoliko ne postoje
alternativni poslovi.
Da bi se ocijenila isplativost poljoprivrednog preduzea, uporeivanjem dobiti
farme sa nepoljoprivrednom dobiti mogu se izvui jedino kratkoroni zakljuci.
Vrijednost ivota u selu, sa niskim trokovima za ivot i grijanje moe biti
veoma velika.
Na seminaru u Crnoj Gori u 2009. godini, uesnici su iznijeli da dobit od oko
9.600 , to je oko 800 mjeseno, je razumna brojka za poreenje dobiti farme.
Dobit od 9.600 je jednako oportunitetnim trokovima za prosjeno dva
lana porodice koja rade u nepoljoprivrednim preduzeima sa prosjenim
obrazovanjem i iskustvom. Oportunitetni trokovi su trokovi kada se ne uzima
druga mogunost npr. rad u fabrici, ukoliko je ta mogunost realna. U veoma
zabaenim selima ponekad nema radnih mjesta. U tom sluaju oportunitetni
trokovi mogu biti znaajno manji od prosjene dobiti zaposlenog.
Poreenje prosjene dobiti zaposlenog sa dobitom sa farme dovodi do jo jednog
pitanja naroito na porodinim farmama.

Kako se procjenjuju oportunitetni trokovi za djeda ili mlade osobe koja radi
na farmi pola radnog vremena? Jedan nain obrauna radne snage, a na osnovu
ovoga i oportunitetnih trokova za dobit farme je da se procijeni doprinos u
radu na farmi za svakog lana porodice koji ivi i radi na farmi. Obraun jedinice
radne snage na farmi i potencijalne ostale dobiti, uz opisane oportunitetne
trokove, je dat u tabeli tabeli 4-19.
Tabela 4-19: Obraun radne snage na farmi i oportunitetnih trokova za radnu
snagu
radna snaga
oportunitetni trokovi
(potencijal druge dobiti)
u%
u EUR
farmer (starost 45) *
100%
7.200
supruga farmera (starost 42) **
50%
2.400
majka farmera (starost 80)
20%
10%
20%
Ljudi koji rade na farmi
dijete 1 (starost 12) pohaa

kolu
dijete 2 (starost 15) pohaa
kolu
total ukupna radna snaga
ukupni oportunitetni trokovi za
radnu snagu
200%
9.600
* Obraun 100% radne snage je zasnovan na radnoj snazi srednjih godina,

kvalifikovan, obrazovan farmer koji radi puno radon vrijem.e
** Podrazumijeva se da je supruga farmera odgovorna za radove u domainstu i
samo odreeno vrijeme radi na farmi.
134
135
Gornja kalkulacija je samo teorijski pristup za poreenje dobiti farme sa ostalim

mogunostima za dobiti farme. Ovo pitanje se ponekad postavlja ukoliko
mlada osoba treba da bira da li da ostane na farmi ili je bolje da trai posao
van poljoprivrede, u gradu ili inostranstvu. To je individualna odluka koja
nije zasnovana samo na ekonomskim iznosima ve i na linim preferencama i
vrijednostima.
4.3.6 Tehnike inovacije i organska

poljoprivreda
U planinskom regionu Crne Gore poljoprivredna praksa se moe opisati kao

tradicionalna i orijentisana ka malom inputu. Veina malih farmi ima manje
od deset krava, nekoliko hektara obradive povrine i tradicionalne planinske
panjake koji se koriste za ispau tokom ljetnjeg perioda.
Iz ovako tradicionalnog naina proizvodnje farmeri mogu da steknu utisak da se
organska poljoprivreda malo razlikuje od tradicionalnog naina poljoprivredne
proizvodnje u regionu.
Ovaj utisak je taan jer je tradicionalnom sistemu proizvodnje potrebno malo
izmjena da bi se ispunili kriterijumi organske poljoprivrede, kako je opisano u
Nacionalnoj regulativi OP u Crnoj Gori. Prema tome, organska poljoprivreda
u planinskom regionu moe da stvori dodatnu dobit, ukoliko se tradicionalni
proizvodi sa sertifikatom OP mogu prodati po cijeni veoj od cijena na
konvencionalnom tritu.
Ali ovaj utisak da se organska poljoprivreda malo razlikuje od tradicionalne
proizvodnje ne bi trebao da vodi ka pogrenim implikacijama da OP nema
veliki potencijal za tehnike inovacije koje su u skladu sa zakonima OP. Npr.
broj radnih sati provedenih u radu sa muznim kravama moe varirati u maloj
mjeri u odnosu na konvencionalnu proizvodnju ukoliko je tehnika oprema
ista. Ali tehniki standardi imaju vei uticaj na radne sate i prema tome na
ekonomske uinke u odnosu na drugaiji metod proizvodnje.
U okviru analize farmi u junom dijelu Njemake, radni sati provedeni

na mljekarskim farmama variraju, kao to je prikazano u sljedeoj tabeli.
Najintenzivniji sistem vezanih krava koji je izgleda dozvoljen u OP jedino kod
malih gazdinstava, zahtijeva u prosjeku 64 sati rada po kravi i godinu dana.
Slobodna tala gdje stoka moe da se kree i koja ima odjeljak za muu zahtijeva
samo 43 sata rada po kravi i godini, s tim da farmer sa robotom za muu koji
dri stoku u slobodnim talama treba samo 16 sati za jednu kravu i godinu.
Tabela 4-20: Radna snaga za kravu i godinu u mljekarskim farmama sa razliitom
tehnikom opremom /Izvor: Kuemmel, 2005
sistem stoarstva (broj farmi u anketi)
broj krava 0
(min-max)
sati/krava/
godina 0 (minmax od 80%)
tale sa vezanjem i mainom za muu (16)
31 (15 60)
64 (54-82)
slobodne tale sa odjeljkom za muu (45)
63 (25-193)
43 (29-63)
slobodne tale sa mainom za muu (4)
93 (74-110)
16 (14-16)
Tabela ilustruje impresivne razlike u vezi sa tim kako tehnike inovacije mogu
promijeniti ekonomske iznose. OP, kao i bilo koje drugo ekonomsko poslovanje,
zavisi od kontinuiranog unapreenja da bi bila kompatibilna, naravno u okviru
granica OP regulative.
Ova implikacija za ekonomske analize je veoma znaajna, naroito kada se OP
poredi sa konvencionalnom proizvodnjom.
136
137
4.4 Prelazak na organsku poljoprivredu sa

ekonomske take gledita
Prelazak na organsku poljoprivredu bi trebao da bude podran jasnim procesom

donoenja odluka koji se sastoji od nekoliko koraka:
orjientacija, informacije, obuka;
planiranje;
analiza situacije;
formulisati ciljeve farme/farmera/familije;
Planiranje budue farme;
Planiranje prelaska na organsku poljoprivredu;
konana odluka;
prelazak;
stabilizacija.
U sljedeem poglavlju je opisan proces donoenja odluka vezano za neke tipine
situacije farme, o kojima se okvirno razgovaralo tokom raznih seminara i obuka
u okviru FAO projekta u 2009. godini.
4.3.6 Analiza situacije

Poljoprivredna proizvodnja u planinskom regionu Crne Gore je izuzetno
ekstenzivna. Farmeri rijetko koriste bilo kakva ubriva. Ostali inpute se rijetko
koriste. Zbog nedostatka pristupa tritu, farme proizvode sa niskim sistemom
inputa, izbjegavajui bilo kakvu potronju koja nije u potpunosti neophodna.
Produktivnost zemljita je izuzetno niska, a dokle god nema pristupa tritu,
nema smisla poveavati proizvodnju. Zbog nedostatka trita za proizvode
iz planinske proizvodnje, manje farme prodaju samo dio svoje proizvodnje
prehrambenoj industriji ili trgovcima. Veina proizvodnje se obrauje na farmi i
prodaje direktno ili konzumira u porodici.
Samo mali broj mlaih ljudi su zainteresovani da nastave sa praksom

poljoprivredne proizvodnje na farmi roditelja. Veina njih ne vide mogunost u
poljoprivredi i naputaju selo traei posao u gradu. Dokle god stariji ljudi rade
na farmi, oni e se drati tradicionalnog naina proizvodnje.
Znanje i vjetine o modernom nainu poljoprivredne proizvodnje su ograniena.
Jedino mali broj farmera koji su usavravali svoje znanje i kontinuirano
poboljavaju svoju proizvodnju e moi da prilagode svoju farmu, inei je
odrivo ekonomskim preduzeem.
Investicije su u prethodnim godinama bile veoma male. Zbog ekonomske
krize u 2008/2009. godini, kamatna stopa je na nivou gdje su sa ekonomske
take gledita, bilo kakve investicije u poljoprivredi pod znakom pitanja. Neki
investicioni projekti su morali da se zaustave zbog nedostatka kapitala (npr.
staja za krave i sirara). Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
obezbjeuje 30% sredstava za investicije u poljoprivredu.
Budua planinska proizvodnja e proi kroz neke tipine korake na farmama:
Osnovna proizvodnja sa malim promjenama u poljoprivrednoj praksi i
niskom stepenu investicija;
Farme sa potencijalnom da budu vee po pitanju veliine, ime e se
poboljati proizvodnja uz investicije i implementaciju novih poljoprivrednih
praksi.
Na koji e se nain farma razvijati zavisi od nekih osnovnih ekonomskih pitanja
i veoma je povezana sa socijalno-ekonomskim indikatorima (npr. starosnim
dobom farmera). Uvoenje novih praksi poljoprivredne proizvodnje je esto
povezano sa investicijama u zgrade i/ili maine.
Da bi investicija bila isplativa, period amortizacije investicije ne bi trebalo da
bude dui od broja godina koliko farmer najvjerovatnije treba da bude aktivan
sa radom. Investicija se dovodi u pitanje ako je farmer stariji od 50 godina, osim
ako nije jasno da e sin ili erka nastaviti sa poljoprivrednim biznisom.
138
139
Prema tome starost preduzetnika i njegove porodice ima veliki uticaj na

usvajanje nove poljoprivredne prakse, to se takoe odraava i na organsku
poljoprivredu.
4.3.7 Ciljevi porodice farmera i budui razvoj

poljoprivrednog biznisa
Nain na koji organska poljoprivreda moe poboljati situaciju farmera u

udaljenim planinskim djelovima Crne Gore moe se ukratko opisati kroz dva
naina razvoja.
Male farme osnovne proizvodnje

Cilj malih farmi osnovne proizvodnje je da odri dobit farme to je due
mogue, sa malo investicija i samo malo izmjena u njihovom sistemu
proizvodnje. Sve vee investicije nisu isplative zbog veliine farme.
Tradicionalni sistem proizvodnje ili proizvodnja sa niskim inputom u
planinskom regionu, moe se veoma lako prilagoditi organskoj poljoprivrednoj
praksi. Nema veih investicija ili bilo kakvog poveanja neophodnih
poljoprivrednih inputa. Sa pristupom dodatnom tritu i manjim poveanjem
proizvodnje, farmeri bi imali korist od boljih cijena i nekih dodatnih subvencija
za organsku poljoprivredu (40 po jedinici stoke i 120 /ha po usjevu).
Za male mljekarske farme e najinteresantniji biti pristup tritu, gdje e moi
prodavati mlijeko i ostvarivati novani prihod u keu. Ukoliko je ta mogunost
na raspolaganju, neki farmeri mogu da poveaju svoju proizvodnju veoma brzo, i
prema tome, da imaju veu dobit.
ak i konvencionalne cijene bi poveale proizvodnju. Sa postojeim cijenama
mlijeka od u prosjeku 33 centa i dodatnom podrkom od 5 centi po litru
od strane Vlade, proizvodnja mlijeka je ekonomski isplativa. S druge strane,
sakupljanje mlijeka u udaljenim podrujima je pod znakom pitanja, zbog visokih

trokova transporta.
Najznaajnije poveanje profita farmera u planiskom regionu je kroz
implementaciju moderne poljoprivredne prakse na niskom nivou, npr. upotrebe
stajnjaka, poboljanja kvaliteta stone hrane za zimu, tehnike mue i higijene,
kao i stoarstva.
Farme s potencijalom za razvoj

Farme sa potencijalom za razvoj su suoene sa potrebom za investicijama u
nove zgrade i nove maine. Trokovi za ove investicije se mogu pokriti jedino
poveanjem proizvodnje i uzgoja na farmi.
Ovakav rast na farmi je podran strukturnim promjenama u poljoprivrednoj
zajednici u udaljenim planinskim podrujima, to bi dovelo do vee
raspoloivosti zemljita farme i resursa na tim farmama koje ostaju u biznisu.
U bliskoj budunosti e ovaj mali broj farmi uvesti nove tehnologije (npr. silau)
sa potrebom za investicijama. Obaveze definisane EU regulativom (regulativa o
azotu) e natjerati farmere da investiraju u ekoloko skladite stajnjaka i osoke.
4.3.8 Planiranje budue farme

S obzirom da je produktivnost zemljita u planinskoj regiji ograniena iz razloga
klime i kvaliteta zemljita, vjerovatno e ove farme nastaviti sistem proizvodnje
sa malo inputa, koji je veoma blizak organskoj poljoprivredi i koji se moe lako
prilagoditi.
Znaajan aspekt prelaska na organsku poljoprivredu za farme sa potencijalom
za razvoj je prilagoavanje investicija zahtjevima OP.
Tehnike za zgrade i maine kod konvencionalne i organske farme koje su
zasnovane na panjacima i proizvodnji mlijeka, nisu mnogo razliite. Regulativa
140
141
za smjetaj ivotinja se moe lako ispotovati kad je planirana investicijama.

Promjena zgrada koje ne potuju organske standarde je skupa investicija i moe
biti ekonomski neisplativa, zbog veliine starih zgrada.
Razvoj trita organskih proizvoda naroito mlijenih proizvoda, opet je
najznaajniji aspekt prelaska na organsku poljoprivredu. Evropski poljoprivredni
fond za ruralni razvoj je predvidio podrku organskoj poljoprivredi kroz direkno
plaanje. Ukoliko se ti propisi u budunosti sprovedu u Crnoj Gori, podrka
bi trebalo da bude adekvatna za potrebe planinskih farmi. Dok se trite za
organsku poljoprivredu ne razvije i ne bude funkcionisalo, direktna finansijska
podrka organskoj poljoprivredi od strane Ministarstva poljoprivrede, umarstva
i vodoprivrede e biti najznaajniji ekonomski razlog za implementaciju OP za
farmere.
Sadraj
Obrazovni
ciljevi
Uvod
142
TRITE ORGANSKE
POLJOPRIVREDE
Thomas Wehinger
Ekonomska odrivost oganske poljoprivrede zavisi od razvoja
trita za organske proizvode. U Crnoj Gori, kao i u ostalim
dravama jugoistone Evrope (SEEC), trite za organske
proizvode se veoma sporo razvija. Za dalji razvoj internog trita,
iskustva o razvoju trita iz drugih drava mogu biti od odreene
pomoi.
To iskustvo se moda ne moe direktno primijeniti na situaciju
u zemljama JIE, ali barem mogu dati neke nagovjetaje vezano
za razvoj trita. Ovo poglavlje se prije svega fokusira na analizu
trita organskih proizvoda, kupce i njihove razloge za kupovinu
organskih proizvoda u Evropi i Njemakoj.
Iz tog iskustva emo izvui zakljuke i nalaze, s ciljem razvoja
organskog trita u Crnoj Gori.
italac e:
stei znanje o razvoju organskih trita u Evropi;
upoznati se sa ponaanjem kupaca i profilom kupaca na tritu
organskih proizvoda;
biti osposobljen da dizajnira osnovnu trinu strategiju.
1.
2.
3.
4.
5.
Razvoj trita organskih proizvoda

Proizvodi i profil kupaca
Oekivanja i barijere u kupovini organskih proizvoda
Zakljuci za razvoj trita organskih proizvoda u Crnoj Gori
Obrada trine strategije
6.
SWOT analiza trita organskih proizvoda u Crnoj Gori
Preporuena
literatura
143
Michelsen J., Hamm U., Wynen E., Roth E. 1999: The European
market for organic products: Growth and Development. (Organic
Farming in Europe: Economics and Policy; 7). Universitt
Hohenheim, Stuttgart.
Schmid, O. et.al, (2004): A Guide to successful organic marketing
initiatives. FIBL, Frick.
Ekonomska odrivost organske poljoprivrede zavisi od razvoja trita organskih

proizvoda. U Crnoj Gori, kao i u ostalim dravama jugoistone Evrope ( JIE),
trite organskih proizvoda se razvija veoma sporo. Radi daljeg razvoja internog
trita mogu biti od pomoi iskustva u vezi sa razvojem trita u drugim
zemljama.
Ovo iskustvo se moda ne moe direktno primjeniti na situaciju u zemljama
JIE, ali nam barem daje nagovjetaje o razvoju trita. Ovo poglavlje se prije
svega fokusira na trinu analizu organskih proizvoda, kupce i njihove razloge
za kupovinu organskih proizvoda u Evropi i u Njemakoj. Iz tog iskustva emo
izvui zakljuke i nalaze s cilljejm razvoja organskog trita u Crnoj Gori.
5.1 Razvoj trita organskih proizvoda

Trite organskih proizvoda se brzo razvijalo u posljednjih 15 godina.
Razvoj organske poljoprivrede je u 80-tim i 90-tim godinama bio podran
od udruenja poljoprivrednika. Tek uvoenjem agro-ekolokih isplata u EU,
organska poljoprivreda je postala ekonomski interesantnija za ire grupe
farmera.
Dok EU i neke drave lanice EU nisu smislile logo ili nacionalni logo
za sertifikovane organske proizvode, kupci su bili veoma zbunjeni. Npr.
u Njemakoj postoji mnogo razliitih brendova, kao Bioland, Demeter,
Naturland, Biokreis, Ecoland itd. Uvoenjem nacionalne oznake u Njemakoj,
uprkos otporu nekih udruenja organskih

poljoprivrednika,
Bio-oznaka je postala iroko prepoznatljiva
kao dokazani logo OP i naroito je
koriste maloprodajni marketi koji takoe
uvoze mnogo proizvoda iz Evrope i ostalih zemalja
irom svijeta. Ta Bio oznaka se moe koristiti za sve
organske proizvode koje potuju EU standarde ak i iz
inostranstva.
Razvoj organske poljoprivrede u Evropi predvodi
Sl. 5-1: Bio oznaika koja
Austrija sa 13% poljoprivrednog zemljita koje
ima regionalnu primjenu u
Njemakoj i EU oznaka
funkcionie u skladu sa EU regulativom o OP. U
Njemakoj je udio organskog zemljita bio 4,8% u
2006. godini. Sljedea tabela pokazuje pregled razvoja OP u Evropi.
Tabela 5-1: sertifikovano organsko zemljite i farme u Evropi
ZEMLJA
FARME
Hektara
PODEOBA
ZEMLJITA
%
Austrija
361.487
13
20.162
Belgija
29.308
2,1
783
Velika Britanija
604.571
3,8
4.485
4.692
0,2
218
Danska
138.079
5,3
2.794
Estonija
72.886
8,8
1.173
Bugarska
144
ZEMLJITE
145
Finska
144.558
6,4
3.966
Francuska
552.824
11.640
Grka
302.256
7,6
23.900
Irska
39.947
0,9
1.104
Italija
1.148.162
45.115
Kipar
1.979
1,3
305
Latvija
175.109
9,4
4.095
Litvanija
96.695
3,5
2.348
Luksemburg
3.630
2,8
72
122.765
2,9
1.553
20
0,2
10
Njemaka
825.539
4,8
17.557
Nizozemska
48.424
2,5
1.448
Poljska
228.009
1,5
9.187
Portugalija
269.374
7,3
1.696
Rep. eka
281.535
6,6
963
Rumunija
107.582
0,8
3.033
Slovaka
121.461
5,8
279
Slovenija
26.831
5,5
1.953
panija
926.390
3,7
17.214
vedska
225.385
7,1
2.380
Maarska
Malta

13
AUSTRIJA
BELGIJA
BELIKA...
BUGARSKA
DANSKA
ESTONIJA
FINSKA
FRANCUSKA
GRKA
IRSKA
ITALIJA
KIPAR
LATVIJA
LITVANIJA
LUKSEMBURG
MAARSKA
MALTA
NEMAKA
NIZOZEMSKA
POLJSKA
PORTUGAL
REP. EKA
RUMUNIJA
SLOVAKA
SLOVENIJA
2,1
3,8
0,2
5,3
8,8
6,4
2
7,6
0,9
9
1,3
9,4
3,5
2,8
2,9
0,2
4,8
2,5
1,5
7,3
6,6
0,8
5,8
5,5
3,7
PANIJA
VEDSKA
7,1
0
10
12
14
Potroai sa najveim prosjenim trokovima za organske proizvode po glavi

stanovnika i godini su u Danskoj sa 80 , Austriji sa 64 i Njemakoj sa 56.
Trokovi u nekim istonim dravama lanicama su 1 per capita u Slovakoj,
Maarskoj, Poljskoj i Rumuniji. Takoe u Portugaliji, Grkoj, ekoj Republici i
paniji trokovi su ispod 5 po godini i glavi stanovnika.
146
147
Oigledno je da potroai u bogatim zemljama centralne i zapadne Evrope imaju

najvee trokove, to moe implicirati da potroai organskih prozvoda imaju
prilino vee prihode.
Razvoj organske poljoprivrede u Njemakoj pokazuje impresivan razvoj u
pogledu proizvodnje (vidi dijagram dolje) i u pogledu prometa organskih
proizvoda.
!!! 5,3 od ukupnog poljoprivrednog zemljita
!!! 4,9% od svih farmi

Farme
Hektari
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2001
1997
1998
1999
2000
year
1994
1995
1996
300 000
200 000
100 000
0
1992
1993
6 000
4 000
2 000
0
1988
1989
1990
1991
900 000
800 000
700 000
600 000
500 000
400 000
1987
18 000
16 000
14 000
12 000
10 000
8 000
Sl. 5-2: Razvoj organskog poljoprivrednog zemljita u Njemakoj

5,3
6
4,6
3,9
5
3,1
Bio EUR
4
3
3,5
3,01
2,7
2,05
2
1
0
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Sl. 5-3: Razvoj prometa organskih proizvoda na prehrambenom tritu u Njemakoj
5.2 Proizvodi i profil potroaa

Za razvoj organskih proizvoda je interesantan udio odreenih organskih
proizvoda na tritu. Iz brojki iz 2007. godine, prikazanih u sljedeoj tabeli, lako
se mogu identifikovati proizvodi sa najinteresantnijim trinim potencijalom
kao to su hrana za bebe (65,2%), sokovi od povra (27,7%), itarice ili musli
(16,6%) svjee mlijeko (11,5%) i jaja (10,4%).
Razuman udio na tritu imjau argarepa (27,4%), tikvice (15,3%) i krompir
(7,1%).
Mesni proizvodi imaju prilino mali udio od 2,2% za govedinu, 0,6% za
svinjetinu i 0,7% za ivinu.
Tabela 5-2: Udio organskih proizvoda na prehrambenom tritu u Njemakoj
proizvodi
2005
2006
2007
Hrana za bebe (staklo)
65,9
65,2
65,2
Sokovi od povra
23,8
23,2
27,7
itarice (musli)
12,1
14,5
16,6
Svee mleko
6,5
8,7
11,5
Zamrznuto povre
6,1
7,2
Mleko
3,2
4,3
5,6
Testenine
2,9
3,6
4,9
Puter
1,6
2,3
2,4
Voni sokovi
1,4
2,8
Jogurt
1,1
1,8
3,3
Jaja
9,7
10,4
148
149
argarepa
21,3
26,2
27,4
Tikvica
10,3
10,3
15,3
Krompir
8,7
7,1
Luk
6,2
4,8
Paradajz
4,4
5,1
7,3
Zelena salata
4,2
6,3
6,1
Krastavac (salata)
2,9
4,2
3,5
Svo svee povre
5,9
6,1
7,1
Hleb
5,4
6,2
7,7
Limun
16,3
24,3
28,8
Banana
5,8
11,3
13,9
Jabuke
4,2
4,5
5,2
Pomorande
5,6
6,9
Pasulj
3,7
4,6
4,5
Svo svee voe
3,6
5,6
Govedina
1,7
2,2
Svinjetina
0,9
0,9
0,6
Piletina
0,7
0,8
0,7
Svo meso
1,1
Za razvoj trita je interesantna analiza prodajnih mjesta. Sljedea tabela opisuje

razvoj udijela razliitih distributivnih kanala na tritu. Brojke u ovoj tabeli
impliciraju znaaj raspoloivosti organskih proizvoda u velikim prehrambenim
radnjama, gdje potroai obino obavljaju svoju kupovinu. Ali ne samo da se
maloprodaja brzo razvijala, ve su nastali novi lanci prodavnica organskih
proizvoda u Njemakoj.
6,00
Ostali (3)
5,00
0,20
0,51
Bn. EUR
4,00
1,18
0,27
3,00
1,00
0,00
0,21
0,35
0,57
0,68
2000
Pekare i mesare
Proizvoai (2)
0,56
2,00
Prodavnice zdrave
hrane
0,90
2,80
1,28
Specijalizovane bioradnje
Prehrambena
maloprodaja (1)
2004
2007
Sl. 5-4: Razvoj prometa organskih proizvoda po distributivnim kanalima u Njemakoj u

godinama 2000. do 2007
100%
90%
8,2%
7,1%
80%
12,5%
70%
60%
50%
Redovni kupac(18x+)
65,9%
34,8%
Povremeni kupac (5-8x)
40%
30%
20%
37,4%
10%
0%
penetracija kupaca
Sl. 5-5: Profil potroaa
150
10,9%
9,1%
10,5%
3,6%
trokovi

Povremeni kupac (1x)
151
Za razvoj trita organskih proizvoda su veoma znaajni redovni kupci. Ovi

kupci, koji kupuju organske proizvode vie od 18 puta godinje, imaju udio od
8,2 % penetracije kupca, ali udio trokova od 65,9% (vidi dijagram dolje).
5.3 Oekivanja i barijere u kupovini organskih

proizvoda
Najznaajnija oekivanja kupaca koji kupuju organske proizvode su zdravlje i

dobrobit ivotinja. Ostali razlozi su navedeni u daljem tekstu.
Zdravlje
Dobrobit ivotinja
Briga o zatiti
ivotne sredine
Povjerenje
Ljudi vode brigu o zdravlju (npr. hrana za bebe)

Zdrav smjetaj, zdrava stona hrana bez farmaceutskih
sredstava
Male farme, mala teta za netaknutu prirodu i ivotnu
sredinu
Ukupna transparentnost koja prikazuje cijeli lanac
od proizvoaa do maloprodaje
Kvalitet proizvoda
Visok kvalitet/ svjei proizvodi
Regionalna
proizvodnja
Jedino bitno u odreenoj mjeri
Neke od glavnih barijera za potroae su sljedee kategorije:

cijena
kvalitet
Veina kupaca u odreenoj mjeri prihvataju visoku

cijenu (20 - 30%)
Veina kupaca oekuje odreeni ili bolji kvalitet (npr.
svjee povre) jedino manje grupe oekuju slabiji
kvalitet kao obezbjeenje da je organsko
Povjerenje
Nepovjerenje u sistem kontrole
raspoloivost
proizvodi se ne prodaju u mjestu (MP) gdje ljudi

obino obavlljaju svoju kupovinu
5.4 Zakljuci za razvoj trita organskih

proizvoda u CG
Prema ostalim dravama JIE, tritu organskih proizvoda u Crnoj Gori e trebati
vremena da se razvije. Slab promet i mala koliina proizvoda e se prodavati
barem u narednih pet godina. Neki od glavnih razloga za to su niske plate i slaba
svijest o zdravoj hrani, osim za hranu za bebe.
Da bi se prevazila kritina masa proizvoaa, fokus razvoja trita bi trebao da
bude na proizvodima sa velikim trinim potencijalom, npr. svjeem mlijeku,
ostalim mlijenim proizvodima, povru i vou.
Jo jedan potencijal za trite organske hrane su tradicionalni proizvodi. Ovi
proizvodi se mogu lako prilagoditi standardima OP. Oni takoe ukljuuju
sakupljanje umskog voa, bilja i zaina.
Pokretaka snaga za razvoj OP u Crnoj Gori e biti dobra finansijska podrka
Vlade, koja e pruati realnu korist farmerima.
Ostali prioriteti u Crnoj Gori e se morati detaljnije analizirati uz istraivanje
trita u okviru projekta FAO TCP za 2010. godinu (vidi prilog ili na sajtu
http://www.orgcg.org/org/).
5.5 Izrada trine strategije

Izrada trine strategije se pridrava pravila koja vae za izradu bilo koje druge
strategije.
Na osnovu ciljeva treba da se izradi realna strategija, a na osnovu takve strategije
da se definiu i implementiraju trini instrumenti. Instrumenti trine strategije
su politika o kvalitetu proizvoda, cijeni, distributivnih kanala i komunikaciji.
152
153
Prije izrade ciljeva potrebno je

pripremiti dobru trinu analizu. Na
osnovu analize proizvoda i analize
konkurencije, definisae se prednosti i
slabosti proizvoda.
trini
ciljevi
trina strategija
Ova analiza treba da bude uraena

zajedno sa buduim trendovima i
predvienim kretanjima na tritu,
ime e se formulisati mogunosti i
prijetnje.
trini instrumenti
politika proizvoda, cijene,
distribucije i komunikacije
Sl. 5-6: Izrada trine strategije
Ciljevi trine razvojne strategije treba da budu detaljno definisani, tako da budu
realni i vremenski ogranieni.
Kada postoji dobra analiza trita i dobro pripremljeni ciljevi, trina strategija
mora da bude definisana u odnosu na proizvod ili trite tako da je usmjerena ka
nainu stimulacije, segmentaciji trita i prostorne pokrivenosti (vidi sliku 5-6).
analiza
situacije
analiza trita
proizvoda
analiza
budunosti
analiza glavnih
konkurenata
analiza prednosti i mana
mogunosti i rizici
Izvor: EU AID, 2004
Sl. 2-7: Osnovna struktura SWOT analize
analiza buduih
trendova
1. f okus na
proizvod/
trite
2. n
ain
stimulacije
3. s egmentacija
trita
4. p
rostorna
pokrivenost
strategija
penetracije
trita
strategija
razvoja trita
strategija
razvoja
proizvoda
preferencijalna
strategija
strategija cijene/
kvaliteta
strategija
masovnog trita
lokalna
strategija
strategija
diversifikacije
strategija
segmentacije
regionalna nacionalna
strategija strategija
meunarodna
strategija
Izvor: Schmid et. al. 2004

Sl. 5-9: Razvoj trines trategije
Na osnovu trine strategije potrebno je detaljno definisati trine instrumente.

Neka od pitanja vezano za trine instrumente su navedena u daljem tekstu.
Ova lista se moe koristiti kao check- lista.
Trini instrumenti zavise jedni od drugih i potrebno ih je ponovo pregledati.
Svaka nekoherentnost izmeu instrumenata treba da se prilagodi.
Politika proizvoda
Orijentisana ka proizvodu:
Kvalitet;
Raznolikost;
Autentian nain proizvodnje.
154
155
Orijentisana ka kupcu:
Pogodnost;
Odgovarajue za normalnu dijetu;.
Prezentacija:
Izgled;
Veliina;
Pakovanje.
Politika cijene
Cijene za konkurente:
Organske;
Konvencionalne. Cijena odnos kvaliteta?
Da li cijena odraava bolji kvalitet?
Da li se mogu pruiti dodatne usluge?
Cijena odnos sa koliinom?
Posebne / sezonske ponude;
Cijene za proboj na trite;
Smanjenja vezana za iznos.
Da li politika cijene korespondira sa trinom strategijom?
Da li cijena moe biti opravdana dodatnom vrijednou?
Da li postoje ostale alternative?
Politika distribucije
Gdje prodati?
Ko koordinira kanale prodaje?
Kolika koliina proizvoda se moe tu prodati?
Da li je prodajni punkt pogodan za kupce?
Ko su partneri za plasman proizvoda?
Da li su oni odgovarajui za OP proizvode?
Da li e partneri da plate oekivanu cijenu?

Da li e partner prihvatiti brend proizvoaa ili nacionalni ili
meunarodni brend?
Da li su potrebni preraivaki kapaciteti? Kada poeti?
Kada bismo trebali da se pojavimo na tritu?
Kada smo spremni da pruimo dovoljno proizvoda?
Najznaajniji distributivni kanali su sljedei:
potroa
preraivake
kompanije
prehrambena
maloprodaja
direktno sa farme, pijace, mobilna prodaja, usluge

dostave;
zanatske: mlinovi, pekare, mesare, pivare;
prehrambena industija: mljekara, smrznuta hrana,
sokovi, hrana za bebe, tjestenina;
specijalizovane organske maloprodaje, prodavnice
zdrave hrane, supermarket, diskonti, itd.
Pitanje proizvoaa u vezi sa pristupom tritu je rizik, kao to su i koristi od

razliitih distributivnih kanala vezanih za direktnu prodaju uz direktan kontakt
sa kupcima ili prodaje na veliko agentima. Neke koristi i rizici su dolje navedeni.
Nakon definisanja proizvoda, cijene i distributivne politike, bie neophodno
razgovarati o politici komunikacije.
Politika komunikacije
ta?
Koliki je budet na raspolaganju?
Odnosi sa javnou?
Reklamiranje?
Promocija prodaje?
156
157
Gdje?
Da li su promotivne aktivnosti jasno povezane sa prodajnim kanalima?
Da li je medij prilagoen ciljnoj grupi?
Ko?
Sam?
Sa ostalim farmerima?
Sa trinim partnerima?
Kada?
Odabir pravog trenutka?
Mogue promotivne aktivnosti zavise u velikoj mjeri od raspoloivog budeta.
Sljedea tabela daje okvirni pregled moguih aktivnosti:
Direktne mjere
Visoki
trokovi
Srednji
trokovi
Niski
trokovi
Indirektne mjere
medijsko reklamiranje;
promocija prodaje;
merendajzing;
lifleti, broure;
telefonska prodaja;
direktan kontakt sa
predvodnicima razmiljanja
(nastavnici, nutricioniste,
doktori i sl.);
trgovinski
sajmovi;
izlobe;
pres konferencije;
otvoreni dani;
posteri;
medjsko
reklamiranje;
promocija prodaje;
merendajzing;
Izvor: Schmid et.al., 2004
5.6 SWOT- Analiza trita organskih proizvoda u

Crnoj Gori
Tokom jedne sesije obuke o OP u Crnoj Gori u 2009. godini, slubenici

Savjetodavne slube su sumirali situaciju organskog marketinga, kako je
prikazano na slici dolje. Detaljnija analiza trita e biti opisana u rezultatima
trine analize koja se sprovodi u 2010. godini u okviru FAO TCP projekta.
158
159
prednosti
Mogunosti razvoja;
Zainteresovanost potraaa;
Zainteresovanost proizvoaa;
Razvoj ekskluzivnog turizma;
Mala konkurencija-trenutno.
mogunosti
Izvoz kroz turizam;
Ravoj ruralnih podruja;
Stvaranje dodatne vrijednosti;
Ouvanje ivotne sredine;
Zdravlje ljudi;
Dobrobit ivotinja;
Crna Gora-ekoloka drava.
nedostaci
Male subvencije;
Malo iskustva;
Mali broj sertifikovanih
proizvoaa;
Nedovoljno savjeta za proizvoae;
Nedostatak pogona za uvanje
proizvoda;
Nedostatak pogona za preradu;
Mali asortiman proizvoda;
Nedostatak radne snage u
podrujima povoljnim za organsku
proizvodnju;
Nedovoljna edukacija potroaa i
proizvoaa;
Nedostatak inputa za organsku
proizvodnju;
Nerazvijeno trite.
prijetnje
Postoji opasnost od podmetanja
konvencionalne proizvodnje-jednim
dijelom;
Neorganizovano trite;
Previsoka cijena-nee biti kupaca;
Opasnost od vika i manjka
proizvoda.
Uvod
Grupa proizvoaa predstavlja saradnju izmeu pojedinanih

farmera koji kupuju inpute ili prodaju poljoprivredne proizvode
kroz organizaciju. Organizacija radi u korist lanova.
Grupa proizvoaa, s druge strane, mora da se takmii sa drugim
kompanijama koje prodaju ili kupuju prozvode od farmera.
Grupa proizvoaa e koristi lanovima ukoliko je efikasnija i/ili
ukoliko ostvaruje vee cijene za proizvode lanova.
Obrazovni ciljevi
Thomas Wehinger
italac e:
upoznati osnovne principie proizvoakih grupa u OP;
moi da identifikuje kljune faktore uspjeha za
uspostavljanje grupa proizvoaa;
biti inspirisan sa dva uspjena primjera iz Njemake,
koje grupe proizvoaa rade i s kim se mogu udruiti.
Sadraj
Upravljanje grupama
proizvodjaa
Osnovni principi upravljanja grupama proizvoaa:

Dobra praksa 1: Udruenje proizvoaa organskog soka od
jabuke u Hohenlohe;
Dobra praksa 2: Udruenje farmera Schwabisch-Hall.
160
Preporuena
literatura
161
FAO - Food and Agriculture Organisation of the United Nations

(2008): Course on Agribusiness Management for Producers
Associations. Rome.
http://www.fao.org/ag/ags/ags-division/publications/
publication/en/?dyna_fef%5Buid%5D=47574
Hamm, U. (1992): Erzeugerzusammenschlsse im kologischen
Landbau: {Vermarktung alternativ erzeugter Produkte}.
Landwirtschaftsverlag, Mnster-Hiltrup.
Michelsen J. et.al. (2001): Organic Farming Development and
Agricultural Institutions in Europe: A Study in Six Countries.
(Organic Farming in Europe: Economics and Policy; 9),
Hohenheim 174.
Grupe proizvoaa nastaju jedino ako ukljueni proizvoai imaju zajedniki

usaglaene ciljeve. Proizvoai moraju da imaju korist od aktivnosti organizacije.
Ciljevi grupe proizvoaa mogu da budu usmjereni ka razliitim nivoima lanca
vrijednosti poljoprivrednog proizvoda. Poevi sa inputima poljoprivredne
proizvodnje, lanac vrijednosti moe ukljuivati sve poslovne aktivnosti
poljoprivredne proizvodnje, do prerade proizvoda radi kasnije upotrebe i
distribucije proizvoda kupcima. ak i nakon usluga prodaje, dijelom lanca
vrijednosti se smatraju i podrka kupcima i informativne telefonske linije.
Cilj upravljanja lancem vrijednosti slui za unapreenje kvaliteta proizvoda i
efikasnosti proizvodnje i distribucije.
Sve ove aktivnosti imaju jedan glavni cilja da se pobolja:
Profit svih ekonomskih partnera u lancu vrijednosti i
Zadovoljstvo kupca u vezi sa proizvodom.
Ukoliko proizvoa eli da bude partner u lancu vrijednosti, naroito ako je
prilino mali proizvoa, on se sa drugim proizvoaima mora organizovati
u grupe i udruenja. Oni uspostavljaju menadment koji predstavlja interese
proizvoaa u lancu vrijednosti.
Grupa proizvoaa moe da se usmjeri ka razliitim nivoima lanca vrijednosti.

Neki proizvoai se koncentriu na kupovinu poljoprivrednih inputa i
kvalitetnom upravljanjem proizvodnje. Postoje grupe proizvoaa koji se
udruuju u agro-biznis holdinge preuzimajui odgovornost za skoro sve dijelove
lanca vrijednosti.
Sljedea dva primjera mogu ilustrovati razliku.
Inicijativa za organski sok od jabuke iz Hohenlohe-a na jugu Njemake
usmjerava svoje aktivnosti ka kvalitetnom menadmentu i podrci
proizvoaima u proizvodnji. Svim drugim nivoima lanca vrijednosti, od
sakupljanja, prerade i maloprodaje proizvoda, upravljaju trini partneri.
Organska proizvodnja govedine proizvoake grupe iz Schwabisch-Hall-a je
aktivna na svim nivoima lanca vrijednosti, ukljuujui otvaranje prodavnica gdje
direktno prodaju svoje proizvode kupcima.
6.1 Osnovni principi upravljanja grupama

proizvoDJaa
Najprije je potrebno razgraniiti cilj udruenja farmera izmeu neprofitno i

profitno orijentisanih udruenja farmera.
Udruenje uzgajivaa ili udruenje organskih farmera koje vri grupnu
sertifikaciju ili prua podrku obuke i informacija lanovima ne mora da bude
iskljuivo registrovano preduzee, ali moe da koristi prednosti od toga to je
neprofitno orijentisana, nevladina organizacija.
U onim sluajevima kad je cilj udruenja jasno usmjeren ka komercijalnim
aktivnostima i kada je usmjeren ka ostvarivanju profita, udruenje farmera
bi trebalo da koristi pravnu strukturu radi funkcionisanja kao komercijalno
162
163
preduzee, uz jasnu i povezanu strukturu donoenja odluka. Finansijske obaveze

u smislu kapitala za preduzee se moraju potovati i vrednovati odgovarajuom
kamatnom stopom i/ili povratom.
Udruenje farmera, kao i bilo koje drugo komercijalno preduzee, mora da prati
pravila uspjenog preduzetnika, pokuavajui da slui potrebama kupaca, dok u
isto vrijeme stvara profit vlasnicima komapnije i lanovima udruenja.
Okvir:
ekoloki
ekonomski
socijalni
politiki
upravni
interesna strana
dobavljai
konkurenti
kupci
javnost
Sl. 6-1: Kljuni faktori za komercijalno udruenje farmera
Vlasnici preduzea su obino farmeri koji oekuju korist od komercijalnih

aktivnosti preduzea.
Neki kljuni faktori za uspjeno komercijalno udruenje farmera su navedeni na
sljedeim slikama.
Kljuni faktori se mogu sumirati u tri oblasti.

Proizvodnja sa jasnim i zajednikim stanovitima vezano za:
ciljeve;
strategiju implementacije ciljeva;
proizvode i njihov kvalitet i
trokove i profit za lanove.
Interesne grupe u oblasti komercijalnih aktivnosti su:
dobavljai;
konkurenti;
klijenti;
miljenje javnosti.
Menadment koji je kljuni u smislu:
resursa;
kompetencija;
lanova tima i
efikasnosti svojih aktivnosti.
Opti pravni i administrativni okvir, kao i socio-ekonomski ambijent su
relevantni za uspjeh udruenja farmera, npr:
pravni okvir i sistem finansijske podrke komercijalnom udruenju farmera;
pravni okvir za prava na intelektualnu imovinu radi brendiranja proizvoda;
sistem podrke od savjetodavnih slubi;
finansijska podrka za investicije u preraivake kompanije i komercijalne
aktivnosti itd.
Evropska unija prua veliki broj finansijskih podrki grupama proizvoaa.
Svaka drava lanica, a i drave koje mogu da imaju koristi od programa
IPARD (Instrumenta za predpristupnu pomo za ruralni razvoj), mogu da
implementiraju mjere za podrku grupa proizvoaa.
Posljednje, ali ne najmanje vano je da nisu sva udruenja proizvoaa uspjena
kao gore navedena dva udruenja. Naroito u poetnim fazama organske
proizvodnje, kada je promet OP bio prilino nizak, mnogo udruenja farmera je
164
165
moralo da zaustavi svoje komercijalne aktivnosti, to je za rezultiralo time da su

farmeri izgubili novac koji su investirali.
Farmeri su izgubili interesovanje i povjerenje u aktivnosti udruenja farmera.
Pohlepa i ogovaranja su dovela do frustracija i nepovjerenja. Sada, koristi od
pristupanja udruenjima farmera treba da budu oiglednija ili rizik od gubitka
novca treba da bude veoma mali.
esto je nedostatak inicijative marketinga grupe proizvoaa bio povezan sa
loim menadmentom i prevelikim oekivanjima u vezi sa lanstvom.
Prema tome, svaka grupa proizvoaa treba da definie:
Kriterijum kvaliteta za proizvode koje ele da prodaju;
Komercijalne aktivnosti orijentisane tritu;
Njihovu opredijeljenost za preduzetnitvo;
Rizike i koristi (npr. cijenu proizvoda) za lanove;
Vremensko ogranienje za uspjeno uspostavljanje grupe proizvoaa
(realno je pet godina dok se ne ostvari profit);
Procedure, zadatke i strukturu odluivanja, to obezbjeuje povjerenje i
pouzdanost menadmenta i borda za donoenje odluka.
Za grupe proizvoaa koji ele da prerauju i plasiraju svoje proizvode,
najznaajnije je da sakupe dovoljno kapitala (imovine) koji im omoguava
da djeluju kao pouzdan komercijalni partner. Pouzdan komercijalni partner
plaa raune na vrijeme. Redovno praenje finansijske situacije sa tanim
raunovodstvom i sistemom izvjetavanja je obavezno.
6.2 Dobra praksa 1 Udruenje proizvoDJaa

organskog soka od jabuke iz Hohenlohe-a
Tokom 2000. godine, 230 farmera i privatnih vlasnika ekstenzivnih vonjaka

jabuke su poeli da proizvode i prodaju organski sok od jabuke. Prosjena
veliina vonjaka jabuke je oko 1 ha, od 0,1 ha do 12 ha po farmi. Prve godine
su proizveli oko 1000 tona jabuke koju je ubrala ve postojea zadruga farmera.
Jabuke se prodaju preraivakoj kompaniji koja proizvodi i prodaje sok
maloprodajnim marketima i specijalizovanim prodavnicama pia. Oko 600
litara soka se dobije od jedne tone jabuka.
Narednih godina je proizvodnja varirala od 400 tona do 800 tona.
Sertifikacija i logistika je bila glavni izazov za sve kompanije koje su uestvovale.
Od samog poetka, od prvih konsultacija do prve prodaje soka, kupcima je
trebalo dvije godine (vidi raspored trine inicijative u daljem tekstu).
Akcioni plan
prve konsultacije i razgovori
1. radionica sa zainteresovanim stranama;
konsultacije/analiza situacije;
konsultacije/analiza situacije;
odluka o upitniku za proizvoae;
datum / raspored
decembar 98
februar 99
april 99
jul 99
4. radionica evaluacija upitnika i konana odluka;
novembar 2000
pregovori o trinoj politici (proizvod, cijena,

distribucija, komunikacija)
februar 2000
osnivanje udruenja organskih vonjaka jabuke
mart 2000
sertifikacija vonjaka
jun 2000
prvo branje i prerada
oktobar 2000
poetak prodaje
januar 2001
166
167
Vana napomena! Sertifikacija vonjaka

jabuke je mogua jedino u periodu od jedne
godine, jer su vonjaci najprije sertifikovani kao
ekstenzivni vonjaci, to je odobrio zvanini biro
za organsku sertifikaciju.
U proljee 2001. godine se organski sok
od jabuke prodavao po prvi put u raznim
prodavnicama i marketima.
Prodaja soka od jabuke u poetku nije bila
obeavajua, sa manje od 200.000 litara u
prvoj godini. Ali prodaja se nakon ove prve
godine poveavala svake godine od 10 do
20%.
U 2008. godini preraivaka kompanija je prodavala 10 razliitih organskih
proizvoda, od vonih sokova (jabuka, zova, ljiva, naranda), sokova od povra
(argarepa, kupus, paradajz i mijeano povre) i shorle pia (jabuka i jabuka
mijeana sa kiselom vodom).
Kompanija je stvorila novu proizvodnu liniju pod nazivom Viva Bio.
http://www.direktsaefte.de/un/unbio.htm.
Farmeri koji prodaju organske jabuke kompaniji dobijaju cijenu koja je 50%
ili ak 100% vea od konvencionalnih jabuka koje se koriste za sok od jabuka.
Cijena za konvencionalne jabuke se kree od 5 EUR do 10 EUR za 100 kg.
Tabela na sljedeoj strani opisuje organizaciju lanca vrijednosti.
Udruenje farmera je osnovano u februaru 2000. godine sa samo 65 lanova.
U toku narednih 30 dana jo 150 lanova se prijavilo. Razlog za to su velika
podrka kljunih aktera i PR kampanja koja je motivisala farmere da se prikljue
udruenju.
Najznaajnija podrka je dola od zadruge konvencionalnih farmera koje je

ve postojalo i koje je ve imalo neka iskustva sa organskim proizvodima od
Demeter udruenja. Ali takoe, sindikat farmera i kompanija za proizvodnju
soka, koja je jasno izrazila svoj interes da prerauje organski sok od jabuke, imali
su znaajan uticaj na motivisanje farmera da se pridrue udruenju. Izjave ovih
kljunih sudionika su objavljene u novinama, na sajmovima i deavanjima i o
tome se komuniciralo na regionalnom nivou.
organske
farme
proizvodnja
zadruga farmera
prerada
kompanije za preradu voa

maloprodaja
i drugi
specijalizovane
prodavnice pia
Sl. 6-2: Organizacija lanca vrijednosti za organski sok od jabuke
Za 30 dana broj farmera koji su postali

lanovi udruenja je porastao sa 65 u
februaru na 230 lanova krajem marta.
Sertifikacija udruenja farmera je bila
zasnovana na sertifikaciji udruenja
farmera prema IFOAM regulativi
168
privatni vlasnici
organskih
vonjaka
udruenje farmera za proizvodnju organskog soka od jabuke
branje
plasman na
trite
konvencionalne
farme sa
organskim
vonjacima
prodavnice ili
zadruge farmera
169
broj lanova
250
200
150
100
50
0
2
9
mart
mart

16
mart
23
mart
30
mart
datum
Sl. 3-2: Broj proizvoaa koji uestvuju u marketinkoj inicijativi
Sertifikaciono tijelo
Eksterno:
pojedinana kontrola
svake godine
Organske
farme
Eksterno:
pojedinana kontrola svake godine
sistem interne kontrole

Interna kontrola
Eksterna kontrola
P
ojedinana kontrola u 1 Kontrola (7075% proizvoaa)
godini za sve farme
Uzorkovanje svake 2
godine (25-30% svih
farmi)
Konvencionalne
farme (>5 ha
vonjaka)
Male konvencionalne farme (>5

ha vonjaka)
Udruenje organskih vonjaka jabuke NVO
Sertifikaciono
tijelo
zadruge (punkt
sakupljanja voa)
godinja kontrola
kompanije za preradu
Sl. 6-4: Sistem sertifikacije za grupnu sertifikaciju vonjaka
koja se moe primjenjivati u okviru Evropske regulative. Sljedea tabela

opisuje sistem sertifikacije koji je implementiran uz podrku registrovanog
sertifikacionog tijela.
S obzirom na to da su farme prilino male, grupna sertifikacija je bila
najinteresantniji pristup da bi se smanjili trokovi sertifikacije, naroito jer su
samo dijelovi farme sertifikovani kao organski.
Postoje tri razliita tipa lanova udruenja:
Organske farme koje su ve registrovane;
Konvencionalne farme sa vie od 5 ha vonjaka jabuke koje e svake
godine provjeravati sertifikaciono tijelo;
Konvencionalne farme sa manje od 5 ha koje su ule u grupnu
sertifikaciju.
Grupna sertifikacija se zasniva na dolje navedenim principima.
U prvoj godini registracije, sve male farme provjerava sertifikaciono tijelo.
Svi lanovi uzimaju udio u internom kontrolnom sistemu koji organizuje
udruenje farmera. lan udruenja koji se kvalifikuje za internog inspektora vri
kontrolu ostalih lanova najbolje u drugom regionu, ne u svom susjedstvu.
Paralelno sa ovom internom kontrolom, 25% do 30% lanova provjerava
sertifikaciono tijelo. Preraivake kompanije se provjeravaju, kao i bilo koje
druge preraivake kompanije, tj. od strane registrovanog sertifikacionog tijela.
Menadment udruenja farmera za organski sok od jabuke su lanovi
konvencionalne zadruge farmera. Iz tog razloga udruenje farmera ima veoma
mali finansijski rizik za svoje aktivnosti jer koristi sinergiju i koristi od dobro
organizovanog lanca vrijednosti.
Glavni ciljevi i zadaci udruenja su da se implementira grupni sistem
sertifikacije, organizovanih obuka i organizovanja berbe jabuka.
170
171
Udruenje za
uzgoj svinja
(neprofitno)
Udruenje farmera
Ecoland NVO
(neprofitno)
Poljoprivredna savjetodavna sluba (neprofitna)

Fabrika mesa AD
(otkupno udruenje)
DOO za proizvodnju
bilja i zaina
DOO za proizvodnju
mesa i kobasica/
Udruenje farmera
za uzgoj visokokvalitetnih prasia
Udruenje farmera za
proizvodnju govedine
Sl. 6-5: holding udruenja Schwbisch-Hall
6.3 Dobra praksa 2 Udruenje farmera iz

Schwabisch-Hall
Drugi primjer veoma uspjenog udruivanja farmera je Udruenje farmera iz

Schwabisch-Hall (Bauerliche Erzeugergemeinschaft Schwabisch Hall http://
www.besh.de).
Glavna razlika u odnosu na udruenje farmera za organski sok od jabuke je
veliina organizacije, kapital i promet kompanije.
Udruenje farmera iz Schwabisch hall-a je poelo u 1988. godini sa samo 8
lanova koji su prodavali konvencionalne svinje mesarama u regionu ili direktno
kupcima. Sada ovo udruenje farmera vodi nekoliko neprofitnih udruenja
farmera i biznisa opredijeljenih ka profitu pri tom slui u korist farmera.
Neprofitne organizacije usmjeravaju svoj rad na kvalitetno upravljanje, obuku i

savjetodavne usluge za farmere, dok se profitno orijentisane grane bave direktno
preradom i prodajom proizvoda.
Udruenje farmera je uloilo do 10 miliona EUR u svoju linu fabriku mesa i
logistiku. Sa nekoliko prodavnica i marketa oni prodaju svoju robu, ali takoe
trguju i sa ostalim proizvodima.
Upravljanje svim neprofitnim i profitnim aktivnostima je koncentrisano u
holdingu. Vie od 1000 lanova je sad organizovano u ovom udruenju.
Najznaajniji proizvod udruenja je konvencionalna svinjetina. Pored svinjetine,
udruenje farmera prodaje govedinu i jagnjetinu. U prodavnicama koje su
obino pod franizom preduzetnika, prodaju sve vrste regionalnih proizvoda.
Razlika izmeu udruenja i zadruge moe biti definisana po komercijalnom
naglasku. Gore navedeni ciljevi zadruge farmera su jasno usmjereni ka
ostvarivanju vee dobiti za lanove, dok su udruenja neprofitno orijentisana.
U 1997. godini je udruenje konvencionalnih farmera osnovalo organsku
proizvoaku grupu farmera koji su eljeli da proizvode organske proizvode, ali
jo uvijek sarauju sa svojim bivim konvencionalnim partnerima. Sada organski
proizvoai ine 10% ukupnih lanova.
Udruenje farmera prerauje organsku govedinu i svinjetinu u visokokvalitetne
organske proizvode, koji se prodaju restoranima, mesarama i direktno kupcima.
Nedavno su uveli novu liniju organskog bilja i zaina iz svog regiona, ali takoe i
iz Indije i ostalih junih zemalja, koji su sertifikovani kao organski.
Osniva i menader udruenja farmera Schwabisch-Hall-a, Rudolf Buhler lino,
u honorarnom statusu vodi svoju organsku farmu.
172
173
Interesantno je vidjeti najbolju politiku cijena koja je direktno vezana za

standarde kvaliteta, od konvencionalne do kvalitetne konvencionalne govedine,
tradicionalnog trademarka (Boeuf de Hohenlohe) i organske govedine (cijene su
samo primjer esto su prilagoene trinoj situaciji).
standardi kvaliteta
junad
razlika u cijeni
volovi
konvencionalna
2,55
u % u odnosu na
konvencionalnu
kvalitetna govedina (konv.)
2,85
11,8 %
Boeuf de Hohenlohe (konv.)
2,95
15,7 %
3,10
organska govedina
3,35
31,4 %
3,45
Organska govedina postie cijenu koja je oko 30% iznad uobiajene

konvencionalne govedine. U poreenju sa ostalim kvalitetnim programom
govedine, cijena je oko 20 % vea.
Glavna razlika u odnosu na ostala udruenja farmera je centralizovano
upravljanje svim neprofitno i profitno orijentisanim ograncima.
Struni lanovi, visoko-kvalifikovani, od kojih veina posjeduje poljoprivredno
iskustvo, garantuju efikasno i profitabilno upravljanje cjelokupnim aktivnostima.
Jasna struktura donoenja odluka na centralnom nivou i jaka finansijska
posveenost upravljakih i vodeih osoba se pokazala kao najadekvatniji sistem
upravljanja.
Nalazi nas vode ka nekim zakljucima to se tie upravljanja grupama
proizvoaa i udruenja farmera.
INSPEKCIJA, SERTIFIKACIJA I
AKREDITACIJA
Repic, Polonca
Uvod
Sljedee poglavlje opisuje osnovne principe procedura inspekcije i

sertifikacija poljoprivrednih gazdinstava koja su registrovana kao
organske farme.
Sertifikat potvruje usaglaenost proizodnje na farmi sa relevantnim
zakonskim okvirom. Relevantni pravni okvir za proizvode koji
se prodaju na nacionalnom tritu su nacionalni zakoni i propisi.
Ukoliko kompanije za proizvodnju ili preradu izvoze organske
proizvode drugim zemljama, onda se proizvodna praksa mora
uskladiti sa relevantnim meunarodnim standardima kao to su
propisi EU, IFOAM, itd.
Sadraj
Obrazovni
ciljevi
Sertifikat je dokument od velikog znaaja za organsku poljoprivredu

jer je on potvrda za potroae koji e da kupuju jedino organske
proizvode ukoliko vjeruju sistemu sertifikacije. Propisi takoe tite
istinskog proizvoaa od onih koji ele da iskoriste pozitivan imid
organskih proizvoda.
174
italac e:
upoznati osnovne principe procedura inspekcije i sertifikacije
organske poljoprivrede;
razumjeti neophodnost potojanja evidencije i dokumentacije za
procese proizvodnje.
Definicija terminologije
Procedure za inspekciju i sertifikaciju
Akreditacija inspekcijskog tijela
Legislativa
Rizine situacije i prevara
Preporuena
literatura
175
Regulativa Savjeta (EC) br. 834/2007, O organskoj proizvodnji i

oznaavanje organskih proizvoda i poniavanja Regulative (EEC)
No. 2092/91
Regulativa Komisije (EC) br. 889/2008 sa detaljnim pravilima za
proizvodnju, oznaavanje i kontrolu, ukljuujui prvu izmjenu i
dopunu za pravila proizvodnje organskog kvasca
Regulativa Komisije (EC) br. 1235/2008 sa detaljnim pravilima
za uvoz organskih proizvoda iz treih zemalja.
Pravila procedura sertifikacije , IKC UM
EN 45011 (ISO 65)
7.1 ta je inspekcija, sertifikacija i akreditacija?

Inspekcija je nezavisna i dokumentovana procedura ocjene koja se vri na farmi
u cilju provjere da li farma ispunjava uslove koje propisuje legislativa organske
proizvodnje (obradivo zemljite, uzgoj stoke sa talama, skladita, evidencije).
Kod aktivnosti prerade, skladitenja i prodaje organskih proizvoda i hrane,
inspekcija se vri na preraivakoj jedinici gdje inspektori proveravaju porijeklo
sastojaka i agenata koji su se koristili, skladita, evidenciju o preradi.
Inspekcija potvruje usaglaenost proizvodnje i prerade organskih proizvoda
sa legislativom organske proizvodnje. Tokom inspekcije inspektor pie izvjetaj
o inspekciji sa svim relevantnim informacijama i izvjetaj o eventualnom
nepotovanju propisa (ukoliko postoji).
Sertifikacija je tehnika procedura koju koristi sertifikaciono tijelo (ST) radi
potvrde da su aktivnosti proizvodnje/prerade ocijenjene na metodian nain koji
uliva povjerenje u sertfikovani produkt i koji potvruje usklaenost sa zakonima
i standardima po kojima se vri sertifikacija. U sluaju da se postigne potrebni
stepen usaglaenosti, sertifikaciono tijelo izdaje sertifikat. Odluka o sertifikatu

se donosi na osnovu sveukupnog pregleda dokumentacije klijenta, koja
ukljuuje registraciju, izvjetaje o inspekciji, labaratorijske rezultate i dokaze o
ne(potovanju) propisa.
Akreditacija je procedura ocjene radi potvrivanja nadlenosti sertifikacionog
tijela. Akreditacija je drugi i finalni nivo ocjene sistema koja potvruje da sve
ukljuene strane potuju sva pisana pravila, zakone i standarde. Akreditaciono
tijelo je priznata nacionalna ili meunarodna institucija.
7.2 Procedure inspekcije i sertifikacije

Procedura inspekcije i sertifikacije zapoinje izraavanjem interesovanja i
aplikacijom proizvoaa/preraivaa za proces sertifikacije. Ukoliko ne postoje
ogranienja za sertifikaciju (ST ne pokriva sertifikacione eme, proizvod se ne
moe sertifikovati u skladu sa zakonima), proizvoa/preraiva dobija osnovne
informacije o sertifikaciji i ugovor za potpis.
Nakon prijema potpisanog ugovora od aplikanta, ST vri sve pripreme za prvu
inspekciju.
Tokom inspekcije inspektor provjerava da li prozvoa/preraiva potuje sve
uslove propisane zakonima. Inspektor pie izvjetaj o inspekciji sa definisanim
nepotovanjem propisa ukoliko se isti pojave tokom inspekcije.
Tokom procesa sertifikacije, sertifikator priprema pregled svih izvjetaja o
inspekciji i donosi odluku o sertifikaciji.
176
177
Okvir 1: Sertifikacija proizvoa potroa
1. Kontrola - sertifikacija akreditacija (EN 45011)

Osiguranje
kvaliteta
Osiguranje
trita
Proizvoai
Upotreba loga
Javna lista
Sertificiranje
Potroai
Sertifikaciono tjelo
7.2.1 Tipovi inspekcije

Sertifikaciono tijelo razlikuje tri tipa inspekcija.
Prva redovna inspekcija podrazumijeva:
kompletnu provjeru proizvodne/preraivake jedinice (najavljena).
Redovna inspekcija podrazumijeva:
Provjeru proizvodne/preraivake jedinice na osnovu procjene rizika (uzorci,
prorauni... (najavljena i nenajavljena).
Dodatna inspekcija podrazumijeva:
Dodatnu inspekciju nedostatak znaajnih informacija tokom redovne ili prve
inspekcije, provjeru preduzetih koraka da bi se ispravilla neusklaenost;
Nasuminu inspekciju (nenajavljenu).
7.2.2 Priprema inspekcije

Sertifikaciono tijelo ima na raspolaganju nekoliko inspektora. Za svaku inspekciju
je potrebno paljivo izvriti odabir inspektora koji ima dovoljno znanja i
kompetencija. Odluka odabranog inspektora treba takoe da bude zasnovana na
njegovim mogunostima rada i nezavisnosti. Inspektor nikada ne moe da vri
inspekciju/ocjenu svoje proizvodne/preraivake jedinice, svoje porodice, roaka,
poslovnih pratnera, komija, itd.
Priprema inspekcije se sastoji od:
Odabira inspektora (kako, gdje, nema ogranienja prema nezavisnou i
znanju);
Sakupljanje informacija o proizvoau/preraivau (osnovna aktivnost,
proizvodi za prodaju, potencijalne kritine take);
Istorija (prethodni izvjetaji o inspekcijama).
7.2.3 Evidencija o pripremi inspekcije

1. Kontrola - sertifikacija akreditacija (EN 17020)
Sertifikaciono/
kontrolno
tjelo
Kontrolor
Kontrola
Izvjetaj
Proizvoa
Preraiva
Trgovac
Izvoznik
Sl 2: Procedura inspekcije i sertifikacije
179
Svaki inspektor treba da se sam pripremi za inspekciju. Uvijek priprema

sljedee:
plan posjete;
opremu (plastine kese za uzimanje uzoraka, etikete, izvjetaje o inspekciji,
no, foto-aparat i dr.);
kritine take inspekcije (najvei interes inspekcije, odabrani usjevi ili
proizvodi za inspekciju, izvjetaj i upozorenja iz prethodne sertifikacije i
dr.).
U slici 2 jasno moemo vidjeti korake ST od inspekcije do sertifikacije i na kraju
sertifikat.
7.2.4 Inspekcija
Inspekcija treba uvijek da bude sprovedena jasno i konkretno sa dobrim
rezultatima u formi evidencije izvjetaja o inspekciji. Inspekcija se sastoji od
nekoliko koraka:
1. Korak: kontakt sa klijentom:

uvod (ko smo);
svrha posjete;
kakve su nae planirane aktivnosti.
Inspektor treba uvijek da govori jasno, glasno, da bi klijent mogao da razumije
ko je on i zato je doao na njegovu proizvodnu/preraivaku jedinicu.
2. Korak: sakupljanje informacija:
osnovna pitanja;
direktna (ciljana) pitanja;
uzrokovanje;
posmatranje.
Inspektor treba da bude obuen za sakupljanje dobrih i znaajnih informacija.
Inspektor nikada ne moe da prua savjete klijentu koji bi rezultirali
smanjenjem njegove nezavisnosti. Dobar inspektor takoe zna koja su

znaajna pitanja i kako da ih na razliite naine postavi. Na ovaj nain dobija
istinit odgovor od klijenta. Inspektor nije zvanini inspektor, on je partner
u sertifikacionom procesu. Inspektor mora da zna kako da saslua klijenta i
njegove odgovore. On mora da ima dovoljno autoriteta. Neprikladno ponaanje
niije dozvoljeno.
Inspektor takoe koristi direktna pitanja da bi dobio jasne i kratke odgovore.
Tokom procesa inspekcije takoe treba uzeti uzorke za analizu na pesticide,
GMO, teke metale, zabranjene aditive i dr. Inspektor moe uzeti uzorke po
instrukciji CT ili na osnovu line procjene (sumnje da postoji neusklaenost).
Tokom inspekcije inspektor posmatra situaciju na proizvodnoj/preraivakoj
jedinici, skladitu ubriva i ostala skladita i trai prisustvo zabranjenih
materijala inputa (mineralnih ubriva, konvencionalne stone hrane za
ivotinje, prazne ambalae zabranjenih inputa, tale, uslove za ivotinje i sl.).
3. Korak: evidencija i potvrda materijalnih dokaza

Inspekcija je takoe potvrda situacije na proizvodnoj/preraivakoj jedinici.
Inspektor vri pregled proizvodne jedinice (polja), tala, skladita, prerade u
fabrikama i svih evidencija i dokaza koji pokazuju da klijent potuje sve uslove
propisane zakonima.
Evidencija je jedan od osnovnih uslova u Regulativi EU 834/2007. Evidencija
treba da uvijek bude na raspolaganju inspektorima tokom inspekcije. Posljedica
nepotovanja propisa prema evidenciji moe rezultirati dodatnom inspekcijom u
istoj godini proizvodnje o troku klijenta ili neizdavanjem sertifikata.
Proizvoa uva evidenciju o:
A. biljnoj proizvodnji
1. dnevna knjiga biljne proizvodnje sprovedene radnje;
2. plan plodoreda;
3. evidencija o upotrebljenim sjemenima i sadnim materijalom;
180
181
4. evidencija o ubrivima;
5. evidencija o materijama za zatitu bilja.
B. uzgoju stoke
C. preradi
D. primjedbama
Kratka evidencija (kratka informacija sakupljena tokom posmatranja u okviru
inspekcije).
Tokom inspekcije i posmatranja situacije na proizvodnoj/preraivakoj
jedinici, inspektor uvijek dobija nove znaajne informacije i injenice. Potrebno
je da ih uvijek zabiljei u svesku da ih ne bi zaboravio do pisanja izvjetaja o
inspekciji. Takva evidencija se takoe koristi za unakrsnu provjeru situacije na
proizvodnoj/preraivakoj jedinici sa evidencijom klijenta.
Ocjena usaglaenosti sa uslovima propisa.
Tokom inspekcije, inspektor provjerava da li je situacija na proizvodnoj/
preraivakoj jedinici usaglaena sa uslovima propisanim zakonom. Inspektori
treba uvijek da imaju na raspolaganju svu potrebnu zakonsku dokumentaciju da
bi moglo da se izvri objektivno i kompetentno poreenje.
4. Korak: utvrdjivanje neuskladjenosti

U sluaju neusklaenosti, inspektor odluuje o potrebnim radnjama. Obino
koristi Katalog o neusklaenosti, to je standardizovani dokument koji koriste
svi inspektori. Za svaku neusklaenost inspektor odreuje rok za njegovo
rjeenje.
5. K
orak: izvjetaj o inspekciji (neusklaDJenosti, izmjene i
radnje preduzete od poslednje inspekcije...)
Tokom svake inspekcije inspektor pie izvjetaj o inspekciji. Izvjetaj inspekciji
daje informacije o situaciji na proizvodnoj/preraivakoj jednici. Sastoji se
od informacija o moguim neusklaenostima, izmjenama i radnjama koje su

preduzete od poslednje inspekcije. Izvjetaj o inspekciji mora biti napisan itko,
precizno i tano, sa dovoljno relevantnih informacija za sertifikatora.
6. Korak: finalni razgovor sa klijentom

Svaka se inspekcija zavrava fialnnim razgovorom sa klijentom. Inspektor
prezentira sve rezultate inspekcije i rokove za mogue neusklaenosti. Klijent
mora uvijek da dobije informacije o rezultatima inspekcije.
7.2.5 Sertifikacija
Sertifikacija je uvijek nezavisna procedura. Sertifikator nikada nije osoba koja je
takoe bila i inspektor ili pratilac na istoj inspekciji.
Sertifikacija se zasniva na:
1. pregledu izvjetaja o inspekciji i ostalim dokumentima;
2. odreivanju statusa zemljita, proizvoda i ivotinja;
3. odluci o sertifikatu ili pismu potvrde;
4. odreivanju potrebnih radnji za neusklaenosti - obavjetavanje
klijenta.
Sertifikator je uvijek osoba sa dovoljno iskustva koja moe da donese odluku
o sertifikatu. Sertifikator odreuje listu proizvoda za sertifikat/pismo, kao i
potvrde i mjere za one koji ne ispunjavaju uslove propisane zakonom.
Sertifikat se izdaje za proizvode koj su tokom inspekcije i procedure sertifikacije
prepoznati kao organski u skladu sa zakonom.
7.2.6 NeusklaDJenosti
Tokom inspekcije se mogu pojaviti odreene neusklaenosti. U tom sluaju
inspektor odreuje potrebne korekcije i vrijeme za njihovu implementaciju.
182
183
Sertifikaciono tijelo moe kvalifikovati neusklaenost prema nivou

neusklaenosti:
neusklaenost 1: upozorenje;
neusklaenost 2: potreba za dodatnim dokazima;
neusklaenost 3: dodatna inspekcija;
neusklaenost 4: zabrana plasiranja proizvoda sa oznakom organsko;
neusklaenost 5: iskljuivanja cijele proizvodne/preraivake jedinice i
suspenzija ugovora.
Potvrene vee neusklaenosti u organskoj poljoprivredi:
upotreba zabranjenih sredstava (pesticida, mineralnih ubriva,
dezinfikovanih sjemena, GMO...);
uzgoj ivotinja nije u skladu sa uslovima organske proizvodnje (vezano
stoarstvo bez panjaka, ivotinje se uzgajaju u kavezima, upotreba
zabranjene stone hrane);
veliki nedostatak evidancije kod proizvoaa/preraivaa;
nema dokaza o kupovini i upotrebi sredstava za proizvodnju (rauna,
ambalae...).
7.2.7 Posebne situacije

Posebne situacije u organskoj proizvodnji koje mogu da utiu na proceduru
sertifikacije:
period prelaska;
GMO;
ljekovite i ostale biljke sakupljene u prirodi;
dogovorena proizvodnja i prerada;
grupna sertifikacija.
Period prelaska
poinje datumom registracije;
traje 24 mjeseca (panjaci, livade i jednogodinje biljke), do 36 mjeseci
(viegodinje biljke); izuzetak za stoarstvo;
Prva godina inspekcije: zemljite 1. godina prelaska, proizvodi

konvencionalni;
Druga godina inspekcije: zemljite 2. godina prelaska, proizvodi u prelasku
(sertifikati za biljne proizvode u prelasku);
Trea godina i naredne godine: zemljite organsko, proizvodi organski
(sertifikat za biljnu i stoarsku proizvodnju) pod uslovom da su svi
minimalni uslovi organske proizvodnje ispotovani.
GMO
Organska proizvodnja ne dozvoljava upotrebu genetski modifikovanih
organizama i njihovih proizvoda. Nenamjerna kontaminacija je dozvoljena do
1%.
Ljekovite i ostale biljke koje se sakupljaju u prirodi

Ovaj tip proizvodnje se moe sertifikovati jedino u sluaju da nikakve
poljoprivredne radnje nisu sprovedene u periodu vegetacije. Takoe je
znaajno da proizvoa ne obrauje podruje ve samo sakuplja ljekovito bilje
u netaknutoj prirodi. Sakupljanje ljekovitog bilja se sprovodi na razliitim
teritorijama (gljive, ljekovito bilje, ljenjaci, bobiasto voe...).
Dogovorena proizvodnja i prerada

Proizvoa moe da koristi odreene usluge drugih proizvoaa ili preraivaa
(mljevenje itarica, cijeenje ulja, sokovi...). U tim sluajevima postoji potreba
za ugovorom meu stranama sa pismenim obavezama razliitih procesa prerade
za organsku i konvencionalnu hranu, voenja evidencije i dozvole/obaveze da se
omogui ST da sprovede inspekciju.
Grupna sertifikacija
U skladu sa EU Regulativom 837/2007 o organskoj poljoprivredi, grupna
184
185
sertifikacija nije mogua. Zakon o organskoj poljoprivredi Crne Gore je

takoe ne predvia. Grupna sertifkacija je razvijena i veoma znaajna u Junoj
Americi, Africi i jugoistonoj Aziji. Sertifikacija organske proizvodnje se
uglavnom vri sa sertifikacijom u skladu sa GlobalG.A.P. standard, Fair trade,
Nature choice.
7.3 Akreditacija
Akreditaciono tijelo je nadleni organ za ocjenu sertifikacionog tijela. Ocjena
se vri godinje, rijetko svake druge godine. Period je obino definisan
politikom akreditacionog tijela.
Rad sertifikacionog tijela je takoe pod nadzorom EU Komisije (lanice EU) i
Ministarstva. Nadzor se sprovodi u saradnji dravnih politika i EU Komisije.
Na slici 3 moemo vidjeti tri nivoa nadzora (akreditaciono tijelo, serifikaciono
tijelo i proizvoai). Slika 4 nam pokazuje nadzor sertifikacionog tijela od tri
razliite strane.
1. Kontrola - sertifikacija akreditacija

Akreditacijsko tjelo
Ocjenjivanje
kompetentnosti
Sertifikacijsko tjelo
Proizvoa, dobavlja
trgovac
Sl 3: Nadzor u tri nivoa
Ocjenjivanje
usklaenosti
Nadzor nad radom sertifikacijskog tjela

EU Komisija
Akreditacijsko tjelo
Ministarstvo
Inspektorat
Sertifikacijsko tjelo
Proizvoa, dobavlja
trgovac
Sl 4: Nadzor sertifikacionog tjela
Akreditacija je proces koji dugo traje. Veoma je precizan i sastoji se od kljunih

taaka standarda:
nezavisnost;
nepristrasnost ;
kompetentnost;
sve stavke standarda EN 45011 (ISO 65);
usklaenost sa svim normativnim dokumentima (legislativom) .
Stavke standarda EN 45011 su:
dokumentacija;
prirunik o kvalitetu;
evidencija;
interna revizija, revizija menadera (godinja);
nadzor na terenu (inspekcija);
odluka o sertifikatu (svi koraci);
albe, primjedbe i tuba.
186
187
Akreditacija je uglavnom ciklus od 5 godina:

1. godina: poetak ocjene (odluka o akreditaciji);
2. godina: ocjena;
3. godina: ocjena;
4. godina: ocjena;
5. godina: ponovna ocjena.
Potrebno je permanentno i stalno poboljanje kvaliteta. Akreditacija je takoe
veoma skupa procedura. Cijena varira od 10.000 - 15.000 EUR/godina.
Trajanje jedne ocjene je obino 4-5 dana, zavisno od ostalih sertifikacionih ema
u ST.
7.4 Legislativa o organskoj poljoprivredi u EU

7.4.1 Evropska legislativa
Regulativa (EGS) broj 2091/92 (od 24.07.1991 do 31.12.2008) je bila na
snazi do kraja 2008. godine. U ovoj Regulativi osnovni i implementacioni dio je
objavljen u jednom dokumentu. Za 17 godina dolo je do vie od 35 izmjena i
dopuna.
U cilju boljeg razumijevanja i transparentnosti za proizvoae i potroae,
Evropska unija je odluila da izradi nova pravila, koja e biti jednostavnija i koja
e dozvoliti odreene granice i fleksibilnost u pogledu klimatskih karakteristika
i lokalnih uslova pojedinanih EU drava lanica.
Od 01.01.2009. godine se primjenjuje sljedea nova legislativa:
Regulativa Savjeta (EC) br. 834/2007, o organskoj proizvodnji i oznaavanje
organskih proizvoda i poniavanja Regulative (EEC) No. 2092/91;
Regulativa Komisije (EC) br. 889/2008 sa detaljnim pravilima za proizvodnju,
oznaavanje i kontrolu, ukljuujui prvu izmjenu i dopunu za pravila
proizvodnje organskog kvasca;
Regulativa Komisije (EC) br. 1235/2008 sa detaljnim pravilima vezano za

uvoz organskih proizvoda iz treih zemalja.
Takoe su u pripremi nove regulative za organsku vinovu lozu, uzgoj ribe i
akvakulturu.
7.4.2 Osnovni uslovi organske proizvodnje

Biljna proizvodnja
Osnovna pravila biljne proizvodnje su uspostavljena u pravcu smanjenja pojave
bolesti biljaka i tetoina (plodored, meuusjev, otporne sorte...) i da se postignu
povoljni uslovi u korist organizama (predatora, ptica...). Pravila takoe odreuju
upotrebu biotehnikih agenasa u borbi protiv bolesti i tetoina (zamke, ljepljive
trake, ekstrakti biljaka...).
Upotreba GMO, hemijsko-sintetikih materija za zatitu bilja i ubrenje
mineralnim ubrivima nije dozvoljena.
Uzgoj ivotinja
Uzgoj ivotinja uvijek treba da bude prilagoeno potrebama ivotinja (dovoljno
prostora za kretanje, povrina za leanje, dovoljno svjetlosti, vanjski prostor za
ispau ivotinja). Stona hrana je takoe veoma vana, to mora da bude sluaj
kod goveda, ovaca, koza i konja, jedino (100%) organsko. Za ivinu i svinje je
dozvoljena upotreba do 10% konvencionalne stone hrane.
Lijeenje bolesnih ivotinja je neophodno i na organskim farmama. Pitanje
vezano za dobrobit ivotinja i njihovo zdravlje je uvijek na prvom mjestu, da bi
se sprijeila prevelika bol i nepotrebna patnja. Lijeenje ivotinja je zasnovano
na preventivi i procjeni veterinara. Potrebno je da znamo da je uzdravanje od
lijeenja 2 puta due nego kod konvencionalnih ivotinja.
188
189
Organska stona hrana mora da bude najmanje 95% organska i da sadri samo
dozvoljene neorganske sastojke. Upotreba GMO je zabranjena (pismeno/pismo
potvde porijekla).
Kada govorimo o pripremi i pakovanju organske stone hrane potrebno je
organizovati odvojeno rukovanje materijalom. Prerada i priprema organskih
sastojaka za smjee stone hrane se vri odvojeno od konvencionalnih sastojaka.
Isto pravilo je obavezno kod skladitenja. Sastojci moraju biti pravilno oznaeni
da bi se izbjegla zabuna. Dokumentacija i evidencija su takoe veoma znaajni.
Regulativa 834/2007 (dozvolu za aktivnosti objavljuje ministarstvo drave):
inspekcija svakog proizvoaa najmanje jednom godinje;
uzimanje uzorka proizvoda, zemljita radi laboratorijskih analiza;
dodatna inspekcija, nenajavljena.
7.4.3 Nacionalna legislativa

Svaka zemlja ima svoje dodatne propise za organsku proizvodnju koji definiu
detaljnija pravila za organsku proizvodnju u toj zemlji. Postoje mnogi zakoni o
organskoj poljoprivredi (kao u Crnoj Gori).
7.4.4 Obaveze preraDJivaa

Sertifikacija preraivaa je sistem veoma slian sertifikaciji proizvoaa.
Ipak, postoje odreene karakteristike koje su svojstvene samo njemu, koje su
uglavnom usmjerene na mogunosti praenja porijekla proizvoda i na higijensku
predostronost.
Od preraivaa se oekuje da predoi ST sve opise, evidenciju i dokumentaciju o
proizvodnji/preradi, kao to su:
potpun opis proizvodne/preraivake jedinice;
sve radnje preduzete na potovanju zahtjeva;
radnje na prevenciji kontaminacije i radnje na ienju skladita i

preraivakog prostora.
Preraiva mora da potpie izjavu da:
su svi proizvodi u skladu sa legislativom o organskoj proizvodnji;
u sluaju greaka i neusklaenosti da e preduzeti radnje na njihovom
ispravljanju;
informisae korisnike proizvoda u sluaju neposjedovanja sertifikata.
7.5 Rizina situacija i prevara

Kada govorimo o ocjeni rizika uvijek mislimo na rizik sertifikacije organske
proizvodnje (loe upravljanje, namjerna prevara).
Uslovi sertifikacije su orijentisani ka smanjenju svih moguih greaka (DPP,
nadzor nad upotrebom sertifikata):
1. rizik od nenemjerne kontaminacije ili zabune (greka u organizaciji
organskog sistema farme);
2.rizik od namjernih radnji koje vode ka prevari (sistemske radnje koje
vode ka prevari, rezultat pritiska trita).
U procesu sertifikacije uvijek se sreemo sa opasnim situacijama koje mogu
rezultirati veim brojem namjernih radnji, vodei ka prevari.
Najkritinije su:
odvojena i paralelna proizvodnja/marketing;
odvojena proizvodnja najznaajnijim dobavljaima;
meunarodno trite;
dvostruka sertifikacija.
190
191
Reference
Ajzen, I. (1991): The Theory of Planned Behaviour. In: Schaubroeck J.M.
(Hrsg.): Organizational Behavior and Human Decision Processes, Vol 50/2,
179-211
Buerliche Erzeugergemeinschaft Schwbisch-Hall (2010): www.besh.de
Bedell J.D.C and Rehman T. (1999): Explaining farmers conservation
behaviour: Why do farmers behave the way they do. Journal of Environmental
Management 57: 165-176.
BOELW - Bund kologische Lebensmittelwirtschaft e.V. (2008): Zahlen,
Daten, Fakten: Die Bio-Branch, Berlin.
Brune, F. (1994): Entwicklung einer Marketing-Konzeption fr eine
Erzeugergemeinschaft zur Vermarktung von Rindfleisch aus kologischer
Erzeugung an Groverbraucher - Grauer, Stuttgart.
Bund kologischer Lebensmittelwirtschaft e.V. (2009): Zahlen, Daten,
Fakten: Die Bio-Branche. BLW, Berlin.
EU Commission (2004): Aid Delivery Methods. Volume 1, Project Cycle
Management Guidelines. Development DG, Brussels
FAO - Food and Agriculture Organisation of the United Nations (2008):
Course on Agribusiness Management for Producers Associations. Rome.
Freyer, B. (2003): Fruchtfolgen, Konventionell - Integriert - Biologisch. Eugen
Ulmer, Stuttgart.
Gerber, A., Hoffmann, V., Kgler, M. (1996): Das Wissenssystem im
kologischen Landbau in Deutschland - Zur Entstehung und Weitergabe
von Wissen im Diffusionsproze; Ber. Ldw. 74 (1996) 591-627;
Landwirtschaftsverlag, Mnster-Hiltrup
Hamm, U. (1992): Erzeugerzusammenschlsse im kologischen Landbau:
{Vermarktung alternativ erzeugter Produkte} - Mnster-Hiltrup :
Landwirtschaftsverl., 1992
Hamm, U. (1992): Erzeugerzusammenschlsse im kologischen Landbau:

{Vermarktung alternativ erzeugter Produkte} - Mnster-Hiltrup :
Landwirtschaftsverl., 1992
Hampl, U. (1995): Beratung zur Umstellung auf kologische
Bodenbewirtschaftung: Erarbeitung von Beratungskonzept-Vorschlgen
durch Erprobung der Einfhrung einer Neuerung zur Bodenentwicklung in
Betrieben des kologischen Landbaus. Kovac, Hamburg.
Hoffmann, V. et al. (Hrsg) (2009): Handbook: Rural Extension. Volume 1,
Markgraf Publishers, Weikersheim.
Kovaevi, D. i sar. (2005): Organska poljoprivredna proizvodnja. Monografija,
Poljoprivredni fakultet Zemun.
KTBL (2006): Betriebsplanung Landwirtschaft 2006/2007. Kuratorium fr
Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft e. V. (KTBL), Darmstadt.
Lazarevi, R. (2008): Stoarstvo u organskoj proizvodnji. Graph style, Novi Sad.
Luley, H., 1996: Information, Beratung und fachliche Weiterbildung in
Zusammenschlssen kologisch wirtschaftender Erzeuger. Weikersheim, Margraf,
1996.
Meyer, R. (2008): Agrarwirtschaft 2008 Betriebe des kologischen Landbaus.
Verffentlichung des Bundesministeriums fr Ernhrung, Landwirtschaft und
Verbraucherschutz, Bonn.
Michelsen J., Lynggaard K., Padel S., Foster C. (2001): Organic Farming
Development and Agricultural Institutions in Europe: A Study in Six Countries.
(Organic Farming in Europe: Economics and Policy; 9), Hohenheim 174
Vaarst, M. et.al. (2004): Animal Health and Welfare in Organic Agriculture.
CABI Publishing is a division of CAB International.
Znaor, D. (1996): Ekoloka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus, Zagreb.
192
193
Takoe posjetite www.monteorganica.me

Prirunik o organskoj proizvodnji voa (DANIDA projekat, 2010)
Prirunik o organskoj proizvodnji povra (DANIDA projekat, 2010)
Zakon o organskoj poljoprivredi Republike Crne Gore
Smjernice za sertifikaciju i kontrolu organske poljoprivrede (Monteorganica,
2010).
Marketinka strategija i koncept komunikacije za organsku poljoprivredu
Republike Crne Gore (CEED, 2010: izraeno uz FAO projekat TCP 3201)
Autori/ke fotografija
- Naslovna strana: Subbotina Anna - Fotolia.com
- Donji lijevi ugao na svakoj strani: Louis Renaud - Fotolia.com
- Gornji desni ugao na svakoj strani: Aleksejs Pivnenko - Fotolia.com
- Strana 17: Benis Arapovic | Dreamstime.com
- Strana: 26 - emer - Fotolia.com
- Strana 31: Roman Milert - Fotolia.com
- Strana 48: Cflorinc | Dreamstime.com
-F
otografije u okviru poglavlja 2.1, 2.3, 2.4 (osim slika na strani 26, 31, 48, )Nataa Mirecki
- Fotografije u okviru poglavlja 3, 4, 5, 6 - Thomas Wehinger

Priručnik Za Organsku Proizvodnju

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Organsku Proizvodnju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK ZA

Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO)

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Prirunik za organsku proizvodnju - za osoblje savjetodavne slube

Izdava: Biotehniki fakultet Podgorica

Prirunik je pripremljen u okviru projekta TCP/MNE/3201:

1.1 Uvod u principe i standare

2.1 Upravljanje plodnou zemljita

3. Organska ivotinjska proizvodnja

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

3.1.4 Zdravlje ivotinja

4. Ekonomija organske poljoprivrede

5. Trite organske poljoprivrede

5.1 Razvoj trita organskih proizvoda

6. Upravljanje grupama proizvodjaa

6.1 Osnovni principi upravljanja grupama proizvoaa

7. Inspekcija, sertifikacija i akreditacija

7.1 ta je inspekcija, sertifikacija i akreditacija?

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Uvod u Prirunik za obuku

1 Modul Principi i standardi organske poljoprivrede

Prirunik je osmiljen tako da odgovori na potrebe zaposlenih u savjetodavnoj

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Organska proizvodnja je sveobuhvatan sistem upravljanja farmom

1.1 Uvod u principe i standarde

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Regulativa EEK 2092/91 sadri odredbe koje se tiu proizvodnje, oznaavanja

1.2 CILJEVI I PRINCIPI ORGANSKE POLJOPRIVREDE

Ciljevi organske poljoprivrede (prema EK br. 834/2007)

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

1.3 Kljune karakteristike organske proizvodnje

Izgraivanje povjerenja je veoma znaajna karika u lancu organske

Organska proizvodnja podjednako uvaava sve veu potrebu ljudi za

1.4 IFOAM je definisao kljune Principe organske

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

i dobrobiti. U tom smislu je potrebno izbjegavati upotrebu ubriva, pesticida,

Pravinost se karakterie jednakou meu ljudima, potovanjem, pravdom

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

preispitati. Kod nepotpunog razumijevanja ekosistema i poljoprivrede mora se

1.5 ORGANSKA POLJOPRIVREDA U CRNOJ GORI

Sl. 2: Zatitni znak

Podzakonska legislativa regulie odreene aspekte

MONTEORGANICA je ovlaena od strane MPV

sprijeila prevara potroaa i da bi se izgradilo povjerenje u odnosu proizvoapotroa.

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Nataa Mirecki i Thomas Wehinger

Unaprijediti znanje o razlikama izmeu biljne proizvodnje u

Upravljanje plodnou tla

2.1 Upravljanje plodnou tla

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

Kljuni aspekt pravilnog upravljanja zemljitem u organskoj proizvodnji je

dinamikoj ravnotei jer znaajno utiu na prisustvo i kvalitet organske

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

1. U prvih 5 cm zemljita odvijaju se procesi razgradnje;

DODATNA djUBRIVA I OPLEMENJIVAI ZEMLJITA

Sl. 2: Sjetva mjeovitih usjeva za zelenino ubrenje

Sjetvom usjeva za zelenino ubrenje, prije svega

Malovanje slamom (sl. 3) daje izuzetno dobar

Sl. 4: Nedostatak pojedinih

Sl. 3: Malovanje biljnim

Ukoliko se upravljanje zemljitem ne obavlja na

U sluaju da se pokae da je problem nastao usljed stvarnog nedostatka

PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU

KOMPOST (300-600 kg/100m2)

1.3 Kljune karakteristike organske proizvodnje

1.4 IFOAM je definisao kljune Principe organske

Unaprijediti znanje o razlikama izmeu biljne proizvodnje u

1. U prvih 5 cm zemljita odvijaju se procesi razgradnje;

2. Stabilan kompost je higijenski ist i spreman za primjenu. Nastaje nakon

2.3.1. Monitoring ekonomski znaajnih tetoina

2.3.4. Upotreba dozvoljenih biopestisida /

2.3.5. Repelenti i atraktanti semihemikalije

2.4. Proizvodnja i uvanje stone hrane u

2.4.1 Dobra poljoprivredna praksa u proizvodnji