Professional Documents
Culture Documents
ORGANSKU
PROIZVODNJU
za poljoprivredne proizvoae
PRIRUNIK ZA
ORGANSKU
PROIZVODNJU
za poljoprivredne proizvoae
Urednici:
Nataa Mirecki, Thomas Wehinger i Mark Jakli
FAO konsultanti
The views expressed in this information product are those of the author(s) and
do not necessarily reflect the views of FAO.
ISBN 978-9940-606-01-5
All rights reserved. FAO encourages the reproduction and dissemination of material in this information
product. Non-commercial uses will be authorized free of charge, upon request. Reproduction for
resale or other commercial purposes, including educational purposes, may incur fees. Applications for
permission to reproduce or disseminate FAO copyright materials, and all queries concerning rights and
licences, should be addressed by e-mail to copyright@fao.org or to the Chief, Publishing Policy and
Support Branch, Office of Knowledge Exchange, Research and Extension, FAO, Viale delle Terme di
Caracalla, 00153 Rome, Italy.
Prirunik za organsku proizvodnju - za poljoprivredne proizvoae
Podgorica 2011.
sljedea pitanja:
- ta je organska poljoprivreda?
- Koja su nacionalna i internacionalna pravila i standardi u organskoj
proizvodnji?
- Koji su ciljevi i principi organske proizvodnje?
Organski standardi
Sadraj
ta je organska poljoprivreda?
Organsku poljoprivredu najbolje moemo definisati kroz njen cilj, a to je
proizvodnja zdravstveno bezbjedne, kvalitetne hrane na ekoloki odriv
nain. Cilj organske poljoprivrede je da unaprijedi zdravlje i produktivnost
uzajamno zavisnih zajednica, ivota zemljita, biljaka, ivotinja i ljudi.
To znai:
korienje prirodnih resursa na odriv nain (ouvati i ostaviti prirodne
resurse narednim generacijama);
razvoj organske poljoprivrede uz ouvanje ekosistema;
odravanje i poveanje plodnosti zemljita;
smanjenje svih oblika zagaenja.
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
1. Odriva poljoprivreda
2. Beneficije za farmere
1. Princip zdravlja
12
13
2. Princip ekologije
3. Princip pravednosti
DJUBRENJE U ORGANSKOJ
POLJOPRIVREDI
Plodnost zemljita
Sadraj
Maliranje zemljita
Vrste ubriva: stajnjak, kompost, biljna ubriva, zelenino ubrenje,
glistenjak, mikrobioloka i mineralna ubriva
14
15
16
17
ta je kompost?
Kompost je organski
oplemenjiva zemljita koji nastaje
mikrobiolokim razlaganjem
razliitih organskih materija
(otpaci biljnog i ivotinjskog
porijekla). Koristi se kao organsko
ubrivo u koliini od 0,5 6 kg/
m kao dio zemljine smjee ili za
nastiranje (malovanje) zemljita
u bati.
18
19
ta su biljna ubriva?
Biljna ubriva su ekstrakti pojedinih
biljaka koji se sve ee koriste za
ubrenje u organskoj proizvodnji.
Jednostavno se pripremaju i u tu svrhu
se najee koristi kopriva, gavez i
mjeavina razliitih biljaka.
Kopriva slui za suzbijanje lisnih vai, a ujedno i ubri biljku i jaa je. 1 kg
svjee nasijeene koprive potopiti u 10 l vode i ostaviti 24 sati (ne due jer
20
21
ta je zelenino ubrenje?
Zelenino ubrenje predstavlja zaoravanje svjee nadzemne mase biljaka koje
se posebno gaje za ovu namjenu sa ciljem da se zemljite obogati organskom
materijom radi poboljavanja
fizikih, biolokih i hemijskih
osobina zemljita.
ta je glistenjak?
Poznato je da su kine gliste dobar indikator plodnosti zemljita. Samo na
plodnom i nezagaenom zemljitu ima kinih glista.
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
ta su mikrobioloka ubriva?
Mikrobioloka ubriva se proizvode u laboratorijama. Ona imaju ulogu
biofertilizatora, obogauju zemljite mikroorganizmima ija je uloga da u
zemljitu:
22
23
PLODORED U ORGANSKOJ
POLJOPRIVREDI
sljedea pitanja:
Ciljevi
- ta je plodored?
- Koja su pravila i svrha plodoreda?
- Kako se gaje meuusjevi?
Biodiverzitet i ekosistem
Plodored znaaj, svrha i pravila
Sadraj
Primjeri plodoreda
Znaaj gajenja meuusjeva
Zdruena sjetva usjeva
ta predstavlja ekosistem?
Ekosistem predstavlja jedinstvo
biocenoze i biotopa. ivotna
zajednica u prirodi mora zauzimati
neki prostor u kome lanovi te
zajednice zadovoljavaju svoje
potrebe: kreu se, uzimaju hranu,
diu, nalaze zaklon ili zatitu itd.
Taj prostor naziva se biotop i njega
naseljavaju pripadnici odgovarajue
biocenoze. Biocenoza (ivotna
zajednica) predstavlja bioloki sistem obrazovan od populacija razliitih vrsta
biljaka, ivotinja, gljiva i mikroorganizama.
26
27
I GRUPA
II GRUPA
III GRUPA
28
29
30
31
VRSTA SA VRSTAMA
Bijeli luk Paradajz, cvekla, mrkva, pasulj
Blitva Rotkva, rotkvica, mrkva, boranija
Crni luk Crni luk, bijeli luk, krastavac
Krastavac Crni luk, pasulj, celer, cvekla, salata
Krompir Spana, keleraba, boranija
Paradajz Spana, celer, rotkvica, rotkva, salata
Plodored
Plodored je jedna od najznaajnijih agrotehnikih mjera kojom se uvodi
smjena u gajenju biljaka na odreenoj povrini. Plodoredom se s jedne strane,
ograniava mogunost da se u zemljite na kojem se prvi put organizuje
gajenje povra, brzo i najee trajno unesu tetni mikroorganizmi i sa druge
strane, doprinosi da se u
ve zaraenom zemljitu,
populacija parazita i
tetoina odrava ispod
praga tetnosti.
Izbor parcele
Treba izabrati osunane
parcele na blagim
kosinama. Izbjegavati
parcele na sjenovitim
mjestima ili ispod ume.
Vrijeme sjetve
Vrijeme sjetve prilagoditi
tako da se biljke ne nalaze
u osjetljivoj fenofazi u
periodu povoljnom za pojavu
patogena i tetoina.
Pravac postavljanja
redova i razmak izmeu
redova i biljaka
Redove prilikom sjetve ili
sadnje postavljati u pravcu
duvanja estih vjetrova. Na taj
nain se obezbjeuje dobro
34
35
Djubrenje
Koristiti optimalne i preporuene doze organskih ubriva za odreene biljne
vrste.
Navodnjavanje
Kad god je mogue postaviti sistem za navodnjavanje kap po kap.
Sistem gajenja
Zastiranje zemljita mal folijama ili prirodnim materijalima (slama,
strugotina, lie i slino).
ta su biopesticidi?
Biopesticidi su odreeni tipovi pesticida koji su dobijeni iz prirodnih
materijala kao to su biljke, ivotinje i neki minerali.
36
37
PROIZVODNJA HRANE ZA
ISHRANU STOKE U ORGANSKOJ
POLJOPRIVREDI
Osnovni cilj organskog gazdinstva je samoodrivost, a od posebnog
je znaaja da se uravnotei odnos biljne i stoarske proizvodnje.
Uvod
38
39
Ukoliko se pokoena masa ovlai kiom, rosom i sl., hraniva se lako ispiraju i
poinje truljenje. Do smanjenja hranljive vrijednosti dovodi i esto prevrtanje
sijena ili presuivanje, jer otpadaju mladi izdanci, listovi i pupoljci koji sadre
najvie hraniva (ne mogu se pokupiti sa livade).
42
43
ta je silaa?
Silaa nastaje fermentacijom svjee
zelene biljne mase. U organskoj
proizvodnji, silaa je svakim danom sve
zastupljenija zbog niza prednosti koje ima u odnosu na sijeno: manji gubici suve
materije, sauvano vie hranljivih materija, manja transformacija hraniva, manja
zavisnost od uslova spoljane sredine, pogodnost konzerviranja vrsta koje se ne
mogu uvati kao sijeno (stoni kelj, kukuruz i sl.).
Ako se travnjak kosi vie puta u toku sezone, silira se najece prvi otkos, a
ostali se koriste za pripremu sijena.
44
45
ORGANSKA PROIZVODNJA U
STOARSTVU
Adekvatna primena zakonskih propisa i standarda, koji se odnose
na organsko stoarstvo, u mnogome doprinosi proizvodnji visoko
kvalitetnih i zdravstveno bezbednih proizvoda za ljudsku ishranu.
Potovanje visokih standarda dobrobiti ivotinja, u pogledu smetaja i
Uvod
Reprodukcija
Prevencija bolesti i medicinski tretmani
Organska proizvodnja u oblasti pelarstva
Preporuena
U tabeli broj 1 su
date minimalne
unutranje i
vanjske povrine
smjetaja
za razliite
vrste i tipove
proizvodnje
(goveda i sitni
preivari).
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
vanjske povrine
minimum unutranje povrine
(povrine za kretanje
ive vage (dostupne ivotinji)
bez panjaka)
bikovi 10 30
Pod mora bit gladak ali ne i klizav. Najmanje polovina ukupne povrine poda
mora biti puni pod, koji nije od poprenih greda ili reetkast.
Pri izgradnji objekta se ne smiju koristiti potencijalno toksini graevinski
materijali, oprema i zatitna sredstva (npr. azbest, siporeks, nitro boje i
lakovi).
48
49
Ispust i panjak?
Stalno dranje ivotinja u objektima nije dozvoljeno. ivotinje moraju
imati pristup panjaku i ispustu za vjebu i etnju koji treba da bude
djelimino pokriven. Izuzetno od prethodno navedenog, zavrna faza tova
goveda, ovaca i koza moe se obavljati u objektu, pod uslovom da period
koji ivotinje provode u objektu ne bude dui od petine njihovog ivota,
odnosno maksimalno tri mjeseca.
50
51
Ishrana ivotinja
Ishrana podmlatka?
Ishrana podmlatka sisara zasniva se na majinom mlijeku ili organski
proizvedenom mlijeku sopstvene vrste. Kod teladi period ishrane mlijekom
iznosi tri meseca, a kod jagnjadi i jaradi 45 dana.
Zamjena za mlijeko se ne smije koristiti.
Mangan
Cink
Molibden
Selen
54
55
Reprodukcija
56
57
58
59
Lokacija pelinjaka
Lokacija pelinjaka mora:
obezbjeivati dovoljno pripodnog nektara, medne rose, polena za pele i
pristup higijenski ispravnoj i istoj vodi;
u preniku od 3 km sadrati usjeve organske proizvodnje ili prirodne
vegetacije kao izvora nektara, ili usjeve koji su tretirani metodama
koje neznatno utiu na ivotnu sredinu i kao takvi ne mogu znaajno
tetiti oznaavanju pelarskog
proizvoda kao organskog;
biti van urbanih centara i
udaljena najmanje 1 km od
saobraajnica, industrijskih
postrojenja, deponija, pogona
za unitavanje otpada i od
povrina pod konvencionalnom
poljoprivrednom
proizvodnjom.
Za vrijeme vjetakog
hranjenja pela vodi se
evidencija o:
- vrsti i porijeklu proizvoda;
- datumu korienja;
- korienim koliinama;
- konicama u kojima
je vreno vjetako
prihranjivanje.
60
61
PRERADA ORGANSKIH
PROIZVODA
Propisi koji se odnose na higijenu mleka se zapravo odnose na
visoki stepen zatite javnog zdravlja. Da bi se postigao dovoljni uslov
potrebno je voditi rauna da ne doe do pojave neeljenih supstanci u
mleku koje je namenjeno za ljudsku ishranu. Potrebno voditi rauna
o optimalnoj higijeni u svim procedurama pre, tokom i nakon mue.
Primenom odgovarajuih mera postie se minimalna kontaminacija
mleka mikroorganizmima. Infekcija mleka je odgovorna za mnoge
druge biohemijske promene mleka koje mogu uslediti kasnije. Takoe,
nutritivna vrednost mleka se smanjuje, a pojedini mikroorganizmi
mogu doprineti potpunoj neupotrebljivosti mleka. Ukoliko osnovni
Uvod
24. februara2009.godine
Pravilnik o posebnim higijenskim zahtjevima za hranu ivotinjskog
porijekla
Pravilnik je objavljen u Slubenom listu Crne Gore broj 14/09 od
24. februara2009. godine
Zakon o bezbjednosti hrane, koji je donijela Skuptina Crne Gore na
drugoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 29.
novembra 2007. godine.
Vlada Republike Crne Gore (2006): Uredba o usvajanju Zakona o
organskoj poljoprivredi. Podgorica
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
Propisi koji se odnose na higijenu mleka se zapravo odnose na visoki stepen zatite
javnog zdravlja. Na temelju ukupnih propisa (uredbi) u Evropskoj uniji (EU) su
stvoreni jedinstveni propisi koji vae na celom evropskom tritu.
U EU postoje tri razliita statusa registracije pogona za preradu mleka:
- Pogoni koji ne moraju biti registrovani. Ovi pogoni mogu preraivati maksi-
malno 30 l mleka dnevno. Prodaja finalnih proizvoda potroaima je dozvoljena
samo direktno iz domainstva.
- Pogoni koji moraju biti registrovani od strane veterinarske uprave. Ovi pogoni
mogu preraivati maksimalno 600 l mleka dnevno. Prodaja finalnih proizvoda
je mogua na pijacama i trgovinskim lancima samo u visini do 20 % od ukupne
proizvodnje.
- Pogoni koji moraju biti registrovani od strane veterinarske uprave a koji
prerauju preko 600 l mleka dnevno. Dozvola vazi za celu EU i ne ograniava
mogunost prodaje.
64
65
Potrebno je uraditi analizu finalnog proizvoda, npr. sira, pre nego to se sirevi
premeste iz proizvodnog pogona. Analizu je potrebno primeniti na svaki razliiti
proizvod, npr. na svaki razliiti tip sira, ali nije potrebno raditi analizu na itavu
seriju. Minimalan broj uzetih uzoraka na godinjem nivou je propisan od strane
nadlenih institucija i u mnogome zavisi od vrste mleka i prosene koliine koja
se preradi tokom dana. Uzorci se najee uzimaju 1 do 3 puta godinje. Ukoliko
proizvodja posumlja da sa njegovim proizvodom neto nije u redu on je u obavezi
da poalje uzorak u referentnu lababoratoriju pre nego to sir napusti proizvodni
pogon. Svi rezultati analiza se odnose na itavu proizvodnu seriju.
Tumaenje analiza:
- 5 rezultata analize manja od m znai da je serija dobra;
- 2 rezultata izmeu m i M znai da je serija jo mogua za upotrebu;
- vie od 2 rezultata izmeu m i M, ili jedan rezultat vei od M znai da
serija ne zadovoljava kriterijume, odnosno da nije za upotrebu i da je treba
unititi.
Potrebno je znati koje znake bolesti (simptoma) moe koja bakterija (toksina ili
ne) uzrokovati kod ivotinja i kod ovjeka.
Kod prerade mleka u malim pogonima vrlo su vane etiri grupe tetnih mikro-
organizma:
66
67
- Salmonele ;
- Listeria monocitogenes ;
- Staphiloccocus aureus ;
- Escherichia coli.
obratiti panju
postupanja/
preventivne
Korektivne
Kontrola/
potrebno
Na ta je
nadzor
Nain
mjere
mere
Zrenje Mogunost Kontrola Znanje i Primer, re-
razvoja temperature, iskustva podeavanje
tetnih mikro vreme-as, sirara i temperature
organizama koliko kulture potreban ili trajanja
emo staviti je jo tempera
prilagoeno je termometar, turnog
temperaturi, vrsti pH listii ili reima
mleka, poetnoj pH metar, ili koliine
kiselosti.., zavisi stavljene
od tehnologije kulture
proizvodnje
mlenog sira
68
69
Mleko je najbolja prirodna hrana ali samo pod uslovom da da nije hemijski
ili biloki tretirano.
Ukoliko osnovni uslovi higijene nisu zadovoljeni, naknadna prerada mleka posle
mue nee poboljati situaciju i mleko nee biti za upotrebu.
9) P
osebna panja treba da se posveti vimenu pre, tokom i posle
mue
Vime moe da predstavlja veliki izvor infekcija. istoa vimena je
direktno povezana sa istoom same krave. Vime treba uvek da bude
isto to se postie odgovarajuom opremom u tali, adekvatnom
organizacijom prostora u kojem se krave kreu ili lee, kao i redovnim
ienjem tale.
Uglavnom se pre mue vime proisti papirnom maramicom za
72
73
Svi ostali materijali koji nisu otporni na dezinfekciona sredstva ili kod
kojih moe doi do pojave korozije, nisu preporuljivi za korienje.
Ovakvi materijali mogu da doprinesu formiranju mikroorganizama koji
dovode do kontaminacije mleka.
11) P
osebna panja treba da se obrati na posudu za prijem mleka
ukoliko se mua vri runo
Ukoliko se mua vri runo onda se preporuuje upotreba posuda
za muu koje su napravljene od nerajueg elika. Ovakve posude su
specijalno dizajnirane za runu muu i imaju specijalni savijeni obod
otvora koji spreava prljavtinu da doe do mleka.
Mainska mua omoguava mnogo bolju higijenu mleka poto mleko
ne dolazi u kontakt sa rukama osobe koja je odgovorna za rad opreme.
Neophodno je da se oprema adekatvo isti, dezinfikuje i redovno odrava.
Tehniki neadekvatna oprema moe da izazove povredu krava i pojavu
mnogobrojnih zaraza.
to se tie odravanja opreme za muu, potrebno je koristiti odgovarajue
deterdente (alkaloidne i na bazi kiselina) i druga sredstva za
dezinfekciju, redovno menjati gumene delove opreme (takoe i specijalne
silikonske delove), kao i redovno tehniko odravanje opreme koje treba
da izvri ovaleni servis.
12) P
osebnu panju treba posvetiti istoi svih elemenata opreme za
muu
Mua u prijemni sud (kantu). Kod rune mue esto ne obraamo panju
na obode prijemnog suda (kante) i na poklopac. Ovakav prijemni sud
je esto napravljen od nerajueg elika ali sadri mnogobrojne otvore.
Postoji velika verovatnoa da se u ovim otvorima nau ostaci deterdenta,
dezinfekcionih sredstava, mleka, kao i razni mikroorganizmi.
Prilikom pranja prijemnih sudova potrebno je voditi rauna ne samo
na sud i poklopac ve i na sve gumene i plastine delove koji mogu
predstavljati veliki higijenski rizik. Zato je potrebno da se svi elementi
prijemnog suda adekvatno operu nakon mue prema uputstvima samog
proizvoaa opreme. Naravno, nakon detaljnog pranja potrebno je runo
74
75
oprati celokupan sud hladnom vodom radi preventive. Pre sledee mue,
neophodno je ponovo oprati prijemni sud hladnom vodom. Takoe
je neophodno generalno pranje opreme bar jednom nedeljno. Ovom
prilikom je potrebno detaljno oprati svaki deo opreme ponaosob uz
upotrebu etki, odgovarajuih deterdenata i drugih dezinfekcionih
sredstava. Potrebno je vriti redovnu zamenu gumenih delova opreme
koje vremenom mogu izgubiti gleksibilnost ili se na njima mogu pojaviti
pukotine koje predstavljaju veliku opasnost po higijenu mleka.
Posebna panja treba da se posveti
ienju mamalnih guma koje se
najvie eksploatiu prilikom mue.
Prljavtina se najee zadrava na
obodima gume.
Podrazumeva se da spoljni deo opreme
takoe treba da bude perfektno ist.
Sistem za muu moe biti instalisan
u samoj tali ili u posebnoj prostoriji.
Kod sistema za muu posebna panja
treba da bude posveena spojnicama,
cevima, filterima, pumpi, kao i drugim
elementima. Dananji moderni sistemi
za muu uglavnom imaju integrisan sistem za automatsko pranje (CIP).
Ovaj sistem automatski odreuje potrebnu koliinu vode, deterenata,
dezinfekcionih sredstava kao i automatsku regulaciju temperature. Iako je
sistem potpuno automatizovan, potrebno je nadzirati celokupan proces.
Kod opreme za muu najznaajnije je da se ona redovno odrava i isti.
Ukoliko je oprema adekvatno odravana kvalitet mleka e biti mnogo
bolji nego prilikom rune mue.
76
77
SIROVO MLEKO
Kod sirovog mleka temperatura grejanja ne prelazi preko 400C. Test na alkalnu
phosphatazu je pozitivan. Hemijske osobine mleka se ne menjaju. Milkoflora
koja prirodno postoji u mleku, a koja je specifina za svako gazdinstvo, ostaje u
njemu i stvara na taj nain originalni kvalitet i ukus. Harmonija ukusa je mnogo
vea kod proizvoda dobijenih od sirovog mleka.
PASTERIZOVANO MLEKO
78
79
ZRENJE MLEKA
Svee mleko treba procediti. Mleko moemo ostaviti da bude sirovo ili ga
pasterizovati.
80
81
DODAVANJE SIRILA
Ukoliko stavljamo tako malu koliinu sirila onda znamo da je vei deo
koagulacije mleka odraen mikroorganizmima. Zato je potrebno dodatno
vreme kako bi dolo do potpune koagulacije (negde oko 18-24 h). Kraj
koagulacije kontroliemo stepenom kiselosti surutke.
STAVLJANJE U KALUPE
Gru je potreno ocediti nakon koagulacije (vei dio kiselinske, manji dio
enzimske).
Danas se u praksi upotrebljavaju oba naina za ceenje sira gde izbor uglavnom
zavisi od vrste sira koji elimo da dobijemo.
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
82
83
SUENJE
Kako bismo spreili brzo zrenje sira i kako bismo onemoguili pojavu kvasca
i plesni na siru, potrebno je sireve skladititi u posebne prostorije gde se oni
sue na temperaturi od 14 -160C, uz maksimalnu vlagu od 65- 70 %. Ovde je
potrebno da sirevi izgube do 20 % svoje teine u vremenu od 12 -48 sati.
pH 4 - 4,3
% soli 1%
sadraj vlage 64 %
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
KONTROLA I SERTIFIKACIJA U
ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI
pitanja:
- Kakva je nacionalna regulativa/standardi u organskoj poljoprivredi?
- ta je to proces sertifikacije?
- Kakva je kontrola i koje su vrste kontrola u organskoj proizvodnji?
- Kakav je sertifikat i logo organske poljoprivrede Crne Gore?
ta je kontrola i sertifikacija?
Sertifikacija predstavlja proceduru kojom ovlaeno pravno lice
(sertifikaciono tijelo), nakon izvrene kontrole izdaje proizvoau pisano
uvjerenje sertifikat, kao potvrdu da kontrolisani proizvod, proces ili usluga
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
86
87
Vrste kontrole:
1. prva (inicijalna) kontrola cjelokupnog gazdinstva/farme;
2. redovne kontrole - ciljane (na osnovu strukture, vrste proizvodnje,
zahtjeva sertifikacionog tijela i sl.) i nenajavljene;
3. dodatne kontrole (nedostatak informacija, provjera preduzetih mjera
korekcije i sl.);
4. nenajavljene kontrole (sluajni ili ciljani izbor proizvoaa).
88
89
ta je prelazni period?
Prelazni period je vrijeme koje je neophodno da se uspostavi sistem
rukovoenja farmom, izgradi plodnost zemljita i njegova bioloka aktivnost,
razvije jedan odrivi agroekosistem, a proizvoa stekne iskustvo u primjeni
metoda organske proizvodnje. Prelazni period se moe skratiti i produiti
u zavisnosti od odreenih uslova: konkretnih faktora prirodne sredine,
potovanja propisanih zahtjeva ili internih pravila Sertifikacionog tijela kao i
od strunih i rukovodeih sposobnosti proizvoaa.
Kada se stado ili jato formira po prvi put, a ivotinja uzgojenih u organskoj
proizvodnji nema u dovoljnom broju, ivotinje uzgojene u konvencionalnoj
proizvodnji mogu biti uvedene u organsku proizvodnu jedinicu uz saglasnost
sertifikacione organizacije pod sljedeim uslovima:
90
91
ta je to godinji plan?
Proizvoai poetkom svake godine dostavljaju sertifikacionom tijelu
godinji plan proizvodnje (aurirana prijava, plan proizvodnje, godinji
izvjetaj o proizvodnji prethodne godine/proizvodne sezone povrine,
prinosi, brojno stanje ivotinja, pakovanje i deklarisanje proizvoda i sl.), a
sertifikacino tijelo vri provjeru proizvodnje minimum jedan put godinje.
ta je to sertifikat?
Nakon isteka prelaznog perioda, potovanja svih propisanih zahtjeva i
pravila, proizvoau se moe izdati sertifikat.
92
93
ta je logo?
Logo je oznaka na proizvodu
koja je pokazatelj i potvrda
da je proizvod organski
sertifikovan u skladu sa
odreenim standardima i
slui za lake prepoznavanje
proizvoda.
EKONOMIJA ORGANSKE
PROIZVODNJE
gazdinstva.
Informacije o ekonomskim efektima poslovanja gazdinstva
neophodne su za kratkorona planiranja i dugorone investicije.
Ciljevi edukacije
poljoprivredi.
Kristiansen, P., Taji, A., Reganold, J.: Organic Agriculture A Global
Perspective. National Library of Australia Cataloguing in Publishing
entry.
95
1. MENADMENT, RAUNOVODSTVO,
KNJIGOVODSTVO
ta je biznis (posao)?
Biznis je poslovna sposobnost rukovodioca (menadera) da sa to manjim
i kontrolisanim ulaganjima dobije kvalitetan proizvod i ostvari to veu
zaradu.
Ko je menader (rukovodilac)?
Menader u cilju sticanja zarade svoje firme/preduzea, predvia, organizuje,
bira kadrove, rukovodi i kontrolie realizaciju programa sa stanovita ulaza
sirovine odnosno izlaza gotovog proizvoda.
ta je menadment (rukovodstvo)?
Menadment podrazumijeva upravljake poslove planiranja, organizovanja,
rukovoenja i kontrole, radi ostvarenja efektivnosti i efikasnosti gazdinstva,
ouvanja ivotne sredine i optimalne zarade proizvoaa.
98
99
Varijabilni
...su trokovi koji zavise od obima proizvodnje (padaju
(promjenljivi)
ili rastu, sa prinosom).
trokovi
...su trokovi koji ne zavise od obima proizvodnje ili
prinosa, npr. tala za krave se ne moe upotrijebiti u bilo
Fiksni (stalni) koju drugu svrhu, niti se moe prodati. Prema tome,
trokovi trokovi izgradnje i odravanja tale su fiksni ak i ako
farmer odlui da ne proizvodi mlijeko ili meso i ne bude
je koristio.
...su trokovi koji nisu vezani za bilo koju posebnu
Opti trokovi proizvodnu jedinicu odnosno ne mogu se pripisati
poslovanja nekoj posebnoj proizvodnoj jedinica, npr. raun za
struju ne definie gdje je potroen svaki kW.
...je ekonomski iznos koji definie doprinos proizvodne
jedinice (npr. 1 ha povrine zasijane itima) za
Bruto mara
pokrivanje trokova koji nisu varijabilni ili direktno
povezani sa proizvodnom jedinicom.
U sluaju poljoprivrednog proizvoaa koji je
angaovan puno radno vrijeme, dobit gazdinstva treba
da se poklapa najmanje sa iznosom koji je njegovoj
porodici dovoljan za njihov ivot. Dobit treba da se
Dobit
poklapa sa realnim oekivanjima u vezi sa raspoloivim
resursima (radnom snagom i imovinom, panjacima,
obradivim zemljitem, stokom, mainama, zgradama,
itd.).
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
Amortizacija za :
- zgrade;
- maine i ostalu tehniku opremu;
- stalne usjeve;
- kamatnu stopu (za kredite).
Fiksni trokovi
Maine se amortizuju prema oekivanom radnom
vijeku. Na primjer, ako maina kota 10.500 i
oekuje se da traje 7 godina, godinja amortizacija je:
10.500/7=1.500.
100
101
eur/
osoba
24.000
22.000
20.000
18.000
16.000
14.000
12.000
godina 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
102
103
Dobit po
/ha 435 384 617 447
hektaru
Dobit po farmi /farmi 68.066 60.233 47.685 34.678
Dobit po radnoj
/RS 40.526 37.558 28.109 22.961
snazi
Procenat
prihoda
% + 8% + 22%
organska/
konvencionalna
Najbolja ekonomija u organskoj proizvodnji je ona koja najvei broj sirovina ili
materijala (inputa) moe obezbijediti sa svog gazdinstva koje ima preduslove
za zaokruen ciklus stoarske i biljne proizvodnje.
Prinos u % Prinos u % na
Proizvodna jedinica
Jedinica na organskom konvencionalnom
/usjev
gazdinstvu gazdinstvu
itarice t/ha 60% 100 %
povre (ekstenzivni
t/ha 80% 100 %
usjevi)
povre (intenzivni
t/ha 50% 100 %
usjevi)
krompir t/ha 30-70 % 100 %
eerna repa t/ha 80-100 % 100 %
panjak (intenzivni) jedinica energije/ha 60-70 % 100 %
104
105
panjak
jedinica energije/ha 80 % 100 %
(ekstenzivni)
legumi, npr.
jedinica energije/ha 80-100 % 100 %
djetelina
kukuruz, slani
jedinica energije/ha 50-80 % 100 %
kukuruz
Utede Trokovi
nema mineralnog azota skupa sjemena
bolja cijena nii prinosi
agro-ekoloke isplate leguminoze i stona hrana u plodoredu
manje manuelnog rada meu-usjev
investicije (zgrade ugodne za stoku)
trokovi sertifikacije
Utede Trokovi
nema mineralnog azota vie stoke
nema mlijenih zamjena za telad nii prinos mlijeka
vie zemljita potrebno za ishranu istog
bolja cijena mlijeka
broja ivotinja
bolja cijena mesa investicije (smjetaj ugodan za ivotinje)
agro-ekoloke isplate ispaa, zeleno krmivo
skupe itarice
mlijeko za telad
skupa sjemena
sertifikacija
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
4. BRUTO MARA
ta je bruto mara?
Bruto mara je razlika izmeu prihoda i varijabilnih trokova. Varijabilni
trokovi su oni koji su direktno vezani za odreenu proizvodnju (npr. za
proizvodnju penice, mlijeka...). Pri obraunu bruto mare iskljueni su
fiksni trokovi ili trokovi ukupnog poslovanja.
106
107
varijabilni trokovi
fiksni trokovi
amortizacija 5.000
mehanizacija (ukupna vrijednost 50.000
), period korienja 10 godina,
trokovi kamate za kupovinu (6 % kamate 3.000
godinje)
konvencionalna
organska proizvodnja
proizvodnja
prinos prinos
3 t/ha. 5 t/ha. 2 t/ha. 3 t/ha.
bruto mara 230 513 380 678
108
109
/
21 tele mlijeko 0,33 /j -106 -117 -129
kg
22 koncentrati (kon.) /j 0 -36 -81
23 koncentrati (org.) /j 0 -72 -161
/
24 minerali 0,5 /j -15 -20 -25
kg
25 veterinar /j -30 -40 -50
/
26 oplodnja 15 /j -15 -15 -15
kg
27 energija/voda /j 20 24 29
28 kamata na kapital 6% /j -36 -48 -60
CRNOJ GORI
Ovaj utisak moe biti taan kad je u pitanju biljna proizvodnja. Meutim
u stoarskoj proizvodnji potrebno je ispuniti niz dodatnih kriterijuma
da bi proizvod dobijen na tradicionalan nain stekao satatus organskog
proizvoda. Neki od tih uslova su, minimum uslova koje objekat za uzgoj
stoke treba da ispunjava da bi ispotovali dobrobit ivotinja, zatim primjena
mjera dobre higijene (mua, prostirka, dezinfekcija objekta, temperatura
mlijeka, emajl i aluminijumske posude, odlaganje stajskog ubriva...)
112
113
Broj radnih sati provedenih u radu sa muznim kravama npr. moe varirati
u maloj mjeri u odnosu na konvencionalnu proizvodnju ako je tehnika
oprema ista.
UDRUENJA POLJOPRIVREDNIH
PROIZVODJAA
organizovanja.
Udruenje uzgajivaa ili udruenje organskih farmera koje vri
grupnu sertifikaciju ili prua podrku obuke i informacija lanovima,
ne mora da bude iskljuivo registrovano preduzee, ali moe da
koristi prednosti od toga to je neprofitno orijentisana, nevladina
organizacija.
Ciljevi edukacije
Ciljevi organizovanja
Preporuke i nalazi za upravljanje grupama proizvoaa
poljoprivredi.
Kristiansen, P., Taji, A., Reganold, J.: Organic Agriculture A Global
Perspective. National Library of Australia Cataloguing in Publishing
entry.
115
Ciljevi grupe proizvoaa mogu da budu usmjereni razliitim nivoima lanca vri-
jednosti poljoprivrednog proizvoda. Poevi sa inputima poljoprivredne proiz-
vodnje, lanac vrijednosti moe ukljuivati sve poslovne aktivnosti poljoprivredne
proizvodnje, do prerade proizvoda radi kasnije upotrebe i distribucije proizvoda
kupcima. ak i nakon usluga prodaje, kao to je podrka kupcima i informativne
telefonske linije se smatraju dijelom lanca vrijednosti.
Ciljevi organizovanja
U Crnoj Gori mjerama agrarne politike podstie se organizovanje poljoprivred-
nih proizvoaa u zadruge ili neke druge oblike organizovanja. Proizvoai se
mogu organizovati u cilju:
PRIRUNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU
Udruenje uzgajivaa ili udruenje organskih farmera koje vri grupnu serti-
fikaciju ili prua podrku obuke i informacija lanovima, ne mora da bude
iskljuivo registrovano preduzee, ali moe da koristi prednosti od toga to je
neprofitno orjentisana, nevladina organizacija.
116
117
Treba istai da sva udruenja farmera nijesu uspjena. Neuspjeh i loa or-
ganizacija udruenja uzrokuju da farmeri gube interesovanje i povjerenje u
aktivnosti samih udruenja.
MARKETING I
TRITE
sljedea pitanja:
- Kakvo je trite organskih proizvoda?
- Kako se radi marketing organskih proizvoda?
- Koji faktori utiu na motivaciju potroaa, prodaju organskih
proizvoda i limitiraju njihov plasman?
Trite
Razvoj trita organskih proizvoda
Sadraj
poljoprivredi.
Kristiansen, P., Taji, A., Reganold, J.: Organic Agriculture A Global
Perspective. National Library of Australia Cataloguing in Publishing
entry.
119
Sa druge strane raste i tranja za ovim proizvodima kako u svijetu, tako i kod
nas, iako je trino uee organskih proizvoda malo. Vodei trini segmenti
organskih proizvoda su voe i povre, hljeb, itarice, pia, mlijeko i meso.
Estetika organskih proizvoda kao i kod svih proizvoda utie na rast tranje.
Stil prodaje postaje moda kada proizvod bude iroko prihvaen od strane
proizvoaa.
120
121
Zakljuci
Prema ostalim dravama Jugoistone Evrope, tritu organskih proizvo-
da u Crnoj Gori e trebati odreeni vremenski rok da postigne oekivani
nivo razvoja. Slab promet i mala koliina proizvoda e karakterisati nau
organsku proizvodnju u narednih nekoliko godina.
122
123
ISBN 978-9940-606-01-5
COBISS.CG-ID 19280656