1. to je didaktika?

Didaktika je pedagoka disciplina koja prouava ope zakonitosti nastave i

uenja, ali i drugih oblika uenja i obrazovanja izvan nastave. Prouava
bitne probleme odgoja i obrazovanja u procesima nastave i uenja, kao i u
drugim situacijama nastavnog procesa. Osnovni pojmovi didaktike su
uenje, obrazovanje, nastava i odgoj.
2. Navedi i objasni zadatke didaktike.
a. Deskriptivni (opisni) opisuje fenomene koji ulaze u predmet
izuavanja didaktike. Opisuje strukture i grau didaktikih
problema, dijelova i odnosa meu tim dijelovima.
b. Eksplikativni (eksplorativni) otkriva i objanjava fenomene iz
predmeta prouavanja didaktike.
c. Normativni (aplikativni) nastoji aplicirati otkrivene i objanjene
fenomene i zakonitosti nastave u neposredna proces nastave i
uenja.
d. Futuristiki (prognostiki) predvia mogue ishode procesa
nastave, uenja, obrazovanja i drugih edukacijskih procesa.
Takoer se odnosi i na predvianje jo neotkrivenih, nepoznatih
didaktikih fenomena, kao i predvianja na temelju znanstvenih
hipoteza o buduem razvitku didaktikih fenomena i pojava.
3. Navedite podruja Bloomove taksonomije i kategorije unutar
kognitivnog podruja.
a. Kognitivno podruje
i. znanje
ii. shvaanje
iii. primjena
iv. analiza
v. sinteza
vi. evaluacija
b. Afektivno podruje
i. primanje
ii. reagiranje
iii. usvajanje
iv. sistematiziranje
v. karakteriziranje linosti
1

c. Psihomotorno podruje
i. imitacija
ii. manipulacija
iii. precizacija
iv. analiza
v. naturalizacija
4. Znaaj Komenskog za razvoj didaktike.
Uloga Komenskog u povijesti didaktike je izrazito velika. God. 1657. napisao
je najpoznatije djelo tog vremena "Didactica magna" (Velika didaktika). U njoj
je sustavno izloio temeljne postave didaktike, sa posebnim fokusom na
kolski rad, odn. nastavu. Po njemu didaktika nije samo vjetina uenja, ve i
odgoj i obrazovanje. Njegovo geslo je bilo "Omnes, omnia, omnio" (svakoga
se treba svemu nauiti didaktika je sveopa vjetina svih da se svemu i
sasvim naue). U tom djelu je iznio neke osnovne postavke koje i danas
ostaju zacementirane u praksi i teoriji. Uveo je kolski sat, kolski tjedan i
kolsku godinu, uveo je razred i utemeljio je korijene nastave kakve danas
poznajemo. Tvorac je znai razredno-satnog sustava, frontalnog rada kao
metode o-o rada, obveznatnosti kolovanja, nastave na materinjem jeziku,
smatrao da uenje postupan proces, jasni, saeti i meusobno povezani
uenici temelj su supjenog uenja.

5. to je pedeutologija?
Znanstvena grana pedagogijskih znanosti koja prouava osobine linosti
nastavnika u odnosu prema njegovoj funkciji sa psiholokog, sociolokog i
karakterolokog stajalita. Polazi od toga da je za vrenje nastavnikog
zanimanja potrebno imati i odreena svojstva linosti, a nije dovoljno znati
samo ono to se predaje.
6. to je didaktiki materijalizam?
Didaktika koncepcija izdvaja i naglaava materijalni zadatak nastave,
usvajanje znanja - "to vie znanja to bolja priprema za ivot".
7. to je nastavni plan?
To je temeljni dokument u kojem se odreuju nastavni predmeti koji se
ostvaruju u odreenom tipu kole ili neke druge odgojno-obrazovne
institucije. Ovisi o koncepciji odgoja i obrazovanja.

Njime se utvruje:
1. izbor nastavnih predmeta
2. redoslijed ostvarivanja
Sadri:
a. cilj
b. zadatke
c. svrhu
8. to je nastavni program?
Nastavni program predstavlja operacionalizaciju nastavnog plana, tj.
konkretnu primjenu stvari koje su odreene nastavnim planom u konkretnoj
situaciji pouavanja. Svaki nastavni predmet se operacionalizira.
Moe biti:
- okvirni
- izvedbeni
Bitne odrednice nastavnog programa su:
- ciljevi i metodiko-didaktiki zadaci
- sadraj nastave (struktura i redoslijed)
- opseg, dubina i sustav znanja
- vjetine koje uenici moraju usvojiti
- oblici rada
- kadrovski uvjeti
- izvori znanja
ILI:

Nastavni plan je temeljni dokument kojim se odreuju nastavni predmeti koji se ostvaruju u
odreenom tipu kole. Ovisi o koncepciji odgoja i obrazovanja iz koje proizlazi izbor nastavnih
predmeta, redoslijed ostvarivanja, potrebno vrijeme (fond sati) za svaki nastavni predmet i
ukupni nastavni plan.

Nastavni program drugi vaan dokument u procesu planiranja i programiranja. Nastavni

program je operacionalizacija nastavnog plana. Bitne odrednice nastavnog programa su: ciljevi,
didaktiko-metodiki i odgojni zadaci, sadraj nastave (struktura i redoslijed), opseg, dubina i
sustav znanja, vjetina i navika koje uenici trebaju usvojiti. Osim toga treba imati metodike i
materijalno-tehnike pretpostavke za ostvarivanje i izvore znanja za uenike i nastavnike.

9. Elementi izvedbenog programa:

3

a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.
h.

ciljevi i zadaci nastave i uenja u okviru nastavnog predmeta

ralamba sadraja nastavnog programa na sadrajne cjeline
didaktiko-metodika ralamba sadraja na nastavne jedinice
unutarnja raspodjela vremena za svaku nastavnu jedinicu
tehniko-tehnoloka i materijalna podrka
izvori znanja za uenike i nastavnike
didaktiko-metodike odluke
korelativnost,
korespondentnost,
interdisciplinarnost,
transdisciplinarnost sadraja programa sa sadrajima drugih
programa
i. zapaanja, primjedbe i komentari (evaluacija i samoevaluacija)
10. to je artikulacija nastave?
Artikulacija (strukturiranje) nastavnog procesa znai ralanjivanje procesa
nastave na odreene strukturne elemente. U razmatranju artikulacije nastave
obino se govori o: globalnoj ili makroartikulacija i artikulaciji nastavnih
situacija ili mikroartikulaciji. I jedna i druga obuhvaaju niz procesa:
strukturiranje sadraja nastave i uenja, procesa usvajanja sadraja nastave,
faze procesa uenja i nastave i strukturiranje didaktiko-metodikih
postupaka i tehnologije nastave i uenja.

12. Koje su temeljne pretpostavke artikulacije nastave?

1.
a)
b)
c)
d)
e)

osobne ili individualne pretpostavke uenika i nastavnika:

somatski
psihiki
razvojno-nastavni
psiholoko-individualni i
socio-kulturoloki elementi.

2.
institucionalne odnose se na razne kolsko-pravne i obrazovno-prave
elemente (upravljanje kolom, reguliranje kolskog obrazovanja, zakonski
okviri kolovanja, razne prave regulative za uenike, roditelje, nastavnike itd.)

11. Navedi zadatke nastave i objasni (vrste oekivanih ishoda).

a. materijalni ili obrazovni odnosi se na usvajanje, prenoenje,

stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija prema
njihovu opsegu, dubini i stupnju njihove korisnosti i primjenjivosti.
Odgovara na pitanje: to uenik treba nauiti (koja znanja u kojem
opsegu i kojem intenzitetu, koje vjetine i koje navike uenik
usvaja, stjee u procesu nastave).
b. funkcionalni ili formalni odnosi se na razvoj sposobnosti i
intelektualno-emocionalnih funkcija i aktivnosti. Odgovara na
pitanje: koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa
razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa.
c. odgojni zadatak odnosi se na formiranje i samoformiranje
linosti uenika i na izgraivanje karakternih i drugih osobina
linosti uenika. Odgovara na pitanje: koje osobine linosti uenika
formiramo i samoformiramo u konkretnim uvjetima nastave.

12. to je izobrazba?
Pojam koji se odnosi na proces stjecanja znanja, vjetina i navika koje
pojedinca osposobljavaju za obavljanje odreene djelatnosti.
13. to je obrazovanje?
Pojam obrazovanja se razliito shvaa. Tako se pod pojmom obrazovanja
podrazumijeva
proces
prenoenja,
usvajanja,
stjecanja,
dolaenja,
zaraivanja i stvaranja sustava znanja, vjetina i navika, razvijanja
sposobnosti, usvajanja stavova i uvjerenja.
Obrazovanje kao proces i kao rezultat procesa po svom opsegu i dosegu je
kategorija koja je vezana za ovjeka kroz cijeli njegov ivot. Obrazovanje
obuhvaa organizirani i intencionalni proces stjecanja znanja, vjetina ali i
procese samoobrazovanja.
Obrazovanje ima dvije nerazdvojne komponente:
1. informativnu odnosi se na usvajanje i dogradnju asortimana
generacijskog iskustva znanja, vjetina
2. formativnu odnosi se na razvijanje sposobnosti i drugih ovjekovih
latentnih mogunosti dispozicija ime se omoguava nadogradnja
generacijskog iskustva i s time osobni i drutveni napredak.
Obrazovanje obuhvaa proces uenja i pouavanja.
14. to su vjetine?
5

Vjetine su organizirani niz aktivnosti, integrirani sklopovi i nizovi radnji koje

se brzo i precizno izvode i kod kojih postoje fleksibilna i sistematska
organizacija pokreta.
15. to su navike?
Navike su automatizirane vjetine koje nastaju kao rezultat uvjebavanja
odreenih vjetina.
16. to je nastava?
Nastava je centralni pojam u svim didaktikim teorijama i praksi. U
tradicionalnoj didaktici shvaa se kao organizirana odgojno-obrazovna
djelatnost u kojoj sudjeluju:
a. uenik
didaktiki
trokut
b. nastavnik
c. nastavni sadraj

didaktiki
etverokut

d. nastavna tehnologija
Ili:
Nastava je centralni pojam u svim didaktikim teorijama i praksi. Nastava se
u tradicionalnom shvaanju definira kao racionalno organizirana odgojnoobrazovna djelatnost u kojoj sudjeluju uenik, nastavnik i nastavni sadraji.
Takvo shvaanje poznato je pod nazivom didaktiki trokut koje ukazuje na
tri temeljne komponente nastavnog procesa.
17. Navedi metode nastave i uenja:
a. Verbalne
i. Monoloke
1. Opisivanje
2. Pripovijedanje
3. Obrazloenje
4. Objanjenje
5. Predavanje
ii. Dijaloke
1. Dijaloki impulsi:
a. Verbalni
b. Neverbalni
2. Forme razgovora:
6

a. Kateheriki
b. Majeutiki
c. Heuristiki
d. Diskusija (debata)
b. Dokumentacijske
c. Demonstracijske
d. Operacijske

18. to su dijaloki impulsi i kakvi postoje?

Dijaloki impulsi su elementi dijaloga koji ga ubrzavaju i dopunjuju, kojim
aje cilj provocirati dijalog. Postoje dvije vrste:
a. Verbalni
i. dopunska pitanja
ii. potpitanja
iii. uvodna
iv. dopunska
v. zavisna
b. Neverbalni
i. personalni
1. gestine
2. mimike i
3. motorike prirode
ii. nepersonalni
1. nastavna sredstva
19. Oblici rada u nastavi
a.
b.
c.
d.

Frontalni oblik rada

Individualni
Individualizirani
Kooperativni oblici rada:
i. partnerski rad (u paru)
ii. grupni oblik rada
iii. timski oblik rada

(Frontalni oblik rada bit frontalnog oblika rada je da se svi uenici nalaze pred istom ciljevima i
zadacima uenja i da je njihova aktivnost usmjerena na nastavnika.
Individualni i individualizirani oblik rada individualni samostalni oblik rada u kome moe
uenik rjeavati neki zadatak bez razmjene informacija sa drugim uenicima

individualizirani je onaj oblik rada koji je prilagoen svakome pojedinom ueniku i

njegovim sposobnostima
Kooperativni oblik rada:
Partnerski oblik rada (rad u paru) svoj izvor ima u sistemu pomagaa, razvija prijateljske i
suradnike odnose i dr.
Grupni oblik rada rad u grupama 5+ -2. Nastavnik je facilitator
Timski oblik rada kooperativna socijalna forma u kojoj tim nastavnika i uenika zajedniki
planiraju, ostvaruju i vrednuju cjelokupni proces uenja.)

20. Prednosti i nedostaci frontalnog oblika rada

Prednosti:
Nedostaci:
-

omoguuje da jedan uenik priblino postigne to i ostali uenici

omoguuje uinkovito organiziranje uenja u velikoj skupini.
uenika se navodi na dodatni napor da bi usvojio informacije
uenici se najkraim putem dovode do ovladavanja nekih znanja
uspostavljaju se meusobni odnosi u rjeavanju postavljenih
zadataka
uenika stavlja u pasivnu poziciju
receptivno usvajanje znanja
ne vodi rauna o raznim uenikim mogunostima
ne vodi rauna o razlikama meu uenicima i njihovim
mogunostima
ne uvaava prethodnu pripremljenost uenika
ne personalizira rad s uenicima s obzirom na to kako treba uiti
ne vodi rauna o razliitom tempu napredovanja meu
uenicima
onemoguava interakciju meu uenicima

21. Koja su temeljna pitanja i problemi didaktike?

To su: tko, to, kada, s kim, gdje, kako, ime, zato, i s kojom namjerom treba
uiniti.
Njen predmet prouavanja usmjeren je na brojna teorijska i praktina pitanja i
probleme kao to su: ciljevi i zadaci nastave i uenja, analiza procesa nastave
8

i uenja i zakonitosti tih procesa, istraivanje pravila i principa nastave i

uenja, izbor i strukturiranje sadraja nastave i uenja, istraivanje metoda,
tehniko-tehnolokih rjeenja, sredstava, strategije i puteva uenja i
obrazovanja, organizacijskih formi i modela nastave i uenja kao i brojnih
drugih pitanja i problema komunikacijskih procesa vezanih za stjecanje
znanja, vjetina i navika, razvoj sposobnosti i stavova.
22. to je znanost?
Znanost je sistematizirano znanje o pojavama steeno istraivanjem i
potvreno logikim i empirijskim dokazima. Znanost je sve vee pribliavanje
istini postupno napredovanje prema sve pouzdanijim teorijama. Znanost je
objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima,
injenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Steeno je i
provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim
razmiljanjem. Takoer, znanost nije samo skup znanja, ve i nain
razmiljanja i gledanja stvarnosti. Taj se pogled temelji na razumu, logici,
kritici, sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmiljanju.
Drutvene, humanistike i dr. znanosti.
23. Koji su konstitutivni elementi znanosti?
Predmet istraivanja (koji dio stvarnosti pouava).
Pojmovni sustav (terminologija)
Znanstvene hipoteze i teorije (polazita, stajalita)
Metode istraivanja (naini i putovi do spoznaja)
Zadae znanosti (na kakva pitanja treba odgovoriti)
Sustav znanosti (struktura znanosti, discipline, poddiscipline..)
24.

Kakav treba biti odnos izmeu znanosti i drutva?

U zadnjih 50ak god. usred naglog razvoja informacijske i raunalne

tehnologije sve je primjetnije povezivanje i meusobno integriranje drutva,
znanosti, tehnologije i prakse.
Dolazi do tendencije stvaranja jedinstvenog sustava u kojem je informacija
sveprisutna i dostupna tako da krui razliitim dijelovima znanstvenog,
tehnikog i proizvodnog sustava, te na taj nain snano utjee na drutvo i
drutveni ivot.
Nikada prije nije znanost toliko utjecala i prodrla u svakodnevni ivot i
drutvenu zbilju.
Usred ovako naglog razvoja tehnologije dolazi do potrebe sve eeg i
permanentnijeg obrazovanja, uenja i praenja napretka tehnologije. Jedan
od tih aspekata je i uvoenje te tehnologije u kole, koja ve polako ali
9

sigurno mijenja lice klasinog odgojno-obrazovnog sustava, ali zasigurno

nee izmijeniti ulogu i vanost uitelja kao prenositelja informacija.

25. Znanje i razine/stupnjevi usvajanja znanja

Sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti
koje je pojedinac usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti.
injenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje
pojedinac spoznaje perceptivnim putem.
Generalizacije su pojmovi, pravila, principi, metode, definicije, dokazi,
kategorije.
Stupnjevi znanja:
1. Znanje prisjeanja
2. Znanje prepoznavanja
3. Znanje reprodukcije
4. Operativno znanje
5. Kreativno ili stvaralako znanje
26. Curriculum?
CURRICULUM je nastojanje da se pobolja proces planiranja i programiranja,
da se u taj proces ukljue oni koji neposredno izvode odgojno-obrazovni rad.
Curriculum je pokuaj da se preko reforme procesa planiranja i programiranja
reformira kolski sustav. jedan od zaetnika i utemeljitelja teorije curriculuma
(krajem pedesetih i poetkom ezdesetih godina) je pedagog Saul Robinson
(djelo: Obrazovna reforma kao revizija curriculuma). On nastoji curriculum
kao plan aktivnosti odgojno-obrazovne djelatnosti na nacionalnoj, lokalnoj i
osobnoj razini pretvoriti u instrumentarij za promjene odgojno-obrazovnog
sistema, i to prije svega kao promjene koje e omoguiti polaznicima
obrazovanja (uenicima) da se lake snau u brzim znanstveno-tehnolokim i
drutvenim promjenama.

10