Devdet Hadiselimovi

Klimatske promjene:
stradalih

glasovi

zabrinutih,

ugroenih,

izbjeglih,

Pod uvjetom da znate da je ono to inite

pogreno i jasno
vam je da rtva moli za milost, hoete li
ipak ubiti?
Mohamed
Axam Maumoon

Tko je rtva koja moli milost? Tko bi trebao biti samilostan? Hoe li ipak
ubiti? Vjerojatno e odgovori na ova pitanja doi sami po sebi tijekom
itanja ovog teksta. Mi emo na poetku pokuati odgovoriti kome je
upueno pitanje M. A. Maumoona. Je li on postavio pitanje svima nama?
Lake emo odgovoriti ako znamo kontekst u kojem ga je postavio. Pitanje
je postavljeno u kontekstu klimatskih promjena, njihovih uzroka, ali i
njihovih uinaka. Vjerojatno je postavljeno onima koji su najodgovorniji za
rtve klimatskih promjena? U traenju glavnog krivca, upitajmo se nismo li
mi svi skupa, opet neki manje, neki vie, upregnuti u stroj globaliziranog
kapitalizma koji, uz mnoge tete, proizvodi i klimatske promjene pa
slijedom toga i stradanje ljudi? Slino pitanje smo ve postavili u kontekstu
prometa, vezano za rtve koje stradaju od posljedica klimatskih promjena,
za koje je krivac i promet. Koje li ironije, stradaju najvie u onim
podrujima gdje je promet najmanje razvijen(1). Primjer je to socijalne
nepravde, a ponavlja se u naoj civilizaciji prilino esto, kao to to je i u
brojnim ratovima. Ratove planiraju i zapoinju jedni, a u njima ginu i
stradavaju drugi.
Pitanje u gornjem okviru postavio je Mohamed Axam Maumoon,
petnaestogodinji ambasador mladih za klimu OUN s Maldiva, u studenom
2009., iekujui rezultate jo jedne konferencije UON o klimatskim
promjenama u Kopenhagenu(2). Postavio ga je prije svega politiarima, ali
i svima ostalima, apelirajui na promjenu ivotnog stila pretjerane
potronje energije dobivene iz fosilnih goriva. Sudbina Maldiva u kontekstu
klimatskih promjena je sudbina rtve. I ne samo Maldiva. Stoga emo
ovdje citirati i kratko komentirati izjave mnogih, uglavnom djece, koji su
ve postali rtve ili strahuju da bi mogli postati. S posebnom emo svrhom
navesti i vie takvih izjava da se moda trgnu i oni koji su se sasvim
predali zaboravu i zabavi svih vrsta. Vrijedi to i za klimatske skeptike i one
koji poriu da klimatske promjene uope postoje ili, ako priznaju da
postoje, poriu da ih je uzrokovao ovjek. Ne shvaaju oni da izmeu
njihove vonje nekim kruzerom ili prigodno za blagdane okienih i
rasvijetljenih gradova (ukljuivi i Pulu s navodno najveom svjetleom
1

kuglom u Europi) i tajfuna koji upravo pogaa Filipine, sa simbolinim

nazivom Hagupit (udarac) i koji je pokrenuo najveu evakuaciju (oko
milijun ljudi) u povijesti Filipina, postoji povezanost, odnosno uzronoposljedina veza, a ime joj je: izgaranje fosilnih goriva (nafte, ugljena i
plina). I jo jedna koincidencija: poinjemo s izjavama djece koja se, u
vrijeme kad su dala svoje izjave, jo nisu bila vratila kui, a izbjegla su
nakon pustoenja tajfuna Haiyan prije godinu dana, opet na Filipinima.
Naalost, nisu evakuirani na vrijeme pa je bilo nekoliko tisua smrtno
stradalih. Nauili su lekciju, ove godine evakuacija je uslijedila prije udara
tajfuna pa je broj smrtno stradalih bio daleko, daleko manji.
Tijekom oluje bio sam zabrinut i ustraen, pitajui se hoemo li preivjeti. Vidio
sam kokosova stabla kako padaju na tlo i vodu u kui kako raste. Za nekoliko
minuta bila mi je do pojasa.
Voda u kui mi je dola do vrata. Drao sam svoju malu sestru, bojei se da e
nas snana struja razdvojiti. Bio sam u panici.
Drali smo se za reetke na naem prozoru kako nas more ne bi odnijelo.

Ova tri opisa pripadaju djeci od priblino 15 godina i samo djelomino

iskazuju ono to su doivljavala i osjeala tijekom naleta tajfuna Haiyan na
Filipinima krajem 2013 godine. Djeca ni nakon tri mjeseca nisu napustila
izbjeglitvo, a ivjeti u izbjeglitvu nije nimalo jednostavno. Njihove patnje
traju i nastavljaju se, no to ih nije liilo kritikog promiljanja i uvida u to
to je proputeno u njihovoj pripremi za sline dogaaje, kao i prijedloga
kako se pripremiti za nove klimatske nepogode.
Ubudue djecu valja uiti ivotna umijea kao to je izrada sklonita, znanja o
okoliu, ribolov i plivanje.
Jo smo zastraeni i elimo vie informacija o oluji i to initi, potrebno je da
odrasli i vlasti razgovaraju s nama.
U evakuacijskom centru treba nam pomo, postoje sluajevi kad ljudi piju alkohol
ili se tuku, a to nas zabrinjava i plai; katkad dijelimo ator s ljudima koji piju
alkohol (3).

itelji indijskog potkontinenta ve su vie godina stavljeni na kunju

stalnog prilagoavanje na uinke promijenjene klime, gdje su obilne kie i
poplave jedna od manifestacija klimatskih promjena, no sve ee se
dogaaju valovi vruine i sue. Zahtjevi na prilagoavanje su veliki, a
osobito djeci. Uobiajena je nestaica hrane, nedostatak vode za pie pa i
tekoe u odravanju higijene. Javljaju se i posebni zdravstveni rizici:
kolera, kone infekcije, proljevi itd. Djeci teko padaju i tekoe u uenju,
ee uzimanje alkohola od strane njihovih roditelja s tee predvidljivim

reakcijama itd. Uostalom, njihove izjave govore same za sebe. Izjave

potjeu od djece od 6 do 17 godina.
Sua donosi bijedu i potie antisocijalno ponaanje. Zbog siromatva ker je moje
tetke slijedila nagovore dvojice mladih ljudi, koji su joj osigurali posao u Delhiju.
Krenule su i druge djevojice. Moja se roakinja vratila ranije i priala o
zastraujuim dogaajima; druge djevojice se nisu vratile.
U vruini nam uenje teko pada. U koli smo samo napola prisebni, a kad uimo
kod kue i hoemo ponoviti naueno, ve smo sve zaboravili.
Ekstremne vruine i sue u naem kraju uzrokuju nedostatak vode, glad i smrt.
Leinari se povuku iz naeg podruja i leevi ivotinja ostaju leati i nitko se o
njima ne brine. Smrad je nepodnoljiv pa imamo probleme s disanjem. Nae
ivotinje okonaju zbog gladi i ei.

U gornjim citatima naveden je tek dio problema koje uzrokuju izrazite sue
i vruine kao pratioci klimatskih promjena. Primjerice, optereenje ena i
djece radom pojaava se i kodi zdravlju, posebno enama u drugom
stanju. Noenje vode iz nekog bunara, bare ili lokve postaje dnevna
dunost koja poinje ujutro i traje do kasno.
Uinci promijenjene klime u Indiji nisu samo sue i vruine ve i obilne
oborine, poplave, a katkad i oluje. Problemi i implikacije za svakodnevni
ivot su znatno kompleksniji i iri, nego to se moe zakljuiti iz izjava
djece, no i one dosta govore.
Kad pri poplavi jo uporno kii, na poloaj postaje jo tei. Svejedno je jesmo li
izdrali na nekom krovu, vrhu krova ili nekom breuljku, na sebi smo imali mokru
odjeu, ona se nije uspijevala osuiti i mirisala je na plijesan.
Nismo imali nita za jesti. Pili smo prljavu vodu i morali povraati. Nakon pet
dana kia je prestala. U koli smo dobili za jesti, ali je smrad oko nas bio straan.
Svuda su leale mrtve ivotinje. Sve smo izgubili. Nismo znali kamo emo dalje.
ene su patile od povienog krvnog tlaka. Mukarci su se predali alkoholu.
Manjkalo je roditeljske ljubavi. Mi smo psovali i kad smo molili za jelo. Izgubili
smo nau vjeru u ljude, u vlast pa ak i u Boga.

Obilne kie, esto praene olujama, imaju mnoge nepovoljne uinke.

Recimo samo neke: na raskvaenim poljima urodi su znatno nii ili potpuno
izostaju, zgrade (stambene, kolske, za stoku) u pravilu su poplavljene i/ili
oteene, put u kolu/iz kole je zaprijeen, djeca su zastraena itd.
Jake kie znae da naa polja nisu od koristi. etva izostaje i mi padamo u jo
vee siromatvo. Moji roditelji nemaju drugi izvor prihoda i to je veliki problem.
Ne moemo kupiti materijale za nastavu, ogrta za kiu, ni cipele. Imamo samo
jedan kiobran u obitelji i njega koristi otac.
3

Nedostupnost iste vode za pie u selu, kad su obilne kie ili poplave, uzrokuje
bolesti koje se u naim selima ne lijee na pravi nain.
U sluaju migracije javlja se teak problem da se moramo prilagoditi na novu
sredinu, nove ljude, na novi jezik. Postoji i opasnost da nas netko iskoritava. I
razdvajanje od naih prijatelja i nae stare kue ne pada nam lako.

Nakon to su u odreenim podrujima Indije, jae pogoenim uincima

klimatskih promjena, provedene odgovarajue edukacijske radionice i
fenomen klimatskih promjena djelomino osvijeten, djeca i mladi uputili
su pozive razliitim instancijama kako bi se postupilo prevencijski i uilo na
njihovom iskustvu. Navodimo tek neke od njih.

Dajte nam vie znanja o klimatskim promjenama da nauimo kako se zatititi,

prilagoditi te, kao sudionici promjena, uinkovito pridonijeti smanjenju
nepovoljnih uinaka.
Unesite klimatske promjene kao sadraj u nae udbenike s jasnim uputama to
treba initi da se umanje njihovi nepovoljni uinci.
Objasnite naim roditeljima i seoskoj zajednici uinke klimatskih promjena (4).

Zadrali smo se neto due na doivljavanje uinaka klimatskih promjena

u Indiji, jer je u njoj blizu 450 milijuna djece i mladih ispod 18 godina, a
zajedno s Bangladeom preko pola milijarde. Teko je nai neki dio svijeta
gdje nema uinaka klimatskih promjena, no zna se gdje je uglavnom
najnepovoljnije. Uz Indiju i Banglade tu su: Nepal, Mozambik, Filipini,
Haiti, Afganistan, Madagaskar, Zimbabve i Myanmar. ak i da se ne radi o
600 milijuna djece i mladih, imperativ je uti njihova miljenja, jer je
njihova budunost dovedena u pitanje. Mnogo toga nikako im ne ide u
prilog pa imaju pravo na informacije, ali i obranu. Recimo npr. da se gubitci
vezani za klimatske promjene udvostruuju svakih 12 godina, odnosno da
broj pogoene djece raste iz godine u godinu. Krajnje uznemirujue djeluje
saznanje da su izgledi stradavanja djece i ena u klimatski uzrokovanim
nepogodama, 14 puta vei nego mukarca. Stoga je sasvim razlono
uzimati u obzir i miljenja djece i mladih kad su u pitanju klimatske
promjene. Tako, recimo, adaptacija ili prilagoavanje na nepogode koje
provociraju klimatske promjene, posredstvom odgoja reducira rizike i
pomae obiteljima da se suoe s uincima promijenjene klime na zdravlje,
dostupnost vode i drugih stvari potrebnih za ivot. Solidnija gradnja kola i
drugih zgrada slui istoj svrsi. Slino kao u Indiji, djeca i mladi iz drugih
dijelova svijeta govore o problemima koji ih pritiu, a uzrokovani su
promijenjenom klimom.
4

U mojoj smo zemlji pogoeni suom i glau, postoji oskudica hrane u mojoj
zemlji.
Laurine,15 g., Kenija.
Vano je prepoznati da e odluke koje donosimo danas utjecati na budue
generacije, kao i vrijednost uloge mladih ljudi u oblikovanju te budunosti.
Katie, 18 g., UK.
Borba protiv klimatskih promjena trai od ljudi da dijele informacije i da ue jedni
od
drugih.
Luyando, mladi klimatski ambasador, Zambija (5).

teta je da se o klimatskim promjenama u naoj zemlji govori tako malo,

premda u zadnje vrijeme i kod nas ima dovoljno vremenskih nepogoda
koje su nesumnjivo rezultat promijenjene klime. Umjesto da uimo na
iskustvima drugih, uit emo po svoj prilici na vlastitim nevoljama. Prije no
to navedemo iskaze nae djece i mladei, dodat emo jo nekoliko
zapaanja iz razliitih dijelova svijeta. Osobito nam se ini zanimljivom prvi
iskaz jednog starca iz Kenije.

Idemo prema vremenu kad e naa djeca odrastati, a da ne znaju to je kia.

Starac, Kenija
Naa je kola udaljena od sela pa poplave uzrokuju mnogo tekoa zajednici, a
posebno djeci. Putovi znaju biti odsjeeni, a mostovi porueni te veina djece ne
moe u kolu.
Dijete, Kamboa
Klimatske promjene djelovat e na nas u budunosti pa ako stojimo po strani,
ivjet emo u pustinji. Zato valja uiniti neto sada kako bi prevenirali da naa
zemlja ne postane pustinja.
Samuel, 14 g.,
Kenija (6)
Klimatske promjene su znaajne za svakog, ali budui da sam mlada, vie sam i
zabrinuta, jer u ivjeti kasnije i osjeati njihove uinke.
Anie, 15 g. UK
Napravimo li neki korak unatrag i nauimo iz naih pogreaka pa se potrudimo da
odgajamo djecu, mogli bi se nai i ivjeti u boljem svijetu.
Parina,
Indonezija
(7)

Ne pogaaju vie klimatske promjene samo one koji su najmanje krivi za

njihovu pojavu, poele su pogaati i one koji glavni krivci za njihovo
pustoenje. Uz ono to smo ve rekli opisujui novi globalni sentiment
solastalgije, navodimo iskaze stanovnika New Yorka nakon to ga je
opustoio uragan Sandy. Uz sve ostalo djelomino ili potpuno je uniteno
40 tisua stabala na irem podruju grada New Yorka(8).

Bio je pravi izazov objasniti mojoj djeci kako su poruena stabla. Jo nemaju tri
godine. Nismo gledali nita na vijestima, koje su bile zastraujue. Htjeli su se
igrati na igralitu, ali nisu mogli. Imali smo sreu da nismo pretrpjeli veu tetu.
Nekoliko dana prije uragana moj mu i ja smo etali krajolikom parka,
promatrajui stabla i sve oko njih. Mjesec dana nakon uragana proli smo istim
putem i broj stabala, koja su pala, jako nas je rastuio, a posebno neka stara
poruena stabla. Stabla su dio zajednice i njihovo ruenje je veliki gubitak za
nau zajednicu. Ona su naa veza s prolou i kad se srue, ta veza je pokidana.
Naravno, nova stabla i biljke e zamijeniti ona koja su oteena, ali e potrajati
dugo vremena da se ona integriraju u krajolik.
(9)

Napokon, navodimo i iskaze djece iz Pule i Prijedora. Naime, jedan dio

iskaza dobiven je od Djejeg gradskog vijea. Radi se o boljim uenicima
iz osnovnih kola u gradu Puli. Drugi dio iskaza dali su uenici iz Prijedora,
koji su doli u Pulu nekoliko dana nakon to su u svom gradu bili
poplavljeni. Iskazi su dobiveni nakon edukacije koja je bila svojevrsni uvod
u problematiku klimatskih promjena. Pri tome se nastojalo dati neke
osnovne spoznaje, motivirati na eventualne promjene u ponaanju, a
izbjei iracionalne strahove. Na poetku je primijenjen i jedan upitnik koje
je trebao ustanoviti stavove, znanja i strah vezan za klimatske promjene.
Nakon provedene edukacije, kao svojevrsna evaluacija, zatraili smo od
uenika da navedu dominantnu emociju, odnosno ono to je kod njih
edukacija izazvala na emotivnom planu. Tu smo analizu, zajedno s
analizom stavova, znanja i straha vezanog za klimatske promjene, priopili
u radu Tko se boji klimatskih promjena?(10) Potom su uenici imali
priliku navesti dominantnu misao, ideju i sl., dakle intelektualni sadraj,
koji im se nametnuo na kraju edukacije. Kratki zapisi dodani su u okviru
ispod. (Budui da se u verbalnim iskazima esto spominje sintagma
klimatske promjene u okvirima smo koristili kraticu KP.)
Dominantna misao, ideja, nedoumica (Uenici iz Pule): Trebamo manje
troiti fosilna goriva, voziti auto na elektrini pogon;
Treba osvijestiti ljude o
stvarnosti, o tim problemima;
Trebali bismo pokrenuti neto da se KP smanje;
Mnogo toga moemo uiniti, ali ne inimo nita, mnogi neduni umiru naom
krivicom;
Moramo bolje uvati Zemlju;
Mislim da bi neto obavezno trebalo
poduzeti u vezi s KP. U svakom sluaju nai neke mogue alternative;
Ljudi
teko ive i KP utjeu na ivote puno ljudi, ova prezentacija mi je ukazala na to;
Vrlo je bitno informirati djecu i mlade da shvate ozbiljnost ovog problema i
poduzmu neto;
Ljudi mogu poboljati stanje, no ne ine nita;
Uope ne
znamo to se u svijetu zbiva;
Mislim da bi se kole iz grada trebale okupiti i
poduzeti neto. To bi trebalo uiniti vie gradova;
Trebalo bi neto poduzeti, ali
ne znam to;
Moramo smanjiti koritenje prijevoznih sredstava, osim bicikla i
rola;
Trebalo bi to prije poduzeti neto u vezi s KP;
Kako se malo brine o
Zemlji, nikog nije briga za prirodu;
ivot nije fer;
Treba nainiti jo
6

prezentacija;
ivot je nepravedan;
Moramo smanjiti potronju goriva,
struje, ispunih plinova i organizirati vie predavanja;
Htjela bih pomoi, kad
bih znala kako.
Slijede dominantne misli neposredno nakon provedene edukacije grupe uenika iz
Prijedora. Budui da su par dana prije dolaske u Pulu, proivjeli poplavu, a neki
bili i evakuirani, neke od verbalnih reakcija imaju notu dramatinosti.
(Uenici iz Prijedora): Smak svijeta;
Planeta nee biti;
Mislim da planet
za nekoliko godina nee imati sigurnih mjesta za stanovanje;
Trebali bi ozbiljno
pristupiti ovom problemu i kao pojedinci i kao zajednica;
Pokuat u postupati
po savjetima, izbaciti loe stvari da se popravi stanje;
Mislim da bi trebalo
ovo rjeavati, jer stvarno vie nema smisla da se nastavi ovako;
Trebali bi svi
pomoi u spaavanju, potovati jedni druge da bi mogli pomoi i suraivati;
Mora se neto poduzeti oko KP;
Ljudi moraju vie razgovarati i razmjenjivati
miljenja na temu KP.
Ono to je proizilo iz edukacije je nelagoda da se u svezi s klimatskim
promjenama nita ne poduzima te spremnost na aktivizam, razgovore, uenje o
klimatskim promjenama. Na kraju, uenici su mogli iskazati i neku primjedbu,
prijedlog i sl. Dobar dio njih je tu mogunost i iskoristio.
Primjedbe, prijedlozi i sl. (Uenici iz Pule):
Politiari trebaju brinuti o
Zemlji, a ne samo kako je iskoristiti;
Mislim da ugroenim ljudima i ivotinjama
treba pomoi;
Trebali bismo ljude bolje uputiti i upoznati s KP;
Globalni
problemi bi se trebali rijeiti;
Nismo svjesni koliko naim djelovanjem tetimo
planetu;
Trebamo se pokrenuti i uiniti neto;
Ovo predavanje odrati u
svim osnovnim kolama;
Trebalo bi skupljati donacije i ovakve prezentacije
pokazivati po kolama da bi se ukazalo na problem koji utjee na sve;
Trebalo
bi se po kolama ee priati o ovim problemima, jer je to ipak naa budunost;
uvajmo Zemlju;
Trebamo uvati prirodu;
Ovaj planet je jedini koji imamo.
Moj je prijedlog da bi se vie trebalo gledati prezentacije;
Vie edukacije;
Zbog lakeg razumijevanja krae prezentacije;
Trebalo bi odravati vie takvih
edukacija;
uvajmo svijet u kojem ivimo, jer ako neemo mi, tko e?;
Predlaem da nastavite s Vaim projektom edukacije;
Trebamo uvati svijet u
kojem ivimo;
Unoenje predavanja u kole kako bi ljudi, ak bi i djeca mogla
doprinijeti zaustavljanju KP.
(Uenici iz Prijedora): Moj prijedlog je da se svi pridravamo savjeta
klimatologa, jer emo tek tada popraviti stanje na naem planetu, u dravi pa i
gradu;
Definitivno kod ljudi treba podii svijest o KP;
Ljudi trebaju vie
priati o ovim stvarima, jer sve to se zbiva u svezi s KP sastavni je dio ivota;
Edukativne radionice koje e probuditi svijest mladih i uputiti ljude da sauvaju
ivotnu sredinu;
Znati to vie o KP;
Ukinuti automobile;
Mislim da se
ljudi moraju vie posvetiti KP jer one ugroavaju planet;
Treba se vie zalagati
na ouvanju klime;
Mislim da e jednog dana biti bolje i ljudi svijeta bit e
zadovoljni;
Spasiti planet;
Potaknuti ljude da sauvaju svoj ivot;
U
kolama unijeti vie gradiva o KP;
Mislim da planet nee biti u funkciji;
Uvesti u svijetu pogon na elektrino energiju;
Mislim da moemo;
Volimo
se i drimo zajedno, jer samo tako emo uspjeti neto ostvariti.

Zakljuno, nema nikakve sumnje, a o tome svjedoe njihovi iskazi, djeca i mladi
ne ele da im se istina o klimatskim promjenama skriva. Dapae, oni ele znati, a
posebno ona znanja koja im tijekom nekog od ekstremnih uinaka klimatskih
promjena mogu spasiti ivot, odnosno znanja adaptiranja na nepovoljne uinke
klimatskih promjena. Razumije se da im takva znanja treba posredovati struno,
da se eventualno pobueni racionalni strah kanalizira u aktivnosti koje umanjuju
tete tijekom neke oluje, poplave, sue i sl., odnosno u aktivnosti koje vode
smanjenju klimatskih promjena. No, njihova elja za angairanjem ne zavrava tu.
Budui da je jedan/jedna uenik/uenica izjavio/izjavila: Mnogo toga moemo
uiniti, ali ne inimo nita, mnogi neduni umiru naom krivicom,
pretpostavljamo da je konano jasno na to je u svom pitanju na poetku teksta
mislio Mohamed Axam Maumoon. I u mnogim drugim citatima, koje smo
namjerno varirali u veem broju, ukazuje se na razliite vidove patnje i stradanja
onih koji su pogoeni u nepogodama uzrokovanim klimatskim promjenama.
Svakom od nas ostaje da razmisli kako e se nositi s ovim neugodnim
spoznajama i koji e stil ivljenja dalje prakticirati.

Literatura:
1. Devdet Hadiselimovi Klimatske promjene i automobil: ima li
izlaza iz klopke prometa? www.dpi.hr
2. Mohamed Axam Maumoon, Razgovor s Amy Goodman, Copenhagen
8.12.2009. www.democracynow.org/.../would_you_commit_m...
3. xxx: See me, ask me, hear me: children's recommendations for
recovery three months after Typfoon Haiyan, Save the Children,
February 2014.
4. xxx: Kinder aus der Landbevoelkerung Indiens sprechen ueber den
Klimawandel und seine Folgen, Holistic Child Development India,
www.holisticchild.org
5. Burgess, J. (2013.): Climate change: children's chalange, Unicef
United Kingdom, www.unicef.org.uk/climatefit
6. Polack, E. (2010.): Child Rights and Climate Change Adaptation:
Voices from Kenya and Cambodia, children in a changing climate
research, www.plan-uk.org
7. Walden, D. (2009.): Children's Rights to be Heard in Global Climate
Change Negotiations, www.plan-uk.org
8. Hadiselimovi, D. (2013.): Solastalgija kristalizacija novog
globalnog sentimenta, www.scribd.com
9. Dutton, E. (2013.): Surviving Sandy Stories of Urban Enviromental
Stewardship, Urban & Enviromental Policy, April 19.
10.
Hadiselimovi, D. (2014.): Tko se boji klimatskih promjena?,
www.dpi.hr