Kamen

SADRAJ
1.UVOD ...................................................................................................................................... 5
2.ARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN.................................................................................. 7
2.1.Uvod.................................................................................................................................... 7
2.2.Genetskaklasifikacijastijena ......................................................................................... 10
2.3.Petrografskeznaajkeprirodnogkamena.................................................................... 12
2.4.Fizikaimehanikasvojstvakamena........................................................................... 16
2.5.Trajnostugraenogkamena .......................................................................................... 21
2.6.Vrstearhitektonskograevnogkamena...................................................................... 23
2.7.Dekorativnostkamena.................................................................................................... 32
3.EKSPLOATACIJAKAMENA ................................................................................................... 34
3.1.Istraniradovi.................................................................................................................. 34
3.2.Vaenjekamenihblokova.............................................................................................. 37
3.3.Utjecajnaokoli............................................................................................................... 39
3.4.RudarskadjelatnostuHrvatskoj................................................................................... 40
3.5.LeitaarhitektonskograevnogkamenauHrvatskoj ............................................. 47
4.OBRADAKAMENA................................................................................................................ 54
4.1.Udarnaobrada................................................................................................................. 55
4.2.Termikaobrada.............................................................................................................. 56
4.3.Abrazivnaobrada............................................................................................................ 57
4.4.Klesarstvo ......................................................................................................................... 58
4.5.Suvremenatehnologijaobradekamena ....................................................................... 60
4.6.Zavrnaobradakamena ................................................................................................. 62
5.GRAENJEPRIRODNIMKAMENOM .................................................................................... 66
5.1.Uvod.................................................................................................................................. 66
5.2.Kamenefasade................................................................................................................. 68
5.3.Kamenizidovi.................................................................................................................. 74
5.4.Kamenikrovovi ............................................................................................................... 77
5.5.Ostalemogunostiprimjeneprirodnogkamena ....................................................... 79
5.6.Zatitagraditeljskebatine............................................................................................. 81
5.7.Ekonomskiaspektikoritenjakamenaugraditeljstvu .............................................. 84
5.8.Tehnikaregulativa......................................................................................................... 85
6.ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 88
7.PRILOZI ................................................................................................................................. 90
7.1.Klasifikacijaarhitektonskograevnogkamena.......................................................... 90
7.2.Ispitivanjesvojstavakamena ......................................................................................... 93
7.3.Propisiizpodrujarudarstva ........................................................................................ 95
7.4.Propisiizpodrujaprostornogureenja ..................................................................... 97
7.5.Masivnikamenielementi ............................................................................................... 98
7.6.Hrvatskiarhitektonskograevnikamen(izbor) ...................................................... 101
8.LITERATURA ....................................................................................................................... 104
1. UVOD
Uovomjeraduprikazandioinformacijaprikupljenihokamenu,svojstvimakamena,
njegovoj trajnosti i dekorativnosti, eksploataciji i njenom utjecaju na okoli, rudarskoj
djelatnostiuHrvatskoj,europskiminaimleitimaarhitektonskograevnogkamena,
metodama obrade i mogunostima povrinske obrade kamena, ambijentalnoj
vrijednosti kamena, restauratorskoj i konzervatorskoj djelatnosti, tehnikoj regulativi
kojaseodnosinaeksploatacijuprirodnogkamena,zatituokolia,prostornoplaniranjei
graenje prirodnim kamenom, te o projektiranju kamenih fasada i openitoprimjeni
kamenaugraditeljstvu.
Cilj je ponajprije bio prikupiti to vie informacija, pokuati saeti one najbitnije,
uputiti na dodatne izvore podataka, odnosno to cjelovitije sagledati podruje koje
arhitektonskograevnikamenobuhvaa.
Tematski je rad podijeljen u etiri poglavlja, koja obuhvaaju karakteristike
arhitektonskograevnog kamena kao prirodnog materijala, njegovu eksploataciju i
obradu,temogunostiprimjene.
Nazivi prirodni, arhitektonskograevni i arhitektonski kamen podjednako se
koriste, te oznaavaju kamen koji se vadi u blokovima ijim se piljenjem i daljnjom
obradomproizvodekamenielementikojisekoristeprigradnji.Zbogdvosmislenosti
nazivlja koju uvode razliite komercijalne i praktine podjele kamena, kao jedina
mjerodavnaiegzaktnapodjelanavodisegenetskaklasifikacija.Komercijalnepodjele
danesuuprilogu.
Trendovi u primjeni kamena dani su prema podacima o svjetskoj proizvodnji
kamenih proizvoda,a ovisno o planiranoj namjeni kamenih elemenata definirana su
bitna fizika i mehanika svojstva, dan je usporedan pregled svojstava granita,
mramoraivapnenaca,prikazanesutonelokacijekamenolomauHrvatskoj,razliite
vrste kamena i efekti povrinske obrade, karakteristike pojedinih naina primjene
kamenaibrojnebitnesmjerniceprigraenjuprirodnimkamenom.
Informacije su prikupljene ljubaznou brojnih ljudi ija je djelatnost vezana uz

graenje prirodnim kamenom. Mnotvo zanimljivih detalja saznao sam: u pogonu
poduzeazaobradukamenaT&BuHrvacama,kamenolomupoduzeaAdriakamenu
Planom, upravi i pogonima poduzea za proizvodnju, obradu i montau arhitekton
skograevnog kamena Kamen Pazin; od voditelja kamenarskih radova poduzea
BiokovoKamen,voditeljaOdjelazarudarstvopriMinistarstvugospodarstva,vodite
ljice Laboratorija za prirodni kamen pri Institutu graevinarstva Hrvatske, te od
djelatnica Hrvatskog zavoda za norme. Ovaj rad je nastao pretragom i pregledom
strune literature vezane uz ovu temu, prikupljanjem zanimljivih podataka iz drugih
izvora (internet, novine, katalozi), pregledom usklaenih europskih normi u
Normoteci HZNa, detaljnom studijom kompletne bibliografije asopisa Klesarstvo i
graditeljstvo(19902006.),obilaskomraznihkrajevaHrvatskesfotoaparatomuruci,te
analizom(jednogdijela)svegaprikupljenog.
Motivzapisanjeradabiomijeambijent,vrijemekojejeostalozapisanoukamenu,i
vrijemeukojemivimo.Razlika?Mjeraiodnos.
2. ARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN
2.1. UVOD
Kamen je od poetka ljudskog ivota na zemlji bio ovjeku oruje i alat, nakit, stan i
grobnica. Bio je jedno od trajnih sredstava njegova stvaralatva. U prolosti je graditeljstvo
bilovezanouzprirodnematerijaletejezasvojeoblike,formeikulturnuostavtinuuvelikoj
mjeridunokamenukojijedubokoutkanusvetradicijskeiprirodnevrijednostigraditeljstvai
umjetnosti.
Arhitektonskograevni kamen pripada u geomaterijale, u skupinu nemetalnih
mineralnih sirovina. Vadi se u blokovima ijim se piljenjem i daljnjom obradom
proizvode kameni elementi koji se polau pri gradnji. Osim kakvoe u pogledu
fizikomehanikih svojstava i mineralnog sastava, arhitektonskograevni kamen
trebaimatiidekorativnuvrijednost.Odlikujesesvojomteksturomistrukturom.
PRIMJENA. Arhitektonskograevni kamen koristi se u graditeljstvu kao zidani

element,uviduploaielemenatarazliitihprofila,zaunutarnjaivanjskaoblaganja,
zaizraduraznihnekonstruktivnihelemenatagraevina,ureenjeinterijera,odnosno
kao dekorativnozatitni i funkcijski element graevnih objekata svih namjena, te u
kiparstvu, arhitekturi spomen obiljeja i groblja, za izradu fontana, ureenje terasa,
trgovaiparkova,tezarazliitproizvodezanatskedjelatnosti.
Prema asortimanu proizvodnje na svjetskom tritu (1994.godine), priblina
zastupljenost pojedinih naina primjene arhitektonskograevnog kamena prikazana
jeuTablici2.1.1.
NAMJENA
Tablica2.1.1 1
ZASTUPLJENOSTKAMENIHPROIZVODANASVJETSKOMTRITU
Kamensilikatnog
Kamenkarbonatnog
UKUPNO
sastavaipjeenjaci
sastava
000
000
000
000
000
000
%
%
%
t ekv.m2
t ekv.m2
t ekv.m2
Vanjskahorizontalna
oblaganja
Unutarnjahorizontalna
oblaganja
Vanjskavertikalna
oblaganja
Unutarnjavertikalna
oblaganja
Stepenitaislini
radovi
Strukturnimasivni
radovi
Grobna
arhitektura
Specijalniklesarski
radovi
Ostala
uporaba
2.320
42.700
29.0
700
12.700
7.5
3.020
55.400
17.5
600
11.000
7.5
2.650
49.400
29.0
3.250
60.400
19.1
1.560
28.600
19.5
880
16.100
9.5
2.440
44.700
14.1
400
7.300
5.0
1.380
25.500
15.0
1.780
32.800
10.4
440
8.100
5.5
500
9.400
5.5
940
17.500
5.5
640
11.800
8.0
750
13.600
8.0
1.390
25.400
8.0
1.200
22.000
15.0
1.000
18.700
11.0
2.200
40.700
12.8
540
10.000
6.8
620
11.600
6.8
1.160
21.600
6.8
300
5.500
3.7
700
13.000
7.7
1.000
18.500
5.8
UKUPNO
8.000
147.000
100.0
9.180
170.000
100.0
17.180
317.000
100.0
Napomena:Kraticautabliciekv.m2,znaiekvivalentnihmetaraetvornih,aodnosisenakoliinekamena
razliitihdebljinasvedenenaekvivalentnumjeru,tj.naploedebljine2cm.
Iz priloenih podataka vidljivo je da je kamen silikatnog sastava pogodniji i vie koriten za vanjska, a
kamenkarbonatnogsastavazaunutarnjaoblaganja,doksezaostalenamjenekoristepodjednako.
ARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN
U suvremenom je graditeljstvu klasian nain primjene kamena kao konstruktivnog

elementa gotovo potpuno istisnut. Dok je kod klasinog naina graenja kamen
upotrebljavan kao nosivi element, ili se primjenjivao u vrlo debelim ploama za
oblaganje, u suvremenom graditeljstvu on slui uglavnom kao ukrasnozatitna
obloganosivekonstrukcijeizvedeneoddrugihmaterijala.
Tehnoloki razvoj, i instaliranje modernih pogona u kojima se obrada kamenih
blokova odvija potpuno automatiziranim i kompjutorski upravljanim strojevima,
otvaramogunostidizajnaioblikovanjanajsloenijihplohaizkamenihblokova,ploa
eljenihoblika,dimenzijainainapovrinskeobrade.
Promjene strukture svjetske potronje kamenih proizvoda tijekom desetogodinjeg
razdoblja prikazana je u Tablici 2.1.2. U prikazanom periodu zamjetno je znatno
smanjenje udjela primjene kamena za vanjska vertikalna oblaganja, uz poveanje
udjela primjene kamena za unutarnja vertikalna oblaganja i gradnju stepenita (i
slineradove),teporastpotranjezaspecijalnimklesarskimradovima.
Tablica2.1.2
GODINJAPOTRONJAU%
NAMJENA
Vanjskahorizontalnaoblaganja
Unutarnjahorizontalnaoblaganja
1991.
1994.
1997.
2000.
17,5
15,0
19,1
20,1
Ukupnohorizontalnaoblaganja
36,4
36,6
35,1
35,0
Vanjskavertikalnaoblaganja
18,8
14,1
11,7
8,0
5,4
10,4
11,3
10,0
24,2
24,5
23,0
18,0
5,4
5,5
5,7
8,6
Unutarnjavertikalnaoblaganja
Ukupnovertikalnaoblaganja
Stepenitaisliniradovi
Strukturnimasivniradovi
Grobnaarhitektura
Specijalniklesarskiradovi
Ostalauporaba
UKUPNO
8,1
8,0
8,3
5,0
14,8
12,8
14,7
12,0
6,7
6,8
7,0
11,2
4,4
5,8
6,2
10,2
100,0
100,0
100,0
100,0
NAZIVLJE. Umjesto naziva arhitektonskograevni kamen ili skraeno

arhitektonski kamen, koji se koristi u tehnikoj regulativi iz podruja rudarstva, u
usvojenim normama koje se odnose na ovaj graevni materijal, kao i u donesenom
Tehnikompropisuzazidanekonstrukcije,preuzetjenazivkojiserabiueuropskim
normama prirodni kamen (eng. Natural stone, njem. Naturstein). Istovremeno je u
nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti uveden pojam koji se nekada koristio ukrasni
kamen.
Premda kamen u dananjem graditeljstvu u obliku obloga uglavnom preuzima
samodekorativnozatitnuulogu,nazivukrasnikamennijeprimjerenmaterijalukoji
je, koriten kao konstruktivni element, na podruju nae zemlje stvorio jedinstvene
arhitektonskourbanistikecjeline,stopiosesokoliemioplemenioambijent.
Naziv prirodni kamen (eng. natural stone, tal. pietre naturale, fr. pierre naturelle,
rus. prirodnyy kamn), koji je normirala Europska unija, te i u nas poprima sve iru
uporabu, primjeren je za zemlje u kojima se kamen i proizvodi od kamena dijele s
jedne strane na prirodni kamen (eng. natural stone product), tj. kamen izvaen iz
leita, a s druge strane na umjetno napravljeni kamen, koji se u nas naziva
polimramor(eng.aggregatestonematerials,tal.materialilapideiaggregati).
Za razliku od europskog tehnikog zakonodavstva koje kamene materijale dijeli
prema nastanku, nae tehniko zakonodavstvo pri klasifikaciji mineralnih sirovina
uvaava bitne razlike u nainu istraivanja, eksploataciji, preradi i namjeni

razdvajanjemarhitektonskograevnogitehnikograevnogkamena.Stogaprimjena
naziva prirodni kamen samo za arhitektonski kamen u nas nije adekvatna , jer taj
pojamusvakompogleduobuhvaaitehnikikamen.Dapae,dokjetehnikikamen
u potpunosti prirodan, u arhitektonski kamen se ponegdje ubrajaju i umjetno
napravljenimaterijalinabazikamenapolimramori.
Polimramori1 su umjetno napravljeni materijali na bazi kamena koji se izrauju u

blokovima.Blokovipolimramorasepreraujukaoiblokoviarhitektonskograevnog
kamena,aimajuiidentinunamjenu,tojeirazlognjegovazajednikogsvrstavanja,
unatoinjenicidaseradiopotpunodrugaijimproizvodima.
Tehnikograevni kamen je kamen koji se minira, mehaniki drobi i usitnjava.
Koristisekao:drobljenikamenzaodravanjacesta,drobljenikamenzaizradudonjeg
ustrojacesta(nosivihslojeva),kamenasitnezaizradubitumeniziranogmaterijalana
cestama, kameni agregat za izradu betona, tucanik za izradu zastora eljeznikih
pruga, lomljeni kamen za zidanje te izradu obaloutvrda i vodopropusta, te kao
sirovina za proizvodnju drugih raznih graevnih materijala, poput veziva i
termoizolacijskih materijala. Osim u graevinarstvu upotrebljava se u metalurgiji,
proizvodnjiabrazivnihsredstava,poputpunilauproizvodnjiboja,lakova,polimerai
papira, za mineralna gnojiva, keramiku, lijekove itd. Za svaki sluaj namjene taj je
kamenzdrobljen,mljeven,usitnjenililomljenunepravilnekomadeveihdimenzija.
Moraimatiodreenafizikomehanikasvojstva,granulometrijskisastaviistou.
ljunakipijesakkoristese,kaoitehnikograevnikamen,ucestogradnjizaizradu
nosivihslojeva,tezaizradubetona,bukaizazidanje.
NORMIZACIJANAZIVLJAIOPISAPRIRODNOGKAMENA.Europskanorma:
PrirodnikamenNazivlje(EN126702003),kojajeunasprihvaenauizvorniku(na
engleskom jeziku) definira preporuenu terminologiju koja obuhvaa znanstvene i
tehnikepojmove,metodeispitivanja,proizvodeiklasifikacijuprirodnogkamenja.
Sadrajnoobuhvaa:
1. Definicijuopsegaprimjene
2. Terminologijuprirodnogkamena
2.1. Geolokepojmove
2.2. Rudarskepojmove
2.3. Pojmovekojiseodnosenaobradukamena
2.4. Pojmovekojiseodnosenakameneproizvodeimontau
3. Znanstvenuklasifikaciju
3.1 Geolokuvremenskuskalu(informativno)
3.2 Znanstvenuklasifikacijskutablicu
3.2.1 Klasifikacijskutablicueruptivnihstijena
3.2.2 Klasifikacijskutablicusedimentnihstijena
3.2.3 Klasifikacijskutablicumetamorfnihstijena
Prema normi Prirodni kamen Kriteriji za utvrivanje naziva (HRN EN 12440:2000)

opisprirodnogkamenamorasadravatisljedeedijelove:
nazivprirodnogkamenapodkojimjepoznatnatritu,uskladusodreenom
vrstomstijeneitonomlokacijomleita.
petrolokupripadnostkamenasaznanstvenimnazivomtemeljenimnapetrograf
skomispitivanju
tipinu boju s rasponom nijansi pojedinih varijeteta, vizualnim dojmom izgleda

obraenepovrineuvlanomstanju
lokacijukamenolomasnjegovimnazivom,pomogunostitoodreeniju(najblii
gradiliselo).
ostale dostupne ili traene informacije: izgled povrine gotovih proizvoda;
prirodnu grau koja utjee na izgled kamena (ile, inkluzije, uklopci, ksenoliti,
tekstura, struktura, pukotine itd.); genetiku pripadnost, odnosno znanstvene
klasifikaciju stijene temeljenu na petrografskom ispitivanju (eruptivna, sedimentna,
metamorfna);geolokustarost
2.2. GENETSKAKLASIFIKACIJASTIJENA
Stijenesuaglomeratimineralaijajekoherencijaostvarenamatriksomilicementom.
One su produkti zavrenih geolokih procesa. Oko 4500 do 5000 vrsta stijena je
dostupno danas u svijetu, a taj nevjerojatan broj razliitih stijena koje izgrauju
litosferusegeolokiiligenetskidijeliutriskupine:
eruptivneilimagmatskestijene(primarnestijene)
sedimentneilitalonestijene
metamorfneilipreobraenestijene.
Diferencijacija unutar daljnjih podjela ovih stijena uzrokovana je ponekad samo
manjimvarijacijamaukemijskomsastavuiliuvjetimatlakailitemperature.
Skupini prirodnih stijena i podrujima njihovog postanka mogu se pridodati
tehnogenestijenekojenastajuutehnogenompodrujuovjekovomdjelatnou,poput
debelih naslage troske ili zgure nastale pri metalurkim procesima. Tehnogenim
kamenommoemosmatratiopeku,beton,buku,kamenuvunuislinematerijala.
ERUPTIVNE STIJENE. Eruptivne stijene nastaju ohlaivanjem i kristalizacijom

prirodnesilikatnetaljevine,magme(lave).Ovisnoodubiniimjestuulitosferigdjese
magmahladirazlikujemointruzive(dubinskeiliplutonske)stijenekojekristaliziraju
iz magme na dubinama veim od 10 km, hipoabisalne stijene koje kristaliziraju na
dubinama od 10 km do povrine, te efuzivne (povrinske ili vulkanske stijene) koje
kristalizirajuilivrsnunapovrinilitosfere.Osimpremanainupostanka,eruptivne
stijeneklasificirajuseinatemeljukemijskogimineralnogsastava.Kaoarhitektonsko
graevnikamennajviesekoristeintruzivnestijene.
Znaajnije vrste eruptivnih stijena koje se koriste kao arhitektonskograevni
kamen: granit, sijenit, diorit, gabro (intruzivne), dijabaz, riolit, trahit, bazalt i
vulkanskituf(efuzivne).
Eruptivne stijene u Hrvatskoj nisu bitnije rasprostranjene, a varijeteti koji
prevladavajunisuposebnodekorativni.
SEDIMENTNE STIJENE. Sedimentne stijene nastaju troenjem postojeih stijena,

transportom rastroenog materijala kao detritusa ili kemijskih otopina, te njegovim
postupnimtaloenjemilitifikacijomiliokamenjivanjem.
Troenje postojeih stijena moe biti mehaniko, kemijsko i bioloko. Tako
dezintegriranirastopljenmaterijaltransportirasesmjestatroenjaponajprijevodama
tekuicama, te vjetrom i ledenjacima. Mehaniki rastroen materijal pri transportu
vodomilivjetromprirodnosefrakcionira.
Nuni su sloeni fizikalnokemijski i dijagenetski procesi da bi se od
nekonsolidirane mase stvorila stijena, jer bi u suprotnom nastajali sedimenti poput
ljunka, krupnozrnatog i sitnozrnatog pijeska, gline i glinasto pjeskovitog tla. U
fizikom procesu okamenjivanja tlak mase naslaga i stijena osigurava kompresiju
10
prazninaipojedinanihestica.Ukemijskomprocesucementacijevodakojacirkulira
u preostalim prazninama povezuje pojedine estice vezivima karakteristinim za
pojedinu vrstu stijena. Ovi procesi transformiraju ljunke u konglomerate, krhotine
stijena u bree, pijesak u pjeenjak, glinu u glineni kamen, kalcij karbonat u
vapnenac.
Prema prevladavajuem procesu sedimentne stijene dijelimo na egzogene ili
klastinesedimentnestijene,iendogeneilikemijskeibiokemijskesedimentnestijene.
Klastine sedimentne stijene formirane su akumulacijom veih fragmenata i
pojedinanih zrnaca koji su nastali, bili transportirani i konsolidirani iskljuivo
mehanikimputem.Pritomdotaloenjamaterijaladolazikadasnagatekuicepostane
preslaba da dalje prenosi estice koturanjem ili lebdenjem, te one tonu na dno.
Kemijske sedimente stijene ne nastaju okamenjivanjem minerala ili dijelova stijena,
vemolekulakojeseprizasienjukemijskihotopinataloeuoblikukristalailigelova,
tonu na dno, i bivaju konsolidirane pritiskom. Taloenja se moe odvijati i kao
rezultat kemijskih reakcija (nastajanje minerala kalcita i dolomita). Do taloenja
kalcijevog karbonata dolazi preteno u plitkim morima i vodama. U zasienim
otopinama stvaraju se male nakupine kalcijevog karbonata od kojih alge, koljkai,
koralji, puevi i ostali organizmi grade svoje skelete. Ugibanjem ovih organizama,
skeleti tonu na dno, gdje nastaje kalcitni mulj koji se sastoji ponajprije od kalcitnog
skeletnogdetritusa.
Istaloeni sedimenti, prvotno nevezani, procesom litifikacije ili okamenjivanja
prelaze u sedimentne stijene, te tako nastaju organogeni karbonatni sedimenti
(vapnenci) koji sadre karbonatne ostatke ivotinja i biljaka. Sedimentacijski proces
nastajanjaovihstijenaobjanjavanjihovubitnuodlikuslojevitost.
Znaajnije vrste sedimentnih stijena koje se koriste kao arhitektonskograevni
kamen: vapnenci, dolomiti, bree, pjeenjaci (Jadran zeleni), travertin, vapnenaka
sedraivapnenakituf.
METAMORFNE STIJENE. Metamorfne stijene nastaju preobrazbom postojeih

stijena kao rezultat promjenjivih fizikokemijskih uvjeta u periodima koji traju
milijunima godina. Uzroci ovih transformacija su kombinacije promjenjivih uvjeta
okolnog tlaka i temperature, tektonska kretanja, utjecaji kemijski aktivnih fluida i
pretaljivanje.Oviuvjetidovodedopromjenateksture,struktureimineralnogsastava
stijena.Primetamorfozistijenamogunastatinovemineralneasocijacijesmineralima
koji kristaliziraju pri viim (progradna metamorfoza) ili niim (retrogradna
metamorfoza)temperaturamanegolisastojciprvobitnestijene.
Znaajnije vrste sedimentnih stijena koje se koriste kao arhitektonskograevni
kamen:mramori,kriljavci(gnajs,zelenikriljavac,argiloist)ikvarciti.
MRAMORI. Prirodni pigment u mramorima je grafit, koji je stabilan, a nastao je
preobrazbom organogene bituminozne ili ugljenite tvari u vapnencima. Bjeliasti
mramori tijekom vremena uslijed utjecaja atmosferilija i insolacije mogu postati
ukastiiputenastonijansirani.Tepromjeneunizusluajevamogubitiuzrokovane
oksidacijom dvovalentnog eljeza kojega moe biti u kristalnoj reetki kalcita ili
dolomita.
UHrvatskojnemaleitaarhitektonskograevnogkamenametamorfnogpostanka.
11
2.3. PETROGRAFSKEZNAAJKEPRIRODNOGKAMENA
Prema usvojenoj europskoj normi: Metode ispitivanja prirodnoga kamena
Petrografskoispitivanje(HRNEN12407:2000)petrografskeodlikeprirodnogkamena
opisujusemakroskopskiimikroskopski.
MAKROSKOPSKIOPISprirodnogkamenaobuhvaa:
bojuilirasponbojakamena(zaopisbojepreporuaseRockColorChart)
sklop(fabric)kamena
veliinuzrna(krupno,srednje,sitno)
otvoreneilimineralnomtvariispunjenemakroskopskividljivepukotineiupljine
alteracijupetrogenihmineralailiizmjenuitroenjesulfida
sadrajksenolitaiobojenihuklopaka
sadrajskeletaiskeletnogdetritusafosilnefauneiflore.
MIKROSKOPSKIOPISprirodnogkamenaobuhvaa:
sklopkamena(teksturaistruktura)
sastojke,minerale/zrnasaspecifikacijama:nazivminerala/zrna(klasta),volumni
postotakpojedinihminerala,dimenzijesastojaka(rasponveliinaisrednja
vrijednost),stupanjsortiranjauklastima,habitusminerala,obliksastojaka,za
detritarnazrnauklastitimaobaveznisupodaciosferinostiizaobljenosti,
meuzrnikontaktiilidodiri,raspodjelasastojaka(homogena,heterogena,slojevita,
leasta,krpasta),orijentacijasastojaka,evidencijaalteracijaitroenja
osnovnumasu:ukamenuvulkanskogpostankastupanjkristalizacije,ukamenu
sedimentnogpostankarazlikujusematriksicement(amorfnailikristalnatvarkoja
djelominoiliucijelostiispunjavaporniprostor)
fosilnufaunuifloru
diskontinuitete:orijentacijuiraspodjeluprimarnihisekundarnih,zjapeihi
zalijeenihdiskontinuiteta,opispora,mikroupljinaiupljina,teostaleznaajke
uoenesingenetskeipostgenetskeprocese(dolomitizacija,silicifikacija,potiskivanje
primarnihsastojakanovimmineralnimtvorevinama).
Na temelju makroskopske i mikroskopske analize prirodni se kamen determinira

premameunarodnimznanstvenimklasifikacijama.
2.3.1 Sklopkamena
Sklop kamena je pojam koji obuhvaa teksturne i strukturne znaajke kamena bez
obziranagenezuilipostanakpripadajuestijene.Vaanjesdvagledita:
rezultatjegeolokihuvjetaukojimajeodgovarajuastijenanastala
onjemuovisinizodlikakamenateizgledlicaobraenihkamenihblokovaielemenata
TEKSTURA.Podteksturompodrazumijevamomeusobneodnosesastojakaukame
nu,tenjihovprostornirasporediorijentaciju.Glavneteksturekamenasu:
homogena,kadasusvisastojciravnomjernorasporeeniukamenu,bezbilokakve
naglaeneprostorneorijentacije;takvomteksturomodlikujesenajveidiokamena
eruptivnogpostanka(slike2.3.2.i2.3.3.) 2 ,zatimdijelomkamensedimentnog
postankatenekevrstekamenametamorfnogpostanka
fluidalna,kadasumineralnisastojciosnovnemaseparalelnodosubparalelno
poredaniteukazujunatoklave,tojeodlikabazinihefuzivnihstijena
slojevita,kaotemeljnaznaajkasedimentnihstijena,aslojevitostmoebitiizraena:
nizanjemmeuslojnihplohakojemogupredstavljatiprirodnediskontinuitetekada
12
sedunjihkamenlakocijepa,finimlameliranjem,promjenamaveliinesastojakau
pojedinimproslojcima,paralelnimisubparalelnimredanjemploastihilistiavih
sastojaka,promjenomboje;
kriljava,sizraenomfoliacijom,kaoznaajkommetamorfnihstijena,sparalelnodo
subparalelnorasporeenimploastimilistiavimmineralima,kaoisnaglaenom
lineacijomakostijenasadriprizmatskeistupiasteminerale.
Pri obradi i ugraivanju kamena anizotropne teksture, izgled i dezen lica kamenog
elementaovisiteonjegovupoloajupremaslojevitostiilikriljavosti.Moguasutri
sluaja:
kameniseblokilielementpili
okomito na slojevitost ili
kriljavost (kontra), a plohe
slojevitosti ili kriljavosti
prirodnosupoloeneinalicu,
ovisno o naglaenosti anizo
tropije, jasno uoljive (slika
2.3.1.a); okomito na slojevitost
ili kriljavost kamen se
odlikuje maksimalnom tla
nomvrstoom
kameniseblokilielementpili
Slika2.3.1.Poloajplohaslojevitostiuodnosunalice
paralelno sa slojevitosti ili
kriljavosti (po daski ili po versu), a plohe slojevitosti ili kriljavosti poloene su
usporednoslicemelementa(slika2.3.1.b);utomsluaju,paralelnosaslojevitoui
kriljavou tlana je vrstoa niska, lako dolazi do razlistavanja paralelno s licem
kamenogblokailielementa
kameni se blok ili element pili okomito na slojevitost ili kriljavosti, a te su plohe
okomitenalicublokailielementa(slika2.3.1.c).
Kamen homogene teksture ne mora uvijek biti izotropan ve je u njemu mogua

kriptoanizotropija. Tako se i u intruzivnim stijenama takoer nalaze tri meusobno
okomite teko uoljive plohe. Du jedne od njih stijena se lako cijepa, a du jedne
cijepanjejenemogue.Umramorimajetakoermoguakriptoanizotropija.
Prekristalizacijom u procesu metamorfoze, kalcit moe kristalizirati s priblino

meusobnoparalelnimkristalografskimosima,toseodraavanaizgledpovrinemra
morauodnosunaproputanjeiodraavanjesvjetlosnihzraka.
Opisane se razlike nalaze i u kamenim blokovima, to treba uzeti u obzir pri izradi
finalnihproizvoda.
13
STRUKTURA. Pod strukturom podrazumijevamo oblik pojedinih sastojaka u

kamenuinjihovuveliinu.
Glavnestrukturekamenaeruptivnogpostankasu:
granularna ili zrnasta: karak
teristina je za dubinske ili
intruzivnestijene(slika2.3.2.);
svi minerali u stijeni su
iskristalizirali i jednakih su
veliina; s obzirom na
veliinu zrna kamen zrnaste
strukture podijeljen je prema
SIika 2.3.2. Homogena tekstura i granularna ili zrnasta struktura
tablici2.3.3.
karakteristinezaeruptivneintruzivnestijene
intersertalna i ofitska: karakteri
a granit:sadrialotriomorfnekristalekvarca(bijelo),Kfeldspata
stina je za hipoabisalne stijene
(mreasto),kiselihplagioklasa(sivo)itinjaca(isprutano)
(slika 2.3.3.a); stijena sadri b gabro:sadrihipidiomorfneialotriomorfnekristaleCa
plagioklasa(isprutano)ialotriomorfnazrnapiroksena(tokasto)
isprepletene tapiaste plagio
klase, a u intersticijama se
nalazi
vulkansko
staklo
(intersertalna) ili piroksen
(ofitska).
porfirska: karakteristina je za
vulkanske
stijene
(slika
2.3.3.b);
stijena
sadri
idiomorfne i hipidiomorfne Slika2.3.3.Homogenateksturateintersertalna(a)iporfirska(b)
fenokristale ili utruske u struktura. Prva je karakteristina za eruptivne hipoabisalne
osnovnoj masi koja moe biti (dijabaz),adrugazavulkanskestijene(riolit)
staklastadomikrokristalna.
Nazivstrukture
Dimenzijemineralaumm
porfiroidna: poseban je vari
vrlositnozrnasta
manjeod1
jetet zrnaste strukture; u sitnozrnasta
13
jednoliko zrnastoj osnovi srednjezrnasta
310
nalaze se minerali (ponajprije krupnozrnasta
1030
vieod30
Kfeldspati)izrazitokrupnijih vrlokrupnozrnasta
dimenzija.
Tablica2.3.1.Podjelazrnastestrukturepremaveliiniminerala
Glavnestrukturekamenasedimentnogpostankasu:
klastina: kamen se sastoji od
klasta ili partikula (estica)
nastalihmehanikimtroenjem
stijena; klasti su razliitog
stupnja uglatosti i zaobljenosti
te sferinosti, ovisno o njihovu
sastavuiduinitransportateo
teksturnimznaajkamastijena
od kojih su mehanikim Slika2.3.4Slaganjeklastaukamenuklastinestrukture
a slaganjeklastasazrnskompotporom,klastisemeusobnododi
troenjem nastali. U klastinoj
rujuipodupiru;mogubiticementiranikontaktnimilidodirnim
strukturi klasti mogu biti
cementom,auintersticijamasemoekristaliziratipornicement
rasporeeni tako da se b klastisemeusobnonedodiruju,veplivajuumatriksu
meusobnododirujuipodupiru(slika2.3.4.a)ilisuuronjeniumatriks(slika2.3.4.b).
Veliinesastojakaukamenuklastinestrukture,odnosnodimenzijeestica,dijeleseu
4 grupe (manje od 0,004mm, do vie od 2mm). Ovisno o njihovim dimenzijama
klastinestrukturedijelesenaglinene,prahne,pjeaneiljunane.
14
organodetritarna: kamen sa
dri fosilni detritus; kalcitni
skeleti organizama ili ljuture
mogubititakorasporeenida
se meusobno podupiru
(slika 2.3.5.a) ili su uronjeniu
matriks(slika2.3.5.b);karakte
ristinajezavapnence
kristalasta: kamen se sastoji
od kristaliziranih minerala;
karakteristinajezavaporite.
Slika2.3.5Organodetritarnastruktura
aljuturekoljkaaibodljikaameusobnosepodupiru,au
intersticijamasenalazikalcitnicement
b kalcitniskeletiorganizamauronjenisu(plivaju)umikritnommatriksu
Glavnestrukturekamenametamorfnogpostankasu:
granoblastina:kamensesas
toji od granoblastazrna
priblino jednakih veliina
nastalihprekristalizacijompri
metamorfozi; karakteristina
jezamramore(slika2.3.6.a)i
kvarcite
lepidoblastina: u kamenu
prevladavaju listiavi mine SIika2.3.6.Tekstureistrukturemetamorfnihstijena
rali, primjerice tinjci, koji su amramor,homogenetekstureigranoblastinestrukture
bgnajs,kriljavateksturanaglaenaparalelnimrasporedom
meusobno paralelno raspo
listiatinjacaiokcastagranolepidoblastinastruktura
reeni; karakteristina je za
tinjastekriljavce.
nematoblastina:kamensadritapiasteminerale,primjericeamfibole,kojisvojim
subparalelnim rasporedom naglaavaju lineaciju; karakteristina je za amfibolske
kriljavce
porfiroblastina: u sitnozrnastoj masi nalaze se krupniji kristali porfiroblasti;
posebanobliktestrukturejeokcastastrukturakarakteristinazagnajsove,kadaseu
sitnozrnastojkvarcfeldspatskotinjastojmasinalazekrupnigranoblastifeldspata
(slika2.3.6.b).
kataklastina: minerali su jae zahvaeni drobljenjem (kataklaziranjem) negoli
prekristalizacijom
blastopsefitska i blastopsamitska: u novonastaloj metamorfnoj tvorbi zaostale su
uoljiveklastinestrukturesedimentnestijenezahvaenemetamorfozom.
Mnoga svojstva kamena ovise o njegovoj strukturi. O veliini sastojaka i njihovoj

zbijenosti,primjerice,oviselomkamenaiizgledpovrineprijeloma.
Gusti i sitnozrnasti kamen homogene teksture obino ima ravan do plitkokoljkast
lom. to su sastojci sitnijeg zrna, to je povrina prijeloma izrazitije glatka. Gusti
mikritnivapnencinastalizbijanjemsitnogakalcitnogmuljaimajupovrinuprijeloma
glatku,ponekadiporculanastogizgleda.Zarazlikuodnjih,organogenivapnencitipa
biosparudita s krupnim skeletnim detritusom cementiranim krupnozrnastim
sparitnim kalcitom imaju esto neravan i kukast lom, dok im je povrina prijeloma
izrazitohrapava.
Krupnozrnasti graniti se tee obrauju od granita sitnog zrna. To vrijedi i za
mramoregranoblastinestrukture.Kodkrupnihkristalaukamenuposebnodolazido
izraajanjihovakalavost(feldspatiugranitu,kalcitumramoru).
15
2.3.2 Mineralnisastav
Minerali, sastojci stijena i kamena, homogena su prirodna tijela s pravilnim
rasporedom atoma ili iona u prostornoj kristalnoj reetki. Stalnoga su kemijskog
sastavaiodreenihfizikalnihsvojstava.Uprirodiihrijetkonalazimokaosamorodne
elemente (ugljik kao grafit, ungit i dijamant). Redovito su to kemijski spojevi.
Mineralikojisubitnisastojcistijenanazivajusepetrogeniilistjenotvorniminerali.
Fizikalnasvojstvamineralavanasuzameusobnorazlikovanjeminerala,aliizbog
njihovog utjecaja na svojstva mineralnog agregata kamena. Bitna svojstva minerala
koji ine arhitektonskograevni kamen, iji se detaljan opis moe nai u priloenoj
strunojliteraturi,su:bojaisjaj,habitus,oblik,tvrdoa,kalavost,gustoaitoplinsko
irenje.
2.4. FIZIKAIMEHANIKASVOJSTVAKAMENA
Ovisno o primjeni i uvjetima u kojima e se nalaziti, pored vizualnih estetskih
osobnosti, nuno je da kamen zadovolji propisane kriterije za bitna fizika i
mehanika svojstva. Obzirom na uobiajene primjene prirodnog kamena kao
oblikovnog i konstruktivnog elementa, najee se zahtijeva poznavanje tlane
vrstoe, vrstoe na savijanje, otpornosti na habanje, postojanosti prema kemijski
agresivnim tvarima, te poznavanje termikih svojstava kamena. U tablici 2.4.1
istaknutasuvanijasvojstvakojatrebaodreditiobziromnanamjenu:
Tablica2.4.1Svojstvakojajepotrebnoodreditiobziromnaprimjenukamena
vrstoanasavijanje
Otpornostnahabanje
Prostornamasa
Poroznost
Upijanjevode
Postojanostprema
mrazu
Postojanostprema
agresivnimagensima
Termikalinearna
ekspanzija
Otpornostnaudar
Petrografskaanaliza
Vanjskezidneobloge
Unutranjezidneobloge
Vanjskepodneobloge
Unutranjepodneobloge
Masivnikamenielementi
Krovovi
Povrineukupaonicama
Spomenici
Tlanavrstoa
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Uz navedena svojstva poznavanje kamena dopunjeno je petrografskom analizom.

Samo na temelju poznavanja vrste kamena, te njegove teksture i strukture, u veini
sluajeva nije mogue, a ni poeljno, donositi zakljuke o njegovoj primjeni, jer i
unutaristepetrografskevrstemogupostojativarijetetikojiseodlikujuvrlorazliitim
fizikimimehanikimsvojstvima.
TLANA VRSTOA jednaka je aksijalnom optereenju probnog uzorka (kocke ili

valjka) po jedinici povrine kod kojeg nastaje razorna deformacija i njegov lom.
Ispituje se na suhim uzorcima kamena. Obzirom na vrijednosti tlane vrstoe,
arhitektonskikamenmoeseklasificiratiupetskupinaprematablici2.4.2.
Arhitektonski kamen uglavnom ima vrstou izmeu 80 i 250 MPa. ak i kamen
manje vrstoe, ako su zadovoljeni ostali uvjeti moe biti prikladan za zidanje ili
oblaganje fasada. Pritom je kod vanjskih oblaganja kamenom vrstoe do 30 Mpa
potrebnovoditiraunaominimalnojdebljiniploa,kojanesmijebitimanjaod3cm.
16
Ispitne metode odreivanja tlane vrstoe dane su u usvojenoj europskoj normi:

Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje tlane vrstoe (HRN EN
1926:1999)
Tablica2.4.2Kategorizacijaarhitektonskogkamenanatemeljutlanevrstoe
Kategorijavrstoe
Tlanavrstoa
(Mpa)
vrloniska
<40
niska
4080
srednjevisoka
80180
visoka
180280
vrlovisoka
>280
VRSTOA NA SAVIJANJE predstavlja razarajuu deformaciju do koje dolazi

djelovanjemsilenormalnonaosprobnoguzorkakamenaoslonjenognadvaoslonca.
vrstoa na savijanje razliitih vrsta arhitektonskog kamena uglavnom se kree u
rasponu od 720% njihove tlane vrstoe, odnosno iznosi od 0,5 do 25 MPa. Ona je
bitanpokazateljpriprimjenikamenakaokonzolnogelementa,stube,podneploebez
potpunepodlogeilioblogeventilirajuihfasada.
Kod provjetrivih obloga dimenzioniranje debljine ploa i poloaja sidara, zbog
djelovanjavjetra,uvjetujusavojnavrstoaiotpornostkamenanalomokotrna.
Ispitnemetodeodreivanjavrstoenasavijanjedanesuuusvojenimeuropskimnormama:
Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje vrstoe pri savijanju od
koncentriranogoptereenja(HRNEN12372:1999)
Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje vrstoe pri savijanju od
koncentriranogoptereenja(HRNEN12372:1999/AC:2002)
MetodeispitivanjaprirodnogkamenaOdreivanjevrstoeprisavijanjuodstalnog
momenta(HRNEN13161:2001+AC:2002)
OTPORNOST NA HABANJE je otpornost koju kamen prua prema abraziji

struganjem.Izraavasekaoprostornigubitakmase,amoeseizrazitiikaogubitak
mase u mm (za arhitektonski kamen). Prema otpornosti na habanje kamen se moe
klasificiratiuestkategorijaprematablici2.4.3.
Kamenkojiimaotpornostnahabanjeod20cm3/50cm2moeseupotrijebitizapodne
povrineizloenepjeakomprometu,dokizrazitoizloenepovrinezahtijevajuvrlo
tvrd kamen. Pri izvedbi podova kombinacijom razliitih vrsta kamena nuno je
koritenjevrstakamenapriblinoistihvrijednostiotpornostinahabanje.
Ispitne metode odreivanja otpornost na habanje dane su europskoj normi koja je u
programu rada Tehnikog odbora za prirodni kamen pri Hrvatskom zavodu za
norme HZN/TO196: Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje otpornosti
nastruganje(EN14157:2004)
Tablica2.4.3.KategorizacijakamenapremaotpornostinahabanjepremaBohmeu
Kategorijakamena
Otpornostnahabanje
(cm3/50cm2)
izrazitotvrd
<5
vrlotvrd
510
tvrd
1020
umjerenotvrd
2030
mekan
3040
izrazitomekan
>40
17
GUSTOAKAMENApredstavljaodnosmasevrstfazepremanjezinomvolumenu.
PROSTORNAMASApredstavljaodnossuhevrstefaze(masesuhoguzorka)prema
ukupnomobujmuuzorkakamena,ukljuujuiupljineipore.
Prostornamasakamenakojisepretenorabiugraditeljstvuiznosiod2,5do3,0t/m3.
Niom prostornom masom, meu ostalima, odlikuju se vapnenaka sedra, neki
travertini(2.32.5t/m3),visokoporoznivapnenci(1.72.2t/m3)itufovi(1.82.0t/m3).
POROZNOST se kvantitativno izraava kao odnos volumena svih upljina i pora

sadranih u kamenu, i volumena kamena u njegovom prirodnom stanju, izraen u
postotcima.Zapotpunodefiniranjeporoznostiitumaenjapojavavezanihuznju,kao
to su termika i akustina svojstva, odnos prema vodi i otpornost prema mrazu,
nuno je poznavanje veliine pora i njihove meusobne povezanosti. Arhitektonski
kamensepremaporoznostirazvrstavauestkategorija(tablica2.4.4).
Ispitne metode odreivanja gustoe i prostorne mase, ukupne i otvorene poroznosti
dane su u usvojenoj europskoj normi: Metode ispitivanja prirodnoga kamena
Odreivanje gustoe i prostorne mase, ukupne i otvorene poroznosti (HRN EN
1936:1999)
Tablica2.4.4.Kategorizacijakamenapremaporoznosti
Kategorijakamena
Poroznost
(%vol.)
kompaktan
<1
slaboporozan
12.5
umjerenoporozan
2.55
dostaporozan
510
jakoporozan
1020
ekstremnoporozan
>20
UPIJANJEVODE.Podupijanjemvodepodrazumijevasesposobnostkamenadapod
odreenim uvjetima, u izravnom dodiru s vodom, primi i u svojoj unutranjosti
zadriodreenukoliinuvode.Kvantitativnoseovosvojstvodefiniraodnosommase
destiliranevodekojukamenupijepripropisanojtemperaturiiatmosferskompritisku,
i mase suhog kamena, izraenim u postotcima. Prema upijanju vode kamen je
razvrstanusedamkategorija(tablica2.4.5).
Tablica2.4.5.Kategorizacijakamenapremaupijanjuvode
Kategorijakamena
Upijenavoda
(%mase)
Vrlomalo
<0.5
malo
0.51
umjereno
12.5
osjetno
2.55
veliko
515
Vrloveliko
1530
Iznimnoveliko
>30
Svako upijanje vlage vee od 0.5% mase zahtjeva pozornu procjenu upotrebljivosti
kamena, posebno kada se njime oblau podne povrine i kada se primjenjuje u
eksterijeru. Mogunost uporabe odreene vrste kamena obzirom na upijanja vode,
vezano za otpornost kamena na mraz, treba razmatrati zajedno sa njegovim drugim
svojstvima,ponajprijeporoznostiiupljikavosti.
Ispitivanjeovogsvojstvanormiranojeusvojenimeuropskimnormama:
18
Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje koeficijenta upijanja vode

kapilarnou(HRNEN1925:1999)
MetodeispitivanjaprirodnogakamenaOdreivanjeupijanjavodepriatmosferskom
tlaku(HRNEN13755:2001)
OTPORNOST PREMA MRAZU. Promjenom agregatnog stanja vode iz tekueg u

kruto dolazi do poveanja njenog volumena. To u pornom prostoru kamena koji je
zasienvodommoeizazvatiprekomjernanaprezanjakojadovodedorazaranja.Na
tajnaindjelovanjeniskihtemperaturauuvjetimakontinentalneklimepostajejedan
od najvanijih initelja razaranja kamena. Postojanost prema mrazu odreuje se
eksperimentalno razliitim metodama, koje nisu u svim sluajevima siguran
pokazatelj promjene tijekom vremena. Pri procjeni postojanosti i uope promjena
kamenatijekomvremenamnogoznaipoznavanjeponaanjaistanjakamenanave
izgraenim objektima. Nedovoljno postojan kamen moe u kratkom vremenu biti
razorenuveemobujmu.
Ispitivanje otpornosti prema mrazu normirano je usvojenom europskom normom:
MetodeispitivanjaprirodnogakamenaOdreivanjeotpornostinasmrzavanje(HRN
EN12371:2001)
POSTOJANOST I STARENJE KAMENA. Glavni uzronici kemijskih promjena

kamenakodnjegoveprimjeneueksterijerusuatmosferaikinica,anjihovjeutjecaj
viestruko izraeniji u urbanom i industrijskom okoliu. Sporedni sastojci kamena
mogu biti minerali i supstancije koje su izloene djelovanju atmosferilija i oksidaciji,
podloni brzoj razgradnji. To moe dovesti do pojave obojenja, kod kamena koji
sadri primjerice eljezne sulfide, ili izbljeivanja prilikom oksidacije organskog
pigmenta. Sve kemijske promjene u cijelosti mijenjaju izgled povrine kamena, ime
gadegradirajusestetskoggledita.Zaveinuvrstakamenasenatemeljupetrografske
analize mogu dati vrlo dobri zakljucio moguim promjenama njihovaizgleda kroz
vrijeme.
Najvanijiagresivniagensatmosferepredstavljasumpordioksid,kojifotosintetskimi
drugim procesima prelazi u sumporni trioksid i ugljini dioksid. Kod primjene
kamenauunutranjostiagresivnodjelovanjemoguizazvatisupstancijeusredstvima
zaienjeideterdentima.
Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje otpornosti na starenje pri
djelovanjurasprenesolneotopine(HRNEN14147:2003)
Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje otpornosti na SO2 u vlanim
uvjetima(HRNEN13919:2002)
TOPLINSKA DILATACIJA. Kao i sva vrsta tijela, i kamen se skuplja odnosno iri
promjenom temperature. Toplinski koeficijent linearnog irenja pojedinih vrsta
kamenaprikazanjeutablici2.4.6.
O toplinskoj dilataciji potrebno je posebno voditi rauna kada se kamen ugrauje s
drugim graevnim materijalima. Kamen ima znatno manje vrijednosti koeficijenta
toplinskogirenjauodnosunabeton(=140107)ilielik(=120107)totrebauvaiti
priprojektiranjuigradnji.
19
Ispitivanje ponaanja pojedinih vrsta kamena pri toplinskim promjenama normirano

je usvojenom europskom normom: Metode ispitivanja prirodnoga kamena
Odreivanjeotpornostinastarenjeodtoplinskihpromjena(HRNEN14066:2003)
Ispitivanje koeficijenta linearnog irenja kamena biti e normirano europskom
normom:MetodeispitivanjaprirodnogakamenaOdreivanjelinearnogkoeficijenta
toplinskogirenja(EN14581:2004)
Tablica2.4.6.Toplinskikoeficijentlinearnogirenjakamena
Vrstakamena
vapnenac
mramor
gabro,diorit
granit
pjeenjak
(107/C)
1768
2751
2030
3760
3763
TOPLINSKI UDAR. Kamen na proeljima zgrada, posebno onima izloenim jaoj

insolaciji, moe biti podvrgnut relativno brzim promjenama temperature (ljetni
pljuskovi). Uzorci kamena se izlau slinim uvjetima, te se promatraju nastale
promjene na kamenu, koje se mogu javiti u obliku prslina, bubrenja ili izboavanja,
osipavanjailjutenja,ilirazliitihestetskihdegradacija.
Ispitivanje otpornosti kamena na toplinski udar biti e normirano europskom
normom: Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanja otpornosti prema
toplinskomudaru(EN14066:2003)
LOM OKO BUOTINE SIDRENOG TRNA. Nosivi i pridravajui trnovi ploa

provjetravane kamene obloge proelja graevina izloeni su optereenjima od
djelovanja vjetra i tlaka usisavanja. Osnovu dokaza stabilnosti i sigurnosti kamenih
ploa ini ispitivanje njihove savojne vrstoe i vrstoe na lom oko buotine trna.
Rezultati ovih ispitivanja odreuju mogunost koritenja ploa odreene vrste
kamena, ovisno o njihovoj debljini i dimenzijama, te izloenosti djelovanju vjetra
(visiniugradnjenaobjektima).
Kritino optereenje odreuje se izravnom tlanom silom okomito na trn smjeten u
buotinuploe.Kritinaoptereenjazanekenaevapnencedanasuutablici2.10.
Ispitne metode odreivanja loma oko buotine sidrenog trna dane su u usvojenoj
europskoj normi: Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje sile loma uz
buotinuzatrn(HRNEN13364:2001)
BOJA.Bojaipovrinskaobradakamenapredstavljajuodluujueestetskeiniteljepri
izboru kamena. Pritom se, meutim, nikako ne smiju zanemariti vana svojstva
prirodnih pigmenata kamena. Boja kamena ovisi o boji dominantnih minerala,
njihovom prostornom rasporedu i veliini zrna, te udjelu prirodnih pigmenata koji
mogu biti razliitog stupnja stabilnosti. U kamenu eruptivnog i metamorfnog
podrijetla prirodni pigmenti su redovito stabilni minerali (poput hematita), dok
kamen sedimentnog podrijetla pored ovih moe sadravati i nestabilne sastojke,
poputorganogene,bituminoznesupstancije.Takavkamensenesmijeupotrebljavatiu
eksterijeru,jerrelativnobrzodolazidoizbljeivanja,tenaruavanjanjegovihestetskih
vrijednosti.
20
OSTALA SVOJSTVA KAMENA. O drugim svojstvima kamena, poput otpornosti

prema kristalizaciji soli, otpornosti prema vatri, radioaktivnim svojstvima, te
dinamikom modulu elastinosti, vie moete pronai u knjizi Graenje prirodnim
kamenom,autoraBrankaCrnkoviaiLjubearia.
Ostaleusvojeneeuropskenormekojeseodnosenametodeispitivanjaprirodnogkamen:
Odreivanjedinamikogmodulaelastinosti(HRNEN14146:2004)
Odreivanjeotpornostinakristalizacijusoli(HRNEN12370:1999)
OdreivanjetvrdoepremaKnoopu(HRNEN14205:2003)
Odreivanjeenergijesloma(HRNEN14158:2004)
Odreivanjeotpornostinaklizanjeklatnom(EN14231:2003)
Odreivanjegeometrijskogoblikakamenihelemenata(HRNEN13373:2003)
U programu rada hrvatskog tehnikog odbora za prirodni kamen su i sljedee
europskenormekojeseodnosenametodeispitivanjaprirodnogkamena:
Odreivanjestatikogmodulaelastinosti(EN14580:2005)
Odreivanjebrzineirenjazvuka(EN14579:2004)
Dodatne informacije o bitnim imbenicima pri izboru kamena, termofizikim

svojstvima, utjecaju teksturnih znaajki na ugradnju, laboratorijskim ispitivanjima i
pojedinim vrstama kamena mogu se pronai u radovima navedenim u popisu
literature. 3
2.5. TRAJNOSTUGRAENOGKAMENA
Trajnostjemjerilosposobnostiprirodnogkamenadatrajeidazadrisvojeosnovnei
posebneznaajkeizgleda,vrstoeiotpornostipremaraspadanju.Vrijemekrozkoje
kamen moe zadrati svoje uroene znaajke ovisi o okoliu i mjestu ugradnje. Na
postojanost kamena u prvom redu utjeu procesi kojima je stijenska masa u leitu
kamenabilaizloena,odnosnoteksturnimistrukturnimznaajkama(kamenizrazito
krupnog zrna bre se troi), te poroznost (to su pore sitnije to je mogunost irenja
kapilarne vlage vea, a time i mogunost oteenja). Od posebnog je utjecaja na
trajnost ugraenog kamena njegov mineralni sastav (i njegove mogue
transformacije). Povrina kamena karbonatnog sastava oteuje se djelovanjem
topljivihalkalija,avelikiutjecajnatrajnostimajuitemperaturnopromjeneivlaga,te
djelovanje razliitih agensa iz oborina ili zraka (npr. CO 2, SO2). Uz to, tetan utjecaj
moguimatiibakterije,teliajevi,kaoikorijenjeviihbiljaka.Osvimovimutjecajima,
kao i o pogrenim konstruktivnim rjeenjima koja dovode do oteenja ugraenog
kamena,teodravanjuunjeziugraenogkamenamoeteviemoetepronaiu[2].
UPORABNI KRITERIJ. Ovisno o fizikomehanikim svojstvima, vremenskoj

trajnosti izgleda, te trajnosti uope definira se mogunost i irina primjene nekog
kamena, to ukljuuje i mogue naine piljenja i obrade povrina (glaana, polirana,
klesarska obrada) pojedinih vrsta kamena. Ovaj kriterij podrazumijeva ne samo
poznavanje fizikomehanikih svojstava kamena, ve i njegovih petrografskih
znaajki.Najvie(trine)vrijednostiimakamenkojitijekomvremenanemijenjasvoj
izgledikojiimairokemogunostiprimjeneuarhitekturiiumjetnosti.
Obziromnakriterijeuporabenajeajepojednostavljenapodjelanaetirikategorije:
1. Svestrana primjena u arhitekturi i umjetnosti, te nepromijenjen izgled u vanjskoj
atmosferi.Odnosiseuglavnomnagraniteinekedrugesilikatnestijene.
21
2. Na vertikalnim povrinama primjena neograniena, a na horizontalnim

ograniena. U vanjskoj se atmosferi izgled mijenja, ali ne ugroava temeljne
arhitektonskevrijednosti.Odnosisenamramoresvjetlijihtonova,iliobojenemramore
s umjerenom dekoloracijom tijekom vremena. Ovoj kategoriji pripadaju takoer
travertiniinekivapnenci.Odnaihvapnenacatuspadajunpr.veseljeunitoivisoani
3. Primjena samo na vertikalnim povrinama (vanjskim i unutarnjim). Odnosi se
uglavnom na mekane vapnence i tufove. U pravilu, kamen se odlikuje znatnom
poroznou.Tipininapredstavnikovekategorijejevinkuran.
4. Primjena samo u interijerima. Odnosi se uglavnom na obojene vapnence koji u
vanjskoj atmosferi veoma brzo dekoloriraju i degradiraju arhitektonsku vrijednost
objekta (to naravno ovisi i o izabranoj povrinskoj obradi). Tipian predstavnik je
nasmeirudistnivapnenacrasotica.
Nepoznavanjeuporabnihvrijednostinekogkamenadegradiranjegovuvrijednosti
dekorativnost,teuzrokujeoteenja,akiraspadanjekamenihelemenata.
STALNOST BOJE VAPNENACA. Stalnost boje je est uzrok ogranienoj primjeni
kamena.Posebnujepozornostpotrebnoobratitibojinaihvapnenaca.Onisuobino
bijelialiiobojaniusvimnijansamauteicrvene,teodsivedopotpunocrneboje.Dok
suuteicrvenebojesvihnijansigotovouvijekstabilne(vapnenciivapnenebreeiz
okolineDrnia:crvenifinor,ruiastirozalit,karneol),dotlesusive,anaroitocrneboje
vapnenca manje ili vie nestabilne. Nai sivi i crni litiotiski vapnenci su obojani od
ugljikovodika i bituminoznih supstanca organskog porijekla. Znaajno je da se
ugljikovodici i bitumeni kemijski razgrauju pod djelovanjem atmosferilija, oni se
oksidiraju,avapnenci,ukojimasetodogaa,gubesvjeinusvojeboje,pazatonisu
pogodnizaugradnjunaotvorenimiatmosferilijamaizloenimmjestima.Takojenpr.
kamenrasotica(slika7.3.1),materijalizuzetnedekorativnostiikaotakavpoznatirom
svijeta,ucijelostidegradirannaulazuuKoncertnudvoranuVatroslavLisinski,jerje
to kamen za oblaganje iskljuivo u interijerima. Rasotica ugraena u unutranjosti
Koncertne dvorane sauvala je sve svoje dekorativne znaajke. Na dekorativnu
komponentukamenarasoticautjee,izmeuostalog,idioproslojakakojiseodlikuju
vrpastim i duguljasto leastim obogaenjima pigmentom, posebice asfaltom. Ti
prirodni pigmenti u kamenu (organogena bitumenska tvar i asfalt) su nepostojani u
oksidacijskim uvjetima pod djelovanjem atmosferilija. Na vanjskim povrinama
relativnobrzovenakonnekolikomjesecidolazidooksidacijepigmenata,tetimedo
gubitka boje i sjaja, ime se naruava dekorativnost odnosno degradira njegova
estetska vrijednost. Zbog podlonosti relativno brzim promjenama izgleda uslijed
djelovanja atmosferilija koristi se iskljuivo u interijerima i samo iznimno u
eksterijerimanaonimpovrinamakojenisuizloenesuncuiatmosferilijama.
TEKSTURA.Zavanjskaoblaganjajenepogodankamensuklopcimatvrihili
mekanijihminerala.Kodvapnenacasastavljenihodfosilnihostatakatetnojekadsu
fosilinepotpunovezani(cementirani)ilisamodjelominoispunjenivapnenim
vezivom.
22
2.6. VRSTEARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
ERUPTIVNEINTRUZIVNESTIJENE
GRANIT
Sastav.
Kvarc(2060%),feldspat(3540%),biotitili
mica (310%), turmalin i muskovit, te
apatit, cirkon i drugi kao sekundarni
sastojci. Razliiti feldspati tvore najvee,
obino jasno vidljive kristale. Kvarc
ispunja meuprostor. Meki, obino tamni
biotitjavljaseilikaojednolikoraspodjeljen
iliakumuliraniodgovoranjezakontrast.
Izglediboja.
Graniti su izrazito zrnaste strukture, koja
moe biti i konzistentna i nekonzistentna.
Razliiti feldspati determiniraju raznolik
izgled i iznad svega boje granita koje se
kreu od svjetlo crvene, crvenkaste,
ukaste, bjelkaste, plavkastozelenkaste
dosive,alinikadanisuizrazitotamne.
RosaPorrinogranit
Vigo,panjolska
Nacionalnaisveuilinaknjinica,Zagreb
Svojstva.
Trajnost veine granita je dobra do vrlo
dobra. Zadrava dekorativnost, sjaj i
nepromjenjivost izgleda i u uvjetima
oneiene atmosfere urbanog okolia.
Graniti s veom apsorpcijom vode
propadajubre.
Primjena.
U svijetu se danas masovno primjenjuje
kao kamen za oblaganje svih povrina bez
ograniavanja.
Leita.
U Hrvatskoj nije bitnije rasprostranjen, a
varijeteti koji prevladavaju nisu posebno
dekorativni;pretenosujednolikosiveboje
isitnogzrna.
Dostupni su varijeteti iz brojnih zemalja.
panjolska, Italija, Njemaka, Finska,
vedska,Austrija,Francuska,Brazil,Kina.
Tehnikipodaci 4
Gustoa
2.62.8g/cm3
Tlanavrstoa
130270N/mm2
vrstoanasavijanje
518N/mm2
Otpornostnahabanje
58cm3/50cm2
Termalnaekspanzija
0.8mm/m100K
Apsorpcijavode
0.10.9%teine
Poroznost
0.41.5%vol.
Toplinskaprovodljivost
1.63.4W/mK
Otpornostnasmrzavanje
Normalna
Eitzinggranit
Eitzing,Hauzenberg,Njemaka
Aerodrom,Mnchen
BaltikBrowngranit
Lappeenranta,Finska
23
SEDIMENTNESTIJENE
VAPNENAC
Sastav
Primarno mineral kalcit; bioklasti, skeleti i

ljuture; mikrit, sitan matriks vapnenca,
litificiran vapnenaki mulj; sparit porni
cement. Karbonatna zrna od kojih je
sainjen razliitih su dimenzija, oblika i
boja; Prema fosilnim ostatcima koje sadri
imenujesekaokoraljni(posadrajuskeleta
koralja), litotamnijski (alga), rudisni (po
ostatcima i ditritusu rudista) ili
foraminiferskivapnenac
Izglediboja.
Nain na koji nastaju vodi ka raznolikosti
struktura,teksturaiboja.Spektarserastee
od gustih, uniformnih i nestrukturiranih
vapnenaca, do vapnenaca sa jasno
vidljivim fosilnim ostatcima. Javljaju se u
gotovo svim bojama, osim tonova zelene i
plave.
Kirchheimerkoljkastivapnenac
Kirchheim,Njemaka
Svojstva.
Trajnost ovisi o porozitetu i prisutnosti
uklopljenih supstanca. Nepostojani su
prema djelovanju atmosferilija, posebno u
urbanomokoliu,gdjeizbljeuju,aglaane
povrinegubesjaj
Primjena.
Ovisno o otpornosti na smrzavanje, mogu
biti koriteni za izradu zia od lomljenog
kamena, kao ploasti obloni elementi, te
(uz oprez) za poploavanja. Mogue ih je
koristiti za razliite unutarnje namjene.
Osjetljivost na vino i urin mora se uzeti u
obzir.
Botticionovapnenac
Brescio,Lombardija,Italija
Leita.
iroko je rasprostranjen u Hrvatskoj.
Premda postoje leita u cijelom svijetu,
bijelivarijeteti,poputnaegkamenaveselje
iplanosuvrlorijetkiitraeni.
Tehnikipodaci
Gustoa
2.62.9
Tlanavrstoa
75240
vrstoanasavijanje
319
Otpornostnahabanje
1540
Termalnaekspanzija
0.75
Apsorpcijavode
0.13.0
Poroznost
0.66.7
2.03.4
Otpornostnasmrzavanje Ovisnoovrsti
RojoAlicantevapnenac
Monovar,Alicante,panjolska
24
METAMORFNESTIJENE
MRAMOR
Nastanak.
Mramor
je
metamorfni
produkt
sedimentnih stijena koje sadre znaajan
udio kalcijevog karbonata (karbonatne
kalcitneidolomitnestijene).Utokuprocesa
metamorfoze amorfne kalcitne molekule
tvore kristale i potpuno nove vrste stijena,
pri emu fosilni ostatci, slojevitost i
dekorativni elementi (vene) potpuno
nestaju.Originalnabojasemijenjaubijelus
obojanimcrtama(icama)drugeboje.
Sastav.
Glavni konstitutivne element je kalcit (50
80%).Sekundarnielementikojiseponekad
javljajusugrafit(sivislojevi),pirit,ilmenit.
BiancoSivecmramor
Sivec,Prilap,Makedonija
Nacionalnimuzej,Prag
Izglediboja.
Mramori se istiu nelinearnom, sitno do
krupnozrnatom teksturom. Karakteristina
je njihova kristalina struktura, zbog koje
dolazi do specifinog loma i refleksije
svjetla. Pravi mramor je bijele boje, ali
obino sadri neistoe i tragove drugih
boja u vidu pruga, manjih povrina,
slojeva, nepravilnog uzorka tokica i
povrina,aliisjenasiveboje.Svijetleilijae
zamjetnebojesenejavljaju.
Svojstva.
Nije dovoljno otporan na habanje. Polirane
povrine u eksterijeru gube sjaj, povrine
esto postaju fino hrapave, ali boju
zadravaju dulje vrijeme jer sadre stabilne
prirodnepigmente.Zaobradu,aposebnoza
skulpturepovoljnijisusitnozrnastivarijeteti.
Negativna iskustva pri vanjskim oblaga
njimauslijedtoplinskogradaploa.
Carraramramor
Carrara,Italija
LaGrandeArche,Paris
Primjena.
Poploavanja,unutranjaoblaganjazidova,
izradastepenicaiskulptura.
Leita
Italija, Njemaka, Makedonija, panjolska,
Portugal,Austrija,Grkaidrugezemlje.
Tehnikipodaci
Gustoa
Tlanavrstoa
vrstoanasavijanje
Otpornostnahabanje
Termalnaekspanzija
Apsorpcijavode
Poroznost
Otpornostnasmrzavanje
2.62.9
75240
319
1540
0,30.6
0.13.0
2.02.6
Normalna
Rauchkristallmramor
Treffen,Austrija
25
2.6.1 Europskiprirodnikamen
Norma Prirodni kamen Kriteriji za utvrivanje naziva (HRN EN 12440:2000) daje
popis velikog broja vrsta europskog prirodnog kamena, kao prvi pokuaj cjelovitog
obuhvaanjaipetrolokeklasifikacijekamenjakojesevadiuEuropi.Zasvakuvrstu
kamenadanojeime(ilisvatradicionalnaimena),petrolokapripadnost,tipinabojai
lokacijaleita.
Tablica2.6.1.Popisvrstaeuropskogprirodnogkamenadanunormi,obuhvaasljedeezemlje:
Dio
Zemlja
Stranica
Dio
Zemlja
Stranica
A.2.1
Austria
A.2.2
Belgija
A.2.11
Italija
43
A.2.12
Luksemburg
54
A.2.3
HRVATSKA
11
A.2.4
eka
13
A.2.13
Nizozomska
55
A.2.14
Norveka
56
A.2.5
Danska
16
A.2.15
Portugal
58
A.2.6
Finska
17
A.2.16
Slovenija
64
A.2.7
Francuska
21
A.2.17
panjolska
65
A.2.8
Njemaka
30
A.2.18
vedska
79
A.2.9
Grka
36
A.2.19
vicarska
82
A.2.10
Irska
41
A.2.20
VelikaBritanija
84
LeitaarhitektonskograevnogkamenauEuropi(izbor)
Eruptivnestijene
Granit
1 Balmoralgranite
2 BalticBrowngranite
3 BiancoCristalgranite
4 Bohusgranite
5 ClaireduTarngranite
6 Gebhardtsgranite
7 GrigioSardogranite
8 KuruGreygranite
9 Lanhelingranite
10 Neuhausergranite
11 RosaPorrinogranite
12 Silvestregranite
SijenitFojaitAnortositRiolit
13 Basaltinavolcanicrock
14 BluePearlsyenite
15 CincentoGreyfoyaite
16 Spectroliteanorthosite
17 TrientinerPorphyryrhyolite
18 VolgaBlueanorthosite
Sedimentnestijene
Metamorfnestijene
VapnenacTravertin
19 Adneterlimestone
20 BelgianRedlimestone
21 BelgianGranitelimestone
22 Botticinolimestone
23 Comblanchienlimestone
24 NeroPortorolimestone
25 RojoAlicantelimestone
26 RossoVeronalimestone
27 Savonniereslimestone
28 Tranilimestone
29 Untersbergermarblelimestone
30 TravertinoRomanotravertine
Pjeenjak
31 Bateigsandstone
32 Bollingersandstone
33 Nexosandstone
34 Rorschachersandstone
35 SirkwitzRachwitzersandstone
36 Warthauersandstone
Mramor
37 Ajaxmarble
38 Aristonmarble
39 Astirmarble
40 BiancoSivecmarble
41 BlancoMacaelmarble
42 Carraramarble
43 Dionysosmarble
44 Estremozmarble
45 Rauchkristallmarble
46 Rusitamarble
47 Solkmarble
48 Thassosmarble
MicakvarcitGnajsMicaist
SerpentinitKvarcitKalcitno
silikatnestijene
49 Altamicaquartzite
50 Andeerorthogneiss
51 Calancaparagneiss
52 Castionecalcsilicaterock
53 Crescianoparagneiss
54 Iragnaparagneiss
55 Maggiaparagneiss
56 Onsernoneparagneiss
57 Ottamicaschist
58 Tauerngrunserpentinite
59 VerdeSplugaquartzite
60 VerdeTinosserpentinite
26
Slika2.6.1.Prikazlokacijaleitaeuropskogarhitektonskograevnogkamena(izbor)
27
2.6.2 Hrvatskiprirodnikamen
VRSTEKAMENA.Popishrvatskogarhitektonskograevnogkamena
Komercijalninaziv
Petrografski
naziv
Geoloka
starost
Boja
ADRIAGRIGIOMACHIATO
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
eocenoligocen
siv,mrljast
ALKASIN*
dolomitini
vapnenac
dolomitini
vapnenac
dolomitini
vapnenac
vapnenac
DOLIT
vapnenac
donjakreda
DRAEVICA
gornjakreda
(senon)
donjakreda
GRONJAN
dolomitini
vapnenac
vapnenaka
brea
vapnenac
ISTRANKA
vapnenac
eocen
JADRANZELENI*
vapnenac
eocen
biokalkarenit
onkolitni
donjakreda
vapnenac
vapnenac
gornjajura
(portland)
vapnenac
gornjakreda
ADRIAGRIGIOUNITO
ADRIAGRIGIOVENATO
FANTAZIJA
KANFANAR
KIRMENJAK
LUCIJA
MARII
MULTIKOLOR
NEGRISFIORITO
OKLAD
vapnenaki
konglomerat
vapnenaki
konglomerat
vapnenac
PLANIK
dolomitna
brea
vapnenac
PLANO
vapnenac
RASOTICAB*
vapnenac
RASOTICAC
vapnenac
ROMANOVAC
vapnenaka
brea
vapnenaka
brea
vapnenac
ROZALIT
SANANTONIO
SANGIORGIOE
donjakreda
eocen
eocenoligocen
donjajura
(lijas)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
donjakreda
eocen
gornjakreda
SEGET
dolomitini
vapnenac
dolomitini
vapnenac
vapnenac
SELINA
vapnenac
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
donjakreda
SANGIORGIOW*
28
Kamenolom
Sivac,
Puia,Bra
siv
Sivac,
Puia,Bra
siv,tamnosive Sivac,
vene
Puia,Bra
ukast,
Radoi,
crvenkast
Sinj
ukastosiv
Dolit,
DonjiDolac
ukast
Draevica,
Nereia,Bra
siv
Fantazija,
DonjiDolac
ukast
Gronjan,
Buje
sme,smedast Istranka,
Lupoglav
zelenkastosiv
Putiii,
DonjiDolac
ut
Kanfanar,
Kanfanar
slonovaasiv
Kirmenjak,
Vrsar
siv,tamnosiv
Lucija,
Buje
ruiast,sivkast Marii,
Obrovac
arenosiv
Radoi,
Sinj
crnsbijelim
Trilj,
koljkama
Sinj
siv
Oklad,
Selce,Bra
ukastosiv
Planik,
Lupoglav
ukast
Plano,
Trogir
sme
aganjDolac,
Sumartin,Bra
sme
aganjDolac,
Sumartin,Bra
crven,
Romanovac,
sivkast
Obrovac
ruiast
PakovoSelo,
Drni
ukast
Humac,
Lumbarda,Korula
sivkast
Glave,
Selca,Bra
sivkast
Glave,
Selca,Bra
bijel
Seget,
Trogir
ut
Selina,
Lovre,Istra
VALTURAFIORITO
vapnenac
gornjakreda
ukast
VALTURAUNITO
vapnenac
gornjakreda
ukast
VESELJEFIORITO
vapnenac
bjeliast
VESELJEUNITO
vapnenac
VESELJEUNITOA
vapnenac
VINICIT
VINKURANFIORITO
vapnenac
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
neogen
vapnenac
VINKURANSTATUARIO
vapnenac
VISOANI
vapnenac
VRNIK
vapnenac
VRSINE
vapnenac
ZEEVO*
dolomitini
vapnenac
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
(senon)
gornjakreda
Valtura,
Pula
Valtura,
Pula
Punta,
Puia,Bra
Punta,
Puia
Kupinova,
Puia
Vinica,
Varadin
Vinkuran,
Pula
Vinkuran,
Pula
Visoani,
Dubrovnik
Vrnik,
otokuzKorulu
Vrsine,
Trogir
Zeevo,
Selca,Bra
bjeliast
bjeliast
siv
bijel
bijel
bjeliast,
ukast
bjeliast,
ukast
ukast
sivkast
Tablica2.6.2Napomena:Oznaenevrstekamenaprikazanesuuprilogu7.6
SVOJSTVA.Fizikaimehanikasvojstvahrvatskogarhitektonskograevnogkamena
Naziv
alkasin
adriagrigio
machiato
adriagrigiounito
adriagrigiovenato
draevica
gronjan
jadranzeleni
kanfanar
kirmenjak
lucija
multikolor
oklad
plano
rasotica
rozalit
sangiorgioE
sangiorgioW
seget
selina
valturafiorito
veseljefiorito
veseljeunito
veseljeunitoA
vinkuranfiorito
visoani
vrsine
zeevo
tlana
vrstoa
MPa
vrstoana
savijanje
MPa
otpornost gustoa
nahabanje
cm3/50cm2
kg/m3
17,0
2731
138,0
15,3
21,0
2542
7,7
2,02
100,5
140,0
116,0
147,5
165,0
155,0
151,0
166,0
192,0
212,0
176,0
154,0
176,5
168,0
55,3
125,3
116,0
121,6
53,7
82,6
175,5
16,0
16,8
13,2
8,8
33,2
26,0
22,9
18,5
13,6
20,9
12,6
22,2
15,8
22,9
30,7
15,5
16,0
16,7
15,8
27,3
19,3
39,9
22,8
32,2
27,1
71,0
32,6
28,6
15,6
2551
2520
2553
2670
7,9
3,9
6,5
0,8
5,6
1,3
12,7
5,0
0,9
0,6
6,7
5,7
5,7
3,91
7,7
8,2
6,5
3,0
5,9
2,40
2,42
1,42
0,29
0,34
0,53
0,22
1,51
0,16
4,09
1,34
0,20
0,12
2,20
1,72
1,42
0,57
3,08
2,06
2,02
2,22
4,87
1,72
0,52
1,74
12,6
10,1
14,4
12,5
7,2
13,9
12,3
20,6
23,7
12,4
8,1
10,5
9,4
12,6
7,1
10,5
22,5
prostorna
masa
kg/m3
2704
2706
2727
2850
2718
2714
2659
2689
2583
2691
2490
2640
2670
2572
2529
2708
2730
2708
2664
2454
2506
2495
2469
2303
2550
2534
poro upijanje
znost
vode
%vol %mase
1,1
0,15
Tablica.2.6.3Fizikaimehanikasvojstvahrvatskogarhitektonskograevnogkamena
29
VARIJETETI. Ovisno o ujednaenosti stijenske mase u najveem broju leita

vapnenca izdvajaju se posebni tipovi i inaice pojedinih vrsta kamena, umjereno do
znatnorazliitaizgleda(razliitetekstureistrukture),aliitrinevrijednosti.
Bijeli braki kamen veselje komercijalno se pojavljuje pod nazivima veselje unito i
veselje fiorito. Inaica unito determinirana kao organogeni vapnenac ili biomikrit,
podrazumijeva da su u grai kamena skeletni fragmenti (ostatci rudista) relativno
ujednaeni unutar veliinskih razreda do 4 mm, a petrografski odgovara
bioklastinom vapnencu tipa wackestonepackstone. Kamen je skoro bijele boje sa
slabom ukastom nijansom. U bijeloj osnovi nalaze se ujednaeni fragmenti fosila
tamnijesivihiukastihtonova.Inaicafiorito,determiniranatakoerkaoorganogeni
vapnenacilibiomikrit,jezapravaoarhitektonskikamenukojem,umanjeviebijeloj
osnovi tipa unito plivaju krupni rudistni fragmenti odnosno cijeli rudisti, koji se
istiu smeastom bojom. Petrografski je to floatstone s bioklastinim matriksom. Na
primjerukamenavalturaprikazanajerazlikaizmeuunitoifioritoinaicetogkamena
(slika2.6.2):
Valturaunito
Valturafiorito
Primjer izrazitih razlika u izgledu je kamen iz leita Romanovac. Unutar

karbonatnog kompleksa kamenoloma Romanovac ve se makroskopski, temeljem
boje, izdvajaju dva tipa kamena: breasti vapnenac komercijalno nazvan romanovac
(breccia romana) karakteriziran crvenkastom bojom i breasti vapnenac komercijalno
nazvan tulovac (kastania), ija je temeljna znaajka tamnosiva boja, smeasto
nijansirana. U breastom vapnencu romanovac zapaaju se nepravilni otrobridni
fragmenti vapnenca razliito nijansiranih sivih boja. Ti su otrobridni fragmenti
meusobno povezani karbonatnim ilicama pigmentiranim limonitom, koji cijeloj
stijenidajelijepucrvenkastosivuboju.Temeljnaznaajkabreastogvapnencatulovac
je siva do tamnosiva boja i ispresjecanost ilicama kristalastog kalcita veoma rijetko
pigmentiranihlimonitom,pajemanjedekorativanodtiparomanovac.Ovasedvatipa
kamenadoneklerazlikujuipofizikomehanikimznaajkama(tulovacjeotpornijina
habanjeismrzavanje)meutimzbograzlikaufizikomehanikimznaajkamanebi
bilo potrebno (bar ne u eksploataciji) izdvajanje ovih inaica. U ovom sluaju
izdvajanje je potrebno prvenstveno zbog osjetljivih razlika u opem izgled. Dio
stijenske mase u leitu je homogen, ujednaenog izgleda, ali postoje i dijelovi s
30
postepenim nepravilnim i nedefiniranim granicama temeljnih inaica kamena, zbog

ega je za vrijeme eksploatacije potrebno izdvajanje razliitih inaica, i prijelaznih
tipovakojisesvrstavajupremapreteitostiboje.
Slina izdvajanja zbog razlika u izgledu zahtijeva i dolomitizirani biomikrit tipa

mudstonewackestone iz kamenoloma Sivac. Komercijalno se pojavljuje pod
nazivom sivac, a na svjetskom tritu kao adria grigio s inaicama unito, venato i
macchiato (slika 2.6.3). U leitu se javljaju debeli paketi intenzivno bioturbiranih
slojeva mikrita, a takoer i debeli slojevi masivne grae koji mogu biti ispresijecani
semivertikalnim meusobno paralelnim pukotinama ispunjenim bitumenskom
tvari. Bioturbirana stijena daje inaicu macchiato, ona s bitumenskim ilama inaicu
venato,dokseizstijenemasivnegraebezbitumenskihtvariizdvajainaicaunito.
Slika2.6.3Inaicekamenasivac(adriagrigo)
Unito
Venato
Macchiato
Razlogdiferenciranjuioznaavanjuinaicakamenanemorabitisamoopiizgled,
ve to moe biti i kakvoa kamena. U pojedinim dijelovima leita moe se javiti
kamenistogizgleda,alirazliitekakvoe,toseodraavanarazliituiskoristivostu
preradi i na krajnju kakvou gotovih proizvoda. est sluaj je da se uz razlike u
kakvoiveuirazlikeuizgledu.
Slika2.6.4.Nekeodinaicakamenakanfanar
Orasasti
Svijetli
Kontra
Takvo je izdvajanje potrebno u leitu Kanfanar u kojem se izdvajaju kvalitetno

razliiti komercijalni tipovi kamena kanfanar, poznatog i kao istarski uti, odnosno
giallodIstria.LeiteKanfanarjeizgraenooddebeloslojevitihvapnenacaiunjemu
jeaktivanveibrojkamenoloma(Kanfanar,II,III,IV,V).Produktivni(eksploatacijski)
31
slojimadebljinu4,8do6,2ponekadido7,6m,asastojiseodvieslojevadebljineod1
do 1,6 m koji se meusobno razlikuju po izgledu i kakvoi. Sloj istarskog utog
zapoinjeudonjemdijeluvapnencimasvijetloutebojesostacimakoljkaainjihovih
ljusaka, pa se zato taj dio naziva kanfanar orasasti. Slijedei slojevi, iz kojih se vade
varijetetisvijetli,tamni,orasasti,koljkastiilifiorito,kontraiplavi(slika2.6.4),zadravaju
takoersvojupastelnoukastuboju,alisenijansemijenjaju,afosilniostacikoljaka,
te stilolitski avovi zapunjeni kalcitom i mjestimice limonitom utjeu na razliitost
izgleda u pojedinom sloju. Osim po boji slojevi se meusobno jo vie razlikuju po
graiodnosnokvaliteti,pasenemogumijeatiuproizvodnji.Zbogtogajepotrebno
primjenitinaineksploatacijekojizadovoljavatajzahtijev.
2.7. DEKORATIVNOSTKAMENA
Arhitektonskograevni kamen mora svojim mineralnim sastavom, svjeinom,
vrstoomiponaanjempremaatmosferilijamapotpunoodgovaratimjestunakojem
e biti ugraen. S estetskog gledita on mora svojim izgledom harmonino dopuniti
arhitektonskukompozicijugraevine,aukiparstvukaomaterijalpotpunoodgovoriti
motivima kipara koji stvara umjetniko djelo. Kriterij dekorativnosti se stoga temelji
naopemizgledukamenaiestetskimvrijednostimakojeiznjegaproizlaze.Rijejeo
subjektivnom pokazatelju, ali istovremeno veoma znaajnom za trinu vrijednost
kamena, odnosno njegovu potranju koja proizlazi iz rijetkosti boje, ara i izgleda
uope.
BOJA. Dekorativna vrijednost kamena ovisi uvelike o njegovoj boji, a njen izbor
znatno ovisi o mjestu primjene kamena. Tako se, primjerice, boja crvenih granita i
sijenitalijeposlaesbojombronce,odkojejeestosalivenspomenik.Svijetlozelena,
uta crvenkasta i plavkasta boja mramornih oniksa, djeluje toplo u ukrasnim
predmetima,kaotosuvaze,kutije,urneimozaici.Umjetnikodjelopostavljenona
dobro odabranom kamenu poljepava boja kamena, stalnost te boje i njezina
harmonija s okolinom. Boja kamena ovisi o boji dominantnih minerala, njihovom
prostornom rasporedu i veliini zrna, kao i udjelu prirodnih pigmenata. Meutim,
boja i povrinska obrada nikako ne bi smjeli biti iskljuivi elementi odabira kamena
(vidipoglavlje2.4Fizikaimehanikasvojstvakamena)
FOSILNIOSTATCI.Zbogosobitostiizgledatraenje,primjerice,navapnenacrasotica,
poznat po obilju krupnog bjeliastog krja rudista u smeoj osnovi, te sposobnou
glaanja do spektakularnog sjaja. Rudistni vapnenac rasotica petrografski determiniran
kao biosparmikrit, javlja se u nekoliko inaica preteito smee boje s razliitim
nijansamaovisnooprirodnompigmentu,bitumenskojtvariiasfaltu(slika7.3.1).
MOGUNOST GLAANJA. Na dekorativnost polirane povrine kamena utjee
koliina i krupnoa fosilnih ostataka rudistnih ljutura, te njihov prostorni raspored,
ali takoer i nain rezanja ploa. Veoma je dekorativna inaica kamena, koja sadri
velikukoliinurudistairudistnogkrja,tedetritusa,kojisesvojomsvjetlijombojom
posebiceistiuutamnosmeemmatriksu.
UTJECAJ NAINA REZANJA. Budui da su rudisti koljke duguljastih oblika
odnosnorogovamanjihiliveihdimenzija,ovisionainurezanjaploailikamenih
elemenata, hoe li na presjeku prerezi fosilnih ostataka biti ovalni ili duguljasti.
Presjeci okomito i paralelno sa slojevitou se, zbog prostorne orijentacije fosila,
osjetno razlikuju. Kod inaica kojima su proslojci siromaniji krupnim rudistima, ili
pak,sadresamositnokrjekoljaka,tonijesluaj.
32
REFLEKSIJASVJETLA.Mramorisuopenitopoznatikaoizrazitodekorativnikamen.
Njihova ljepota i sposobnost obrade poznati su iz antike Grke. Njihovi majstori i
umjetnici stvarali su iskljuivo u mramoru, kojim zemlja obiluje. U podruju
arhitektureikiparstvamramorjezadraotajznaaj,jerniujednomdrugomkamenu
nisu ujedinjena sva ona svojstva koja ima mramor: raskoan izgled proiziao iz
jednostavnosti i ljepote boje ili bogatstva i posebnosti ara, prozranost, umjerena
tvrdoa, lakoa obrade, briljantan sjaj oplemenjen kad se izglaa reflektiranjem
svjetlosti.
BJELINA. Potpuno isti mramori, bilo da su kalcitnog ili dolomitnog sastava, su
izrazito snjeno bijele boje jedinstvene u svijetu kamena. Takvu bjelinu meu
stijenamaposjedujujoistesitnozrnasteinaicegipsanihstijena(alabaster).Mramori
su esto obojani u nijansama sive, zelene, plave i crvene boje. Boju dobiva od
mineralnih tvari, koje su zbog toga u malim koliinama korisne, dok u veim
koliinama postaju veoma tetne. Tako je npr. poznati grki mramor s Pentelikona
dilutne ukaste boje od limonitske tvari koje ima u njemu u malim koliinama.
Limonitskatvarjeovdjekorisnajerjedalamramoruprekrasnuukastubojupoput
bojeslonovekosti.
STRUKTURA.Osimboje,vanostmramorukaoarhitektonskograevnomkamenu,a
posebice u kiparstvu, daje struktura mramora jer ona utjee na njegovu obradivost.
Kamen za kiparstvo mora biti u svojoj cijeloj masi jednoliko podatan klesanju.
Mramori, sitno ili krupnozrnati, koji imaju ujednaenu zubiastozrnastu strukturu
najbolje se klesaju, jer im je struktura sastavljena od sraslakih lamela, koje se pod
udarcima ili pritiskom lako odvajaju jedna od druge. Takav je npr. parski mramor
(prema otoku Paros, u Grkoj) i neke vrste kararskog mramora (iz Carrare u Italiji).
Parskimramorsesmatranajboljimkiparskimmramorom.Odnjegasumajstorikipari
stareGrkeizradilinajljepaumjetnikadjelaantikeuope.Kararskimramorjebijeli
izrazito proziran. S obzirom na veliinu zrna, ljepotu boje i istou razvrstava se u
nekoliko vrsta. Jedna od njih statutario poznat je kao kiparski mramor od antike do
danas. Saharoidne strukture, snjeno bijele boje koja podsjea na porculan, statutario
se,kaoiparskimramor,odlikujuizrazitomrefleksijomsvjetlosti.
Po kriteriju dekorativnosti, odnosno izgledu i jedinstvenosti izgleda,kamen se uobi
ajenorazvrstavauetirigrupe:
a)kamenizuzetnogijedinstvenogizgleda,
b)kamen specifinog, ali ne izuzetnog i jedinstvenog izgleda, jer se mogu nai
komercijalnevrsteslinogizgleda,
c) kamen dekorativan po boji i arama, ali karakteristian za dotinu vrstu, pa se u
brojniminaicamaestonalazinatritu,
d)kamenobianpoizgledu,kojiseneodlikujenekimposebnimestetskimvrijednostima.
Dostupanjeitavspektarvrstaarhitektonskogkamenarazliitihstruktura,teksturai
boja. Karakteristike glavnih predstavnika pojedinih grupa kamena dane su u
poglavlju2.6Vrstearhitektonskograevnogkamena,doksuopisivrstakamenakoje
sevadeuHrvatskojdaniupoglavlju3.5Leitaarhitektonskograevnogkamenau
Hrvatskoj.

33
3. EKSPLOATACIJAKAMENA
3.1. ISTRANIRADOVI
Pri utvrivanju podobnosti lokacije za eksploataciju kamena nuno je provesti
geolokeistraneradovekojidajupodatkeonainupojavljivanjakamena,rezervama
igraistijenskemase.Istranimbuenjimaizasjecimavadeseuzorcistijenskemase
na kojima se laboratorijskim ispitivanjima utvrde: petrografska svojstva stijene,
veliina, oblik i nain vezivanja zrna u stijeni, porozitet, vrstoa na tlak, vlak i
savijanje,higroskopnost,volumnumasa,otpornostnahabanjeiostalabitnasvojstva.
Navedeniistraniradovibitnisuzautvrivanjepodobnostiuporabekamena,veliine
rezervekamenatetrokovapridobivanjaiproizvodnjekamena.
Strukturni sklop leita. Proizvod kamenoloma arhitektonskograevnog kamena

je masivni blok, te se kakvoa kamena ne moe razdvojiti od strukturnog sklopa
njegovog leita. Leita arhitektonskog kamena imaju svoju punu vrijednost samo
ako se iz stijenske mase mogu vaditi ekonomski znaajne koliine zdravih kamenih
blokova u obliku pogodnom za industrijsku i klesarsku preradu. Kvalitetna leita
stoga karakterizira masivnost, bankovitost i kompaktnost stijenske mase. Pukotinski
sustaviopenitoimajunegativniznaaj,jergustamreapukotinarazbijastijenu,pase
ibezdodatnihoteenjaizazvaniheksploatacijommoguvaditisamomanjinepravilni
blokovi i tomboloni kojima je komercijalna vrijednost niska, a otkopni gubici veliki.
Meutim, ponekad pukotinski sustavi imaju i pozitivan znaaj, jer olakavaju
dobivanjekomercijalnihblokovaoptimalnihdimenzija,kaotojesluajkodtektonski
ouvanihleita,srijetkommreompukotinakodkojesurazmaciizmeupukotina
veliki,adiskontinuitetimeusobnoparalelniiokomiti.
Istraivanje leita. Mogunost iskoritavanja nekog leita arhitektonskograe

vnog kamena ovisi ponajprije o kakvoi i koliini mineralne sirovine, te geoloko
tektonskim prilikama, zemljopisnom poloaju, tehnikoekonomskim uvjetima, kao i
ope drutvenim i ekolokim prilikama. Utjecaj svih ovih elemenata treba sagledati
priprocjeniekonomskeisplativostieksploatacijeleitaarhitektonskogkamena
KAKVOA. Pored svih bitnih svojstava kamena, pri istraivanju leita bitno je
utvrditiiujednaenostikakvoestijenskemase.
KOLIINA.Priistraivanjunekogleitapotrebnojetoegzaktnijeutvrditidebljinu,
poloaj,oblikiprostiranjeeksploatibilnestijenskemase.Istraivanjeseutompravcu
morasmiljenoprovoditi,dasesatomanjimizdacimapostignutorealnijipodaci.
Nepouzdaniimanjkaviistranipodacimoguimatizaposljedicunepravilnootvaranje
leitaikasnijiradpodtekimuvjetima,uzvelikedodatneizdatke.
GEOLOKOTEKTONSKE PRILIKE. Paralelno s utvrivanjem kakvoe i koliine
mineralne sirovine utvruju se i oblik i poloaj eksploatacijskih naslaga. Potrebno je
temeljito poznavanje sastava i naravi krovnih plasti, eksploatacijskog dijela stijenske
mase i podinskih plasti u onoj debljini u kojoj bi mogli utjecati na rad. Ove prilike
moguimatiznatanutjecajnarentabilnostkopa,teuzhidrografskeprilike,tektonikui
strukturni sklop leita predstavljaju osnovne podatke temeljem kojih se stvara
principijelna odluka o mogunostima eksploatacije leita, potencijalnoj veliini i
ivotnom vijeku kopa. Meutim, prije definitivne odluke o otvaranju i rentabilnosti
leita,moraseuzetiuobzirjocijelinizimbenika,kaotosu
34
EKSPLOATACIJAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
ZEMLJOPISNI POLOAJ LEITA, odnosno klimatske prilike, napuenost i

prometnapovezanostpodrujanakojemsenalazileiteuvelikeodreujumogunost
otvaranjarentabilnogkopa.
TEHNIKOEKONOMSKIUVJETI.Pridananjemstupnjutehnikograzvitkagotovo
svako leite se tehniki moe povrinski ili podzemno razraditi i eksploatirati.
Meutim, pri otvaranu leita potrebno je ocijeniti isplativosti takve investicije,
odnosno razinu utjecaja poetnih ulaganja (amortizacije) na trokove proizvodnje.
Utjecaj investicijskih trokova znatno e ovisiti o planiranoj ivotnoj dobi leita i
visiniproizvodnje.
OPEDRUTVENEIEKOLOKEZNAAJKEPODRUJAzakojejevezanoleite
takoer e utjecati na mogunost otvaranja i uspjean rad kopa. Regionalna politika
razvoja dotinog kraja, prostornoplanske i ekoloke znaajke, odnosno zahtjevi za
ouvanjemokolia,vlasnitvoicijenazemljita,trgovakiobiaji,mogunostopskrbe
vodomienergijom,postojeainfrastrukturaipoloajmoguihkonzumenatasuneki
odfaktorapremakojimasetrebaravnatiprilikomotvaranjakopa.Svesutomomenti
kojise,uzistraneradnjeusamomleitu,morajuupoznatiiprouiti,teukljuitiu
analizu rentabilnosti ulaganja, prije nego se donese definitivna odluka o otvaranju i
razradileita.
Slika3.1.1Povrinaizvaenogkamenogbloka
Pronalaenje i istraivanje leita arhitektonskograevnog kamena sastoji se od

faza prognoziranja i pregleda terena, te obavljanja istraivakih radnji, koje mogu
ukljuivatiiprobnueksploataciju.
Probna eksploatacija. U sklopu detaljnih istraivanja poeljno je izvriti i probnu
eksploataciju kojom se najbolje moe utvrditi koeficijent iskoritenja leita. Pored
odreivanjapostotkadobivanjablokovastandardnihdimenzija,potrebnojeodreditii
postotak blokova ije dimenzije odstupaju od standardnih, te postotak otpadnog
materijala.Obujamprobneeksploatacijeovisiograileita.
Osim odreivanja postotka dobivanja blokova iz cjelokupnog stijenskog masiva,
probna eksploatacija omoguava i upoznavanje tehnolokih parametara prerade
blokova, odnosno postotka iskoritenja bloka, te svojstava obradivosti kamena i
stupnja iskoritenja pri obradi. Za te se potrebe jedan dio izvaenih blokova ispili u
35
sirove ploe razliitih standardnih debljina, pri emu se osim utvrivanja postotka
dobivanja sirovih ploa, odreuje i postotak njihova iskoritenja, odnosno koliina
gotovih proizvoda (ploa standardnih dimenzija). Obradom sirovih ploa dobije se i
uvidumogunostizavrneobradekamena,tegubicinastalizavrnimoblikovanjem,
bruenjemipoliranjem.
Vaanpokazateljprilikomodreivanjapostotkaiskoritenjabloka,jeodnosstvarnogi
teorijskog postotka dobivenih ploa u m2 iz 1 m3 bloka, pri emu se uzima u obzir
debljina ploa, ali i gubitak zbog irine reza. S obzirom na velike koliine kamenog
otpada koji se javlja pri eksploataciji arhitektonskograevnog kamena, vano je
ustanovitiimogunostikoritenjatogotpadakaotehnikogkamenailiudrugesvrhe.
Vrednovanje leita. Leita arhitektonskograevnog kamena vrednuju se

temeljem rudarskogeolokih, tehnikotehnolokih (preradbenih i uporabnih), te
dekorativnih (estetskih) kriterija. Specifinost arhitektonskograevnog kamena u
odnosu na veinu drugih mineralnih sirovina je ta da se izvaeni kamen mora
odlikovati i dekorativnou. Umjetniki kriterij izbora kamena je esto odluujui i
moe izbaciti u prvi plan ak i ona leita koja imaju oteane uvjete otkopavanja i
niski koeficijent iskoritenja stijenske mase. Na trinu vrijednost finalnog kamenog
proizvoda utjeu trokovi eksploatacije i prerade, ali uvelike i dekorativnost samog
kamena. Izgled kamena koji se moe definirati kao ekskluzivan, moe njegovu
trinu cijenu poveati znatno iznad one koju bi inae takav proizvod postigao na
tritu.
RUDARSKOGEOLOKI KRITERIJI vrednovanja leita daju podatke o veliini
leita,cjelovitostistijenskemase,ujednaenostikamenemaseuleitu(slike2.6.2.i
2.6.3),teoiskoritenjustijenskemase.
PRERADBENI KRITERIJI vrednovanja leita odnose se na preradbenu kakvou
bloka,odnosnonjegovucjelovitost,ujednaenostboje,ravnomjernostkarakteristinih
ara, ujednaenost ili neujednaenost sklopa, prisustvo umetaka koji naruavaju
izgledpovrineploaislinasvojstva.Dvijesuznaajkeprimarne:postojanjeprslina,
koje mogu biti manje ili vie vidljive, njihova priroda i ponaanje, te stalnost ili
homogenost izgleda karakteristinog za datu vrstu kamena. Dok prisustvo finih
prslina sniava iskoristivost bloka zbog lomova ploa ili smanjuje uporabnu
vrijednost, neujednaenost boje, sklopa i ara iziskuju selekciju ploa i smanjuju
dekorativnost.
36
3.2. VAENJEKAMENIHBLOKOVA
TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE KAMENA. Pri eksploatacije arhitektonskog

kamena potrebno je primijeniti nain otkopavanja koji u najmanjoj moguoj mjeri
izaziva naprezanja i deformacije u stijenskoj masi. Zato se na tim kamenolomima
primjenjujumetodedobivanjablokovabezuporabeeksplozivnihsredstava.Uporaba
inih pila iskljuuje nastanak naprezanja i deformacija pa je na kamenolomima
arhitektonskog kamena najprihvatljiviji nain dobivanja blokova piljenjem. Opa
tehnolokashemaeksploatacijenapovrinskimbrdskimkamenolomimasastojiseod
sljedeihradnihoperacija:otvaranjeirazradaleita(uklanjanjeotkrivke),dobivanje
primarnihblokova(piljenjeiprevrtanjeprimarnihblokovanaetaniplato),dobivanje
komercijalnihblokova(piljenjemilicijepanjemprimarnih),teutovariotpremakomer
cijalnihblokova.Detaljnijeoovimoperacijamamoetenaiu[1],poglavlja717.
Otvaranje i razrada leita. Arhitektonskograevni kamen se eksploatira

povrinski i podzemno. Pri donoenju odluke o nainu otvaranja leita temeljna
misaovodiljamorabitiizbornajekonominijeginajsigurnijegnainvaenjablokova.
S gledita ekonomskog uspjeha, vei su povrinski kamenolomi imali prednost,
pogotovojerjerazvojemmehanizacijeprikladnezauklanjanjeiodvozvelikihkoliina
jalovineomoguenapovrinskaeksploatacijadoveihdubina.Radomupovrinskom
kamenolomuostvarivalaseveadnevnaproizvodnjauzveeiskoritenjemineralnih
rezervi te bolje i sigurnije uvjete rada, pa se nastojalo, gdje god su to prilike leita
doputale, otvarati kamenolome arhitektonskograevnog kamena povrinskim
nainomeksploatacije.
Faktori koji imaju kljunu ulogu pri izboru naina otvaranje leita (i mogu dati
znatnu prednost podzemnim kopovima) su: narav naslaga koje prekrivaju
eksploatacijski sloj, klimatske prilike, potekoe pri rjeavanju imovinsko pravnih
odnosai,nadasve,svestroizahtjeviouvanjaprirode.
Kamenolomi s povrinskim nainom eksploatacije, obzirom na poloaj
eksploatabilne mase u prostoru mogu biti: brdski ili visinski, te nizinski. Povrinski
nizinski kamenolomi dijele se na: plitke, najee jednoetane kamenolome i
dubinske,vieetanekamenolome.

ISKORISTIVOST STIJENSKE MASE. Koeficijent iskoritenja blokovske mase pri
eksploataciji arhitektonskog kamena je mali. To je posljedica razlomljenosti stijenske
mase i zahtjeva za zdravim blokovima iz kojih e se moi izrezati maksimalne
povrine ploa koje se pri obradi i ugradnji nee lomiti. Kod leita arhitektonsko
graevnog kamena silikatnog sastava kree se od 20 do 65 %, a kod leita kamena
karbonatnog sastava od 5 do 40 %.1 Preostali dio su otkopni gubici nastali unutar
stijenske mase. Meutim, ak i intenzivno razlomljeno leite, sa iskoritenjem od
svega5%,zbogkakvoeidekorativnostikamenamoebitiekonomskiisplativo.
ISKORISTIVOST BLOKOVA. Blokovi se prema iskoristivosti za dobivanje ploa

svrstavajuutrigrupe.Kodnajkvalitetnijihblokovaseuziskoritenjeod85do100%
dobijuploetemeljnihdimenzijabloka,kojesvemogubitiupotrijebljenezabruenjei
poliranje;podrazumijevasedaispiljeneploenemajunikakvedefekteugrai,teda
imajuizgledtipianzadotinuvrstukamena.
Maksimalnoiskoritenjepodrazumijevadobivanje40m2kamenihploairine2cm
iz 1 m3 kamenog bloka. Pri tom se, dakle, pretpostavlja irina reza od 0.5 cm, to
razvojemiprimjenomtanjihpila,tepreciznijommontaomireimompiljenjamoe
iznositiakimanje.
37
Slika3.2.1Primarnistijenskiblok(kamenolomPlano)
38
3.3. UTJECAJNAOKOLI
Veliki rudarski radovi, u prvom redu povrinski kopovi, esto korjenito mijenjaju
krajolik. S aspekta utjecaja na okoli eksploatacija kamena u veini sluajeva
predstavljazadiranjeuprvotnostabilneekosustave,razornodjelovanjenatlokojimse
mijenja reljef, utjee na biljni i ivotinjski svijet, te postupno mijenja cjelovita i
prepoznatljiva slika prirodnog okolia. Aktivnost koja je omoguila vrhunska
umjetnika i graditeljska ostvarenja podrazumijeva nastajanje strmih ogoljenih
padina, terasa i odlagalita jalovine. Proces prirodne sukcesije (spontanog
ozelenjivanja) osiromaenog tla u kamenolomima moe biti vrlo spor, te je dunost
vritelja eksploatacije da tehnikim i biolokim zahvatima ubrza tijek rekultivacija
kakobiseokrujekamenoloma,ugranicamamoguega,biolokiobnovilo.
Vertikalnopiljeneploheukamenolomimaarhitektonskogkamenaneomoguavaju
tako jednostavno ozelenjivanje kao to je to sluaj kod kosih, raspucanih i
razmrvljenih etanih ravnina tehnikog kamena. Meutim, kamenolomi
arhitektonskogkamenasasvojimjasnoformiranimhorizontalnimiokomitimetanim
ravninama pruaju mogunosti kvalitetne prenamjene prostora. Oblik i izgled
arhitektonskih kamenoloma u kojima se istiu geometrijski pravilni oblici, stabilna
podloga i openito prikladnije ire vizure (u odnosu na leita tehnikog kamena),
pruaju arhitektima velike mogunosti kreiranja novih sadraja i uklapanja tih
prostora u okolni ambijent. Nedostatak leita arhitektonskog kamena u pogledu
zauzimanja prostora su velike koliine kamenog otpada jalovine. U podrujima
naglaene pejzane i turistike vrijednosti, gdje se i nalazi najvei broj naih leita,
jalovita predstavljaju prostore koji svojim izgledom znatno odudaraju od okolia i
naruavajuizgledprostora.Znaajnijezadiranjeuokolimoepredstavljatiigradnja
pristupnihiradnihputovatedrugeprateeinfrastrukture.
Rad u kamenolomu, ovisno o njegovoj tehnikotehnolokoj opremljenosti, izazvat
e odreene utjecaje na okoli za koje je nuno unaprijed predvidjeti odgovarajue
zatitne mjere 5 . To se ponajprije odnosi na razinu buke, oneienje prainom,
potrebuzbrinjavanjaulja,mazivaiostalogtehnikogotpada,zatitupodzemnihvoda,
potrebusabiranjaotpadnihvoda,teureivanjeizatravnjenjeodlagalitajalovineradi
opasnostiodispiranjaoborinskimvodama.
Oplemenjivanje izmijenjenog izgledaokolia uvelike ovisii o podruju ukojem se
kamenolomanalazi,nainuotvaranjairazradekopa(povrinskibrdskiilidubinski,te
podzemni kop), te nainu eksploatacije. Stoga svaki kamenolom zahtijeva zasebnu
razradumetodasanacijeirekultivacije.
Obziromdarudarskigospodarskisubjektinisupokazivalidovoljnoodgovornostii
svijesti o potrebi provoenja projektiranog i uvjetovanog saniranja devastiranog
zemljita i ouvanja prirode i okolia, na posebno inzistiranja tijela dravne uprave
koja se bave zatitom okolia, izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (NN
114/01) podrobnije je propisan postupak provoenja efikasnih radnjisanacije. Prema
Zakonu koncesionar ima obavezu po zavretku istranih radova te tijekom i po
zavretku eksploatacijskih radova obaviti radove sanacije, ureenja i prenamjene
prostorauskladusprojektnimrjeenjemilokacijskomdozvolomnatemeljukojihje
dodijeljenarudarskakoncesija.
39
3.4. RUDARSKADJELATNOSTUHRVATSKOJ
Znamenit izvor blagostanja u kulturnih naroda jest rudarstvo (Bergbauindustrie miniere). Velika industrija, koja
dravamamiliunenosi,miliuneljudstvaprehranjuje,veinomrabiilipreraujesirovine,kojerudarnasvjetloiznosi.
GjuroPilar,1878.godine
Rudarstvo je gospodarska djelatnost koja stvara nove vrijednosti te potie i

podravaraditavognizadrugihproizvodnihgrana.Uporabnavrijednostmineralnih
sirovina stalno se mijenja, ovisno o ljudskim potrebama, te je zadatak struke da
permanentnovaloriziravrijednostresursa.
Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina. Eksploatacijom arhitektonskograevnog kamena smatra se
vaenjekamenaizleitatenjegovooblikovanjeublokovenakamenolomu.
Budui su rudarski radovi predodreeni mjestom pojavljivanja mineralnih
sirovina, a ogranieni realnim mogunostima i htijenjima drutvene zajednice, i
strunjaciizovogpodruja(rudariigeolozi)semorajuaktivnoukljuitiuprostorno
planiranjeiukazatinapotencijalnelokacijeaktiviranja,teutvrditimogunostieksplo
atacije,dabisetemeljemtogamogladonijetiodlukaoprioritetunamjeneprostora.
3.4.1 Gospodarenjemineralnimsirovinama
Prema Zakonu o rudarstvu rudno blago je dobro od interesa za Republiku
Hrvatsku,imanjezinuosobituzatituiiskoritavasepoduvjetimainanainkojisu
propisani Zakonom. Rudno blago je u vlasnitvu Republike Hrvatske. Drava
gospodari mineralnim sirovinama. Meutim, podatke o koliinama i kvaliteti
mineralnih sirovina, resorno ministarstvo dobiva od koncesionara kroz njihove
elaborate o rezervama, odnosno godinja izvjea o stanju rezervi. Ovako nelogino
postavljenusituacijutrebalobirijeitidonoenjemDravnogprogramagospodarenja
mineralnim sirovinama 6 , koji bi ukljuivao imenovanje ovlatene institucije za
voenjepodatakaobilancirezervimineralnihsirovina.
Najvei problemi glede eksploatacije mineralnih sirovina odnose na tekoe

prilikomishoenjalokacijskedozvolezanamjeravanizahvatuprostoru,sloenidug
postupak rjeavanja imovinskopravnih odnosa, izraun naknade za protupravno
iskopanumineralnusirovinuteizraunnaknadezaslunostnazemljituudravnom
vlasnitvu. Dodatan problem je nedovoljno sankcioniranje nelegalne eksploatacije.,
koja bi se mogla uinkovito suzbiti iskljuivo dosljednom primjenom postojeih
zakona.Ukupnavrijednostnelegalnoeksploatiranihmineralnihsirovinaurazdoblju
od 2004 do 2006. iznosi 525,3 milijuna kuna (prema K. Kovaevi, glavni inspektor
Dravnog inspektorata). Pritom tehnikograevni kamen te graevni pijesak i
ljunak ine oko 95 posto ukupno utvrene nelegalne eksploatacije mineralnih
sirovinaizraeneunovcu.
Mineralni resursi Republike Hrvatske omoguavaju eksploataciju i preradu

mineralnih sirovina u naftnoj, kemijskoj, staklarskoj, keramikoj, cementnoj,
vatrostalnojiopekarskojindustriji,teuindustrijiarhitektonskograevnogkamena,a
posebito u graditeljstvu. Priblino 80% proizvodnje je reprodukcijski materijal za
drugeindustrijskegrane(graditeljstvo,prehrambenu,kemijskuimetalopreraivaku
industriju),a20%jerobairokepotronje.Ovojejedanodrazlogazatosemineralne
sirovine ne vrjednuju na odgovarajui nain, ve se prepoznaje samo onaj dio koji
izravnoidenatrite.
40
Rudarska djelatnost ima dugu tradiciju na naim prostorima i odvijala se jo od

rimskih vremena (arhitektonskograevni kamen), pa preko srednjeg vijeka (rudnici
Zrinskih)dodananjihdana.Leitarudametala(bakar,eljezo,cink)kojasuranije
bila eksploatirana, danas su zatvorena, jer se radi o malim rezervama i niskoj
koncentracijimetalauruditeeksploatacijanemagospodarskuopravdanost.
Premavaeojzakonskojregulativimineralnesirovineunasdijelesena:
1. energetskemineralnesirovine
2. mineralnesirovineizkojihsemoguproizvoditimetaliinjihovispojevi
3. nemetalnemineralnesirovine
4. svevrstesoliisolnihvoda
5. mineralneigeotermalnevode
6. tehnikograevnikamen,graevnipijesakiljunak,teciglarskaglina
7. arhitektonskograevnikamen
Od ukupno651 odobrenog eksploatacijskog poljauRepublici Hrvatskoj, na njih 254
vadi se tehnikograevni kamen, na 96 arhitektonskograevni kamen, na 85
graevnipijesakiljunak,ana50ciglarskaglina. 7 Odukupnogbrojaeksploatacijskih
polja,oko30%inepoljatehnikograevnogkamena,tegraevnogpijeskailjunka
odobrena u posljednjih 7 godina za zadovoljenje potreba intenzivne gradnje
prometnica. Do travnja 2005. godine je za istraivanje (vrstih) mineralnih sirovina
odobrenonovih287(183)istranaprostora.
Povrina eksploatacijskih polja vrstih mineralnih sirovina zauzima 29% povrine
ukupno odobrenih eksploatacijskih polja kopnenog dijela Hrvatske (ostalih 71%
povrinezauzimajueksploatacijskapoljaugljikovodika).
Ukupnapovrinaeksploatacijskihpoljavrstihmineralnihsirovinaiznosi572,5km2,a
istranihprostora55,6km2,tozajednoini1,1%ukupnepovrineHrvatske.
KOLIINA ARHITEKTONSKOGRAEVNOG KAMENA (BILANCA REZERVI).
Temeljem hrvatskih zakonskih propisa, tvrtka koja je dobila odobrenje za
istraivanje arhitektonskograevnog kamena, dostavlja po zavretku istraivanja
PovjerenstvuMinistarstvagospodarstvaRepublikeHrvatskezautvrivanjerezervii
kakvoemineralnihsirovinakonanoizvjeeoutvrenimrezervama.
Trgovaka drutva i obrtnici duni su poetkom svake godine dostaviti
Ministarstvugospodarstvaizvijeaostanjurezerviarhitektonskograevnogkamena
nasvimistranimprostorima,odnosnoeksploatacijskimpoljimaskojimaraspolau.
Svake pete godine rudarski gospodarski subjekti duni su izraditi dodatan elaborat
kako bi se ponovno utvrdile rezerve arhitektonskograevnog kamena na ranije
istraenimprostorima,odnosnoeksploatacijskimpoljima.
Odnospotvreniheksploatacijskihrezerviigodinjeproizvodnjezaodabranevrste
mineralnesirovinedanjeuTablici3.4.1.
Tehnikograevni
kamen
Graevinskipijesak
iljunak
Arhitektonsko
graevnikamen
rezerve 150.202 213.771 235.920 212.128 287.289 283.279 350.580

n.p.
proizv.
5.141
6.269
6.725
6.150
7.264
9.014 14.045
n.p.
rezerve 65.366 83.990 80.398 77.954 84.802 118.164 118.067
n.p.
proizv.
1.991
2.601
1.750
1.983
2.032
2.949
3.405
n.p.
rezerve
3.437
5.818 15.176
6.568
8.804 11.753 14.683 19.176
proizv.
43
47
52
56
59
54
61
79
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
Iz danih podataka vidljivo je da za prikazane vrste mineralne sirovine potvrene

eksploatacijske rezerve nisu manje od dvadesetogodinje proizvodnje, kao i da
utvrenerezerveimajuznatnutendencijurasta.
41
Koliineeksploatiranogarhitektonskograevnogkamenapoupanijamaukojimase
vrieksploatacijadanesuutablici3.4.2.
UPANIJA
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
p.
Splitsko
Dalmatinska r.
p.
Istarska
r.
Dubrovako p.
Neretvanska r.
p.
Zadarska
r.
26.648
1.750.432
19.302
1.763.897
0
89.851
569
2.176.941
28.868
2.415.244
21.469
1.741.127
0
242.888
1.084
10.471.018
27.981
2.276.029
21.046
1.736.160
0
401.324
6.300
1.849.680
25.694
3.656.530
19.523
1.725.021
969
279.151
12.810
2.838.999
28.049
4.378.752
21.868
1.849.832
1.419
391.778
2.240
4.777.867
31.172
6.284.397
25.554
3.898.541
1.926
329.308
2.046
3.564.891
31.617
9.702.809
29.496
6.544.863
11.969
536.453
5.580
1.750.788
Tablica3.4.2Eksploatacijskerezerveikoliineizvaenogarhitektonskogkamenapoupanijama(m3)
U ostalim upanijama u kojima postoje leita arhitektonskograevnog kamena

proizvodnjajeneznatna:najveaproizvodnjau2004.godinibilajeuZagrebuaiznosila
je svega 328 m3. Po koliini rezerva meu ostalim upanijama posebno se istie
ibenskoKninskasa641.473m3potvreniheksplatacijskihrezerviu2004.godini.
RECENTNARUDARSKAAKTIVNOST.DanasserudarskomdjelatnouuHrvatskoj
bavivieod350trgovakihdrutavaiobrtnikasoko8.500zaposlenika.Dodajulise
tome gospodarski subjekti koji se bave preradom mineralne sirovine dolazi se do
podatkadaseeksploatacijomipreradommineralnihsirovinauHrvatskojbavivieod
500trgovakihdrutavaiobrtnikasvieod17.000zaposlenih.
Analiza stanja rudarske djelatnosti u Hrvatskoj pokazuje da je u razdoblju od
2000.do2005.zamjetantrendrastaproizvodnjeprirodnogplina(29%),arhitektonsko
graevinskog kamena (45%), karbonatne sirovine za industrijsku preradu (160%),
sirovine za proizvodnju cementa (59%), gipsa (660%), kremenog pijeska (165%) te
graevnogpijeskailjunka(73%).
vrstemineralnesirovinesnajveomgodinjomproizvodnjomiznaajnimtren
domporastaeksploatacijesutehnikograevnikamen(sudjelomod59%uukupnoj
proizvodnjivrstihmineralnihsirovina),tegraevnipijesakiljunak(17%).Znaajan
udiouproizvodnjiimajuiciglarskaglina,tesirovinezaproizvodnjucementa(9%).
GOSPODARSKI ZNAAJ. Arhitektonsko graevni kamen je mineralna sirovina iji

udiouukupnojproizvodnjirastekrozposljednjihnekolikogodina,atrenutnoini1%
ukupne proizvodnje. Iako po eksploatiranoj koliini nije toliko znaajan, cijena koju
postie na tritu nadoknauje iskopanu koliinu glede gospodarske isplativosti.
Tako u ukupnoj trinoj vrijednosti iskopanih vrstih mineralnih sirovina tehniko
graevnikamenimaodiood56%,graevnipijesakiljunak16%,ciglarskaglina3%,
sirovinezaproizvodnjucementa1%,aarhitektonskograevnikamen22%.
Obzirom na potencijal, rezerve, kapacitete i mogunosti plasiranja proizvoda na
domae i strano trite, arhitektonskograevni kamen spada meu znaajnije
privredne resurse te je jedan od glavnih izvoznih proizvoda to se tie industrije
nemetala i graevinskog materijala. Usporedno s znatnim porastom izvoza kamena
sedimentnogpostanka,aktualanjeiporastuvozaeruptivnogkamena(kojiseunasne
eksploatira). Ukupan izvoz arhitektonskograevnog kamena u 2003. godini u vidu
kamenihblokovaiznosioje12.484.000USD,dokjeuvezenavrijednosti5.435.000USD.
tosetieuvozaiizvozaobraenihkamenihelemenataodnostjebitnodrugaiji,paje
u 20003. godini ukupan izvoz bio 7.333.000 USD, a uvoz 18.320.000 USD. Kao i u
mnogim drugim naim industrijskim granama razvidna je sklonost izvozu trino
znantno manje vrijednih neobraenih kamenih blokova, kojeg prati uvoz skupih
finalnihproizvoda.
42
3.4.2 Zakonskaregulativazaobavljanjerudarskedjelatnosti
Zakonska regulativa za obavljanje rudarske djelatnosti (popis dan u prilogu 7.3.2)
treba u osnovi definirati sve uvjete i rijeiti proceduru ishodovanja svih dozvola
potrebnihzapotpisivanjeugovoraokoncesijizaistraivanje,odnosnoeksploataciju.
Uz to, ona propisuje normative prema kojima se mineralne sirovine istrauju,
eksploatirajuiprerauju,teuvaokoliiprovodemjerezatite.
ZAKONORUDARSTVU 8 obuhvaaopeodredbe,definicije,uvjetezaobavljanje
istranih radova i eksploataciju (dobivanje koncesije), odredbu o visini naknade za
eksploataciju, uvjete izgradnje rudarskih objekata i postrojenja, potrebnu
dokumentaciju i sadraj rudarskih projekata, nain odreivanja rezervi mineralnih
sirovina i voenja katastra odobrenih istranih prostora i eksploatacijskih polja, te
druge uvjete bitne za eksploataciju mineralnih sirovina, i ostale obveze i prava
vriteljaeksploatacije.
EKSPLOATACIJA arhitektonskograevnog kamena odreena je odredbama
Zakonaorudarstvu,tePravilnikomoeksploatacijimineralnihsirovina 9 .Eksploatacij
sko polje odobrava se temeljem javne rasprave na kojoj se postavljaju uvjeti i
ogranienja,teodabirenajpovoljnijiizvoarudarskihradova.Pritomeprednostima
onajgospodarskisubjektkojijeobavioistraivanjenapredmetnomeksploatacijskom
polju. Odobrenje za eksploataciju (koncesija) izdaje se na rok od najvie etrdeset
godina.Za ishoenje odobrenja za izvoenje rudarskih radova na eksploatacijskom
polju potrebna je dokumentacija navedena u Prilogu 7.3.2 Rudarski objekti direktno
vezani za eksploataciju grade se prema glavnom rudarskom projektu, u skladu s
postupkompropisanimZakonomogradnji.
SANACIJA ZEMLJITA. Tijeku izvoenja i nakon zavretka eksploatacijskih
radova, u skladu s lokacijskom dozvolom i projektnim rjeenjem na osnovi kojeg je
dodijeljena rudarska koncesija za izvoenje rudarskih radova, potrebno je obaviti
radove sanacije, te radove ureenja i prenamjene prostora zahvaenog izvoenjem
rudarskihradova.
NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU. Za eksploataciju mineralnih sirovina plaa se
naknada. Naknada za eksploataciju arhitektonsko graevnog kamena iznosi 2,6%
ukupnogprihodaostvarenognjegovomprodajom.OvanaknadajeprihodRepublike
Hrvatske,austupaseopiniiligradunapodrujukojihsevrieksploatacijaikoristi
se za gospodarski razvoj te zatitu okolia i prirode, ako posebnim zakonom nije
drukijeodreeno.
IZDVAJANJE ZA ISTRAIVANJA. Prema Zakonu o rudarstvu radi obnavljanja i
odravanjarezervimineralnihsirovinatrgovakodrutvoiobrtnikmorajuistodobno
s eksploatacijom obavljati istraivanje mineralnih sirovina ukoliko ne raspolau s
utvrenimrezervamamineralnesirovineA+Bkategorijezaeksploatacijuunarednih
25 godina. Za ova istraivanje trgovako drutvo i obrtnik izdvajaju najmanje 3%
ukupnogprihodaostvarenogprodajommineralnesirovine.
Prema J.Mesec6 ovu zakonsku obvezu koncesionaru trebalo bi ukinuti a brigu o
istraivanjima zaliha mineralnih sirovina prepustiti nositeljima Dravnog programa
gospodarenja mineralnim sirovinama koji bi bili struno osposobljeni analizirati i
davatiobjektivneocjenerezervimineralnihsirovina.
Popis ostalih odobrenja i dozvola koje je prema Zakonu o rudarstvu potrebno
ishoditizaeksploatacijumineralnihsirovinadanjeuPrilogu7.3.2.
43
KAZNENE ODREDBE. Izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (NN 114/01)

znatno su poveane kazne za uinjene prekraje, te su uvedene zatitne mjere
oduzimanjepredmeta(strojevaiopreme)kojisubilinamjenjeniiliuporabljeniilisu
nastalipoinjenjemprekraja.Ostvarenaimovinskakoristprekrajemizjednaujeses
trinomvrijednostinelegalnomeksploatacijomdobivenemineralnesirovine.
3.4.3 Imovinskopravniodnosi
Pri obavljanju eksploatacije mineralnih sirovina, za rjeavanje imovinskopravnih
poslovatrebaostavitidvijejednakopravnemogunosti:najam/slunostnaparcelama
koje e se prenamijeniti radi iskopavanja, ili mogunost kupnje, ako za to postoji
interes. Ovakav pristup rjeavanju imovinskopravnih odnosa treba omoguiti i za
sluajkadaseneradioprivatnomveodravnomvlasnitvu.Nadoknadazaparcele
na kojima e se obavljati rudarska djelatnost mora biti pravino i prije svega trino
utvrena,cijeneipritomsvemjerodavneelemente(vrstuikvalitetuzemljita,vrstui
kvalitetudrvnemase,poloajparceleisl.),anikakone,kaotojetosadanjapraksa,
utouraunavatiionotojeispod,odnosnovrijednostmineralnesirovine,jerjeto
pitanjeverijeenonadoknadomzaeksploataciju.Aktualnanadoknadazaosnovanu
slunost (za dravno umsko ili poljoprivredno zemljite) sastavljena iz dva dijela
iznimnojevisokaistogagospodarskineprihvatljiva.
3.4.4 Prostornoplanskadokumentacija
Strategija prostornog ureenja10 obvezuje Republiku Hrvatsku, u djelu Osnove za
planiranjeiusklaivanjeprostornograzvitka,naodreivanjeprioritetnihdjelatnosti,
odnosnonamjeneinainaiskoritavanjaprostora,temeuostalimutvruje:
Gospodarske djelatnosti koje se zbog tehnoloke vezanosti na resurs mogu
obavljati samo na odreenom prostoru imaju na tom prostoru prioritet, a poblie se
odreuju prema lokalnim uvjetima, utjecaju na razvoj naselja, zatiti okolia i
ouvanjuprirodnihikulturnihvrijednosti. 10
Zakonom o prostornom ureenju 11 osigurava se gospodarenje i zatita prostora
RepublikeHrvatskekaoosobitovrijednoiogranienonacionalnodobro.Podlogaza
svekolikeaktivnostiuprostorujeusvojeniProstorniplan.Svakizahvatuprostoru,pa
tako i eksploatacija mineralnih sirovina, mora se provoditi u skladu s dokumentima
prostornogureenja.
Pod dokumentacijom prostora koju prema Zakonu o prostornom ureenju vodi
upanijski zavod za prostorno ureenje podrazumijevaju se svi dokumenti
prostornog ureenja koji se primjenjuju na podruju upanije, ali i kartografska,
statistika i druga dokumentacija potrebna za izradu prostornih planova, studije o
procjeniutjecajanaokolipojedinihzahvata,sektorskestudijeisl.
ProstorniplanovisudokumentiprostornogureenjakojimasesukladnoZakonuo
prostornomureenjuodreujesvrhovitaorganizacija,koritenjeinamjenaprostorate
mjerila i smjernice za ureenje prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, opina i
gradova.
Premastanjuizradeidonoenjaprostornihplanova(podaciUpravezainspekcijske
poslove Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva na dan 15.
oujka 2007.) 427 jedinica lokalne samouprave (odnosno 76.8% gradova i opina)
donijelojeProstorneplanoveureenjagradova/opina,u93jedinice(16.7%)prostorni
planovi su u fazi konanog prijedloga plana, u 17 jedinica (3%) je odrana javna
rasprava,aupreostalih19jedinicalokalnesamoupraveprostorniplanovisuuniim
fazamadonoenja.tosetiegradovaiopinakojisenalazenaZatienomobalnom
44
podruju prema Uredbi o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (vidi
Prilog 7.3.3) 93 jedinice lokalne samouprave (69.4% gradova i opina) donijelo je
Prostorneplanoveureenjagradova/opina,u33jedinice(24.6%)prostorniplanovisu
u fazi konanog prijedloga plana, u 4 jedinice (3%) je odrana javna rasprava, a u
preostale 4 jedinice lokalne samouprave prostorni planovi su u niim fazama
donoenja.
Uztoto,dakle,jouvijekzanekapodrujaupanijaprostorniplanovinisuizraeni,
estojeprisutaniproblemprovedbeusvojenihplanova.
Zasvakikamenolom,bilonoviilipostojei,nunoje(natemeljuodredabaZakonao
zatitiokolia 12 ipopisazahvatanavednihuPravilnikuoprocjeniutjecajanaokoli 13 )
izraditi Studiju utjecaja na okoli. Sastavni dio studije prema [13] su podaci iz
dokumenata prostornog ureenja. Ako ne postoji Prostorni plan na lokaciji leita
kamena,iliakouusvojenomplanunijeunesenovajsadraj,potrebnojeistodobnos
izradom Studije o utjecaju na okoli zatraiti dopunu Prostornog plana s
prikupljanjempotrebnihpodlogainovoizvrenomanalizomstanjauprostoru.Meu
temeljnim je zadacima izrade Prostornog plana osim definiranja uvjeta rada u
kamenolomu i uvjeta ureenja prostora jo i utvrditi mjere zatite okolia i zatite
prirodnih vrijednosti. Da bi se mogle utvrditi mjere zatite potrebno je analizirati
utjecaje ovih djelatnosti na prirodne resurse, i to tijekom otvaranja kamenoloma,
eksploatacije i nakon zatvaranja, te predvidjeti eventualnu ekoloku nesreu koja
zahtijevadodatnezatitnemjere.
Podloga izradi prostornih planova trebale bi biti detaljne geoloke karte, sa

ispitanim leitima mineralnih sirovina, prema kojima bi se dugorono planirao
razvojprostora,teostavljalamogunostnjihovaiskoritavanja 14 .Trina vrijednost
pojedinihmineralnihsirovina,patakoirazliitihvrstaarhitektonskogkamena,stalno
se mijenja, ovisno o potrebama i razliitim trendovima (u gradnji). Mogunost
budueg iskoritavanja pojedinih mineralnih sirovina, ukljuujui i one ije je bi
vaenje trenutno bilo neisplativo, potrebno je uvaiti pri donoenju dugoronih
planovaupravljanjaprostorom.Usvakompogledu,razvojnemogunostipodrujana
kojimasenalazekvalitetnaleitaarhitektonskograevnogkamenatrebapromatrati
i kroz rudarske aktivnosti, uskladiti ih s potrebama trita, ali i omoguiti bri
gospodarski razvitak i stvaranje uvjeta lokalnom stanovnitvu za ostanak na tom
podruju.
J.Mesec6predlaesadrajDravnogprogramagospodarenjamineralnimsirovinama
kojibiobuhvaaociljeve,usmjerenjaiuvjetezaplanskoistraivanje/eksploataciju,te
bio izvor podataka o mogunosti istraivanja i eksploatiranja novih leita.
Donoenjem takvog Programa, koji bi bio i struna podloga za izradu prostornih
planovaukinulabisepotrebaishoenjalokacijskedozvole,imebiprestalapostojatii
potreba izrade do sada neopravdano skupe i potpuno prepisivaki nesvrhovite
Studije utjecaja na okoli. Studijom ciljanog sadraja, usmjerenom na specifinu
lokaciju,biseuzdosljednuinspekcijskukontroluprovoenjapropisanihnormativaza
ouvanjeokoliapostigliznatnokvalitetnijirezultati.
Stalno poznati i dopunjavani podaci o postojanju potencijalnih leita mineralnih
sirovina i mogunostima istraivanja, koje bi izraivao nositelj Programa, znatno bi
unaprijedilikvalitetuupravljanjarudnimbogatstvomidalijasanuvidumogunosti
razvojarudarskeindustrije.Pritomebisepotencijalnimkoncesionarimajamilodaje
predmetniistraniprostorunesenuprostornoplanskudokumentaciju.
45
3.4.5 Mogunostiotvaranjanovihkamenoloma
Otvaranje novih istranih prostora i eksploatacijskih polja u znatnoj je mjeri
uvjetovano prostornoplanskom dokumentacijom upanija te gradova i opina.
Lokacije za rudarsku djelatnost odredit e se na osnovu strune podloge: Rudarsko
geolokestudije7,teeponjenomdonoenjubitiunijeteuProstorneplanoveureenja
opina/gradov (PPUO/G). Do donoenja Studije, i unoenja podataka u PPUO/G,
postojee lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina e se prikazati u prostornim
planovimaupanija.Osimpostojeih,prostornimplanovimaupanijaodreditiesei
potencijalne nove lokacije za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, prema
vaeimkriterijima(uvaavajuivaeazakonskaogranienja)7.
URudarskogeolokojstudijiposebnoese:
valorizirati potencijal postojeih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,

kaoionihkojisuprestaliseksploatacijom,
prostornoplanski valorizirati postojea eksploatacijska polja i mogue zone

njihovih proirenja, te odrediti potencijalna podruja za eksploataciju u odnosu na
drugenamjeneprostora,
kartografski prikazati sva postojea i istraena eksploatacijska polja, te zone u

kojimajemoguerazvijatieksploatacijumineralnihsirovina.
3.4.6 Strategijagospodarenjamineralnimsirovinama
UciljupoboljanjapostojeegstanjarudarskedjelatnostiVladaRepublikeHrvatskeje
na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva odobrila kapitalni
projekt:StrategijagospodarenjamineralnimsirovinamaRepublikeHrvatske 15 .
Rudarskogeolokonaftni fakultet Sveuilita u Zagrebu preuzeo je obvezu izrade
Strategije.Strategijagospodarenjamineralnimsirovinamakonceptualnojeosmiljena
kaonacionalnastrategijaisastavnijediocjelokupneStrategijegospodarskograzvitka
RepublikeHrvatske.
Strategijaimazaciljprikazatianalizupostojeegstanjarudarskedjelatnosti,odrediti
trine potrebe za mineralnim sirovinama na nacionalnoj i lokalnoj razini, uskladiti
eksploataciju mineralnih sirovina i zatitu okolia te uskladiti rudarsko
zakonodavstvosodgovarajuimzakonodavstvomEU.
Zaostvarivanjetihciljevapredloenesumjerekojeepridonijetipotrebnomrazvoju
rudarskedjelatnosti,tepravilnijevrednovanjerudarskestrukeirudarskedjelatnostiu
cjelokupnojgospodarskojdjelatnosti.
Strategija gospodarenja energetskim i neenergetskim mineralnim sirovinama

sadrajnoobuhvaasljedeecjeline:
1. polazneosnove
2. analizustanjapotencijala,rezervi,proizvodnjeipotronje,
3. strategijugospodarenjamineralnimsirovinamaRHunarednih30godina,te
4. zajednikezakljukesprijedlogomprovedbenihmjeraiaktivnosti.
Nacrt Strategije upuen je krajem 2006. godine u zakonsku proceduru, a njegovo
usvajanje stvorit e pretpostavke za izradu novog Zakona o rudarstvu kojim e se
omoguitiefikasnijeprovoenjeplaniranihmjera.
46
3.5. LEITAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENAUHRVATSKOJ
GaparieprnjaTomaisBraa,roaciizselaStraevnik,zaseizanasljednikedalisuiprodalimetruAndrijiiz
Splita,kojijeprisutaniprihvaa,uivanjenjihovajednogmjestananekomnjihovuzemljituuVeseli,zavjenostito
takodananjemuistimetarAndrijamoeizraditikamenolomisvedrugoinitinatomemjestutomusebudeiniloi
svidjelopoeviodcrkveiiduidomoraitouzcijenuoddesetlibaramalih(denura).
UgovorozakupukamenolomaVeseljekojijeevidentiranunotarskimspisimaV.Liberinstrumentorum1445.godine
Pogodnost za eksploataciju bilo koje mineralne sirovine definirana je prvenstveno

postojanjem leita, ali i mogunou rentabilne proizvodnje. Premda su zalihe
vapnencanapodrujucijelejuneHrvatskezaistavelike,rentabilnostotvaranjakopa
uvjetovana je brojnim, prije svega genetskim, odnosno rudarskogeolokim
imbenicima, zemljopisnim poloajem leita, te opim drutvenim i ekolokim
znaajkamapodruja(vidipoglavlje3.1).Kodarhitektonskogkamenatojepogotovo
izraeno, jer je ekonomski isplativ proizvod kamenoloma arhitektonskograevnog
kamena,poredsvihostalihzahtjeva,ponajprijevelikizdravkameniblok,paileite
moraimaticjelovitustijenskumasu.
Slika3.5.1.GeolokakartaHrvatske
Na pogrean zakljuak da arhitektonskograevnog kamena (kojeg je mogue

rentabilnoeksploatirati)uHrvatskojimauizobiljunavodebrojnekamenagraevine
Dubrovnika, Korule, Splita, Trogira, Hvara, ibenika, Zadara, Raba, Porea, Pule i
drugihhrvatskihgradovaimanjihmjestaukojimajenajveidiougraenogkamena
autohtonog podrijetla. Kamen je u naem irem jadranskom podruju predstavljao
glavni graevni materijal, kako za gradnju tako i za ureenje interijera. Dimenzije
ugraenihkamenihelemenatavarirajuuirokomrasponuodklesanacakoritenihza
gradnju zida do obraenih i posebno profiliranih kamenih elemenata. Meutim, od
svegaugraenogkamenakrozstoljea,tekjemanjidiougraenihkamenihelemenata
znatnih i izrazito velikih dimenzija. Najvei dio u prolosti ugraenog kamena
predstavljaju klesanci, to znai, da se tada kamen mogao eksploatirati i u onim
dijelovima stijenske mase koji se nisu odlikovali jasno izraenom blokovitou.
47
Meutim, dananja se ekonomski opravdana industrija arhitektonskog kamena

temeljinapreradiblokovavelikihdimenzija.
U Hrvatskoj se glavna leita arhitektonskog kamena, s posebice produktivnim

naslagamagornjekrede,nalazenairemjadranskompodruju.Posebanjeproblemu
tim naslagama pronai stijensku masu koja je ouvana od tektonskih poremeaja iz
kojeesemoivaditipravilnooblikovanipravokutniparalelopipednimonolitisaest
ravnih povrina (zdravi blokovi). Zato leite arhitektonskog kamena mora imati
strukturnisklopkodkojegsurazmaciizmeutektonskihdiskontinuitetaustijenskoj
masivelikiimeusobnopriblinoparalelniiokomiti.Tekkadsuzadovoljenitiuvjeti,
iz stijenske se mase mogu vaditi blokovi kamena komercijalnih, i za industrijsku
preradupovoljnih,dimenzija.Ukolikotiuvjetinisuzadovoljeni,izstijenskesemase
vade blokovi manjih dimenzija, blokovi nepravilnih oblika i tomboloni, kojima je
komercijalnavrijednostniska,apripreradizahtijevajuposebnuiskupljutehnologiju.
Stijenske su mase heterogene i ispucane, odnosno diskontinuirane. Poloaj
diskontinuiteta u prostoru i njihovi meusobni razmaci najee su takvi da
onemoguavaju dobivanje blokova veih dimenzija. Budui da je u prirodi mali broj
tektonskiouvanihstijenskihmasa(posebicegeolokistarijihstijena)ogranienesu
mogunosti pronalaenja ekonomski isplativih leita arhitektonskog kamena.
Sviizvaeniblokovibezobziranadimenzijetrebajuudovoljitijocijelinizuvjeta,od
kojihseistiunjihovazdravoakojaomoguavadobivanjemaksimalnekvadrature
rezanihploakojeseprifinalizacijineraspadaju,teujednaeniizgledpovrinaploa.
Nadalje, kakvoa arhitektonskog kamena odnosno njegove fizikomehanike
znaajke (tlana vrstoa, vrstoa na savijanje, otpornost na habanje, upijanje vode,
postojanost na mrazu, gustoa, poroznost itd.) moraju biti takve da omoguavaju
njegovutoiruprimjenu(oblaganjehorizontalnihivertikalnihvanjskihiunutarnjih
povrina). Kamen suene primjene (oblaganje samo vertikalnih povrina ili samo
interijera) bitno smanjuje ekonomsku vrijednost leita. Arhitektonski kamen osim
navedenih kriterija mora zadovoljiti i dekorativni (estetski) kriterij. Taj je kriterij, za
razlikuoddrugihmineralnihsirovinakodkojihestetskiizglednemanikakveuloge,
estoodluujuiimoebitnopoveativrijednostnekogleita.
Uzmu li se u obzir svi izloeni temeljni uvjeti koje trebaju zadovoljiti potencijalna
leitaarhitektonskogkamena(uzzanemarenjenizaelemenata,kaotosupodatnost
razliitim nainima mehanike i abrazivne obrade, sposobnost poliranja do visokog
sjaja, trajnost, i slino), uvia se, da nalaenje novih leita arhitektonskog kamena
predstavlja sloenu i osjetljivu problematiku, te da se ne treba zanositi milju o
postojanjuvelikogbrojaregionalnolociranihleita.
ZNAAJNIJALEITAIVRSTEKAMENA
Trine kategorije arhitektonskograevnog kamena u Hrvatskoj su razliiti
vapnenci i karbonatni klastiti (u komercijalnom irem smislu mramor), prvenstveno
kredne starosti, a manje jurske i paleogenske. U Hrvatskoj nema leita kamena
silikatnog sastava (u komercijalnom irem smislu granit), koja bi bila eksploatibilna
kao leita arhitektonskograevnog kamena, a takoer nema ni leita mramora u
petrolokomsmislu(mramorametamorfnestijeneizraenegranoblastinestrukture
iposebnihdekorativnihznaajki).
Na pojednostavljenoj geolokoj karti Hrvatske (slika 3.5.1) mogu se jasno uoiti
razliitost grae pojedinih podruja. Tako se s obzirom na petrografski sastav i
geoloku grau, a s gledita postojanja leita arhitektonskograevnog kamena,
Hrvatskasemoepodijelitiu5regija(slika3.5.2)szasebnimgeolokimznaajkama.
48
Slika3.5.2.RegionalnapodjelaHrvatskeobziromnapostojanjeleita
arhitektonskograevnogkamena,tenjihovpetrografskisastavigrau
LEGENDA:
OpigeotehnikipojasiDinaridasaoznaenimregijamaleita
arhitektonskograevnogkamena:
1. SpojnopodrujeDinaridaiAlpa
2. Predalpskistrukturnikompleks.Panonskastruktura
3. StrukturalnikompleksUnutarnjihDinarida
4. Strukturalnikompleksdinarskogkarbonatnogplatoa
5. Strukturalnikompleksjadranskogkarbonatnogplatoa
Kratki opis leita i prepoznatljivih, dugo vremensko razdoblje na tritu prisutnih

vrstakamena,poregijama:
1.SjeverozapadnaHrvatska
Regija pripada strukturnom kompleksu Unutarnjih Dinarida ili Supradinaridiku.
Raznovrsne je geoloke grae, a starije su stijene jako poremeene. Zbog toga su
kamenolomi arhitektonskograevnog kamena bili smjeteni u mlaim tercijarnim
sedimentima. U njima su eksploatirani porozni i mekani vapnenac vinicit leite
VinicakrajVaradinailitotamnijskivapnenciubliziniZagreba(Bizek,Vrapepotok).
2.SjeveroistonaHrvatska(Slavonija)
Slavonska regija pripada Panonskim strukturama PredAlpskog strukturnog
kompleksa. Odlikuje se velikom zastupljenou eruptivnih, metamorfnih i
sedimentnih stijena, ali u njoj nema kamenoloma arhitektonskograevnog kamena
zbogjaketektonskeporemeenostinaslaga.
3.Karlovakogoranskolikaregija
Utojsuregijirazvijenekarbonatnestijenemezozoika,aliimaieruptiva.Sjevernidio
regije pripada Supradinaridiku, a s obzirom na geoloku grau i intenzivne
49
deformacije stijena u tom dijelu regije nema mogunosti nalaenja leita

arhitektonskograevnogkamena.
Juni dio regije pripada strukturnom kompleksu Dinarske karbonatne platforme,
Dinarikumu. Intenzivna tektonika i navlane strukture su ograniavajui imbenici
nalaenjaveihleitaarhitektonskograevnogkamena.Klastinisedimentikarbona
kod Bruana eksploatirani su kao klesanci i koriteni lokalno u gradnji stambenih
objekata.UprolostisueksploatiraniikarbonatnikonglomeratikodSv.Roka.Ujuri
jeznaajankaoarhitektonskograevnikamenlitiotisvapnenac,eksploatiranuCvitui
krajLovincaiGradinikrajRiica.Gustivapnenacsmeosivebojeproaranbjeliastim
i crvenkastim ilicama, komercijalno nazvan velebit portoro, eksploatirao se nedaleko
Gospia,anedalekoDonjegLapcaeksploatiraosecrvenkastivapnenackomercijalno
nazvan unarot. Sjeverno od Obrovca u kamenolomu Romanovac eksploatiraju se
crvenkasti i smeastosivi breasti vapnenci i vapnenake bree romanovac i tulovac.
Postoje realne mogunosti reaktiviranja starih i pronalaenja novih leita u ovom,
likom,dijeluregije.
4.Istra
PodrujeIstrepripadaJadranskojkarbonatnojplatformiiliAdrijatikukojiimamnogo
zajednikih elemenata s Dinarikumom. Sa stanovita eksploatacije arhitektonsko
graevnogkamenasvesustratigrafskejedinice,osimflia,potencijalnoproduktivne.
Zbog toga je Istra okarakterizirana brojnim leitima arhitektonskograevnog
kamenaibrojnimaktivnimkamenolomima.
UvapnencimagornjejureeksploatiraseukamenolomuKirmenjakkamenpoznatpod
tim nazivom ali i kao orsera, te valkarin u kamenolomu Valkarin (jugoistono od
Porea).Uvapnencimadonjekredeeksploatiraseukamenolomimaeksploatacijskog
polja Kanfanar kamen kanfanar ili istarski uti, poznat pod nazivom giallo dIstria, te
istovrsna inaica kamena u kamenolomu Selina. U naslagama gornje krede
eksploatirajuserudistnivapnenciuBujskojantiklinali:SvetaLucijaigronjankornarija
u kamenolomu Kornarija u blizini mjesta Maruii. Gornjokredni rudistni vapnenci
eksploatirajuseiukamenolomuValturasjeveroistonoodPuleiVinkuranjugoistono
od Pule. Tamnosmei i posebice dekorativni numulitni vapnenci poznati na tritu
kaoIstrankaeksploatiralisuseubliojprolostikodLupoglava.
5.Dalmacija
U ovoj regiji koja takoer pripada Adrijatiku danas su u naslagama gornje krede
eksploatacijom obuhvaeni rudistni vapnenci, u kojima se nalaze brojni aktivni
kamenolomiukontinentalnomdijeluinaotocima.
TROGIRSKO PODRUJE. U kontinentalnom dijelu u okolici Trogira nalaze se
kamenolomiSeget,PlanoiVrsinesistoimenimnazivimakamena.
DALMATINSKA ZAGORA. U unutranjosti regije, u naslagama gornje krede na
podruju Zagorskih Poljica, sjeverno od planinskog grebena Mosora, nalazi se u
podruju mjesta Dolac Donji niz leita arhitektonskograevnog kamena razliitih
boja i izgleda. Najrasprostranjeniji je dolit kamen velike otpornosti na habanje, a
prisutnesuivrste,mosorifantazija.KrajmjestaDolacDonji,uzopisanaleitagornje
krede, eksploatira se u naslagama paleogena u kamenolomu Putiii kamen
komercijalnognazivajadranzeleni.UbliziniRadoia,zapadnoodSinja,eksploatirase
povremeno i izvanredno dekorativni vapnenac alkasin, koji se javlja u vie inaica, a
povremeno i konglomerat multikolor. U paleogenskim naslagama sjeverozapadno od
Benkovca nalazi se leite tankoslojevitog ploastog vapnenca poznatog kao
benkovakikamen.UPakovuselukrajDrnia,usedimentimapaleogena,eksploatirase
konglomerat rozalit slian konglomerat marii u kamenolomu Marii istono od
Obrovca.
50
BRA. Na otoku Brau brojna su poznata leita u krednim naslagama

skoncentrirananajvieusredinjemdijelu,uokoliciPuia,zatimnaistonomdijelu
otokaokoSelca,tenazapadnomdijeluubliziniNereia.
U neposrednoj bliziniPuia nalazese veliki kamenolomiPuntaBarbakan, Sivac
Sivac jug i KupinovoKupinovo istok. U kamenolomu PuntaBarbakan (nastao
spajanjemranijihkamenolomaPuntaiBarbakaneksploatirasebijelibrakimramor,
graditeljima poznat jo iz antikih vremena. Taj bijeli braki kamenmramor,
komercijalnosepojavljujepodnazivomveseljeunitoiveseljefiorito.Unazivukamena
rije Veselje odnosi se na istoimenu uvalu iznad koje se nalazio stari kamenolom
Veselje a kasnije su se razvili dananji kamenolomi (Sivac, Barbakan i Punta). Drugi
dio naziva unito odnosno fiorito obiljeja su grae kamena (vidi poglavlje 2.6.2).
Inaica unito podrazumijeva da su u grai kamena skeletni ulomci relativno
ujednaeni, dok kod inaice fiorito u istoj, manje vie bijeloj, osnovi plivaju krupni
rudistni ulomci ili cijeli rudisti, koji se istiu smekastom bojom. U kamenolomu
KupinovoKupinovo istok eksploatiraju se isti bijeli braki mramori koji na trite
takoerdolazeudvijeinaicepodnazivomkupinovo(veselje)unitoikupinovofiorito.U
kamenolomuSivacSivacjugeksploatirasesivkastobijelidolomitiziranigornjokredni
vapnenacmuljneosnoveukojojsurasuteskeletneestice.Komercijalnosepojavljuje
podnazivomsivac,anainozemnomtritukaoadriagrigiosinaicamaunito,macchiato
ivenato.JunidioleitaSivacSivacjugrazvijenjekaopovrinskivisinskibrdski,a
sjeverni dio kao povrinski dubinski kop. Dubinski kamenolom pripada takoer
skupini obalnih kopova, jer mu radne povrine granie neposredno s morem, a
eksploatacijom su zahvaeni dijelovi leita tridesetak metara ispod razine mora.
Zbog dubine kopa, neposredne blizine mora i kaveroznosti naslaga eksploatacija je
karakterizirana neprekidnom zatitom (injekcijske zavjese) dubinskog dijela
kamenolomaodprodoramora.
Na istonom dijelu otoka Braa na podruju opine Selca nalaze se kamenolomi
Glave,ZeevoiaganjDolac.KamenolomiGlaveiZeevonalazeseuslijedunaslaga
Sivac kao i puiki kamenolom SivacSivac jug, pa se u njima eksploatira kamen
slian puikom Sivcu. Kamen dolazi na trite pod nazivom san giorgio. Razlike
takoerpostojeuizgledukamenaizkamenolomaZeevoiizkamenolomaGlavekao
iunutarpojedinogkamenoloma.Zbogtogasekamenizobakamenolomajavljauvie
inaica, a posebice su cijenjene inaice san giorgio venato i san giorgio (zeevo) venato
proaranebitumenskimilama.UkamenolomuaganjDolaceksploatiraserudistni
vapnenac na tritu poznat kao rasotica. Veoma je dekorativan, te sadri veliku
koliinu rudista i rudistnog krja koje se svojom svjetlijom bojom posebice istie u
tamnosmeem matriksu. Svrstava se u grupu kamena izuzetnog i jedinstvenog
izgleda, a ta njegova dekorativna znaajka znatno poveava vrijednost tektonski
poremeenog leita, te se zbog nje prodaju i mali blokovi koji inae u drugim
kamenolomimazbogsvojihdimenzijapredstavljajukameniotpad.
IstavrstakamenakaoiukamenolomuSivaceksploatirasenazapadnojstraniotoka
BraaukamenolomuMilovica,akamentogatipaeksploatiraseiu3kmudaljenom
kamenolomuDragonjik,uformacijigornjekrede,alisaznatnodrugaijimizgledom,
panatritedolazipodnazivomdraevica.
KORULA.Rudistnivapnencigornjekredeproteuseinanajjunijemdijeluregije.
Na otoku Koruli aktivan je kamenolom Humac, a po brojnim neaktivnim
kamenolomimapoznatjeotoiVrnik.
DUBROVNIK. U kontinentalnom podruju najjunijeg dijela regije, kod Slanog,
sjeverozapadno od Dubrovnika nalazi se kamenolom Visoani u kojemu se
eksploatirafosiliferiziranirudistnivapnenacpoizgleduslianbrakommramoru.
51
LOKACIJEEKSPLOATACIJSKIHPOLJA
Pregled lokacija eksploatacijskih polja Hrvatske i popis gospodarskih subjekata koji
imaju rudarsku koncesiju za pojedina eksploatacijska polja u Splitskodalmatinskoj
upaniji(premapopisudanomuAtlasurudarstvaRepublikeHrvatske2006):
Slika2.6.1.LokacijekamenolomaarhitektonskograevnogkamenauHrvatskoj
DalmatinskaZagora
1
17.40Alkasin
2
17.29Multikolor
3
17.58Tango
4 17.31DolitSlave
5
17.30DolitMarkam
6
17.05Dolit
7
17.62ZeleniJadran
8
17.57Srijane
Trogirskopodruje
9
17.63Ivana
10 17.72Starakava
11 17.69SvetiNikola
12 17.46Redi
13 17.73SvetiAnte
14 17.76PlateSplitska
15 17.55Plano
16 17.61Vrsine
Radoi
Radoi
Biteli
DonjiDolac
DonjiDolac
DonjiDolac
Putiii
Srijane
KonstruktorInenjeringd.d,Split
KonstruktorInenjeringd.d,Split
Arhitektonskikamend.o.o,Split
ObrtSlave,DonjiDolac
ObrtMarkamG,DonjiDolac
Jadrankamend.d.,Puia
Plano
Plano
Plano
Plano
Plano
Plano
Plano
Vrsine
Arh.graevnikamend.o.o,Katela
ObrtGotovac,KatelSuurac
DeltaDragund.o.o,DoliaDraga
AdriakamenITDd.o.o,Split
ObrtKopTodorovi,Zmijavci
52
17 17.39SegetGornjiDragun
18 17.56Segetjug
19 17.07Okrug*
Bra
20 17.51Gianesinicava
21 17.54Petrovica
22 17.65Pjer
23 17.41Banja
24 17.43Brkate
25 17.77SvetiIlija
26 17.66Smokvica
27 17.47krape
28 17.06Dragonjik
29 17.17Milovica
30 17.32KruevDolac
31 17.14Bratia
32 17.20Dolac
33 17.24Brauta
34 17.08Puie
35 17.16Lozna
36 17.21KalinaI
37 17.22KalinaII
38 17.79PetrardaHum
39 17.25Bunjika* I
40 17.09Selca
41 17.12aganjDolac
Hvar
42 17.23MalaBurina
SegetGornji
SegetGornji
OkrugDonji
DeltaDragund.o.o,Doliadraga
KamenSplitd.d,Split
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
DonjiHumac
Pranica
Pranica
Pranica
Puia
Puia
Puia
GornjiHumac
GornjiHumac
Selca
Selca
Selca
Sumartin
GianesiniMarmod.o.o,Split
ObrtPetrovica,DonjiHumac
ObrtnikaniJerkovi,Nereia
Kavadur,Split
ObrtnikMarkitoJaki,DonjiHumac
Kusanovid.o.o,Pranica
Paarind.o.o,Nereia
Paarind.o.o,Nereia
ObrtGagokamen,Pranica
ObrtnikM.Iveli,Pranica
UFObiancod.o.o,Selca
ObrtPetrus,Puia
ObrtnikS.esni,GornjiHumac
ObrtnikV.esni,GornjiHumac
ObrtFrani,Selca
Dalmarmord.o.o
Bogomolje
Plamed.o.o,Bogomolje
UAtlasurudarstvaRepublikeHrvatske2006 16 navedenisupodacio
proizvodnji i rezervama mineralnih sirovina koje se eksploatiraju u
pojedinim upanijama (za period 19982004). Dan je i popis svih
gospodarskih subjekata koji imaju rudarsku koncesiju, te precizniji
kartografski prikaz (M 1:200.000) koordinata eksploatacijskih polja.
Kartografskiprikazjeslikovitpokazateljdinamikealiipotrebeveeili
manje rudarske aktivnosti na odreenim lokalitetima, meutim sam
prikaz lokacija bez ostalih bitnih podataka ipak je nedovoljno
informativanipraktian.Informacijekojebisvakakotrebaloukljuiti
su vrsta kamena koju pojedini gospodarski subjekti eksploatiraju,
nazivi tone lokacije kamenoloma (ime najblieg mjesta), ali i ostali
bitni podaci koje, prema normi Prirodni kamen Kriteriji za
utvrivanje naziva (HRN EN 12440:2000), opis prirodnog kamena
mora sadravati. Uz dodavanje tih informacija novim izdanjima
Atlasa rudarstva, u cilju unapreenja rudarske djelatnosti u
Hrvatskoj, trebalo bi, vie od svega, osigurati znatno veu i
jednostavnijudostupnostaktualnihpodataka.
*
**
***
****
*****
neaktivnaeksploatacijskapolja
DonjiHumac:sivac,draevica
Puia:veselje,kupinovo,sivac(adriagrigio)
Selca:zeevo,sangiorgio,oklad
aganjDolac:rasotica
53
4. OBRADAKAMENA
Podobradomarhitektonskograevnogkamenapodrazumijevasesveukupniradni
proces obrade kamenih blokova iji je rezultat kameni proizvod odreenog oblika,
dimenzija i kvalitete vanjske povrine. Nain obrade i potrebna oprema odabiru se
ovisnoosvojstvimakamenateeljenojvrstiikvalitetigotovogproizvoda.Kamense
obraujemehanikiminemehanikimprocesima.Kodmehanikeobraderazlikujuse
dva osnovna tipa: abrazivna i udarna obrada (obrada odsijecanjem). U procese
nemehanike obrade spadaju termoobrada, plamenomlazna obrada, obrada
ultrazvukom,laserskaobradaiobradastrujamavisokefrekvencije.
Zavrnom obradom kamenih elemenata s vanjske povrine skida se vrlo tanak sloj
kamena ime se ne mijenjaju njegov oblik i dimenzije ali mu se daje potrebna
dekorativnostipoveavavijektrajanja.Povrinskaobradamoepremazahtijevanom
izgleduvanjskepovrinebitigruba,srednjaifina.
U tablici 4.1 dan je prikaz osnovnih tehnolokih procesa obrade arhitektonsko
graevnogkamena.
TEHNOLOKIPROCESIOBRADEKAMENA
NEMEHANIKAOBRADA
MEHANIKAOBRADA
ABRAZIVNA
UDARNA
TERMIKA
Primarnaobrada:formiranjeoblikaidimenzijakamenihelemenata
PRIBLINOOBLIKOVANJEBLOKOVA
PILJENJEBLOKOVA
CIJEPANJE(KALANJE)
gaterima,ianimapilama,
BLOKOVA
diskovimaidrugistrojevima buaimekiima,klinovima,
zapiljenje
ekiimaidlijetima
REZANJEBLOKOVA
termikimrezaima
FORMIRANJEKONANOGOBLIKAIDIMENZIJA
REZANJEIOBRUBLJIVANJE
LOMLJENJEPLOA,
PLOA,PROFILIRANJE
IZRAVNANJEPOVRINE
strojevimazarezanjei
PLOE(KLESANJE)
dlijetom,picom,pneumatski
obrubljivanje;frezama
ekiemilihidraulinom
sjekaicom
REZANJEPLOAI
OBRADARUBOVA
termikimrezaimai
termikimekiima
(termoudaraima)
Zavrnaobrada
OBRADAPOVRINE
BRUENJEIPOLIRANJE
POVRINA
strojevimazabruenjei
poliranje
KLESANJEPOVRINA
OBRADAPOVRINE
pneumatskimekiima,
termikimekiemidrugim
dlijetima,picama,zubaama, nainimanemehanikeobrade
brazdaama
kamenihpovrina
Tablica4.1Prikazosnovnihtehnolokihprocesaobradearhitektonskograevnogkamena
54
OBRADAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
4.1. UDARNAOBRADA
Udarnaobrada(obradaodsijecanjem)zasnivasenaudarnimefektima.Obinosesvi
procesi i operacije udarne obrade nazivaju klesarskom obradom, a radnici na toj
obradikamenoklesarima.Obradakamenavrisepostepenimotkidanjem(klesanjem)
pojedinanih slojeva povrine kamena uzastopnim nanoenjem udaraca razliitima
alatima.Izuzetakjecijepanje(kalanje)blokovanaploepoluproizvod.
Kameni blokovi se prilikom udarne obrade najprije cijepaju na ploe razliitih
dimenzija, koje se potom izravnavaju i oblikuju. Konaan oblik i dimenzije kamena
ploemogudobitiobradomrazliitimrunimalatimailistrojno.
Za strojno oblikovanje kamenih elemenata ili povrina lomljenjem upotrebljavaju se
razliite hidrauline sjekaice. Pojedini modeli sjekaica razlikuju se po duljinama
odloma (broju i duini dlijetala), nainu podeavanja dlijeta prema povrini ploe,
maksimalnoj visini lomljenog elementa, te po sili kojom djeluje na proizvod
(uglavnomod300do6000kN) 17 .
Slika4.1.1Alatizarunuobradukamena
Dvoilj
ekii(macole)
Klinovi
Drvenbat
Ravnainazubljenadlijetarazliitihirina
Ravnasjekira
Nazubljenasjekira
ekizabosiranje
Krunara
Zubaa
ekiizatokovanje(ozrnjavanje)
pice
Zavrniizgledpovrineovisioupotrebljavanomalatuinainuobrade.Onamoebiti
prirodnolomljena,obraenailjkom(rustina),zubaom,krunastimekiem,dlijetom
ilidrugimalatima.Alatikojisekoristezarunooblikovanjekamenaprikazanisuna
slici 4.1.1. Ovim alatima izvodi se i zavrna obrada kada se eli dobiti prirodno
lomljen izgled povrine. Mogue je postii razne efekte kombinacijama pojedinih
nainaobrade,alataistupnjevaobrade(grubo,srednjeifinoobraenapovrina).
Zavrnaudarnaobradaizvodisepostupnimozrnjavanjemiliizravnavanjempovrine
razliitim alatima. Razliit stupanj obrade postie se primjenom zubaa i ekia za
tokovanje razliitog broja i veliine zubaca, varijacijama razmaka, kutova, smjerova
55
ili jaine udaraca picama i dlijetima. eline pice mogu biti okruglog ili uglastog
presjeka. Kraj im je zaotrene pod kutom od 70 za obradu tvrdog kamena i 20 za
obradu kamena srednje tvrdoe. Povrinu je potrebno u potpunosti obraditi, bez
obzira klesa li se grubo, nejednolikim kutovima i dubinama zasijecanja ili fino. Kod
finogpicanjapovrinaseobraujepravilnimudarcima,takodanazavrnojpovrini
neostanupravilnebrazdeilidubljizasjeci.Mogujeitavspektarpovrinskihobrada
koritenjemdlijetarazliitihirina(80150mm).Dlijetamogubitiravnainazubljena.
Dlijeta i pice obino se dre pod kutom od 45 u odnosu na povrinu. Ovisno o
razmaku udaraca postie se gruba do fine obrada povrine. Zupan izgled povrine
postiesedlijetimakojaimajuravankrajirine2050mm,obinos35zubaca.Mogu
je irok raspon zavrnih obrada mijenjanjem smjerova klesanja dlijetom (pravilan,
zaobljen, ukri). Pravocrtnim klesanjem nazupanim dlijetom postie se brazdan
izgled povrine. Dodatni efekti mogu se postii viestrukom obradom brazda.
ekiem za tokovanje dobije se grubozrnasta, plosnata povrina. Razmak
piramidalnihzubacaekiaglavedimenzija50x50mmvariraod4do15mm.Glava
uglavnom ima 4x4 zupca za grube obrade i 7x7 zubaca za finije obrade. Fino
tokovanje izvodi se ekiima na ijim je glavama 12x12 zubaca razmaka 45 mm.
Ovimalatomdobijesezrnata,plosnataipravilnapovrina.
Danas se udarna obrada kamenih elemenata za graditeljstvo uglavnom obavlja
strojno, pneumatskim runim ekiima i stacionarnim ili prenosivim strojem
zubaom. Radni organi runog pneumatskog ekia takoer su pice, dlijeta, zubae
ili brazdae razliitih radnih povrina. Zubae se razlikuju po broju i rasporedu
zubaca, odnosno razmaku izmeu osi zubaca. Gruba obraena povrina s
neravninama3do5mmpostiesezubaamasadodevetzubaca.Zubaamasa16do
36 zubaca dobije se srednje fina zavrna obrada s neravninama od 2 do 3 mm. Fina
obrada, pri kojoj maksimalne neravnine iznose 2 mm postie se zubaama sa 64
zupca.Poslijetakveobradepovrinasemoejofinijeobraditiplastinimzubaama.
Osim runih pneumatskih ekia za zavrnu obradu kamena upotrebljavaju se
razliititipovistrojevanakojejemontiranpneumatskiudarnieki.Izvodesekaostaci
onarni(konzolniilimosni)iliprijenosni(zaobraduveugraenihkamenihelemenata).
Zareljefnuobradupovrinekamenaupotrebljavajusemalirunipneumatskiekii
salatimarazliitihoblikaipovrina.
4.2. TERMIKAOBRADA
Postupak termike obrade kamena zasniva se na osjetljivosti sastojaka kamena
minerala, na toplotne udare (termike okove). Djelovanjem mlaza plamena vrlo
visoke temperature i vremenski ogranienog trajanja dolazi do irenja i odvajanja
povrinskih mineralnih zrna od mase kamena, odnosno do odljuskavanja tankog
povrinskogslojaistvaranjamanjeiliviehrapavepovrine.Osjetljivostnatermika
naprezanja pokazuju naroito krupna zrna kremena i feldspata, pa je njih najlake
plieilidubljerazoriti.
Termikom obradom povrina eruptivnih stijena poprima izgled prirodno cijepane
povrine sa zamjetnom kristalnom strukturom, pri emu njena hrapavost ovisi o
strukturikamenaitrajanjudjelovanjaplamena.
Termoreza je plamenik koji radi sa smjesom kisika i kerozina i slui primarno za
rezanjeblokovaiobrezivanjeploa.Visokotemperaturnaplinskastruja(20002300C)
izlazi iz mlaznice termorezaa 22.5 puta veom brzinom od zvuka (22002500m/s)
uzrokujuirazaranjekamena.
Termiki eki je takoer plamenik koji radi sa smjesom benzina i komprimiranog
zraka, a osnovna mu je namjena zavrna obrada kamena. Princip razaranja kamena
56
pomou termoekia, kao i kod termorezaa, zasniva se na djelovanju

visokotemperaturne plinske struje izbaene iz mlaznice nadzvunom brzinom na
obraivanu kamenu povrinu. Uinak obrade ovisi o podlonosti kamena tehnikoj
obradiidubinieljeneobrade,aiznosi1015m2/h.17Kodobraivanjaiobrademanjih
povrina termoeki se koristi runo, a kod industrijske obrade kamenih ploa
montirasenanekipoluautomatskiiliautomatskiureaj.
Termiki postupak obrade ima iroku primjenu kod obrade granita. Osim rezanja
blokovakamenaipovrinskeobradekamenihploa(Prilog7.4.2),primjenjujeseiza
oblikovanje elemenata i regeneraciju povrina u upotrebi. Koriste ga naroito kipari
koji runim plamenikom mogu lagano izvesti razna zaobljenja, uz uinak od oko 5
dm3/h skinutog kamena. Povrine koje su poslije duge uporabe postale uglaane i
klizave, poput plonika od granitnih ploa, trotoara, ivinjaka i stepenica, mogu se
primjenomovogpostupkaobradeponovoohrapaviti.
4.3. ABRAZIVNAOBRADA
Abrazivni postupci predstavljaju najraireniji nain obrade arhitektonskograevnog
kamena.Ovimmetodamavrisepiljenjeblokovanaploe,rezanjeploanapotreban
oblik i dimenzije, obrubljivanje i profiliranje, te bruenje i poliranje kamenih
elemenata.
Redoslijed pojedinih radnih procesa ovisi prije svega o tvrdoi kamena, odnosno o
sadraju kremena u njemu, pa se obzirom na karakteristine predstavnike razlikuju
tehnoloke sheme obrade mramora i obrade granita. Kod obrade mramora (i slinih
vrstakamena)sebruenjeipoliranjeizvodiposlijerezanjaiobrubljivanja,nakontoje
proizvod dobio svoj konaan oblik i dimenzije. Time se na otpadni materijal nastao
rezanjem ploa ne troi rad i sredstvo za obradu. Kod bruenja i poliranja tvrdog
kamena potreban je daleko vei pritisak radnog organa na povrinu obraivanog
proizvoda to dovodi da lomljenja i oteenja rubova proizvoda. Pri obradi ploa
manjih dimenzija to bi dovelo do velikih gubitaka, te se stoga u tehnologiji granita
rezanjeiobrubljivanjevrinakonbruenjaipoliranjaploadobivenihizblokova.
Zaabrazivnuobraduupotrebljavajuserazliitistrojevisrazliitimradnimorganima,
uz visoki stupanj automatiziranosti procesa obrade. Ovisno o vrsti radnog organa
odreene su tehnoloke mogunosti, stupanj univerzalnosti i naziv stroja. Abrazivni
materijali koji se upotrebljavaju kod ovih strojeva su tvrdi zrnasti minerali (kremen,
korund, dijamant) i odgovarajui umjetni (industrijski) materijali (elektrokorund,
sintetiki dijamant i sl.). Zrnca abraziva povezana su pomou veziva (osnove) u
razliiteelemente(segmente)tvoreitakoradneorganerazliitihvrstaioblika,poput
diskovaibrusova.
Abrazivnaobradapoklasinojtehnolokojshemiobuhvaasljedeeradneprocese:
1.PILJENJEBLOKOVANAPLOE
gateri
strojevisjednomplosnatompilom
strojeviskrunompilom(dijamantnidiskovi)
strojeviselastinimradnimorganom
2.REZANJEPLOANAPOTREBANOBLIKIDIMENZIJE
dijamantnidiskovi
3.OBRUBLJIVANJEIPROFILIRANJE
obavljasepostavljanjemposebnihradnihorgana,dijamantnih
glodalica(freza)nastrojevekojimasevriirezanje
4.BRUENJEIPOLIRANJE
57
Detaljniji podaci o karakteristikama i nainu rada strojeva koji se koriste za obradu

kamena,telinijskimpostupcimaobrade,danisuuknjiziprof.SinieDunde:Obrada
arhitektonskograevnogkamena.17
4.4. KLESARSTVO
Klesarstvojezanimanjekojejeusvimpovijesnimistilskimrazdobljimaimaloisticilj:
snagom duha, volje i vjetine, amorfnom kamenu udahnuti ivot. Poevi od
samoukihkamenaraiklesarasteklisusepostupnouvjetizaorganiziranoisvestrano
uenje ovog plemenitog zanata. U raznim krajevima i kulturama, ovisno o tvrdoi,
vrstoi i njegovoj boji, kamen se obraivao razliitim nainima koji su prerasli u
tradicijeponainuobrade.
Nain klesanja koji se ui u puikoj klesarskoj koli bazira se na najboljim tradi
cijamavrsnihbrakihklesarakojisusvojuvjetinugradilinarimskojtehniciobradei
gotovo u potpunosti zadrali alate potrebne za klasinu obradu bijelih sedimenata
tipaveselje.Tradicionalnomobradomiiskustvomkojepodrazumijevapoznateputove
upoznavanjaiodreivanjeslojevitosti,nastajuraznolikiifascinantniklesarskidetalji.
KlesarskakolauPuiimaidaljetujetradicionalninainobrade.Nakonobukei
stjecanjavjetinaklasinimalatom,kaoiprimjenamjerila,ablonaidrugihpomagala,
potrebnojedaklesarkoristiimodernealatekojivjetimklesarskimrukamamogubiti
od velike koristi, te se stoga budue klesare ui radu i s elektrinim i pneumatskim
runimstrojevima.
kolovanje klesara u sklopu jedine nae klesarske kole razdvojeno je na dva
usmjerenja:klesarskitehniariklesar.
PredmetikojisesluajupoprogramuKLESARSKITEHNIAR:
Hrvatskijezik*
Graevnimaterijali*
Engleskijezik*
Tehnikocrtanjespoznavanjemnacrta*
Povijest*
Nacrtnageometrija
Etika/Vjeronauk*
Prostorunocrtanje
Zemljopis
Klesarskekonstrukcije*
Politikaigospodarstvo*
Modeliranje
Tjelesnaizdravstvenakultura*
Petrografija*
Matematika*
Strojevizaobradukamena*
Fizika
Stiloviuarhitekturi
Biologija
Graevnamehanika
Graevnekonstrukcije*
Organizacijaradova
Raunalstvo*
Praktinevjebe
* PredmetikojisesluajupoprogramuKLESAR
Klesarski tehniari pohaaju nastavu etiri godine, te nakon zavrnog ispita mogu
nastaviti kolovanje na fakultetima. kolovanje klesara traje tri godine, a postoji
mogunost polaganja majstorskog ispita nakon tri godine prakse. U tijeku izrade
Zakonaoobrtu,ausuradnjisObrtnikomkomoromRepublikeHrvatske,uspjelose
izboritidaklesarstvobudevezaniobrt,odnosnodajepotrebnadiplomamajstoraza
otvaranjeklesarskogobrta.
Kamenoklesarska kola danas upisuje do 150 uenika godinje, polovicu od tog
brojauklesarsketehniare,adrugupolovicuuklesare.Prosjenojeoko25%uenika
iz Puia i jo 25% iz drugih brakih mjesta, dok ostali uenici dolaze iz brojnih
drugih krajeva Hrvatske: od Dubrovnika do Rovinja, od Korule do Zagreba,
Varadina, Slavonskog Broda i Bjelovara. Zadnjih godina se, ovom tradicionalno
mukomzanimanju,poinjukolovatiiuenice.
58
U izvedbenim programima praktine nastave prevladava runa obrada zasnovana

nastarojrimskojkoliklesanjaklasinimrunimalatima.Nastavaseizvodiuvlastitoj,
dobro opremljenoj radionici. Zapoinje se ravnanjem plohe piketom, nastavlja
zubatkom, a zavrava martelinom. Kasnije se prelazi na profile i ornamentiku.
Nastavajepotpunoindividualizirana.NastavniciklesarstvasuisamiVKVklesari,a
uznjihradeiuemladenaratajenjihovibiviuenici.MetarZdravko(takouenici
kole nazivaju svoje uitelje iz radionice) danas je mentorsavjetnik, autor idejnih
rjeenja i shema po kojima se ostvaruje program praktine nastave. Njegovo je
miljenjedazaovajzanatnajprijetrebamnogoljubavipastimuvezikae:Dabise
izuio klesarski obrt, potrebno je prijei neke karakteristine faze. One ponekad
stavljajumladuosobunakunju.Kamenjevrst,tvrd,zapoetnikanepoudan,prua
otpor, prska i ponekad prisiljava na povlaenje. Zato se kod nekih poetnika javlja
dvojbanastavitiiline.Kadasestrpljenjemivoljomprijeetafaza,samojekorakdo
trenutkaukojemklesarpostajezaljubljenikukamen.
Vjetineiznanjakojaseusvajajuzaobradukamenazapoinjuizradomravnovizi
raneplohe,usvimtehnikama(bezprimjenespecijalnihalata),nagrubomlomljenom
kamenu. Nakon toga slijedi prijelaz na lice, obrada jednostavnih do sloenih
klesanaca,profiliranjeiradpoablonuinakrajuizradaornamentike,graviranjeslova
i punktiranje skulptura. Za ovoliki broj sloenih faza potrebno je mnogo prakse, a
svaka sljedea faza zahtjeva sve veu rutinu. Nastavnici obino prate grupu do 10
uenika.Prateiraduenikanastavnikuoavanjegovemogunostiteoneuenikekoji
bresavladavajuprogramiveegsupotencijalaoptereujuteimelementima.
KlesarskakoladobrosuraujestvrtkomJadrankamend.d.odkojedobivakamene
blokove za izvoenje praktine nastave u vlastitoj radionici. Isto tako, u moderno
opremljenim pogonima tvrtke Jadrankamen uenici tijekom ljetne prakse imaju
mogunost upoznati najmoderniju tehnologiju za strojnu obradu kamena. kola
suraujeisnekolikodobroopremljenihobrtnikihradionicaukojimaueniciupisani
uobrtnikousmjerenjeuspjenoodraujustrunupraksu.
Paralelno s odravanjem skupa na kojem redovno prisustvuju brojni djelatnici iz
kamenarske industrije i koji je postao tradicionalan te se zbog razine i sadraja
predavanja naziva Simpozij o branju, obradi, ugradnji i restauraciji kamena, Klesarska
kola je inicirala izdavanje asopisa Klesarstvo i graditeljstvo. To je asopis za
sueljavanje miljenja i razmjenu znanja koja zalaze u podruja arheologije, povijesti
umjetnosti i graditeljstva, povijesti tehnikih znanosti te ouvanja i zatite kulturne
batine i kulturnog identiteta sredine, arhitekture i urbanizma, tehnologije branja,
obrade, i ugradnje kamena, petrologije, geologije, rudarstva, klesarstva, kiparstva i
dizajnaukamenu.Namijenjenjesvimaonimakojisebaveproizvodnjomipreradom
kamena u poduzeima i obrtnikim radionicama, svima onima koji ga koriste i
ugraujunairokompoljugraditeljstvakojevedesetljeimatraiviekamenanego
ga je industrija u stanju namiriti, i svima onima koji se brinu o odravanju i obnovi
nae graditeljske batine gdje radovi postaju sve obimniji i zahtjevniji. Prvi broj
asopisatiskanjeurujnu1990.godineiodtadaizlazidvaputagodinje.
OsimsuradnjesfirmomJadrankamentesvieobrtnikihradionica,Klesarska
kola ima dogovorenu suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu. U
godinji program Akademije uvrten je kao redoviti ljetni praktikum kiparstva
trotjedni boravak i rad po natjeaju odabranih studenata kiparskog odijela. Na taj
nainsepoeovraatizaboravljenikamenkaomaterijallikovnogizraza
Klesarska kola je danas, za hrvatske prilike, moderna ustanova s dobro
opremljenim informatikim kabinetom te uionicama dostatno opremljenim
tehnikimpomagalimaididaktikomopremom,bogatomknjinicomiposebnodobro
opremljenomradionicomzarunuobradukamena.
59
4.5. SUVREMENATEHNOLOGIJAOBRADEKAMENA
Osnovni alati za strojnu obradu kamena imaju razliite, uglavnom promjenjive,
radne organe koji se u osnovi ne razlikuju mnogo od svih onih alata koji su kroz
povijest upotrebljavani u klesarstvu. Pored tih alata, postoji velik broj strojeva koji
obrauju plohe kamena na naine koji prije nisu bili mogui, te omoguavaju
postizanjespecifinihvizualnihefekata.
Dijamantne pile stvaraju precizno i relativno fino rezane povrine (pile ostavljaju
prepoznatljive tragove na povrini) zahvaljujui horizontalnim pokretima pila u
pogonskomokviru,ilicirkularnimpokretimadijamantnihdiskova..
Grubi i vidljivi do mikroskopski fini kruni tragovi nastaju na povrinama pri
bruenjukamena.Finoaobradeovisioveliinizrnaabraziva.Brusoviseproizvode
od vrlo vrstog silicijskog karbida ili dijamanta. Kao i kod svih naina obrade
povrinakamena,procesisesukcesivnoprovodeodgrubogdofinogbruenja:grubo
bruenje(C60),polufino(C120),fino(C220).Rijejeuglavnomomokrimmetodama;
suhaobradasekoristisamozamanjepovrine.
Pjeskarenjepovrina,odnosnotrljanje(poliranje)povrineselinimzrncimamoe
se klasificirati kao poseban oblik bruenja. Pjeskarenje se provodi prskanjem grubo
rezane povrine elinim zrncima ili abrazivom od aluminijevog oksida. Postie se
gruba, zrnasta, ali jednoliko obraena povrina. Tragovi pilanja ili drugi dublje
povrinske pojavnosti ostaju vidljivi i nakon ovog tretmana. Rezultat ove obrade je
mekan,matipravilanizgledpovrine.
Poliranje je zavrni proces obrade prethodno izbruenih povrina. Dobiva se
apsolutno glatka i gusta, a ovisno o vrsti kamena sjajna i reflektirajua povrina.
Manjerupeiliveeporesezapunjujuepoksismolamailimineralnimsupstancama.
Laserskom obradom povrine stvaraju se ultrafina udubljenja na poliranoj ili vrlo
fino bruenoj povrini. Briljantnost boje kamena ostaje gotovo nedirnuta ovom
obradom.
Osim brojnih mogunostipovrinske obrade kamena,suvremene tehnologijenude

znatne oblikovne mogunosti. Dostignuta tehnoloka razina i alati za oblikovanje
kamenadalekosunadmailiprosjenovienjemogunostikamenihoblika:
Robotizirane ine pile mogu itav kameni blok proarati ravnom ili krivudavom
pravastom plohom raspilavanja, odnosno, mogu izravno iz bloka izraivati ploe i
druga tijela sa zakrivljenim, pa ak i lomljenim povrinama, te oponaati masive s
manjimutrokomkamena.
Sondanepilekojeostvarujurezvaljkasteforme,omoguujuvaenjeserijevaljaka
razliitih promjera iz istog bloka i vaenje jednog komada iz drugog, umnoavajui
tako za nekoliko puta korisni volumen, ostvarujui uplja tijela i cijevi razliite
geometrije,kojapredstavljajunoviolakanimasivnioblik,prikladanzamnogobrojne
primjeneuarhitekturi.
Danaspostojiitavnizdrugihpotpunoautomatiziranihstrojevakojisepridruuju
procesuobradenudeidaljnjemogunostidizajnaukamenu.
Vie o novim nainima obrade kamenih povrina, optimalizaciji obrade kamenih

blokova, ureajima i postrojenjima za ojaavanje mramornih ploa, klesarstvu,
klesarskim strojevima i alatima, te kolovanju kadra za industriju kamena moete
pronaiuradovimanavedenimupopisuliterature. 18
60
Slika4.3.1.Gateriranikameniblok
61
4.6. ZAVRNAOBRADAKAMENA
Metamorfne
Sedimentne
Eruptivne
Vrstakamena
Granit
Sijenit
Diorit
Gabro
Riolit
Trahit
Bazalt
Dijabaz
Vulkanskituf
Konglomerat
Brea
Pjeenjak(kvarcni)
Pjeenjak
Vapnenac
koljkastivanenac
Travertin
Vapnenakasedra
Dolomite
Oniks
Kvarcit
Mikaist
Kloritskikriljavci
Mramor
kriljavac
Granulit
polupolirano
paljeno
polirano
finobrueno
brueno
grubobrueno
glodano(frezano)
sastruganoelinimzrncima
grebano
pjeskareno
finobrazdano
grubobrazdano
obraenoekiem
zupano
kalano
finotokovano
grubotokovano
finopicano
picano
obraenodlijetom
rasjeeno/cijepano
piljenodijamantnimdiskovima
Obradapovrine
piljenoicom
Uobiajenazavrnaobradaovevrstekamena(nijeiskljuenaupotrebaidrugihnainaobrade)
ZAVRNA OBRADA. Iako se danas povrine kamenih blokova obrauju na

automatskim linijama za obradu kamena ili uz pomo runih pneumatskih ekia i
prenosivih strojeva, poznavanje runog naina obrade je i dalje vrlo vano zbog
poveane koliine radova na postojeim objektima, pri rekonstrukcijama i
restauracijamapovijesnihgraevina.
Uobiajenialatikojisedanaskoristeidaljesuvrloslinionimakojisusekoristilijou
srednjem vijeku. Kao i prije, njihov razvoj i upotreba su bazirani na vrsti materijala,
njegovojvrstoiiefektimakojisemogupostii,imajuinaumuprirodumaterijala.
Izbor naina obrade, stoga podjednako ovisi o karakteru samog arhitektonskog
elementa i odabranoj vrsti kamena. Pravilan izbor povrinske obrade moe pojaati
ekspresijuiefektkamenekomponente.
Nasljedeimstranicamadanjeprikazpojedinihzavrnihobradakamena(slika4.2).
62
Grubopicano
picano
Povrinaseotkidakoristeiekiipicu.
Obrada u ovom je namjerno nejednolika,
kutidubinazasijecanjasupromjenjivi.
Kod ovog naina picanja dlijeto se dri

gotovookomitonapovrinu.
picano
picano(uzorakribljekosti)
Kod ovog naina picanja ekiem i

dlijetom se klesaju iroke pruge, prema
uzorkunacrtanomnakamenu.
Povrinaisklesanauuzorkuribljekosti
Zupano
picanoibrueno
Dlijetokojesekoristizaovajnainobrade
ima ravan kraj koji moe biti irine 2050
mmiobino35zubaca.
Bruenjem picane povrine umanjuje se

otrina i gustoa povrinske teksture
postignutepicanjem.
63
Brazdano
Brazdano(nepravilno)
Mogu je itav spektar brazdanih

povrinskih obrada koritenjem dlijeta
razliitihirina(80150mm).
Ovaj izgled lica kamena postignut je

varijacijom smjera i dubine klesanja
dlijetom.
Brazdano(uzorakribljekosti)
tokovano
Ovaj izgled lica kamena postignut ja 30

mmirokimdlijetom
ekiem za tokovanje s veim razma

kom meu zupcima dobije se grubo
zrnasta,plosnatapovrina.
Finotokovano
tokovanoibrueno
Ovako plosnat, pravilan, ali neuglaen

izgledlicapovrinepostieseekiemsa
12x12zubacarazmaka45mm.
Glaanjem tokovane povrine postie se

priguenje i profinjavanje efekata
inicijalneobrade.
64
Grubopicanoibrazdano
Zupano,bruenoipoluzaglaeno
picana povrina je obraena s nabrazda

nim ekiem (vrlo iva teksturainae pra
vilnebrazdenanesenesunagrubupodlogu).
Prirodno gruba povrina kamena je

uglaena i zaravnana trima mehanikim
operacijama
Zupano,bruenoinamazanovoskom
Rezanodijamantnimpilama
Boja povrine obraene dvama postup

cimajeintenziviranaobradomvoskom.
Dijamantnepiledajupreciznoirelativno
fino rezane povrine, s prepoznatljivim
tragovimapilanjanapovrinikamena.
Brueno(grubo/fino)
Polirano
Grubi i vidljivi do mikroskopski fini

kruni tragovi nastaju na povrinama.
Finoaovisioveliinizrnaabraziva
Poliranje je zavrni proces obrade

prethodnoizbruenihpovrina.Dobivase
apsolutno glatka i gusta (sjajna) povrina.
65
5. GRAENJEPRIRODNIMKAMENOM
5.1. UVOD
Kamenjeprirodanmaterijal,iznimnobogatepojavnostiirazliitihsvojstavakojase
ponekadzamjetnorazlikujuiunutaristogleita,materijalkodkojegsumogunosti
primjene, naini zavrne obrade, estetske i trajnosne karakteristike usko vezane s
karakteristikama leita, nainom eksploatacije i obrade primarnih blokova. Zbog
velikog broja bitnih faktora koji povezuju procese dobivanja, obrade i gradnje, za
kvalitetnoprojektiranjeukamenupotrebnasuiroka(ispecijalizirana)strunaznanja.
Niz objekata na kojima je kamen nepravilno koriten, to je dovelo do znatnih,
ponajprije, estetskih i funkcionalnih oteenja, ali i naruavanja sigurnosti pojedinih
objektaivelikihsredstvakojasupotrebnazanaknadnusanaciju,ukazujenapotrebu
normizacije kamenih prozvoda i izrade tehnikih propisa koji bi se odnosili na
graenje prirodnim kamenom, na potrebu sustavnijeg pristupa upotrebi kamena,
potrebu izrade i revizije izvedbenih projekata, te na nunost strunog i ovlatenog
nadzoranadtimradovima.
SUSTAVNI PRISTUP ODABIRU ARHITEKTONSKOG KAMENA 19 . Pri odabiru

arhitektonskogkamenaprojektantiseuglavnomvodeestetskimkriterijima,dokostale
vane imbenike esto zanemaruju. Vanost svakog faktora u ukupnoj procjeni
pogodnostinekogmaterijalazavisiospecifinimprojektnimzahtjevima,alinitijedan
imbeniknebismiobitizanemaren,jertomoedovestidoozbiljnihproblemakakou
faziizvoenjaprojekta,takoikasnije,prikoritenjuobjekta.
Kamenodabranna
temeljuestetskihobiljeja
imbenicitroenjau
okoliupostavljanja
Potrebnekoliine
Analizamogunosti
dobaveivremena
isporuke
Analiza
mineralnopetrolokih,
fizikih,mehanikihi
kemijskihsvojstava
Analizavremenske
postojanostikamena
Preliminarniizbor
kamena
Tehnikaobrade
Nainugradnje
Analizaposebnih
uporabnihzahtjeva
Cijena
Konaniizborkamena
Slika5.1.1.Shematskiprikazpostupakaianalizakojesemorajuprovestiprije
donoenjaodlukekojikamenebitiupotrijebljennaodreenojkonstrukciji
Funkcionalni, estetski, trajnosni i ekonomski parametri projektiranja kamenih

konstrukcija zahtijevaju poznavanje podruja geologije i petrologije, rudarstva,
tehnologijaobradekamena,dizajna,umjetnosti,arhitekture,graevinarstvaikemijske
tehnologije. Za uspjeno rjeenje ovog zadatka neophodan je multidisciplinaran
pristup,kakobisenapravilannainprocjenioiuvaioutjecajpojedinihimbenika.
66
GRAENJEPRIRODNIMKAMENOM
Nakoniregizboranatemeljuestetskihkriterijapotrebnoje,naroitousluajuveih
projekata,zaodreenuvrstukamenprovjeritimogunostdobavepotrebnihkoliinai
vrijeme isporuke u odnosu na predvienu dinamiku izvoenja radova. Vrijeme i
mogunost dobave ovise o produktivnosti pojedinog kamenoloma, kapacitetu
postrojenjazaobradukamenaiuvjetimatransporta,odnosnousklaenostiovihfazau
procesudopremefinalnihproizvodadogradilita.Pritomjepotrebnovoditiraunao
kontinuitetukvaliteteiestetskihobiljejaodabranogkamenogmaterijala.
Kakobisepredvidiloponaanjekamenaprioptereenjuiosiguralozadovoljavanje
tehnikih uvjeta za pojedinu primjenu, potrebno je izvriti petrografske analize, te
ispitatifizikomehanikaikemijskasvojstvakamena.Pritommjestoinainugradnje
uvjetuju obim ispitivanja kamena i znaaj pojedinih svojstava. Bitna fiziko
mehanikasvojstvakamenauovisnostioprimjeniprikazanasuutablici2.4.1.
Trajnostkamenaovisiouvjetimaokoliaukojemuebitipostavljen.Podacikojise
moraju uzeti u obzir su: dnevne temperaturne promjene tijekom ljeta i zime,
uestalost i koliina padalina, uestalost mraza i snijega, uestalost i brzina vjetra,
vrste i koliine zagaenja u zraku i padalinama. Ovi podaci posebno se paljivo
moraju analizirati u urbanim sredinama za koje je karakteristina znatno poveana
prisutnostagresivnihtvariuatmosferi.
Pravilnimprojektiranjemiugradnjomkamenamoguseizbjeioteenjakamena,te
osigurati njegova trajnost i ispunjavanje estetskih i funkcionalnih zahtjeva koji su
esto narueni loim konstruktivnim rjeenjima. Klasian primjer je naruavanje
izgleda povrine, ali i njeno razaranje usljed povrinske (eflorescenicija) i
podpovrinske(subflorescencija)kristalizacijelakotopivihsolikojemogupotjecatiiz
pijeskapodlogeiliizvezivaspoveanimudjelomslobodnihalkalija.
Priispunjenjuzahtjeva,ovisnihoodreenomvidunamjene,inainuizvedbesame
nosivekonstrukcije,vanuulogumoguimatiibrojnidrugiimbenici,poputoblikai
debljine kamenih elemenata, te naina povrinske obrade. Za svaki preliminarno
odabrani kameni materijal mora se provjeriti mogunost oblikovanja kamenih
elemenatainjihovogpostavljanjakakojetopredivienoprojektom.Odmaterijalakoji
zadovoljavaju sve postavljene zahtjeve, ili ih ispunjavaju uz upotrebu odreenih
zatitnih sredstava, konanom se selekcijom, po odabranim kriterijima, odabire
najoptimalnijerjeenje.
Sustavan pristup, i sveobuhvatna analiza pri izboru kamena, moe osigurati i
potaknuti kvalitetniju i veu primjenu autohtonih, karbonatnih materijala.
Poznavanjemnjihovihsvojstavaipravilnimrjeenjimapriodabiruiugradnjiefikasno
mogubitinadoknaenenekeprednostistijenasilikatnogsastava.
67
5.2. KAMENEFASADE

Novinainiobradeimontae,odnosnomogunostrezanjaiznimnotankihkamenih
ploairazvojsustavasidrenja,bilisuuposljednjihnekolikodesetljeaglavnifaktori
koji su pridonijeli razvoju kamenih fasada i radikalnim promjenama u njihovu
izgledu.
Masivno zie od lomljenog, sjeenog (kalanog) ili pravilno obraenog kamena
(klesanaca) je najprije zamijenjeno zidnim konstrukcijama u kojima je arhitektonski
kamen postao dominantan arhitektonski element u obliku vrlo precizno izvedenih
kamenihobloga.Meutim,uciljuouvanjamaterijala,poboljanjatermalneizolacije
iliprilagodbeunutranjojpovrini,kamenjebiovrstovezanzanosivukonstrukciju.
Iakojeoploenjepodupiralosamosebe,kamenvienijebionosivielement.
U sljedeoj fazi razvoja ka potpuno nezavisnoj komponenti, kamena fasada je
postala odvojena od vanjske povrine zida. Slobodnostojei tanki zid je sad bio
pridravansponamasamomaloudaljenodnosivekonstrukcijeiprikladnoosiguran
da podnese optereenje vjetrom. trebalo osigurati ventilaciju i procjeivanja mogue
kondenzirane vode na dnu zranog prostora koji je nastao ovom promjenom. Ova
promjena je znaila prekretnicu u tradicionalnim zidnim konstrukcijama. Kamena
fasada vie nije bila dio pravog vanjskog zida. Odvojena od nosive konstrukcije,
kamena obloga postaje samo anvelopa koja nudi zatitu od vremenskih utjecaja i
vjetra,ipredstavljanajvaniji(najprofinjeniji)arhitektonskielementuvizuriobjekta.
Smanjenje debljinu kamenih ploa na samo nekoliko centimetara omoguilo je
koritenjepanelavelikihformatavienesamopridravajuihsasistemomsidrenja
kojim bi se paneli vjeali na odreenoj udaljenosti od nosivog vanjskog zida. Izgled
kamenih oploenja je odreen dispozicijom elemenata koja se postavlja u skladu s
otvorimaokoprozora.Uzoraksponauzidarskomvezumalogformatajezamijenjen
otvorenim rekama izmeu oblonih ploa velikog formata i dekorativnim efektom
njihoveplonosti.
Boja, struktura i tekstura kamena moe ojaati efekt obloge i istaknuti u formi
ravne,estopolirane,bljetavepovrineotmjenizgledfasade.Sidra,kojauglavnom
ostajuskrivena,omoguujuventilirajuiprostorupozadinioblogekojinudiprednost
u pogledu rjeavanja konstrukcijskih detalja, sprjeavanja negativnih posljedica
termalnihdilatacijaikontrolevlanosti.Mogunostpostavljanjatoplinskeizolacijena
vanjskustranunosivogzidaznatnopoboljavaitoplinskoizolacijskasvojstvaobjekta.
Svakooblaganjeproeljakamenimploamatrebalobiizvoditipremaprojektukoji
sadrisljedeetemeljneelemente:
opisodabranetehnologijeoblaganjaproelja
- odabirkamenaivrstuobradenjegovepovrine,uzeviuobzirnjegovudekorativ
nostisvaodgovarajuafizikaimehanikasvojstva
- vertikalne i horizontalne nacrte i profile povrine oblaganja u mjerilu 1:100 s
rasporedom dilatacija u konstrukciji objekta i dilatacijskih reki meu ploama, te
poloajemsidrenjakamenihploaielemenata
- nacrte kamenih elemenata obloge: ploa, vijenaca, prozorskih klupica, kamenih
elemenataokootvoraprozoraivrata,umjerilima1:10,1:5i1:2
- nacrtesloenihdetaljaiposebnoprofiliranihkamenihelemenataumjerilu1:2i1:1
- specifikacijusvihkamenihploaielemenatapotrebnihzaoblaganjeproelja.
Prije oblaganja korisno je obaviti detaljan pregled konstrukcije objekta i utvrditi

kvalitetu podloge na koju se privruju kamene ploe, vertikalnost zidova
68
konstrukcijeieventualnopostojanjeneravninaduzidova,korektnostizvedbeotvora
zaprozoreivratateispravnostbuotinauziduipodlogazasidrenjekamenihploa
(akosutepodlogeugraeneuzidkonstrukcije).
Uzarhitektonske,ekonomskeitrajnosneuvjete,tesagledavanjesvihbitnihfaktora
kojiutjeunaizborvrstekamena(poglavlje5.1),potrebnojeposebnupanjuposvetiti
konstrukcijskim i sigurnosnim karakteristikama gradnje. Uvjeti optereenja,
izloenost ploa pojedinim vanjskim utjecajima, vremenski uvjeti za vrijeme gradnje
(primjerice,sidrakojasekoristeprimokromsidrenjusuitriputajeftinijaodonihza
suhu montau, ali ih, zbog ogranienja primjene morta kojim se zapunjuju rupe pri
ugradnji, nije mogue ugraivati pri niskim temperaturama, to znatno poskupljuje
izvedbu fasada zimi), i drugi faktori, bitno e odrediti mogunost koritenja i
isplativost pojedinog naina montae. Pri projektiranju kamenih fasada potrebno je
posebnu panju posvetiti i maksimalno doputenim razmacima sidara (veliina
razmakaovisiotermikojdilatacijikamena).Nepotivanjeelementarnihzakonitostii
dokazanih svojstava kamena u projektu oblaganja konstrukcije kamenom dovodi ne
samodonagrivanjapovrinaiestetskedegradacijegraevinetijekomvremena,vei
doveihoteenjakamenihelemenata.
Kamenefasadedanasseizvodegotovoiskljuivokaoprovjetravanekameneobloge
sairokimrasponomrazliitihsustavasidrenjaiizboromodgovarajuihtipovasidara.
Ovdje e biti navedena samo neka pravila projektiranja i gradnje. Detaljnije
informacijemoetepronaiunavedenojliteraturi,ponajprije[2]i[4],uinformativnim
materijalima proizvoaa sidrenih sustava i nosivih okvirnih potkonststrukcija
(Halfen,Lutz,Keil),teunormama:HRNEN1468:2004PrirodnikamenSiroveploe
Zahtjevi,HRNEN1469:2005ProizvodiodprirodnogkamenaPloezaoblaganjeZahtjevi,
HRN EN 12057:2005 Proizvodi od prirodnog kamena Modularne ploe Zahtjevi (EN
12057:2004), DIN 18516 dio 3 Ventilirajue obloge za vanjske zidove Prirodni kamen;
zahtjevi,projektiranje.
Norma HRN U.F7.010/68 Tehniki uvjeti za oblaganje kamenim ploama je povuena i
zamijenjena normom HRN EN1469:2005. Meutim nova norma obuhvaa samo dio
kojiseodnosinaspecifikacijematerijala,alinedajezahtjeveuvezisadrajaprojekta
kamene fasade, potrebe izrade studije izvedenog stanja kao inputa za projektiranje
obloge,nedefinirapravilaizvoenjaradovamontaeiuvrivanjaploa,nitipravila
strukezaoblaganjaporaznimsistemima,nainerjeavanjarazliitihkarakteristinih
detalja,nitiopsegprateihradovainainmjerenjaiobraunaizvedenihradova,kao
ninormativeutrokaradnogvremenaimaterijala.
69
KAMENEFASADE
FASADNIPANELI
Kameneobloge
Odlukaogradnjifasadeodkamenihoblonih
ploazapoinjerazmatranjemuvjetaokolineu
kojuseizglednovegraevinemorauklopitiu
pogledu boje, strukture, teksture, veliine,
profila, itd. Specijalni zahtjevi karakteristini
ovom plemenitom materijalu moraju takoer
biti uzeti u obzir. Kamen mora biti prikladan
za odreeni nain montae, a veliina i
debljina ploa odreena ovisno o vrsti
odabranog kamena. Planiranje detalja i svih
spojevajetakoernuanaliikoristan zadatak.
Pravilaoblaganja
Prema navedenom njemakom standardu
uvrenja kamenih obloga na vanjske zidove
ventilirajuim oblonim sustavima mora biti
verificirana od graevinskog inenjera ili
druge kompetentne osobe. Potrebni su ispitni
certifikati izdani od slubenih laboratorija za
ispitivanjematerijala,kojispecificirajusavojnu
vrstou, doputena naprezanja oko buotine
trna i vremensku postojanost materijala.
Debljinaploeidimenzijetrna,tenjihovnain
montae utvruju se na temelju podataka
specifinih za odreeni materijal i oekivanih
optereenja vjetrom (vjetrovna zona, visina
objekta,veaoptereenjanauglovimazgradei
slino)
Debljinaploa
Minimalna propisana debljina ploa iznosi
30mm (DIN); za ploe koje od vertikale
odstupaju za vie od 60 zahtjeva se
minimalno 40mm. Mora se uzeti u obzir
mogunost stalnog i dinamikog optereenja
zaploekojeodhorizontaleodstupajudo15.
Uvrivanjeploa
Kamene se ploe uvrivaju s najmanje tri,
obino etiri sidra, od kojih su obino dva
nosivaadvapridravajua.Mogubitisidreneu
vertikalnim ili horizontalnim rekama. Pri
sidrenjuuvertikalnojreki,donja,nosivasidra
preuzimaju masu kamene ploe, optereenje
vjetromitrenjezbogklizanjaubuotinamatrna.
Gornjasidrasupridravajua,tesuosimopte
reenjavjetrom,naprezanaivertikalnimpomi
canjimaizazvanimtoplinskimpromjenama.
70
Ploesesidreuhorizontalnimrekamaposebiceduuskihzidnihpojasaistupova.
Dvadonjasidranosemasukameneploe,doksudvagornjapridravajua.Nosivasu
sidrazbogtermikihpromjenanaprezanaiuhorizontalnomsmjeru.Tokeukojima
se ploe privruje i naini sidrenja moraju biti izabrani na taj nain da omogue
toplinski rad ploa bez pojave dodatnih naprezanja. Zbog naprezanja izazvanih
djelovanjemvjetraitoplinskimpromjenamaogranienesuvisinekamenihploa.
Trnovinosivihipridravajuihsidaramorajubitiuvueniotprilike25mmurupu
kojasebuiurubovimaploaiijijeprofilza1.53mmveiodpromjeratrna.Veza
kamene ploe i trnova izvodi se kao klizni i fiksni leaj. Fiksni se leaj izvodi
zapunjavanjem prostora oko trna ljepilom, dok se klizni leaj izvodi postavljanjem
plastinog tuljca na trn. Tuljac pridrava trn u buotini i omoguuje klizanje
uzrokovanotemperaturnimradomkamenogoploenja.
Razmak od ruba buotine do povrine panela ne bi smio biti manji od 10 mm.
Preporuenaudaljenostodsredinetrnadorubaploeiznosi2.5irinaploe.Svasidra
bitrebalabitiizvedeneodnehrajuegelikazahtijevanekakvoe.
Tokastouvrenje,kojepodrazumijevaoslanjanjeploana2nosivai2pridrava
jua sidra, je gotovo izostatino, s obzirom da su u pravilu samo 3 toke oslanjanja
djelotvorne. Kod tokastog naina oslanjanja javljaju se znatno manja naprezanja u
kamenom elementu nego kod kontinuiranog. Kontinuirano oslanjanje izvodi se
primjenommetalnihokvirakojisepostavljajunarubovimakamenihelemenata.Nataj
nain je kamen vie vezan za potporu te mora slijediti sve deformacije konstrukcije
uslijed temperaturnih promjena. Uz ova dva naina postavljanja, pri oblaganju
elemenata kod kojih je temperaturna dilatacija neznatna, kamena ploe se mogu
uvrivati lijepljenjem izravno na podlogu ili na posebne panele s ugraenim
podupiraima. 20
Reke
Reke trebaju osigurati nesmetan smjetaj sidara te biti dovoljno velike da preuzmu
doputenaodstupanjadimenzijaploaimoguepomake,kakobisesprijeiokontakt
ploa, odnosno prijenos optereenja sa viih ploa na nie. Potrebna irina reki je
stogaobino8(10)mm.
U sluaju otvorenih reki, treba osigurati zatitu od procijeene kie posebnim
konstruktivnim detaljima (koritenjem laminiranog izolacijskog materijala). Treba
osiguratiotjecanjaprocijeenevodenanajniojtokifasade.
Materijali koji se u nekim sluajevima koriste za brtvljenje reki moraju imati i
zadratidostatnuelastinost,iupraksiprihvaatipomakeod2025%(uodnosuna
irinureki).
Ventilirajuaupljina
Osiguravanje zranog sloja izmeu fasadne oblogei vanjske povrine zida, odnosno
termalneizolacije,jepotrebnoprimarnoizrazlogakontrolevlanosti;trebaomoguiti
procjeivanje oborina koje prodiru izvana ali i kondenzirane vlage na stranjoj
povriniploa.Uzto,odmicanjemoblogaizidasprjeavasekapilarnoupijanjavlage.
Prema nekim studijama, ovaj nain oblaganja uz to smanjuje gubitak topline jer se
zrani prostor ponaa kao tampon zona s temperaturom obino 3C veom od
temperaturevanjskogzraka.
Ventilirajuislojsmanjujeidodatnanaprezanjauploikojabiseinaejavljalauslijed
znatnih razlika u temperaturi izmeu vanjske (izloene), i unutarnje (zatiene)
strane.
71
Ovizahtjevisuobinoispunjenizranimslojemneuimod20mm(istakerazliitih
vrsta sidara, od povrine nosive konstrukcije, iznose obino 20200 mm). Pri
dimenzioniranju zrane upljine, treba uzeti u obzir doputene dimenzionalne i
ravninsketolerancijezazidoveiploe,izolacijskeioblonepanele,kaoipotencijalno
irenjevlaknastihizolacijskihmaterijala.
Ventilacijski otvori za ulaz i izlaz zraka, postavljeni na najnioj i najvioj toki bi
prema DINu trebali imati povrinu od 50 cm2 po 1 m duine zida (DIN 18516) uz
odreena u propisu navedena ogranienja i potrebe osiguranja veih povrina.
Prozranostovogprostora,sdrugestrane,nebisetrebalonepotrebnonitipojaavati,
jerbitodovelodoneeljenihtoplinskihgubitaka.
Prije postavljanja obloge, sve priklopljene komponente poput okvira prozora i vrata
morajuvebitipostavljenesnunomzvunomitoplinskomizolacijom,izabrtvljene
kakobisesprijeioprolazakzrakailikie.
Sidra
Vrstaiveliinasidaraovisioformatuiteinioblonihploa,njihovojudaljenostiod
nosive konstrukcije, te materijalu u kojem je ova konstrukcija izvedena. Da bi zid
koristilikaooslonacprisidrenjuonmorazadovoljavatiodreeneminimalnezahtjeve,
premamaterijaluodkojegjeizgraen.Takosuu[4]daniosnovnizahtjevizazidove
odbetonairazliitihzidarskihelemenata.
Uobiajeni tipovi sidara kod sidrenja mokrim postupkom su do sada bili uglavnom
plosnata oblika,a bili supostavljani u vertikalnimrekama, tako da su trnovi stajali
horizontalno,ilibisepostavljalivertikalno,uhorizontalnimrekama,nanaindabi
se sidra uvrtala. Ova plosnata sidra su i dalje dostupna, ali se ipak manje koriste.
Razlog tomu je to su se cjevasta sidra vrsto etablirala na tritu. Njihovi okrugli
popreni presjeci omoguuju im da budu zakrenuti tako da zadovolje svaki sluaj
optereenja, za sidrenje im je obino potrebna manja rupa u nosivoj konstrukciji
(otprilike 35 mm u promjeru), a uz to ne postoji niti opasnost od njihovog
iskrivljavanja ili uvrtanja pri montai. Na taj nain ostvaruju znatno pouzdanija
svojstvanosivostiodelinihplosnatihsidarakojamorajubitiapsolutnoverikalnada
bijamilaoptimalnunosivost.
Slika5.2.1Izgledstandardnihvrstasidarakarakteristinihzarazliitesustaveuvrivanjaploa
Svi sistemi preko podesivosti sidara moraju moi preuzeti doputena dimenzijska
odstupanja u sva tri smjera. Uobiajeni sistemi ukljuuju trnove koji se bukaju,
navojnasidraivarenasidra.Uztrnovekojesekoristeuovimsistemima,sidrenjese
izvodiirazupornimvijcimanastranjojstraniploe,aponekadivijcimakojiprolaze
72
kroz plou. Vrlo detaljan prikaz razliitih sustava sidrenja, vrsta sidara i naina
izvoenjafasadnihoblogadanjeu[2].
Popravci
Oteenjakamenihfasadamogubitiuzrokovanarazliitimutjecajima,ishodnotome
se javljati u mnogim oblicima. Oteenja mogu biti na samim ploama, uzrokovana
mehanikim utjecajima, i manifestirana u vidu troenja, pukotina, odlomljavanja
djelova, lomljenja ploa i slino, ili uzrokovana fizikalnokemijskim i vremenskim
utjecajima, poput mraza, kemijskih agenasa i biolokih imbenika, te oneienja; ali
isto tako moe doi do oteenja potporne konstrukcije, sidara ili trnova. U knjizi
Detali practice: Dressed stone dano je nekoliko primjera moguih postupaka zamjene
oteeneobloneploekojajebilauvrenasamortomfiksiranimtrnovima.
Oneienje
Poputsvihmaterijala,ikamenefasadesupodloneprirodnim,sloenimvremenskim
utjecajima. Nakupine praine i neistoa sastoje se od estica kvarca, kalcita, gipsa,
glineiaekojesudjelovanjemvjetrananeenenakamen.Oveesticekojesenalaza
uatmosferiinicijalnoizazivajuprljanjepovrina,aliovisnookarakteristikamasamog
kamena mogu izazvati u povrinske promjene. Ovim utjecajima znaajnije su
podlonivapnenciipjeenjaci.
Patinavanje
Oteen izgled moe biti posljedica estica koje se veu trajno za povrinu, ali i
promjena svojstava same povrine urokovane, primjerice, djelovanjem vlage ili
razliitim kemijskim reakcijama. Pored toga, promjena boje povrine moe biti
uzrokovana djelovanjem sunevog svjetla, kie i vjetra, koji obino dovode do
izbljeivanja (rijetko potamnjenje) karakteriziranog postupnim prijelazima. Proces
patinavanjakamena,obinosemanifestirakaopozitivanprocesstarenja,jerpojaava
karakterkamenakaoprirodnogmaterijalainjegovogtrodimenzionalnogizgleda.
Troenje
Ako je dio materijala ispran ili se pomu pojavljivati inkluzije usljed raspadanje
cementnogmatriksakaoposljediceefekatakiselihkia,ispunihplinovailidrugih
kemikalija povrina doivljava zamjetne promjene. Proces starenja ovisi o okolini
(klima, orjentacija objekta), visini graevine, vrsti kamena, temeraturi zraka i
radijaciji,kvalitetizrakaitranimstrujama,vlanostizraka,esticamaiorganizmima
u zraku i vodi, i izloenosti i kutu postavljanja oblonih ploa. Stoga ovo rezultira
razliitimprocesimatroenja,akiusklopuistefasade,kojisemoguodvijatiduginiz
godina.
Ove posljedice mogue je umanjiti odreenim konstruktivnim rjeenjima u vidu
vijenaca,raznihprofilaizatitnihforma,ipaljiveodvodnjeoborinskihvoda,tetako
sprijeitiznatnijeteteusljedtroenjakamena.
Vrlo je bitan i nain obrade povrina: grubo, sjeeno ili kalano, te runo obraene
povrine su podlonije nego bruene i polirane. Tvrde stijene su (poput granita) su
zamjetnootpornijenaprocesestarenjaitroenja.
Rjeavanjedetalja
U knjizi Detali practice: Dressed stone dan je vrlo pregledan prikaz naina rjeavanja
razliitih detalja pri razradi kamene obloge. Uz detaljnja objanjenja za pojedine
sluajeve,danisudetaljioblaganjauglova,stupova,nadvojaiparapeta.
73
5.3. KAMENIZIDOVI 21
74
FASADNEOBLOGEODMASIVNIHKAMENIHELEMENATA
Izvoenje kamenih obloga ploama veih debljina daje objektu izgled identian
klasinom nainu graenja kamenim klesancima uz zamjetnu utedu materijala.
Ovakav nain gradnje omoguava skladno uklapanje novih objekata u jasno
formiranestareurbanistikecjelinegraeneukamenu,tebiuciljuouvanjajasnoe
vizura tih lokacija politikom prostornog ureenja trebalo osigurati takve lokacijske
zahtjeve koji bi usmjeravali na oblaganje masivnijim kamenim elementima, pa ak i
predvialiodreenasredstvakojimabiseovakvagradnjapoticala.
PrimjertakveizgradnjespecifianjezaEnglesku,gdjejeklasinaizgradnjazidova
zgradaklesancimaodkamenatradicija,tesenedozvoljavajuinterpolacijegraevina
obloenih tankim kamenim ploama. Oblaganje novih objekata izvodi se masivnim
kamenim ploama, koji se veu za nosivu armiranobetonsku konstrukciju, dok se
zidoviizvodeodelementimaodpeenegline.Ovakvakamenaoblogaizvodise,kaoi
kod tankih kamenih obloga, sa sidrenjem sidrima od nehrajueg elika u nosivu
konstrukciju,priemusesidrisvakielementuzosiguranjeprozraivanjaizaoblogei
potrebnomtoplinskomzatitomnosivogzida.
Kameni materijal koji se primjenjuje je tradicionalni lokalni pjeenjak rabljen i u
prolostiprigradnji.Suprotnomnogimproizvodimamanufaktureprirodnipjeenjak
nije ogranien normiranim opsegom proizvoda i veliine (postoje jedino mala
ogranienja u oblikovanju). Zbog toga je mogue ostvariti i detaljirati bilo koji
zahtijevani oblik, profilirani presjek, te finalnu obradu povrine. Pored tradicijske
uvjetovanosti ovakvog naina gradnje, bitan razlog koritenja masivnijih kamenih
ploaprioblaganjujeinemogunostprimjenepjeenjakakaotankekameneobloge.
Najmanjedebljinepjeenjaka,kakoihkoristeuEngleskoj,oviseopoloajukamenau
graevini,tezavanjskaoblaganjakamenomnavisinimanjojod3.7modtlaiznose30
mm (najmanja debljina kamena iza trna pritom mora biti 25 mm), a za vee visine
iznose75mm 22 .
VELIINAKLESANACA.Unekimkamenolomimamogusevaditiblokovivisokido
150 cm iz kojih bi bilo mogue proizvoditi masivne ploaste elemente (u daljnjem
tekstu:klesance)debljine10cm,aduineido300cm.Uporabaklesanacateveliine
nafasadnojjeoblozinepraktinainepreporuljiva,aliistotakotrebauzetiuobzirda
primjena suvie malih kamenih elemenata poveava cijenu zbog veih trokova
poliranjaiugraivanja.
Praksa u primjeni uvjetuje da klesanci (deblje kamene ploe) u zidu moraju leati u
svom prirodnom poloaju, s horizontalno poloenim slojnim plohama. Prihvaajui
ovo naelo za laku konstrukciju kamene obloge uobiajeni se klesanci proizvode u
rasponu od 20 do priblino 40 cm. Duina klesanaca redovito se prilagoava ranije
izvedenimgraevinama.
SIDRENJE KLESANACA. Kamene klesance kao obloge sirove graevine treba

osigurativrstomvezomsnosivimzidom.Kamenaoblogaimavlastituteinu.Onaje
odvojena od nosive konstrukcije ventilirajuim slojem zraka. Kamenu obloenu
konstrukciju,njezinustabilnostisigurnost,osiguravamospridravajuimsidrimaod
nehrajueg elika koji se mokrim postupkom s cementnim mortom ugrauju u
nosivu konstrukciju graevine, a u klesancima ugrauje trnovima u buotinu u
kamenu.
Za dimenzioniranje sidrenja koje treba osigurati stabilnost i sigurnost kamene
konstrukcije klesanaca potrebno je izraditi statiki raun. Raun pored teine same
75
kamene obloge treba uzeti u obzir i utjecaj pritiska i isisavanja vjetra kao i toplinski
utjecajobloge.
IZGLED REKI. Tip reke i izgled ovisi o veliini, debljini i povrini finalno
obraenogkamena,kaoinjegovommjestuugraevini,aovisnoookolinimuvjetima
i eljenim estetskim efektima. Reke u zidu od pjeenjaka izvode se s produnim
mortom. Povrinski mort reke koji se zavrno obrauje nakon izvedbe kamene
obloge mora biti otporan na mraz, a imat vrstou kao i mort u reki. Konzistencija
morta mora osigurati ouvanje lica kamene obloge od prljanja mortom. Produni je
mort sastava 1:1:56 dijelova (dio cementa, dio vapna i 56 dijelova agregata). irina
rekeuoblaganjuklesancimaje5.0mm.Zazidoveodkamenakojimasulicagrubo
obraenajedo10mm.Maksimalnadebljinamortaurekije13mm.Premadebljini
rekeodreujesemaksimalnaveliinazrnaagregata.
DILATACIJE. Ugraena kamena obloga i graevina podloni su promjenama

dimenzija. Deformacije i promjene oblika kamena provjetravane obloge proelja pri
hlaenju, suenju, zagrijavanju i vlaenju moraju se kompenzirati u rekama i
sidrima.Promjenekojenastajupovisinigraevineprilagoenesuizvedbomzbijenih
reki. Promjene po duini graevine uslijed djelovanja toplinskog utjecaja
neutralizirajuseizvedbomdilatacijskihreski.
Zbijenereke
Zbijena reka je horizontalna reka ispunjena produnim mortom. Zadatak joj je da
prenosivertikalnooptereenjeidaprimavertikalnoskraivanjekameneobloge,teda
sprijeiprijenossilakojedjelujunaoblogunanosivukonstrukcijugraevine.
Na nivou svakog kata posebno osigurava se u kamenoj oblozi preuzimanje
optereenja visine kata izvoenjem zbijenih reki. irina reke mora se izraunati za
maksimalnuvisinukata,izaskraivanjekameneoblogeuslijedsvihutjecaja.
Uobzirtrebauzetistiljivostrekiiispuneunjojpodcijelimoptereenjem.Preporuka
jedasezbijenarekaizvodiminimalneirine15mm,iakoraunmoepokazatidase
moeizvestiimanjeiroka.Rekaseostavljatakodugo,kolikojetomogue.Materijal
za zbijenu reku mora biti odgovarajue stiljivosti i sastojati se samo od veziva i
agregata.
Rekezaosiguranjetoplinskedilatacije.
U projekt oblaganja obvezno je ukljuiti i dilatacijske reke kako bi se osigurao
toplinskiradkameneobloge.Dilatacijskaserekaizvodivertikalno,meuklesancima
od pjeenjaka, i projektira se na udaljenostima 1.5 i 3.0 m od uglova ponavljanjem
rekinakonneispod6.0m.Ispunarekimorabitiodabranadaosiguraodgovarajui
toplinskidilatacijskirad.Preporuaseminimalnairinarekeod10mmzasvakih6,0
mduinekameneobloge.
Na nain slian ovdje opisanom bi se u naim krajevima mogao koristiti slojeviti

vapnenac. Umjesto ovakvog naina gradnje, kod nas se proelja stambenih objekata
estooblaubunjom(ploamakamenadobivenimcijepanjemvapnenacaokomitona
slojne ploha). U ponudi naih kamenarski poduzea nalaze se masivni kameni
elementi razliitih dimenzija namijenjeni ovakvim sustavima oblaganja, a njihovi
oblici,dimenzijeinainipovrinskeobradedanisuuprilogu7.5.
Detaljan prikaz mogunosti i pravila gradnje kamenih zidova dan je u [21] i [2], a
popistehnikeregulativekojaseodnosinazidanekonstrukcijedanjeupoglavlju5.8.
76
5.4. KAMENIKROVOVI
77
KAMENIKROVOVI
Tankesukameneploeoddavnihvremena,ponajprijeumediteranskompodruju,
koritene za pokrivanje krovova rustikalnih objekata (kauna, bunja), ali i veih
graevina,hramova,kuaizgrada.
Krovovipokrivenitankimvapnenakimkamenimploamacijepanimduprirodnih
diskontinuiteta (slojnih ploha), predstavljaju autohtonu oblikovnu znaajku
dalmatinske arhitekture. Njihova primjena izvire iz tradicije starohrvatskog
graditeljstva,apotisnutisuizveeuporabetekuprolomstoljeu.
Pokrovodkamenihploadaojevizualnipeatstarohrvatskojarhitekturi,meutim
donaihdanaostalesusauvanesamosakralnegraevinepredromanikedobikoje
nisu bile graene suhozidno kao stambena arhitektura toga vremena. Krovovi ovih
crkvica odlikuju se preciznom izvedbom kod koje su se kamene ploe slagale s
dvostrukim preklopom. Takav nain prekrivanja stvarao je teksturu krova s
naglaenompravilnousloenihredovakamenihploa,alisezbogtogatoiziskuje
dvostruko vie ploai puno vie radanije koristiou stambenojgradnji.Jednostruko
prekrivanjekamenimploamakoritenojeitadananainkakojetradicijomdodanas
sauvano u pukoj arhitekturi Dalmacije. Obino bi se vapnenake ploe na krovu
bijelile vapnom to je imalo dvojaku ulogu: tanki sloj vapna na povrini ploa bi se
djelovanjem ugljinog dioksida iz zraka pretvarao u kalcit, ime se sprjeavalo
korozivnodjelovanjeatmosferilijanavapnenac,abjelilopremazabi,uzto,uarkim
ljetnimdanimasmanjivalozagrijavanjekamenekrovnekonstrukcije.
Ovakoizvedenikrovovikojisuostaliouvani,idanaskraseiupotpunjujuvizure
brojnihmalihprimorskihmjesta.PosebnoimpresivnoizgledajukrovoviuLoiimai
kripunaotokuBrau,dokponekiovakoizgraenkrovkojijeostaoouvanuveim
mjestimasvojombjelinomdajezanimljivkontrastcrvenilukrovnihkanalica.Kameni
krovovipustinjakihsamostanaotokaBraa,kojisuneobianspojpukearhitekturei
srednjoeuropske graditeljske tradicije, a svoj dananji oblik stekli su krajem 19.
stoljea,dajuosobituarvizuramatogaotoka.
Pored redovite djelatnosti Zavoda za zatitu spomenika kulture, iji su zahvati
donijeli na desetke novih (obnovljenih) kamenih krovova, postoje i nastojanja za
ouvanjemtradicijegradnjeizvedbomovihkonstrukcijainanovimobjektima.Danas
se kameni krovovi izvode od prirodno formiranih ili strojno piljenih i oblikovanih
ploa, koje se ovisno o mogunostima hidroizolacije podlonih slojeva slau s
jednostrukim ili dvostrukim preklopom, na betonskoj krovnoj podlozi ili drvenoj
nosivoj konstrukciji. Primjena kosih betonskih krovnih konstrukcija koje se danas
radeuvelikombroju,uzupotrebuadekvatnihhidroizolacijskihslojeva,upotpunosti
otklanja sve nedostatke kamenog pokrova (teina, eventualna vodopropusnost), te
nudi suvremenom oblikovanju ponovnu mogunost primjene bijelih krovova u
mediteranskom(krkom)pejzau.
U nekim zemljama dugu tradiciju pokrivanja krovova ima primjena ploa od
argiloista(krovovca)kojisezbogsvojeizraenekriljaveteksturalakocijepauploe
debljine 410 mm, dimenzija 2040 x 3060 cm. Vodonepropusnost, otpornost na
smrzavanje,slabaprovodljivosttoplineivremenskatrajnost,argiloistudajuprednost
pred nekim industrijskim proizvodima. O dodatnoj literaturi, nainima upotrebe i
svojstvimaargiloistamoetenaivieuknjiziGraenjeprirodnimkamenom[2].
U programu rada tehnikog odbora Proizvodi za oblaganje krovova i zidova
(HZN/TO 525) je usvajanje europskih norma koje se odnose na specifikacije (EN
123261:2004)imetodetestiranja(EN123262:2000)proizvodaodkirljavacaikamena
zadiskontinuiranopokrivanjekrovovaioblaganje.
78
5.5. OSTALEMOGUNOSTIPRIMJENEPRIRODNOGKAMENA
79
RUSTIKALNO GRADITELJSTVO . Izlaganje o graenju prirodnim kamenom treba

poeti rustikalnim graditeljstvom, stvaralatvom radinih i ponosnih ljudskih ruku
koje su se stopile sa prirodnim okoliem i formirale vizure krajolika naeg krkog
podruja.Znaajketihprostorasuusuhoodkamenanaslaganeogradekojekaomrea
pokrivaju danas preteno zaputene obronke. Te su ograde, graene i na danas
iznimno nedostupnim predjelima, graene ondje gdje je nekada bilo obraivano
zemljite. Kod velikih zemljinih estica izvaeno kamenje se stavljalo na kupove,
gromile, a u ogradama, a ee u nevisokim gromilama suhozidom izraivale male
prostorije koje su prekrivane sitnim kamenjem. Te uglavnom skromne graevine
ruralnogokolia,sukodnaspoznatekaokauni,bunje,emeriilipoljarice;graevine
slinepooblicimaarazliitolokalnonazivane.
KAMENI VIJENCI. Na graevinama sa zidovima od kamena, zidovima obloenim

kamenimploamaizidovimaodpeenegline(fasadneopeke)vijencisuvieilimanje
izraenehorizontalneploasteistake.Imajudekorativnunamjenu,aujednoslueiza
zatituniihvertikalnihplohaproeljaodoborina.
KAMENI OKVIRI. Okviri za prozore i vrata su se od davnina ugraivali u objekte

svihnamjenaunaemkrkompodruju.Bilisuobraenijednostavno,alinerijetkoi
umjetniki profilirani. U ostalim naim krajevima okviri od kamena neko su se
primjenjivali iskljuivo na proeljima monumentalnih zgrada i objekata javne
namjene,dokimjedanasprimjenaznatnoira.
POLAGANJESTUBANAVANJSKIMPOVRINAMA.Visinskeserazlikenajavnim
povrinama, trgovima, parkovima, etalitima i vrtovima savladavaju stubama.
Znaajka su mediteranskog dijela hrvatske u estim vrlo strmim usponima kamena
stubitasodmaralitima.Kamenzastubemorabitiotporannahabanje,smrzavanjei
naagresivnodjelovanjekiselihatmosferilija,tesoli(kadasenjomevriposipavanjeu
zimskom periodu; za to je onda od gustih vapnenaca ipak povoljniji kamen
silikatnog sastava). Da bi se sprijeilo klizanje, preporue se ozrnjavanje povrina
stuba od vapnenca, dok povrine stuba od kamena silikatnog sastava mogu biti
paljene.
UzdetaljnijepodatkeogorenavedenimnainimaprimjenekamenauknjiziGraenje
prirodnim kamenom moete pronai vie informacija i o izradi kamenih lukova, o
kamenimsadrajimanavanjskimprostorima(fontane,kipovi,kameneklupeistolovi,
stupovi uline rasvjete i slini elementi izraeni od kamena), o primjeni kamena za
poploenja krovnih terasa i balkona, za izradu kamenih ljebova i vodoriga, o
kamenim stupovima i pilastrima, kamenim balustradama (vodoravnim ili kosim
ogradamakojesesastojeodbalustara,kratkihstupiaizmeupodnoneipokrovne
ploe),mostovimaiakveduktima.
U knjizi su detaljnije obraena i teme koje se odnose na: poploavanje vanjskih i
unutranjih horizontalnih povrina, oblaganje unutranjih vertikalnih povrina,
izradukamenihstubita,oblikovanjekamenihkaminaiostalihsadrajauinterijerima
tearhitekturugroblja.
DODATNALITERATURA:
L.Lago:KaunikamenazdanjaikrajolicisredinjeijuneIstre,Pula,1996.
F.rajer,A.Sui:Mediteranskakamenakuatehnikegradnjeiobnove,Zagreb,2006.
C.McRaven:Buildingwithston,StoreyPublishing,LLC;Reprintedition,1989.
80
5.6. ZATITAGRADITELJSKEBATINE
81
KONZERVATORSKORESTAURATORSKADJELATNOST
Prema Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03)
poslove istraivanja, prouavanja, uvanja, restauriranja, konzerviranja, odravanja,
obnove,koritenjaiprometakulturnimdobrimamoguobavljatispecijaliziranepravne
ifizikeosobe.RjeenjekojimsedoputaobavljanjeovihposlovadonosiMinistarstvo
kulture.
Struno osposobljenom za obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara
smatra se fizika osoba koja ima doputenje prema Pravilniku o uvjetima za fizike i
pravneosoberadidobivanjadoputenjazaobavljanjeposlovanazatitiiouvanjukulturnih
dobara,priemusezadobivanjedoputenjatrae:dokaziosteenojstrunojspremii
dosadanjem iskustvu u obavljanju poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara,
popis kulturnih dobara na kojima je osoba izvodila poslove, sa specifikacijom i
dokumentacijom o izvrenju, opis tehnike opremljenosti za obavljanje poslova
(poslovni prostor, popis strojeva, alata i opreme), te dokaz o upisu u odgovarajui
registar, odnosno upisnik ili imenik (obrtnika, samostalnih umjetnika, ovlatenih
inenjeraidr.),ukolikojepodnositeljzahtjevaupisan.
Restauratorskokonzervatorske poslove na zatiti i ouvanju kulturnih dobara mogu

obavljati fizike osobe koje imaju odgovarajua struna zvanja u kontervatorsko
restauratorskoj djelatnosti prema Pravilniku o o strunim zvanjima u konzervatorsko
restauratorskojdjelatnostiteuvjetimainainunjihovastjecanja.
UVJETIZASTJECANJESTRUNOGZVANJAkonzervatorsuodgovarajuavisoka
struna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit za
konzervatora.Uzpripadajuestrunozvanjekonzervatorupravilusedodajetemeljni
naziv struke (konzervator graevinar, konzervator arhitekt, konzervator povjesniar
umjetnosti,konzervatorarheologislino)
UVJETI ZA STJECANJE VIEG STRUNOG ZVANJA vii konzervator ili vii
konzervatorrestaurator su najmanje pet godina obavljanja poslova konzervatora ili
konzervatorarestauratoranakonpoloenogstrunogispitazaovostrunozvanje,uz
uvjet da je u tom razdoblju dan vrijedan struni doprinos, te objavljen zapaen broj
strunihradovaizpodrujakonzervatorskorestauratorskedjelatnosti
Sredstva za odravanje i ouvanje kulturnog dobra osigurava vlasnik kulturnoga

dobra, odnosno imatelj dobra ako dobro ne koristi vlasnik. Sredstva za zatitu i
ouvanje kulturnih dobara osiguravaju se i iz dravnog prorauna, prorauna
upanija,odnosnojedinicalokalneupravezakulturnadobradobrakojasenalazena
njihovom produju, a u cijelosti za kulturna dobra stavljena pod zatitu na temelju
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnog dobra, te iz donacija, naknada za koncesije i
drugihizvorautvrenihzakonskimpropisima.
Potrebno je istaknuti da fizike i pravne osobe, odnosno njihove poslovne jedinice,
koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnim kulturnim dobrima ili na
podrujukulturnopovijesnecjeline,obraunavajuiplaajuspomenikurentuuvisini
2% od ostvarenog dohotka, odnosno dobiti, kao rezultat iznimnih pogodnosti
izravnog iskoritavanja kulturnoga dobra, a rentu u istom iznosu plaaju i fizike i
pravneosobekojeobavljajudjelatnostugostiteljstvaiprijevozaputnika,tedjelatnost
lukanautikogturizma.Svetoupuujenaznatnaukupnasredstvakojeseizdvajaju
zaspomenikubatinutenavelikemogunostialiipotrebekonzervacijeirestauracije
zatienih(kamenih)objekata.
82
AMBIJENTALNAVRIJEDNOSTKAMENA
Kamenjedefiniraomjeru.Biomjera.Modularhitekturekojajeoblikovalaidentitet.Stvoriojejedinstvene
ambijente. Jedinstvene urbanistike i arhitektonske cjeline. Skladnost, jednostavnost i ljepota gradnje
ostvarene u kamenu, tako izraena u ouvanim cjelinama naih brojnih malih mjesta i gradova,
ostvarenajejerkamenljudskojnaravinijedavaosuvieslobode.Koritenkaozidnielementsprjeavaoje
vrlosubjektivna(osobna)tumaenjaizanemarivanjaskladaiestetike.Biojemjeraljudsketatine.
Arhitekturakojajeoblikovalaidentitet.Mjera.Zapisanovrijeme
83
5.7. EKONOMSKIASPEKTIKORITENJAKAMENAUGRADITELJSTVU
Trina cijena pojedinih vrsta kamena uvelike ovisi o dekorativnosti kamena,

arhitektonskim trendovima, raspoloivosti i standardnosti naruenih elemenata, i
drugim elementima o kojima ovisi i udio trokova oblikovanja i obrade kamena u
konanojcijeni.Trokoviobradeoviseuztootvrdoikamenaitraenimdimenzijama
kamenihelemenata.Cijenagradnjekamenefasadetakoerovisiodimenzijamaploa,
uvjetima optereenja i moguim nainima uvrivanja (ogranienja zahtjevima
izvedbeiokoliaukojemsegradi).
Sustavnijeanalizecijenakamena(usporedbacijenagranitaivapnenaca,uovisnostio
mogunostima primjene), mogunosti dobave, trinih trendova, trokova obrade
kamena, trokova ugradnje kamena primjenom razliitih sustava sidrenja kod
oblaganja tankim kamenim ploama u usporedbi s trokovima oblaganja graevina
masivnim kamenim elementima, i druge tehnikoekonomske analize, zbog irokog
rasponarazliitihvrstamaterijalaifinalnihproizvoda,prelazevremenskeitematske
okvireizradeovograda,teovomprilikomneebitidetaljnijerazraene.
Vezanozamogunostgradnjekamenihoblogaodmasivnihkamenihelemenatatreba
istaknuti da su u prosjeku za veinu naih vrsta kamena cijene kamenih elemenata
irokih 12 cm u odnosu na ploe irine 2 cm otprilike 4 puta vee (a shodno tome i
daljnjepoveanjeirinenepratijednakomstopomipoveanjecijene).
Cijene gateriranih kamenih ploa debljine 3 cm kreu se ovisno o vrsti kamena (za
kamenkojisevadiuIstri)od20do56eura.
Za razne mogunosti dodatnih obrada povrina kamena formirane su uglavnom
standardnecijenepotrebnihnadoplata,akakotiiznosimoguimatiznaajnuulogui
usmjeritiprocesdonoenjaodlukapriizborukamenanavedenisuutablici5.9.1
Tablica5.9.1Cijenepotrebnihnadoplatazadodatnuobradugateriranihkamenihploa
DODATNAOBRADA
Debljina
ploe(cm)
27
bruenjegr.60320
Nadoplata Debljina
(EUR/m2) ploe(cm)
3,0
27
Tipobrade
paljenoantico
Nadoplata
(EUR/m2)
12.0
>8
bruenjegr.60320
6.0
>8
paljenoantico
27
kitovanjeipoliranje
4.5
pjeskarenje(ploom)
>8
kitovanjeipoliranje
8.5
27
pjes.ploom+antiko
12.0
pjes.ploom+antiko
16.0
27
reziniranjeipoliranje
6.0
>8
>8
reziniranjeipoliranje
10.0
27
>8
Tipobrade
16.0
7.0
tokovano
6.0
11.0
reziniranje
4.5
27
tokovano+antiko
antikogr.60320
5.0
>8
tokovano+antiko
15.0
picanjestrojno
21.0
picanjeruno
42.0
antikogr.60320
9.0
paljeno
7.0
84
5.8. TEHNIKAREGULATIVA
Potreba kontrole kvalitete u industriji kamena. Kontrola kvalitete finalnog

proizvoda,kakvajeunajveemdijeludrugihindustrijaozakonjenaidobroustaljena,
tek je posljednjih godina, donoenjem normi na europskoj razini, zapoela u
kamenarstvu. Dok se primjena kamena ponajprije odnosila na lokalne materijale i
tradicionalna rjeenja kontrola kvalitete nije bila neophodna: graditelj se, u svom
izboru, mogao jednostavno ravnati prema opaanjima i iskustvenom ponaanju
kamenanaizvedenimobjektima.
Danas vie nije tako. Trgovina arhitektonskog kamena poprima svjetske dimenzije.
Stalno novi materijali pristiu iz dalekih zemalja, prerauju se u Europi, i vie nije
mogue sluiti se izravnim iskustvom da bi se predvidjelo njihovo ponaanje nakon
ugradnje.Sdrugestrane,dabisebardjelominonadoknadilaizgubljenautakmicana
tritusumjetnimmaterijalima,upravojeutijekunastojanjedasezamnogeprimjene
kamena iznau sasvim nova konstruktivna rjeenja. Spomenimo tako polirane i
kalibrirane marmete, elemente za podignute podove, zatim vieslojne panele
sastavljene od tankih kamenih ploa (debljine 510 mm i povrine do 3 m2), na
armaturu razliitih tipova (aluminijske sae, pletivo od staklenih niti ili nehrajueg
elika).Takvisuproizvodipodlonistrogimzahtjevimaprojektanataikonstruktora,a
tenja im je da se dade prednost kamenu kao alternativi za umjetne materijale. Oni
trebaju podnijeti stroe uvjete ispitivanja materijala u tijeku obrade i ugradnje u
odnosunatradicionalnarjeenja,gdjesenpr.primjenjujuploeminimalnedebljine20
(30) mm. U ovakvoj izmijenjenoj situaciji postaje neophodna kontrola finalnog
proizvoda.
Europski tehniki normativi 23 . Stvaranjem jedinstvenog europskog trita
pristupilo se usklaivanju razliitih tehnikih normativa u zemljama EU kako bi se
sruileekonomskebarijere.Pritomjezakonodavnousklaivanjeogranienosamona
temeljne zahtjeve (bitna svojstva): nosivost i stabilnost, sigurnost od poara, zatitu
zdravlja, zatitu potroaa i zatitu okolia. Temeljnim se zahtjevima odreuju
rezultatikojetrebapostiiiliriziciiopasnostiskojimasetrebabaviti,aliovizahtjevi
ne specificiraju tehnika rjeenja za tu svrhu. Stoga proizvoai moraju te iroke
temeljnoodredbepretoviritutehnikarjeenja,.Jedanodnajboljihnainadatouine
jekoritenjeusklaeniheuropskihnormi,kojimasedajumoguatehnikarjeenja,a
zaijujeizraduPovjerenstvoovlastiloCEN:Europskiodborzanormizaciju.
Norme imaju za cilj ostvarenje najvee mogue prednosti jedinstvenog unutarnjeg
tritaiomoguavanjepristupatoveembrojuproizvoaatomtritu,testvaraju
uvjete za usklaen sustav opih pravila u graevnoj industriji. Smatra se da je
proizvoduporabljivakojesukladansusklaenimnormamailieuropskimtehnikim
doputenjem i doputa se njihovo slobodno kretanje na tritu EU. Proizvodi koji se
smatrajuupotrebljivimalakosuprepoznatljivijernoseznakEuropskezajednice(CE).
POTVRIVANJESUKLADNOSTI.Zapotvrivanjesukladnostinekogproizvodasa
zahtjevima tehnikih specifikacija odgovoran je proizvoa. Sukladnost se utvruje
ispitivanjemilidrugimdokazimanaosnovitehnikihspecifikacija.
Potvrivanje sukladnosti nekog proizvoda predvia da proizvoa ima sustav
kontrole tvornike proizvodnje koji osigurava da je proizvodnja usklaena s
odgovarajuim tehnikim specifikacijama (u ovom sluaju izjavu o sukladnosti izdaje
proizvoa),ilidajedodatno,uzsustavkontroletvornikeproizvodnje(zaposebne
proizvodenavedeneuodgovarajuimtehnikimspecifikacijama),priocjeniinadzoru
85
kontrole proizvodnje ili samog proizvoda ukljueno i priznato certifikacijsko tijelo

(kojeizdajecertifikatosukladnosti).
Izbor mjerodavnog postupka utvruje Komisija ovisno o vanosti proizvoda s
obziromnabitnezahtjeve(naroitotosetiezdravljaisigurnosti),prirodiproizvoda,
utjecaju promjenjivosti znaajka proizvoda na njegovu upotrebljivost, te podlonosti
nedostatcima pri izradi proizvoda. Tako utvren postupak navodi se u ovlastima i
tehnikimspecifikacijama(normamailitehnikimdoputenima).
Izjava o sukladnosti ili certifikat o sukladnosti ovlauje proizvoaa da proizvod
oznaiznakomCE.Dravavodibriguopravilnoj(idoputenoj)upotrebiovogznaka.
PRIZNATATIJELA.SvakadravalanicaprijavljujeKomisijipopissvojihimenova
nih certifikacijskih i nadzornih tijela i ispitnih laboratorija sa zadacima koje ona
provode i proizvodima za koje su mjerodavni radi izdavanja tehnikih doputenja i
potvrdaosukladnosti,odnosnonadzoraiispitivanjauskladusovomSmjernicom.
Tehniki propisi. Proces usklaivanja hrvatskih tehnikih propisa, norma i

postupaka ocjene sukladnosti s meunarodnim pravilima predstavlja kljuno
tehnikopitanjebregukljuivanjaHrvatskeumeunarodnegospodarskeintegracije.
Donoenjetehnikihpropisakojimaserazraujubitnizahtjevizagraevinu,akoji
su predvieni Zakonom o gradnji 24 omoguiti e zaokruivanje (i funkcioniranje)
sustava. Tehniki propisi upuuju na norme, poglavito one koje se odnose na
graevneproizvode.
Tehnikim propisima koji se odnose na graevne proizvode utvruju se tehniki
zahtjeviipostupciocjenesukladnostipristavljanjuproizvodanatrite,zaproizvode
zakojepravnailifizikaosobakojastavljaproizvodnatriteiliuuporabumoraprije
njihovastavljanjanatriteiliuuporabu:
- osiguratiprovedbupostupakaocjenesukladnostispropisanimtehnikimzahtjevima,
- izdati, odnosno osigurati izjavu o sukladnosti, izvjee o ispitivanju, potvrdu
(certifikat)ilidrugidokumentosukladnosti,
- izraditiiuvatitehnikudokumentacijuupropisanuopsegu,oblikuirokovima,
- osiguratioznaivanjespropisanimoznakamasukladnosti.
Ako se dokae sukladnost hrvatskog proizvoda sa zahtjevima propisa, ovlatena
organizacija izdaje potvrdu (certifikat) o sukladnosti. Proizvod se onda oznauje
hrvatskim znakom sukladnosti C i stavlja u promet. Uz znak sukladnosti stavlja se
broj ovlatene organizacije koja je provela postupak ocjene sukladnosti proizvoda
premahrvatskimpropisima.
ProizvodikojiseuvozeuHrvatskuinoseCEoznakunepriznajuseautomatskikao
sukladni hrvatskim propisima. Prema Zakonu o normizaciji, graevni proizvodi
moraju proi postupak obaveznog ispitivanja i potvrivanja (certifikacije) u
organizacijamakojejeovlastioHZN.Akouvoznikraspolaeizvjetajemoispitivanju
iz inozemnog laboratorija koji udovoljava propisanim zahtjevima, taj mu se izvjetaj
priznaje,aproizvodudodjeljujepotvrda(certifikat)osukladnosti.
Proizvod se, prema Zakonu o opoj sigurnosti proizvoda, smatra sigurnim kad
ispunjavasvezahtjevesadraneutehnikimpropisimakojisenanjegaodnose.
Norme za prirodni kamen. Norme su dokumentirani, dobrovoljni sporazumi koji

odreuju kriterije za proizvode, usluge i procese. Stoga norme jame prikladnost
proizvoda i usluga za svrhu kojoj su namijenjeni, njihovu usporedivost i
kompatibilnost.Normenisuobvezujuidokumenti,noprihvaanjeiprimjenanormi
Europskeunijeuzemljamakandidatkinjamajedanjeoduvjetazapunosudjelovanje
86
na jedinstvenom tritu. Stoga je posebno vano za industrije zemalja kandidatkinja

daimajusvijestopostojanjueuropskihnormiidaihprimjenjuju. 25
Europskenorme(EN)dijeleseutriskupine:
norme za projektiranje/proraun (eurokodovi) koje za nosive konstrukcije i za
glavne graevne materijale odreuju djelovanjai postupke prorauna, oblikovanja
pojedinostiiizvedbe.
norme specifikacije (norme proizvoda) koje daju brojane vrijednosti svojstava
kojasezahtijevajuodgraevinskihproizvoda.
norme za metode ispitivanja koje definiraju pojedine postupke, naine mjerenja i
ispitnuopremu.
Hrvatski tehniki odbor za prirodni kamen HZN/TO196 26 djeluje pri Hrvatskom
zavodu za norme. Odbor se bavi prihvaanjem konanih nacrta europskih normi u
izvorniku. Temeljem prihvaanja europske povlai se postojea hrvatska norma.
Radom odbora usvojen je niz normi koje se odnose na prirodni kamen, odnosno na
specifikacijeizahtjevezakameneproizvodetemetodeispitivanjaprirodnogkamena.
Meutim, jo uvijek ne postoje tehniki propisi koji bi upuivali na primjenu ovih
normi,tedefiniralitehnikeuvjetezaprojektiranjeiizvedbukamenihoblaganja(koji
subiliobuhvaeninormamakojesupovuene).
Popis i pregled svi norma koje se odnose na prirodni kamen kao i detaljnije
informacije o radu Tehnikih odbora i procesu normizacije dostupni su na
internetskimstranicamaiuNormoteciHrvatskogzavodazanorme(www.hzn.hr).
Tehnikipropisiinormekojeseodnosenaprimjenukamenakaozidnogelementa.
TEHNIKIPROPISZAZIDANEKONSTRUKCIJE.OvimseTehnikimpropisomu
okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za
zidanekonstrukcijeugraevinama,tehnikasvojstvagraevnihproizvodazazidanje
(elemenata za zidanje), zahtjevi za projektiranje (sadraj graevinskog projekta),
zahtjevi za izvoenje radova, zahtjevi uporabljivosti, zahtjevi za odravanje, i drugi
zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne
proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju (preko upuivanja na
mjerodavnenorme)
NORME. Normiranje zidanih konstrukcija, ukljuuje: pravila za projektiranje i

izvedbu nearmiranih i armiranih zidanih konstrukcija; specifikacije i metode
ispitivanjazazidneelemente(openi,vapnenosilikatni,betonski,odporastogbetona,
umjetnog i prirodnog kamena); specifikacija i metode ispitivanja morta za zie;
specifikacijeimetodeispitivanjazapomonedijelovezia.
HRNEN77162006Specifikacijezazidneelementeodprirodnogkamena
EUROKOD6:projektiranjezidanihkonstrukcija
11.dio:OpapravilazazgradePravilazaarmiranoinearmiranozie
12.dio:OpapravilaProjektiranjekonstrukcijanapoarnodjelovanje
13.dio:OpapravilazazgradePosebnapravilazabonaoptereenja
2.dio:Proraun,izbormaterijalaiizvedbazia
3.dio:Pojednostavnjenemetodeproraunaijednostavnapravilazazidanekonstrukcije
87
6. ZAKLJUAK
Kamen je definirao mjeru. Bio mjera. Koriten kao zidni element kamen je bio
modularhitekturekojajeoblikovalaidentitetbrojnihgradovaiurbanihnaseljaireg
jadranskog podruja. Stvorio je jedinstvene ambijente, skladne urbanistike i
arhitektonske cjeline. Pojavom suvremenih graevinskih materijala, arhitektonsko
graevni kamen gubi ulogu nosivog konstruktivnog elementa i preuzima ponajprije
dekorativnu i zatitnu ulogu. Meutim, dostignuta tehnoloka razina i alati za
oblikovanje kamena daleko su nadmaili prosjeno vienje mogunosti kamenih
oblika. Robotizirane ine pile mogu itav kameni blok proarati ravnom ili
krivudavom pravastom plohom raspilavanja, te izravno iz bloka izraivati ploe i
druga tijela sa zakrivljenim, pa ak i lomljenim povrinama, te oponaati masive s
manjim utrokom kamena. Sondane pile koje ostvaruju rez valjkaste forme,
omoguuju vaenje serije valjaka razliitih promjera iz istog bloka i vaenje jednog
komadaizdrugog,umnoavajuitakozanekolikoputakorisnivolumen,ostvarujui
upljatijelaicijevirazliitegeometrije,kojapredstavljajunoviolakanimasivnioblik,
prikladan za mnogobrojne primjene u arhitekturi. Danas postoji itav niz potpuno
automatiziranih strojeva koji se pridruuju procesu obrade nudei nove mogunosti
primjenekamenaugraditeljstvu.
Proizvod kamenoloma arhitektonskograevnog kamena je masivni blok, te se
kakvoakamenanemoerazdvojitiodstrukturnogsklopanjegovogleita.Kamenje
prirodan materijal, iznimno bogate pojavnosti i dekorativnosti, irokog podruja
primjene.UHrvatskojsevadivelikbrojvarijetetarazliitihvapnenacaikarbonatnih
klastita, a gotovo svi aktivni kamenolom nalaze se u Dalmaciji i Istri. Posebno su
cijenjeni, na svjetskom tritu rijetki, bijeli varijeteti jednolikog izgleda. Pored njih
postoji itav niz vrsta vrlo dekorativnog izgleda koje uz pravilno projektiranje nude
iroke mogunosti primjene, te uz danas dostupne naine zatite mogu dobrim
dijelomkonkuriratuvoznim(silikatnim)vrstamaarhitektonskograevnogkamena.
Dok se primjena kamena ponajprije odnosila na lokalne materijale i tradicionalna
rjeenja kontrola kvalitete nije bila neophodna: graditelj se, u svom izboru, mogao
jednostavno ravnati prema opaanjima i iskustvenom ponaanju kamena na
izvedenim objektima. Danas vie nije tako. Kontrola kvalitete finalnog proizvoda,
kakva je u najveem dijelu drugih industrija ozakonjena i dobro ustaljena, tek je
posljednjihgodina,donoenjemnorminaeuropskojrazini,zapoelaukamenarstvu.
Obzirom na potencijal, rezerve, kapacitete i mogunosti plasiranja proizvoda na
domae i strano trite, arhitektonskograevni kamen spada meu znaajnije
privredne resurse. Prema eksploatiranim koliinama u ukupnoj proizvodnji vrstih
mineralnihsirovinasudjelujesamo1%,alitoiniak22%ukupnetrinevrijednosti
eksploatiranihsirovina.
Otvaranje novih eksploatacijskih polja u znatnoj je mjeri uvjetovano prostorno
planskomdokumentacijompridonoenjukojeovadjelatnostnikakonebismjelabiti
zanemarena.Podlogaizradiprostornihplanovatrebalebibitidetaljnegeolokekarte,
sa ispitanim leitima mineralnih sirovina, prema kojima bi se dugorono planirao
razvoj prostora, te ostavljala mogunost njihova iskoritavanja. Strategija
gospodarenjamineralnimsirovinama,ijejedonoenjeuzakonskojproceduri,trebala
bi dati jasnesmjernice i omoguiti razvoj kamenarske industrije, a timei kvalitetnije
primjenekamenaugraditeljstvu.
Zbog velikog broja bitnih faktora koji povezuju procese dobivanja, obrade i gradnje,
za kvalitetno projektiranje u kamenu potrebna su iroka (i specijalizirana) struna
znanja. Sve navedene specifinosti kamena navode na potrebnu sustavnog i
88
multidisciplinarnog pristupa primjeni kamena u graditeljstvu kako bi se izbjegle

degradacije kamenih povrina, odnosno estetska i funkcionalna oteenja izvedenih
objekata. S tim u vezi postavlja se pitanje kvalitete projekata kamenih oblaganja (i
potrebe strune revizije), te strunog nadzora nad izvedbom radova oblaganja, ali i
nunosti dodatnog kolovanjai specijalizacije strunog kadraza radove s prirodnim
kamenom2. To sve ukazuje na potrebu donoenja tehnikog propisa kojim bi se
obuhvatilo:zahtjeveuvezisadrajaprojektakamenefasade,pravilaizvoenjaradova
montae i uvrivanja ploa (pravila struke za oblaganja po raznim sistemima), te
naine rjeavanja razliitih karakteristinih detalja. Upravo stoga, u knjizi Graenje
prirodnim kamenom autor daje Smjernice za postavljanje i polaganje prirodnog kamena
koje slue za praktino izvoenje i osiguranje sigurnosti rada i stabilnosti izvedenih
radova, daju saete spoznaje i dugogodinja iskustva lanova Odbora za prirodni
kamen pri HZN, te su bitna pretpostavka za normiranje postojeih postupaka
oblaganja.
U proteklih nekoliko mjeseci saznao sam mnotvo detalja o svojstvima, vaenju,

obradiiugradnjikamena,ajoljepeodtog,otkriomnoganovapitanja.Biojeuitaki
izazov preko jedne naizgled uske teme, samo jednog materijala, (pokuati) povezati
tako iroko podruje. Geologija i petrologija, rudarstvo, tehnologija obrade, zatita
batine,klesarstvo,dizajn,arhitekturaigraditeljstvo.
89
7. PRILOZI
7.1. KLASIFIKACIJAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
U praktinoj primjeni uglavnom se ne koristi genetska klasifikacija stijena
(klasifikacijapopostanku),veraznepojednostavljene,komercijalneklasifikacije.One
sedijelomtemeljenapetrolokimznaajkamastijena,aznatnovieukljuujuznaajke
kamenasgleditafizikomehanikihsvojstava,obradivosti,namjeneitrajnostinakon
ugraivanja. U svim tim podjelama osnovu ine grupe graniti i mramori, koje
obuhvaaju i one stijene koje esto s geolokog i petrolokog gledita ne pripadaju
ovimprirodnimtvorevinama.
7.1.1 Proirenaipraktinapodjela
Proirena i praktina podjela stijena (prema Bilbiji)2 koje se upotrebljavaju kao
arhitektonski kamen temelji se djelomice na petrolokim znaajkama stijena, ali
ukljuuje i znaajke kamena s gledita fiziko mehanikih svojstava, obradivosti,
primjene i trajnosti nakon ugraivanja. Stijene su podijeljene u sedam skupina, a
skupinamramorsadrietiripodskupine.
GRANITI.Ovaskupinaujedinjujesveizrazitotvrdesilikatnestijenezaobradukojih
se koristi tehnologija obrade granita. Zajedniko im je svojstvo trajnost i
nepromjenjivost izgleda, to vrijedi ak i za obojene varijetete koji sadre stabilne
prirodnepigmente.Najveimdijelomglaajuseipolirajudovisokogsjaja,alimogu
bitiobraeniinadrugenaine.Sobziromnafizikomehanikasvojstvaimajuiroku
primjenu, te se svestrano koriste za oblaganje horizontalnih i vertikalnih povrina
eksterijeraiinterijera,zaspomenobiljejaiarhitekturugroblja.
Kvarcit. Iz grupe granita se zbog svoje izrazite tvrdoe, odnosno visokog sadraja
kvarca, u novije vrijeme izdvaja i u posebnu samostalnu grupu svrstava kvarcit,
metamorfna stijena nastala kontaktnom ili dinamotermalnom metamorfozom
pjeenjaka i ronjaca. isti kvarciti se sastoje gotovo samo od kremena, dok su
prijelaznioblicisastavljeniodzrnastogkvarca(kremena)smjestiminomanjeilivie
liskunailitinjca,teostalihprimjesa.Temeljnaimjeznaajkavelikastatikavrstoa,
kako zbog vrstoe samog kremena, tako i zbog zrnaste strukture, koja je zubiasta,
upravokaoiumramora.Tosukemijskiinavisokimtemperaturamaveomaotporne
stijene.Poroznevrstekvarcitasulaganijeiveomaotpornenaatmosferilije.Mogubiti
sivobijele,ukasteismeeboje.
MRAMORI. Ova skupina ujedinjuje kategorije tvrdih i srednje tvrdih karbonatnih,

kalcitnihidolomitnihstijenasedimentnogimetamorfnogpostanka.Tosustijenekoje
sevrlodobroirelativnolakoobraujutehnologijomobrademramora.Premasvojim
fizikomehanikim svojstvima prikladnije su za ureenje interijera, premda se vei
broj vrsta obilno koristi i za oblaganje vanjskih povrina. Nepostojane su prema
djelovanjuatmosferilija,posebnouurbanomokoliu,gdjeglaanepovrinegubesjaj,
a stalnost boje ovisi o stabilnosti prirodnog pigmenta. S obzirom na petroloke
znaajke,fizikomehanikasvojstvailakouobrade,izdvajajuseetiripodskupine:
Mramoriupetrolokomsmislu,daklemetamorfnekarbonatne,kalcitneidolomitne
stijene. U pravilu su to kompaktne stijene, bilo homogene, bilo slabije ili jae
naglaene kriljave teksture i trakastog izgleda s time to plohe kriljavosti ne
90
PRILOZI
predstavljaju povrine diskontinuiteta du kojih bi dolo do ploastog raspadanja.

Izrazite su granoblastine strukture, sitnije ili krupnije veliine zrna. Za obradu, a
posebnozaskulpture,povoljnijisusrednjozrnastiisitnozrnastivarijeteti.Tojekamen
zaupotrebuueksterijerimaiinterijerima,posebicezaoblaganjevertikalnihpovrina,
jer nije dovoljno otporan na habanje. Polirane povrine u eksterijeru brzo gube sjaj,
povrine esto postaju fino hrapave, ali boju zadravaju dulje vrijeme jer sadre
stabilnije prirodne pigmente. Mramori razliito nijansirano sivih boja polagano
izbljeuju jer kao prirodni pigment sadre grafitinu tvar koja je stabilnija od
organskebituminoznesupstancije.
Tvrdi vapnenci obuhvaaju karbonatne sedimentne stijene koje su kompaktne,
vrsteiizrazitootpornenahabanje,ponajprijemikritskeibiomikritskegrae.Teesu
obradive od mramora (u petrolokom smislu). Mogu se glaati do visokog sjaja.
Obziromnaspomenutasvojstva,primjenjujusezaoblaganjepodova.Bjeliastevrste
gustih vapnenaca imaju primjenu u interijerima i eksterijerima. Obojeni vapnenci,
posebno kad kao pigment sadre organogenu bituminoznu supstanciju, strogo su
ogranienizaprimjenuuinterijerima,zbognestabilnostipigmenta.
Reprezentantimaoveskupinemoemo,smatratigustimikritskivapnenackirmenjak
boje slonovae te rudistni vapnenac rasotica razliito nijansirane smee boje.
Kirmenjaksepoliradovisokogsjaja,povrinapoprimaporculanastiizgled,akakone
sadrinestabilanpigment,primjenjujeseueksterijeru.Rasoticasepolirapraktikido
briljantnogsjaja,alije,sobziromnatodasadrinestabilanpigment,njezinaprimjena
strogo ograniena na oblaganje interijera jer se u eksterijeru degradira njezina
dekorativnost,odnosnogubiiznimnostijedinstvenostizgleda.
Srednjetvrdivapnenciobuhvaajukarbonatnesedimentnestijenekojesuumjereno
porozne, srednjih vrstoa i manje otporne na habanje od prethodne podskupine.
Lakoseobradujuiglaaju,aliseglaanjemnepostietolikovisokisjajkaokodtvrdih
vapnenaca.Primjenjujusezaoblaganjevertikalnihpovrinainterijeraieksterijera.Na
proeljimamogupoddjelovanjematmosferilijabitizahvaenedestrukcijom.Izaovu
podskupinuvrijedidasezaoblaganjeeksterijeranemoguupotrebljavativrstekojesu
obojene nepostojanim pigmentima. S obzirom na opisana svojstva, primjena za
horizontalnaoblaganjajeograniena.
Tipini predstavnici ove podskupine jesu rudistni vapnenci, biomikriti i biospariti
gornjokrednestarosti,kao:veseljeunito,veseljefioritoivisoaniunito.
Konglomeratiibreeobuhvaajukompaktneivrsteklastinesedimentnestijeneiz
skupinepsefita,ponajprijekarbonatnogsastava.Oklastinimsastojcima,esticamai
valuticamateovezivuovisenjihovaobradivostisjajpostignutglaanjemteprimjena.
Otimelementimaovisiinjihovadekorativnost.
Po dekorativnosti se, s obzirom na boju valutica i veziva, izdvajaju konglomerati
multikolorirozalit.Kamenovepodskupinekoristiseprijesvegazaoblaganjeinterijera,
toposebnovrijedizadolomitnubreuoklad.
MEKANE STIJENE. U ovoj podskupini nalaze se u prvom redu mekane stijene

karbonatnog sastava, koje se odlikuju znatnom do visokom poroznou, malim
vrstoama i slabom otpornou na habanje. Izvanredno lako se obraduju, ali se ne
glaaju jer ne primaju sjaj. Primjenjuju se gotovo iskljuivo za oblaganje vertikalnih
povrina u prvom redu interijera, ali i eksterijera, gdje su podlone jaem prljanju,
posebno u oneienoj atmosferi urbanog okolia. S obzirom na visoku poroznost i
postojanostnamraz,trebaihpozornoupoznati,kakolaboratorijski,takoinastarim
objektima.
91
PRILOZI
Tipini su predstavnici ove skupine intrabiosparit bihacit i biosparit vinkuran, oba

dokazanootpornanamraz.SpomeniciizraeniodbihacitaizdobaJapodazadralisu
svojureljefnostdodanas,avinkuranjesvojupostojanostdokazaonanizugraevina
uurbanimokoliima.
TRAVERTINI. Travertini predstavljaju skupinu kemijskih karbonatnih sedimentnih

stijena koje se s obzirom na genezu odlikuju otro naglaenom trakastom graom i
znatnom upljikavou. Lako se obraduju i dobro glaaju. Primjenjuju se prije svega
za oblaganje vertikalnih povrina interijera i eksterijera. U oblogama eksterijera
ponaaju se kao ostale karbonatne stijene, a ugraeni na starim graevinama u
urbanimokoliimapokazalisusvojupostojanostitrajnost.
ONIKSI. Oniks mramori predstavljaju skupinu kemijskih karbonatnih sedimenata.

Gusti sui kompaktni teizrazite trakaste grade. Mogu bitirazliito obojeni, preteno
su zelenkasto i smeasto nijansirani. Poliraju se do visokog sjaja i prozrani su.
Upotrebljavajuseponajprijezakamenugalanterijuiluksuznijeoblaganjevertikalnih
povrinainterijera.
KRILJAVCI.kriljavcipripadajuniskometamorfnimstijenama,izrazitesukriljave
teksture i lepidoblastine strukture. Paralelno sa kriljavosti mogu se lako cijepati u
ploe debljine do nekoliko milimetara. U ovoj skupini nalazi se argiloist koji se u
oblikutankihploaupotrebljavauprvomreduzapokrivanjekrovova.
PJEENJACI.Pjeenjaciobuhvaajuklastinesedimentnestijeneskupinepsamita.
Silikatnog su ili rjee karbonatnog sastava. Rijetko se obraduju kao prirodni kamen,
prije svega zbog velike tvrdoe i to se ne mogu glaati, osim ako su karbonatnog
sastava.
7.1.2 Komercijalnapodjelapremanainimaobrade
Najzatupljenija komercijalna podjela u praksi razvrstava arhitektonskograevni
kamenuetirigrupe(tablica7.1.)temeljeneunajveojmjerinanjihovimmehanikim
svojstvima, prvenstveno rezivosti (piljivosti). Unato nedostacima sa strunog i
znanstvenoggledita,tenedefiniranogidvoznanognazivlja(npr.grupakamen)ova
jepodjelagotovoopeprihvaena,poglavitouopisimatehnolokihprocesadobivanja
iobradekamena.
Tablica7.1.Saetiprikazkomercijalnepodjelearhitektonskograevnogkamena
GRANIT
KVARCIT
MRAMOR
KAMEN
Homogeni
Orijentirani
Venozni
M
M
S
S
Mramoris.s*
Oniksi
Vapnenci
Travertini
S
S
S
M
M
E
E
Pjeenjaci
Vapnenciivapnenitufovi
Konglomeratiibree
kriljci
Gnajsi
Porfiri
Bazalti
Trahiti
Vulkanskestijene
E
E
**
mramoriupetrografskomsmislu
Mmetamorfne,Ssedimentne,Eeruptivnestijene
92
PRILOZI
7.1.3 Komercijalnapodjelanagraniteimramore
Arhitektonskograevni kamen se prema komercijalnom nazivlju dijeli se u dvije
skupine: granite i mramore, premda proizvodi svrstani u ove dvije grupe esto s
geolokog i petrolokog gledita ne pripadaju ovim prirodnim tvorevinama. Prema
ovojpodjeli:
GRANITIobuhvaajusvesilikatnestijenebezobzirananjihovugenezu;prijesvega
eruptivneimetamorfne.
MRAMORI obuhvaaju sve karbonatne stijene, bez obzira na genezu; kako
sedimentne stijene (vapnence i dolomite), tako i metamorfne stijene (mramore u
petrolokomsmislu)
7.2. ISPITIVANJESVOJSTAVAKAMENA
Pravilnik o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja rezervi

mineralnihsirovinateoizradibilancetihrezervi 27 propisujusejedinstvenikriterijiza
utvrivanje,evidentiranjeiprikupljanjepodatakaorezervamamineralnihsirovinau
Republici Hrvatskoj. Rudarska poduzea i samostalni poduzetnici, nositelji prava
istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina, duni su podatke o rezervama
mineralnih sirovina utvrivati i evidentirati na nain odreen ovim pravilnikom za
leita kod kojih je istraivanje prekinuto, za leita ije je istraivanje zavreno, za
leitaueksploatacijiizaleitaizvaneksploatacijekojanisuiscrpljena.
Kakvoa arhitektonskograevnog kamena se u leitu odreuje analiziranjem
uzoraka. Za svako leite ili njegov dio odreuje se putem optimalnih metoda
(eksperimentalno,iskustvenoilinaosnovipropisa)nainuzimanjauzoraka.
Kakvoa mineralne sirovine odreuje se kemijskim sastavom te odreivanjem
fizikokemijskih, fizikomehanikih i drugih svojstava u skladu s propisanim
standardima. Fiziko mehanika svojstva ispituju se na svim uzorcima prema
propisanim standardima i na temelju njih se daje ocjena o kakvoi i upotrebljivosti
arhitektonskograevnogkamena
Tehnoloka ispitivanja arhitektonskoga graevnog kamena izvode se po reimu
redovne proizvodnje, odnosno svi uzeti uzorci reu se u ploe, glaaju i oblikuju.
Analizira se ponaanje arhitektonskoga graevnog kamena pri obradi i proraunava
postotakiskoritenjasirovihblokovapripreradi.
Ako je za pojedini dio stijene koja se eksploatira izvreno tehnoloko ispitivanje
mineralnesirovineuindustrijskomilipoluindustrijskomopseguiupraksipotvreno
da izmeu nje i ostalih rudnih tijela u istom leitu nema bitnih razlika, za ostala
rudna tijela u istom leitu dovoljno je obaviti tehnoloka ispitivanja u
laboratorijskomopsegu.
Preuzimanjemeuropskogsustavaocjenesukladnosti,odgovornostzadokazkvalitete
kamenih proizvoda postaje obveza proizvoaa. Proces potvrivanja sukladnosti
detaljnijejeobjanjenupoglavlju5.7Tehnikaregulativa.
Jedini ispitni laboratorij u Hrvatskoj akreditiran od strane Hrvatske akreditacijske
agencijezapodrujeispitivanjaprirodnogkamenapremazahtjevimanormeHRNEN
ISO/IEC17025:2004Hrvatskojkojivriispitivanjasvojstavaarhitektonskograevnog
kamena je Laboratorij za kamen u sklopu Cestograevnog laboratorija Instituta
graevinarstva Hrvatske u Zagrebu. Ovlasnica se izdaje na period od 4 godine, a
laboratorij je akreditiran za podruje ispitivanja odabranih fizikomehanikih
93
PRILOZI
svojstavaasfalta,bitumena,bitumenskihhidroizolacijskihtraka,prirodnogkamenai
kamenog agregata. Ocjene sukladnosti tehnikih zahtjeva izdana od akreditiranog
laboratorijaosiguravaprepoznatljivost,prihvaanjeipriznavanjehrvatskihproizvoda
izvangranicaRepublikeHrvatske.
U Hrvatskoj ne postoje tehniki propisi kojima bi se detaljnije regulirao sustav
ocjenjivanjasukladnostikamenihproizvodateobvezadobivanjaiizradeuvjerenjao
kvaliteti.Upraksitoznaidajejedinazahtijevanakontrolakvalitetekamenakojise
ugrauje na nekom objektu obveza posjedovanja dokaza o uporabljivosti materijala
(bilouoblikuizvjetajaokvaliteti,izvjetajaopogodnostimaterijalailipakuvjerenja
o kvaliteti kako je to bilo regulirano po DINu i provoeno kod nas u praksi) pri
izvoenjuradova(kojaseprilaeiuvakaodiogradilinedokumentacije).
Trina inspekcija bi svojim radom trebala osigurati da se na tritu ne nalaze
proizvodikojinemajuvaljanedokazeuuporabljivosti.Uvjerenjeokvalitetise(prema
prihvaenim uzusima iz DINa) izdavalo se na rok od pet godina za arhitektonsko
graevni kamen, a na jednu godinu za eksploataciju tehnikograevnog kamena.
Kako je zbog iznimne raznolikosti i varijabilnosti svojstava razliitih vrsta kamena i
njihoveprimjenenemogueutvrditiopenitkriterijeuporabljivosti(ocjenekvalitete),
onimorajubitiodreeniiispitanizasvakiprojektposebno.Zbogsvihprijenavedenih
karakteristikakamenakaoprirodnogmaterijalavaljandokazouporabivostikamena
stoganikakonebismiobitinalazoispitivanjusamojedneploekamenaizvrenprije
desetakgodina,kaotojeto,ikodvrlovelikihprojekata,sluajkodnasupraksi.
ak i u sluaju uvoza arhitektonskograevnog kamena, izvjetaj o svojstvima
kamena kojeg dobavlja prilae uz isporueni materijal treba biti provjeren
ispitivanjem odreenog broja uzoraka od strane ovlatenog laboratorija, da bi se
potvrdilasukladnostdostavljenogmaterijalaipriloenihsvojstava.
Odgovornost je projektanta da ovisno o projektnim zahtjevima, kriterijima i
uvjetima kojima e kamen biti izloen (mikroklima, lokacija, predvieno optereenje
kod oblaganja gaznih povrina, i slino) ispita pogodnost odreenog materijala za
namjeravanuupotrebu,odnosnozatraivaljanouvjerenjeokvaliteti.

OCJENA KVALITETE kamena sadri podatke o komercijalnom nazivu kamena,
vremenu izrade analize (a prije i o roku trajanja uvjerenja), ope podatke o kamenu
(nazivkamenoloma,tonalokacija),podatkeonaruitelju(iosobikojajeodgovorna
za izbor uzoraka), te ostale ope podatke. U uvjerenju se daje prikaz ispitanih
vrijednosti fizikomehanikih svojstava kamena (maksimalne, minimalne, te
prihvaene srednje vrijednosti), uz podatke o normama po kojima su ispitivanja
vrena, a potom i mineralokopetrografska analiza (sa determinacijom uzorka
kamena),uzmiljenje,odnosnoocjenupodobnostiobziromnapredvienunamjenu,
(imoguaogranienja).
94
PRILOZI
7.3. PROPISIIZPODRUJARUDARSTVA
Popisvaeihpropisiizpodrujarudarstva

Zakonorudarstvuproienitekst,NN190/03

Pravilnikoistraivanjumineralnihsirovina,NN125/98

Pravilnikoeksploatacijimineralnihsirovina,NN125/98
Odlukaosadrajudugoronogprogramaigodinjegprograma,tesadrajurudarskih
projekata,NN196/03
Pravilnikoprikupljanjupodataka,nainuevidentiranjaiutvrivanjarezervi
mineralnihsirovinateoizradibilancetihrezervi,NN48/92
Pravilnik o katastru istranih prostora i eksploatacijskih polja, te o nainu voenja
evidencije,zbirkeispravaipopisarudarskihpoduzea,NN44/91
Odobrenjaidozvolepotrebnezaeksploatacijuarhitektonskograevnogkamena
PremaZakonuorudarstvuzaeksploatacijumineralnihsirovinapotrebnojeishoditi:
1.odobrenjezaeksploatacijskopolje,
2.rudarskukoncesijuzaizvoenjerudarskihradova,
3.graevinskudozvoluzagraenjerudarskihobjekataipostrojenja,
4.dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja s propisanom
elektronskomkolnomvagom.
Odobrenjezaeksploatacijskopolje
Zahtjevzaizdavanjeodobrenjazaeksploatacijskopoljesadri:
vrstumineralnesirovinekojusenamjeravaeksploatirati;
podatkeoutvrenimkoliinamaikakvoimineralnesirovine;
kratakopisnainaeksploatacije;
poloaj,oblik,veliinuigranicezatraenogeksploatacijskogpolja;
prijedlogureenjaioblikovanjaprostoratijekomipozavretkueksploatacije;
planiranugodinjuproizvodnjumineralnesirovine.
Zahtjevuzaizdavanjeodobrenjapotrebnojepriloitii:
izvod iz sudskog registra, odnosno izvod iz obrtnog registra iz kojeg je
vidljivodajepodnositeljzahtjevaregistriranzaeksploatacijumineralnihsirovina;
potvrduKomisijeoutvrenimzalihamamineralnesirovine;

zemljovid eksploatacijskog polja u mjerilu 1:5000 (ili veem) s ucrtanim
granicama, povrinskim objektima, poznatim rudarskim radovima, te nazivom
eksploatacijskogpolja.
UKLAPANJE U PROSTORNE PLANOVE. Uz zahtjev za odobrenje eksploatacijskog
polja za eksploataciju arhitektonskograevni kamen potrebno je priloiti miljenja
upanijskih upravnih tijela o uklapanju te gospodarske djelatnosti u gospodarske i
prostorneplanoveupanije.
JAVNARASPRAVA.Prijeizdavanjaodobrenjazaeksploatacijskopolje,tijelodravne
uprave nadleno za poslove rudarstva kojemu je podnesen zahtjev za izdavanje
odobrenja odrat e javnu raspravu. Predstavnici tijela dravne uprave ili pravnih
osoba koja gospodare ili imaju na zatraenom eksploatacijskom polju svoje objekte,
sudjeluju u odreivanju uvjeta, odnosno ogranienja, uz koja se moe obavljati
eksploatacijamineralnihsirovina.Tiuvjeti,odnosnoogranienja,morajuseuvaavati
pri izradi projektne dokumentacije, i sastavni su dio rjeenja kojim se odobrava
eksploatacija.
95
PRILOZI
Rudarskakoncesija
Pravo naistraivanje ili eksploatacijumineralnihsirovina na odreenom podruju
trgovakodrutvoiobrtnikostvarujunaosnoviodobrenjailirudarskekoncesijetijela
dravne uprave nadlenog za poslove rudarstva. Zahtjevu za dodjelu rudarske
koncesijezaizvoenjerudarskihradovapotrebnojepriloiti:
1.ODOBRENJEZAEKSPLOATACIJSKOPOLJE,
2.GLAVNI RUDARSKI PROJEKT s izjavom o obavljenoj provjeri i prihvaanju
projektnih rjeenja (rudarski projekt s revizijskom klauzulom nadlenog tijela
dravneuprave),
3.LOKACIJSKU DOZVOLU koju izdaje upanijski ured za prostorno ureenje uz
pribavljenu suglasnost Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva. Postupak izdavanja lokacijske dozvole te moebitna potreba izrade
procjeneutjecajanaokolipropisanjeodredbamaZakonaoprostornomureenjui
Zakonaozatitiokolia,tePravilnikomoprocjeniutjecajanaokoli.
4.SUGLASNOSTIimiljenjatijelaitrgovakihdrutavakojasunaprovedenojjavnoj
raspravi sudjelovala u odreivanju uvjeta, odnosno ogranienja uz koja se moe
obavljatieksploatacija,
5.DOKAZOPRAVUVLASNITVAilipravuslunostinanekretnini,odnosnodokaz
opravukoritenjazemljinihesticaunutarodobrenogaeksploatacijskogpoljaito
zarazdobljeodnajmanjepetgodina.
Prilikom dodjeljivanja rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova tijela
dravneupravekojajudodjeljujutrebajuprosuditi:
poslovniugledpodnositeljazahtjeva,
sposobnostpodnositeljazahtjevazaostvarivanjekoncesije,
financijskupovoljnostostvarivanjakoncesije,
utjecajostvarivanjakoncesijenaouvanjeizatituprirodnogokolia.
Razdoblje za koje se dodjeljuje rudarska koncesija odreuje se na temelju koliine i
rasprostiranja utvrenih bilannih rezervi mineralne sirovine na odobrenom
eksploatacijskom polju, a koje omoguuju trgovakom drutvu, odnosno obrtniku
trajanjeeksploatacijenajvie40godina,uzplaniranugodinjuproizvodnjunavedenu
uzahtjevu.
Odobrenjezaizvoenjerudarskihradovaigraenjerudarskihobjekataipostrojenja
Dokumentacija potrebna za dobivanje odobrenja za izvoenje rudarskih radova i
graenje rudarskih objekata i postrojenja obuhvaa dokumentaciju potrebnu za
dobivanje rudarske koncesije (toke 25) te suglasnosti i miljenja ostalih tijela i
trgovakihdrutavazakojenadlenotijeloocijenidasupotrebna.
Istrani prostor dodjeljuje se po ispunjenju uvjeta onom pravnom subjektu koji je

ispuniosvepropisaneuvjete.Koncesionarukojijeishodioistraniprostorosigurava
sepravoprednostidaudaljnjempostupkuishodiieksploatacijskopolje.
96
PRILOZI
7.4. PROPISIIZPODRUJAPROSTORNOGUREENJA
Popistemeljnihpropisaizpodrujaprostornogureenja:
Zakonoprostornomureenju,NN30/94,68/98,61/00,32/02i100/04
UredbaoodreivanjugraevinaodvanostizaRepublikuHrvatsku,NN6/00i68/03
Pravilnikoodreivanjuzahvatauprostoruzakojeseneizdajelokacijskadozvola,NN86/04,138/04
Uredbaoureenjuizatitizatienogobalnogpodrujamora,NN128/04
Zakonoprostornomureenju
DOKUMENTIPROSTORNOGUREENJA
Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i

namjenaprostoratemjerilaismjernicezaureenjeizatituprostoraDrave,upanija,
GradaZagreba,opinaigradova.Imajusnaguipravnuprirodupodzakonskogpropisa.
Dokumentiprostornogureenjasu:
1.StrategijaiProgramprostornogureenjaDrave
2.prostorniplanovi

ProstorniplanupanijeiGradaZagreba

Prostorniplanpodrujaposebnihobiljeja

Prostorniplanureenjaopineigrada

Generalniurbanistikiplan

Urbanistikiplanureenja

Detaljniplanureenja.
Uredbaoureenjuizatitizatienogobalnogpodrujamora
Izborodredbikojeseodnosenaobavljanjegospodarske/rudarskedjelatnosti:
I.OPEODREDBE
Zatienoobalnopodruje(ZOP)obuhvaasveotoke,pojaskopnauirini
od 1000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte i
ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenoj ortofoto
(aerofotogrametrijskim)prikazom.
Osnovneplanskesmjernicenakojimasetemeljiplaniranjeiureenjeprostora
Zatienogobalnogpodruja,aodnosesenagospodarskudjelatnostsu:
ograniavanjegradnjeproizvodnihienergetskihgraevinaradizatitei
ouvanjaprostornihvrijednosti,
saniranjepostojeanaputenaeksploatacijskapoljamineralnihsirovinai
industrijskihpodruja prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili planiranjem
ugostiteljskoturistikeisportskorekreacijskenamjene.
II.UVJETIIMJEREZAIZRADUIPROVEDBUPROSTORNIHPLANOVA
UZOPusenemoeplaniratigradnja,nitisemoegraditipojedinanaili
vie graevina namijenjenih za: istraivanje i iskoritavanje mineralnih
sirovina,osimmorskesoli.
Ova odreba ne odnose se na podruje otoka koje je udaljeno od obalne crte
vieod1000mirekonstrukcijugraevinaizgraenihnatemeljugraevinske
dozvoleilidrugogodgovarajuegaktanadlenogtijeladravnevlasti.
Istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina na podruju otoka koje je
udaljenoodobalnecrtevieod1000mdozvoljenojesamousvrhugraenja
naotoku.
97
PRILOZI
7.5. MASIVNIKAMENIELEMENTI
Oblici,dimenzijeinainiobrademasivnihkamenihelemenata
ZIDNIELEMENTI
duina
3060
irina
6,8,10,15,20,22,28
debljina
8,10,15,20
2povrinekalane,4rubarezana,4bridarunoklesana
98
PRILOZI
BUNJA
duina
1550
irina
6,8,10,15,20,25,30
debljina
36
1povrinabunjana*,4rubarezana

*strojnopilanopacijepano
99
PRILOZI
KOCKEZAOBLAGANJEPODOVA III
TIP
axa
4,6,8
4,6,8
FORMATI
POVRINA
VISINA
10
4,6,8,10
15
4,6,8,10,15
20
4,6,8,10,15
Rezana,paljena,tokovana,pjeskarena,antiko
PrikazanimasivnikamenielementidiosuproizvodnogprogramapoduzeaKAMENPazin
III
100
PRILOZI
7.6. HRVATSKIARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN(IZBOR)
Slika7.3.1Rasotica(kamenolomaganjDolac,Sumartin,Bra)
Slika7.3.2SanGiorgioVenato(SanGiorgioE,kamenolomGlave,Selca,Bra)
101
PRILOZI
Slika7.3.3SanGiorgio(Zeevo)Venato(kamenolomZeevo,Selca,Bra)
Slika7.3.4Jadranzeleni(Adriaverde;kamenolomPutiii,DonjiDolac,Mosor)
102
PRILOZI
Slika7.3.5Alkasinsvijetli(Radoi,Sinj)
Slika7.3.6Alkasincrveni(Radoi,Sinj)
103
8. LITERATURA
LITERATURA
1S.Dunda:Digitalniudbenik:Eksploatacijaarhitektonskograevnogkamena,RGNfakul
tet,Zagreb2003
2B.Crnkovi,Lj.ari:Graenjeprirodnimkamenom,Zagreb,2003.
3B.Udov:Granitnamopomodnosti,Klesarstvoigraditeljsvo,(1998)3133
M.Dragoviet.al:Termofizikasvojstvakamenakodsuvremenihpostupakaprimjene,
Klesarstvoigraditeljsvo,(1993)3438
I.Tomai,M.Fistri:Utjecajteksturnihznaajkinaugradnjukamena,Klesarstvoi
graditeljstvo,(1998)6166
T.Kujundietal:Laboratorijskaispitivanjafizikomehanikihsvojstavakamenaiz
kamenolomaZeevo,Klesarstvoigraditeljstvo,(2002)4953
I.Tomai,S.Gali:PrirodnikamenRossoDalmatia,Klesarstvoigraditeljstvo,(2003
)3542
4T.Huguesetal:DETAILPractice:Dressedstone,2005
5B.Tuar:Kamenolomiiokoli,Graevinar54(2002)6,355363
6J.Mesec:Okvirniprijedlozizapraktinijipristupurjeavanjuproblematikegospodarenja
mineralnimsirovinama,asopisMineral6/2003
7D.Krasietal:RudarskadjelatnostuRepubliciHrvatskoj,Klesarstvoigraditeljstvo
(2005)615
8Zakonorudarstvuproienitekst,NN190/03
9Pravilnikoeksploatacijimineralnihsirovina,NN125/98
10 Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja,
graditeljstvaistanovanja,Zavodzaprostornoplaniranje,Zagreb,1997.,36.
11Zakonoprostornomureenju,NN30/94,68/98,61/00,32/02i100/04
12Zakonozatitiokolia,NN82/94.
Zakonoizmjenamaidopunamazakonaozatitiokolia,NN128/99
13Pravilnikoprocjeniutjecajanaokoli,NN59/00.
14I.Cotman,marketingdirektorpoduzeaKAMENPazin
15D.Krasi;S.ivkovi;J.Veli;D.Rajkovi;I.Gali:Strategijagospodarenjamineralnim
sirovinamaRepublikeHrvatske,KapitalniprojektMinistarstvagospodarstva,radai
poduzetnitva,Rudarskogeolokonaftnifakultet,Zagreb,2006.
16N.unec,D.Krasi:AtlasrudarstvaRepublikeHrvatske2006,Zagreb,2006.
17S.Dunda:Obradaarhitektonskograevnogkamena,Zagreb,1989.
18F.Marinovi:Kakokomercijaliziratineoblikovaneblokovetombolone,Klesarstvoi
F.Marnovi:Novinainobradekamenihpovrina,Klesarstvoigraditeljstvo,(1992)
3637
F.Marnovi:Ureajiipostrojenjazauvrenjemramornihploa,Klesarstvoi
B.Crnkovi:kolovanjekadrovazaindustrijukamenaiklesarskeradove,Klesarstvoi
T.Buani:Klesarskiprogramzakuu,Klesarstvoigraditeljstvo,(1992)2225
Z.Matijai:Klesarstvojeljubav,(2004)89
Z.Matijai:Unutarnjizaokretklesarskeprofilacije,(1992),3441
F.Marinovi:Klesarskistrojeviialati,Klesarstvoigraditeljstvo,(1993)5763
19M.Fistri:Sustavnipristupodabiruarhitektonskogkamena,Klesarstvoigraditeljstvo,
(2001)1114
F.Bradley:Naturalstone:AGuidetoSelection,Firenza,1998.
104
20A.Monaco: Kamen u suvremenim graevinama: tri istaknuta primjera, Klesarstvo i

21K.Tonkovi:Graenjekamenom,rukopis,1980.
22LJ.ari: Primjena klesanaca u suvremenoj gradnji kamenih obloga, Klesarstvo i
23A.Frisa Morandini: Tehnika svojstva arhitektonskog kamena: Normativi i tehnika
ispitivanja,prijevod:T.Buani,Klesarstvoigraditeljstvo,(1997)2841
I.mentanec:Prilagodbahrvatskogtehnikogzakonodavstvaizpodrujagraevnogproizvoda
zakonodavstvuEuropskeunije,diplomskirad,Graevinskifakultet,Zagreb,2005.
24Zakonogradnji,NN175/03,100/04
25Gospodarstvo i proirenje EU: to mogu oekivati tvrtke u Hrvatskoj i novim zemljama
lanicama,publikacijeHrvatskegospodarskekomore
26I.Tomai: Rad hrvatskog tehnikog odbora dznm/to 196, prirodni kamen, Klesarstvo i
27 Pravilnik o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja rezervi mineralnih
sirovinateoizradibilancetihrezervi,NN48/92
105

Kamen

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kamen

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADRAJ

Informacije su prikupljene ljubaznou brojnih ljudi ija je djelatnost vezana uz

PRIMJENA. Arhitektonskograevni kamen koristi se u graditeljstvu kao zidani

U suvremenom je graditeljstvu klasian nain primjene kamena kao konstruktivnog

NAZIVLJE. Umjesto naziva arhitektonskograevni kamen ili skraeno

uvaava bitne razlike u nainu istraivanja, eksploataciji, preradi i namjeni

Polimramori1 su umjetno napravljeni materijali na bazi kamena koji se izrauju u

Prema normi Prirodni kamen Kriteriji za utvrivanje naziva (HRN EN 12440:2000)

tipinu boju s rasponom nijansi pojedinih varijeteta, vizualnim dojmom izgleda

ERUPTIVNE STIJENE. Eruptivne stijene nastaju ohlaivanjem i kristalizacijom

SEDIMENTNE STIJENE. Sedimentne stijene nastaju troenjem postojeih stijena,

METAMORFNE STIJENE. Metamorfne stijene nastaju preobrazbom postojeih

Na temelju makroskopske i mikroskopske analize prirodni se kamen determinira

Kamen homogene teksture ne mora uvijek biti izotropan ve je u njemu mogua

Prekristalizacijom u procesu metamorfoze, kalcit moe kristalizirati s priblino

STRUKTURA. Pod strukturom podrazumijevamo oblik pojedinih sastojaka u

Mnoga svojstva kamena ovise o njegovoj strukturi. O veliini sastojaka i njihovoj

Uz navedena svojstva poznavanje kamena dopunjeno je petrografskom analizom.

TLANA VRSTOA jednaka je aksijalnom optereenju probnog uzorka (kocke ili

Ispitne metode odreivanja tlane vrstoe dane su u usvojenoj europskoj normi:

VRSTOA NA SAVIJANJE predstavlja razarajuu deformaciju do koje dolazi

OTPORNOST NA HABANJE je otpornost koju kamen prua prema abraziji

POROZNOST se kvantitativno izraava kao odnos volumena svih upljina i pora

Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje koeficijenta upijanja vode

OTPORNOST PREMA MRAZU. Promjenom agregatnog stanja vode iz tekueg u

POSTOJANOST I STARENJE KAMENA. Glavni uzronici kemijskih promjena

Ispitivanje ponaanja pojedinih vrsta kamena pri toplinskim promjenama normirano

TOPLINSKI UDAR. Kamen na proeljima zgrada, posebno onima izloenim jaoj

LOM OKO BUOTINE SIDRENOG TRNA. Nosivi i pridravajui trnovi ploa

OSTALA SVOJSTVA KAMENA. O drugim svojstvima kamena, poput otpornosti

Dodatne informacije o bitnim imbenicima pri izboru kamena, termofizikim

UPORABNI KRITERIJ. Ovisno o fizikomehanikim svojstvima, vremenskoj

2. Na vertikalnim povrinama primjena neograniena, a na horizontalnim

Primarno mineral kalcit; bioklasti, skeleti i

VARIJETETI. Ovisno o ujednaenosti stijenske mase u najveem broju leita

Primjer izrazitih razlika u izgledu je kamen iz leita Romanovac. Unutar

postepenim nepravilnim i nedefiniranim granicama temeljnih inaica kamena, zbog

Slina izdvajanja zbog razlika u izgledu zahtijeva i dolomitizirani biomikrit tipa

Takvo je izdvajanje potrebno u leitu Kanfanar u kojem se izdvajaju kvalitetno

Strukturni sklop leita. Proizvod kamenoloma arhitektonskograevnog kamena

Istraivanje leita. Mogunost iskoritavanja nekog leita arhitektonskograe

ZEMLJOPISNI POLOAJ LEITA, odnosno klimatske prilike, napuenost i

Pronalaenje i istraivanje leita arhitektonskograevnog kamena sastoji se od

Vrednovanje leita. Leita arhitektonskograevnog kamena vrednuju se

TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE KAMENA. Pri eksploatacije arhitektonskog

Otvaranje i razrada leita. Arhitektonskograevni kamen se eksploatira

ISKORISTIVOST BLOKOVA. Blokovi se prema iskoristivosti za dobivanje ploa

Rudarstvo je gospodarska djelatnost koja stvara nove vrijednosti te potie i

Najvei problemi glede eksploatacije mineralnih sirovina odnose na tekoe

Mineralni resursi Republike Hrvatske omoguavaju eksploataciju i preradu

Rudarska djelatnost ima dugu tradiciju na naim prostorima i odvijala se jo od

rezerve 150.202 213.771 235.920 212.128 287.289 283.279 350.580

Iz danih podataka vidljivo je da za prikazane vrste mineralne sirovine potvrene

U ostalim upanijama u kojima postoje leita arhitektonskograevnog kamena

GOSPODARSKI ZNAAJ. Arhitektonsko graevni kamen je mineralna sirovina iji

KAZNENE ODREDBE. Izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (NN 114/01)

Podloga izradi prostornih planova trebale bi biti detaljne geoloke karte, sa

valorizirati potencijal postojeih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,

prostornoplanski valorizirati postojea eksploatacijska polja i mogue zone

kartografski prikazati sva postojea i istraena eksploatacijska polja, te zone u

Strategija gospodarenja energetskim i neenergetskim mineralnim sirovinama

Pogodnost za eksploataciju bilo koje mineralne sirovine definirana je prvenstveno

Na pogrean zakljuak da arhitektonskograevnog kamena (kojeg je mogue

Meutim, dananja se ekonomski opravdana industrija arhitektonskog kamena