Professional Documents
Culture Documents
Definisanje
problema
Cilj
istraivanja
ta treba
istraivati?
itanje i
prouavanje
svega o
predmetnoj temi
Pregled
literature koja se
odnosi na
istraivanje
ta jo treba
istraiti i kako?
Prikazati sve
informacije i
napraviti
zakljuke
Metodologija
istraivanja
Zakljuci i
preporuke
Prikupljanje
podataka
Diskusija o
pronaenim
injenicama
Problemi
Klasino istraivanje nije lako zato?
Vremenska ogranienja
Potreba za mogunou prikupljanja podataka na licu
mesta (sirovih podataka) u domenu istraivanja
Teko je izabrati kljune aspekte upravo zbog ogranienja
Potreba za nalaenjem odgovarajue literature
Vano je odrediti sutinu istraivanja
Zahtevaju superviziju
Pregled
literature
Metodologija
Primena
Zakljuci i
preporuke
Rezime
Rezime
Poglavlje 1
Poglavlje 2
Poglavlje 3
Poglavlje 4
Poglavlje 5
Pie se na
kraju
Pie se kao
poslednje
poglavlje
Pie se prvo
Pie se drugo
Pie se tree
Pie se etvrto
Teorija
Prikaz rezultata
ta je vredno
istraiti?
PREGLED
Metode koje se
koriste
Analiza rezultata
Na osnovu
sopstvenih
rezulata!
Prikazati
sopstvene
podatke
Ne na bazi miljenja
nego
injenica
Saetak rada
Zato te metode?
Nedostaci?
Kako analizirati
podatke?
Na bazi sopstvenog
rada
1. Koriena
literatura
Logini tok
2. Korieni podaci
Korice
Izgled kao naslovna strana
Blanko strana
Naslovna strana
Naziv obrazovne institucije
Naziv specijalistikih strukovnih studija
Ime, srednje slovo i prezime autora
Naslov specijalistikog strukovnog rada
Mesto, godina
DEFINISANJE PROBLEMA
Aktuelnost oblasti, nauno-struna i
drutvena opravdanost, nedostatak znanja
o problemu
Mogunost obrade problema, koristi od
dobijenih rezultata, sklonost i sposobnost
istraivaca-autora prema konkretnoj
oblasti
PRIKUPLJANJE PODATAKA O
PROBLEMU
Prouavanje dokumenata nosioca
informacija o problemu, primarni izvori
Sekundarni izvori (asopisi i monografije)
Izvori nauno-strunih informacija
Naunici i strunjaci iz odreenih oblasti
(kongresi, simpozijumi, struni sastanci)
STRUKTURA NAUCNO
STRUCNOG RADA
Globalni cilj svakog nauno strucnog rada
je dobijanje novih, originalnih rezultata
Osnovni cilj je originalni doprinos autora
teoriji i praksi na koju se rad odnosi
Naslov rada
Uvod
Pregled literature (dosadanja istraivanja)
Cilj rada
Hipoteze / pretpostavke
Metodologija rada
Rezultati rada
Diskusija rezultata
Zakljuak
Predlog mera
Literatura (reference)
Prilog
NASLOV RADA
Naslov treba da bude jasan, precizan,
potpun i po mogucnosti kraci.
Osobine dobrih naslova su:
da se lako pamte
da provociraju citaoca na razmiljanje
da privlaci panju i budi interesovanje
Naslov treba da ukazuje na sutinu sadraja
rada, zbog obrade i indeksiranja za baze
podataka - key words (kljucna rec)
UVOD
Kraci deo rada, direktno ukazuje na znaaj
problema,
Nagovetava cilj u poslednjoj recenici
Formulacija i definisanje problema
PREGLED LITERATURE
(DOSADANJA ISTRAIVANJA)
dosadanja i sadanja istraivanja o problemu
koji se obrauje
obim pisanja ovog poglavlja zavisi od "teine"
rada (problema)
puno vremena za "izvore" informacija
konkretna nauno-struna literatura
"transfer uenje" (sve to znamo od nekog smo
prethodno naucili)
citiranje domaih i stranih autora
dokaz poznavanja materije o kojoj sa pie teorijska hipoteza
CILJ RADA
kratak, jasan, precizan i usmeren ka
problemu koji se obrauje
mogue je postaviti vie ciljeva
HIPOTEZE RADA
hipoteza - pretpostavka autora o reenju izabranog
problema
hipoteza se oslanja na poznato i slui saznavanju
nepoznatog
radna hipoteza - teorijska hipoteza; sutina naunostrunog rada
mora biti postavljena jasno, precizno i mora biti podlona
proveravanju
testiranje hipoteze (parametriski, neparametriski testovi)
eksperiment - prihvatanje ili odbacivanje radne hipoteze
METODOLOGIJA RADA
REZULTATI RADA
rezultati rada po loginom redosledu
obeleja sa parametrima se prikazuju
tabelarno i graficki (numeriki i
deskriptivno)
odvojiti bitno od nebitnog
kratak opis tabele (grafikona)
statistiku znacajnost prikazati numeriki
ispod tabele
ZAKLJUCAK
kratak i jasan odgovor na cilj i hipoteze
rada
zavrno miljenje autora, proisteklo iz
statistiki znaajnih rezultata rada
potovanje etikih normi (ne navoditi tue
zakljuke, nego svoje)
taksativno, u obliku kratkih recenica
PREDLOG MERA
drutveno, nauno-struno opravdanje
donosi progres i primenu dobijenih
rezultata u konkretnoj oblasti
konkretne mere za reavanje problema
tretiranog u radu